Vj_7!1!2014 - Dopunjena Skripta Paladin_09_2013

ispitno pitanje s rokova iz 2013. Dopunjena Paladin SKRIPTA, rujan, 2013. Vedran Jukić, dipl.ing.arh. E-mail:[email protected]

1

1. GRAĐEVINSKA REGULATIVA ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI *od 1.1.2014. 3 Zakona; Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o građevinskoj inspekciji – pojmovi po Zakonu o prost.uređ.i gradnji ‐ Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor. ‐ Prostorno uređenje je interdisciplinarna djelatnost kojom se ostvaruju pretpostavke za unapređenje gospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u prostoru Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država) kao osobito vrijednom i ograničenom nacionalnom dobru na načelu integralnog pristupa prostornom planiranju. ‐ Gradnja u smislu ovoga Zakona smatra se projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina

koji se obavljaju prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te

prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih normi i

pravila struke, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno

‐ Gradilište je zemljište ili građevina, uključivo i privremeno zauzete druge površine, potrebno za izvedbu građevinskih radova ili primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu, na kojemu se gradi, rekonstruira, uklanja, odnosno radi na održavanju građevine ‐ Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina ‐ Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl. ‐ Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom … te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora ‐ Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina ‐ Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU (bivši Bitni zahtjevi za građevinu) *dopuna i ispravak po novom Zakonu o gradnji od 1.1.2014. Temeljni sigurnosni zahtjevi za građevinu su zahtjevi u pogledu: 1. mehaničke otpornosti i stabilnosti, 2. sigurnost u slučaju požara, 3. higijena, zdravlje i okoliš, 4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe. Temeljni bitni zahtjevi za građevinu su zahtjevi u pogledu: 5. zaštita od buke, 6. gospodarenje energijom i očuvanje topline, 7. održiva uporaba prirodnih izvora. *Temeljni sigurnosni zahtjevi za građevinu koji se osiguravaju u projektiranju i građenju građevine su: 1. Mehanička otpornost i stabilnost tako da opterećenja koja na nju mogu djelovati tijekom izgradnje i uporabe ne mogu dovesti do:

rušenja cijele građevine ili nekog njezinog dijela,

velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv,

oštećenja na drugim dijelovima građevine, instalacijama ili ugrađenoj opremi kao


2

rezultat velike deformacije nosive konstrukcije,

oštećenja kao rezultat nekog događaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku. 2. Sigurnost u slučaju požara tako da u slučaju izbijanja požara:

nosivost građevine može biti zajamčena tijekom određenog razdoblja,

nastanak i širenje požara i dima unutar građevine je ograničeno,

širenje požara na okolne građevine je ograničeno,

korisnici mogu napustiti građevinu ili na drugi način biti spašeni,

sigurnost spasilačkog tima je uzeta u obzir. 3. Higijena, zdravlje i okoliš tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda, te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema iznimno velik utjecaj na kvalitetu okoliša ili klimu, tijekom izgradnje, uporabe ili uklanjanja, a posebno kao rezultat bilo čega od dolje navedenog:

istjecanja otrovnog plina,

emisije opasnih tvari, hlapivih organskih spojeva (VOC), stakleničkih plinova ili opasnih čestica u unutarnji ili vanjski zrak,

emisije opasnog zračenja,

ispuštanja opasnih tvari u podzemne vode, morske vode, površinske vode ili tlo,

ispuštanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi način negativno utječu na pitku vodu,

pogrešno ispuštanje otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogrešno odlaganje krutog ili tekućeg otpada,

prisutnost vlage u dijelovima građevine ili na površini unutar građevine. 4. Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao što su proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, građevine moraju biti projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti. *Temeljni bitni zahtjevi 5. Zaštita od buke tako da buka koju zamjećuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovom zdravlju i koja im omogućuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima. 6. Gospodarenje energijom i očuvanje topline građevine i njihove instalacije za grijanje, hlađenje, osvjetljenje I provjetravanje moraju biti projektirane i izgrađene tako da količina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajući u obzir korisnike i klimatske uvjete smještaja građevine. Građevine također moraju biti energetski učinkovite, tako da koriste što je moguće manje energije tijekom svoje izgradnje i razgradnje. 7. Održiva uporaba prirodnih izvora građevine moraju biti projektirane, izgrađene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, a posebno moraju zajamčiti sljedeće:

ponovnu uporabu ili mogućnost reciklaže građevine, njezinih materijala I dijelova nakon uklanjanja,

trajnost građevine,

uporabu okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u građevinama. Odstupanje od temeljnih bitnih zahtjeva za građevinu: (1) Ako se rekonstruira pojedinačna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, može se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti nadležnog Ministarstva. Suglasnost u ovom smislu nije upravni akt. (2) Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za građevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti nadležnog Ministarstva. Suglasnosti za navedena odstupanja (1) i (2) vrijede ako u svrhu ispunjavanja temeljnog bitnog zahtjeva za građevinu nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja


3

rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist, te ukoliko se određenim postupkom, zahvatom ili mjerom može uvjetovati na odgovarajući način djelomično nadomještanje cjelovitog tehničkog rješenja. Tehnički propisi Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem. Tehničke propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama. OBAVEZNI SU. Izvješće o stanju u prostoru ‐ Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razmatraju četverogodišnje izvješće o stanju u prostoru. ‐ Izvješće sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja…, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje. ‐ Objavljuje u se Narodnim novinama, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zaštićena područja od posebnog interesa za državu ‐ zaštićeno obalno područje mora (ZOP) ‐ zaštićene prirodne vrijednosti ‐ kulturno‐povijesne cjeline ZOP se određuje u svrhu zaštite, te održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja. ‐ Obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300m od obalne crte. ‐ U neizgrađenom dijelu građevinskog područja može se izdati lokacijska dozvola, odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen UPU usklađen s odredbama ovog Zakona. Dokumenti prostornog uređenja ‐ Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina. ‐ Dokumenti prostornog uređenja donose se na državnoj razini i kao prostorni planovi na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. Dokumenti prostornog uređenja državne razine: ‐ Strategija prostornog razvoja RH (temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru) ‐ Program prostornog uređenja RH (utvrđuje mjere i aktivnosti za provođenje Strategije) ‐ prostorni planovi područja posebnih obilježja (ako je to propisano ovim Zakonom) Dokumenti prostornog uređenja regionalne (područne) razine: ‐ prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba ‐ prostorni plan područja posebnih obilježja (ako je njihova izrada određena tim planovima) Dokumenti prostornog uređenja lokalne razine: ‐ prostorni plan uređenja velikog grada, grada i općine ‐ urbanistički plan uređenja ‐ detaljni plan uređenja Podjela s obzirom na namjenu: Strateški dokumenti prostornog uređenja su: Strategija prostornog razvoja, Program prostornog uređenja RH, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije odnosno Grada Zagreba i prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine Provedbeni dokumenti prostornog uređenja su: urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja


4

‐ Dokument prostornog uređenja užega područja mora biti usklađen s dokumentom prostornog uređenja širega područja. Lokacijska dozvola ‐ Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima. (Upravni akt je akt koji podliježe upravnom sporu. Protiv upravnog akta može se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu. Stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole imaju pravo uvida u postupak. Stranke u postupku su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola …, vlasnik nekretnine koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijske dozvola, te jedinica lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru). ‐ Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine i radove. ‐ Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo: * županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, * Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom području, * velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru. ‐ Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba. Sadržaj lokacijske dozvole U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju se: 1. oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, 2. namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica, 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, 4. uvjeti za oblikovanje građevine, 5. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, 6. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina, 7. načini i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, 8. mjere zaštite okoliša, odnosno uvjeti zaštite prirode utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 9. posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, 10. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru, 11. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.), 12. uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta (asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja gradilišta električnom energijom) i rok za uklanjanje te građevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola. ‐ Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti. Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se: 1. izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,


5

2. tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), odnosno na ortofoto karti odgovarajućeg mjerila 3. izjava projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, 4. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima, 5. dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole ‐ U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je * idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima ovoga Zakona * uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena potrebna dokumentacija * osiguran pristup s prometne površine do građevne čestice * građevna čestica uređena po uvjetima ovoga Zakona ‐ Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole Ministarstvo je dužno riješiti u roku od šezdeset dana, a nadležno upravno tijelo u roku od trideset dana od uredno podnesenog zahtjeva. ‐ Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu. ‐ Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije dopuštena žalba. ‐ Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole ne podnese nadležnom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole. ‐ Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za još dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana. *Elaborat je pismeni sastavak u kojemu se neki predmet temeljito stručno raščlanjuje i obrazlaže. Postoje tehnički elaborati: 1. Elaborat ZNR, 2. Elaborat ZOP, 3. Elaborat Fizike zgrade, 4. Parcelacijski elaborat, itd.

Parcelacija građevinskog zemljišta ‐ Parcelacija zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija građevinskog zemljišta izvan granica tog područja, može se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, detaljnim planom uređenja, urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja. ‐ Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevnog područja nije dopuštena. ‐ Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta unutar i izvan građevinskog područja provodi se u katastru zemljišta odnosno katastru nekretnina na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili prostornim planom. ‐ Parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine … ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja. Uređenje građevinskog zemljišta ‐ Građevinsko zemljište uređuje se u cilju njegovog osposobljavanja za građenje, rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima.


6

‐ Uređenje građevinskog zemljišta, sukladno ovom Zakonu, obveza je jedinica lokalne samouprave ‐ Građevinsko područje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje ‐ Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje je izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina, ‐ Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti, Urbana komasacija ‐ Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s detaljnim planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno‐pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele građevnih čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne namjene ‐ Urbana komasacija (u daljnjem tekstu: komasacija) provodi se radi preoblikovanja čestica građevinskog zemljišta u području komasacije u građevne čestice, uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno‐pravnih odnosa na tom zemljištu, tako da se vlasnicima nekretnina, čije se čestice zbog svoje površine, oblika, položaja, neodgovarajućeg pristupa na javnu površinu i/ili drugih razloga nisu mogle bez komasacije racionalno urediti i koristiti, te jedinici lokalne samouprave omogući građenje, uporaba, odnosno uređenje građevinskog zemljišta u skladu s detaljnim planom uređenja. ‐ Provedba postupka komasacije od interesa je za Republiku Hrvatsku. Sudionici u gradnji Sudionici u gradnji jesu: 1. Investitor 2. Projektant 3. Revident 4. Izvođač 5. Nadzorni inženjer Investitor ‐ Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina. ‐ Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu ‐ Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako nije propisano drukčije. ‐ Investitor je dužan povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor građenja građevine, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom. ‐ Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane posebnim zakonom. ‐ Fizička osoba koja je investitor stambene i stambeno‐poslovne zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit. Projektant ‐ Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. ‐ Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je projektirana građevina usklađena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne zahtjeve za građevinu i da je usklađena s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima


7

‐ Projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. ‐ Projektant je dužan na zahtjev investitora, izvođača, odnosno nadzornog inženjera obavljati projektantski nadzor. Troškove projektantskog nadzora u tom slučaju snosi osoba koja je isti zahtijevala. ‐ Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant. ‐ Glavni projektant može biti koordinator zaštite na radu I ako za to ispunjava uvjete propisane posebnim propisom ‐ Glavnog projektanta određuje investitor. Izvođač i njegove OBVEZE ‐ Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. ‐ Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom zakonu. ‐ Izvođač je dužan graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom određenima ovim Zakonom i pri tome: * povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova, * radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu, * ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom, * osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete * propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu * sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine. ‐ Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. ‐ Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova. ‐ Glavni inženjer gradilišta može biti koordinator zaštite na radu II ako za to ispunjava uvjete propisane posebnim propisom. Nadzorni inženjer ‐ Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona. ‐ Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. ‐ U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer je dužan: * nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima, * utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine izrađen u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, odnosno lokacijskom dozvolom * utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu, * utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim zakonom, * odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz ovoga Zakona * bez odlaganja upoznati investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama,


8

* sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine. ‐ Stručni nadzor građenja zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite. ‐ Stručni nadzor građenja ne provodi se za jednostavne građevine određene pravilnikom ‐ Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. ‐ Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće. Revident ‐ Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. ‐ Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području kontrole projekta. ‐ Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar. ‐ Iznimno, imenovanje revidenta zaštite od požara te detaljniji uvjeti za kontrolu bitnog zahtjeva zaštite od požara određeni su posebnim zakonom kojim se uređuje zaštita od požara. Revident je odgovoran (iz Novog Zakona) da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva. ‐ Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen. Projekti ‐ Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu Idejni projekt ‐ Idejni projekt koji je sastavni dio rješenja o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata struka koje sudjeluju u projektiranju kojima se daju osnovna oblikovno‐funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno‐tehničko rješenje) te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), odnosno na ortofotokarti odgovarajućeg mjerila. ‐ Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska dozvola osim prethodno navedenih sadržaja, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, sadrži i idejno‐tehničko‐tehnološko rješenje u skladu s posebnim propisima o zaštiti okoliša. ‐ Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati. ‐ Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima. Glavni projekt ‐ Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovom Zakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija ‐ Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom.


9

‐ U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno građevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom. ‐ U slučaju neusklađenosti, projektant idejnog projekta dužan je dostaviti mišljenje nadležnom upravnom tijelu/Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta/građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i komori. ‐ Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati. Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži: * arhitektonski projekt, * građevinski projekt, * elektrotehnički projekt, * strojarski projekt, * troškovnik projektiranih radova. ‐ Glavni projekt za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima, sadrži i tehničko tehnološko rješenje. ‐ Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.). ‐ Projekti (arh.,građ.,el.,stroj.) moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje. ‐ Građevinski projekt mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta. ‐ Projektant/glavni projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je za cijeli projekt. Izvedbeni projekt ‐ Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. ‐ Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina. ‐ Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavnih građevina. ‐ Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji. ‐ U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom. ‐ Mišljenje u slučaju neusklađenosti glavnog i izvedbenog projekta, projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i Ministarstvu odnosno nadležnom tijelu državne uprave koje je izdalo građevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Opremanje i označavanje projekta ‐ Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).


10

‐ Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja … kao i zamjena njihovih sastavnih dijelova. ‐ Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom. Kontrola projekata ‐ Kontrola glavnog projekta, ovisno o obilježjima građevine, odnosno radova mora se provesti s obzirom na: * mehaničku otpornost i stabilnost, * zaštitu od buke, * uštedu energije i toplinsku zaštitu, * higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, u dijelu zaštite okoliša prema posebnom zakonu, * zaštitu od požara prema posebnom zakonu. ‐ Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisani način. ‐ U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da: * prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove, * obavi pregled radova u određenoj fazi građenja. ‐ Investitor je dužan revidentu pravodobno omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik, a po pregledu izvedbenog projekta izrađuje dodatak izvješća o kontroli projekta. Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta ‐ Nostrifikacija je utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke. Nostrifikacije se mora provesti neovisno o obilježjima građevine. ‐ Obveza nostrifikacije ne odnosi se na projekte izrađene prema propisima zemalja članica EU u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima. Neovisno o tome, projekt mora biti preveden na hrvatski jezik. ‐ U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta. ‐ Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar. ‐ Idejni, odnosno glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole, mora biti usklađen s prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa za što je odgovoran projektant. Građenje građevina ‐ Građenju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, može se pristupiti na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja. ‐ Građenju građevina za koje se izdaje lokacijska dozvola, može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole ‐ Rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola su upravni akti. ‐ Građenju ostalih građevina može se pristupiti na temelju potvrđenoga glavnog projekta. ‐ Potvrda glavnog projekta nije upravni akt.


11

Akti kojima se odobrava građenje 1. Bez akata – Jednostavne građevine i radovi, druge građevine i radovi te drugi zahvati u

prostoru (pješačke staze, dječja igrališta,…). 2. Rješenje o uvjetima građenja – Zgrade do 400 m2 građevinske bruto površine i zgrade za

isključivo poljoprivredne djelatnosti do 600 m2 građevinske bruto površine 3. Potvrda glavnog projekta – Ostale građevine za koje potvrdu glavnog projekta izdaje

nadležno upravno tijelo 4. Građevinska dozvola – Građevine od interesa za Republiku Hrvatsku te građevine koje se

grade na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba. Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo

5. Rješenje za građenje – donosi nadležno upravno tijelo za građevine prema „Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja“ koji se odnosi na period do 31.12.2013.

Rješenje o uvjetima građenja ‐ Rješenje o uvjetima radnje izdaje nadležno upravno tijelo ‐ Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor. ‐ Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja investitor prilaže:

1. tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, odnosno kopiji katastarskog plana ako se zahtjev podnosi za rekonstrukciju postojeće zgrade kojom se ne mijenjaju njezini vanjski tlocrtni gabariti,

2. posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,

3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,

4. dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na postojećoj građevini. Dokaz da investitor ima pravo graditi je najčešće izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi ili neki ugovor sklopljen s vlasnikom.

Potvrda glavnog projekta ‐ Potvrdu glavnog projekta izdaje nadležno upravno tijelo ‐ Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi investitor. ‐ Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilaže:

1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta izvršne lokacijske dozvole 2. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna, 3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izrađen prema stranim

propisima, 4. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge

elaborate, ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta, 5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz

potvrdu nadležnog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice,

6. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, odnosno u obuhvatu zahvata na kojem namjerava graditi, odnosno na postojećoj građevini.

Građevinska dozvola ‐ Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo ‐ Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole u pisanom obliku podnosi investitor. ‐ Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:


12

1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta izvršne lokacijske dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole,

2. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, 3. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izrađen prema stranim propisima, 4. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i druge

elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta, 5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz

potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice,

6. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, unutar obuhvata zahvata u prostoru, odnosno na postojećoj građevini.

Izmjene tijekom građenja Građevina za koju se izdaje rješenje o uvjetima građenja ‐ Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu rješenja o uvjetima građenja ako tijekom građenja namjerava učiniti izmjene na zgradi kojima se mijenja njezina usklađenost s idejnim, odnosno glavnim projektom u pogledu vanjskog oblika i veličine, namjene ili smještaja na građevnoj čestici, odnosno ako namjerava promijeniti oblik i veličinu građevne čestice. ‐ Izmjene tijekom građenja zgrade kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojim se ne mijenja njezina usklađenost s idejnim projektom u pogledu vanjskog oblika i veličine, namjene ili smještaja na građevnoj čestici i kojima se ne mijenja oblik i veličina građevne čestice, investitor može učiniti na temelju izmijenjenog i/ili dopunjenog glavnog projekta. Građevina za koju se izdaje potvrda glavnog projekta ‐ Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnog projekta ako tijekom građenja namjerava na građevini za koju se izdaje potvrda učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima. ‐ U tom slučaju, investitor je dužan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole. ‐ Izmjene tijekom građenja građevina kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta kojeg je potvrdilo nadležno upravno tijelo. Građevina za koju se izdaje građevinska dozvola ‐ Investitor (stranka) je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima i/ili kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu. ‐ U slučaju u kojem se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor je dužan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole. Uređenje gradilišta ‐ Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište ‐ Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnost toga akta, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru kada je predmetna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Dokumentacija na gradilištu ‐ Izvođač na gradilištu mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,


13

2. suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova, 4. akt o imenovanju nadzornog inženjera, odnosno glavnoga nadzornog inženjera, 5. rješenje o uvjetima građenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom, 6. izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta 7. izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano, 8. građevinski dnevnik, 9. dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode i za ugrađenu opremu, 10. elaborat iskolčenja građevine, 11. drugu dokumentaciju, dozvole i dopuštenja za koje je posebnim propisima propisana obveza da je izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na gradilištu. ‐ Izvođač na gradilištu zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 ne mora imati dokumentaciju pod rednim brojem 2., 6. i 7. ‐ Izvođač na gradilištu jednostavne mora imati dokumentaciju pod rednim brojem 1., 3. i 8. Uporaba građevina ‐ Izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 mogu se početi nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. ‐ Građevina za koju po ovom Zakonu Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu, može se početi koristiti nakon što Ministarstvo izda za tu građevinu uporabnu dozvolu. ‐ Ostale građevine, osim jednostavnih građevina mogu se početi koristiti nakon što nadležno upravno tijelo, koje je izdalo potvrdu glavnog projekta, izda za tu građevinu uporabnu dozvolu. Uporabna dozvola ‐ Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za građevinu za koju je izdalo građevinsku dozvolu, a nadležno upravno tijelo za izgrađenu građevinu za koju je izdalo potvrdu glavnog projekta. ‐ Uporabna dozvola je potvrda koju izdaje Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo, nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno potvrđenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. ‐ Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik građevine prilaže: * presliku izvršne građevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta, * podatke o sudionicima u gradnji, * pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, * završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. Tehnički pregled ‐ Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset, odnosno trideset dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine. ‐ Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo. ‐ Način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom. ‐ Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkoga pregleda, povjerenstvu za tehnički pregled dati na uvid: * dokumentaciju koja je obvezna na gradilištu, * geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu sukladan izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata, ovjerio katastarski ured, * isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete dijela građevine od ovlaštenih tijela u slučaju kada je određena obveza provedbe završnog ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete.


14

Izdavanje uporabne dozvole ‐ Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehničkog pregleda ako je utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno potvrđenim glavnim projektom. Pokusni rad ‐ Ako postoji potreba ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu, te tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisima. ‐ Pokusni rad, bitni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim projektom. Privremena uporabna dozvola ‐ Može se iznimno izdati za građevinu za koju je Ministarstvo izdalo građevinsku dozvolu te za građevinu za koju je donesena odluka Vlade o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili za koju je posebnim zakonom određen interes RH. ‐ Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije duži od devedeset dana, a istekom tog roka potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu. Uporabna dozvola za dio građevine ‐ Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine i za dio građevine: * ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.), * ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine. ‐ Potreba izdavanja uporabne dozvole za dio građevine mora biti predviđena glavnim projektom. Uporabna dozvola za složenu građevinu ‐ Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati i prije dovršetka građenja složene građevine za jednu ili više građevina od kojih se sastoji složena građevina. U tom slučaju uporabne dozvole izdaju se prema uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. ‐ Takvo izdavanje uporabne dozvole mora biti predviđeno glavnim projektom i određeno građevinskom dozvolom za taj dio složene građevine. Evidentiranje građevine u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi Katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je: * za tu građevinu izdan akt za uporabu iz ovoga Zakona (završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i uporabna dozvola), ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije propisano drukčije. * za tu građevinu izdana potvrda nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu te građevine ne izdaje akt za uporabu. * u njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira, ako posebnim zakonom nije propisano drukčije. Uklanjanje građevina ‐ Uklanjanju građevine ili njezina dijela (ako se ne radi o slučaju uklanjanja kod kojeg je prije građenja građevine potrebno ukloniti prethodno izgrađenu građevinu ili njezin dio, odnosno na temelju inspekcijskog rješenja) može se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje. ‐ Iznimno, vlasnik građevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavnu građevinu.


15

‐ Kod uklanjanja građevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina, niti ugroziti javni interes na drugi način, a s građevnim otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati sukladno odredbama posebnog zakona. ‐ Kod uklanjanja građevine ili njezina dijela stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša. ‐ Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela vlasnik građevine podnosi Ministarstvu, odnosno nadležnom tijelu u pisanom obliku i prilaže: * tri primjerka projekta uklanjanja građevine ili njezinog dijela, * dokaz vlasništva građevine, * potvrde tijela ili osoba određenih posebnim propisima ako se uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita i spašavanje ljudi, zaštita okoliša, zaštita građevina koje su kulturno dobro, zaštita komunalne i druge infrastrukture i dr.). ‐ Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži: * nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš, * tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način zbrinjavanja građevnog otpada i uređenja građevne čestice nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela, * proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih građevina. ‐ Projekt uklanjanja podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina. ZAKON O ARHITEKTONSKIM I INŽENJERSKIM POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U PROSTORNOM UREDENJU I GRADNJI ‐ Ovim se Zakonom ureduje obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslova i/ili stručnog nadzora građenja, obavljanje djelatnosti građenja i obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje u svrhu osiguranja kvalitetnog, stručnog i odgovornog obavljanja tih poslova i djelatnosti te postizanja drugih ciljeva određenih posebnim propisima kojima se ureduje područje prostornog uređenja, gradnje i građevnih proizvoda. ‐ Ovim se Zakonom ureduje i temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike. Suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja ‐ Izvođač može započeti obavljati djelatnost građenja samo ako ima suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (u daljnjem tekstu: suglasnost), osim ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. ‐ Suglasnost izdaje Ministarstvo za građenje građevina, odnosno za izvođenje radova različite zahtjevnosti i vrijednosti, razvrstane u 7 skupina (skupine građevina A, B, C, D, E, F i G te skupine radova H i I). ‐ Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti. ‐ Suglasnost se daje na rok od 5 godina od dana njezina davanja, a njezino važenje se na zahtjev izvođača može produžavati za 5 godina. ‐ Suglasnost za obavljanje poslova građenja nije potrebna za građenje građevina, odnosno izvođenje radova čija ugovorena vrijednost ne prelazi 150.000,00 eura pri čemu vrijednost pojedinih radova ne prelazi 30.000,00 eura, niti za građenje, odnosno izvođenje: * zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² * zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m²


16

* jednostavna građevina i radova za koje se prema posebnom propisu ne izdaje akt kojim se odobrava građenje. ZAKON O POSTUPANJU I UVJETIMA GRADNJE RADI POTICANJA ULAGANJA ‐ Ovim se Zakonom u svrhu poticanja ulaganja u području gradnje do 31. prosinca 2013. godine ureduje gradnja, izdavanje akata za građenje, uporabu i uklanjanje građevina za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta, te provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora s tim u vezi. ‐ Građenju građevina iz ovoga Zakona investitor može pristupiti na temelju rješenja za građenje. ‐ Za građenje građevina iz ovoga Zakona ne izdaje se lokacijska dozvola. Rješenje za građenje ‐ Rješenje za građenje donosi upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba odnosno županije, nadležno za poslove prostornog uređenja i gradnje, na čijem se području namjerava graditi građevina. ‐ Zahtjev za donošenje rješenja za građenje podnosi investitor u pisanom obliku upravom tijelu nadležnom za donošenje tog rješenja. ‐ Zahtjevu za donošenje rješenje za građenje investitor prilaže: * tri primjerka glavnog projekta, * pisano izvješće o kontroli glavnog projekta ako je kontrola projekta potrebna, * dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici… * elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta. ‐ Ako je glavni projekt izrađen prema stranim propisima, investitor uz zahtjev za donošenje rješenje za građenje prilaže i pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji. ‐ Glavni projekt mora biti izrađen u skladu s propisima iz ovoga Zakona i posebnim uvjetima koje tijela državne uprave utvrđuju u postupku izdavanja lokacijske dozvole u slučajevima propisanim posebnim propisima. ‐ Građevina iz ovoga Zakona može se početi rabiti, odnosno staviti u pogon te se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti u njoj prema posebnom zakonu, po konačnosti uporabne dozvole izdane za tu građevinu. ‐ Postupak izdavanja uporabne dozvole za građevinu iz ovoga Zakona provodi se primjenom istih odredbi kao i za građevine za koje se prema ZPUG izdaje potvrda glavnog projekta. ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA ‐ Ovim se Zakonom uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada (u daljnjem tekstu: ozakonjenje zgrada). (pojmovi) – zgrada za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti podrazumijeva sve proizvodne građevine na gospodarstvu, građevine za preradu, skladištenje, doradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda te sve prateće građevine koje služe odvijanju tehnološkog procesa na poljoprivrednom gospodarstvu, – završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade je zgrada, odnosno njezin dio na kojoj su izvedeni svi građevinski i drugi radovi (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) sa ili bez izvedene fasade, – zgrada javne namjene je zgrada namijenjena: obavljanju poslova, odnosno djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija, međunarodnih institucija, gospodarskih, strukovnih i građanskih komora i drugih udruga, vjerskih zajednica, putnicima u javnom prometu te korisnicima poštanskih i elektroničkih komunikacijskih usluga.


17

Silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatra se njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu. Osnovni uvjeti za ozakonjenje zgrada Ovim Zakonom se ozakonjuje nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena u skladu s prostornim planom, te nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena protivno tom planu, ako njezino ozakonjenje nije isključeno člankom 6. ovoga Zakona. *Članak 5. može se, protivno prostornom planu, ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom predstavničkog tijela (JLS) jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj etaža. Primjenjuje se samo u postupku ozakonjenja zgrada, unutar i/ili izvan građevinskog područja. Ako prostornim planom ili odlukom iz stavka 2. ovoga članka za određeno područje nije propisan broj etaža zgrade koji se može izgraditi, ozakoniti se može najviše četiri etaže. *Članak 6. Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom:

– površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park‐šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine, – planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim zgrade izgrađene u koridoru prometne građevine za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja, – planirani ili istraženi koridori i površine komunikacijskih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja, – površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama koje su u skladu s tom namjenom, – izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja koje su u skladu s tom namjenom, – područje posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju, – eksploatacijsko polje mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda.

Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi: – unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno‐povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra upisanog u taj Registar, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja, – na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO‐a,


18

– na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda – pravne osobe za upravljanje vodama (u daljnjem tekstu: Hrvatske vode). Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena: – na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu, – kao sklop trajno povezan s tlom (kamp‐kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.). *Članak 7. Nadležno javnopravno tijelo, odnosno Hrvatske vode, potvrdu, odnosno suglasnost iz članka 6. izdaju na zahtjev e. Suglasnost iz članka 6. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona (planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave) može se dati ako nezakonito izgrađena zgrada nije izgrađena protivno uvjetima korištenja vodnoga dobra prema posebnim propisima o vodama. ‐ Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju. ‐ Rješenje o izvedenom stanju donosi upravno tijelo jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave koje prema posebnom zakonu obavlja poslove izdavanja akata za provođenje dokumenata prostornoga uređenja i građenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada. * Članak 11. ‐ (1) Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m², zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m² i zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu (u daljnjem tekstu: ZAHTJEVNA ZGRADA) podnositelj zahtjeva prilaže: – tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjeru geodezije koji stručne geodetske poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkome geodetskom uredu ili koju je izradila pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerila odgovorna osoba – ovlašteni inženjer geodezije, sukladno posebnom zakonu (u daljnjem tekstu: geodetska snimka), odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, – tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt (u daljnjem tekstu: arhitektonska snimka) i – izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu. (ova stavka ne mora se priložiti uz zahtjev za manje zahtjevnu zgradu) (2) Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu podnositelj zahtjeva, uz dokumente iz stavka 1. ovoga članka, prilaže izjavu ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu. * Članak 12. ‐ Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 m² (u daljnjem tekstu: MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA), ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, podnositelj zahtjeva prilaže: – tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu i – tri primjerka snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva (u daljnjem tekstu: snimka izvedenog stanja), * Članak 13. ‐ Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m² i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih


19

djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² (u daljnjem tekstu: JEDNOSTAVNA ZGRADA), ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, podnositelj zahtjeva prilaže: – tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, – iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa) koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva, – foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade) i – iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru prema kriterijima iz članka 27. ovoga Zakona koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva. * Članak 14. ‐ Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu pomoćnu zgradu u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m² (u daljnjem tekstu: POMOĆNA ZGRADA) podnositelj zahtjeva prilaže: – tri primjerka kopije katastarskog plana i – akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena. ‐ Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, osim za pomoćnu zgradu, dužni su po izvršnosti tog rješenja platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. ‐ Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade dužni su prije donošenja rješenja o izvedenom stanju platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (u daljnjem tekstu: naknada), odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste. *Članak 15. Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva, uz dokumente iz članka 11. stavka 1., članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 1., odnosno članka 14. ovoga Zakona (ZAHTJEVNA, MANJE ZAHTJEVNA, JEDNOSTAVNA i POMOĆNA zgrada), prilaže: – potvrdu nadležnog javnopravnog tijela iz članka 6. ako je zgrada izgrađena unutar planiranog ili istraženog koridora prometne građevine, – potvrdu nadležnog javnopravnog tijela iz članka 6. ako je zgrada izgrađena unutar planiranog ili istraženog koridora ili površine komunikacijske građevine, – potvrdu nadležnog javnopravnog tijela iz članka 6. ako je zgrada izgrađena unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno‐povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra upisanog u taj Registar, – suglasnost Hrvatskih voda iz članka 6. ako je zgrada izgrađena na vodnom dobru, – uvjerenje da je zgrada vidljiva na digitalnoj ortofoto karti iz članka 2., odnosno da je evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi do 21. lipnja 2011., ako ista nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011. Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje tog rješenja. Rješenje o izvedenom stanju donosi se, ovisno o zahtjevu podnositelja zahtjeva, za jednu ili više nezakonito izgrađenih zgrada na jednoj i/ili više katastarskih čestica. Građevna čestica zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju utvrđuje se sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju. Nezakonito izgrađena zgrada, odnosno njezin dio čija se namjena zbog stupnja nezavršenosti ne može utvrditi smatra se zgradom, odnosno dijelom zgrade stambene namjene, odnosno poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjene za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti ako to podnositelj zahtjeva zatraži.


20

Rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može se donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.). Pod građevinskom (bruto) površinom nezakonito izgrađene zgrade u smislu ovoga Zakona u svrhu razvrstavanja zgrade kao zahtjevne zgrade, manje zahtjevne zgrade, jednostavne zgrade, odnosno pomoćne zgrade podrazumijeva se građevinska (bruto) površina jedne zgrade, bez obzira na broj nezakonito izgrađenih ili drugih zgrada izgrađenih na istoj katastarskoj čestici i bez obzira na broj nezakonito izgrađenih zgrada za koje se donosi rješenje o izvedenom stanju. U građevinsku (bruto) površinu nezakonito izgrađene zgrade uračunava se i građevinska (bruto) površina zakonito izgrađenog dijela zgrade ako takav postoji. Arhitektonska snimka i snimka izvedenog stanja izrađuju se za jednu ili više zgrada izgrađenih na jednoj i/ili više katastarskih čestica. Arhitektonska snimka može uz zahtjevnu zgradu obuhvaćati i manje zahtjevnu zgradu, jednostavnu zgradu i/ili pomoćnu zgradu. NAKNADA za zadrzavanje u prostoru ‐ visina naknade propisuje se ovisno o veličini, lokaciji (položaju u prostoru) i namjeni zgrade te načinu plaćanja naknade i drugim kriterijima. Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena. Završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra se u smislu posebnog zakona postojećom građevinom. Zgrada, odnosno dio može se sukladno posebnim propisima rabiti, rekonstruirati, priključiti na komunalne vodne građevine, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu za obavljanje djelatnosti u istoj može se izdati rješenje prema posebnom zakonu te se prema posebnom zakonu može izdati potvrda da njezin posebni dio predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu. Nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi rješenje o uvjetima građenja, odnosno lokacijsku dozvolu. Izvođenju radova na završavanju zgrade može se pristupiti nakon što se u skladu s posebnim zakonom izradi glavni projekt, odnosno ishodi potvrda glavnog projekta. Zgrada, odnosno dio zgrade može se priključiti na komunalne vodne građevine, na elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu sukladno posebnim zakonima. Katastarski ured evidentira završenu zgradu, odnosno njezin završeni dio u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar ako je za tu zgradu, odnosno njezin dio doneseno rješenje o izvedenom stanju. Zgrada može se evidentirati po dijelovima na više katastarskih čestica. Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju. Nezavršena zgrada, odnosno njezin nezavršeni dio evidentira se u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar i posebnom propisu kojim se uređuje građenje, nakon što se završi. AGENCIJA ZA OZAKONJENJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA Za obavljanje praćenja i ubrzanje procesa ozakonjenja zgrada te postizanja ravnomjerne opterećenosti nadležnih upravnih tijela s tim u vezi, ovim Zakonom privremeno se osniva Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (u daljnjem tekstu: Agencija) kao javna ustanova. Agencija prestaje s radom završetkom ozakonjenja zgrada na temelju ovoga Zakona. Osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske kao osnivača Agencije obavlja i ostvaruje Vlada Republike Hrvatske. Agencija ima svojstvo pravne osobe s javnim ovlastima i upisuje se u sudski registar. Sjedište Agencije je u Zagrebu. Skraćeni naziv Agencije je: AZONIZ.


21

Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada donosi rješenje o izvedenom stanju u predmetima u kojima nadležno upravno tijelo zbog velikog broja zaprimljenih zahtjeva ne može u razumnom roku riješiti sve predmete UREDBA O ODREĐIVANJU ZAHVATA U PROSTORU I GRAĐEVINA ZA KOJE MGIPU IZDAJE LOKACIJSKU I/ILI GRAĐEVINSKU DOZVOLU ‐ Ovom se Uredbom određuju zahvati u prostoru i građevine za koje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu. ‐ Ministarstvo izdaje lokacijsku i građevinsku dozvolu za: 1. Prometne građevine (autocestu, državnu cestu, cestovni i željeznički granični prijelaz, željezničku prugu od značaja za međunarodni promet, aerodrom, morsku luku otvorenu za javni promet, luku na unutarnjem plovnom putu i vodnu građevinu za plovidbu (plovni put s pripadajućim objektima i vodne građevine), osim plutajućih objekata povezanih s obalom u funkciji uslužnih djelatnosti) 2. Energetske građevine (elektrana ≥ 20MW, dalekovod ≥ 220kV, međunarodni i magistralni cjevovod za transport nafte ili plina, podzemno skladište prirodnog plina, skladište nafte i skladište ukapljenog naftnog plina) 3. Vodne građevine (regulacijska i zaštitna vodna građevina na vodama I. reda, brana s akumulacijom ili retencijom koja spada u velike brane, vodna građevina za melioracijsku odvodnju, vodna građevina za vodoopskrbu, građevina za melioracijsko navodnjavanje, vodna građevina za zaštitu voda) 4. Proizvodne građevine (građevina za proizvodnju izvora ionizirajućeg zračenja, kemikalija i kemijskih proizvoda, metala, nemetala, koksa, cementa, stakla i celuloze, rafinerija nafte, brodogradilište) 5. Ostale građevine (vojne građevine, županijski i regionalni centar za gospodarenje otpadom, građevine za proizvodnju i skladištenje eksploziva, skladište opasnog otpada i građevine za koju je izdavanje građevinske dozvole uređeno međudržavnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku) ‐ Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu i za pristupne ceste, komunalnu i drugu infrastrukturu ‐ Ministarstvo izdaje lokacijsku i građevinsku dozvolu i za zahvate u prostoru i građevine za koje je posebnim propisom određena obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU VOÐENJA GRAÐEVNOG DNEVNIKA ‐ Ovim Pravilnikom određuju se uvjeti, način vođenja i obrazac građevnog dnevnika kao dijela dokumentacije koju izvođač mora imati na gradilištu. ‐ Građevni dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklađenost uvjeta i načina gradnje odnosno izvođenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, izvedbenog projekta, propisa i normi. ‐ Građevni dnevnik vodi se tijekom gradnje za cijelu građevinu od dana početka pripremnih radova do dana završetka gradnje. ‐ Građevni dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju (glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj gradilišta). Dnevnik može voditi i osoba koju odredi upisom u dnevnik odgovorna osoba. ‐ Osoba koja vodi dnevnik svakodnevno upisuje podatke o usklađenosti i odstupanjima od uvjeta i načina gradnje u odnosu glavni projekt, izvedbeni projekt i tehničke propise, a osobito podatke o: * elaboratu o iskolčenju građevine i osobi koja je provela iskolčenje, * prispijeću i porijeklu gradiva, građevnih proizvoda i opreme koje se ugrađuje, s dokazima o njihovoj uporabljivosti, * promjenama vremenskih i drugih uvjeta za izvođenje radova, * predloženim odnosno poduzetim mjerama usklađenja uvjeta za izvođenje radova, * obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova, ugrađenih proizvoda i opreme. * izmjenama i dopunama građevinske dozvole, * promjenama sudionika u gradnji i tijeka gradnje odnosno izvođenja pojedinih radova. ‐ Nadzorni inženjer upisom u dnevnik: ‐ utvrđuje usklađenost iskolčenja s elaboratom o iskolčenju građevine i projektom i odobrava početak izvođenja radova na građevini,


22

‐ ocjenjuje usklađenost pregledanih izvedenih radova sa zahtjevima iz glavnog projekta, izvedbenog projekta i tehničkih propisa, ‐ odobrava odnosno zabranjuje nastavak radova te odobrava odnosno određuje način otklanjanja utvrđenih neusklađenosti. ‐ Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor prema posebnom propisu upisuju u dnevnik podatke o obavljenom pregledu i nalazu. PRAVILNIK O KONTROLI PROJEKATA ‐ Ovim Pravilnikom određuju se građevine za koje je obvezatna kontrola glavnog projekta te se određuje sadržaj i propisuje način obavljanja kontrole, ovjere projekata i naknada za obavljenu kontrolu. Kontrola glavnog projekta Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, mora se obaviti obzirom na: 1. mehaničku otpornost i stabilnost – betonskih i zidanih konstrukcija – metalnih i spregnutih konstrukcija – drvenih konstrukcija – temeljnih konstrukcija, konstrukcija zaštite građevnih jama i podzemnih građevina, temeljnog i saniranog tla te nasutih građevina i odlagališta – konstrukcija hidrotehničkih građevina 2. zaštitu od buke 3. uštedu energije i toplinsku zaštitu ‐ Kontrola glavnog projekta glede mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcija i temeljnog tla obvezna je za: * zgrade (konstrukcije raspona ≥10 m, građevinske (bruto) površine ≥800 m2, visine ≥20 m) * industrijske i javne građevine ( tornjevi, silosi, bunkeri, spremnici, tribine,…) * prometne građevine (nasip, usjek i zasjek visine ≥10 m, potporni zid visine ≥5 m, most konstrukcije raspona ≥12 m, žičaru i uspinjaču, lukobran i valobran) * energetske građevine (dalekovod ≥110 kV, elektrane inst. snage ≥20 MW, magistralni i međunarodni naftovod i plinovod) * vodne građevine (brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima i pripadajućim građevinama, vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta većeg od 50 000 ekvivalentnih stanovnika, vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata većeg od 100 l/s, zaštitni nasip od poplave i nasip akumulacija visine ≥5 m), * podzemne građevine (tuneli i druge podzemne građevine), * ukopane građevine (pothodnik, instalacijski kanal), * posebna temeljenja i sanacija klizišta (temeljenje na kesonima, pilotima i slično, klizišta površine ≥500 m2) ‐ Kontrola glavnog projekta glede zaštite od buke obvezna je za: * zgrade (građevinske (bruto) površine ≥800 m2, s izvorom buke ekvivalentne razine iznad 70 dBA u zgradi, odnosno 45 dBA izvan zgrade), * državne ceste, * željezničke pruge, * zračne luke. ‐ Kontrola glavnog projekta glede uštede energije i toplinske zaštite obvezna je za zgradu: * razvijene građevinske (bruto) površine ≥800 m2 koje se griju na ≥12ºC * koje se hlade na manje od 0ºC bez obzira na veličinu


23

Sadržaj kontrole Mehanička otpornost i stabilnost ‐ Kontrolom glavnog projekta provjerava se: 1. potpunost projekta, 2. koncepcija konstrukcije glede stabilnosti, 3. ispravnost odabira metode proračuna u projektu, 4. ispravnost odabira opterećenja u proračunima, 5. potpunost predvidivih djelovanja na konstrukciju koja su uzeta u proračun, 6. dimenzioniranje konstrukcije i njezinih dijelova, 7. računska točnost statičkog, dinamičkog, hidrauličkog i drugog pojedinačnog proračuna 8. proračun veličine pomaka koji mogu nastati uslijed predvidivih djelovanja na konstrukciju i temeljno tlo, 9. utjecaj na susjedne građevine, 10. primjena tehničkih propisa, 11. ispravnost koncepcije temeljenja s obzirom na obilježja i nosivost tla, 12. dostatnost ispitivanja temeljnog tla. Zaštita od buke ‐ Kontrolom glavnog projekta provjerava se: 1. potpunost projekta, 2. koncepcija građevine i građevine za zaštitu od buke, 3. ispravnost odabira metode proračuna korištene u tehničkom elaboratu zaštite od buke, 4. računska točnost proračuna, 5. ispravnost odabira građevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja, 6. primjena tehničkih propisa. Ušteda energije i toplinska zaštita ‐ Kontrolom glavnog projekta provjerava se: Toplinska zaštita 1. potpunost projekta, 2. koncepcija toplinske zaštite, 3. ispravnost odabrane metode proračuna toplinske zaštite, 4. računska točnost proračuna, 5. ispravnost odabira građevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja, 6. primjena tehničkih propisa, 7. građevne elemente glede koeficijenta prolaza topline, uključivo toplinske mostove, 8. toplinska stabilnost građevnih elemanata u ljetnom razdoblju, 9. difuzija vodene pare kroz vanjske dijelove građevine, 10. kondenzacija vodene pare na unutarnjoj površini dijelova građevine, 11. zaštita građevine od insolacije u ljetnom razdoblju. Ušteda energije 1. potpunost projekta, 2. računska točnost proračuna, 3. primjena tehničkih propisa. ‐ U obavljanju kontrole revident mora postupati nepristrano i savjesno, u skladu sa ZPUG‐om, posebnim zakonima i propisima, normama i pravilima ‐ Ako u obavljanju kontrole glavnog projekta revident utvrdi da nije ovlašten kontrolirati neki dio glavnog projekta, dužan je obavijestiti investitora radi povjeravanja kontrole tog dijela glavnog projekta drugom revidentu. ‐ Revident je dužan o obavljenoj kontroli sastaviti pisano izvješće. ‐ Revident može zahtijevati obavljanje kontrole dijela izvedbenog projekta, prije početka izvođenja radova obuhvaćenih tim izvedbenim projektom.


24

‐ Revident može zahtijevati i obavljanje pregleda izvedenih radova u određenoj fazi gradnje. PRAVILNIK O NOSTRIFIKACIJI PROJEKATA ‐ Ovim Pravilnikom propisuje se postupak nostrifikacije, način ovjere projekta, sadržaj potvrde, način izračuna naknade te uvjeti i mjerila za davanje ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju idejnog, glavnog i izvedbenog projekta izrađenog u inozemstvu. ‐ Ovlaštenje za nostrifikaciju se daje za sljedeća područja projektiranja: 1. arhitektonsko (za arhitektonske projekte građevina, projekte unutarnjeg uređenja građevina i projekte krajobraznog uređenja), 2. građevinsko (za građevinske projekte konstrukcije visokogradnje, projekte inženjerskih građevina, projekte vodovoda i kanalizacije za visokogradnje i projekte vanjskog vodovoda i kanalizacije, projekte prometnica, projekte u vodogradnji, projekte temeljenja i ostale građevinske projekte), 3. strojarsko (za projekte energetskih građevina, projekte skladištenja i prijenosa plinovitih i tekućih tvari, projekte strojarskih instalacija grijanja, ventilacije i klimatizacije, rashladnu tehniku i obradu vode, projekte procesnih i ostalih postrojenja), 4. elektrotehničko (za projekte elektroinstalacija u građevinama, projekte građevina elektroenergetike, projekte za informacijsku i telekomunikacijsku tehniku), ‐ Ovlaštenje za nostrifikaciju za jedno ili više područja projektiranja daje se pravnoj osobi registriranoj za projektiranje koja ima uposlena najmanje dva ovlaštena arhitekta i/ili dva ovlaštena inženjera iste struke za koje se područje ovlaštenje traži s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koji su projektirali građevine osobite složenosti. ‐ Radnim iskustvom u projektiranju u smislu ovog Pravilnika smatra se radno iskustvo stečeno u projektiranju u svojstvu projektanta … ‐ O stupnju složenosti građevina Stručni odbor za poslove nostrifikacije odlučuje u postupku davanja mišljenja PRAVILNIK O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE ‐ Ovim Pravilnikom propisuje se način obavljanja tehničkog pregleda građevine u postupku izdavanja uporabne dozvole, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera. ‐ Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati svi članovi povjerenstva i predsjednik povjerenstva bez čijeg se prisustva tehnički pregled ne može obaviti. ‐ Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji, te povjerenstvu dati sve podatke, dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda i izdavanje uporabne dozvole. ‐ O tehničkom pregledu i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik. ‐ U Zapisnik o tehničkom pregledu unose se svi podaci i činjenice značajne za izdavanje uporabne dozvole, a naročito u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, uvjeta nesmetanog pristupa i kretanja u građevini te lokacijskih uvjeta… ‐ Ako se na tehničkom pregledu utvrdi nedostatak…a taj se nedostatak može otkloniti bez izmjene i/ili dopune građevinske dozvole, predsjednik povjerenstva odredit će rok za otklanjanje takvog nedostatka, te članove povjerenstva koji su dužni provesti kontrolni pregled nakon što taj nedostatak bude otklonjen. Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine sadrži: * naziv građevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena, * podatke o izvođenim radovima i odgovarajućem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu, te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode građenje odnosno pojedine radove i glavnog inženjera gradilišta, * izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta,


25

* izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, * izvješće o izmjenama tijekom građenja u odnosu na glavni projekt, * očitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom gradnje, te o njihovom utjecaju na uporabljivost građevine. Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon što završe s izvođenjem radova na građevini. Izjave izvođača do podnošenja zahtjeva za uporabnu dozvolu čuva odgovorna osoba koja vodi građenje. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine sadrži: * naziv građevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, urudžbenim brojem i datumom izdavanja građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena * podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera, te podatke o nadziranim radovima i odgovarajućem izvedbenom projektu ili njegovom dijelu * izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom, projektima, Zakonom i posebnim propisima, te izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s elaboratom iskolčenja i glavnim projektom * izvješće o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine * očitovanje o manjkavostima odnosno nepravilnostima uočenim tijekom građenja kao i o nedostacima građenja i njihovom otklanjanju te o njihovom utjecaju na uporabljivost građevine * podatke o vođenju, objedinjavanju i pohrani građevinskog dnevnika * izvješće o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na glavni projekt, te o izmjenama i dopunama građevinske dozvole * očitovanje o eventualno neizvedenim radovima koji su predviđeni glavnim projektom, a koji nemaju utjecaja na uporabljivost građevine ‐ Završno izvješće nadzornog inženjera za obiteljsku kuću sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost te uštedu energije i toplinsku zaštitu. ‐ Završno izvješće nadzornog inženjera za jednostavnu građevinu sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost. PRAVILNIK O NAČINU ZATVARANJA I OZNAČAVANJA ZATVORENOG GRADILIŠTA ‐ Ovim Pravilnikom određuje se način zatvaranja gradilišta i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno dijela gradilišta. ‐ Građevinski inspektor naredit će zatvaranje gradilišta na licu mjesta postavljanjem službenog znaka i trake na gradilištu odnosno dijelu gradilišta ako utvrdi da su ispunjeni propisani uvjeti za izricanje te mjere. ‐ Službeni znak i traka s nazivom »GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA« postavljaju se na gradilištu odnosno dijelu gradilišta na vidljivom mjestu i na prikladan način.

PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA (PROČIŠĆENI TEKST) (naslov je link) ‐ Ovim se Pravilnikom određuju/definiraju jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi odnosno izvoditi bez rješenja o uvjetima građenja,potvrđenog glavnog projekta i građevinske dozvole (aktovi kojima se odobrava građenje) i/ili lokacijske dozvole, a odnose se najčešće na određene kategorije pomoćnih građevina, manja uređenja terena, vrtne sjenice i nadstrešnice* (samostojeće ili vezane uz kuću) ako su manje od 15m2 na građevnoj čestici postojeće zgrade, ograde do 1.6m visine, potporne zidove do 1m, otvorena ognjišta do 1.5m2, bazene do 100m2, dječje igralište, uređenje staza, platoa, stuba, staklenici, nadstrešnice za držanje stoke zaštićena od vjetra sa najviše tri strane, reklamne panoe manjih dimenzija, te brojne druge kategorije građevina za


26

određene djelatosti. Obaveza je držati se prostornog plana, pravila struke, a za neke zahvate kao npr. bazeni, dječja igrališta, cisterne, sunčani kolektori potrebno je imati glavni ili tipski projekt. *kod nadstrešnica je bitno naglasiti da se isto ne odnosi na nadstrešnice terasa na zgradama već se radi o nadstrešnicama vezanim za tlo na građevnoj čestici postojeće zgrade.

PRAVILNIK O SUGLASNOSTI ZA ZAPOČINJANJE OBAVLJANJA DJELATNOSTI GRADENJA ‐ Ovim se Pravilnikom određuju pojedini radovi (skupina radova H) i manje složeni radovi (skupina radova I) za koje se izdaje suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (u daljnjem tekstu: suglasnost), obrazac zahtjeva za izdavanje suglasnosti, prilozi koji se prilažu uz zahtjev za izdavanje suglasnosti u svrhu dokazivanja ispunjavanja propisanih uvjeta, način vođenja registra izdanih suglasnosti i radovi za čije izvođenje nije potrebna suglasnost. ‐ Zahtjev za izdavanje suglasnosti, produženje njezina važenja i izmjenu suglasnosti podnosi se na posebnom obrascu koji je dio ovog pravilnika. ‐ Prilozi koje izvođač prilaže uz zahtjev na dan predaje zahtjeva ne smiju biti stariji od 3 mjeseca, a popis priloga je također dio ovog pravilnika. PRAVILNIK O NAČNU OBRAČUNA POVRŠINE I OBUJMA U PROJEKTIMA ZGRADA ‐ Ovim se pravilnikom ureduje način obračuna i iskazivanje površine i obujma zgrada u projektima i snimkama zgrada koji se koriste u postupcima propisanim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, te drugim postupcima propisanim ovim Pravilnikom. ‐ Građevinska (bruto) površina zgrade za određene prostore, odnosno dijelove zgrade, obračunava se sa koeficijentima određenima u ovom pravilniku. ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU ‐ Ovim se Zakonom određuju načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti. ‐ Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području jedinice lokalne samouprave kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom. ‐ Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba. ‐ Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se: 1. iz cijene komunalne usluge 2. iz komunalne naknade 3. iz proračuna jedinice lokalne samouprave 4. iz drugih izvora po posebnim propisima ‐ Komunalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture ‐ Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave ‐ Komunalni doprinos plaća vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor ‐ Plaćanjem komunalnog doprinosa vlasnik građevne cestice, odnosno investitor sudjeluje u podmirenju troškova izgradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom doprinosu kojom se obvezno utvrđuje: * područja zone, ovisno o pogodnosti položaja određenog područja i stupnju opremljenosti objektima i uređajima komunalne infrastrukture, * jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po vrsti objekata i uređaja komunalne infrastrukture i po pojedinim zonama, određena u kunama po m3 građevine, * način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa, * opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa i


27

* izvore sredstava iz kojih ce se namiriti iznos za č potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa. ‐ Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom, odnosno po m3 građevine koja se gradi na građevnoj cestici, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu. ‐ Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevine koja se gradi određuje se za pojedine zone u gradu, odnosno općini. ZAKON O NORMIZACIJI ‐ Norma je pisani dokument koji ovisno o prihvaćanju, može imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status. NISU OBAVEZNE! IZRAĐUJE ih hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod za norme (HZN) ‐ Najčešće se pod normom ili standardom (u robnoj proizvodnji) podrazumijeva niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuje materijale, proizvode, procese i sustave ‐ Norma je isprava za opću i višekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja sadrži pravila, upute ili obilježja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jamči najbolji stupanj uređenosti u određenim okolnostima ‐ Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom ‐ Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i načela hrvatske normizacije, određuje se nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EU) broj 1025/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća o europskoj normizaciji, osnivanje, ustrojstvo i djelatnost nacionalnog normirnog tijela, pripremanje i izdavanje hrvatskih norma i njihova uporaba te druga pitanja s tim u vezi. ‐ Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati. ‐ Ciljevi normizacije jesu: * povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša, * promicanje kakvoće proizvoda, procesa i usluga, * osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, * poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti, * otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini. ‐ Vlada Republike Hrvatske uredbom uređuje osnivanje i djelatnost hrvatskog normirnog tijela. ‐ Hrvatsko normirno tijelo obavlja sljedeće poslove: 1. priprema, prihvaća i objavljuje hrvatske norme i druge dokumente s područja normizacije, 2. predstavlja hrvatsku normizaciju u međunarodnim i europskim normizacijskim organizacijama, 3. održava zbirku hrvatskih norma i vodi registar hrvatskih norma, 4. uređuje, objavljuje i distribuira hrvatske norme, druge dokumente i publikacije s područja normizacije, 5. uspostavlja i održava baze podataka o normama i drugim dokumentima iz područja normizacije te daje obavijesti o normama i drugim dokumentima, 6. u službenom glasilu objavljuje obavijesti o hrvatskim normama te obavijesti o drugim dokumentima s područja normizacije, 7. osigurava informacije o nacionalnim, europskim i međunarodnim normama cjelokupnoj javnosti, a posebno gospodarstvu, 8. promiče uporabu hrvatskih norma, ‐ Akt o pokretanju postupka za prihvaćanje, norma i objava o prihvaćenoj normi objavljuju se u službenome glasilu hrvatskog normirnog tijela. ‐ Hrvatske norme označuju se pisanom oznakom HRN. Naziv hrvatska norma i oznaka HRN ne smiju se upotrebljavati za označivanje drugih vrsta dokumenata.


28

‐ Sukladnost određenoga proizvoda, procesa ili usluge s hrvatskom normom može se temeljem posebnih propisa potvrditi izjavom o sukladnosti, potvrdom (certifikatom) o sukladnosti ili oznakom sukladnosti (VIDI izjave o svojstvima i dr. po novome). ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA Ovim se Zakonom ureduju osnove obveznih odnosa (opći dio) te ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi (posebni dio). Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu. Ugovor o građenju mora biti sklopljen u pisanom obliku. Izvođač je dužan omogućiti narucitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu kolicine, kakvoce i sukladnosti ugradenih proizvoda. Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova izvodac mora imati pisanu suglasnost narucitelja. Cijena radova može se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinicna cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu gradevinu (ukupno ugovorena cijena). ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU ‐ Upravni postupak pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. ‐ Kad se postupak pokreće na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke javnopravnome tijelu. ‐ Kad se postupak pokreće po službenoj dužnosti, postupak se smatra pokrenutim kad službena osoba u javnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom vođenja postupka po službenoj dužnosti. Upravni akt – znači da postoje stranke u postupku, uz mogućnost uvida i mogućnost žalbe. UREDBA O UREDSKOM POSLOVANJU ‐ Ovom uredbom uređuje se uredsko poslovanje u tijelima državne uprave. ‐ Uredsko poslovanje je skup pravila, mjera u postupanju s pismenima, njihovu primanju i izdavanju pismena, njihovoj evidenciji i dostavi u rad, obradi, korištenju, otpremanju, čuvanju, izlučivanju i predaji nadležnom arhivu ili drugom nadležnom tijelu. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA ‐ Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete ‐ Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti te georaznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života i temelj koncepta održivog razvitka ‐ Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju ‐ Sastavnice okoliša su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora ‐ Procjena utjecaja zahvata na okoliš je procjena mogućih značajnih utjecaja na okoliš zahvata određenih ovim Zakonom i Uredbom . Jedan je od instrumenata zaštite okoliša. ‐ Procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole za provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.


29

‐ Studija o utjecaju zahvata na okoliš je stručna podloga koja obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša u odnosu na zahvat te po potrebi, program praćenja stanja okoliša. Na temelju studije o utjecaju zahvata na okoliš provodi se procjena utjecaja zahvata na okoliš. ‐ Studija o utjecaju zahvata na okoliš mora biti izrađena na temelju najnovijih, vjerodostojnih i dostupnih podataka. ‐ Nositelj zahvata osigurava izradu studije o utjecaju zahvata na okoliš i podmiruje sve troškove u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš. ‐ Ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš je odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije. ‐ Nositelj zahvata može, prije izrade studije o utjecaju zahvata na okoliš, pisanim zahtjevom od Ministarstva, odnosno od nadležnog upravnog tijela u županiji te u Gradu Zagrebu, zatražiti da mu se, s obzirom na namjeravani zahvat, izda uputa o sadržaju studije. ‐ U postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš svojim mišljenjem sudjeluje savjetodavno stručno povjerenstvo, koje za svaki pojedini zahvat imenuje ministar, odnosno čelnik nadležnog upravnog tijela u županiji te u Gradu Zagrebu. Ako se predviđa veći broj zahvata iste vrste, može se imenovati stalno povjerenstvo za tu vrstu zahvata. ‐ Povjerenstvo ocjenjuje utjecaj zahvata na okoliš, njegovo vrednovanje i prihvatljivost na temelju studije o utjecaju zahvata na okoliš te Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu u županiji te u Gradu Zagrebu daje mišljenje o prihvatljivosti zahvata, predlaže moguće varijante za okoliš i mjere zaštite okoliša te program praćenja stanja okoliša. UREDBA O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ‐ Ovom Uredbom pobliže se određuju zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš; zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (posebno u nadležnosti Ministarstva, posebno županija odnosno Grada Zagreba); način provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš; način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje daje povjerenstvo; način sudjelovanja ovlaštenika; način provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš; način provedbe postupka izdavanja upute o sadržaju studije na zahtjev nositelja zahvata; način informiranja i sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u postupcima koji se ureduju ovom Uredbom; kriteriji i način pojedinačnih ispitivanja na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. ‐ Ovom Uredbom određuju se zahvati koji su u nadležnosti Ministarstva te nadležnog upravnog tijela u županiji odnosno u Gradu Zagrebu. ZAKON O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA ‐ Ovim se Zakonom uređuju vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara. ‐ Kulturna dobra u smislu ovoga Zakona jesu: * pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja, * arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost, * nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština i * zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima. ‐ Kulturna dobra upisuju se u Registar. ‐ Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture


30

‐ Registar se sastoji od tri liste i to: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara

2. TEHNIČKA REGULATIVA NAPOMENA: žutom su označeni dijelovi iz novog Zakona o građevnim proizvodima i Zakona o akreditaciji ZAKON O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA (76/2013) Zakonom se uređuje ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevnih proizvoda, radnje koje pri tom provode proizvođači građevnih proizvoda te odobrena tijela, dokumenti ocjenjivanja i provjere svojstava građevnih proizvoda, zahtjevi za prijavljena i odobrena tijela, postupak prijave, obveze prijavljenih i odobrenih tijela i druga pitanja bitna za stavljanje na tržište ili stavljanje na raspolaganje na tržište građevnih proizvoda. Građevni proizvod‐ jest bilo koja stvar koja je neovisno o načinu proizvodnje i stupnju prerade namijenjena za trajnu ugradnju u građevinu. Građevni proizvod ‐ svaki proizvod ili sklop proizveden i stavljen na tržište radi stalne ugradnje u građevinu ili njezine dijelove, čija svojstva imaju učinak na svojstva građevine s obzirom na temeljne

zahtjeve za građevinu. Npr. Tehnički propis o građevnim proizvodima u kojem se spominje geotekstil. Stavljanje na tržište je prvo stavljanje na raspolaganje građevnog proizvoda na tržište Unije. Staviti na raspolaganje na tržište je svaka isporuka građevnog proizvoda za distribuciju ili uporabu na tržištu Unije u okviru trgovačke djelatnosti s plaćanjem ili bez plaćanja. Proizvođač je svaka fizička ili pravna osoba koja proizvodi građevni proizvod ili koja je takav proizvod osmislila ili proizvela i trguje tim proizvodom pod svojim imenom ili žigom. Odobreno tijelo je pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja na temelju rješenja izdanog od strane Ministarstva graditeljstvo i prostornoga uređenja provodi zadaće treće strane u procesu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava. Tehnička specifikacija je usklađena europska specifikacija ili domaća tehnička specifikacija. Usklađena europska specifikacija je usklađena europska norma, priznata nacionalna norma ili europsko tehničko dopuštenje Usklađena tehnička specifikacija znači usklađenost normi i Europskih dokumenata za ocjenjivanje Hrvatska tehnička specifikacija znači tehnički propis, hrvatska norma na koju upućuje tehnički propis i hrvatski dokument za ocjenjivanje Hrvatski dokument za ocjenjivanje znači dokument koji je izradilo hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje u svrhu izdavanja hrvatskih tehničkih ocjena Usklađena norma znači normu koju je donijelo jedno od europskih normirnih tijela … na temelju zahtjeva koji je izdala Komisija … Harmonizirana norma ‐ tehnička specifikacija koja služi kao potpora za zadovoljavanje bitnih zahtjeva Hrvatsko tehničko dopuštenje je povoljna tehnička ocjena uporabljivosti građevnog proizvoda za određenu namjenu koja se temelji na ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu za koju se proizvod rabi (hrvatska tehnička ocjena prema novom Zakonu) znači dokumentiranu ocjenu svojstava građevnog proizvoda koja se odnose na njegove bitne značajke, u skladu s odgovarajućim hrvatskim dokumentom za ocjenjivanje Europsko tehničko dopuštenje je tehničko dopuštenje koje je donijela ovlaštena pravna osoba ili druga ovlaštena osoba članica Europske organizacije tijela za tehnička dopuštenja (EOTA‐e) (europska tehnička ocjena prema novom Zakonu) znači dokumentiranu ocjenu svojstava građevnog proizvoda koja se odnosi na bitne značajke u skladu s odgovarajućim Europskim dokumentom za ocjenjivanje Građevni proizvod može se staviti na tržište, distribuirati i rabiti samo ako je dokazana njegova uporabljivost te ako je označen i popraćen tehničkim uputama u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona. Građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna tehničkoj specifikaciji.


31

Program kontrole i osiguranja kvalitete iz Tehničkog propisa o građevnim proizvodima odnosi se na 1. dokazivanje uporabljivosti građevnog proizvoda izrađenog na gradilištu za potrebe tog gradilišta 2. prema programu kontrole i osiguranja kvalitete iz glavnog projekta (pokriva područje: svojstava, ispitivanje i postupke dokazivanja uporabljivosti, kontrolu i uvjete građenja za građevne proizvode, itd.) Donošenje tehničkih dopuštenja Europsko tehničko dopuštenje može se donijeti za građevni proizvod za koji ne postoji usklađena europska norma niti priznata nacionalna norma ... odnosno za građevni proizvod koji bitno odstupa od usklađene europske norme, odnosno priznate nacionalne norme. Europskim tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda te se određuje način dokazivanja njegove uporabljivosti, radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti njegovih tehničkih svojstava i isprava o sukladnosti građevnog proizvoda kojom se dokazuje njegova uporabljivost. Europsko tehničko dopuštenje na prijedlog proizvođača, ovlaštenog zastupnika, odnosno uvoznika građevnog proizvoda donosi ovlaštena pravna osoba nakon ispitivanja i ocjenjivanja tehničkih svojstava građevnog proizvoda koje se provodi prema smjernicama za tehničko dopuštenje koje se odnose na taj proizvod ili odgovarajuću skupinu proizvoda. Europsko tehničko dopuštenje nije upravni akt. Troškove donošenja europskoga tehničkog dopuštenja snosi osoba koja je predložila njegovo donošenje. Hrvatsko tehničko dopuštenje može se donijeti za građevni proizvod za koji ne postoji usklađena europska specifikacija, tehnički propis, odnosno norma na koju upućuje tehnički propis, odnosno za građevni proizvod čija tehnička svojstva znatno odstupaju od svojstava određenih tehničkim propisom ili normom na koju upućuje taj propis. Ocjenjivanje sukladnosti (Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava prema novom zakonu) U postupku ocjenjivanja sukladnosti građevnog proizvoda provode se radnje ispitivanja građevnog proizvoda i radnje nadzora proizvodnje građevnih proizvoda. Radnje ispitivanja građevnog proizvoda: ‐ Početno ispitivanje tipa građevnog proizvoda (provodi proizvođač ili pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti) ‐ Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (provodi proizvođač ili pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti) ‐ Ispitivanje slučajnih uzoraka iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku (provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti) Radnje nadzora građevnog proizvoda: ‐ Stalna tvornička kontrola proizvodnje (provodi proizvođač) ‐ Početni nadzor tvornice i tvorničke kontrole (provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti) ‐ Stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvorničke kontrole (provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti) Isprave o sukladnosti: 1. Potvrda o sukladnosti (certifikat o stalnosti svojstava prema novom zakonu) Potvrdu o sukladnosti izdaje osoba ovlaštena za izdavanje potvrde o sukladnosti na zahtjev proizvođača, ovlaštenog zastupnika ili uvoznika građevnog proizvoda ako su provedeni i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje sukladnosti građevnog proizvoda, za koji se izdaje potvrda o sukladnosti, te ako je sukladnost dokazana. 2. Izjava o sukladnosti (izjava o svojstvima prema novom zakonu) Proizvođač izdaje izjavu o sukladnosti ako su provedene i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje sukladnosti i ako je utvrdio da je sukladnost dokazana. Kada je građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili je sukladan s Europskom tehničkom ocjenom koja je za njega izdana, proizvođač izrađuje izjavu o svojstvima kad takav proizvod stavlja na tržište.


32

Izjava o svojstvima iskazuje svojstva građevnih proizvoda u odnosu na bitne karakteristike tih proizvoda u skladu s odgovarajućim usklađenim tehničkim specifikacijama. Proizvođači mogu sastaviti izjavu o svojstvima propisanu ovim Zakonom, na temelju potvrde o sukladnosti ili izjave o sukladnosti izdane prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Tehničke upute i oznaka sukladnosti Proizvođač, ovlašteni zastupnik, odnosno uvoznik građevnog proizvoda mora prije stavljanja na tržište, odnosno uporabe građevnog proizvoda izraditi tehničke upute i proizvod označiti oznakom sukladnosti. Građevni proizvod se ne smije stavljati na tržište niti distribuirati bez tehničke upute i oznake sukladnosti. Tehničke upute moraju slijediti svaki građevni proizvod koji se isporučuje. Tehničke upute moraju sadržavati prijepis izjave o sukladnosti, podatke značajne za čuvanje, transport i uporabu građevnog proizvoda te moraju biti pisane latiničnim pismom na hrvatskom jeziku tako da su distributeru i izvođaču razumljive. U tehničkim uputama mora biti naveden rok do kojega se građevni proizvod smije ugraditi, odnosno da taj rok nije ograničen. Označavanje građevnog proizvoda ‐uporaba oznake „CE“ (proizvodi za EEA, usklađeno područje) ‐uporaba oznake „C“, (nacionalna oznaka RH, neusklađeno područje) Oznakom sukladnosti smije se označiti samo građevni proizvod za koji je izdana izjava o sukladnosti. Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom usklađenom europskom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »CE«. Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom domaćom tehničkom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »C«. CE označavanje postavlja se na one građevne proizvode za koje je proizvođač izradio izjavu o svojstvima. Ako proizvođač nije izradio izjavu o svojstvima, CE označavanje se ne postavlja. Za svaki građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili za koji je izdana Europska tehnička ocjena, CE označavanje jedina je oznaka koja potvrđuje sukladnost građevnoga proizvoda s objavljenim svojstvima u odnosu na bitne (po novom temeljne) karakteristike obuhvaćene tom usklađenom normom ili Europskom tehničkom ocjenom. SUSTAVI OCJENJIVANJA (Koliko ih je? Bilo ih 6, po novome 5, jer više nema ocjenjivanja 2, samo 1+, 1, 2+, 3,4) U postupku ocjenjivanja sukladnosti građevnog proizvoda koji je zamijenjen Sustavom ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, moraju se provesti skupine radnji označene kao sustavi ocjenjivanja sukladnosti (ukupno ih je 5 po novom) 1+, 1, 2+, 2 je ukinut Uredbom, 3 i 4 i to: – prije izdavanja potvrde o sukladnosti – skupine radnji označene kao sustavi ocjenjivanja sukladnosti oznake 1+ i 1; – prije izdavanja potvrde o tvorničkoj kontroli proizvodnje – skupine radnji označene kao sustavi ocjenjivanja sukladnosti oznake 2+ i 2 je ukinut Uredbom; – prije izdavanja izjave o sukladnosti – skupine radnji označene kao sustavi ocjenjivanja sukladnosti oznake 1+, 1, 2+, 2 je ukinut Uredbom, 3 i 4. Objasniti primjer izjave o sukladnosti za beton: C12/15 D31.5 S2 Cl 0.40 X0 C12/15 ‐ klasa betona D31.5 ‐ maksimalno zrno agregata S2 ‐ klasa slijeganja

Cl 0.40 ‐ udio klorida X0 ‐ razred otpornosti prema razredima izloženosti

Oznaka iza X označava: O – nearmirani beton ili bez ugrađenog metal *svi uvjeti izloženosti osim smrzavanja/odmrzavanja, abrazije ili kemijskog djelovanja, te armirani beton ili beton u koji je ugrađen metal; vrlo suh okoliš, razred cvrstoće C12/15 C ‐ karbonatizacija (H2O, CO2), postoje C1‐suh ili stalno vlažan, C2‐vlažan rjeđe suh, C3‐umjereno vlažan i C4‐naizmjenično vlažan i suh


33

F – djelovanje smrzavanja i odmrzavanja (F1‐umjerena zasićenost vodom bez soli za odmrzavanje , F2‐ umjerena zasićenost vodom sa solima za odmrzavanje, F3‐visoka zasićenost bez soli za odmrzavanje i F4‐ visoka zasićenost sa solima za odmrzavanje) D ‐ korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H2O, Cl) (D1‐umjereno vlažan, D2‐vlažan, rjeđe suh i D3‐naizmjenično vlažan i suh) S ‐ korozija uzrokovana kloridima iz mora (H2O, Cl) (S1‐blizu mora izloženost solima iz mora razred čvrstoće C30/37 , S2‐stalna uronjenost i S3‐područje plime i oseke i zapljuskivanja) A – kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode (A1‐lagano, A2‐umjereno i A3‐vrlo kemijski agresivan okoliš) Dodatak: vidi primjer Tabele za određivanjem razreda izloženosti konstrukcije ZAKON O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA PROIZVODE I OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI NN 80/13 Obveze proizvođača (1) Kad stavlja svoj proizvod na tržište, proizvođač je obvezan osigurati da je njegov proizvod oblikovan i proizveden u skladu sa zahtjevima utvrđenim u propisima koji se odnose na taj proizvod. (2) U slučaju kada propisi ovoga Zakona to zahtijevaju, proizvođač je obvezan izraditi propisanu tehničku dokumentaciju i provesti ili osigurati provođenje primjenjivog postupka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda. (3) Kad je postupkom ocjenjivanja sukladnosti dokazana sukladnost proizvoda s propisanim zahtjevima, proizvođač je obvezan sastaviti izjavu o sukladnosti i staviti oznaku sukladnosti kada je to propisano propisima ovog Zakona. (4) Proizvođač je obvezan čuvati tehničku dokumentaciju i izjavu o sukladnosti nakon što je proizvod stavio na tržište, u razdoblju navedenom u propisu ovoga Zakona. (5) Proizvođač je obvezan osigurati postupke radi održanja sukladnosti proizvodne serije. Moraju se na primjeren način uzeti u obzir promjene u oblikovanju ili značajkama proizvoda te promjene u primijenjenim usklađenim normama ili tehničkim specifikacijama koje su navedene u izjavi o sukladnosti proizvoda. (6) Proizvođač je obvezan, s obzirom na rizike koje predstavlja proizvod, a kako bi zaštitio zdravlje i sigurnost potrošača, provoditi ispitivanje uzoraka proizvoda koji se stavljaju na tržište, istraživati i ako je to potrebno, voditi knjigu pritužbi o nesukladnim proizvodima i povlačenju proizvoda te o tome mora obavješćivati distributera.


34

(7) Proizvođač je obvezan osigurati da njegov proizvod nosi broj tipa, šarže ili serije ili koji drugi element koji omogućuje njegovu identifikaciju ili, kad to ne dopušta veličina ili narav proizvoda, da se traženi podaci navedu na ambalaži ili u dokumentima koji prate proizvod. (8) Proizvođač je obvezan na proizvodu ili, kad to nije moguće, na njegovoj ambalaži ili u dokumentu koji prati proizvod, navesti svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i adresu na kojoj je dostupan. Adresa mora označivati jedinstvenu točku na kojoj je proizvođač dostupan. (9) U slučaju kada propis ovoga Zakona koji se odnosi na proizvod to zahtijeva, proizvođač mora osigurati da proizvod bude praćen uputama i podacima o sigurnosti na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji mogu lako razumjeti potrošači i drugi korisnici. (10) Kad proizvođač smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod koji je stavio na tržište nije sukladan s odredbama propisa koji se primjenjuju na taj proizvod, treba bez odgode, poduzeti potrebne popravne radnje kako bi se taj proizvod uskladio ili povukao s tržišta ili spriječilo njegovo distribuiranje ako je to prikladnije. Nadalje, kad proizvod predstavlja rizik proizvođač mora o tome bez odgode obavijestiti nadležna inspekcijska tijela navodeći podatke, posebno o nesukladnosti proizvoda i svim poduzetim popravnim radnjama. (11) Proizvođač je obvezan na opravdan zahtjev nadležnog inspektora osigurati sve podatke i dokumente nužne za dokazivanje sukladnosti proizvoda na jeziku lako razumljivom nadležnom inspektoru. Proizvođač mora na zahtjev nadležnog inspektora surađivati u svakoj poduzetoj radnji kako bi se uklonili rizici koje predstavlja proizvod koji je stavio na tržište.

UKRATKO: Proizvođač mora prije stavljanja proizvoda na tržište osigurati oznake, upute i podaci o sigurnosti i dati izjavu da su svojstva proizvoda sukladna sa tehničkim specifikacijama propisanima za njegov proizvod. Građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna tehničkoj specifikaciji, a dokazuje se: ispravom o sukladnosti i oznakom sukladnosti. Iznimno uporabljivost građevnog proizvoda proizvedenog ili izrađenog na gradilištu za potrebe tog gradilišta dokazuje se u skladu s glavnim projektom ili izvedbenim projektom građevine, ZOG i propisima donesenim na temelju ZOG‐a ili tehničkim propisom. PRAVILNIK O NADZORU GRAĐEVNIH PROIZVODA Ovim se Pravilnikom pobliže propisuje provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora nad proizvodnjom, stavljanjem na tržište, distribucijom i ugradnjom građevnih proizvoda… Inspekcijski nadzor građevnih proizvoda u okviru svojih nadležnosti provode gospodarski inspektor Državnog inspektorata i građevinski inspektor Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Sustav 2 NE POSTOJI PO NOVOM


35

Nova europska uredba za građevne proizvode uvodi pojam sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava (system of assessment and verification of constancy of performance) umjesto dosadašnjeg pojma sustava ocjenjivanja sukladnosti (system of assessment of conformity), kako ih definira još važeća direktiva za građevne proizvode. Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevnih proizvoda definirano je s nekoliko elemenata, a opisano je u prilogu V. Uredbe 305/2011 o građevnim proizvodima (Construction Product Regulation (EU) no. 305/2011). Sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava Sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava definiraju stupanj uključenosti trećih strana u ocjenjivanju svojstava proizvoda u skladu s bitnim tehničkim specifikacijama. Razlikuje se 5 sustava i 3 različite vrste tijela za ocjenjivanje sukladnosti i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda. Sustav 1+ Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda (Declaration of the performance of the essential characteristics of the construction product by the manufacturer) na temelju sljedećeg: PROIZVOĐAČ provodi: ‐ kontrolu tvorničke proizvodnje ‐ daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA PROIZVODE izdaje certifikat o stalnosti svojstava proizvoda temeljem : ‐ određivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije ‐ početnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvorničke proizvodnje ‐ stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje ‐ ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih prije stavljanja proizvoda na tržište. Sustav 1+ je sustav koji definira najviše odgovornosti za prijavljeno tijelo (notified body), za razliku od sustava 4 koji sve odgovornosti prepušta samo proizvođaču. Sustav 1 Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg: PROIZVOĐAČ provodi: ‐ kontrolu tvorničke proizvodnje ‐ daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA PROIZVODE izdaje certifikat o stalnosti svojstava proizvoda temeljem : ‐ određivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije ‐ početnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvorničke proizvodnje ‐ stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje. Za razliku od sustav 1+, u sustavu 1 prijavljeno certifikacijsko tijelo ne provodi ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih prije stavljanja proizvoda na tržište. Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda za sustave 1+ i 1 je certifikacijsko tijelo za proizvod. Sustav 2+ Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg: PROIZVOĐAČ provodi: ‐ određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije ‐ kontrolu tvorničke proizvodnje ‐ ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA KONTROLU TVORNIČKE PROIZVODNJE izdaje certifikat o stalnosti svojstava proizvoda temeljem : ‐ početnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvorničke proizvodnje


36

‐ stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje. Za razliku od sustava 1+ i 1, u sustavu 2+ prijavljeno certifikacijsko tijelo ne provodi određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije, nego je to zadatak proizvođača. Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda za sustav 2+ je certifikacijsko tijelo za kontrolu tvorničke proizvodnje. Sustav 3 Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg: PROIZVOĐAČ provodi: ‐ kontrolu tvorničke proizvodnje PRIJAVLJENI/NOTIFICIRANI LABORATORIJ provodi: ‐ određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (utemeljeno na uzorkovanju kojeg provodi proizvođač), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije. Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda za sustav 3 je ispitni laboratorij. Sustav 4 Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg: PROIZVOĐAČ provodi: ‐ određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (utemeljeno na uzorkovanju kojeg provodi proizvođač), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije, ‐ kontrolu tvorničke proizvodnje, PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO TIJELO nema zadataka. Sustav 4 ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda u potpunosti prepušta proizvođaču. Tijela uključena u ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava S obzirom na funkcije prijavljenih tijela uključenih u ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda razlikuju se: ‐ certifikacijsko tijelo za proizvod: prijavljeno tijelo koje ima potrebnu stručnost i odgovornost za provedbu certificiranja proizvoda u skladu s danim pravilima i upravljanjem; svoju osposobljenost dokazuje radom u skladu sa zahtjevima HRN EN ISO/IEC 17065 (HRN EN 45011); ‐ certifikacijsko tijelo za kontrolu tvorničke proizvodnje: prijavljeno tijelo koje ima potrebnu stručnost i odgovornost za provedbu certificiranja kontrole tvorničke proizvodnje u skladu s danim pravilima i upravljanjem; svoju osposobljenost dokazuje radom u skladu sa zahtjevima HRN EN ISO/IEC 17065 (HRN EN 45011) ili HRN EN ISO/IEC 17021. ‐ ispitni laboratorij: prijavljeno tijelo koje mjeri, istražuje, ispituje, umjerava ili na drugi način određuje karakteristike ili svojstva materijala ili građevnih proizvoda; svoju osposobljenost dokazuje radom u skladu sa zahtjevima HRN EN ISO/IEC 17025.


37


38

ZAKON O OPĆOJ SIGURNOSTI PROIZVODA ‐ Ovim se Zakonom propisuju opći sigurnosni zahtjevi za proizvode, obveze proizvođača i distributera, informiranje javnosti, poticanje dragovoljnih mjera te nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva ‐ Svrha ovoga Zakona je osigurati da se na tržište stavljaju samo sigurni proizvodi. ‐ »Proizvod« označava bilo koji proizvod, uključujući i proizvod u okviru pružanja usluga, koji je namijenjen potrošačima ili koji bi u razumno predvidljivim uvjetima potrošači mogli upotrijebiti, čak i ako im nije namijenjen, te koji je isporučen ili dostupan, uz plaćanje ili besplatno, u okviru neke trgovačke djelatnosti, bez obzira na to je li nov, rabljen ili prerađen. ‐ »Sigurni proizvod« označava bilo koji proizvod koji u normalnim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe, uključujući trajanje i po potrebi stavljanje u uporabu, zahtjeve za ugradbu i održavanje, ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda te koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi… ‐ »Opasni proizvod« označava svaki koji nije siguran. ZAKON O AKREDITACIJI Ovim se Zakonom uređuje osnivanje i djelatnost tijela koje obavlja poslove nacionalne službe za akreditaciju, određuje područje u kojemu se provodi akreditacija te akreditacija u vezi s propisima o ocjenjivanju sukladnosti Akreditacija označuje potvrđivanje od strane nacionalnoga akreditacijskog tijela da tijelo za ocjenu sukladnosti zadovoljava zahtjeve utvrđene usklađenim normama … Potvrda o akreditaciji je dokument na temelju kojeg se potvrđuje osposobljenost za obavljanje određenih poslova na području ocjenjivanja sukladnosti. Ocjenjivanje sukladnosti svaka je djelatnost kojom se neposredno ili posredno ocjenjuje jesu li ispunjeni određeni zahtjevi Akreditacijsko tijelo svaka država članica mora imenovati jedno nacionalno akreditacijsko tijelo. Nacionalno akreditacijsko tijelo označuje jedinstveno tijelo u državi članici koje provodi akreditaciju s ovlaštenjem koje mu je dala država. Nacionalno akreditacijsko tijelo djeluje na neprofitnoj osnovi. Akreditacijsko tijelo obavlja sljedeće poslove: – akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija, – akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba za potvrđivanje proizvoda, sustava upravljanja i osoblja, – akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju tehnički nadzor ili slične radnje, – druga ocjenjivanja ili potvrđivanja osposobljenosti za provođenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti… Napomena uz ispitno: Koja jerazlika između certifikacija i akreditacije? Definicija certifikacije ‐ Certifikacija je potvrđivanje koje provodi treća strana, a odnosi se na proizvode, procese, sustave ili osobe. Definicija akreditacije ‐ Akreditacija je ocjenjivanje koje provodi treća strana, a odnosi se na tijelo za ocjenjivanje sukladnosti dajući formalni dokaz njegove osposobljenosti za obavljanje zadataka ocjenjivanja sukladnosti.Akreditacijska tijela institucije iznad certifikacijskih tijela, pa je time akreditacija je vrh piramide u infrastrukturi kvalitete. Akreditacijska tijela akreditiraju certifikacijska tijela, a certifikacijska tijela certificiraju krajnje korisnike.


39

Rezultat rada akreditacijskog tijela je potvrda o akreditaciji, a rezultat rada certifikacijskog tijela je certifikat. Akreditiraju se certifikacijska tijela koja provode certifikaciju. Certifikacijska tijela mogu biti: 1. certifikacijska tijela za certifikaciju sustava upravljanja 2. certifikacijska tijela za certifikaciju proizvoda 3. certifikacijska tijela za certifikaciju osoblja Navedena certifikacijska tijela se akreditiraju prema odgovarajućim ISO normama: Certifikacija sustava upravljanja prema HRN EN ISO/IEC 17021 Ocjenjivanje sukladnosti – Zahtjevi za tijela koja provode audit i certifikaciju sustava upravljanja. Certifikacija proizvoda prema HRN EN ISO/IEC 17065 (HRN EN 45011) ‐Opći zahtjevi za ustanove koje provode potvrđivanje proizvoda. Certifikacija osoblja prema HRN EN ISO/IEC 17024 Ocjena sukladnosti – Opći zahtjevi za tijela koja provode potvrđivanje/certifikaciju osoblja. Akreditacijska tijela rade prema normi HRN EN ISO/IEC 17011 ‐Ocjena sukladnosti – Opći zahtjevi za akreditacijska tijela koja akreditiraju tijela za ocjenu sukladnosti.

ZAKON O MJERITELJSTVU Ovim se Zakonom uređuje djelokrug tijela te ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba u mjeriteljstvu, sustav točnih i međusobno spojivih mjerenja, sustav mjernih jedinica, mjerni etaloni, utvrđivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, stavljanje mjerila na tržište i uporabu, ovjeravanje mjerila, mjeriteljski zahtjevi za pretpakovine, mjeriteljski nadzor i inspekcija. Zakonsko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva uređen zakonom i drugim propisima u cilju uspostave povjerenja u rezultate mjerenja u području primjene zakonitih mjerenja. Temeljno mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koje istražuje stalnice prirodnih pojava i čiji je zadatak uspostava državnih etalona mjernih jedinica međunarodnog sustava jedinica, uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u Republici Hrvatskoj usporedbom s međunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda. Etalon je tvarna mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za određivanje, ostvarivanje, čuvanje ili obnavljanje neke jedinice, jedne ili više vrijednosti kakve veličine da bi mogao poslužiti kao referencija. Državni etalon je referentni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrđenog zakonom da bi služio kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine u Republici Hrvatskoj. Referentni etalon je etalon koji općenito ima najveću mjeriteljsku kakvoću na danom mjestu ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se provode na tom mjestu. Umjeravanje je skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav, ili vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima. Sljedivost je svojstvo mjernog rezultata ili vrijednost kojeg etalona po kojemu se on može dovesti u vezu s navedenim referencijskim etalonima (obično državnim ili međunarodnim) neprekinutim lancem usporedaba koje imaju utvrđene nesigurnosti. Mjerilo je uređaj namijenjen za izvedbu mjerenja, samostalno ili u vezi s dodatnim uređajima, a to podrazumijeva mjerilo u užem smislu, mjerne sustave, tvarne mjere i dijelove mjerila i mjernog sustava koji mogu biti predmet posebne ocjene sukladnosti. Pretpakovine su proizvodi koji su upakirani bez prisutnosti kupaca, a količina tih proizvoda se ne može promijeniti bez otvaranja pri čemu nastaje vidno oštećenje ili bez promjene pakovanja. Poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju: 1. Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM), 2. Hrvatski mjeriteljski institut (HMI), 3. ovlaštene pravne osobe, 4. ovlašteni servisi, 5. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija.


40

DZM ‐ rješava u upravnim stvarima iz područja mjeriteljstva, priprema nacrte zakona iz područja mjeriteljstva, donosi podzakonske akte za provođenje zakona, ovlašćuje pravne osobe za provedbu postupaka potvrđivanja sukladnosti mjerila i pretpakovina, provodi ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika, provodi ovjeravanja zakonitih mjerila, provodi službena mjerenja, nadzire zakonitost rada ovlaštenih pravnih osoba, ovlaštenih servisa i korisnika zakonitih mjerila itd. HMI (osnovan kasnije i preuzeo dio djelatnosti DZM) ‐ proglašava državne etalone, obavlja upravne i stručne poslove u vezi s državnim etalonima i usklađuje rad nacionalnih umjernih laboratorija, ostvaruje, čuva i održava državne mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema međunarodnim etalonima, obavlja poslove istraživanja i razvoja u području temeljnog mjeriteljstva, obavlja poslove nacionalnih umjernih laboratorija itd. Ovlaštene pravne osobe ‐ ispituju usklađenost mjerila s propisima, ovjeravaju zakonita mjerila, vode evidenciju ovjerenih zakonitih mjerila Ovlašteni servis ‐ pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili mjerne sustave radi pripreme za ovjeravanje. TEHNIČKI PROPIS ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE Što je novo u odnosu na stari propis? Sa stajališta dokaza svojstva trajnosti konstrukcija, od iznimne je važnosti što se novom verzijom Tehničkog propisa za betonske konstrukcije upućuje na primjenu hrvatskih normi kojima su preuzete europske norme, a ne više prednorme koje su pokazale dva osnovna nedostatka u tom segmentu: 1) nisu bile međusobno usklađene s obzirom na odredbe za osiguranje trajnosti betonske konstrukcije, a pogotovo sa specifikacijama za čelične konstrukcije u slučaju projektiranja spregnutih konstrukcija od čelika i betona 2) nisu davale specifikaciju dokaza osiguranja zahtijevanoga projektnog uporabnoga vijeka duljeg od 50 godina, što je izazivalo teškoće u projektiranju inženjerskih konstrukcija (mostova i sl.). ‐ Tehničkim propisom za betonske konstrukcije se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova na izradi, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju ‐ Ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i dijela bitnog zahtjeva zaštite od požara, koji se odnosi na očuvanje nosivosti betonske konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu: otpornost na požar), postiže se betonskom konstrukcijom koja ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom ‐ Projektom betonske konstrukcije mora se, u skladu s ovim Propisom, dokazati da će građevina tijekom građenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, otpornost na požar te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima.


41

‐ Ako normom ili posebnim propisom nije drukčije propisano, uporabni vijek projektirane betonske građevine je najmanje 50 godina. Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati: a) tehnički opis b) proračun nosivosti i uporabljivosti c) program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: – cement,– agregat,– dodatak betonu,– dodatak mortu za injektiranje natega,– voda,– beton,– čelik za armiranje,– čelik za prednapinjanje,– armatura,– predgotovljeni betonski element,– proizvod za zaštitu i popravak betonske konstrukcije i dr. Građevni proizvodi koji se proizvode se u tvornicama izvan gradilišta (moraju imati ispravu o sukladnosti). Iznimno beton, armirani beton i predgotovljeni elementi mogu se proizvesti na gradilištu (mora biti dokazana uporabljivost u skladu s projektom i Teh.propisom za BK) Beton ‐ građevni proizvod sastavljen od cementa, agregata, dodatka betonu i vode. Tehnička svojstva BK moraju biti takva da tijekom trajanja građevine uz propisano izvođenje radova na BK i održavanje BK, ona podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša… Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti te označavanje građevnih proizvoda, ispitivanje građevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i građenju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati građevni proizvodi određeni su u prilozima ovoga Propisa: – beton Prilog »A«, – armatura, čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje Prilog »B«, – cement Prilog »C«, – agregat Prilog »D«, – dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega Prilog »E«, – voda Prilog »F«, – predgotovljeni betonski elementi Prilog »G«, – proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija Prilog »H« TPBK sadrži još i: – projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama Prilog »I« – izvođenje i održavanje BK Prilog »J« Beton ‐ Prilog »A« ‐ Beton se proizvodi kao: a) projektirani beton, b) beton zadanog sastava, c) normirani beton zadanog sastava prema normama ‐ Beton b) i c) proizvodi se samo do razreda čvrstoće C16/20 ‐ Svojstva očvrsnulog betona moraju biti specificirana u projektu BK ‐ Svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova. Određena svojstva svježeg betona, kada je to potrebno ovisno o uvjetima izvedbe i uporabe BK, specificiraju se u projektu BK ‐ Sustav potvrđivanja sukladnosti betona je 2+ ‐ Potvrđivanje sukladnosti betona provodi se dva puta godišnje na temelju rezultata nadzora tvorničke kontrole proizvodnje i ocjene (vrednovanja) rezultata ispitivanja proizvođača i rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće betona na slučajno uzetim uzorcima Armatura, čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje ‐ Prilog »B« ‐ Armatura se izrađuje odnosno proizvodi kao: a) armatura za armirane betonske konstrukcije, od čelika za armiranje, b) armatura za prednapete BK, od čelika za prednapinjanje i čelika za armiranje. ‐ Potvrđivanje sukladnosti čelika za armiranje provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 1+ ‐ Potvrđivanje sukladnosti armature proizvedene prema tehničkoj specifikaciji provodi se prema odredbama te specifikacije ‐ Potvrđivanje sukladnosti čelika za prednapinjanje provodi se prema određenoj normi


42

Cement ‐ Prilog »C« ‐ Vrste cementa su: a) cement opće namjene, b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća, c) cement opće namjene niske topline hidratacije, d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije, e) bijeli cement, f) sulfatno otporni cement, g) aluminatni cement. ‐ Tehnička svojstva cementa specificiraju se u projektu BK ‐ Potvrđivanje sukladnosti cementa provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 1+ Agregat ‐ Prilog »D« ‐ Agregat se odnosi na agregat i punila s gustoćom zrna većom od 2000 kg/m3 (agregat za beton) i lagani agregat i lagana punila s gustoćom zrna ne većom od 2000 kg/m3 ili nasipnom gustoćom ne većom od 1200 kg/m3 (lagani agregat za beton) dobiveni preradom prirodnih, industrijski proizvedenih ili recikliranih materijala i mješavina tih agregata u pogonima za proizvodnju agregata. ‐ Po granulometrijskom sastavu agregat se dijeli u razrede: a) sitni agregat b) krupni agregat c) nefrakcionirani agregat (prirodno granulirani) ‐ Potvrđivanje sukladnosti agregata provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 2+ Dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega ‐ Prilog »E« ‐ Vrste kemijskih dodataka betonu: a) plastifikator, b) superplastifikator, c) dodatak za zadržavanje vode, d) aerant, e) ubrzivač vezivanja, f) ubrzivač očvršćivanja, g) usporivač vezivanja, h) dodatak za vodonepropusnost, i) usporivač vezivanja/plastifikator, j) usporivač vezivanja/superplastifikator, k) ubrzivač vezivanja/plastifikator, l) ubrzivač vezivanja mlaznog betona, m) ubrzivač vezivanja mlaznog betona bez sadržaja alkalija, n) dodatak za kontrolu konzistencije mlaznog betona, o) dodatak za poboljšanje veze slojeva mlaznog betona. p) dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama ‐ Vrste mineralnih dodataka betonu su: Tip I a) punila (fileri)

b) pigmenti Tip II c) leteći pepeo

d) silicijska prašina ‐ Tehnička svojstva dodataka betonu i dodataka mortu za injektiranje natega specificiraju se u projektu betonske konstrukcije ‐ Potvrđivanje sukladnosti dodataka betonu i mortu za injektiranje provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 2+. Za mineralne dodatke tipa II potvrđivanje sukladnosti provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 1+ Voda ‐ Prilog »F« ‐ Tehnička svojstva vode za pripremu betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije.


43

‐ Za pitku vodu iz vodovoda nije potrebno provoditi potvrđivanje prikladnosti za pripremu betona i morta ‐ Morska i bočata voda nisu prikladne za pripremu betona za armirane betonske konstrukcije… ‐ Ispitivanje uporabivosti prikladnosti vode provodi se prije prve uporabe, te u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene u koncentraciji štetnih tvari u vodi, odnosno da je došlo do promjene u njenom sastavu Predgotovljeni betonski elementi ‐ Prilog »G« ‐ Odredbe ovoga Priloga ne primjenjuju se na elemente izrađene od porastoga betona, laganog betona, teškoga betona i betona s vlaknima, niti na predgotovljene elemente od betona namijenjene za zidanje (betonski zidni elementi). ‐ Predgotovljeni betonski elementi izrađuju se odnosno proizvode za: a) konstrukcijsku uporabu (element djelomično predgotovljene betonske konstrukcije, element predgotovljene betonske konstrukcije ili zasebna građevina), b) nekonstrukcijsku uporabu (npr. rubnjak, cijev za dovod i odvodnju tekućina, kanal, opločnik, poklopac, okno i slično). ‐ Tehnička svojstva predgotovljenog betonskog elementa, betona i armature specificiraju se u projektu betonske konstrukcije, a u slučaju predgotovljenog betonskog proizvoda u tehničkoj specifikaciji za taj proizvod ‐ Potvrđivanje sukladnosti elemenata pod a) provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 2+. elemente pod b) potvrđivanje sukladnosti provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 4 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija ‐ Prilog »H« ‐ Vrste proizvoda i sustava su: a) sustavi površinske zaštite, b) proizvodi i sustavi za konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak, c) konstrukcijska ljepila, d) proizvodi za injektiranje betona, e) proizvodi za sidrenje armature, f) proizvodi za zaštitu armature od korozije. Projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama ‐ Prilog »I« Na svako od navedenih područja primjenjuju se određene hrvatske norme HRN EN ‐ Projektiranje betonskih konstrukcija ‐ Osnove proračuna i djelovanja na betonske konstrukcije ‐ Projektiranje betonskih konstrukcija glede otpornosti na potres ‐ Geotehničko projektiranje Izvođenje i održavanje BK ‐ Prilog »J« ‐ Ispitivanje pokusnim opterećenjem betonskih konstrukcija provodi se u cilju ocjene ponašanja konstrukcije u odnosu na projektom predviđene pretpostavke. Obvezno se provodi za: a) mostove raspona većeg od 15,0 m, b) tribine u sportskim građevinama i dvoranama razne namjene, c) krovne konstrukcije raspona većeg od 30 m, d) betonske konstrukcije koje se prvi put izvode novim tehnološkim postupkom. ‐ Učestalost redovitih pregleda u svrhu održavanja betonske konstrukcije provodi se sukladno zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne rjeđe od: a) 10 godina za zgrade javne i stambene namjene, b) 2 godine za mostove, c) 5 godina za industrijske, prometne, infrastrukturne i dr. građevine koje nisu navedene pod a) i b) ‐ Način obavljanja pregleda određuje se projektom betonske konstrukcija, a uključuje najmanje: a) vizualni pregled, utvrđivanje položaja i veličine napuklina i pukotina te drugih oštećenja bitnih za očuvanje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, b) utvrđivanja stanja zaštitnog sloja armature, za betonske konstrukcije u umjereno ili jako agresivnom okolišu,


44

c) utvrđivanje veličine progiba glavnih nosivih elemenata betonske konstrukcije ako se na temelju vizualnog pregleda sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Neka od nesvrstanih pitanja s ispita: 1. Kako izračunati vlastitu težinu ab ploče? W = ρ x d, gdje je W=težina (KN/m3), ρ=specif. težina ab ploče (25KN/m3) i d=debljina ploče (0.16m), znači W=1m x 1m x 0.16m x 25KN/m3=4KN 2. Što znači C25/30 i B500B? C25/30 je razred čvrstoće ili klasa betona, a B500 B je oznaka za čelik za armiranje betona, a 500 znači nnn = min granica razvlačenja (Re), N/mm2 za područje najmanjih debljina ili 500N/mm2, a B je dodatna alfanumerička oznaka 3. Kako se armira balkon? Kod balkona se armira samo gornji dio ploče jer je taj zbog konzolne

prirode konstrukcije opterećen na vlak. Dok se kod ploča koje su poduprte zidovima armira samo

donji dio jer je donji opterećen na vlak a gornji na tlak.

4. Kako se armiraju vertikalni serklaži? Kada se koriste predgotovljeni betonski elementi (izvedba bez

oplate) Vertikalni serklaži se armiraju minimalnom armaturom 4 x Ø14 mm, vilice Ø 6 mm / 25 cm,

uz preklop vertikalne armature u stupu minimalno 80 cm za sljedeću etažu, a inače vertikalne ab

serklaže armirati s najmanje Aa≥2.4 cm2 uz vezivanje vilicama. Preklop šipki mora biti najmanje p ≥

60cm. Vertikalna udaljenost horizontalnih serklaža ne smije biti veća od 4 m.

5. Za koje betonske konstrukcije se mora provesti probno opterećenje? Mostove i 1. Sve cestovne mostove raspona većeg od 15m 2. Sve zeljeznicke mostove raspona većeg od 10m 3. Krovne konstrukcije raspona većeg od 30m 4. Konzolne konstrukcije i istake veće od 15m 5. Tribine u sportskim dvoranama i dvoranama razne namjene 6. Konstrukcije koje se po prvi put izvode novim tehnološkim postupkom Podjela grupa probnog opterećenja: 1. Probno opterećenje kao dokaz nosivosti. Jednostavno osigurava dokaz da konstrukcija može podnijeti projektirano opterećenje. Nije nužno raspoređivati instrumente na mostu. Osigurava malo podataka o stvarnom ponašanju konstrukcije. 2. Ispitivanje radi potvrđivanja. Cilj je ustanoviti ponašanje konstrukcije pod opterećenjima za posebne situacije koje se mogu dogoditi. Ovime se pokazuje da se konstrukcija ponaša prema propisima. 3. Ispitivanje s ciljem istraživanja ponašanja. Cilj je otkriti više o stvarnom ponašanju i mogućnostima konstrukcije. Opterećenja se nanose, a mjerenja koja se provode mogu biti proizvoljna ili se prilagođavaju zavisno o odzivu konstrukcije. Ovo ispitivanje značajno je skuplje, zahtijeva planiranje i razradu ispitivanja.

TEHNIČKI PROPIS ZA PROZORE I VRATA (6 zahtjeva) Ovim se Tehničkim propisom, u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata (građevne proizvode) koji se ugrađuju u građevine, te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima.

1. Vrata u smislu ovoga Propisa su vrata namijenjena isključivo prolazu pješaka. 2. Prozorima odnosno vratima u smislu ovoga Propisa smatraju se:

– vanjski prozori odnosno vrata, ugrađeni u građevinske otvore građevnih dijelova koji razdvajaju unutarnji prostor građevine od vanjskog prostora, – ostali prozori odnosno vrata, na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, propusnosti zraka, prolaska topline, zvučne izolacije te otpornosti na požar i propuštanje dima.


45

3. Prozorima odnosno vratima smatraju se i stijene, po konstrukciji slične prozorima ili vratima, koje se ugrađuju u građevinske otvore na isti način kao prozori ili vrata, ako se na njih odnose uvjeti odnosno zahtjevi iz točke 2.

*Ne primjenjuje na: vrata i stijene izrađene u potpunosti od stakla, rotirajuća vrata, vrata opremljena mehaničkim pogonom, ostakljene krovne konstrukcije i druge krovne konstrukcije sličnog pokrova, ovješene fasade, garažna vrata, industrijska vrata i vrata za skloništa. Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predviđenom roku trajanja građevine, uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje, oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve. Prozori i vrata proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilišta. Prozori i vrata smiju se ugraditi u građevinu ako ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Propisom i ako su za prozor odnosno vrata izdane izjave o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa. Svojstva (prozora i vrata) za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine, osobito u vezi: 1. otpornosti na opterećenje vjetrom, 2. vodonepropusnost, utjecaj kiše pri djelovanju vjetra, 3. propusnosti zraka, ugrađene u prostorima i prostorijama, a moraju ispunjavati uvjete izmjene zraka i/ili toplinskih gubitaka provjetravanjem (kuhinje, kupaonice, radne i pomoć. prostorije i sl.), 4. prolaska topline, ugrađene između vanjskog prostora i grijanih prostorija, te prostorija koje imaju različitu unutarnju projektnu temperaturu, 5. zvučne izolacije, između prostora i/ili prostorija s različitim razinama buke, 6. otpornosti na požar i propuštanje dima, ugrađene između prostora i/ili prostorija koje pripadaju različitim požarnim sektorima. TEHNIČKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE ‐ Ovim se Tehničkim propisom u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za zidane konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju. ‐ Primjenjuje se i na ziđe u građevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno ziđe, parapeti i sl.). ‐ Ne primjenjuje na zidane konstrukcije industrijskih dimnjaka, potpornih zidova, propusta, mostova, brana, spremnika za tekućine, zidane konstrukcije opterećene pretežito dinamičkim djelovanjem i posebne vrste konstrukcija kao što su lukovi, svodovi, kupole i sl. ‐ Specificiranje svojstava, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti, označavanje građevnih proizvoda i posebnosti pri projektiranju i građenju građevina koje sadrže zidanu konstrukciju nalaze se u prilozima. (pojmovi i malo šire) *Zidana konstrukcija je dio građevnog sklopa građevine. Izvodi se od: – nearmiranog ziđa, – omeđenog ziđa, – armiranog ziđa i – prednapetog ziđa. Razlika između zida i ziđa je u tome što vrh ziđa nije pridržan.


46

*Ziđe definicija ‐ ziđe u smislu je skup zidnih elemenata položenih na projektom određeni način povezanih mortom na konačnom mjestu u građevini ili predgotovljeno ziđe u smislu Priloga »H« Tehničkog propisa za zidane konstrukcije. *Predgotovljeno ziđe (Prilogu H) je ziđe izrađeno ili proizvedeno od istovrsnih zidnih elemenata položenih na unaprijed određen način i povezanih mortom, odnosno od istovrsnih zidnih elemenata položenih na unaprijed određeni način i povezanih mortom uz mogućnost ugradnje armature, betona i pomoćnih dijelova, izrađeno ili proizvedeno na mjestu različitom od konačnog mjesta u građevini, na gradilištu za potrebe toga gradilišta ili proizvedeno u pogonu za proizvodnju predgotovljenog ziđa (tvornica predgotovljenog ziđa). Izrađuje se/proizvodi za: a) konstrukcijsku uporabu ‐ element djelomično predgotovljene zidane konstrukcije, element predgotovljene zidane konstrukcije ili zasebna građevina), b) nekonstrukcijsku uporabu ‐ pregradno, parapetno, fasadno, obložno, vezno, protupožarno ziđe i ziđe ispune. *Omeđeno ziđe (primjer – nadozid) je ono koje se nakon zidanja omeđuje ab vertikalnim i horizontalnim serklažima – vertikalni i horizontalni serklaži nemaju učinak okvirne konstrukcije, nego zajedno sa ziđem daju nosivost konstrukciji – omeđeno ziđe preuzima vertikalna opterećenja od gornjih katova zgrade – serklaži znatno doprinose duktilnom ponašanju ziđa – oni su najčešće iste ili manje debljine od debljine zida – ponekad su skriveni u šupljine zidnih elemenata *Okviri ispunjeni ziđem sastoje se od ab ili čeličnih okvira koji se naknadno ispunjavaju ziđem – ziđe im povećava krutost i nosivost na horizontalno opterećenje – stupovi i grede armiranobetonskog okvira ispunjenog ziđem najčešće su debljine veće od debljine zidova ispune – sva vertikalna opterećenja preuzima okvir, dok ziđe ispune nosi samo svoju vlastitu težinu *Mort je mješavina jednog ili više anorganskih veziva, agregata, vode i po potrebi dodataka i/ili dodatnih sastojaka za zidanje i fugiranje ziđa. Može biti: ‐ tvornički projektirani mort – mort određen svojstvima, proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) izvan gradilišta čiji je sastav i postupak proizvodnje odabrao proizvođač morta; ‐ mort zadanog sastava – mort određen sastavom, proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) ili izrađen na gradilištu za potrebe toga gradilišta prema projektu zidane konstrukcije.

**Vrste morta s obzirom na sastav: cementni, cementno‐vapneni (produženi, hidraulični vapneni, tankoslojni, unaprijed pripremljeni (“ready‐to use” ili “ready mixed”), i lakoagregatni mort. Cementni mort – spravljen od određenih omjera cementa i pijeska, s plastifikatorima ako je potrebno Cementno‐vapneni mort – mješavina određene količina cementa, vapna i pijeska (“produžni mort”) Hidraulični vapneni mort – mješavina hidratiziranog vapna I pijeska u propisanim omjerima Tankoslojni mort – Unaprijed pripremljeni (“ready mixed”) cementni mort s najvećim zrnom pijeska od 1 mm s dodacima. Nanosi se u debljinama 1 do 3 mm


47

Unaprijed pripremljeni mort – Doprema se na gradilište u suhom stanju u vrećama (“ready mixed”) ili već pripremljen za ugradnju u vlažnom stanju (“ready‐to use”) s usporivačima vezanja Lakoagregatni mort – spravljen s lakim agregatom gustoće manje od 1000 kg/m3. Agregat je ekspandirana glina, perlit, plovućac i sl.

Prilog A ‐ ziđe Prilog B ‐ zidni elementi Prilog C ‐ mort Prilog D ‐ veziva (građevno vapno, cement i zidarski cement) Prilog E ‐ dodaci mortu, mortu za injektiranje natega i betonu Prilog F ‐ agregat, voda, čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, beton i sustavi za zaštitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija Prilog G ‐ pomoćni dijelovi (spone, trake, vješaljke, nadvoji, kanalice i elementi ispune) Prilog H ‐ predgotovljeno ziđe:

a) opečni zidni element, b) vapnenosilikatni zidni element, c) betonski zidni element, d) zidni element od porastoga betona, e) zidni element od umjetnoga kamena, f) zidni element od prirodnog kamena,

razreda proizvodnje I i II. Prilog I ‐ projektiranje zidanih konstrukcija Prilog J ‐ izvođenje i održavanje zidanih konstrukcija ‐ Projekt zidane konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati: * tehnički opis * proračun graničnog stanja nosivosti i graničnog stanja uporabljivosti * program kontrole i osiguranja kvalitete zidane konstrukcije Projektiranje zidanih konstrukcija ‐ Gornji rubovi temelja zidane konstrukcije, odnosno gornji rubovi nadtemeljnih zidova moraju biti međusobno povezani veznim gredama, zategama ili armiranobetonskom podnom pločom. ‐ Pregradni zidovi, obložni zidovi, zidovi ispune i protupožarni zidovi moraju se, u smjeru okomitom na vlastitu ravninu, povezati s nosivim zidovima odnosno nosivim dijelovima zidane konstrukcije, te stropnim kontrukcijama u skladu s projektom zidane konstrukcije. ‐ Ziđe visine > 1,0m iznad stropne konstrukcije kojemu vrh nije pridržan okomito na vlastitu ravninu (zidovi na koje se oslanja drveno krovište, zabatni zidovi, pregradni zidovi kojima vrh nije pridržan stropnom konstrukcijom i sl.) mora biti izvedeno kao omeđeno ziđe s upetim vertikalnim serklažima u nosivu konstrukciju. *Kod zidanih konstrukcija NIJE DOZVOLJENO: ‐ projektiranje konzola upetih u ziđe zidane konstrukcije. ‐ projektiranje zidanih konstrukcija kojima se zidovi iste etaže izvode od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi druge vrste ili sustava konstrukcije. ‐ projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine etaže izvedene kao konstrukcije druge vrste (betonske, čelične i dr.) odnosno konstrukcije drugog sustava (okvirne i dr.). Iznimno, DOPUŠTENO JE projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih su temelji i jedna etaža iznad temelja, u vertikalnom kontinuitetu, projektirane kao betonska konstrukcija od betonskih zidova i ploča na koju se nastavlja zidana konstrukcija. Dodatak: ZIDOVI


48

ZIDOVI podjela se može izvršiti prema: 1. Ulozi u konstrukciji 2. Načinu zidanja 3. Načinu izvedbe

*Prema ulozi u konstrukciji: nosivi zid ‐ zid koji prvenstveno služi za preuzimanje vanjskih djelovanja i vlastite težine. On mora imati površinu ležajne plohe ili plohe jednog bloka veću od 0,04 m pri uporabi zidnih blokova grupe 2a, 2b i 3. nenosivi zid – zid koji prvenstveno služi kao pregrada, bez uloge u prijenosu djelovanja.

*Prema načinu zidanja: Jednostruki zid (jednoslojni): zid bez međuprostora ili bez kontinuirane okomite reške u svojoj ravnini. Dvostruki zid sa zračnim slojem, sa zračnim slojem i toplinskom izolacijom ili toplinskom jezgrom: zid koji se sastoji od dva paralelna jednoslojna zida, koji su zidnim sidrima ili armaturom u reški međusobno kruto spojeni. Vertikalno opterećenje može primiti samo jedan sloj ili oba sloja. Razmak između slojeva zida može biti kontinuirano prazan (dvostruki zid sa zračnim slojem), djelomično ispunjen materijalom za toplinsku izolaciju (dvostruki zid sa zračnim I toplinskim slojem) ili potpuno ispunjen materijalom za toplinsku izolaciju (dvostruki zid s toplinskom jezgrom). Ako nije za razlikovanje naročito bitno, dvostruki zid sa zračnim slojem, sa zračnim slojem i toplinskom izolacijom ili toplinskom jezgrom prema Eurokodu 6 označava se kao "dvostruki zid sa zračnim slojem". Dvostruki zid sa zračnim slojem Dvostruki zid sa zračnim slojem i toplinskom izolacijom


49

Dvostruki zid bez zračnog sloja: zid koji se sastoji od dva paralelna jednoslojna zida, s vertikalnom uzdužnom reškom između njih (najveće debljine 25 mm) ispunjenom mortom. Zidovi su zidnim sidrima međusobno kruto spojeni tako da pod opterećenjem djeluju zajednički kao jedan presjek. Dvostruki zid s ispunjenim slojem: zid koji se sastoji od dva paralelna zida koja dijeli razmak od najmanje 50 mm. Međuprostor između njih ispunjen je betonom, a zidovi su zidnim sidrima ili armaturom reški međusobno kruto spojeni tako da pod opterećenjem djeluju kao jedan presjek. Obložni zid: zid koji služi kao obloga, a nije zidan u vezu i nema doprinosa krutosti i nosivosti zida u pozadini. Podjela zidova prema načinu zidanja Jednoslojni fasadni zid: zid s fasadnom opekom kao vidljivim licem, koji je s unutrašnjim dijelom zidan u vezu tako da pri opterećenju djeluju kao jedan presjek. Zid s ležajnom reškom morta u vidu traka: zid kod kojega se zidni blokovi polažu na reške u vidu dvije trake morta; trake morta nanesene su na vanjske rubove zidnih blokova. *Prema načinu izvedbe: 1 Nearmirani zidovi ‐ skup zidnih blokova poslaganih na određeni način i međusobno spojenih mortom 2 Armirani zidovi ‐ zid u čije je reške ili beton uložena armatura ili mreža, najčešće od čelika, tako da svi materijali u njemu preuzimaju svoj dio djelujućih sila 3 Omeđeni zidovi ‐ zid u koji su ravnomjerno uneseni tlačni naponi pomoću čelika za pred napinjanje TEHNIČKI PROPIS ZA ČELIČNE KONSTRUKCIJE ‐ Ovim Propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za čelične konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u čeličnu konstrukciju. ‐ Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini.


50

Tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije (Bitni zathjevi za čelične konstrukcije) takva da tijekom trajanja građevine, uz propisno izvođenje po projektu i održavanje ona podnese sve te da tijekom građenja i uporabe djelovanja ne prouzroče: ‐ rušenje građevine ili njezinog dijela, ‐ deformacije nedopuštena stanja, ‐ oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije čelične konstrukcije, ‐ nerazmjerno velika oštećenja građevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala, ‐ u slučaju požara očuva nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom određenog vremena propisanog posebnim propisom.

Tehnička svojstva postižu se projektiranjem i izvođenjem čelične konstrukcije, a očuvanje tehničkih svojstava održavanjem; obe stavke u skladu s odredbama ovog propisa. Bitni zahtjevi mehaničke otpornosti i stabilnosti, te otpornost građevine na požarna djelovanja dokazuju se proračunima nosivosti i uporabljivosti čelične konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na građevinu u glavnom projektu. ‐ Građevni proizvodi od čelika na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: * proizvodi od čelika (oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice, čelični lijev) * mehanički spojni elementi * dodatni materijal za zavarivanje * vlačni elementi visoke čvrstoće * konstrukcijski ležajevi * drugi građevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi u prilozima ovoga Propisa Prilozi Propisa: prilog A ‐ proizvodi od čelika Proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih čelika: toplo valjani limovi, trake, šipke i žice, toplo oblikovani šuplji profili, hladno valjani limovi, profili, trake i žice, hladno oblikovani šuplji profili Proizvodi od nehrđajućih čelika: toplo i hladno oblikovani limovi, profili, trake i žice, zavarene cijevi, bešavne cijevi ‐ potvrđivanje sukladnosti proizvoda iz ovog priloga provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 2+ prilog B ‐ mehanički spojni elementi ‐ vijci s maticama, zakovice, trnovi ‐ potvrđivanje sukladnosti proizvoda iz ovog priloga provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 2+ prilog C ‐ dodatni materijal za zavarivanje ‐ obložene elektrode, žičane elektrode, prašak, praškom punjena žica, zaštitni plinovi ‐ potvrđivanje sukladnosti proizvoda iz ovog priloga provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 2+ prilog D ‐ vlačni elementi visoke čvrstoće ‐ čelične šipke, žice, užad, kabeli, završetci (kotve) ‐ potvrđivanje sukladnosti proizvoda iz ovog priloga provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 1+ prilog E ‐ konstrukcijski ležajevi Tipovi konstrukcijskih ležajeva ‐ neoprenski, valjkasti, lončasti, sferični i cilindrični, usmjeravajući i ograničavajući ‐ potvrđivanje sukladnosti proizvoda iz ovog priloga provodi se prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 1 ako su kritični za sigurnost i 3 ako nisu kritični za sigurnost prilog F ‐ predgotovljeni elementi prilog G ‐ projektiranje čeličnih konstrukcija u skladu s priznatim tehničkim pravilima prilog H ‐ projektiranje čeličnih konstrukcija prilog I ‐ izvođenje i održavanje čeličnih konstrukcija ‐ Projekt čelične konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati: * tehnički opis


51

* proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti * program kontrole i osiguranja kvalitete čelične konstrukcije TEHNIČKI PROPIS ZA DRVENE KONSTRUKCIJE ‐ Ovim se Tehničkim propisom, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za drvene konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za drvene konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u drvenu konstrukciju. ‐ Ovaj Propis odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio drvene konstrukcije (nekonstrukcijski elementi ‐ drvena oplata, drvene pregrade, ograde, ispune i sl.), odnosno na elemente drvene konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini. ‐ Ovaj Propis ne odnosi se na završne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (obloge stropova, podova, zidova i dr.) i drvne proizvode koji služe kao toplinska, zvučna ili druga izolacija. ‐ Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: * drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo, nosači na osnovi drva i ploče na osnovi drva) * mehanička spajala * ljepila * predgotovljeni elementi * zaštitna sredstva * drugi građevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi u prilozima ovoga Propisa ‐ Prilozi Propisa: prilog A ‐ drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo ‐ piljena i tesana građa; lijepljeno lamelirano drvo; ploče na osnovi drva). Sustav ocjenjivanja sukladnosti 1 prilog B ‐ mehanička spajala (štapasta spajala‐ čavli, vijci, trnovi, spajala posebne izvedbe ‐ metalne ježaste ploče za utiskivanje moždanici posebne izvedbe, čavlane ploče). Sustav ocjenjivanja sukladnosti 3 prilog C ‐ ljepila (za nosive drvene konstrukcije; za drvo za nekonstrukcijsku primjenu). Sustav ocjenjivanja sukladnosti za konstrukcijska ljepila 2+ prilog D ‐ predgotovljeni elementi (za konstrukcijsku uporabu ‐ element predgotovljene drvene konstrukcije i nekonstrukcijsku uporabu ‐ oplate, pregrade, ograde, ispune…) Sustav ocjenjivanja sukladnosti 1 za drvene predgotovovljene građevne proizvode prilog E ‐ zaštita drvenih konstrukcija (obuhvaća građevinsko‐fizikalne, konstruktivne, organizacijske i kemijske mjere zaštite od atmosferskih djelovanja, djelovanja unutarnje klime, djelovanja procjednih i drugih voda te bioloških i požarnih djelovanja radi očuvanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti i otpornosti na požar drvene konstrukcije.). Sustav ocjenjivanja sukladnosti ovisi o namjeni i vrsti zaštitnog sredstva. Dodatak: Tablica 2 – Klase uporabljivosti prema normi EN 1995‐1‐1


52

ISPITNO PITANJE: 1. Razredi vlažnosti drveta?

Klasa uporabljivosti ili razred vlažnosti: <12%→Klasa 1, <20%→Klasa 2 i >20%→Klasa 3

Primjeri iz literature za lakše praćenje:

PUNO DRVO KLASA S10 (DINV ENV 1995‐1‐1;1994‐06) II KLASA UPORABLJIVOSTI (u≤20%) (Prema važećoj klasifikaciji odgovara II. klasi četinara) (Prema DIN 1052: 2004‐08oznaka klase je C24) prilog F ‐ projektiranje drvenih konstrukcija u skladu s priznatim tehničkim pravilima

Tehnička svojstva drvnih proizvoda ‐ Tehnička svojstva konstrukcijskog drva specificiraju se u projektu u skladu sa Prilogom »A« ako ovim Prilogom nije drugačije određeno.. ‐ U proračunima nosivosti i deformacija prema HRN U.C9.200 potrebno je koristiti vrijednosti dopuštenih napona iz tablice 2, modula elastičnosti iz tablice 9 i odgovarajućih korekcionih faktora navedenih u normi HRN U.C9.200 za odgovarajuće razrede čvrstoće konstrukcijskog drva odabrane prema normi HRN EN 338. ‐ Razredi čvrstoće konstrukcijskog drva prema normi HRN EN 338 odgovaraju klasama drvene građe prema normi HRN U.C9.200 na način kako je to prikazano u tablicama F.3 i F.4 ovoga Priloga. ‐ U projektu se ne smije specificirati konstrukcijsko drvo razreda čvrstoće manje od C18 za četinjače odnosno D35 za listače prema normi HRN EN 338. Tablica F.3 Klase drvene građe normi HRN U.C9.200 i odgovarajući razredi čvrstoće

konstrukcijskog drva (četinjače) prema normi HRN EN 338

Klase drvene građe I II III

Razredi čvrstoće C30, C35, C40, C45, C50 C24, C27 C22

Tablica F.4 Klase drvene građe prema normi HRN U.C9.200 i odgovarajući razredi čvrstoće konstrukcijskog drva (listače) prema normi HRN EN 338

Klase drvene građe I II

Razredi čvrstoće D50, D60, D70 D35, D40

prilog G ‐ projektiranje drvenih konstrukcija prilog H ‐ izvođenje i održavanje drvenih konstrukcija ‐ Projekt drvene konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati: * tehnički opis * proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti * program kontrole i osiguranja kvalitete drvene konstrukcije TEHNIČKI PROPIS ZA DIMNJAKE U GRAĐEVINAMA ‐ Ovim se Tehničkim propisom u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za dimnjake u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje dimnjaka i drugi zahtjevi za dimnjake, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake. Ovim tehničkim propisom su izuzeti industrijski i slobodno stojeći dimnjaci.

(pojmovi) ‐ Dimnjak ‐ dio građevnog sklopa građevine, u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala postojan na požar čađe, koji služi za siguran i neometan odvod u vanjsku atmosferu dimnih plinova nastalih radom na dimnjak priključenog uređaja za loženje. ‐ Vrste dimnjaka obzirom na način izvođenja: * montažni dimnjak ‐ dimnjak koji se izvodi na gradilištu od međusobno usklađenih građevnih proizvoda


53

* predgotovljeni dimnjak ‐ dimnjak sastavljen u proizvodnom pogonu izvan gradilišta od međusobno usklađenih građevnih proizvoda i drugih proizvoda, koji se kao predgotovljeni građevni proizvod ugrađuje u građevinu * zidani dimnjak ‐ dimnjak koji se zida na gradilištu od punih opeka Tehnička svojstva dimnjaka moraju biti takva da tijekom trajanja građevine podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje iz okoliša, tako da tijekom izvođenja i uporabe dimnjaka: * predvidiva djelovanja ne prouzroče rušenje ili oštećenje dimnjaka * ne prouzroči, prenese ili širi požar * ne proizvede buku preko dozvoljene razine * uslijed odvođenja plinova ne budu ugroženi higijena, zdravlje ljudi i okoliš * izbjegnu moguće ozljede korisnika * potrošnja energije bude manja ili jednaka propisanoj Prilozi Propisa: prilog A ‐ glineni/keramički, betonski i metalni proizvodi za dimnjake prilog B ‐ predgotovljeni (sistemski) dimnjaci prilog C ‐ projektiranje dimnjaka prilog D ‐ izvođenje i održavanje dimnjaka TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA Iz temeljnih bitnih zahtjeva za građevinu zahtjev je br. 6.gospodarenje energijom i očuvanje topline. Tehnički propis njime propisuje: *tehničke zahtjeve glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja i građenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C, * tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C, * ostali tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama, * svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode u odnosu na njihove bitne značajke, a koji se ugrađuju u zgradu u svrhu ispunjavanja bitnog zahtjeva za građevinu: »ušteda energije i toplinska zaštita«, * sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlađenje te toplinsku zaštitu, * sadržaj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje zgrade, * održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu. ‐ Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do 12°C moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri projektiranju i građenju novih odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojećih, ispuniti zahtjevi koji se odnose na: a) toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta, b) sprječavanje nastajanja građevinske štete (npr. zbog kondenzacije vodene pare). ‐ Propis se ne primjenjuje na: * zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje, * privremene zgrade za potrebe organizacije gradilišta, * staklenike u poljoprivredi, * radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese, * šatore i slične privremene građevine, koje se mogu višekratno postavljati i rastavljati, * jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom. Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu; njima se definiraju: * ograničenja godišnje potrebne toplin. energije za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade * najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja zgrade * sprječavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta


54

* ograničenja zrakopropusnosti omotača zgrade * najveći dopušteni koeficijenti prolaska topline pojedinih građevnih dijelova omotača zgrade * smanjenje utjecaja toplinskih mostova * najveća dopuštena kondenzacija vodene pare unutar građevnog dijela zgrade * sprječavanje površinske kondenzacije vodene pare Energetska svojstva zgrada ‐ Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva. ‐ Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlaštena osoba ‐ U energetski certifikat, kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu. ‐ Ovlaštenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo Što se uspoređuje certifikatima? Uspoređuju se s dopuštenim vrijednostima propisanim posebnim propisom. Na koji način se certificiraju nove zgrade, a na koji način postojeće zgrade? Za to postoje dvije različite vrste certificiranja. Jedna je na temelju projektne dokumentacije (nove zgrade) ili za zgrade bez uporabne dozvole, a druga na temelju energetskog pregleda. Izračun za nove zgrade se radi na temelju Glavnog projekta, pisanog izvješća izvođača radova i završnog izvješća nadzornog inženjera. U navedenim izvješćima mora pisati je li zgrada izgrađena u skladu s Glavnim projektom, a kako u pravilu piše da nema odstupanja i da je zgrada napravljena u skladu s glavnim projektom može se izraditi na temelju Glavnog projekta. Izrada energetskog certifikata za postojeće zgrade tj. za zgrade koje imaju uporabnu dozvolu temelji se na energetskom pregledu zgrade te na analizi računa za vodu i sve energente. U čemu se razlikuju certifikat za stare i za nove zgrade? ‐ Za postojeće zgrade tu je prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava (zgrade koje su ekonomski opravdane), a za nove zgrade tu su preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. ‐ Za nove zgrade na trećoj stranici morate napisati kako koristiti zgradu, dakle zatvoriti persijane, upaliti perilicu po noći, sve u svemu, kako se koristi zgrada. Za novu zgradu se smatra kako ona već zadovoljava uvjete, te su ovo samo smjernice za korištenje. Na trećoj stranici kod postojećih zgrada postoje prijedlozi za intervencije i svaka ta intervencija mora biti obrađena u pregledu, na način da se predloži novi uređaj i izračun za koliko se vrati ta investicija. to je recimo približni troškovnik, mora se objasniti kolika je ušteda, koliko godina se investicija vraća i slično. Što garantira vjerodostojnost certifikata? Z avršno izvješće nadzornog inženjera. Prije čega treba nabaviti certifikat? Prije uporabe i puštanja u pogon. Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata. Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, a sadrži: 1. opće podatke o zgradi, 2. energetski razred zgrade, 3. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, 4. podatke o termotehničkim sustavima, 5. klimatske podatke, 6. podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke, 7. objašnjenja tehničkih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.


55

Energetski certifikat za postojeće zgrade obvezno sadrži i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu građevine. Energetski certifikat za nove zgrade sadrži preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. Energetsko certificiranje regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13), Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine 81/12, 64/13), Pravilnikom o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina (Narodne novine 81/12, 79/13). Svrha energetskog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade. Od 01.07.2013. energetski certifikat moraju imati zgrade odnosno njihove samostalne uporabne cjeline (stanovi, uredi) koji se prodaju. Javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene: 1. korisne površine veće od 1000 m2 moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2012., 2. korisne površine veće od 500 m2, moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2013., 3. korisne površine veće od 250 m2, moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2015. Tko je izuzet od obaveze energetskog certificiranja? Energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela ne izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji nije potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom. Energetski se certifikat ne izdaje ni za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu održavanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne površine manje od 50 m² te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama. Je li potrebno izvršiti energetski pregled i izraditi certifikat za zgrade koje su registrirana kulturna dobra ‐ spomenici kulture pojedinačne zaštite a u njima se obavljaju javne djelatnosti? Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 113/08, 91/09, 36/10 i 135/11 ) koji je prestao važiti energetski certifikat nije potreban za zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost, a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predviđenom spomeničkom zaštitom zgrade. Prema važećem Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13) zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske nisu izuzete od obveze energetskog certificiranja. Prema navedenom Pravilniku sukladno članku 7. Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m² te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.


56

*Energetski razred zgrade je indikator energetskih svojstava zgrade koji se za stambene zgrade izražava preko godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke svedene na jedinicu ploštine korisne površine zgrade, a za nestambene zgrade preko relativne vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (iz Pravilnika o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada, Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13). *Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke. Energetski razredi stambenih zgrada

Energetski razred

Q”H,nd,ref – specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za referentne klimatske podatke u kWh/(m²a)

A+ ≤ 15

A ≤ 25

B ≤ 50

C ≤ 100

D ≤ 150

E ≤ 200

F ≤ 250

G > 250

Energetski razred stambene zgrade ovisi o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje za referentne klimatske podatke u kWh/(m²a). Energetski razredi nestambenih zgrada

Energetski razred

QH,nd,rel – relativna vrijednost godišnje potrebne toplinske energije za grijanje u %

A+ ≤ 15

A ≤ 25

B ≤ 50

C ≤ 100

D ≤ 150

E ≤ 200

F ≤ 250

G > 250

Energetski razred nestambene zgrade ovisi o relativnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u %. PRAVILNIK O ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAĐEVINA Ovim su Pravilnikom propisani uvjeti za provođenje energetskog pregleda građevine te dužnosti ovlaštenih osoba i obveznika provođenja energetskog pregleda. Ovim Pravilnikom propisuje se provođenje energetskih pregleda građevina radi utvđivanja energetskih svojstava i načina gospodarenja energijom u građevinama koje troše energiju ivodu, utvrđivanja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i njihovih isplativosti te provođenje energetskog certificiranja zgrada. Energetski pregled ili energetski audit je sustavan postupak kojim se analizira postojeća potrošnja zgrade i energetska svojstva zgrade te određuje isplativost mogućnosti za uštede energije. Takva definicija energetskog pregleda je uređena Zakonom o učinkovitom korištenju energije. Postoji više vrsta energetskog pregleda, ovisno o svrsi zbog kojeg se rade i tipu objekta. Postoji više vrsta energetskog pregleda, definiranih različitim pravilnicima i zakonima.


57

Tko su obveznici provođenja energetskog pregleda? Temeljem Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji obveznik gospodarenja energijom, a time i obveznik provođenja energetskog pregleda su: ‐ zgrade javne namjene čija korisna (neto) površina prelazi 500 m², a od 9. srpnja 2015. čija korisna (neto) površina prelazi 250 m² ‐ postojeće zgrade ili dijelove zgrada koji čine samostalne uporabne cjeline i koje podliježu obvezi energetskog certificiranja zgrada ‐ građevinu koju veliki potrošač koristi za obavljanje svoje djelatnosti ‐ javnu rasvjetu (koja uključuje i javnu rasvjetu na cestama izvan naselja) Javna rasvjeta je građevina za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta čije upravljanje i održavanje, uključivo podmirivanje troškova električne energije su uređeni posebnim zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo. Veliki potrošač je potrošač iz sektora industrije čija ukupna godišnja neposredna potrošnja energije u građevinama koje koristi za obavljanje svoje djelatnosti prelazi 10000 MWh.. Opći energetski pregled je obvezatni energetski pregled građevine koji se provodi radi ispunjenja obveze gospodarenja energijom. Dužnosti obveznika energetskog pregleda (javnog sektora i velikih potrošača): ‐ Provesti prvi opći energetski pregled do 20.01.2013. ‐ Provesti energetski pregled građevine najmanje jednom u razdoblju od pet godina, računajući od dana uručenja posljednjeg izvješća o energetskom pregledu. ‐ Sažetak izvješća o energetskom pregledu dostaviti Ministarstvu i Fondu, te županiji ako županija nije ujedno i naručitelj energetskog pregleda, u roku od mjesec dana od preuzimanja izvješća. ‐ Drugi potrošač koji ima status korisnika sredstava Fonda dužan je provesti energetski pregled građevine u skladu s uvjetima i rokovima utvrđenim ugovorom s Fondom u skladu s općim aktom Fonda. Izvješće o energetskom pregledu koji podnosi ovlaštena osoba za energetski pregled prema Zakonu treba sadržavati: 1. podatke o osnovnoj potrošnji energije građevine s pokazateljima potrošnje, 2. podatke o usklađenosti svojstava građevine s tehničkim propisima o energetskim svojstvima zgrada i drugim propisima o energetskoj učinkovitosti krajnje potrošnje energije građevine, 3. procjenu energetske učinkovitosti odnosno pokazatelja energetske učinkovitosti, 4. identifikaciju mjera za smanjenje potrošnje energije i poboljšanje energetske učinkovitosti 5. procjenu ušteda energije i postupke za utvrđivanje ušteda, 6. izračun isplativosti primjene mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, 7. preporuke o provedbi mjera za gospodarenje energijom i poboljšanje energetske učinkovitosti, 8. druge potrebne podatke. Izvješće o provedenom energetskom pregledu je rezultat energetskog pregleda koji izrađuje i potpisuje ovlaštena osoba za energetske preglede i predaje ga naručitelju. U zaključku izvješća o energetskom pregledu se navodi lista mjera za poboljšanje učinkovitosti potrošnje energije i vode u građevini te uštede u potrošnji energije, vode i novca koje će biti ostvarene. *Toplinski most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela; Dodatak: izgled Energetskih (toplinskih) iskaznica i Katalog dobrih rjesenja toplinskih mostova DIN 4108, dio 2 primjeri (zadnje u dodatku na kraju)


58

Građevni proizvodi koji se ugrađuju u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite moraju imati svojstva bitnih značajki propisanih posebnim propisom kojim su uređeni građevni proizvodi. Vrste građevnih proizvoda: * toplinsko‐izolacijski građevni proizvodi * povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju * ziđe i proizvodi za zidanje Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu sadrži: * tehnički opis, * proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije, * proračun godišnje toplinske energije za grijenja/ hlađenje, * program kontrole i osiguranja kvalitete, * nacrte, * Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje Prilozi: Prilog „A“ ‐ popis hrvatskih normi i drugih tehničkih specifikacija za proračune i ispitivanja građevnih dijelova zgrade i zgrade kao cjeline glede zahtjeva za racionalnu uporabu energije i zahtjeva za toplinsku zaštitu Prilog „B“ ‐ popis hrvatskih normi i drugih tehničkih specifikacija koje sadrže zahtjeve koje, u svezi s toplinskom zaštitom, trebaju ispuniti toplinsko‐izolacijski građevni proizvodi za zgrade Prilog „C“ ‐ najveće dopuštene vrijednosti koeficijenata prolaska topline U [W/(m²∙K)], građevnih dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije postojećih zgrada Prilog „D“ propisani obrasci * Iskaznica potrebne topline za grijanje i energije za hlađenje za zgradu grijanu na temp. 18°C ili višu * Iskaznica potrebne toplin. energije za grijanje i toplin. energije za hlađenje za zgradu grijanu na temperaturu od 12°C do 18°C Prilog „E“ ‐ sadrži meteorološke veličine za mjerodavne meteorološke potrebne za proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite


59

PRAVILNIK O OSIGURANJU PRISTUPAČNOSTI GRAĐEVINA OSOBAMA S INVALIDITETOM I SMANJENE POKRETLJIVOSTI (NN_78_2013) ‐ Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupačnost) u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno‐poslovne namjene (u daljnjem tekstu: prilagodba). ‐ Osoba s invaliditetom jest osoba s trajnim ili privremenim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim i/ili osjetilnim oštećenjima ‐ Osoba smanjene pokretljivosti jest osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju uslijed invalidnosti, dobi, trudnoće ili drugih razloga ‐ Pomagala osoba s invaliditetom su pomagala za orijentaciju, komunikaciju i pokretljivost tih osoba; ‐ Prepreka jest komunikacijska i orijentacijska smetnja koja osobu smanjene pokretljivosti može ometati i/ili sprječavati u nesmetanom pristupu, kretanju, boravku i radu; ‐ Pristupačnost jest rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju i građenju građevina, kojima se osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u tim građevinama na jednakoj razini kao i ostalim osobama; ‐ Pristupačna građevina jest ona građevina koja osigurava ispunjavanje obveznih elemenata pristupačnosti propisanih ovim Pravilnikom. ‐ Obvezni elementi pristupačnosti su elementi za projektiranje i građenje ... građevine radi osiguranja pristupa, kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao i ostalim osobama; ‐ Oznake pristupačnosti su oznake kojima se označavaju primijenjeni obvezni elementi pristupačnosti; ‐ Jednostavno prilagodljivi stan jest stan koji se po potrebi može prilagoditi u pristupačni, bez utjecaja na bitne zahtjeve za uporabljivu građevinu (u zgradi mora biti 1 na 10 stanova, a tehničko rješenje mogućnosti jednostavnog prilagođavanja mora biti prikazano u projektu građevine); ‐ Taktilna obrada jest završna reljefna obrada hodne površine. ‐ Taktilna crta vođenja, taktilna obrada hodne površine namijenjena usmjeravanju kretanja slijepih i slabovidnih osoba, na kraju puta i pri promjeni smjera se mijenja struktura reljefa. ‐ Taktilna površina izvodi se reljefnom obradom visine do 5mm na način da ne otežava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa, da ne zadržava vodu, snijeg i prljavštinu, te da se lako održava. Može biti izbrazdana, čepasta, dimenzije ‐ 40cm širine. Elementi pristupačnosti su: A. Elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika (rampa, stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma) B. Elementi pristupačnosti neovisnog življenja (ulazni prostor; komunikacije; WC; kupaonica; kuhinja; soba, učionica, radni prostor; stan; kavana i restoran; kabina za presvlačenje; tuš kabina; ulaz u vodu na plaži i na bazenu; mjesto u gledalištu; telefon, tekstofon, faks, bankomat; električne instalacije (parlafon, prekidač za svjetlo, i zvonce, utičnica u kuhinji, ostale utičnice, izvodna ploča za električnu instalaciju); kvake na vratima i prozorima; šalter; pult; induktivna petlja ili transmisijski obruč; oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u građevinama i sl.) C. Elementi pristupačnosti javnog prometa (stajalište i peron; parkirališno mjesto; javna pješačka površina; semafor; pješački prijelaz; pješački otok i raskrižje) ‐ Rampa se koristi kao element pristupačnosti za svladavanje visinske razlike do 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru. Rampa mora imati: * dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%). Iznimno, za visinsku razliku do uključivo 76 cm, dopušteni nagib smije biti do uključivo 1:12 (8,3%). * svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom, a najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru,


60

* odmorišni podest najmanje dužine od 150 cm na svakih 6 m dužine rampe, * čvrstu, protuklizno obrađenu površinu, * izvedenu ogradu s rukohvatima na nezaštićenim dijelovima, * oznake pristupačnosti prema prilogu ovoga Pravilnika ‐ Dizalo se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru i mora imati: * unutarnje dimenzije dizala najmanje 110 × 140 cm, * vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm, * vrata dizala koja se otvaraju posmična ili prema van u odnosu na kabinu dizala, * pozivnu i upravljačku ploču postavljenu u rasponu visine od 90 do 120 cm, * pozivnu i upravljačku ploču s tipkovnicom kontrastno izvedene, reljefno prepoznatljive brojeve etaža i druge informacije na Braille pismu, * rukohvat u dizalu na visini od 90 cm, * vizualno‐svjetlosnu i zvučnu najavu katova, * oznake pristupačnosti prema prilogu ovoga Pravilnika ‐ Vertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada se isto ne rješava pristupačnim dizalom ili drugim elementom pristupačnosti propisanim ovim Pravilnikom. Vertikalno podizna platforma mora imati: * nastupnu plohu platforme veličine najmanje 110 × 140 cm, * bočne stranice platforme zatvorene do visine od 120 cm, * ulazna vrata širine svijetlog otvora min. 90 cm koja se otvaraju posmično ili zaokretno prema van, * oznake pristupačnosti prema prilogu ovoga Pravilnika ‐ Koso podizna sklopiva platforma koristi se kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada se isto ne rješava dizalom ili drugim elementom pristupačnosti propisanim ovim Pravilnikom. ‐ Koso podizna sklopiva platforma postavlja se na bočne stubišne zidove ili stubišnu ogradu, koja se vodi dužinom cijelog stubišta. Koso podizna sklopiva platforma mora imati: * nastupnu plohu platforme veličine najmanje 90 × 100 cm, * bočnu podnu preklopnu zaštitu visine 20 cm i preklopni zaštitni rukohvat, * oznaku pristupačnosti prilogu ovoga Pravilnika. ISPITNO PITANJE: 1. Koji objekti moraju biti pristupačni, a koji ne? Javni i poslovni. Dodatak: Slikovni prikaz oznaka pristupačnosti, uvjeta uporabe pomagala i elemenata pristupačnosti

STRANICA 130 – BROJ 78 SRIJEDA, 26. LIPNJA 2013.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

PRILOG

SLIKOVNI PRIKAZ OZNAKA PRISTUPAČNOSTI, UVJETA UPORABE POMAGALA I ELEMENATA PRISTUPAČNOSTI

Slika 1.

Prikaz oznaka pristupačnosti iz članka 3. stavka 1. Pravilnika

Dimenzije i boja svake oznake pristupačnosti te vrsta materijala iz kojeg je izrađena određuju se u odnosu na:

– podlogu na koju se oznaka postavlja,

– oblikovanost unutarnjeg i/ili vanjskog prostora i

– udaljenost s koje osoba smanjene pokretljivosti mora moći oznaku uočiti.

Pri smanjenju i/ili povećanju pojedine oznake pristupačnosti ne mijenja se omjer (proporcija) grafi čkih elemenata oznake, već se oznaka izvodi sukladno primjerima iz ove slike.

28

SRIJEDA, 26. LIPNJA 2013. BROJ 78 – STRANICA 131 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

Slika 4. Uvjeti uporabe pomagala – prostor potreban za uporabu bijelog štapa i psa vodiča – iz članka 6. stavka 1. alineje 3. ovoga Pravilnika

Slika 5. Taktilna površina – iz članka 8. ovoga Pravilnika

Sve dimenzije na slikama u ovom Prilogu Pravilnika izražene su u centimetrima.

Slika 2. Uvjeti uporabe pomagala – prostor potreban za kretanje osoba u invalidskim kolicima – iz članka 6. stavka 1. ali-neje 1. ovoga Pravilnika

Slika 3. Uvjeti uporabe pomagala – prostor potreban za uporabu štapa, štaka i hodalice – iz članka 6. stavka 1. alineje 2. ovoga Pravilnika


Slika 7. Rukohvati – iz članka 10. stavka 2. alineje 6. ovoga Pra-vilnika

Slika 8. Stubište – iz članka 11. ovoga Pravilnika

Slika 6. Rampa – iz članka 10. ovoga Pravilnika


Slika 12. Vertikalno podizna platforma – iz članka 13. ovoga Pra-vilnika

Slika 13. Koso podizna sklopiva platforma – iz članka 14. ovoga Pravilnika

Slika 9. Stubište širine stubišnog kraka od 250 i više – iz članka 11. stavka 1. alineje 9. ovoga Pravilnika

Slika 10. Prostor ispod početnog stubišnog kraka – iz članka 11. stavka 1. alineje 10. ovoga Pravilnika

Slika 11. Dizalo – iz članka 12. ovoga Pravilnika


Slika 16. WC – iz članka 18. ovoga Pravilnika

Slika 17. Kupaonica – iz članka 19. ovoga Pravilnika

Slika 14. Ulazni prostor – iz članka 16. ovoga Pravilnika

Slika 15. Komunikacije – iz članka 17. ovoga Pravilnika


Slika 20. Učionica – iz članka 21. ovoga Pravilnika

<

Slika 21. Radni prostor – iz članka 21. ovoga Pravilnika

Slika 22. Stan – iz članka 22. ovoga Pravilnika

Slika 18. Kuhinja – iz članka 20. ovoga Pravilnika

Slika 19. Soba – iz članka 21. ovoga Pravilnika


Slika 24. Kavana i restoran – iz članka 23. ovoga Pravilnika

Slika 25. Kabina za presvlačenje – iz članka 24. ovoga Pravilnika

Slika 23. Stan/apartman – iz članka 22. ovoga Pravilnika


Slika 29. Telefon, tekstofon, faks, bankomat – iz članka 28. ovoga Pravilnika

Slika 30. Kvake na vratima i prozorima – iz članka 30. ovoga Pra-vilnika

Slika 31. Šalter – iz članka 31. ovoga Pravilnika

Slika 26. Tuš kabina – iz članka 25. ovoga Pravilnika

Slika 27. Ulaz u vodu – iz članka 26. ovoga Pravilnika

Slika 28. Mjesto u gledalištu – iz članka 27. ovoga Pravilnika


Slika 34. Parkirališno mjesto s međuprostorom – iz članka 38. stav-ka 1. alineje 2. ovoga Pravilnika<

Slika 35. Javna pješačka površina – iz članka 39. ovoga Pravilnika

Slika 32. Stajalište i peron – iz članka 37. ovoga Pravilnika

Slika 33. Parkirališno mjesto u nizu – iz članka 38. stavka 1. alineje 1. ovoga Pravilnika

>


Slika 39. Pješački otok u razini kolnika – iz članka 42. stavka 1. alineje 2. ovoga Pravilnika

Slika 40. Pješački otok – iz članka 42. stavka 1. alineje 3. ovoga Pravilnika

Slika 41. Raskrižje – iz članka 43. ovoga Pravilnika

Slika 36. Pješački prijelaz – iz članka 41. stavka 1. alineje 2. ovoga Pravilnika

Slika 37. Pješački prijelaz na mjestu najmanje visine nogostupa – iz članka 41. stavak 1. alineja 3. ovoga Pravilnika

Slika 38. Pješački prijelaz izvan križanja – iz članka 41. stavka 1. alineje 4. ovoga Pravilnika


61

PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA PROJEKTIRANJE I IZVOĐENJE ZAVRŠNIH RADOVA U GRAĐEVINARSTVU ‐ Pod završnim radovima u građevinarstvu, prema ovom pravilniku, razumijevaju se svi građevinsko‐obrtnički i ostali radovi na završnoj obradi, opremi i uređenju svih objekata visokogradnje: stambenih objekata, objekata društvenog standarda, privrednih objekata, objekata niskogradnje i hidrogradnje, bez obzira na vrstu ugrađenog materijala, primijenjenu tehnologiju gradnje i projektirani konstrukcijski sistem, te građevinsko‐obrtnički radovi na sanacijama, rekonstrukcijama i adaptacijama na izgrađenim objektima. ‐ Ovaj pravilnik ne obuhvaća završne radove koji se izvode na objektima specijalne namjene, kao što su atomski reaktori, visoke peci i sl. a proizlaze iz posebnih uvjeta u kojima se ostvaruje proizvodni proces. ‐ Prema načinu izvođenja i upotrijebljenom materijalu, završni radovi dijele se na 1. teracerski 2. fasaderski 3. gipsarski 4. keramičarski 5. ličilački 6. soboslikarski 7. tapetarski 8. kamenorezački 9. podopolagački 10. parketarski 11. izolaterski 12. bravarski 13. limarski 14. stolarski 15. roletarski 16. staklorezački 17. radovi na antikorozijskoj zaštiti 18. radovi na izradi spuštenih stropova i lakih pregrada ‐ projektiranjem i izvođenjem završnih radova na pojedinim elementima objekata mora se osigurati. funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, peciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost i ekonomičnost, higijensko‐tehnički uvjeti i kvaliteta ZAKON O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA ‐ Ovim se Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, Nacionalna infrastruktura prostornih podataka, geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi, geodetski radovi za posebne potrebe, nadležnost nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Državne geodetske uprave, čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina. ‐ Podaci državne izmjere i katastra nekretnina su: * javni ako zakonom ili posebnim zakonom nije drugačije određeno * temelj za vođenje zemljišnih knjiga koje vode zemljišno‐knjižni sudovi * temelj za vođenje drugih službenih očevidnika u svezi s prostorom koja se vode temeljem ovog zakona i drugih propisa ‐ Podaci državne izmjere i katastra nekretnina daju se kao izvod ili prijepis posjedovnog lista, kopija katastarskog plana i razne potvrde u analognom i digitalnom obliku. Sudovi i tijela državne vlasti dužni su tijelima katastra dostaviti svoja rješenja i presude koje utječu na podatke u katastru nekretnina po njihovoj pravomoćnosti. ‐ Državna izmjera sustav je mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnoga prikaza područja Republike Hrvatske utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (fizikalne, matematičke, astronomske metode, metode satelitske geodezije, daljinskoga istraživanja i dr.)


62

Poslovi državne izmjere: 1. Osnovni geodetski radovi (uspostava i održavanje polja stalnih točaka koje su jednoznačno određene u odnosu na europske i svjetske referentne sustave, provođenje kontrole stalnih točaka itd.) 2. Topografska izmjera i izrada državnih karata ‐ Državna geodetska uprava izrađuje službene državne karte: a) Hrvatske osnovne karte (HOK), mj.1:5000, 1:10 000 b) ortofotokarte, mj.1:2000, 1:5000 i sitnijem c) detaljne topografske karte (DTK), mj.1:25 000‐1:250 000 d) pregledne topografske karte (PTK), mj.1:300 000 i sitnijem ( službene tematske i druge karte izrađuju se po posebnim propisima i na osnovi navedenih službenih državnih karata) 3. Izmjera i označavanje državne granice na kopnu ‐ za te je poslove zadužena DGU *Katastar nekretnina ‐ evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje, te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini. ‐ osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica ‐ dio područja katastarske općine/katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njenim granicama ‐ katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina ili pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku ‐ katastarsko područje na moru ‐ obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more), epikontinentalni pojas RH i dio morske obale u režimu pomorskog dobra *Katastarska izmjera ‐ prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka sa svrhom osnivanja katastarskih čestica, evidentiranje zgrada, građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta, te izrada katastarskog operata katastra nekretnina *Tehnička reambulacija ‐ je ograničeno prikupljanje i obrada potrebnih podataka koje se provodi u svrhu u koju se provodi i katastarska izmjera. Preuzimanje i obrada podataka iz postojećeg katastra zemljišta koji su pogodni za katastar nekretnina, dok se ostali podaci prikupljaju katastarskom izmjerom ‐ u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije za katastarsku česticu prikupljaju se i obrađuju sljedeći podaci (podaci koji čine katastarski plan): 1. podaci o međama i drugim granicama, 2. podatak o adresi katastarske čestice, 3. podaci o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova, 4. podaci o površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način, 5. podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici. Posebni pravni režimi: pomorsko dobro (PD), vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat (SR), nacionalni park (NP), posebni rezervat (PR), park prirode (PP), područje graničnog prijelaza (GP) itd. ‐ Katastarski operat katastra nekretnina sadrži podatke o katastarskim česticama, zgradama i drugim građevinama, područjima pojedinih vrsta uporabe zemljišta, područjima posebnih pravnih režima na zemljinoj površini te podatke o nositeljima prava na nekretninama ‐ nositelji prava na zemljištu dužni su u roku od 30 dana od nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke u katastru zemljišta (uz prijavu dužni su priložiti elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena) Posebna geodetska podloga (PGP) je kartografska podloga (digitalni ortofotoplan s visinskim prikazom ‐ slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina.


63

(opis slobodnim riječima) Posebna geodetska podloga se koristi za projektiranje i zakonom je regulirano da projektanti moraju projektirati po stvarnom stanju na terenu odnosno prema PGP‐u. Prije se projektiranje izvodilo po katastarskim planovima i kartama koji nisu odraz stvarnog stanja na terenu te je moglo doći do situacije da se projektirane situacije nisu mogle iskolčiti na terenu, jer nisu bile projektirane na stvarnom stanju na terenu. ZAKON O CESTAMA Ovim se Zakonom ureduje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Javne ceste su javno dobro i u vlasništvu su RH. Javna cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine. Dijelovi javne ceste: 1. cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, nasip, pothodnik i nathodnik) 2. građevine za odvodnju i pročišćavanje vode nakupljene na cestovnim građevinama 3. zemljišni pojas s obje strane ceste (za održavanje, najmanje 1m) 4. cestovno zemljište 5. građevine na cestovnom zemljištu (npr.za održavanje cesta, usluge, naplatu cestarine i sl.) 6. stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila 7. priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu 8. prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa 9. građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša. Razvrstavanje javnih cesta: 1. autoceste 2. državne ceste *Od Hrvastkih Cesta se traže posebni uvjeti za državne ceste. 3. županijske ceste 4. lokalne ceste ‐ autoceste i državne ceste čine jedinstvenu prometnu cjelinu i tehničko‐tehnološko jedinstvo cestovne mreže Zaštitni pojas ‐ ako se izdaje lokacijska dozvola za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatražiti uvjeti HAC‐a d.o.o. (autoceste), HC‐a d.o.o. (državne ceste), županijske uprave za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba (županijske/lokalne ceste) ‐ zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa svake strane: 1. autoceste 40m 2. brze ceste 40m 3. državne ceste 25m 4. županijske ceste 15m 5. lokalne ceste 10m ZAKON O VODAMA ‐ Zakonom se uređuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. Ovim se Zakonom ne ureduju radiološka onečišćenja voda i vodnoga dobra. ‐ Odredbe ovog zakona odnose se na:


64

* podzemne vode i površinske vode isključujući priobalne vode * priobalne vode u pogledu njihove zaštite *vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja te u odnosu na nalazište vode za piće * mineralne i termalne vode, osim onih iz kojih se mogu dobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, što je uređeno zakonom o rudarstvu ‐ Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju: 1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda, 2. uređeno inundacijsko (poplavno) područje, 3. neuređeno inundacijsko područje, 4. prostor na kojem je izvorište voda potreban za njegovu fizičku zaštitu, 5. otoke koji su nastali u vodonosnom koritu presušivanjem vode, njezinom diobom na više rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim djelovanjem. ‐ Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za: 1. građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracijsku odvodnju, 2. održavanje korita i obala vodotoka, te održavanje i uređenje inundacijskog područja, 3. građenje i održavanje građevina za unutarnju plovidbu, 4. provedbu obrane od poplava, 5. korištenje i zaštitu izvorišta voda. ‐ Vodne građevine su građevine ili skupovi građevina zajedno s pripadajućim uređajima i opremom, koji cine tehničku, odnosno tehnološku cjelinu, a služe za uređenje vodotoka i drugih površinskih voda, za zaštitu od štetnog djelovanja voda, za zahvaćanje voda u cilju njihova namjenskog korištenja i za zaštitu voda od onečišćenja: 1. regulacijske i zaštitne vodne građevine, 2. komunalne vodne građevine (za javnu vodoopskrbu i odvodnju), 3. vodne građevine za melioracije (za melioracijsku odvodnju, za navodnjavanje i mješovite), 4. vodne građevine za proizvodnju električne, 5. građevine za unutarnju plovidbu ‐ Za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se vodna područja: 1. vodno područje rijeke Dunav i 2. jadransko vodno područje. Granice vodnih područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. ‐ Planski dokumenti upravljanja vodama su: Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnim područjima, višegodišnji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih voda, Plan upravljanja vodama i detaljni planovi uređeni ovim Zakonom. Vodopravni akti: Radi postizanja utvrđenih ciljeva upravljanja vodama iz ovoga Zakona izdaju se vodopravni akti. Vodopravni akti su: 1. vodopravni uvjeti (upravni akt) Vodopravnim uvjetima određuju se tehnički i drugi zahtjevi kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju njega. 2. obvezujuće vodopravno mišljenje Za građenje i rekonstrukciju, promjenu tehnike, odnosno promjenu djelatnosti u postrojenjima određenim posebnim propisima o izdavanju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, izdaje se obvezujuće vodopravno mišljenje. Obvezujuće vodopravno mišljenje izdaju Hrvatske vode. 3. vodopravna potvrda Vodopravnom potvrdom potvrđuje se:


65

‐ da je glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole, koja se izdaje prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji, sukladan izdanim vodopravnim uvjetima, odnosno obvezujućem vodopravnom mišljenju, ‐ da je rudarski projekt u postupku izdavanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina sukladan vodopravnim uvjetima izdanim u postupku izdavanja lokacijske dozvole za eksploataciju pijeska i šljunka iz neobnovljivih ležišta ‐ da je dokumentacija za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova izrađena sukladno izdanim vodopravnim uvjetima. Vodopravnu potvrdu izdaju Hrvatske vode. 4. vodopravna dozvola (upravni akt) Vodopravna dozvola potrebna je za ispuštanje otpadnih voda i za korištenje voda, pod pretpostavkama propisanim ovim Zakonom 5. posebni uvjeti priključenja Posebnim uvjetima priključenja određuju se tehnički zahtjevi kojima mora udovoljiti građevina da bi njezini interni vodovi bili priključeni na komunalne vodne građevine sukladno općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga. Posebni uvjeti priključenja potrebni su za one zahvate u prostoru za koje se prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, odnosno drugoga akta kojim se dopušta građenje. Posebne uvjete priključenja izdaje javni isporučitelj vodne usluge. 6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja Njome se potvrđuje, na način određen propisima o prostornom uređenju i gradnji, da je idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima građenja, odnosno glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole ili drugoga akta kojim se dopušta građenje, koji se izdaje prema posebnim propisima, sukladan posebnim uvjetima priključenja. Potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja izdaje isporučitelj vodne usluge. ‐ Vodopravni uvjeti i vodopravna dozvola upravni su akti, znači da postoje stranke u postupku, mogućnost uvida i najbitnije mogućnost žalbe.

3. ZAŠTITA OD POŽARA ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA (svrha Zakona) ‐ Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite od požara. ‐ Sustav zaštite od požara podrazumijeva planiranje zaštite od požara, propisivanje mjera zaštite od požara građevina, ustrojavanje subjekata zaštite od požara, provođenje mjera zaštite od požara, financiranje zaštite od požara te osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite od požara, s ciljem zaštite života, zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te sigurnosti materijalnih dobara, okoliša i prirode od požara. ‐ U cilju zaštite od požara poduzimaju se organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje za: 1. otklanjanje opasnosti od nastanka požara, 2. rano otkrivanje, obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara, 3. sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom, 4. sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara, 5. utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica. ‐ Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja treba voditi računa o prostornim uvjetima zaštite od požara, posebice o: 1. mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine, 2. sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju, 3. osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila, 4. osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje. ‐ Proizvodi za zaštitu od požara su u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova.


66

(pojmovi) Požar je samopodržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru. Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najčešće s kisikom iz zraka u kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobađa toplina, plamen i svjetlost. Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo očekivano svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na požar. Požarni zid je posebna vrsta pregradih konstrukcija otpornosti na požar najmanje REI‐M 90 i izveden je od negorivih građevnih proizvoda koji presijeca konstrukciju građevine od temelja do krova s posebno izvedenim krovnim završetkom koji onemogućuje prijenos požara. Požarni zid mora tražena svojstva REI osigurati i u slučaju mehaničkih udara (M) zbog eventualnog padanja okolnih konstrukcija pa se minimalna otpornost na požar označava kombinacijom oznaka i vremena: REI‐M 90. Požarni zid priječi prijenos vatre i dima na druge građevine i/ili požarne odjeljke u istoj građevini. Reakcija na požar je doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog materijala određenim ispitnim uvjetima. Evakuacijski put (ili izlazni put) iz građevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost i reakcija na požar, širina, visina, označavanje, protupanična rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe zatečene u požaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja) napustiti građevinu. Požarno opterećenje je količina toplinske energije koja se može razviti u nekom prostoru, nastaje sagorijevanjem sadržaja građevine (pokretno opterećenje) i dijelova konstrukcije i elemenata građevine (stalno opterećenje), a razlikuje se ukupno požarno opterećenje (MJ) i specifično požarno opterećenje (MJ/m²). Ukupno požarno opterećenje ‐ je ukupna toplina koja se može osloboditi iz toplinske moći svega upaljivog materijala u promatranom prostoru (prostorija, skladište, etaža, građevina, objekt, postrojenje, uređaj, itd.) bez obzira pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u prostoru. Specifično požarno opterećenje je prosječan iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinicu površine. Specifično požarno opterećenje dijeli se na: 1. nisko do 1 GJ/m2 2. srednje od 1‐2 GJ/m2 3. visoko preko 2 GJ/m2 Požarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se smatra samostalnim prostorom obzirom na tehničke i organizacijske mjere zaštite od požara, a odijeljen je od ostalih dijelova objekta protupožarnim konstrukcijama odgovarajuće otpornosti na požar. Dimni sektor je prostor ispod stropa ili krova što ga tvore zavjese koje služe za sprječavanje širenja dima i topline. Sigurnosno osvjetljenje zajednički je naziv za nužno i protupanično osvjetljenje. To je ono osvjetljenje koje se automatski javlja kada nestane osnovno osvjetljenje. Siguran prostor je dio građevine odnosno svaki požarni sektor izvan ugroženog požarnog sektora u kojem su osobe zaštićene od djelovanja topline i produkata gorenja iz ugroženog požarnog sektora. (Bitni zahtjev za građevinu vezano za požar) Prilikom projektiranja i građenja građevine mora se osigurati zaštita od požara, kao jedan od bitnih zahtjeva za građevinu propisanih posebnim propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, tako da se u slučaju požara: 1. očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom, 2. spriječi širenje vatre i dima unutar građevine (protupožarni sektori i druge mjere), 3. spriječi širenje vatre na susjedne građevine (protupožarni razmaci i vanjski protupožarni zidovi), 4. omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje (evakuacijski putovi unutar građevine i vatrogasni izlazi) 5. omogući zaštita spašavatelja (protupožarna oprema, instalacije, alarmi i dr.).


67

(odstupanje od bitnog zahtjeva za građevinu vezano za požar) Odstupanje od bitnog zahtjeva zaštite od požara dopušteno je samo u postupku propisanom propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva, odnosno nadležne policijske uprave. (elaborat zaštite od požara) Prema zahtjevnosti mjera zaštite od požara građevine se dijele na: – građevine skupine 1 – manje zahtjevne građevine i – građevine skupina 2 – zahtjevne građevine. ‐ Podaci za projektiranje mjera zaštite od požara u glavnom projektu, koji je sastavni dio potvrde glavnog projekta, građevinske dozvole, odnosno rješenja za građenje prema propisima kojima se uređuje područje građenja, dobivaju se iz elaborata zaštite od požara koji je poslužio kao podloga za njegovu izradu. ‐ Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2. ‐ Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim potpisom i žigom. ‐ Ovlaštenje za izradu elaborata zaštite od požara daje MUP rješenjem osobi koja: 1) ima visoku stručnu spremu tehničkog smjera i položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu te koja u skladu s tim zakonom upotpunjava i usavršava svoje znanje u području zaštite od požara te ima * najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, odnosno stručnog nadzora zaštite od požara građevina ili * najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno stručnog nadzora građevina glede zaštite od požara i završen poslijediplomski i/ili specijalistički studij iz područja požarnog inženjerstva i/ili zaštite od požara u građevinama s min. 60 ECTS, ili 2) ima najmanje visoku stručnu spremu tehničkog smjera i položen državni stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara te ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora zaštite od požara građevina. Glavni projekt građevina podliježe provjeri tehničkog rješenja iz zaštite od požara. ‐ Provjeru provodi jedan ili više ovlaštenih revidenata. (sudjelovanje u Povjerenstvu za tehnički pregled građevine) MUP, odnosno nadležna policijska uprava sudjeluje u radu Povjerenstva za tehnički pregled u postupku izdavanja uporabne dozvole za izgrađenu građevinu, prema posebnom propisu kojim se uređuje područje građenja samo u slučajevima u kojima su sudjelovali u postupcima izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole i rješenja za građenje. ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA I PLINOVIMA ‐ Ovim Zakonom utvrđuju se uvjeti za izgradnju građevina i postrojenja za držanje, skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova, uvjeti držanja, skladištenja i prometa zapaljivim tekućinama i plinovima, uvjeti za obavljanje poslova skladištenja zapaljivih tekućina i plinova, načela za provedbu mjera zaštite od požara i eksplozija pri gradnji i uporabi građevina i postrojenja i držanju, skladištenju i prometu zapaljivim tekućinama i plinovima te provedba nadzora nad tim mjerama. Uvjeti građenja ‐ Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti ‐ sigurnosna udaljenost je razdaljina u građevini ili oko nje, preko koje se u slučaju požara ili eksplozije ne očekuje ugrožavanje susjednih građevina. ‐ Posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju građevina i postrojenja utvrđuje nadležna PU/ MUP. ‐ Idejni projekt skladišta zapaljivih tekućina koji se odnosi na građevine i postrojenja za izdavanje posebnih uvjeta sadrži situaciju, popis vrsta i količina zapaljivih tekućina i/ili plinova, tehnički opis građevine i/ili postrojenja, tehnološkog procesa i sustava za upravljanje i nadziranje, tehnički opis planiranih sustava, sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara.


68

‐ zona opasnosti je ugroženi prostor u građevini ili oko nje, dijela građevine ili prostora gdje se nalaze zapaljive tekućine i/ili plinovi, u kojem je prisutna ili se može očekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili plinova ‐ U zonama opasnosti zabranjeno je: 1. držanje i uporaba alata, uređaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti, 2. pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku, 3. držanje oksidirajućih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari, 4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu, 5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti, 6. uporaba električnih uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu, 7. nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom i uporaba uređaja i opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta. ZAKON O EKSPLOZIVNIM TVARIMA ‐ Ovim se Zakonom propisuju uvjeti za proizvodnju, promet, skladištenje, ispitivanje i ocjenu sukladnosti, uporabu, reciklažu, neutralizaciju i uništavanje eksplozivnih tvari, uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje rukuju s eksplozivnim tvarima te nadzor nad primjenom ovoga Zakona. ‐ Eksplozivne tvari prema ovom Zakonu su: 1. gospodarski eksplozivi, 2. sredstva za iniciranje eksplozivnih tvari, 3. pirotehnička sredstva, 4. streljivo, 5. baruti, 6. proizvodi punjeni eksplozivnim tvarima, 7. sirovine eksplozivnih svojstava koje služe za proizvodnju eksplozivnih tvari 1.‐ 6. ‐ Odobrenje za stavljanje u promet i uporabu eksplozivnih tvari izdaje MUP na zahtjev dobavljača. ‐ Stručne poslove u postupku ocjene sukladnosti mogu obavljati pravne ili fizičke osobe koje za to ovlasti ministar unutarnjih poslova. ‐ Skladištenje je čuvanje eksplozivnih tvari u za to namijenjenim skladištima, ‐ Proizvodni i skladišni objekti eksplozivnih tvari su objekti s pripadajućim prostorima koji su ograđeni i nadzirani, a namijenjeni su za proizvodnju i skladištenje te za utovar ili istovar eksplozivnih tvari, a moraju biti izgrađeni i opremljeni tako da je osigurana zaštita života i zdravlja ljudi, njihove imovine i okoliša, ‐ Priručno skladište je prostorija za smještaj streljiva, baruta, kapsla za lovačko streljivo, pirotehničkih proizvoda i sporogorećih štapina, uz uvjet da ukupna količina baruta zajedno s barutom u streljivu ne prelazi količinu od 20 kg ili 150 kg bruto pirotehničkih sredstava, ‐ Prijenosni spremnik (kontejner) je prijenosno skladište eksplozivnih tvari. Sigurnosne mjere ‐ Pri proizvodnji, ispitivanju, prometu, uporabi, skladištenju, reciklaži, neutralizaciji, uništavanju i rukovanju s eksplozivnim tvarima pravne osobe i obrtnici moraju voditi brigu o zaštiti života i zdravlja ljudi i njihove imovine te provoditi sve mjere koje su utvrđene ovim Zakonom i na temelju njega donesenih propisa, propisa o zaštiti na radu, zdravstvenoj zaštiti, zaštiti okoliša i propisa o gradnji. ‐ Način provedbe mjera iz stavka 1. ovoga članka pravne osobe i obrtnici propisuju svojim općim aktom. ‐ Pravne osobe i obrtnici moraju izraditi plan postupanja u slučaju nesreće ili drugih izvanrednih događaja (eksplozija, požar, provala i sl.). ‐ Pravne osobe i obrtnici moraju upoznati sve osobe koje za njih obavljaju radnje vezane uz eksplozivne tvari s mjerama određenim u planu postupanja te ih osposobljavati za postupanje u slučaju nesreće. ‐ Objekti u kojima se obavlja proizvodnja ili skladištenje eksplozivne tvari moraju biti pod stalnom tjelesnom ili tehničkom zaštitom, sukladno posebnom propisu. ‐ Pravne osobe i obrtnici koji upotrebljavaju ili na drugi način rukuju s eksplozivnim tvarima moraju organizirati i nadzirati provođenje propisanih mjera zaštite.


69

‐ Pravne osobe i obrtnici koji se bave proizvodnjom, ispitivanjem, prometom ili uporabom eksplozivnih tvari moraju o gubitku ili krađi eksplozivnih tvari odmah, a najkasnije u roku od jednog sata od saznanja izvijestiti najbližu policijsku postaju. PRAVILNIK O OTPORNOSTI NA POŽAR I DRUGIM ZAHTJEVIMA KOJE GRAĐEVINE MORAJU ZADOVOLJITI U SLUČAJU POŽARA ‐ Ovim Pravilnikom propisuje se otpornost na požar te drugi zahtjevi koje građevina mora zadovoljiti u slučaju požara u svrhu sprječavanja širenja vatre i dima unutar građevine, sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, omogućavanja da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno osiguravanje njihovog spašavanja i zaštite spašavatelja. ‐ Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se kod projektiranja i građenja novih građevina, a na odgovarajući način i kod rekonstrukcija (projektiranja i građenja). ‐ Prema zahtjevnosti zaštite od požara zgrade se dijele na sljedeće podskupine: * Zgrade podskupine 1 (ZPS 1) su slobodno stojeće zgrade s najmanje tri strane dostupne vatrogascima za gašenje požara s nivoa terena, koje sadrže do tri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do 7,00 metara mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, i koje sadrže jedan stan ili jednu poslovnu jedinicu, tlocrtne (bruto) površine do 400,00 m² i do ukupno 50 korisnika; * (2) Zgrade podskupine 2 (ZPS 2) su slobodno stojeće zgrade i zgrade u nizu, koje sadrže do tri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do 7,00 metara mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, i koje sadrže najviše tri stana odnosno najviše tri poslovne jedinice pojedinačne tlocrtne (bruto) površine do 400,00 m² i ukupno do 100 korisnika; * (3) Zgrade podskupine 3 (ZPS 3) su zgrade koje sadrže do tri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do 7,00 metara mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, u kojima se okuplja manje od 300 osoba, a nisu obuhvaćene stavkom 1. ili 2. ovog članka; * (4) Zgrade podskupine 4 (ZPS 4) su zgrade koje sadrže do četiri nadzemne etaže s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do 11,00 metara mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, i koje sadrže jedan stan odnosno jednu poslovnu jedinicu bez ograničenja tlocrtne (bruto) površine ili više stanova odnosno više poslovnih jedinica pojedinačne tlocrtne (bruto) površine do 400,00 m² i ukupno do 300 korisnika; * (5) Zgrade podskupine 5 (ZPS 5) su zgrade s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi do 22,00 metra mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, a koje nisu razvrstane u podskupine ZPS 1, ZPS 2, ZPS 3 i ZPS 4, kao i zgrade koje se pretežno sastoje od podzemnih etaža, zgrade u kojima borave nepokretne i osobe smanjene pokretljivosti te osobe koje se ne mogu samostalno evakuirati (bolnice, domovi za stare i nemoćne, psihijatrijske ustanove, jaslice, vrtići i slično) te zgrade u kojima borave osobe kojima je ograničeno kretanje iz sigurnosnih razloga (kaznene ustanove i slično), i/ili imaju pojedinačne prostore u kojima se može okupiti više od 300 osoba; * (6) Visoke zgrade su zgrade s kotom poda najviše etaže za boravak ljudi iznad 22,00 metra mjereno od kote vanjskog terena s kojeg je moguća intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroženih osoba, uporabom auto‐mehaničkih ljestvi, odnosno auto‐teleskopske košare ili zglobne platforme. ‐ Otpornost na požar nosivih i/ili nenosivih konstrukcija (zid, strop, stup, greda i drugo) je sposobnost konstrukcije ili njenog dijela da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili cjelovitost (E), i/ili mehaničko djelovanje (M), u uvjetima djelovanja predviđenog požara (standardnog ili projektiranog). ‐ Vrijeme u kojem konstrukcija i elementi moraju očuvati nosivost i druga svojstva tijekom određenog vremena, čime se iskazuje otpornost na požar konstrukcije i elemenata, je najkraće vrijeme u kojem su zadovoljeni postavljeni zahtjevi. ‐ Otpornost na požar nosivih konstrukcija dokazuje se proračunom nosivosti i uporabljivosti konstrukcije za predviđena djelovanja i utjecaje na građevinu u glavnom projektu, u okviru proračuna mehaničke otpornosti i stabilnosti.


70

‐ Otpornost na požar može se dokazivati i ispitivanjem u ovlaštenom laboratoriju prema hrvatskim normama ‐ Reakcija na požar građevnog proizvoda može se u unutarnjem prostoru građevine smanjiti za jedan stupanj u slučaju kada će u građevini biti ugrađen sustav za automatsko gašenje požara. Sprječavanje širenja požara i/ili dima unutar građevine ‐ Građevina se dijeli na požarne i/ili dimne odjeljke, ovisno o njenoj namjeni i ostalim parametrima (požarno opterećenje, zaposjednutost prostora, visina, sustavi za automatsku dojavu i gašenje požara i drugo). ‐ Podjelom na požarne i/ili dimne odjeljke moraju biti obuhvaćeni evakuacijski putovi, atriji, vertikalni kanali za vođenje raznih instalacija, okna dizala, podrumske i tavanske etaže i drugi prostori s povećanom opasnosti od nastanka požara i/ili eksplozija. ‐ Požarni i/ili dimni odjeljak mora imati određenu otpornost na požar i/ili propusnost dima čime se postiže uvjet da se požar i dim ne proširi unutar građevine, odnosno susjedne građevine, unutar određenog vremena. Mora biti ispunjen uvjet da otpornost na požar ukupne nosive konstrukcije mora biti jednaka ili veća od otpornosti na požar pojedinačne konstrukcije ili elementa s najvećom otpornosti na požar. ‐ Konstrukcije i elementi koji razdvajaju požarne i/ili dimne odjeljke dijele se na: 1) požarne zidove (unutarnje i vanjske), koji se grade kao neprekinute konstrukcije od temelja do krova, 2) druge pregradne konstrukcije i elemente otporne na požar i/ili na granici požarnog i/ili dimnog odjeljka. ‐ Požarni zidovi moraju se graditi: 1) kod građevina kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3,00 metra od susjedne građevine (postojeće ili predviđene planom); 2) kod građevina velike duljine i zgrada u nizu (duljine veće od 60,00 metara), osim kod građevina kod kojih to nije moguće iz funkcionalnih razloga (sportske, koncertne dvorane, tvorničke hale i slično); 3) kod građevina različite visine koje se spajaju preko različitih požarnih odjeljaka; 4) kod građevina različite namjene. ‐ Unutarnji požarni zidovi grade se najmanje 0,30 metara iznad krovne plohe s negorivim pokrovom ili 0,50 metara kod krovne plohe s gorivim pokrovom. ‐ Umjesto unutarnjeg požarnog zida, može se ispod krovne plohe izvesti dvostrana konzola iste otpornosti na požar u širini od 0,50 metra sa svake strane. Sprječavanje širenja požara na susjedne građevine ‐ Sprječavanje širenja požara na susjedne građevine odnosi se na: 1) građevine u neposrednoj blizini; 2) građevine koje se dodiruju vanjskim zidovima. ‐ Sprječavanje širenja požara na susjedne građevine postiže se primjenom odgovarajućih mjera kao što su: 1) određivanje sigurnih udaljenosti i drugih mjera na razini dokumenata prostornog uređenja 2) određivanje sigurnosnih udaljenosti na razini predmetne lokacije 3) izvedba požarnih zidova najmanje otpornosti na požar REI‐M 90; 4) izvedba vanjskih zidova određene otpornosti na požar i zidnih obloga i izolacija 5) ograničenje površine nezaštićenih površina otvora; 6) ugradnja sustava za automatsku dojavu i gašenje požara. Evakuacijski putovi ‐ U zgradi mora biti dovoljan broj evakuacijskih putova odgovarajućih prostornih i drugih parametara (udaljenost, širina, visina, otpornost na požar i slično) i dovoljan broj izlaza, koji vode u različitim smjerovima na sigurna mjesta, kako bi u slučaju pojave požara, sve osobe koje se zateknu u zgradi, brzo i sigurno mogle napustiti zgradu. ‐ U građevini moraju postojati najmanje dva evakuacijska puta, odnosno puta za spašavanje, koji vode u različitim smjerovima do vanjskog prostora, ili sigurnog mjesta u građevini i koji ne završavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku. ‐ Broj evakuacijskih putova, odnosno putova za spašavanje, ovisno o broju korisnika prostora iznosi:


71

* najmanje 2 evakuacijska puta, ako je broj korisnika manji od 500; * najmanje 3 evakuacijska puta, ako je broj korisnika od 500 do 1000; * najmanje 4 evakuacijska puta, ako je broj korisnika veći od 1000. ‐ Za izračunavanje broja evakuacijskih putova i njihove širine koristi se podatak o broju korisnika, odnosno zaposjednutost prostora. ‐ Ukupna duljina evakuacijskog puta je duljina puta koji vodi od najudaljenije točke u kojoj se osoba može naći u prostoriji do vanjskog prostora, odnosno sigurnog mjesta. ‐ Ako posebnim propisom nije drugačije određeno, najveća ukupna duljina evakuacijskog puta je: * 60,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara; * 40,00 metara u građevinama bez ugrađenog sustava za automatsku dojavu i gašenje požara. ‐ Širina evakuacijskog puta određuje se prema broju osoba na etaži koja ima najveću zaposjednutost prostora, uz uvjet da se širina evakuacijskog puta ne smanjuje na nižim etažama građevine. ‐ Potrebna širina evakuacijskih putova određuje se kao umnožak broja osoba s koeficijentom prema Tablici u Prilogu ovog Pravilnika, s tim da širina evakuacijskog puta ne može biti manje od 1,10 metra, osim kod visoke zgrade kod koje širina evakuacijskog puta ne može biti manje od 1,25 metra te prostora s kapacitetom zaposjednutosti do 50 osoba kod kojih širina evakuacijskog puta može biti 0,90 metra. ‐ Za zgrade u kojima boravi više od 300 osoba kao i zgrade u kojim borave osobe smanjene pokretljivosti (bolnice, domovi za stare i nemoćne osobe i slično) čiji je broj veći od 50, obvezan je izračun vremena evakuacije kojim moraju biti obuhvaćene i osobe smanjene pokretljivosti kako bi se potvrdilo da je vrijeme evakuacije u skladu s odabranim parametrima građevine (otpornost na požar nosive konstrukcije i konstrukcije evakuacijskih putova, duljine evakuacijskih putova, brzina razvoja požara i drugo). RAZREDI REAKCIJE NA POŽAR GRAĐEVNOG PROIZVODA (iz predavanja Bjegovic ‐ Ponašanja materijala i konstrukcija u požaru, GF Zagreb, 2013.)


72


73


74

PRAVILNIK O UVJETIMA ZA VATROGASNE PRISTUPE ‐ Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do građevine kako bi se vatrogasnoj tehnici omogućio dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara. ‐ Od uvjeta za vatrogasne pristupe može se odstupiti samo iznimno i to u slučajevima građenja i rekonstrukcije: * građevina unutar zaštićenih kulturnih dobara, * građevina izvan građevinskog područja (planinarski i lovački domovi i sl.) do kojih nisu izgrađene javne prometne površine. ‐ U tim slučajevima obvezna je primjena dodatnih mjera zaštite od požara (npr. ugradnja stabilnog sustava za automatsko gašenje požara tipa sprinkler, dva sigurnosna izlazna puta i slično) i pribavljanja pozitivnog mišljenja nadležne vatrogasne postrojbe o mogućnosti izvršenja učinkovitog gašenja i evakuacije raspoloživom tehnikom. ‐ Vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani za građevinu u slučajevima: 1. građenja ili rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije veća od 4 m; 2. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije veća od 8 m i koja ima najmanje dva puta za izlaženje iz svake prostorije, od kojih je jedan izgrađen kao siguran put za izlaženje; 3. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije veća od 12 m, uz uvjet da putovi za izlaženje budu izgrađeni na način propisan točkom 2., a prostori građevine ugroženi požarom pokriveni stabilnim sustavom za automatsko gašenje požara tipa sprinkler; ‐ Udaljenost bilo koje točke ovih građevina od vatrogasnog prilaza ne smije biti veća od 100 m. ‐ Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani: * najmanje s jedne strane, i to duže, kod niskih građevina stambene izgradnje (prizemne i jednokatne) i kolektivnog stanovanja, te građevina koje imaju obostrano orijentirane stambene jedinice, a čija visina ne prelazi 4 kata; * najmanje s dvije duže strane građevine kod građevina i prostora za javne skupove (kino, kazalište, koncertne dvorane, sportske dvorane, prostori za vjerske obrede i sl.), bolnica, hotela, trgovačkih, industrijskih i visokih građevina kao i stambenih građevina kolektivne izgradnje s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama, stambenim građevinama koje imaju više od 4 kata, te svim drugim građevinama i prostorima u kojima se okuplja, radi i boravi više od 100 ljudi. ‐ Vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina, radijus, nosivosti i dr.), omogućavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja ljudi i gašenja požara. ‐ U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila. ‐ Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti površine kolnika javnih prometnica, kolnika pristupnih putova do građevine, kolnika prolaza kroz građevinu, rampi, pločnika i trgova predviđenih za pješake te sve ostale površine na terenu čija nosivost omogućuje prolaz i rad vatrogasnih vozila. ‐ Oblikovanje vatrogasnih pristupa ‐ tako da u pravilu omogućavaju kretanje vatrogasnog vozila vožnjom naprijed, oko visokih građevina tako da je kretanje vatrogasnih vozila moguće isključivo vožnjom naprijed; slijepi vatrogasni pristupi duži od 100 m moraju na svom kraju imati okretišta koja omogućavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila. ‐ Nosivost vatrogasnih pristupa ‐ takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN. ‐ Vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine, a omogućavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina za operativni rad.


75

‐ Ravni vatrogasni prilaz predviđen za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti širine najmanje 3 m. Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake širine najmanje 1,1 m, a razmak između traka mora iznositi 0,8 m. ‐ Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m i visine iznad 22 metra određuje se prema tablici u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza. ‐ Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz građevinu, tada on treba biti u pravcu, a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m. ‐ Postojeći kolni prilazi kroz građevinu, mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi, ako su u pravcu, te ako njihov slobodni profil iznosi najmanje 3 x 3,80 m. ‐ Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba. ‐ Prijelaz iz uspona u pad ili iz pada u uspon treba se izvesti okomitom krivinom, čiji radijus mora iznositi najmanje 15 m. ‐ Stepenica na vatrogasnom prilazu ne smije imati veću visinu od 8 cm. Međusobna udaljenost stepenica mora iznositi najmanje 10 m. U području konkavnih i konveksnih krivina ne smiju se primjenjivati stepenice. ‐ Površine za operativni rad ili manevriranje su čvrste površine koje su direktno ili preko vatrogasnih pristupa povezane s javnim prometnim površinama i služe za postavljanje vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spašavanja i gašenja. ‐ Površine za operativni rad vatrogasnih vozila planiraju se uzduž vanjskih zidova građevine, na razmacima koji omogućavaju spašavanje osoba i gašenje požara kroz prozore i druge otvore na građevinama dosezanjem sa za to namijenjenom specijalnom vatrogasnom tehnikom. ‐ Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s vanjskim zidovima građevine, treba biti najmanje: * 5,5 m za građevine visine do 40 m, * 7,0 m za građevine visine iznad 40 m. ‐ Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid građevine, treba biti najmanje 5,5 m, njena dužina minimalno 11 m, a udaljenost od zida najviše 1 m. ‐ Broj okomito postavljenih površina ovisi o dužini građevine, a treba biti takav da osiguravaju dohvat svih otvora od strane vatrogasne tehnike. ‐ Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila, od podnožja građevine tj. od vanjskih zidova građevina može iznositi najviše: * 12 m za građevinu visine do 16 m, * 6 m za građevine više od 16 m. ‐ Površina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s dopuštenim maksimalnim nagibom od 10% u bilo kojem smjeru površine. Sigurnosni put za izlaženje je dio građevine koji je omeđen građevinskim elementima otpornim na požar 60 minuta, a vratima otpornosti 30 minuta. PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU VISOKIH OBJEKATA OD POŽARA Visoki objekt Zgrade s prostorima za boravak ljudi čiji su podovi najvišeg kata najmanje 22 m iznad najniže kote terena na koji je moguć pristup. Objekt se na požarne sektore čija veličina ovisi o visini objekta

– Od 22 do 40 m – veličina požarnog sektora do 1500 m2 – Od 41 do 75 m – veličina požarnog sektora do 1000 m2 – Od 76 do 100 m – veličina požarnog sektora do 800 m2 – Iznad 100 m – veličina požarnog sektora 500 do m2

Požarni sektori Požarni sektor može obuhvatiti i dva kata u zgradi do 40 m, ako je veličina jednog kata manja od polovice navedenih površina požarnih sektora. Tada duljina strane požarnog sektora ne smije biti veća od 60 m. Dopušteno je i spajanje požarnih sektora, ali tada vrata između njih moraju biti otporna najmanje 60 min, i automatski se zatvarati prilikom pojave dima


76

Spajanje požarnih sektora na objektima visim od 100 m mora se napraviti tampon zona (dvojna vrata otporna najmanje 60 minuta i mora se prirodno ili umjetno provjetravati) Požarni sektor ispod razine terena ne može biti veći od 250 m2 i mora biti odvojen zidom otpornim prema požaru najmanje 30 min. Svaki podrumski kat mora imati najmanje dva izlaza, od kojih jedan vodi izravno napolje Ako ima vise podrumskih katova, dopušteno je staviti zajedničko stubište, naprviti ga sigurnosnim i mora imati poseban izlaz van, neovisno o nadzemnim stubištima Zidovi Nosive konstrukcije i elementi putova za evakuaciju, nosivi i pojačani vanjski zidovi prave se od negorivog materijala otpornosti 90 min Unutarnji ne nosivi pregradni zidovi moraju biti otporni prema požaru najmanje 30 min Pregradni zidovi između dva stana moraju biti otporni prema požaru najmanje 90 min Stubišta Svaki požarni sektor mora biti pristupačan preko najmanje jednog sigurnog stubišta ili preko najmanje dva međusobno neovisna stubišta. Jedno od neovisnih stubišta ne treba voditi u prizemlje ako vodi u dio objekta ili drugi objekt niži od 22 m i povezan s drugim stubištem što vodi van objekta Stubišni prostor mora imati otvore za prirodno provjetravanje koje se otvara iz prizemlja ili odmorišta na stubama. Unutarnja sigurnosna stubišta Unutarnja sigurnosna stubišta za objekte veće od 40 m:

– Imati tampon zonu koja se umjetno (20 izmjena zraka na sat) ili prirodno provjetrava – Površina tampon zone najmanje 5 m2, ali ne može biti uza od 1.25 m – Vrata na tampon zoni nepropusna za dim i od negorivog materijala – Dizala moraju biti izvan tampon zone i stubišnog prostora

Unutarnja sigurnosna stubišta za objekte od 22 do 40 m moraju se odvojiti vratima koje ne propuštaju dim i mehanizmom koji ih uvijek drži zatvorenima Najmanja širina sigurnosnog stubišta određuje se tako da se za svakih 100 ljudi, osigurava širina od 60 cm, s tima da ukupna širina ne može biti manja od 1.25 m. Ako bi izlaz trebao biti širi od 2,20m, moraju biti 2 izlaza. Stubišni kraci i gazišta se moraju napraviti od materijala otpornosti 90 minuta Vanjska sigurnosna stubišta Vanjska sigurnosna stubišta moraju odgovarati sljedećim uvjetima:

– Biti pristupačna iz hodnika ili najmanje dvije prostorije na svakom katu – Ne postavljati se bliže od 1.5 m od fasade – Korisna širina ne smije biti manja od 0.8 m , a nagib od 45° – Zaštitna ograda ne niza od 1.2 m – Ne praviti spiralno stubište i penjalice – Od negorivog materijala, za sve vremenske prilike

Evakuacijski put Najdulji put iz jedne prostorije sektor do stubišta ne smije biti dulji od 30 m za zgrade visine do 75 m, odnosno dulji od 20 m, za zgrade visine iznad 75 m Podrumi U objektima visim od 40 m nije dozvoljeno povezivanje podruma i gornjih katova zajedničkim stubištem, a u objektima nižim od 40 m smije ako je odvojeno tampon zonom i vratima otpornim najmanje 60 min Podrumska prostorija ne smije biti udaljena vise od 20 m od izlaza iz objekta Hodnici Zidovi hodnika i vrata (zaokrenuta u smjeru izlaz) od materijala najmanje otpornosti 90 min, a širina hodnika se određuje kao i širina stubišta tako da se za svakih 100 ljudi, osigurava širina od 60 cm, s tima da ukupna širina ne može biti manja od 1.25 m Izlazi Širina izlaza se određuje tako da se za svakih 100 ljudi, se osigurava širina od 60 cm, s tima da izlaz ne može biti uzi od 1.25 m i siri od 2.20 m


77

Izlaz iz objekta ne smije biti niži od 2.30 m Krilo izlaznih vrata ne smije biti uze od 70 cm ni sire od 1.20 m. Pod s obiju strana izlaznih vrata mora biti jednako izdignut 1.5 m najmanje Električne instalacije Električne instalacije moraju se moći brzo isključiti izvana, razdjelne ploče se postavljaju u ormare od negorivog materijala Glavni instalacijski vodovi postavljaju se tako da se preko njih ne može prenijeti vatra iz jednog požarnog sektora na drugi Vertikalni kanali za smještaj instalacija i poklopci, vrata za kontrolu instalacija moraju biti otporni prema požaru 90 min Horizontalni kanali za smještaj instalacija moraju biti otporni prema požaru 60 min Dizala Svaki požarni sektor u objektu mora biti povezan najmanje s jednim dizalom za prijevoz osoba. Dizala u objektima visim od 40 m moraju biti pristupna iz pred prostora koji se provjetrava Zidovi okana od dizala moraju biti otporni prema požaru 90 min, i u njih se stavljaju instalacije za rad dizala, i instalacije za automatsko otkrivanje i dojavu požara u oknu i kabini U objektima visim od 40 m dizala moraju biti odvojena od stubišnog prostora Dizala moraju imati uređaj da u slučaju požara se automatski kabina spusti u prizemlje, i nakon izlaska ljudi isključi iz rada U objektima visim od 75 m jedno od dizala koje se normalno upotrebljava predviđa se kao sigurnosno dizalo (okna 90 min), može biti smješteno u stubišni prostor, a jedna od dimenzija dizala mora iznositi najmanje 2.10 m Trafostanice U objektima nije dopušteno postavljanje TS U objektima visine do 40 m visine može se iznimno dopustiti postavljanje TS Prostorija mora biti odvojena od ostalih prostorija, zidovi moraju biti otporni 3 h, iznad ulaza nadstrešnica koja ima zabrtvljenu vezu sa objektom duljine 2 m, a širine sa svake strane vrata po 1 m Kotlovnica Kotlovnice za zagrijavanje mogu se postaviti u objekte do 40 m ako zadovoljava sljedeće uvjet:

– Zidovi kotlovnice otporni na požar najmanje 90 min – Vrata za ulaz postavljena s vanjske strane objekta i otvaraju se prema smjeru izlaženja – može biti povezana i s objektom preko tampon zone s umjetnim provjetravanjem i vratima 90 min – Ako kotlovnica ima najmanje 2 izlaza, a jedno vodi direktno van iz objekta – Spremnik za gorivo ne nalazi se u objektu – Kotlovnica za objekte vise od 40 m mora biti locirana van objekta

Rezervni izvor napajanja (agregat s motorom s unutrašnjim izgaranjem) – osigurati napajanje minimalno 2 h: Osim redovitog napajanja u objektima se mora osigurati i rezervni izvor napajanja koji ce opskrbljivati ove uređaje električnom energijom. Ako se za rezervni izvor napajanja uzme agregat s unutrašnjim izgaranjem onda on mora osigurati napajanje 2 sata (a njemu se moraju osigurati zidovi otpornosti najmanje 90 min)

– Sigurnosno dizalo (u objektima iznad 75m) ili barem jedno dizalo – Rasvjeta putova za evakuaciju – Uređaj za zatvaranje dimnih klapni u objektu – Hidroforno postrojenje i pumpe – Uređaj za automatsko otkrivanje i dojavu požara – Automatske uređaje za gašenje požara – Uređaji za provjetravanje prostora, tampon‐zona i električnih uređaja koji služe za zaštitu od požara.

Akumulatorske baterije Akumulatorske baterije koje se upotrebljavaju kao rezervni izvor napajanja moraju se spremiti u posebnu prostoriju sa provjetravanjem. Prostorija mora imati električne instalacije izvedene u protueksplozijskoj zaštiti


78

Vrata moraju biti moraju biti otporna najmanje 60 min, i ne smiju iskriti pri otvaranju i zatvaranju Moraju opskrbiti napajanje 2 sata. PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA ‐ Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni zahtjevi glede zaštite od požara za ugost. objekte. ‐ Ovaj Pravilnik ne odnosi se na ugostiteljske objekte koji se nalaze u starogradskim jezgrama i na ugostiteljske objekte koji su proglašeni spomenicima kulture. Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta ‐ Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta koji nije viši od tri kata mora biti najmanje 30 minuta. ‐ Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskih objekata koji su viši od tri kata, a nisu visoki objekti, mora biti najmanje 60 minuta. ‐ Za ugostiteljske objekte koji spadaju u visoke objekte otpornost na požar nosivih konstrukcija određuje se sukladno propisima o visokim objektima. Građevinske mjere za sprječavanje prijenosa požara u ugostiteljskom objektu 1. Ugostiteljski objekti moraju biti podijeljeni u požarne sektore. 2. Veličina požarnog sektora u ugostiteljskim objektima višim od tri kata, koji ne spadaju u visoke objekte, može biti najviše 1500 m2. 3. Veličina požarnog sektora u ugostiteljskim objektima koji spadaju u visoke objekte određuje se sukladno propisima o zaštiti od požara visokih objekata. 4. Požarni sektor kod ugostiteljskih objekata koji su viši od tri kata može obuhvaćati najviše dva kata, pri čemu dužina dulje strane požarnog sektora može iznositi najviše 60 m. 5. Građevinski elementi i uređaji za zatvaranje otvora na granici požarnog sektora mogu imati otpornost na požar za najviše 30 minuta manju od otpornosti na požar elemenata na granici požarnog sektora u koji su ugrađeni ali ne manju od 30 minuta. 6. Točke 2. i 4. ne odnose se na požarne sektore zaštićene stabilnim sustavom za gašenje požara tipa sprinkler. 7. Ugostiteljski objekti koji se dodiruju s drugim građevinama moraju od njih biti odijeljeni vanjskim požarnim zidom. Putovi za izlaženje (evakuacijski putovi) ‐ Put za izlaženje je dio ugostiteljskog objekta kojim se u slučaju požara obavlja evakuacija ljudi u otvoren (slobodan) prostor, a sastoji se od vanjskog izlaza, sigurnosnog izlaznog puta i/ili od pristupnog prostora, ‐ širina putova za izlaženje u najužem dijelu ne smije biti manja od: (prema tablici, ovisno o broju ljudi 1,1m ‐ 220 ljudi po katu, 1,8m ‐ 360 ljudi po katu) ‐ dužina pristupnog prostora ‐ max.35m (do 55m uz sustav za gašenje požara tipa sprinkler) ‐ Građevni elementi kojima je omeđen sigurni izlazni put iz ugostiteljskih objekata, a koji nisu viši od tri kata, moraju imati otpornost na požar najmanje 30 minuta. ‐ u ugostiteljskim objektima, koji su viši od tri kata, građevni elementi koji omeđuju sigurni izlazni put (zidovi, podovi, stropovi) moraju imati otpornost na požar najmanje jednaku otpornosti na požar nosivih konstrukcija objekta. ‐ ugostiteljski objekt viši od 2 kata ‐ put za izlaženje mora biti sa svakog kata i imati min. dva smjera (iznimno se primjenjuje za objekte ne više od 4 kata ako je na jednom katu max. 6 spavaćih soba, udaljenost vrata soba do vrata stubišta max.10 m, udaljenost bilo kojeg javnog prostora max.15 m do stubišta, stubište širine min.1,1 m) ‐ na svim ulazima i izlazima u sigurnosni izlazni put moraju biti ugrađena vrata koja mogu imati najviše za 30 minuta manju otpornost na požar od građevinskih elemenata sigurnog izlaznog puta u koji su ugrađena ali ne manju od 30 minuta. ‐ ugostiteljski objekt viši od 3 kata moraju imati najmanje jedno sigurnosno stubište ‐ širina stubišta ‐ prema tablici, ovisno o broju ljudi i katova (1,1 m za 1 kat i 220 ljudi ‐ 1,8 m za 10 katova i 1035 ljudi) ‐ širina stubišta ne smije biti ni na kojem mjestu manja od širine ulaza kojim se ulazi na stubište. ‐ za ugostiteljski objekt viši od 30 m ni u kojem slučaju širina stubišta ne smije biti manja od 1,4 m


79

‐ dužina slijepog hodnika u ugostiteljskom objektu max. 10 m (max. 15 m uz sprinkler) ‐ na najvišem dijelu stubišta koje služi kao izlazni put moraju se ugraditi elementi za odvođenje dima i topline, otvora min. 1 m2 koja se otvaraju automatski i ručno ‐ tavani u ugostiteljskim objektima moraju biti izvedeni kao zaseban požarni sektor odijeljen od ostalih dijelova ugostiteljskog objekta građevinskim elementima koji imaju otpornost na požar od najmanje 60 minuta. ‐u slučaju da je u prostoru tavana ugrađen sustav vatrodojave otpornost elemenata mora biti najmanje 30 minuta. ‐ rasvjeta ‐ pomoćna i panik rasvjeta ‐ min. osvjetljenje 1 luks u vremenu od min. 2h od uključenja ‐ sustav ventilacije ‐ zaklopke za sprječavanje ulaska dima u prostor putova za izlaženje. ‐ zaklopke moraju biti otporne na požar * minimalno 30 min u zgradama do 3 kata * minimalno 60 min u zgradama višim od 3 kata * minimalno 90 min u visokim objektima ‐ Zaklopke za zaštitu od požara namijenjene su za automatsko zatvaranje protoka zraka u dovodnim i odvodnim kanalima klimatizacije i ventilacije pri nastanku požara. Ugrađuju se na granice protupožarnih zona, odnosno na prodore ventilacijskih kanala kroz protupožarne zidove. Rade se u različitim klasama vatrootpornosti.. ‐ Zaklopka se sastoji od: kućišta, zapornog dijela, uređaja za zatvaranje, elementa za aktiviranje i pokazivača položaja zapornog dijela. ‐ Uređaji za uzbunjivanje, dojavu i gašenje požara: * ako boravi > 100 ljudi ‐ sustav za dojavu požara izveden u hodnicima i pomoćnim prostorijama; ručni javljači požara postavljeni na udaljenosti max .30 m od bilo kojeg dijela objekta * ako boravi > 250 ljudi ‐ zvučni uređaj za uzbunjivanje s 30 dB više od okolne buke, ali max. 110 dB na 1 m od uređaja; mora imati sekundarni izvor za napajanje ‐ ugostiteljski objekt mora imati odgovarajući broj vatrogasnih aparata ali ne manje od 2 po katu ‐ max. udaljenost aparata od bilo kojeg mjesta gdje se može zateći osoba iznosi 25 m ‐ ugostiteljski objekt površine > 500 m2 mora imati unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu za gašenje požara (ako ima sprinkler, ne mora imati unutarnju) ‐ prostorije ugostiteljskog objekta površine > 800 m2 s kapacitetom > 300 ljudi moraju obavezno imati sprinkler ‐ ugostiteljski objekti moraju imati zaštitu od atmosferskog pražnjenja (gromobran) ‐ zaposlene osobe u ugostiteljskom objektu moraju biti osposobljene za zaštitu od požara. ‐ Svaki ugostiteljski objekt mora na vidnom mjestu u blizini ulaza imati istaknute upute za slučaj nastanka požara i plan ugostiteljskog objekta sa oznakama za slučaj nužde (stubišta, izlazni putovi, vatrogasni aparati,…) ‐ pomoćne prostorije ‐ izvode se kao posebni požarni sektori od građevnih elemenata otpornih na požar najmanje 60 min; građevni elementi mogu biti otpornosti najmanje 30 min, ako pomoćna prostorija ima ugrađen sustav vatrodojave ‐ podzemne garaže ‐ obavezno ugrađen sustav tipa sprinkler i min. dva puta za izlaženje ‐ dizala ‐ okna dizala se izvode kao poseban požarni sektor od građevnih elemenata s otpornosti na požar od min. 30 min (može biti i za 30 min. manja od otpornosti nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta), ne smiju biti dio puta za evakuaciju (ne odnosi se na dizala za invalide); na vrhu okna ili u blizini vrha moraju imati smješten otvor za ventilaciju min. 0,2 m2, min. duljina stranice 10cm ‐ dizala za evakuaciju invalidnih osoba ‐ otpornost kao nosiva konstukcija PRAVILNIK O HIDRANTSKOJ MREŽI ZA GAŠENJE POŽARA ‐ Ovim Pravilnikom propisuju se zahtjevi za hidrantske mreže za gašenje požara i slučajevi u kojima se za zaštitu od požara obvezatno primjenjuje hidrantska mreža za gašenje požara. ‐ Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda, uređaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora dovodi do štićenih prostora i građevina.


80

‐ Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena u objektu, završava bubnjem s namotanim cijevima i mlaznicom. ‐ Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena izvan građevine koja se štiti, a završava nadzemnim ili podzemnim hidrantom. ‐ Suha hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje požara koja je suha do daljinski upravljanog zapornog ventila, od kojeg je stalno ispunjena vodom pod tlakom; ‐ Mokra hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje požara koja je stalno ispunjena vodom pod tlakom do zapornog ventila na svakom hidrantu; ‐ Hidrantska mreža za gašenje požara u pravilu mora biti izgrađena kao mokra hidrantska mreža. Iznimno zbog opasnosti od smrzavanja, posebnosti tehnološkog procesa ili građevine, po odobrenju tijela nadležnog za zaštitu od požara, može biti izgrađena kao suha hidrantska mreža. ‐ Udaljenost bilo koje vanjske točke građevine ili neke točke štićenog prostora i najbližeg hidranta ne smije biti veća od 80 m, niti manja od 5 m. ‐ U vanjskoj hidrantskoj mreži za gašenje požara statički tlak ne smije biti veći od 1,2 MPa (12 bar). ‐ Kod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije doći do propuštanja vode kod ispitnog tlaka od 1,6 MPa (16 bar), niti do pucanja kod tlaka od 2,4 MPa (24 bar). ‐ Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije biti manji od 0,25 MPa (2.5 bar), kod propisanog protoka vode. ‐ Ukoliko hidrantska mreža za gašenje požara nema minimalni tlak vode kod minimalnog protoka propisan ovim Pravilnikom, mora se ugraditi uređaj za povišenje tlaka. Uređaj za povišenje tlaka mora imati pričuvnu crpku i obilazni cjevovod. PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU PROVEDBE SIGURNOSNIH MJERA KOD SKLADIŠTENJA EKSPLOZIVNIH TVARI ‐ Ovim Pravilnikom propisuju se prostorni i tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati prostori za smještaj, čuvanje i držanje eksplozivnih tvari, mjere zaštite od požara, eksplozija i ostale mjere sigurnosti koje se provode pri skladištenju eksplozivnih tvari… ‐ Eksplozivne tvari i predmeti smještaju se, čuvaju i drže u građevinama (skladištima, priručnim skladištima, spremnicima; u daljnjem tekstu: skladišta) izgrađenim odnosno postavljenim za tu namjenu te odobrenim za uporabu od tijela nadležnog za građenje, odnosno MUP‐a sukladno posebnom propisu, a smiju se skladištiti unutar temperaturnih intervala sukladno deklaraciji proizvođača. ‐ Svaka fizička i pravna osoba koja skladišti eksplozivne tvari dužna je: * izraditi elaborat o skladištenju eksplozivnih tvari (vrste i količine eksplozivnih tvari, način skladištenja te primijenjene mjere zaštite) * izraditi plan intervencije u zaštiti okoliša za slučaj incidenta u skladištu * provjeravati ispravnost ugrađenih električnih uređaja (instalacija, gromobrana,…) i opreme * donijeti pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima na siguran način (način rada, posebne mjere zaštite na radu, postupanje u slučaju incidenta, korištenje zaštitnih sredstava i opreme, sredstava za gašenje požara te pružanje prve pomoći pri ozljeđivanju) * izraditi program i održavati vježbe za zaposlenike koji rade u skladištu ili su u neposrednoj blizini skladišta eksplozivnih tvari ‐ Opći uvjeti skladišta: 1. sigurnosna udaljenost 2. otpornost na požar i streljivo 3. sprečavanje pojave unutarnjeg i vanjskog iskrenja 4. mogućnost prirodnog ili prisilnog provjetravanja 5. zaštićenost od provale i krađe, te vremenskih utjecaja (oborine, munje,…) 6. opremljenost sredstvima za gašenje požara ‐ Nosive konstrukcije, zidovi na granicama požarnih sektora i vrata na granici požarnih sektora, elementi pokrova, pregradni zidovi i vanjski nenosivi zidovi moraju biti izrađeni od elemenata otpornih na požar najmanje 30 minuta


81

‐ Sigurnosna udaljenost je najmanja udaljenost između građevine za smještaj eksplozivnih tvari i građevina u štićenom smjeru, koja u slučaju eksplozije odnosno iniciranja eksplozivne tvari osigurava te građevine, prometnice i dr. od utjecaja eksplozivnog vala te doleta predmeta izbačenih eksplozijom. Sigurnosna udaljenost se može odrediti računski ali se ne smiju usvojiti vrijednosti manje od definiranih u ovom Pravilniku. Ukoliko su građevine smještene na kosom terenu sigurnosna udaljenost je udaljenost u vodoravnoj projekciji; PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA U SKLADIŠTIMA ‐ Ovim Pravilnikom propisuju se najmanji zahtjevi koje je potrebno ispuniti radi zaštite skladišta od požara i eksplozija. ‐ Skladište je građevina ili prostor u sastavu građevina druge namjene u kojima se skladišti goriva roba ili negoriva roba u gorivoj ambalaži. ‐ Skladišta se prema površini dijele na: * mala skladišta – površine požarnog sektora do 1000 m², * srednja skladišta – površine požarnog sektora iznad 1000 do 3000 m², * velika skladišta – površine požarnog sektora iznad 3000 do 6000 m², * skladišta površine požarnog sektora iznad 6000 m². ‐ Skladišta se prema načinu skladištenja robe dijele na: * klasična skladišta (sa skladištenom robom do visine 9 m), * visokoregalna skladišta (sa skladištenom robom iznad visine 9 m), * silose, * hladnjače. ‐ Skladište mora biti zaseban požarni sektor i u pravilu obuhvaća najviše jednu etažu. Iznimno može obuhvaćati i do najviše dvije etaže, ukoliko ukupna površina poda obje etaže ne prelazi 6000 m². ‐ Roba se ne smije skladištiti iznad evakuacijskih putova. ‐ Prostor skladišta u objektu druge namjene mora biti odvojen požarnim zidom minimalne otpornosti na požar od najmanje 90 minuta. Pregradni zidovi kod skladišta (između požarnih sektora) ‐ Otpornost na požar građevinskih elemenata na granici požarnih sektora te nosivih građevinskih elemenata prostora različite namjene skladišta treba biti najmanje 30 minuta kod odvajanja prostora s niskim požarnim opterećenjem, 60 minuta kod odvajanja prostora sa srednjim požarnim opterećenjem odnosno 90 minuta kod odvajanja prostora s visokim požarnim opterećenjem. ‐ Nosiva konstrukcija slobodnostojećeg objekta skladišta mora zadovoljavati najmanje otpornost na požar od 30 minuta ‐ Ako skladište do 6000 m² ima sprinkler, nema zahtjeva za otpornost na požar nosive konstrukcije ‐ Za čeličnu nosivu konstrukciju koja nije vatrootporno zaštićena, mora se dokazati da pri 500°C neće doći do deformacije konstrukcije koja bi izazvala oštećenja koja utječu na otpornost na požar i stabilnost konstrukcije ‐ Vrata kao i svi drugi otvori u konstrukcijama na granici požarnog sektora moraju imati istu otpornost kao i konstrukcija u kojoj se nalaze ‐ Skladišta moraju biti zaštićena unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom (silosi i hladnjače samo vanjskom), te aparatima za gašenje požara ‐ Skladište s požarnim sektorom površine > 6000 m² (mora biti samostojeća građevina) mora biti zaštićeno unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom, vatrogasnim aparatima, stabilnim sustavom za dojavu požara, sprinklerom ili drugim odgovarajućim automatskim sustavom za gašenje požara, a najmanja otpornost na požar svih nosivih konstrukcijskih elemenata mora biti 30 minuta ‐ Skladišta požarnog sektora do 300 m² ili požarnim opterećenjem do 1000 MJ/m² moraju imati najmanje jedan izlaz (kod dvoetažnih skladišta odnosi se na svaku etažu skladišta) ‐ Skladišta požarnog sektora iznad 300 m² ili požarnim opterećenjem iznad 1000 MJ/m² moraju imati najmanje dva izlaza međusobno udaljena najmanje za pola dijagonale požarnog sektora (kod dvoetažnih skladišta odnosi se na svaku etažu skladišta) ‐ Izlazi i evakuacijski putovi smiju biti udaljeni od bilo koje točke skladišta max. 40m (uz sprinkler max. 60m)


82

‐ Put za evakuaciju ‐ širine min. 0,8 m, uvijek slobodan i nazakrčen ‐ Vrata na putu za evakuaciju ‐ širine min. 0,8 m, okretati se prema van, bez praga ‐ Pristup za vatrogasnu tehniku: * za mala skladišta ‐ s jedne strane * za srednja i velika skladišta ‐ s dvije strane * za visokoregalna, silose i površine iznad 6000 m² ‐ s tri strane ‐ Uz svaki ulaz/izlaz iz skladišta, s vanjske strane mora se postaviti tipkalo za isključenje električne energije u skladištu. ‐ Sva rasvjetna tijela moraju biti opremljena zaštitnom armaturom, koja ce štititi rasvjetno tijelo od mehaničkih oštećenja. Skladišta moraju biti opremljena protupaničnom rasvjetom koja se uključuje automatski kod nestanka električne energije i osigurava osvijetljenost u trajanju od najmanje 1 sat. PRAVILNIK O PROVJERI TEHNIČKIH RJEŠENJA IZ ZAŠTITE OD POŽARA PREDVIĐENIH U GLAVNOM PROJEKTU ‐ Ovim Pravilnikom propisuju se sadržaj, način i opseg provjere tehničkih rješenja iz zaštite od požara u glavnom projektu od strane ovlaštenog revidenta (u daljnjem tekstu: revident) kao i značenje ovjere i način izračuna naknade za obavljenu kontrolu. ‐ Revident utvrđuje sukladnost tehničkih rješenja zaštite od požara u glavnom projektu s podacima iz idejnog projekta i elaborata zaštite od požara koji je poslužio kao podloga za njegovu izradu te provjerava jesu li ispunjeni bitni zahtjevi iz Zakona o zaštiti od požara i drugih propisa, normi, tehničkih specifikacija, tehničkih propisa i uputa u vezi sa zaštitom od požara, o čemu sastavlja pisano izvješće. ‐ Izvješće revidenta sastoji se od općeg i stručnog dijela. PRAVILNIK O MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA KOD GRAĐENJA ‐ Ovaj Pravilnik uređuje mjere zaštite od požara koje treba poduzeti na gradilištu tijekom građenja, kako bi se požarni rizik ograničio na prihvatljivu mjeru, te omogućila učinkovita intervencija vatrogasaca uz njihovu zaštitu. ‐ Osim dokumentacije propisane posebnim propisom iz područja gradnje, izvođač na gradilištu mora imati i elaborat zaštite od požara koji je poslužio kao podloga za izradu glavnog projekta građevine. ‐ Kako bi se spriječilo nastajanje i širenje požara na gradilištu i osiguralo njegovo učinkovito gašenje potrebno je planirati i provoditi odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere na gradilištu, za vrijeme i izvan radnog vremena, koje uključuju: * praćenje i kontrola ulazaka i izlazaka * zabrana ili ograničenje kretanja vozila i osoba, *označavanje, upozoravanje i informiranje o opasnostima i provođenju mjera zaštite od požara, * osposobljenost osoba za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, * odabir mjesta i uvjete smještaja osoba na gradilištu * odabir mjesta i uvjete držanja i skladištenja zapaljivih i eksplozivnih tvari * osiguranje dostatne količine i odgovarajuće vrste sredstava za gašenje početnih požara * osiguranje pristupa za potrebe vatrogasne intervencije i održavanja, * mjere zaštite od atmosferskog pražnjenja, * način postupanja i uzbunjivanja u slučaju požara (pozivanje brojeva telefona koje treba nazvati: zaštita i spašavanje 112, vatrogasci 193, policija 192, hitna pomoć 194 i slično). PRAVILNIK O SADRŽAJU ELABORATA ZAŠTITE OD POŽARA ‐ Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj elaborata zaštite od požara za građevine koji služi kao podloga za izradu svih vrsta projekata glavnog projekta. ‐ Elaborat ZOP‐a predstavlja skup podataka (zahtjeva i/ili ograničenja) o sustavnoj zaštiti od požara građevine, a sastoji se od tekstualnog dijela i grafičkih priloga.


83

‐ Podaci iz elaborata služe za projektiranje mjera zaštite od požara pri izradi glavnog projekta građevine glede ispunjavanja bitnog zahtjeva zaštite od požara. ‐ Sustavna zaštita od požara građevine podrazumijeva organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje za otklanjanje opasnosti od nastanka požara u građevini, rano otkrivanje požara u građevini, obavješćivanje korisnika građevine o izbijanju požara, sprječavanje širenja požara i dima u građevini te učinkovito gašenje požara u građevini, sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom građevine, sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara u građevini. ‐ Elaborati izrađeni u skladu s odredbama ovoga propisa prilažu se zahtjevima za izdavanje potvrde glavnog projekta ili građevinske dozvole… PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU GRAĐEVINA U SKUPINE PO ZAHTJEVNOSTI MJERA ZAŠTITE OD POŽARA ‐ Ovim Pravilnikom određuju se građevine koje se prema zahtijevanim mjerama zaštite od požara razvrstavaju u građevine skupine 1 – manje zahtjevne građevine i građevine skupine 2 – zahtjevne građevine. ‐ U građevine skupine 1 razvrstavaju se sljedeće građevine: 1) zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i namijenjena je isključivo stanovanju, 2) jednostavne građevine koje su kao takve određene posebnim propisom, 3) građevine razvrstane u građevine skupine 1 navedene u Prilogu ovog Pravilnika, 4) ostale građevine koje ispunjavaju kumulativno sljedeće uvjete: * ako se u njima ne obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina, plinova ili eksplozivnih tvari prema posebnom propisu, * ako se u njima ne zadržava ili ne boravi veći broj ljudi (manje od 100 u nadzemnim odnosno manje od 50 u podzemnim građevinama), * ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gašenje požara, * ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu požara, * ako mjere zaštite od požara ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvođenje dima i topline. ‐ U građevine skupine 2 razvrstavaju se sljedeće građevine: 1) građevine razvrstane u građevine skupine 2 navedene u Prilogu ovog Pravilnika, 2) postojeće građevine u kojima se postavlja stabilni sustav za dojavu ili gašenje požara, odnosno plinodetekcija ili sličan sustav za sprječavanje nastanka ili širenja požara, 3) postojeće građevine i postrojenja za koje se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša prema posebnom propisu, 4) ostale građevine koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta: * ako se u njima obavlja skladištenje ili promet zapaljivih tekućina, plinova ili eksplozivnih tvari prema posebnom propisu, * ako se u njima zadržava ili boravi veći broj osoba (100 i više u nadzemnim odnosno 50 i više u podzemnim građevinama), * ako sadrže prostore za javno okupljanje za 50 i više osoba, *ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gašenje požara, * ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu požara, * ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvođenje dima i topline, * ako su u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole, dani posebni uvjeti gradnje iz područja zaštite od požara. ‐ Građevine koje ovim Pravilnikom nisu razvrstane u skupine 1 i 2 i nisu navedene na popisu građevina skupine 1 i popisu građevina skupine 2, razvrstavaju se u skupinu 2. PRAVILNIK O ZAHVATIMA U PROSTORU U KOJIMA TIJELO NADLEŽNO ZA ZAŠTITU OD POŽARA NE SUDJELUJE U POSTUPKU IZDAVANJA RJEŠENJA O UVJETIMA GRAĐENJA ODNOSNO LOKACIJSKE DOZVOLE ‐ Zahvati u prostoru, u smislu ovoga Pravilnika, su privremena ili trajna djelovanja ljudi u prostoru kojima se određuje ili mijenja stanje u prostoru i za koje se ne izdaju posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od požara, a odnose se na:


84

* stambene zgrade s jednim ili dva stana, kao što su samostojeće zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade u nizu spojene zidom čija pojedinačna građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2; * nestambene poljoprivredne gospodarske zgrade * zgrade za obavljanje vjerskih i drugih obreda u kojima se zadržava ili boravi manje od 50 osoba * prometnice koje nemaju prateće objekte * hidro‐građevinski objekti * građevine za sport i rekreaciju na otvorenom…

4. ZAŠTITA NA RADU Zaštita na radu je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ‐ Svrha ovoga Zakona je uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. ‐ Ovaj Zakon utvrđuje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zaštite na radu, kao i sustav pravila zaštite na radu čijom se primjenom postiže u najvećoj mogućoj mjeri svrha ovoga Zakona. Sustav pravila ZNR ‐ Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim propisima, a to su: * pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, * pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada, * pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima, * osposobljavanje i obavješćivanje radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite, * suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine državnih ustanova i tijela, * zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljniji položaj i od drugih mjera zbog akcija poduzetih na području zaštite na radu. Nacela ZNR S obzirom na preventivnu primjenu nacela ZNR postoje:

1. Osnovna, 2. Posebna i 3. Priznata pravila te mjere ZNR,

a mogu biti: a) Skupna ili b) Pojedinacna.

Obavena je primjena OSNOVNIH PRAVILA prije primjene POSEBNIH PRAVILA ZNR. Prednost u primjeni imaju SKUPNE u odnosu na POJEDINCNE mjere ZNR. Potrebno je osigurati da su korisnici obavijesteni o opasnostima, te osigurati provedbu svih potrebnih mjera ZNR.

1. Osnovna pravila ZNR su pravila koja sadrze zahtjeve vezane uz sredstva rada; primjerice zastitne naprave, zastita od elek. struje, pozara i eksplozije, stabilnost gradjevine, radne povrsine i prostore, puteve za prolaz, ciscenje mjesta rada i radnog prostora,, mjere zastite od atmosfeskih i klimatskih utjecaja, mjere zastite od buke i vibracija, potrebne vrijednosti faktora radnog okolisa. Provedba osnovnih pravila osigurava se Zakonom o ZNR i podzakonskim aktima (Pravilnicima).


85

2. Posebna pravila ZNR su pravila cijom se primjenom mora osigurati otklanjanje opasnosti koja se ne mogu dovoljno otklanjanjem opasnosti primjenom osnovnih pravila, a odnose se na radnike i radne postupke. Njima se propisuju: ‐ Poslovi s posebnim uvjetima rada, ‐ koristenje osobnih zastitnih sredstava i opreme, ‐ primjena posebnih postupaka pri uporabi opasnih radnih tvari, ‐ postavljanje znakova upozorenja od opasnosti i stetnosti, te ‐ nacin izvodjenja odredjenih poslova i radnih postupaka

3. Priznata pravila ZNR su pravila iz stranih propisa koja su znanstveno dokazana ili u praksi provjereni nacini (postupci), pomocu kojih se otklanjaju ili smanjuju opasnosti na radu, sprecavaju ozljede, profesionalne bolesti, te druge stetne posljedice za osobe na radu. Njihova primjena dolazi u obzir kada u Republici Hrvatskoj ne postoje propisana pravila zastite na radu. U njihovom usvajanju vazno je primjeniti nacelo radnog prava, tj. da se za radnika primjeni napovoljnije pravo ukoliko postoji definirano pravno u dva ili vise stranih propisa.

Procjena opasnosti U osnovnom aktu tvrtke definiraju se:

1. Opci podaci 2. Podaci o postojecem stanju 3. Analiza i procjena prikupljenih podatak 4. Plan mjera za smanjenje razine opasnosti 5. Prilozi (tekstualni i graficki dio)

Poslodavac moze sam izraditi reviziju procjene opasnosti ili taj posao povjeriti ovlastenoj ustanovi. Drzavni inspektorat ne postoji od 01.01.2014. Procjena opasnosti mora biti dostupna svima. Za organiziranje i provedbu odgovoran je poslodavac. Odgovornost za primjenu ZNR ‐ Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima. Opća načela zaštite ‐ Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite: * izbjegavanja opasnosti i štetnosti, * procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, * sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru, * zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, * davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, * odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika, * planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto, * prilagođavanja tehničkom napretku, * prilagodbe rada zaposlenicima Utvrđivanje i provedba ZNR ‐ Svaki poslodavac je dužan odrediti jednog ili više radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, određivanjem ovlaštenika ili zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu. ‐ Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna znanja i sposobnosti iz ZNR, može poslove ZNR obavljati sam, pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti ZNR. ‐ Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka ZNR, sukladno broju zaposlenih, stanju zaštite na radu, te stupnju opasnosti. U svrhu ispunjenja ove obveze, poslodavac može s drugim poslodavcima osnovati zajedničku službu za poslove ZNR.


86

‐ Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu službu za ZNR

(najmanje tri stručnjaka ZNR) čija je zadaća praćenje stanja ZNR u pravnoj osobi, te koja u tu svrhu

objedinjava i usklađuje rad na poslovima provedbe ZNR.

Osposobljavanje za rad na siguran način

‐ Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način. ‐ Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni. ‐ Zaposlenicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 30 dana. ‐ Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove: * prije početka rada, * kod promjena u procesu rada, * kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, * kod uvođenja nove tehnologije, * kod upućivanja radnika na novi posao. ‐ Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada. ‐ Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu

rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak ZNR (sa

položenim stručnim ispitom iz zaštite na radu pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i

stečenim osnovnim andragoškim znanjima) zadužen za osposobljavanje.

Ta osoba treba biti ažurirana u nadležnom Ministarstvu, što znači da svaku promjenu vezanu uz zapošljavanje stručnjaka, polaganje stručnog ispita i osnovnih andragoških znanja treba pismen im putem dostaviti Ministarstvu. Ministarstvo ne izdaje povratnu potvrdu o zaprimljenom dopisu. U malim tvrtkama (do 50 radnika) u slučaju kada su poslodavci ujedno i jedini zaposleni radnici (kao direktori odnosno vlasnici tvrtki ili obrta), smatramo da se u zapisnicima o praktičnom osposobljavanju oni nikako ne bi smjeli potpisivati na mjestima predviđenim za neposrednog ovlaštenika, zato što takav ovlaštenik u predmetnom slučaju niti ne postoji. Umjesto njega bi se trebao potpisati stručnjak zaštite na radu iz ovlaštene pravne osobe koja provodi kompletno osposobljavanje za rad na siguran način, a koji bi obavio zadaće neposrednog ovlaštenika putem praćenja i ocjenjivanja praktične osposobljenosti. Slično vrijedi i u slučajevima kad mali poslodavac koji zapošljava do 50 radnika odnosno ovlaštenik poslodavca ima ovlaštenje za osposobljavanje vlastitih radnika za rad na siguran način, tada bi u planu i programu osposobljavanja trebao predvidjeti osposobljavanje svih radnika osim spomenute kategorije radnika iznad kojih nema neposrednih ovlaštenika, a za čije osposobljavanje bi trebao predvidjeti angažiranje ovlaštene pravne osobe. ‐ Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika, provesti tijekom radnog vremena na svoj trošak. ‐ Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama, odnosno trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti. ‐ Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci, ustanove i trgovačka društva i način nadzora nad njihovim radom. Poslovi s posebnim uvjetima rada 1. Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavljati samo zaposlenici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenoga stanja te psihičkih sposobnosti. 2. Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete. 3. Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži


87

podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova. 4. nakon isteka roka ya obavljanje poslova s posebnim uvjetima poslodavac je duzan uputiti radnika na pregled. Ovaj rok utvrdjen je propisom ZNR ili kada to ocjeni specijalist medicine rada. 5. poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako radnik ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka propisanog roka. 6. 19 poslova za koju postoji obaveza pregleda kod specijaliste medicine rada: rukovanje stojevima, samohodnim strojevima, na postrojenjima za dobijanje/preradu nafte i plina, na kotlovskim postrojenjima/energ.postrojenjima, dizalice na mehaniz. pogon, poslovi signaliste, poslovi skladistenja/prerade lakozapaljivih i eksploz. tekucina i plinova, ronilacki poslovi, rukovanje uredjajima za opskrbu zrakom u kesonima pri ronilackim poslovima, montaza/odrzavanje/ispitivanje elekt.instalacija uredjaja i postrojenje iznad 250V i napona 220V s posebnim zahtjevima, podizanje skela/postavljanje oplata/ograda pri gradjevinskim poslovima, izrada i rukovanje eksplozivima, punjenje i paljenje mina, poslovi vatrogasaca, cuvanje ljudi i imovine vatrenim oruzjem, manipulacija teretom >25kg (m) i >15kg (ž) u toku punog radnog vremena, poslovi na visini visoj od 3m, izlozenost fizickim i kemijskim stetnostima i vibracijama, zracenjima..., zeljeznicki i zracni promet. Zaštita posebnih kategorija radnika ‐ Poslodavac je obvezan osigurati dodatnu zaštitu na radu maloljetniku radi očuvanja njegovog nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvoja prema posebnom propisu, kao i trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili doji dijete, radi zaštite od opasnosti koje bi mogle ugroziti ostvarivanje materinstva te radniku s profesionalnom nesposobnosti za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti prema posebnom propisu. Radnici smanjenih radnih sposobnosti u smislu Zakona o ZNR su radnici cija je radna sposobnost smanjena zbog starosti, invaliditeta, ozljede, ozljede na radu, profesionalnih i ostalih bolesti. Radnik sa smanjenim radnim sposobnostima prema posebnom Zakonu ne smije obavljati poslove u kojima postoji opasnost smanjenja njegove preostale radne sposobnosti. Sredstva rada su: 1. Građevine namijenjene za rad s pripadajucim prostorijama, instalacijama i uredjajima,

prostorijama i povrsinama za kretanje radnika, te pomocnim prostorijama i njihovima instalacijama i uredjajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorija za uzimanje obroka hrane pusenje, i povremeno zagrijavanje radnika).

2. Prijevozna sredstva zeljeznickog, cestovnog, pomorskog, rijecnog, jezerskog i zracnog prometa. 3. Strojevi i uredjaji (osim strojeva u uredjaja u uzem smislu spadaju: postrojenja, sredstva za

prijenos i prijevoz tereta i alati). 4. Skele i povrsine s kojih se obavlja rad i po kojima se krecu radnici izvan objekta. Radni okoliš (Parametri radnog okoliša) predstavlja skup svih parametara koji djeluju na: udobnost i sigurnost radnika, a obuhvaća mikroklimatske parametre:

‐ temperaturu, relativna vlažnost i strujanje zraka; ‐ buku i vibracije te kemijske štetnosti koje se mogu javiti na radnom mjestu.

Obaveza ispitivanja radnog okoliša proizlazi iz zaštite na radu s ciljem smanjenja rizika od profesionalnih bolesti. Mikroklimatski parametri i mjerenja U svim radnim prostorijama moraju se i u ljetnom i u zimskom razdoblju osigurati povoljni uvjeti rada u pogledu temperature, vlažnosti i brzine kretanja zraka. Temperatura i relativna vlažnost u radnim prostorijama moraju biti projektirani i izvedeni u skladu sa standardom o tehničkim uvjetima za projektiranje i građenje zgrada. Brzina kretanja zraka u radnim prostorijama ovisi o vrsti rada i tehnološkom procesu, a ne smije biti veća od 0,5 m/s u zimskom razdoblju (temperatura vanjskog zraka do 283 °K‐10°C), 0,6 m/s u prijelaznom razdoblju (temperatura vanjskog zraka od 283°K‐10°C do 300°K‐27°C) odnosno 0,8 m/s u ljetnom razdoblju (temperatura vanjskom zraka preko 300°K‐27°C). U prostorijama u kojima proces rada utječe nepovoljno na mikroklimatske parameter temperaturu, relativnu vlažnost i brzinu strujanja zraka, postoji obveza ispitivanja tih parametara.


88

Prema članku 50. ZNR‐a poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka; u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije; u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari; u kojima pri radu nastaju opasna zračenja te u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu. Ispitivanje radnog okoliša poslodavac je dužan obaviti u roku koji ne moze biti > 2 godine. Kontrolira ih poslodavac, ukoliko ima zaposlene strucnjake ZNR, ovlašćuje Ministarstvo, a kontrola (najduze svake 2 godine). Opasnosti i stetnosti Opasnosti su sve pojave koje mogu ugroziti zivot i zdravlje radnika, materijalna dobra i ekolosku ravnotezu kao posljedica djelovanja razlicitih izvora opasnosti iz radne i zivotne okoline. (pojam) Štetnost rada – podrazumijeva se skupina utjecaja rada na organizam radnika koji duljim djelovanjima uzrokuje zdravstvena ostecenja. Rizici i opasnosti U opasnosti se ubrajaju:

1. Mehaničke opasnosti – udarci u predmete, udarci predmetom, uganuca, iscasenja, posjekotine, fraktura... ZAŠTITA: zaštitne naprave, zaštitni uređaji i zaštitne blokade

2. Padovi i rušenja – u razini poda, u dubinu, s visine 3. Električna struja – nezasticeni vodovi, neispravne instalacije uredjaja i alata, nestrucno

rukovanje 4. Požar i eksplozija – rad s plinovima i zapaljivim kemikalijama, rad s kiselinama i luzinama... 5. Termičke opasnosti – rad s vatrom, u postrojenjima s velikom temperaturom, rad sa parom,

rad u hladnim uvjetima... ZAŠTITA: udaljavanje od izvora topline, ograđivanje od izvora topline, zaštitna odijela i česte pauze tijekom rada

Kemijske štetnosti Podrazumijevaju štetne i opasne tvari koje nastaju u tehnološkom procesu i pri upotrebi proizvoda, a prisutne su u radnom prostoru. Podjela prema fizikalnim karakteristikama:

‐ plinovi i pare, ‐ aerosoli (prašine, dimovi, magle)i ‐ agresivne tekućine

Djelovanje na organizam: otrovno, zagušujuće, nadrazujuće, omamljujuće. Zapljivost i eksplozivnost: propan‐butan, zemni ili prirodni plin, metan. Nitrozni plinovi: dušikov oksid. Štetnosti Fizikalne: buka, zračenje, vibracija, rasvjeta, mikroklima Buka: vanjska, unutarnja u radnim prostrima ili uredska buka, prekomjerna izloženost buci može uzrokovati privremeni ili trajni te djelomični u potpuni gubitak sluha. Prag čujnosti 0db, šuštanje lišća 10db, šapat 20db, govor 50db, prometna ulica i automobil 70db, kamion 90db, udaranje čekića po nakovnju 95db, avionski motor 120db na 200m udaljenosti.

RAZINA BUKE (db) DOPUŠTENO DNEVNO IZLAGANJE U SATIMA

85 8

90 4

95 2

100 1

105 1/2

110 1/4

Zračenje je zbivanje pri kojem se energija prenosi slobodnim prostorom i ima sposobnost interakcije s biološkim strukturama. Postoje: ionizirajuće i neionizirajuće zračenje, definirani u dva pravilnika. Vibracija smatra se stetno djelovanje na organizam svako titranje predmeta s kojim zaposlenik dolzai u dodir. Najčešći izvori su strojevi i postrojenja, vozila i strojevi, prijenosni strojevi i uređaji. Razlikujemo stetna djelovanja na: cijelo tijelo i štetno djelovanje na šake i ruke.


89

Rasvjeta dijeli se na: opću, lokaliziranu i lokalnu. 300luxa za radni prostor, norma je 500luxa i nije obavezna. Izaziva probleme s očima i glavobolju, a utječe na efikasan i učinkovit rad kod dugotrajne izloženosti ukoliko ne zadovoljava potrebe. Toplinske štetnosti podrazumijevaju: temperaturu zraka, vlažnost zraka, strujanje zraka, tlak zraka i toplinsko zračenje.

VRSTA POSLA TEMPERATURA (°C)

Umni rad 21

Lagani fizički rad sjedeći 19

Lagani fizički rad stojeći 18

Težak rad stojeći 17

Težak rad 15‐16

Biološke štetnosti podrazumijevaju: viruse, bakterije, parazite, gljivice, kukce i organske tvari. Opasne radne tvari ‐ Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisani način. ‐ Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari. ‐ Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: 1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave, 2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš, 3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru: ‐ količinu opasne tvari, ‐ broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari, ‐ vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari. 4. ako se pravilima navedenim u točkama od 1. do 3. ne može postići zadovoljavajuća zaštita, poslodavci moraju skrbiti da zaposlenici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zaštitna sredstva. Privremena i zajednička privremena radilišta ‐ Investitor je dužan prijaviti radilište na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više te u slučaju izvođenja posebno opasnih radova prema posebnim propisima bez obzira na trajanje radova. Investitor je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom radilištu dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada uz dostavu plana izvođenja radova. ‐ Investitor u graditeljstvu koji je glavni izvođač na zajedničkom radilištu je prema posebnom propisu obvezan imenovati koordinatora za zaštitu na radu, odnosno odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvođenja radova Pružanje prve pomoći i medicinska pomoć po PRAVILNIKU O PRUŽANJU PRVE POMOĆI RADNICIMA NA RADU (NN 56/83) ‐ Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći zaposlenicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći. Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika. ‐ Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema. ‐ Ministar nadležan za rad u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuje vrstu i količinu sanitetskog materijala. Osposobljavanje provodi Crveni križ ili specijalist Medicine rada.


90

Povjerenik radnika za zaštitu na radu ‐ Kod poslodavca radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu. ‐ Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov mandat utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su uredjena pitanja izbora radnickog vijeca vodeci racuna o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. ‐ Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran. ‐ Povjerenik ima i sljedeća prava i dužnosti: * sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu, * podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, * zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti, * podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu, ako smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, * biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, * imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika, * primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu, * izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, * pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti, * obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad, * staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, * svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način, * obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu. Isprave i evidencije ‐ Poslodavac je dužan čuvati: 1. glavni projekt izrađen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja, 2. upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi, 3. planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi, 4. isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva, 5. dokaze o ispravnosti instalacija. ‐ Poslodavac je dužan voditi evidencije o: 1. zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način, 2. zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, 3. strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi, 4. opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi, 5. ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika. ‐ Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke: * ovlaštenici poslodavca, * stručnjak za zaštitu na radu * ovlaštena fizička ili pravna osoba (registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu) * inspektor rada. Obveze i prava radnika ‐ Radnik je dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu.


91

‐ Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj. ‐ U tom slučaju, radnik je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika za zaštitu na radu. ‐ Tada su poslodavac ili njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik dužni neodložno izvijestiti inspektora rada, koji je dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika. Projektiranje i građenje objekata namijenjenih za rad ‐ Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuće propise zaštite na radu. ‐ Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu. Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole. Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine namijenjene za rad sadrži naročito: * opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju, * primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine, odstranjivanje štetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, pomoćne prostorije i drugo, * predvidiv broj radnika prema spolu, * tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini sukladno posebnom propisu, * radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu, naročito vezano za sigurno održavanje građevine, * popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju te njihove karakteristike, * popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu. ‐ Investitor mora imenovati koordinatora(e) zaštite na radu tijekom izrade projekta. ‐ Koordinator za zaštitu na radu tijekom izrade projekta dužan je: * koordinirati primjenu načela zaštite na radu, * izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova prema posebnom propisu uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično radilište ‐ Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik nakon provedenog postupka, odnosno pregleda glavnog projekta, ako su u projektu primijenjeni propisi zaštite na radu izdaje potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite na radu. ‐ U povjerenstvu za tehnički pregled izgrađene građevine namijenjene za rad, u postupku izdavanja uporabne dozvole sudjeluje tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov ovlašteni predstavnik. Nadzor ZNR ‐ Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavljaju inspektori rada Državnog inspektorata, ako drugim zakonom nije drukčije određeno. ‐ U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada ovlašten je donijeti rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstva rada, prostora ili instalacija, odnosno o zabrani određenog načina postupanja ili rješenje kojim naređuje poslodavcu da radnika privremeno udalji s obavljanja poslova, u slučajevima kada utvrdi da su izravno ugroženi život ili zdravlje radnika ili drugih osoba. ‐ Inspektor rada dužan je za vrijeme inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu donijeti rješenje upisom u knjigu nadzora poslodavca kojim će: * narediti poslodavcu da udalji s posla radnika koji radi protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,


92

* narediti poslodavcu da radnika udalji s poslova za koje ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu, * zabraniti uporabu sredstava rada (građevina namijenjenih za rad, instalacija, strojeva i uređaja, skela i površina za rad i dr.) dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje radnika, * zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu, * narediti poslodavcu otklanjanje utvrđene nepravilnosti. ‐ U svrhu osiguranja provedbe zabrane iz stavka 3. podstavka 3. i stavka 4. ovoga članka inspektor rada ovlašten je zapečatiti radne prostorije i prostore, instalacije, odnosno strojeve i uređaje. ZAKON O DRŽAVNOM INSPEKTORATU ne vazi od 01.01.2014. ‐ Državni inspektorat u području rada i zaštite na radu nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se ureduju odnosi između poslodavaca i radnika (radni odnosi i zaštita na radu), rad stranaca, a posebice primjenu propisa koji se odnose na: – obvezu poslodavca da radnike u propisanim rokovima prijavljuje nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, – radno vrijeme, place, zapošljavanje i rad malodobnika, žena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca i sl., – uvjete rada, sigurnost i zaštitu zdravlja radnika, volontera, učenika, studenata i drugih osoba te osoba koje obavljaju djelatnost osobnim radom, – osobito sigurnost, zaštitu zdravlja i uvjete rada malodobnika, žena i invalida. ‐ Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području rada i zaštite na radu provodi inspektor rada i viši inspektor rada. PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU NA MJESTU RADA (NN 29/13) ‐ Ovim Pravilnikom se propisuju minimalni zahtjevi zaštite na radu za mjesta rada. ‐ Mjesto rada je svako mjesto, prostor odnosno prostorija pod nadzorom poslodavca, gdje radnici obavljaju poslove odnosno do kojih imaju pristup tijekom rada. ‐ Poslodavac je u svrhu zaštite na radu, obvezan osigurati da: * su prometni putovi do nužnih i drugih izlaza stalno prohodni, * se mjesta rada, s pripadajućom opremom i uređajima redovito održavaju, a utvrđeni nedostaci odmah otklone, * se mjesta rada, oprema i uređaji redovito čiste do primjerene higijenske razine, a posebno uređaji za provjetravanje, kao što je navedeno u članku 26. ovoga Pravilnika, * se sigurnosna oprema i uređaji namijenjeni za sprječavanje ili uklanjanje rizika redovito održavaju i provjeravaju. Dimenzije radnih prostorija ‐ Veličina radne prostorije mora biti takva da je za svakog radnika osigurano najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda. Minimalne svijetle visine radnih prostorija moraju iznositi: 1) 3 m – prostorije u kojima u tijeku procesa rada nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja, osim prostorija za koje je drugačije određeno posebnim propisima; 2) 2,8 m – prostorije u kojima su pri radu ispunjeni zahtjevi u pogledu mikroklimatskih uvjeta, odnosno u kojima u toku procesa rada nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja; 3) 2,50 m – prostorije predviđene za obavljanje administrativnih poslova, projektantski uredi, skladišta, prostorije u kojima se radnici zadržavaju manje od dva sata dnevno, prostorije u kojima se obavljaju tihi obrtnički i drugi poslovi kao što su krojački, frizerski, postolarski, fotografski, optičarski, kozmetičarski, urarski, zlatarski i sl., a u kojima su zadovoljeni mikroklimatski uvjeti i nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja. 4) prostorije iz točke 3. ovoga stavka koje se nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim propisima, ili zaštićenim građevinama koji su spomenici kulture, a kojima visinu nije moguće mijenjati, visina prostorija može biti manja od 2,5 m, ali ne manja od 2,2 m.


93

(5) Kontejneri se mogu koristiti kao mjesta rada ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka i ako svijetla visina unutarnjeg prostora nije manja od 2,2 metra. Zavojito stepenište u radnim i pomoćnim prostorijama može se postavljati samo u izuzetnim slučajevima. Mora biti projektirano i izvedeno na način da je na najužem dijelu širina gazišta veća od 13 cm. Može se koristiti kao jedini izlaz u slučaju evakuacije i spašavanja samo u prostoru u kojem se predviđa boravak manje od 20 osoba. Ne smije koristiti kao izlaz za slučaj evakuacije i spašavanja radnika (čl. 91. Pravilnika o radnim i pomoćnim prostorima i prostorijama). Podovi, zidovi, stropovi i krovovi (1) Pod na mjestu rada ne smije imati opasne izbočine, rupe ili nagib i mora biti nepomičan, stabilan i protuklizan te primjereno toplinski izoliran uzimajući u obzir djelatnost poslodavca i vrstu rada. (2) Ako u radnoj prostoriji, u kojoj se predviđa zadržavanje radnika odnosno drugih osoba duže od dva sata u smjeni, pod nije izoliran sukladno posebnom propisu, potrebno je osigurati i postaviti podmetače ili podloge koje osiguravaju odgovarajuću izolaciju. (3) Pod s obje strane vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je najmanje jednaka širini prolaza u vratima. (4) Površine podova, zidovi i stropovi na mjestu rada moraju biti takvi da se mogu čistiti i održavati. (5) Površine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svjetlijim bojama. (6) Zidovi, pregrade, stropovi i drugi konstruktivni elementi radnih prostorija u kojima se obavlja tehnološki proces pri kojemu nastaju štetna fizikalna, kemijska odnosno biološka djelovanja te zapaljive i eksplozivne tvari, moraju biti izgrađeni tako da se na njima onemogući skupljanje odnosno zadržavanje prašine i drugih štetnih i opasnih tvari te da se omogući njihovo lagano čišćenje i pranje. (7) Na mjestima rada te u blizini mjesta rada i prometnih putova, prozirni zidovi ili zidovi koji propuštaju svjetlost, a posebno staklene pregrade, moraju biti jasno označene i napravljene od sigurnosnog materijala i na primjeren način osigurane da ne dođe do ozljeđivanja radnika i drugih osoba. (8) Pristup ili obavljanje radova na krovovima dopušten je samo uz uporabu opreme koja osigurava rad na siguran način. (9) Kako bi se omogućilo sigurno kretanje na krovu mora biti ugrađeno najmanje jedno čvrsto mjesto za vezivanje radnika koji rade na popravcima i održavanju. (10) Krovovi od stakla i sličnog lomljivog materijala moraju biti zaštićeni ako postoji mogućnost pada predmeta sa okolnih zgrada. Putovi i izlazi u nuždi ‐ U slučaju nastanka neposrednih i ozbiljnih rizika po život i zdravlje radnika i drugih osoba, mora im biti omogućeno brzo i sigurno napuštanje mjesta rada. ‐ Putovi i izlazi u nuždi moraju biti slobodni i voditi što izravnije prema vanjskom prostoru ili do sigurnog područja. ‐ Broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nuždi ovise o uporabi, opremi i dimenzijama mjesta rada i najvećem broju osoba koje mogu biti nazočne. ‐ Maksimalna dužina evakuacijskog puta do sigurnog prostora ne smije biti veća od 50 m, a u katnim građevinama ne smije biti veća od 30 m. ‐ Građevine duže od 30 m i sa više od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubišta, od kojih se jedno koristi za slučaj opasnosti. Stubišta moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor. ‐ Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etažama do visine manje od 30 m, potrebno je postaviti jedno otvoreno stubište na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada. ‐ Posebni putovi i izlazi u nuždi moraju biti označeni znakovima u skladu s Pravilnikom o sigurnosnim znakovima te sigurnosni znakovi moraju biti trajno postavljeni na odgovarajućim mjestima. ‐ Putovi i izlazi u nuždi te prometni putovi i izlazi na koje oni imaju pristup, moraju biti slobodni od prepreka tako da se mogu bez smetnji koristiti u bilo koje vrijeme. ‐ Putovi i izlazi u nuždi koji trebaju biti osvijetljeni moraju biti opskrbljeni s nužnom rasvjetom odgovarajuće jačine za slučaj nestanka rasvjete. ‐ Propusna moć vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakuacije bez umanjenja efektivne širine hodnika, stubišta, odmorišta i drugih prolaza. ‐ Vrata za nuždu se moraju otvarati prema van.


94

‐ Klizna ili okretna vrata nisu dopuštena ako su posebno namijenjena kao izlazi u nuždi. ‐ Vrata za nuždu ne smiju biti zaključana ili pričvršćena na način da se ne mogu lako i trenutno otvoriti kad je potrebno. ‐ Vrata na evakuacijskim putovima moraju biti označena te mora biti omogućeno njihovo otvaranje iznutra u svako doba bez posebne pomoći u smjeru izlaznog puta. Prometni putovi ‐ Prometni putovi, uključujući stepenice, nepomične ljestve, rampe i teretne platforme, moraju biti smješteni i takvih dimenzija da osiguravaju jednostavan i siguran pristup za pješake ili vozila te ne smiju ugrožavati radnike i druge osobe. ‐ Dimenzije putova koji se koriste za pješački promet odnosno promet roba moraju biti u skladu s brojem mogućih korisnika te s djelatnošću poslodavca. ‐ Glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1,5 m, a sporedni hodnici najmanje 1,0 m, a prolazi u prostoru s regalima ne smiju biti uži od 0,8 m. ‐ Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja prometnih sredstava, moraju se postaviti natpisi i svjetlosni, odnosno zvučni signali koji upozoravaju na mogućnost nailaska prometnog sredstva te brklje odnosno ograde koje sprječavaju iznenadni izlazak pješaka na prometnicu. ‐ Ako se na prometnim putovima koriste transportna sredstva, mora se pješacima osigurati dostatan sigurnosni prostor. ‐ Ako se na mjestima rada kreću motorna vozila moraju se postaviti prometni znaci prema propisima za promet na javnim prometnicama. ‐ Najveća dopuštena brzina kretanja motornih vozila u vanjskim prostorima je 10 km/h, a u unutarnjim 5 km/h. ‐ Otvori, kanali i jame, koji se radi tehnoloških i pogonskih razloga, nalaze na mjestu gdje se kreću transportna sredstva i osobe, moraju biti pokrivene odgovarajućim čvrstim pločama ili ograđene čvrstim i sigurnim ogradama. ‐ Mora se omogućiti dostatan prostor između prometnih kolnih putova i vrata, ulaznih vrata, prolaza za pješake, hodnika i stepeništa. ‐ Udaljenost između bilo kojeg dijela građevine i vanjskog ruba prometnice ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti obilježena vidnim znacima (rubnikom i sl.). ‐ Visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutrašnjim prometnicama mora biti za 0,5 m veća od visine vozila predviđenih za kretanje tim prometnicima, a širina kolskih prolaza mora biti sa svake strane najmanje 0,5 m veća od vanjskih bočnih rubova vozila. ‐ Dvosmjerna cesta u krugu građevine mora biti široka najmanje 5m, a jednosmjerna najmanje 3,0 m. ‐ Transportni putovi moraju biti jasno utvrđeni i obilježeni tako da se osigura zaštita radnika i drugih osoba. ‐ Širina transportnih putova ne smije biti manja od 1,8 m, odnosno mora biti za 0,8 m veća od širine transportnih sredstava, odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se prenose. ‐ Transportni putovi moraju biti vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima s promjerom glave od najmanje 5 cm usađenim u nivo poda prostorije. ‐ Mjesta rada na kojima postoji rizik od pada osoba ili predmeta, moraju biti opskrbljena napravama koje sprečavaju ulaz neovlaštenim osobama i moraju biti označena. Unutarnja i vanjska stepeništa (1) Stepeništa moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova građevine te po svom položaju i dimenzijama moraju osigurati propusnost ovisno o broju osoba koje se njima koriste. (2) Stepeništa moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju na smjer izlaza iz građevine. (3) Stepenice koje se nastavljaju u podrum ili druge niže etaže, trebaju na etaži gdje se izlazi iz zgrade biti odvojene pregradama, vratima ili na drugi način, tako da je jasan smjer izlaženja. (4) Stepenište s odmorištima se mora nastavljati bez suženja u smjeru izlaznog puta. (5) Na stepeništima i prilazima stepeništu ne smiju se stavljati stvari kao što su zrcala, neobilježene providne pregrade i razne dekoracije koje bi mogle izazvati zabunu u pogledu smjera izlaženja, odnosno koje smanjuju korisnu širinu stepeništa.


95

(6) Stepeništa i prilazi stepeništima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe. (7) Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica ne može biti manja od 1,1 m. (8) Pod korisnom širinom stepenišnog kraka podrazumijeva se širina stepenica mjerena između rukohvata i zida. (9) Stepenišni krak je dio stepeništa koji ima najmanje 3 stepenice, a najviše 18 stepenica. (10) Širina odmorišta ili podesta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka, a dužina odmorišta između stepenišnih krakova ne smije biti manja od 1,1 m. (11) Površina gazišta i odmorišta stepeništa ne smije biti klizava. (12) Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a širina gazišta od 26 do 36 cm. (13) Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta, a odstupanja u širini gazišta i u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti veća od 0,5 cm. (14) Zavojito stepenište se može postavljati u radnim i pomoćnim prostorijama samo gdje boravi do dvadeset osoba s time da na najužem dijelu širina gazišta ne smije biti manja od 13 cm. (15) Vanjska stepeništa moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 1,2 m. (16) Vanjsko stepenište mora biti zaštićeno od atmosferskih padalina, a izuzetno ako to nije osigurano, mora se redovno čistiti i održavati. (17) Pokretne stepenice i pokretne trake za prijevoz osoba moraju biti u skladu s važećim tehničkim propisom. (18) Pokretne stepenice i pokretne trake moraju sigurno djelovati, te biti opremljene svim potrebnim zaštitnim napravama. (19) Pokretne stepenice i pokretne trake moraju biti opremljene lako uočljivim i lako dostupnim uređajima za isključenje u nuždi. (20) Pokretne stepenice i pokretne trake ne smiju biti jedini izlaz iz građevine u slučaju evakuacije i spašavanja. (21) Pokretne stepenice i pokretne trake ne smiju imati neprekinuti vertikalni put viši od jedne etaže. Zaštitne ograde i rukohvati (1) Stepenišni krak i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom koji moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini stepeništa. (2) Galerije, platforme (podiji), prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od 1,0 m s kojih se može pasti, moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom, ako drugim propisima zaštite na radu nije drugačije određeno. (3) Zaštitna ograde i rukohvati moraju biti izvedeni tako da ne predstavljaju opasnost. (4) Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 1,0 m mjereno od poda. (5) Rukohvat na stepeništu mora biti postavljen na visini od 1m iznad gornje površine gazišta, mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata i mora biti postavljen barem s jedne strane. (6) Ispuna zaštitne ograde (prečke, međuprečke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolično opterećenje preko ukupne površine ograde. (7) Ograda mora izdržati horizontalno opterećenje od najmanje 700 N/m. (8) Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih prečki, svijetli okomiti razmak između prečke i poda odnosno vrha stepenice i prečke ne smije biti veći od 25 cm. (9) Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda svijetli razmak između prečki ne smiju biti veći od 14 cm. (10) Površine potpuno ili djelomično ispunjene umecima od čvrste žičane mreže, razapetom metalnom konstrukcijom ili ornamentalnim rešetkama koje zaštićuju od pada kroz zaštitnu ogradu moraju odgovarati navedenim zahtjevima u stavcima 8. i 9. ovoga članka, a dozvoljena je i druga kombinacija navedenih načina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost. (11) Na mjestima gdje postoji rizik od padanja predmeta s visine, zaštitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od površine poda odnosno gazišta stepenice.


96

(12) Ako se neprekinuti čvrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepenišne ograde, onda njegov vrh mora biti paralelan s vrhom stepeništa, a visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod pravim kutovima prema obrubu, od njegovog vrha do izbočine gazišta. Vertikalni prilazi (1) Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove objekata, ulazak u okna, šahtove i sl. gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom nagiba većim od 75° prema horizontali. (2) Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 1,6 cm i dobro učvršćene odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najviše 30 cm. (3) Duljina prečki između stranca ljestava ne smije biti manja od 40 cm. (4) Ljestve, čija je visina veća od 3,0 m moraju počevši od sedme prečke (oko dva metra od poda) imati čvrstu leđnu zaštitu. (5) Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza, s unutrašnjim radijusom ne manjim od 70 cm niti većim od 80 cm, koji moraju biti pričvršćeni za stranice ljestava na međusobnom razmaku ne većem od 1,4 m. (6) Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom. (7) Ako ljestve nemaju leđobran, nego je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida, razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm. (8) Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 16 cm. (9) Na ljestvama čija je visina veća od 20,0 m moraju se na udaljenostima od 6,0 do 8,0 m ugraditi odmorišta (platforme ili podesti). Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3,0 m. (10) Rukohvati (stranice) ugrađenih ljestava za prilaženje platformama, galerijama, krovovima objekata i sl. moraju biti najmanje 0,75 m iznad prilazne površine. (11) Leđna zaštita mora biti produžena najmanje 1,0 m iznad prilazne površine. Prirodna i umjetna osvijetljenost 1) Na mjestima rada se mora osigurati prvenstveno prirodno osvjetljenje odnosno opskrbljenost umjetnom rasvjetom koja je primjerena zahtjevima za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika. (2) Osvjetljenje mjesta rada mora biti u skladu sa važećim normama. (3) Površine za dovod prirodnog svjetla moraju biti raspoređene tako da osiguravaju ravnomjerno osvjetljavanje svih dijelova radne prostorije, a njihova ukupna površina mora iznositi najmanje 1/8 površine poda radne prostorije. (4) Mjesta rada na kojima zbog tehnološkog procesa nije moguće ili nije dozvoljeno prirodno osvjetljenje, umjetno osvjetljenje mora biti u skladu s prirodom tehnološkog procesa. (5) Otvore za prirodno osvjetljavanje treba raspoređivati tako da se spriječi direktno upadanje sunčeve svjetlosti na mjesta rada. (6) Ako se ne može spriječiti upad direktne svjetlosti na mjesta rada onda je potrebno primijeniti sredstva za zasjenjivanje kao što su: podesne vrste stakla, brisoleji, zastori, zavjese, premazivanje staklenih površina, nadstrešnice, itd. (7) Umjetno osvjetljenje potrebno je osigurati kao opće, a u ovisnosti o zahtjevima pojedinih djelatnosti i kao dopunsko osvjetljenje na mjestima rada. (8) Instalacije rasvjete na mjestima rada i prolazima moraju biti izvedene tako da ne predstavljaju rizik za radnike i druge osobe s obzirom na vrstu rasvjete koja je postavljena. (9) Mjesta rada na kojima su radnici u slučaju kvara umjetne rasvjete izloženi opasnostima moraju biti opskrbljena nužnom rasvjetom odgovarajuće jačine. Pomoćne prostorije (garderobe, svlačionice, umivaonici, kupaonice, nužnici) (1) U građevinama namijenjenim za rad moraju se osigurati pomoćne prostorije (2) Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija ovisi o namjeni i broju korisnika, i ne može biti manja od 2,5 m. (3) Prostorije iz točke 1. ovoga teksta iznimno mogu imati visinu i manju od 2,5 m, ali ne manju od 2,2 m, ako se ove prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim propisima, u


97

zaštićenim objektima koji su spomenici kulture, a čiju visinu nije moguće mijenjati i kontejnerima, uz uvjet da su ispunjeni drugi uvjeti propisani za pomoćne prostorije. Garderobe (1) U građevinama namijenjenim za rad moraju se predvidjeti garderobe za radnike ako moraju nositi radnu odjeću i gdje se, zbog zdravstvenih i razloga zaštite privatnosti, ne smije tražiti da se presvlače u nekoj drugoj prostoriji. (2) Garderobe moraju biti dovoljne veličine i po potrebi opremljene sjedalicama te omogućiti svakom radniku da zaključa svoju odjeću tijekom radnog vremena. (3) Garderobe moraju biti osigurane odvojeno za muškarce i za žene. (4) Ako garderobe ne moraju biti osigurane sukladno točki 1., radnicima se mora osigurati mjesto za spremanje odjeće. (5) Ako okolnosti to traže (npr. opasne tvari, vlažnost, nečistoća), garderobni ormari za radnu odjeću moraju biti odijeljeni od onih za civilnu odjeću. (6) Garderobe je potrebno projektirati, izvesti i opremiti ovisno o stupnju zagađenosti mjesta rada i prirode poslova koje radnici obavljaju, po sljedećem kriteriju: – za poslove gdje postoje normalni higijenski uvjeti rada (uredske prostorije, trgovine, laboratoriji, čisti poslovi kao što su urarski, finomehaničarski, graverski, krojački i sl.) mogu se izvesti garderobe s klinčanicama i vješalicama; – za poslove kod kojih nastaje prašina koja nije štetna za zdravlje (tekstilna industrija, kudjeljare, sortiranje krpa i otpadaka, pekarske, stolarske, ličilačke, bravarske, limarske, mehaničarske radionice i sl.) moraju se za čuvanje i održavanje radne i civilne odjeće i obuće radnicima osigurati jednostruki garderobni ormari; – za poslove kod kojih nastaju prašina, plinovi ili pare štetni za zdravlje, (rad s olovom, živom, izrada akumulatora i sl.), moraju se radnicima osigurati dvostruki garderobni ormari. (7) Ako se radnicima koji obavljaju te poslove svakodnevno osigurava čista radna odjeća, onda garderobni ormari za čuvanje civilne odjeće mogu biti jednostruki. (8) Za poslove, gdje ne postoji opasnost po ljudsko zdravlje od fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških štetnih djelovanja (tvornice prehrambenih artikala, praonice rublja i sl.) mora se radnicima osigurati garderoba (9) Za poslove uz prisutnost štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja (kemijska industrija, obrada otpadnih voda i sl.) mora se radnicima osigurati jedna garderoba (10) Radnicima koji su izloženi vlazi ili vodi u tolikoj mjeri da se njihova odjeća ne može osušiti u toku od šest sati, u garderoba (11) Garderobni ormari moraju biti tako izvedeni da su zadovoljeni sljedeći uvjeti: – da imaju najmanje visinu 150 cm, dubinu 35 cm, širinu 35 cm, da su izrađeni na nogarima visokim 15 cm radi čišćenja, a ako nemaju nogare da su smješteni na fiksno podnožje visoko 15 cm, – da na podesnim mjestima pri dnu i vrhu imaju otvore za ventilaciju, – da su opskrbljeni ključevima za zatvaranje, – da su oličeni zaštitnim bojama, – da s unutarnje strane imaju ugrađene vješalice ili drugo odgovarajuće sredstvo za vješanje odijela, – da u gornjem dijelu imaju policu za odlaganje kape ili šešira, a visina police mora biti najmanje 30 cm od vrha, – da u donjem dijelu imaju policu za obuću. (12) Dvostruki garderobni ormar može se podijeliti po širini na dva dijela te pregrada u dvostrukom ormaru mora biti izvedena tako da civilno odijelo ne dolazi u dodir s radnim. (13) Garderobne ormare i klinčanice potrebno je u garderobi razmjestiti na najpovoljniji način u odnosu na dužinu i širinu prostorije te položaj prozora i vrata, tako da je osiguran slobodan prolaz. (14) Ako se u prostorijama predviđa smještaj odjeće za više od 50 radnika, prolaz iz točke 1. ovoga teksta mora imati širinu najmanje 1 m. (15) Prostorije garderobe moraju biti lako dostupne, te biti odgovarajućeg kapaciteta i imati klupe za sjedenje.


98

Kupaonice i umivaonici (1) Za radnike koji obavljaju poslove na kojima dolazi do prljanja, kvašenja tijela i odjeće, prekomjernog znojenja, pojava velikih količina prašine ili neugodnih mirisa, koje rade s otrovnim, zaraznim ili ionizirajućim tvarima, kao i koje sudjeluju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala, moraju se osigurati kupaonice. (2) Kupaonice moraju biti projektirane i izvedene: – odvojeno za muškarce i za žene, – tako da imaju hladnu i toplu vodu, – tako da postoji prostor za presvlačenje, koji mora biti odijeljen da odijelo radnika ne bude izloženo prskanju vodom, – tako da su kupaonice s tuševima u zasebnim prostorijama odijeljene pretprostorom koji sprječava nagle promjene temperature zraka, – tako da u hladnom vremenskom razdoblju budu grijane, – tako da podovi i zidovi kupaonice budu od materijala koji ne propušta vodu i lako se održava. (3) Broj tuševa u kupaonici određuje se ovisno o vrsti rada koji radnici obavljaju i broja radnika u najbrojnijoj smjeni i to: 1) ako se pri obavljanju radova javlja jako znojenje, prašina, štetne tvari ili neugodni mirisi odnosno dolazi do kvašenja odjeće – jedan tuš na najviše pet radnika (npr. kod termičke obrade metala, pečenja plastičnih materijala, lijevanja metala, transportnih radova s teretima u rastresitom stanju, transporta sirovih koža, u mlinskoj industriji, preradi ribe, obradi drva, bojanja, prskanjem i sl.); 2) ako se obavljaju radovi na preradi prehrambenih proizvoda ili izradi sterilnih materijala – jedan tuš na najviše deset radnika (npr. poslovi proizvodnje kruha i tjestenina, mesnih proizvoda i sl.); 3) ako pri obavljanju ostalih radova dolazi do prljanja tijela i odjeće – jedan tuš na najviše 20 radnika (npr. za poslove obrade metala, auto‐mehaničara, laboranta, bojanja, premazivanjem i sl.). (4) Kupaonice s tuševima mogu biti izvedene kao zajedničke ili pojedinačne. (5) Površina kabine u kojoj je postavljen pojedinačni tuš ne smije biti manja od 0,9 x 0,9 m. (6) U zajedničkim kupaonicama potrebno je osigurati pretprostor koji se koristi za: – odlaganje odjeće i obuće, – sprečavanje nagle promjene temperature u prostoriji kupaonice. (7) Umivaonici u pravilu moraju biti smješteni u posebne prostorije povezane s garderobom i moraju biti osigurani odvojeno za žene i za muškarce. (8) Umivaonici moraju ispunjavati sljedeće uvjete: – da posjeduju dovoljan broj slavina, zavisno od vrste posla i broja radnika, – za radove pri kojima se radnici ne mogu oprati hladnom vodom da imaju osiguranu i toplu vodu, – da su izgrađene od takvog materijala koji se može lako održavati, – da imaju osigurana sredstava ili uređaje za sušenje ruku. (9) Broj slavina odnosno baterija u umivaonicama određuje se zavisno od vrste posla i broja radnika u najbrojnijoj smjeni, i to: 1) jedna slavina odnosno baterija na najviše 20 radnika – ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja ruku, jakog znojenja, pojave prašine ili vlage, kvašenja odijela ili ruku; 2) jedna slavina odnosno baterija na najviše 15 radnika – ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja odijela, ruku i tijela ili znojenja i pojave velikih količina prašine; 3) jedna slavina odnosno baterija na najviše 10 radnika – ako se pri obavljanju poslova izdvajaju štetne tvari i neugodni mirisi, dolazi do ionizirajućih zračenja ili se zagađuje odjeća; 4) jedan umivaonik na 50 radnika – za uredske i druge slične poslove, koji može biti smješten u pretprostoru nužnika ili na drugom pogodnom mjestu. Nužnici (1) Nužnici se moraju osigurati odvojeno za muškarce i za žene. (2) U višekatnim građevinama nužnici se moraju osigurati na svakom katu. (3) Udaljenost nužnika u građevini do najudaljenijih mjesta rada, ne smije biti veća od 100 m, odnosno veća od 200 m ako se nužnici nalaze izvan građevine.


99

(4) Broj nužnika u građevini određuje se prema broju osoba na radu tako da se za najviše 30 muškaraca odnosno 20 žena mora osigurati po jedan nužnik, a uz nužnik za muškarce i po jedan pisoar. (5) Nužnici se moraju predvidjeti u posebnim kabinama s pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda. (6) Svijetla površina poda kabine ne smije biti manja od 0,9 x 1,2 m. (7) Nužnici moraju imati pretprostor s vratima koja se sama zatvaraju. (8) Pretprostor mora biti opremljen s jednim umivaonikom na najviše četiri nužnika. (9) Prostorije nužnika moraju imati odgovarajuću ventilaciju. (10) Svaki nužnik mora imati vrata koja se zaključavaju s unutarnje strane. (11) Pored glavne opreme nužnika koja se sastoji od školjke i uređaja za vodeno ispiranje, potrebno je kabinu nužnika opremiti držačem za toaletni papir i zidnom vješalicom. (12) Pisoari se mogu izvesti kao panel pisoari, pisoarske školjke i uspravni pisoari. (13) Pisoari moraju biti izrađeni iz materijala koji se lako peru te širina panel pisoara mora odgovarati broju muških osoba, i to tako, da se osigura dužina od 60 cm za najviše 30 radnika. (14) Panel pisoari moraju biti izrađeni od materijala koji je otporan na mokraću. (15) Panel pisoari moraju imati ispiranje vodom po cijeloj dužini. (16) Žlijeb za odvod vode i mokraće mora se postaviti ispod razine poda i mora imati lagani pad prema slivniku. PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU NA PRIVREMENIM ILI POKRETNIM GRADILIŠTIMA ‐ Ovim Pravilnikom se utvrđuju minimalni sigurnosni i zdravstveni uvjeti za privremena ili pokretna gradilišta. Pojmovi ‐ Privremena ili pokretna gradilišta (nastavno: gradilišta) označavaju svako gradilište na kojemu se izvode građevinski odnosno montažni radovi (iskopavanje, zemljani radovi građenje, sastavljanje i rastavljanje montažnih dijelova preinaka ili opremanje obnova, popravci, demontaža, rušenje,...) ‐ Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta – koordinator I – je svaka fizička ili pravna osoba zadužena od investitora za obavljanje poslova utvrđenih ovim Pravilnikom; ‐ Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja – koordinator II – je svaka fizička ili pravna osoba zadužena od investitora za obavljanje poslova utvrđenih ovim Pravilnikom; ‐ Mjesto rada, uključujući i radni okoliš, je svako mjesto i prostor pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojem se radnici moraju nalaziti ili do kojega moraju dolaziti tijekom rada. Imenovanje koordinatora ‐ Investitor je obvezan imenovati jednog ili više koordinatora za zaštitu na radu kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača. ‐ Investitor mora imenovati koordinatora(e) posebno za fazu izrade projekta i posebno za fazu izvođenja radova. Plan izvođenja radova ‐ Investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova. ‐ Plan izvođenja radova potrebno je izraditi u skladu s ovim Pravilnikom. ‐ Plan izvođenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije određene posebnim propisima. ‐ Svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana dužan je izraditi svoj plan izvođenja radova i odrediti rok dovršetka radova. ‐ Plan izvođenja radova mora sadržavati: 1. Opis i shemu (nacrt) izvođenja radova 2. Popis opasnih tvari 3. Popis posebno opasnih poslova 4. Mjesta rada na kojima postoji povećana opasnost za život i zdravlje radnika, kao i vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme 5. Postupke za usklađivanje međudjelovanja svih aktivnosti u neposrednoj blizini gradilišta, 6. Postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada


100

8. Vremenski plan radova 9. Način organiziranja suradnje i uzajamno izvješćivanja svih izvođača radova 10. Način organiziranja na način da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište 11. Zajedničke mjere zaštite na radu na gradilištu 13. Pravila ponašanja na gradilištu 14. Popis poslova s procjenom troškova (troškovnikom) uređenja gradilišta i izvođenja zajedničkih mjera za provedbu zaštite na radu na radilištu 15. Popis isprava, evidencija i uputa iz zaštite na radu, koje se moraju čuvati stalno na gradilištu 16. Potpis odgovorne osobe za izradu plana izvođenja radova i pečat. ‐ Plan izvođenja radova izrađuje ili daje na izradu koordinator I. Kod iskopa zemlje na gradilištu potrebno je ograditi iskop da se spriječi pad osoba u iskop, te zabraniti prolazak velikih strojeva blizu iskopa radi mogućnosti urušavanja. Prijava gradilišta ‐ Investitor je dužan prijaviti gradilište u skladu s ovim Pravilnikom u slučaju: 1. predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno više od 20 radnika 2. da je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više. ‐ U slučaju izvođenja posebno opasnih radova određenih ovim Pravilnikom, prijava gradilišta se mora sačiniti bez obzira na trajanje radova i broj radnika koji izvode te radove. ‐ Investitor je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom gradilištu dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova. ‐ Preslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na gradilištu. ‐ Prijavu gradilišta dužan je investitor ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada. Na prijavi gradilišta obvezno se nalazi: 1. Datum prijave 2. Točna adresa gradilišta 3. Podaci o investitoru (ime, naslov, adresa, telefon, matični broj) 4. Vrsta projekta (novogradnja, rekonstrukcija, održavanje, rušenje,...) 5. Projektant odnosno glavni projektant (ime, naslov, adresa, telefon) 6. Koordinator/i – I za zaštitu na radu u fazi izrade projekta (ime, naslov, adresa, telefon) 7. Koordinator/i – II za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova (ime, naslov, adresa, telefon) 8. Broj, verzija i datum (ažuriranja) plana izvođenja radova 9. Plan izvođenja radova izradio: (ime, ime odgovorne osobe, naslov, telefon) 10. Planirani datum početka rada na gradilištu 11. Planirano trajanje rada na gradilištu 12. Predviđen najveći broj radnika na gradilištu 13. Planirani broj ugovornih izvođača i drugih osoba na gradilištu 14. Podaci o ugovornim izvođačima, koji su već odabrani 15. Radilište prijavljuje: – investitor 16. Potpis i pečat Faza izrade projekta (poštivanje načela zaštite na radu) ‐ Investitor je dužan poštivati načela zaštite na radu, propisana Zakonom o zaštiti na radu, a posebice kada se: * odlučuje o oblikovnim, tehničkim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istovremeno ili u slijedu; * procjenjuje potrebno vrijeme za dovršenje takvih radova ili faza rada Dužnosti koordinatora u fazi izrade projekta Koordinator I ‐ osoba imenovana kao koordinator I mora imati najmanje završen stručni studij tehničkog smjera (arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva) sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik (baccalaures) inženjer, položeni stručni ispit te položen stručni ispit za


101

koordinatora zaštite na radu. Projektant odnosno glavni projektant može biti ujedno koordinator I ukoliko ispunjava navedene uvjete. ‐ Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta – koordinator I – dužan je: 1. koordinirati primjenu načela zaštite na radu iz ovoga Pravilnika; 2. izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova, uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično gradilište. Plan izvođenja radova mora sadržavati i posebne mjere ako poslovi na gradilištu spadaju u opasne radove prema ovom Pravilniku; 3. izraditi dokumentaciju, koja sadrži specifičnosti projekta i koja sadrži bitne sigurnosne i zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe. Dužnosti koordinatora u fazi izvođenja radova Koordinator II ‐ osoba imenovana kao koordinator II mora imati najmanje završen stručni studij tehničkog smjera sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik (baccalaures) inženjer, položeni stručni ispit te stručni ispit za koordinatora zaštite na radu, ili najmanje završen preddiplomski sveučilišni stručni studij smjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu sa stečenim akademskim nazivom sveučilišni prvostupnik (baccalaures) inženjer, položeni stručni ispit stručnjaka zaštite na radu te stručni ispit za koordinatora zaštite na radu. Inženjer odnosno glavni inženjer gradilišta može ujedno biti i koordinator II ukoliko ispunjava navedene uvjete. ‐ Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova – koordinator II – dužan je: 1. Koordinirati primjenu načela zaštite na radu: * kod donošenja odluka o tehničkim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza rada; * kod određivanja rokova, koji su potrebni za sigurno dovršenje pojedinih faza rada, koji se izvode istovremeno ili u slijedu. 2. Koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka, da bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe: * dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu iz ovoga Pravilnika; * izvode radove u skladu s planom izvođenja radova. 3. Izraditi, ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu. 4. Organizirati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika, s ciljem sprečavanja ozljeda na radu i zaštite zdravlje radnika. 5. Provjeravati da li se radni postupci provode na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti. 6. Organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište. Obveze investitora i izvođača u ZNR ‐ Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu za izvršenje obveza iz ovoga Pravilnika, ne oslobađa investitora od odgovornosti za provedbu zaštite na radu na gradilištu. ‐ Obveze koordinatora iz ovoga Pravilnika ne oslobađaju odgovornosti izvođače i druge osobe na gradilištu njihovih obveza propisanih odredbama Zakona o zaštiti na radu. ‐ Investitor ne može svoje obveze propisane ovim Pravilnikom prenijeti na izvođača/izvođače radova. Faza izvođenja radova (provedba načela zaštite na radu) ‐ Pri izvođenju radova na gradilištu je potrebno uvažavati i primjenjivati načela Zakona o zaštiti na radu i to osobito: 1. za održavanje primjerenog reda i zadovoljavajuće čistoće na gradilištu; 2. izbor i razmještaj mjesta rada, uzimajući pri tome u obzir način održavanja pristupnih putova te određivanja smjerova kretanja i površina za prolaz, kretanje ili za opremu; 3. uvjete pod kojima se rukuje različitim materijalima; 4. tehničko održavanje, prethodni i redoviti pregledi instalacija i opreme radi ispravljanja svih nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost i zdravlje radnika; 5. razmještaj i označavanje površina za skladištenje različitih materijala, posebice kada se radi o opasnim materijalima i tvarima; 6. uvjete pod kojima se koriste i premještaju ili uklanjaju opasni materijali; 7. skladištenje i odlaganje ili uklanjanje otpadaka i otpadnog materijala;


102

8. usklađivanje vremena izvođenja različitih vrsta radova ili faza rada na temelju odvijanja poslova na gradilištu; 9. suradnja između izvođača i drugih osoba na gradilištu; 10. uzajamnog djelovanja svih aktivnosti na mjestu na kojem se radi ili u blizini kojega se nalazi gradilište. PRAVILNIK O SIGURNOSNIM ZNAKOVIMA ‐ Ovim se Pravilnikom utvrđuju obveze poslodavca u svezi s uporabom sigurnosnih znakova. ‐ Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na znakove koji se upotrebljavaju za reguliranje cestovnoga, željezničkoga, morskoga ili zračnog prijevoza. ‐ Poslodavac mora osigurati postavljanje sigurnosnih znakova na mjestima na kojima radnici ne mogu izbjeći rizike, jer ih poslodavac nije mogao otkloniti ili dovoljno smanjiti osnovnim pravilima zaštite na radu ili odgovarajućom organizacijom rada. ‐ Poslodavac mora radnicima osigurati odgovarajuće usmene ili pisane upute o značenju sigurnosnih znakova, koji se upotrebljavaju pri radu te ih stalno izvješćivati o svim potrebnim mjerama u svezi s njihovom uporabom. ‐ Svjetlost znaka mora osigurati dovoljan kontrast glede okoline, ali bez bliještanja u slučaju da je okolina slabo osvijetljena. ‐ Zvučni znak za evakuaciju mora biti neprekinut. Govorno komuniciranje osobe, koja daje poruke jednoj ili više osoba koje je slušaju, mora se odvijati u obliku kratkih tekstova, izraza ili pojedinih rijeci. ‐ Ručni znakovi moraju biti precizni, jednostavni, dobro vidljivi, laki za izvođenje i razumijevanje te vidljivo različiti od drugih pokreta osobe, koja ih daje. Sigurnosni znakovi Boje su znakovi s općom porukom o sigurnosti u kombinaciji boje i geometrijskog oblika koji uz dodatni grafički simbol ili tekst nose posebnu poruku o sigurnosti. Postavljaju se za označavanje sa svrhom brzog i lakog usmjeravanja pozornosti na predmet i situaciju koja bi mogla prouzročiti određenu opasnost. Izrađuju se kombiniranjem boja sigurnosti, geometrijskih oblika i kontrastne boje kako je prikazano u tablici. Znakove sigurnosti izrađujemo prema Pravilniku o sigurnosnim znakovima (N.N. 29/05.) te HRN‐u 7010. PRAVILNIK O UPORABI OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA ‐ Ovaj Pravilnik propisuje opće obveze poslodavca u svezi s osobnim zaštitnim sredstvima koja radnici upotrebljavaju pri radu. ‐ Ovaj Pravilnik propisuje i obveze poslodavca glede ocjenjivanja osobnih zaštitnih sredstava te obavještavanja, savjetovanja i suradnje s radnicima.


103

‐ Osobna zaštitna sredstva u smislu ovoga Pravilnika su sredstva koja radnik nosi, drži ili na bilo koji drugi način upotrebljava pri radu, tako da ga štite od jednog ili više rizika vezano za njegovu sigurnost i zdravlje. ‐ U osobna zaštitna sredstva spada također i svako pomagalo ili dodatak, koji se upotrebljava za postizanje svrhe iz stavka prvog ovoga članka. ‐ Osobna zaštitna sredstva upotrebljavaju radnici pri radovima, pri kojima nije moguće otkloniti rizike za sigurnost i zdravlje te u slučajevima kada poslodavac ne može u dovoljnoj mjeri smanjiti rizike primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ili odgovarajućom organizacijom rada. ‐ Poslodavac određuje osobna zaštitna sredstva na temelju procjene rizika za sigurnost i zdravlje kojima su radnici izloženi pri radu iz PROCJENE OPASNOSTI. Pri tome poslodavac postupa po temeljnim načelima zaštite na radu. ‐ Poslodavac mora na vlastiti trošak radnicima osigurati osobna zaštitna sredstva. ‐ Poslodavac mora osigurati da su pri radu pri kojem se upotrebljavaju osobna zaštitna sredstva na raspolaganju tehničke upute te upute za njihovu uporabu. Nezaključeni popis osobnih zaštitnih sredstava * sredstva za zaštitu glave * sredstva za zaštitu vrata * sredstva za zaštitu očiju i lica * sredstva za zaštitu organa za disanje * sredstva za zaštitu ruku * sredstva za zaštitu nogu * sredstva za zaštitu kože * sredstva za zaštitu trupa i trbuha * sredstva za zaštitu cijelog tijela

‐ pad s visine ‐ zaštitna odjeća

PRAVILNIK O POSLOVIMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA ‐ Ovim pravilnikom popisuju se poslovi s posebnim uvjetima rada i posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje tih poslova. ‐ Poslovi s posebnim uvjetima rada prema ovom pravilniku su oni koje, radi sprečavanja štetnog utjecaja rada na život i zdravlje radnika (povrede, profesionalna i druga oboljenja), mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne, uvjete u pogledu:

* dobi života * spola * stručnih sposobnosti * zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja * psihofizioloških i psihičkih sposobnosti

‐ Sposobnost radnika za obavljanje polova s posebnim uvjetima rada u pogledu zdravstvenog stanja ili psihičke sposobnosti utvrđuje se prije njegovog rasporeda na takve poslove, a ponovno se provjerava u određenim rokovima. PRAVILNIK O LISTI STROJEVA I UREĐAJA S POVEĆANIM OPASNOSTIMA ‐ Ovim se Pravilnikom utvrđuju strojevi i uređaji s povećanim opasnostima i obveze poslodavca da ispituje njihovu ispravnost. ‐ Pravilnik je u nadležnosti ministarstva rada i mirovinskog sustava ‐ Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima su oni pri čijem korištenju postoji povećana opasnost po sigurnost i zdravlje radnika unatoč primjene osnovnih pravila zaštite na radu. ‐ Poslodavac je dužan, u skladu s važećim propisima o načinu ispitivanja strojeva i uređaja, obavljati ispitivanje strojeva i uređaja utvrđenih u ovoj Listi u sljedećim slučajevima:

* prije njihovog stavljanja u uporabu, * najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,


104

* poslije rekonstrukcije a prije ponovnog početka korištenja, * prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s

jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovno sastavljeni. Lista strojeva i uredjaja s povecanim opasnostima 1. Dizalice na mehanizirani pogon nosivosti preko 10 kN, iznimno konzolne dizalice na privremenim radilištima preko 2kN 2. Dizala preko 2kN, podizne košare i radne platforme preko 3 m visine, fasadna dizala i fasadne skele na mehanizirani pogon 3. Samohodni strojevi s uređajem na dizanje ili prenošenje tereta ili za utovar ili istovar tereta nosivosti preko 2kN 4. Samostalni mehanizirani transporteri za prijenos čvrstog ili rastresitog tereta neovisno o položaju i na zahvatno‐prijenosno sredstvo, kod kojih postoji mogućnost ulaska dijela tijela u opasni prostor 5. Vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon koja moraju imati kočnicu 6. Brzohodni strojevi za obradu i preradu drveta i drugih materijala s ručnim prinošenjem predmeta obrade (brzina oštrice alata preko 15 m/s): 6.a. kružne pile neovisno o broju alata, načinu posmaka i prinošenju materijala 6.b. tračne pile neovisno o broju alata i načinu posmaka 6.c. stolarske ravnalice 6.d. stolarske debljače za jednostranu obradu 6.e. stolarske glodalice 7. Prijenosne lančane pile 8. Stabilne brusilice i tarne rezalice s ručnim prinošenjem predmeta obrade 9. Strojevi za ubrizgavanje i tlačno oblikovanje mase, strojevi za centrifugalno i tlačno lijevanje metala 10. Strojevi i uređaji s otvorenim sustavom zahvatnih valjaka i s ručnim prinošenjem materijala 11. Centrifuge, industrijske mješalice, pokretne mješalice za beton na privremenim radilištima 12. Mehanizirane preše, štance, strojne škare i drugi strojevi s hodom otvorenog alata preko 6 mm i brzinom alata preko 3 cm/s s ručnim posluživanjem 13. Kotlovnice za centralno grijanje toplinskog učinka preko 50kW 14. Reaktori, kompresori snage preko 0.5 kW i drugi strojevi i uređaji s posudom za plinove pod tlakom koje po tehničkim propisima moraju imati ventil sigurnosti 15. Parni i vrelovodni kotlovi, kotlovi i peći s plamenikom na plinovito ili tekuće gorivo 16. Predtlačne i potlačne komore 17. Industrijski strojevi za mljevenje i drobljenje s ručnim prinošenjem materijala 18. Mehanizirani uređaji na samohodnom stroju za šumsko izvlačenje trupaca, uređaji za rastezanje metalnih profila i drugi slični uređaji snage preko 2 kN 19. Uređaji za proizvodnju acetilena 20. Uređaji za nanos i sušenje lakozapaljivih premaznih sredstava 21. Kamioni s tlačnim mehanizmom namijenjeni za ručni utovar otpada 22. Strojevi i uređaji za proizvodnju eksploziva i pirotehničkih sredstava 23. Tehnološke linije i kombinirani strojevi i uređaji koji sadrže neki od tipova strojeva i uređaja navedenih u prethodnim točkama 24. Strojevi i uređaji za radove pod zemljom: 24.a. lokomotive i vagoneti s kočnicom 24.b. hidraulični uređaji za podupiranje svodne konstrukcije 24.c. strojevi koji imaju ugrađeni motor s unutarnjim izgaranjem PRAVILNIK O SIGURNOSTI STROJEVA ‐ Pravilnik je u nadležnosti ministarstva rada i mirovinskog sustava ‐ Inspekcijski nadzor sukladnosti strojeva provode inspektori u skladu s nadležnostima koje proizlaze iz propisa o ustrojstvu i djelokrugu rada središnjih tijela državne uprave: (a) gospodarski inspektori – za strojeve na tržištu (b) inspektori zaštite na radu – za strojeve u uporabi (c) poljoprivredni inspektori – za strojeve u uporabi koji se koriste za primjenu pesticida


105

PRAVILNIK O SIGURNOSTI I ZDRAVLJU PRI UPORABI RADNE OPREMEZ ‐ Pravilnik je u nadležnosti ministarstva rada i mirovinskog sustava ‐ Ovaj Pravilnik ureduje obveze poslodavca i radnika u svezi s radnom opremom u uporabi. Na radnu opremu ugrađenu u građevine, osim odredbi ovoga Pravilnika primjenjuju se i odredbe posebnih propisa kojima se ureduje prostorno uređenje i gradnja. ‐ radna oprema u smislu ovog Pravilnika su:

* strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati, * skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.

‐ Prema odredbama ovog Pravilnika poslodavac mora radnicima osigurati i održavati ispravnu, za rad prilagođenu i sigurnu radnu opremu, koja za vrijeme rada ne smije ugrožavati njihovu sigurnost i zdravlje, imovinu i prirodni okoliš. PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU U GRADEVINARSTVU ‐ Ovim pravilnikom propisuju se posebne mjere i normativi zaštite na radu koji se primjenjuju pri vođenju radova iz oblasti građevinarstva. ‐ Gradilište mora biti uređeno tako da je omogućeno nesmetano i sigurno izvođenje svih radova iz ovog pravilnika i osigurano od pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilištu. ‐ Izvođenje radova na gradilištu smije početi tek kad je gradilište uređeno prema ovom pravilniku. Rad na visini (Građenje iznad terena) ‐ Poslovi koji se izvode na visini su poslovi koji se makar povremeno izvršavaju s površine podignute više od tri metra od okolne površine, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s mjesta rada ‐ iz “Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada” ‐ Građevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena odnosno iznad poda međukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz korištenje takvih sredstava moguće izvoditi te radove bez opasnosti za život radnika. ‐ Građevinski i drugi radovi na objektima višim od 450 cm iznad terena odnosno poda međukatne konstrukcije, moraju se izvoditi uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi siguran način. ‐ Ako pri radovima postoji mogućnost da radnici padnu izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice tako da visina sa koje se može pasti ne prelazi 300 cm, i radnici se moraju vezati odgovarajućim zaštitnim pojasom. ‐ Ako se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr. zaštitna ograda iz opravdanih razloga ne može postaviti ili ako su radovi koji se vrše na takvim mjestima manjeg opsega ili kratkotrajni, radnici moraju biti za vrijeme rada privezani pomoću zaštitnog pojasa i konopca dužine najviše 150 cm. Uporaba radne opreme za povremeni rad na visini Radne ljestve za rad na visini se mogu koristiti samo u slučaju kada uporaba druge sigurnije radne opreme nije opravdana zbog niske razine opasnosti ili kratkotrajnosti uporabe, odnosno zbog okolnosti na terenu koje poslodavac ne može promijeniti. Radne ljestve za vrijeme uporabe moraju biti stabilne. Prijenosne radne ljestve se moraju nogama oslanjati na stabilnu, čvrstu, dovoljne široku i nepomičnu podlogu tako da prečke ljestvi za vrijeme rada budu u vodoravnom položaju. Radna skela za povremeni rad na visini mora imati proračun nosivosti i stabilnosti, osim ako je sastavljena prema opće priznatim normama. Radna oprema s užetom za pristup, pozicioniranje i obavljanje povremenih radova na visini, mora ispunjavati sljedeće zahtjeve: * sustav užadi se mora sastojati od najmanje dva odvojena i na oba kraja usidrena užeta od kojih jedno služi za penjanje, silazak i oslonac (radno uže), a drugo za zaštitu od pada (zaštitno uže); * radnici moraju imati na raspolaganju i pri radu upotrebljavati odgovarajuće zaštitne pojaseve pomoću kojih su vezani na zaštitno uže; * radno uže mora biti opremljeno prihvatnim priborom za sigurno penjanje i silazak radnika, te samozaustavnim uređajem koji ce spriječiti pad radnika ako izgubi kontrolu nad svojim kretanjem.


106

Zaštitno uže mora biti opremljeno zahvatnim uređajem za sprečavanje padova radnika, koji slijedi njegovo kretanje; * alat i drugi pribor, koji radnik namjerava upotrebljavati, mora biti sigurno učvršćen za radnikov zaštitni pojas ili na koji drugi prikladan način; * rad se mora pravilno planirati i nadzirati, tako da se radnika u slučaju nužde može brzo spasiti; ‐ Radna oprema s užetom za povremeni rad na visini može se koristiti samo u okolnostima, kada se procijeni da se rad može obavljati sigurno i gdje korištenje druge sigurnije radne opreme nije opravdano. ‐ iz “Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada”

5. HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE ZAKON O VODAMA ‐ Ovim se Zakonom ureduju: * pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, * upravljanje kakvoćom i količinom voda, * zaštita od štetnog djelovanja voda, * detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, * djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, * posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, * institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. ‐ Ovim se Zakonom ne ureduju radiološka onečišćenja voda i vodnoga dobra. Odredbe ovoga Zakona odnose se na: 1. površinske i podzemne vode, 2. priobalne vode u pogledu njihovog kemijskog i ekološkog stanja, gdje je to izričito određeno u ovom Zakonu, 3. vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja, gdje je to izričito određeno u ovom Zakonu te u odnosu na nalazišta vode za piće i 4. mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe što se ureduje Zakonom o rudarstvu. Načela upravljanja vodama ‐ Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijede koje treba čuvati, ‐ Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka ‐ Upravljanje vodama prilagođava se globalnim klimatskim promjenama. ‐ Za korištenje voda koje prelazi granice općeg korištenja, kao i za svako pogoršanje stanja voda, placa se naknada razmjerno koristi, odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju vodnih tijela, ‐ Zaštita i korištenje voda temelji se na načelu predostrožnosti, poduzimanja preventivnih mjera, otklanjanja štete nanijete vodnom okolišu na mjestu njezinog nastanka te načelima »onečiščivać plaća«, odnosno »korisnik plaća«. ‐ Pri provedbi aktivnosti na očuvanju, zaštiti i korištenju voda, nadležna tijela donose odluke što bliže mjestu gdje je voda izložena nekom utjecaju ili gdje se koristi. ‐ Upravljanje rizicima od poplava planira se i koordinira na razini vodnog područja u cilju smanjenja rizika od štetnih posljedica poplava ‐ U donošenju planskih dokumenata osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti. Upravljanje vodama koje ima prekogranični utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim državama, sklapanjem i provedbom međunarodnih ugovora, Vodne građevine Vodne građevine su građevine ili skupovi građevina zajedno s pripadajućim uređajima i opremom, koji cine tehničku, odnosno tehnološku cjelinu, a služe za uređenje vodotoka i drugih površinskih voda, za zaštitu od štetnog djelovanja voda, za zahvaćanje voda u cilju njihova namjenskog korištenja i za zaštitu voda od onečišćenja. Vodne građevine, s obzirom na njihovu namjenu:


107

1. regulacijske i zaštitne vodne građevine 2. komunalne vodne građevine (za javnu vodoopskrbu; za javnu odvodnju) 3. vodne građevine za melioracije (za melioracijsku odvodnju; za navodnjavanje) 4. vodne građevine za proizvodnju električne energije 5. građevine za unutarnju plovidbu Vodna područja u Republici Hrvatskoj ‐ Za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se vodna područja: 1. vodno područje rijeke Dunav i 2. jadransko vodno područje. ‐ Granice vodnih područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. ‐ Vodna područja se mogu podijeliti na: 1. područja podslivova, 2. područja malih slivova i 3. sektore. Granice podslivova, područja malih slivova i sektora iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se pravilnikom ministra, na prijedlog Hrvatskih voda. Planski dokumenti upravljanja vodama su: 1) Strategija upravljanja vodama 2) Plan upravljanja vodnim područjima 3) višegodišnji programi gradnje 4) Financijski plan Hrvatskih voda 5) Plan upravljanja vodama 6) detaljni planovi uređeni ovim Zakonom ‐ Strategija upravljanja vodama je planski dokument kojim se utvrđuju vizija, misija, ciljevi i zadaci državne politike u upravljanju vodama u dugoročnom razdoblju. Strategiju upravljanja vodama donosi Hrvatski sabor. ‐ Plan upravljanja vodnim područjima donosi Vlada Republike Hrvatske za razdoblje od 6 godina, nakon čega se mijenja i dopunjuje za razdoblje od narednih 6 godina. O izvršenju Plana upravljanja vodnim područjima podnosi se izvješće Hrvatskom saboru svake 3 godine. Izvješće izrađuju Hrvatske vode. Izvješće je sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima. ‐ Vlada Republike Hrvatske donosi višegodišnje programe gradnje komunalnih vodnih građevina, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije, koje izrađuju Hrvatske vode. ‐ Financijski plan Hrvatskih voda izrađuje se sukladno odredbama Zakona o proračunu i donosi ga Vlada Republike Hrvatske. ‐ Za upravljanje vodama na godišnjoj razini donosi se Plan upravljanja vodama. Plan upravljanja vodama mora biti sukladan financijskom planu Hrvatskih voda i Planu upravljanja vodnim područjima. ‐ Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda su: 1) vodna tijela i vode namijenjene za ljudsku upotrebu 2) područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama 3) područja za kupanje i rekreaciju 4) područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate 5) područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je stanje voda bitan element njihove zaštite 6) područja loše izmjene voda priobalnim vodama ‐ Hrvatske vode izradit će registar ili registre zaštićenih područja – područja posebne zaštite voda koji će biti sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima. ‐ Korištenjem voda prema ovom Zakonu smatra se: 1. zahvaćanje površinskih i podzemnih voda, uključujući izvorske, mineralne i termalne vode za različite namjene 2. korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i pogonske namjene 3. korištenje voda pogodnih za uzgoj slatkovodnih riba i drugih vodenih organizama 4. korištenje voda za plovidbu


108

5. korištenje voda za splavarenje, rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim plovilima 6. korištenje voda za šport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene 7. korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na vodama. Opći uvjeti korištenja voda ‐ Svakome je dopušteno korištenje voda pod uvjetima i u granicama određenim ovim Zakonom. ‐ Voda se mora upotrebljavati i koristiti racionalno i ekonomično. ‐ Svaki korisnik vode obvezan je koristiti vodu na način i u opsegu kojima se voda čuva od rasipanja i štetnih promjena njezine kakvoće i ne onemogućuje zakonsko pravo korištenja vode drugim osobama. Opće korištenje voda ‐ Svakome je dopušteno korištenje voda za osobne potrebe, na način i u količinama koje ne isključuju druge od jednakog korištenja (opće korištenje voda). ‐ Opće korištenje voda obuhvaća osobito: 1. zahvaćanje površinske i podzemne vode iz prvoga vodonosnoga sloja dubine i to za: pice, kuhanje, grijanje, održavanje čistoće, sanitarne i druge potrebe u kućanstvu i 2. korištenje površinskih voda za kupanje, sport i rekreaciju i druge slične namjene. ‐ Opće korištenje voda ne obuhvaća korištenje voda za navodnjavanje neovisno o veličini površine koja se navodnjava. Slobodno korištenje voda ‐ Vlasnik odnosno ovlaštenik drugog stvarnog prava na zemljištu može slobodno upotrebljavati i koristiti: 1. oborinske vode koje se skupljaju na njegovom zemljištu, 2. vode koje izviru na njegovom zemljištu, a do granice tog zemljišta ne stvaraju vodotok, to jest, ne otječu izvan granica tog zemljišta, u granicama općeg korištenja voda te 3. podzemne vode na njegovom zemljištu, u granicama općeg korištenja voda. Korištenje voda preko granice općeg i slobodnog korištenja voda Za svako korištenje voda koje prelazi opseg općeg korištenja voda, odnosno slobodnog korištenja voda, potreban je ugovor o koncesiji ili vodopravna dozvola za korištenje voda. Red prvenstva kod korištenja voda ‐ Korištenje voda za opskrbu stanovništva vodom za pice i sanitarne potrebe, za potrebe protupožarne zaštite i obrane ima prednost u odnosu na korištenje voda za ostale namjene. ‐ Prvenstvo u korištenju voda iz izvorišta i drugih ležišta u opsegu koji odgovara njegovim potrebama ima vodoopskrbno područje na kojem se nalazi izvorište, odnosno druga ležišta. Vodna dokumentacija sastoji se od: 1. vodne knjige, 2. vodnih katastara i 3. očevidnika koncesija za gospodarsko korištenje voda. ‐ U vodnoj knjizi se vode podaci o izdanim vodopravnim aktima koje na temelju ovoga Zakona izdaju Hrvatske vode. ‐ Vodni katastri sastoje se od katastra vodnih tijela, katastra vodnoga dobra i vodnih građevina, katastra korištenja voda i katastra zaštite voda. Vodne katastre vode Hrvatske vode. ‐ U očevidnik koncesija za gospodarsko korištenje voda upisuju se podaci o odlukama i ugovorima o koncesijama za gospodarsko korištenje voda te o naknadi za koncesiju. Očevidnik koncesija za gospodarsko korištenje voda vode Hrvatske vode na temelju isprava koje im dostavlja Ministarstvo. ‐ Vodna dokumentacija se vodi i koristi prema načelu javnosti. Pravne i fizičke osobe imaju pravo tražiti i dobiti izvatke iz vodne dokumentacije, uz naknadu troškova izrade tih izvadaka. ‐ Vodopravni akti su: 1. vodopravni uvjeti (upravni akt), 2. obvezujuće vodopravno mišljenje, 3. vodopravna potvrda, 4. vodopravna dozvola (upravni akt), 5. posebni uvjeti priključenja i 6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja.


109

‐ Vodopravne akte izdaju Hrvatske vode, a o žalbi protiv donesenih vodopravnih akata odlučuje Ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo. Vodopravni uvjeti ‐ Vodopravnim uvjetima određuju se tehnički i drugi zahtjevi kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju njega. ‐ Vodopravni uvjeti su potrebni: 1. za zahvate u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola, odnosno odgovarajući akt o gradnji za čije je izdavanje dovoljan idejni projekt 2. za izradu glavnog projekta za zahvate u prostoru za koje se, prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji, ne izdaje lokacijska dozvola 3. za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja, vodoistražnih radova te drugih radova koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na vodni režim, a za koje se, prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji, ne izdaje lokacijska dozvola 4. za korištenje voda za gospodarski uzgoj riba i drugih vodenih organizama u postupku davanja zakupa za ribnjake ‐ Vodopravni uvjeti nisu potrebni: 1. za građenje ili rekonstrukciju građevina u kojima se voda koristi isključivo za pice i sanitarne potrebe, ako se te građevine priključuju na komunalne vodne građevine 2. kada se izdaje obvezujuće vodopravno mišljenje. ‐ Vodopravni uvjeti važe dok važi lokacijska dozvola ili odgovarajući akt za građenje za čije je izdavanje dovoljan idejni projekt, odnosno važe 2 godine od njihove konačnosti. Obvezujuće vodopravno mišljenje ‐ Hrvatske vode izdaju obvezujuće vodopravno mišljenje za građenje i rekonstrukciju, promjenu tehnike, odnosno promjenu djelatnosti u postrojenjima određenim posebnim propisima o izdavanju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. ‐ Obvezujuće vodopravno mišljenje ima sadržaj vodopravnih uvjeta za građenje i vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda te vodopravne dozvole za korištenje voda. ‐ Obvezujuće vodopravno mišljenje sastavni je dio rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša i važi koliko i rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. ‐ Iznimno, obvezujuće vodopravno mišljenje može se izdati i usmenim očitovanjem na način kako je uređeno posebnim propisom o zaštiti okoliša. Vodopravna potvrda ‐ Vodopravnom potvrdom potvrđuje se: 1. da je glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole, koja se izdaje prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji, sukladan izdanim vodopravnim uvjetima, odnosno obvezujućem vodopravnom mišljenju, 2. da je rudarski projekt u postupku izdavanja koncesije za eksploataciju sukladan vodopravnim uvjetima izdanim u postupku izdavanja lokacijske dozvole 3. da je dokumentacija za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova izrađena sukladno izdanim vodopravnim uvjetima. ‐ Vodopravnu potvrdu izdaju Hrvatske vode. ‐ Vodopravna potvrda važi koliko važi i akt kojim se odobrava građenje, odnosno važi 2 godine od njezinog izdavanja. Vodopravne dozvole ‐ Vodopravna dozvola potrebna je za ispuštanje otpadnih voda i za korištenje voda. ‐ Vodopravne dozvole izdaju Hrvatske vode, osim gdje je ovim Zakonom drukčije uređeno. Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda ‐ Potrebna je za svako ispuštanje otpadnih voda za koje se propisom propisuju granične vrijednosti emisija. ‐ Nije potrebna za ispuštanje oborinskih voda, za ispuštanje otpadnih voda koje nisu tehnološke i kada se izdaje obvezujuće vodopravno mišljenje. Vodopravna dozvola za korištenje voda


110

‐ Vodopravna dozvola za korištenje voda izdaje se za svako korištenje voda koje prelazi opseg općeg i slobodnog korištenja voda ‐ Vodopravna dozvola za korištenje voda ne izdaje se za korištenje voda za koje se prema ovom Zakonu izdaje koncesija, za korištenje voda u opsegu općeg i slobodnog korištenja voda, za korištenje voda iz građevina javne vodoopskrbe, za korištenje voda pogodnih za uzgoj slatkovodnih riba, za unutarnju plovidbu, pojedinačno splavarenje i slično, ukoliko nije drukčije propisano. ‐ Vodopravne dozvole izdaju se na određeno vrijeme, a najduže na vrijeme od 15 godina. ‐ Vodopravnom dozvolom za korištenje voda korisniku se određuju: namjena, mjesto, način, uvjeti i opseg korištenja voda te drugi uvjeti sadržani u ovom Zakonu. Posebni uvjeti priključenja ‐ Posebnim uvjetima priključenja određuju se tehnički zahtjevi kojima mora udovoljiti građevina da bi njezini interni vodovi bili priključeni na komunalne vodne građevine sukladno općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga. ‐ Posebni uvjeti priključenja potrebni su za one zahvate u prostoru za koje se prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, odnosno drugoga akta kojim se dopušta građenje. ‐ Posebne uvjete priključenja izdaje javni isporučitelj vodne usluge. Potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja ‐ Potvrdom o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja potvrđuje se da je idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima građenja, odnosno glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole ili drugoga akta kojim se dopušta građenje, koji se izdaje prema posebnim propisima, sukladan posebnim uvjetima priključenja. ‐ Potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja izdaje isporučitelj vodne usluge. ‐ Potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja važi koliko i akt kojim se odobrava građenje. Koncesije 1. Koncesije za gospodarsko korištenje voda 2. Koncesije za javne usluge i javne radove * Koncesija za javne usluge i javne radove ne daje se za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe * Koncesija za javne usluge i javne radove ne daje se za obavljanje djelatnosti javne odvodnje * pravna osoba može koncesijom steci pravo pružanja javne usluge pročišćavanja otpadnih voda i/ili pravo projektiranja, odnosno izvođenja radova u djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda * pravna ili fizička osoba može koncesijom steci pravo pružanja javne usluge čišćenja septičkih i sabirnih jama. * Pravna ili fizička osoba može koncesijom steci pravo pružanja usluge javnoga navodnjavanja i/ili pravo projektiranja, odnosno izvođenja radova u djelatnosti javnoga navodnjavanja. Nacionalno vijeće za vode ‐ Nacionalno vijeće za vode osniva se radi razmatranja sustavnih pitanja upravljanja vodama, usklađivanja različitih potreba i interesa te predlaganja mjera za razvoj i poboljšanje vodnog sustava u Republici Hrvatskoj. ‐ Nacionalno vijeće za vode ima predsjednika i deset članova koje na vrijeme od četiri godine imenuje Hrvatski sabor. Hrvatske vode ‐ Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama na koju se primjenjuju propisi koji vrijede za ustanove. ‐ Poslovi Hrvatskih voda su: * izrada planskih dokumenata za upravljanje vodama * studije i analize (projektni zadatci, koncepcijska rješenja, studije i investicijski programi,…) * uređenje voda i zaštita od štetnog djelovanja voda * melioracijska odvodnji i navodnjavanje


111

* korištenje i zaštita voda * upravljanje javnim vodnim dobrom, * stručni poslovi u vezi s davanjem koncesija za gospodarsko korištenje voda * obračun i naplata naknada za koncesije za gospodarsko korištenje voda * obračun i naplata vodnih naknada Javna vodoopskrba i javna odvodnja ‐ Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se kao javna služba. ‐ Jedinice lokalne samouprave su dužne osigurati obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. ‐ Načela javne vodoopskrbe i odvodnje: * Vodne usluge se pružaju pod nediskriminacijskim uvjetima i socijalno prihvatljivim uvjetima. * Djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje obavljaju se učinkovito, ekonomično i svrhovito. * Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se tako da se osigura njihov održivi razvitak i stalno povećanje kakvoće vodnih usluga. * Komunalne vodne građevine održavaju se trajno u stanju funkcionalne sposobnosti. * Cijena vodnih usluga ne može pokrivati troškove neekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga. * Javnost mora biti upoznata s bitnim informacijama o pružanju vodnih usluga. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA UTVRĐIVANJE ZONA SANITARNE ZAŠTITE IZVORIŠTA ‐ Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu, mjere i ograničenja koja se u njima provode, rokovi i postupak donošenja odluka o zaštiti izvorišta. ‐ Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na: * izvorišta za koja se dodjeljuje koncesija za gospodarsko korištenje voda * izvorišta koja se ne koriste, a nisu planirana kao pričuvna izvorišta za javnu vodoopskrbu, već sukladno koncesijskom ugovoru ili vodopravnoj dozvoli služe gospodarskom korištenju. ‐ Zone sanitarne zaštite mogu se utvrditi ako su provedeni vodoistražni radovi i ako je izrađen elaborat zona sanitarne zaštite ‐ Vodoistražni radovi su radovi i ispitivanja koja uključuju geološka, hidrogeološka, hidrološka, hidrogeokemijska i kemijska istraživanja. ‐ Naručitelj vodoistražnih radova za postojeća izvorišta za javnu vodoopskrbu su jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave na koje se odluka o zaštiti izvorišta odnosi. ‐ Naručitelj vodoistražnih radova za nova izvorišta za javnu vodoopskrbu su Hrvatske vode. ‐ Na temelju postojećih vodoistražnih radova naručitelj izrađuje nacrt elaborata zona sanitarne zaštite. ‐ Na temelju elaborata zona sanitarne zaštite izvorišta može se provesti rezervacija prostora za zone sanitarne zaštite u dokumentu prostornog uređenja, prema propisima o prostornom uređenju i gradnji. Klasifikacija izvorišta ‐ Ovim se Pravilnikom u svrhu određivanja opsega vodoistražnih radova i utvrđivanja zona zaštite izvorišta, izvorišta klasificiraju na: 1. izvorišta maksimalnog kapaciteta do 20 l/s u smislu dinamike crpljenja, 2. izvorišta maksimalnog kapaciteta od 20 l/s do 100 l/s u smislu dinamike crpljenja i 3. izvorišta maksimalnog kapaciteta većeg od 100 l/s u smislu dinamike crpljenja. Utvrđivanje zona Zone sanitarne zaštite utvrđuju se prema tipu vodonosnika za: 1. izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode, i to: – iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti i – iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko‐kavernoznom poroznosti; 2. izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda, i to:


112

– iz akumulacija i jezera i – iz otvorenih vodotoka. Zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem vode iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti su: – zona ograničenja i nadzora – III. zona ‐ utvrđuje se osobito radi smanjenja rizika onečišćenja podzemne vode od teško razgradivih opasnih i onečišćujućih tvari. III. zona obuhvaća područje izvan granice II. zone do izračunate granice područja napajanja za minimalno vrijeme zadržavanja vode u podzemlju horizontalnog toka, prije ulaza u vodozahvatnu građevinu za izvorišta: * do 20 l/s u trajanju od 5 godina * od 20 do 100 l/s u trajanju od 15 godina * preko 100 l/s u trajanju od 25 godina – zona strogog ograničenja i nadzora – II. zona ‐ utvrđuje se radi smanjenja rizika od onečišćenja podzemnih voda patogenim mikroorganizmima i drugih štetnih utjecaja koji se mogu pojaviti tijekom zadržavanja vode u podzemlju. II. zona obuhvaća područje izvan granice I. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadržavanja u podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatnu građevinu. Ukoliko je vertikalni tok vode veći od 50 dana trajanja prije ulaska u vodozahvatnu građevinu II. zona sanitarne zaštite se ne određuje. – zona strogog režima zaštite i nadzora – I. zona ‐ utvrđuje se radi zaštite izvorišta, vodozahvatnih građevina i njihove neposredne okolice od bilo kakvog oštećenja, onečišćenja vode te drugih slučajnih ili namjernih štetnih utjecaja. Granica I. zone mora biti udaljena od vodozahvatnih građevina najmanje 10 m na sve strane i mora biti ograđena stabilnom ogradom visine dovoljne da spriječi ulazak neovlaštenim osobama. Zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko‐kavernoznom poroznosti su: – zona ograničenja – IV. zona ‐ obuhvaća sliv izvorišta izvan III. zone s mogućim tečenjem kroz podzemlje u uvjetima velikih voda, do vodozahvata za izvorišta:

* do 20 l/s u razdoblju od 10 do 20 dana * od 20 do 100 l/s u razdoblju od 20 do 40 dana * preko 100 l/s u razdoblju od 40 do 50 dana

– zona ograničenja i nadzora – III. zona ‐ obuhvaća dijelove sliva od vanjske granice II. zone do granice s koje je moguće tečenje kroz podzemlje do vodozahvata u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja od 1 do 3 cm/s, odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko‐hidrogeološki sliv). – zona strogog ograničenja i nadzora – II. zona ‐ obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu izvorišta, s mogućim tečenjem kroz pukotinski sustav vodonosnika do zahvata vode u trajanju do 24 sata, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja, u uvjetima velikih voda, veće od 3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja. Ako se u granicama IV. ili III. zone nalaze područja s glavnim točkama prikupljanja i otjecanja vode prema izvorištu (ponori i ponorne zone), takvo će se područje odrediti kao dio II. zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko‐kavernoznom poroznosti. Ponori i ponorne zone ograđuju se stabilnom ogradom i označavaju kao II. zona. – zona strogog režima zaštite i nadzora – I. zona ‐ obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, izvor vodonosnika sa pukotinskom i pukotinsko‐kavernoznom poroznosti, kaptažu, crpne stanice, uređaje za kondicioniranje vode, građevine za čuvanje mjesta umjetnog napajanja vodonosnika sa pukotinskom poroznosti, bez obzira na udaljenost od zahvata vode. Kod velikih naplavnih površina na strmom i nepristupačnom terenu, I. se zona može podijeliti na I.A. i I. B. zonu. I. zona i I.A. zona moraju biti ograđene. ‐ Ako se u brdsko‐planinskim područjima izvan granica zona, nalaze područja prikupljanja, zadržavanja i otjecanja vode prema izvorištu, ta se područja mogu utvrditi kao posebni vodoopskrbni


113

rezervati. Odlukom o zaštiti izvorišta na posebne vodoopskrbne rezervate se mogu prema potrebi primijeniti mjere pasivne zaštite izvorišta koje važe u IV, III. i II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko‐kavernoznom poroznosti. Zone sanitarne zaštite akumulacija i jezera su: – zona ograničenja i nadzora – III. zona ‐ obuhvaća pojas od granice II. zone do vanjske granice sliva akumulacije ili jezera. Utvrđuje se radi zaštite akumulacije ili jezera od utjecaja s površina u slivu akumulacije ili jezera. – zona strogog ograničenja i nadzora – II. zona ‐ obuhvaća pojas širine najmanje 100 metara sa svake strane dotoka mjereno od vanjske granice I zone, a prostire se uz dotok do granice podsliva akumulacije ili jezera, te pojas od 100 m uz akumulaciju ili jezero mjeren od vanjske granice I zone. Utvrđuje se radi zaštite akumulacije ili jezera od onečišćenja koje donose stalni ili povremeni dotoci vode. – zona strogog režima zaštite i nadzora – I. zona ‐ obuhvaća akumulaciju odnosno jezero, branu, vodozahvatnu građevinu, crpnu stanicu, uređaj za kondicioniranje vode, građevina za čuvanje izvorišta, zaštitne taložnice na ušću dotoka i zaštitni pojas uz akumulaciju ili jezero u širini od 10 m od ruba vode pri najvišem vodostaju. utvrđuje se radi zaštite akumulacija i jezera te vodozahvata od bilo kakvog oštećenja, onečišćenja i zagađenja, te drugih slučajnih ili namjernih štetnih utjecaja. U I. zoni sanitarne zaštite akumulacija i jezera moraju biti ograđeni: vodozahvatna građevina, crpne stanice, uređaji za kondicioniranje vode i građevine za čuvanje izvorišta. Zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem vode iz otvorenih vodotoka ‐ Za zahvat vode iz otvorenog vodotoka utvrđuje se samo I zona sanitarne zaštite koja obuhvaća područje neposrednog vodozahvata, korito i obalu vodotoka uz zahvat, crpne stanice, uređaj za kondicioniranje vode, građevine za čuvanje izvorišta, te suprotnu obalu u širini od 10 m od ruba korita ako je korito vodotoka kod niskih voda uže od 20 m. ‐ U zonama sanitarne zaštite provode se mjere pasivne zaštite i mjere aktivne zaštite. * Mjere pasivne zaštite su različite zabrane kao što su gradnja postrojenja i građevina, obavljanje gospodarskih djelatnosti i ispuštanje otpadnih voda,... * Mjere aktivne zaštite su monitoring kakvoće voda na priljevnom području izvorišta i poduzimanje aktivnosti za poboljšanje stanja voda kao što su gradnja vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda, uvođenje čistih proizvodnji, uvođenje ekološke poljoprivrede,... PRAVILNIK O IZDAVANJU VODOPRAVNIH AKATA ‐ Ovim se Pravilnikom uređuju sadržaj, oblik, način izdavanja i prijenos vodopravnih akata, osnove za odbijanje izdavanja vodopravnih akata, izdavanje izvoda, sadržaj i način vođenja očevidnika, posebni troškovi u vezi s izdavanjem vodopravnih akata i način njihova snošenja te pohranu i čuvanje vodopravnih akata. UREDBA O STANDARDU KAKVOĆE VODA ‐ Ovom Uredbom propisuje se standard kakvoće voda za površinske, uključujući i priobalne vode i vode teritorijalnog mora te podzemne vode. ‐ Uredba se ne odnosi na prirodne termalne i mineralne vode, te na određivanje kakvoće vode namijenjene ljudskoj potrošnji i određivanje kakvoće prirodnih izvorskih voda i stolnih voda koje se stavljaju na tržište u bocama i drugoj ambalaži (uređuju se propisima o hrani). DRŽAVNI PLAN MJERA ZA SLUČAJ IZVANREDNIH I IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA VODA ‐ Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda je dokument kojim se utvrđuju mjere i postupci koji se poduzimaju u slučajevima izvanrednih i iznenadnih onečišćenja kopnenih voda uzrokovanih onečišćenjem s kopna. ‐ Državni plan mjera sadržava: * procjenu mogućnosti i stupnja ugroženosti od iznenadnih i izvanrednih onečišćenja voda * mjere i postupke koji se poduzimaju u slučajevima izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda


114

* mjere i postupke koji se poduzimaju u slučaju prekograničnih onečišćenja voda * subjekte u provedbi Državnog plana mjera, * obveze donošenja i sadržaj nižih planova mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda od strane pravnih i fizičkih osoba te njihove detaljne obveze i ovlasti, obveze i ovlasti Hrvatskih voda i isporučitelja vodnih usluga prilikom onečišćenja nastalih u komunalnim vodnim građevinama, kao i rok za izradu nižih planova mjera, * mjere koje se poduzimaju u cilju pravodobnog i potpunog informiranja javnosti. ‐ Državni plan donosi Vlada RH, a izrađuju ga Hrvatske vode. DRŽAVNI PLAN OBRANE OD POPLAVA ‐ Državni plan obrane od poplava uređuje: * teritorijalne jedinice za obranu od poplava, * stadije obrane od poplava, * mjere obrane od poplava, uključivo i preventivne mjere, * nositelje obrane od poplava, * upravljanje obranom od poplava, s obvezama i pravima rukovoditelja obrane, * sadržaj provedbenih planova obrane od poplava, * donositelja i sadržaj logističkih planova za slučaj poplava, koji određuju mjere sklanjanja i spašavanja, rad hitnih službi i drugih bitnih službi u uvjetima poplava, opskrbu vodom, hranom i slično, * sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza. ‐ Plan sadrži i mjere za obranu od leda na vodotocima. ‐ Obrana od poplava može biti preventivna, redovita i izvanredna. ‐ Preventivnu obranu od poplava čine radovi održavanja prirodnih i umjetnih vodotoka te održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina ‐ Redovitu i izvanrednu obranu od poplava čine mjere koje se poduzimaju neposredno pred nastup opasnosti plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka te opasnosti, s ciljem smanjenja mogućih šteta od poplava. ‐ Mjere obrane od poplava su: * mjere planiranja, studijskih poslova i praćenja vodnog režima, * mjere uređenja voda, * preventivne pripremne radnje, * neposredne mjere redovite i izvanredne obrane od poplava, * radnje nakon prestanka redovite obrane od poplava. Hidrotehničke građevine za transport vode (cijevi) ‐ Cijev je šuplji građevni ili strojarski proizvod, obično kružnog presjeka ali može biti, ovisno o namjeni, i drugih presjeka. Proizvodi se tvornički te doprema i ugrađuje na mjestu korištenja (cijevi manjih dimenzija) ili se izvodi na licu mjesta (u cijelosti, ili od dopremljenih dijelova ako se radi o cijevima većih dimenzija). ‐ Armiranobetonske cijevi se tvornički izrađuju za tlak do 10 bara, unutarnjeg promjera od 300 do 3000 mm, duljine 4 ‐ 6 m. * Lijevano‐željezne cijevi su najrasprostranjenije kod izvedbe vodovodnih mreža i svoj primat drže posljednjih 200 godina. Vijek trajanja im je preko 100 godina. Proizvode se lijevanjem u kalupe i centrifugalnim lijevanjem (tanje, čvršće i otpornije na udarce) * Čelične cijevi imaju značajne prednosti u odnosu na lijevano‐željezne jer su čvršće i elastičnije te otpornije na lom. Zato se koriste za dionice s velikim tlakovima i u uvjetima koji zahtijevaju otpor dinamičkim utjecajima i savijanjima. * Duktilne cijevi su lijevano‐željezne cijevi koje se proizvode tzv. duktilnim lijevom, tako što se lijevu dodaju male količine magnezija. Novom tehnologijom uklanjaju se žarišta mogućih napuklina i lomova cijevi. Duktilne cijevi se proizvode u promjerima 60 ‐ 1800 mm, duljine do 6 m i za tlakove od 30 do 40 bara. Takve cijevi imaju unutrašnju i vanjsku izolaciju. Ove cijevi imaju nekoliko vrsta spojeva od kojih su među najpopularnijima spojevi tipa TYTON, koji ima mogućnost najlakše i najbrže


115

montaže. Ova vrsta spojeva ima karakteristiku primjene u teškim uvjetima bez potrebe za specijalnom opremom, uz manji broj radnika. * Plastične cijevi su se počele koristiti u novije vrijeme (unazad 50‐tak godina). Osnovna podjela je na cijevi od PVC materijala, cijevi od poliesterskih materijala i cijevi od tvrdog polietilena (PE). Postoje dvije vrste polietilenskih cijevi: cijevi od polietilena niske gustoće (PELD) i cijevi od polietilena visoke gustoće (PEHD). PELD cijevi se proizvode za tlakove 2.5‐10 bara, promjera 10 ‐ 130 mm, a isporučuju u namotajima do 400 m duljine. PEHD cijevi se proizvode za tlakove 2.5 ‐ 10 bara unutarnjeg promjera 15 ‐ 1150 mm, duljina 6 i 12 m. Zbog savitljivosti cijevi nisu potrebni posebni komadi za izvođenje krivina.

PODOVI IZMEĐU ETAŽA - PLIVAJUĆI POD Udarni zvuk: Monolitni, polumontažni ili montažni jednoslojni građevni elementi između dvije etaže između prostora iste ili druge namjene ne zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti razine udarnog zvuka – topota (koraci, padanje tvrdih predmeta, igra djece i dr.). Dozvoljene vrijednosti prijenosa buke kroz građevni element regulirane su tehničkim propisima i normama. Građevni elementi između etaža moraju zadovoljiti minimalno propisan / dozvoljene vrijednosti za izolaciju od zračnog zvuka Rw dB (buka / zračni zvuk) i vrijednosti razine udarnog zvuka Lw dB (zvučne propustljivosti). Često se, posebice u obiteljskim zgradama, propušta izvesti zaštita od udarnog zvuka ili se ne izvodi dovoljno pažljivo, što znatno utječe na ugodu boravka. Popravci su u većini slučajeva skupi ili praktično neizvodivi. Energija se, uslijed udara po gornjoj površini podnog građevnog elementa, širi vibracijama do njegove donje površine. Jedan se njen dio vraća u građevni element, a drugi se dio pretvara u energiju valova zvuka i u zraku prostorija ispod stropa nastaje udarni zvuk. Što je veća masa i debljina građevnog elementa, to je razina zvuka udara niža. Tako bi teoretski za dvostruko veću debljinu građevnog elementa razina zvuka udara (Lw) bila manja za oko 9 dB, što nije dovoljno, pa se na ovaj način ne bi praktično mogla postići zadovoljavajuća vrijednost razine udarnog zvuka. Plivajući pod: Zato se u praksi najčešće izvode tzv. plivajući podovi. Umetanjem elastičnog materijala s niskom vrijednošću dinamičke krutosti (SD < 30 MN/m3) gornji se sloj građevnog elementa odvaja od donjeg nosivog sloja, a jednako tako i od svih vertikalnih dijelova kao što su: zidovi, instalacije, dovratnici, proboji, i dr.. Plivajući se podovi moraju izvesti između prostora iste ili druge namjene (primjerice kada u višeetažnim zgradama ispod nisu prostori stanovanja ili rada), jer udarni se zvuk prenosi bočno i prema gore. Isto vrijedi i za podove na tlu te iznad vanjskih prostora. O vrijednosti dinamičke krutosti (SD MN/m3) elastičnog sloja, debljini / površinskoj masi estriha i stručnoj izvedbi, ovisi za koliko će se smanjiti vrijednost razine udarnog zvuka Δ LW (dB). Procijenjene vrijednosti smanjenja razine udarnog zvuka (Δ L W dB) plivajućeg poda ovisno o debljini i dinamičkoj krutosti NOVOLIT STIROPORA EPS – T i debljini / površinskoj masi betonskog estriha:

Prema tehničkim propisima za većinu se zgrada između etaža dozvoljava vrijednost razine zvuka udara Lw< 68 dB, što se postigne pravilnom izvedbom plivajućeg poda na AB podnom / stropnom građevnom elementu d >= 14 cm. Dovoljne su 2 cm debele ploče elastificiranog ekspandiranog polistirena s vrijednošću dinamične krutosti SD < 30 MN/m3. Za zahtijevane vrijednosti razine zvuka udara Lw< 56 dB potrebno je ugraditi najmanje 3 cm debele ploče. Polumontažni stropni element fert i sl. (d = 14 + 6 cm) sa nadogradnjom plivajućeg poda zadovoljava dozvoljene vrijednosti Lw < 68 dB u obiteljskim zgradama. Elastificirani ekspandirani polistiren: Elastificirani ekspandirani polistiren NOVOLIT STIROPOR EPS T proizvodi se najsuvremenijom tehnologijom. Blokovi se stiropora nakon vađenja iz kalupa odmah prešaju na znatno manji volumen. Ovim se postupkom utječe na molekularnu strukturu a rezultat je povećana elastičnost, odnosno niža vrijednost dinamičke krutosti

http://www.webgradnja.hr/katalog/2935/termoizolacijska-ploca-novolit-stiropor-eps-t-elastificirani/

Pregled razreda izloženosti i minimalne vrijednosti razreda betona i zaštitnih slojeva.

Razred

izloženostiOpis okoliša Primjer moguće pojave razreda izloženosti

Najmanji

razred

tlačne

čvrstoće

betona

Minimalni

Zaštitni

sloj

cmin (mm)

1. Nema rizika od oštećenja

X0Bez rizika

djelovanja

Elementi bez armature u neagresivnom okolišu (npr.

Nearmirani temelji koji nisu izloženi smrzavanju i

odmrzavanju, nearmirani unutarnji elementi)

C 20/25 15

2. Korozija armature uzrokovana karbonitizacijom

XC1Suho ili trajno

vlažno

Elementi u prostorijama obične vlažnosti zraka (uključujući

kuhinje, kupaonice, praonice rublja u stambenim

zgradama); elementi stalno uronjeni u vodu

C 20/25 20

XC2Vlažno, rijetko

suhoDijelovi spremnika za vodu; dijelovi temelja C 30/37 35

XC3Umjerena

vlažnost

Dijelovi do kojih vanjski zrak ima stalni ili povremeni

pristup (npr. Zgrade otvorenih oblika); prostorije s

atmosferom visoke vlažnosti (npr. Javne kuhinje, kupališta,

praonice, vlažni prostori zatvorenih bazena za kupanje,…)

C 30/37 35

XC4Cikličko vlažno i

suho

Vanjski betonski elementi izravno izloženi kiši; elementi u

području vlaženja vodom (slatkovodna jezera i/ili rijeke,…C 30/37 40

3. Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz mora

XD1Suho ili trajno

vlažno

Područja prskanja vode s prometnih površina; privatne

garažeC 30/37 55

XD2Vlažno, rijetko

suho

Bazeni za plivanje i kupališta sa slanom vodom; elementi

izloženi industrijskim vodama koji sadrže klorideC 30/37 55

XD3Cikličko vlažno i

suho

Elementi izloženi prskanju vode s prometnih površina na

koja se nanose sredstva za odleđivanje; parkirališne ploče

bez zaštitnog sloja

C 35/45 55

4. Korozija armature uzrokovana kloridima iz mora

XS1

Izloženi soli iz

zraka, ali ne u Vanjski elementi u blizini obale C 30/37 55

SRIJEDA, 05 LIPANJ 2013 08:21 BETONSKE KONSTRUKCIJE

VEZ

DOGAĐANJA ARHITEKTURA MATERIJALI I OPREMA POJMOVNIK KONTAKT

Last update 01:43:33 PM GMT01 03 2014

Razred izloženosti i minimalne vrijednosti razre... http://www.egradnja.com/index.php/pojmovnik-... 1/4/2014 4:15 AM

direktnom

dodiru s

morskom vodom

XS2 Uronjeno u more Stalno uronjeni elementi u lukama C 35/45 55

XS3U zonama plime i

prskanja vodeZidovi lukobrana i molova C 35/45 55

XF1

Umjereno

zasićeno vodom

bez sredstava za

odleđivanje

Vanjski elementi C 30/37 55

XF2

Umjereno

zasićeno vodom

sa sredstvom za

odleđivanje ili

morska voda

Područja prskanja vode s prometnih površina, sa

sredstvom za odleđivanje (ali drukčije od onog kod XF4);

područje prskanja morskom vodom

C 25/30 55

XF3

Jako zasićeno

vodom bez

sredstava za

odleđivanje

Otvoreni spremnici za vodu; elementi u području kvašenja

vodom (slatkovodna jezera i/ili rijeke)C 30/37 55

XF4

Jako zasićeno

vodom sa

sredstvom za

odleđivanje

ili morska voda

Prometne površine tretirane sredstvima za odleđivanje;

pretežno vodoravni elementi izloženi prskanju vode s

prometnih površina na koja se nanose sredstva za

odleđivanje; parkirališne ploče bez zaštitnog sloja);

elementi u području morske plime; mjesta na kojima može

doći do struganja u postrojenjima za tretiranje voda iz

kanalizacije

C 30/37 -

XA1Slabo kemijski

agresivan okoliš

Spremnici u postrojenjima za tretiranje voda iz

kanalizacije; spremnici tekućih umjetnih gnojivaC 30/37 -

XA2

Umjereno kem.

agresivan okoliš;

konstrukcije u

marinama

Betonski elementi u dodiru s morskom vodom; elementi u

agresivnom tluC 35/45 -

XA3Jako kemijski

agresivan okoliš

Kemijski agresivne vode u postrojenjima za tretiranje

otpadnih voda;

spremnici za silažu i korita (žlijebovi) za hranjenje

životinja; rashladni tornjevi

s dimnjacima za odvođenje dimnih plinova

C 35/45 -

XM1Umjereno

habanje

Elementi industrijskih konstrukcija izloženi prometu vozila

s pneumatskim gumama na kotačimaC 30/37 25

XM2 Znatno habanjeElementi industrijskih konstrukcija izloženi prometu

viljuškara s pneumatskim ili tvrdim gumama na kotačimaC 30/37 45

XM3Ekstremno

habanje

Elementi industrijskih konstrukcija izloženi prometu

viljuškara s pneumatskim

gumama ili čeličnim kotačima; hidrauličke konstrukcije u

vrtložnim (uzburkanim) vodama (npr. Bazeni za

destilaciju); površine izložene prometu gusjeničara

C 35/45 50

Razred izloženosti i minimalne vrijednosti razre... http://www.egradnja.com/index.php/pojmovnik-... 1/4/2014 4:15 AM

(SD = MN/m3). Kada se blokovi stabiliziraju se na oko 10 – 15 % manji volumen od početnog, ploče se režu na 10 % veću debljinu od nazivne. Ovim postupkom ploče elastificiranog stiropora imaju niže vrijednosti dinamičke krutosti od ploča proizvedenih postupkom provlačenja kroz rotirajuće valjke i sigurnost da nakon opterećenja sa betonskim estrihom (debljine 4- 6 cm) zadrže svoju nazivnu debljinu. To znači da će primjerice Novolit Stiropor EPS – T debljine = 22/20 mm, trajno zadržati debljinu 20 mm sa mogućim trajnim opterećenjem do 5000 N (500 kg/m2), odnosno ploče debljine 33/30 mm trajno zadrže svoju debljinu 30 mm. Ovisno o namjeni građevine, nosivom podnom građevnom elementu i zahtijevanim vrijednostima LW dB, dimenzionira se potrebna debljina i čvrstoća betonskog estriha. Neutemeljena je bojazan da “meki elastificirani stiropor” neće izdržati tlačno opterećenje. Pogrešno se zato ugrađuje tzv. “tvrdi stiropor” visoke vrijednosti dinamičke krutosti (SD = 60 – 80 MN/m3) i ne dostignu se dozvoljene vrijednosti razine udarnog zvuka. IZVEDBA PLIVAJUĆEG PODA: Traku elastificiranog polistirena Novolit stiropora EPS – T debljine 1 cm , najmanje 2 cm višu od predviđene razine estriha, treba okomito postaviti uz sve zidove, instalacije, proboje (Trake se mogu rezati iz ploča i na gradilištu). Podloga se mora očistiti i poravnati, najbolje suhim pijeskom, kako ne bi došlo do oštećenja ploča i nastanka zvučnog mosta. Ploče NOVOLIT STIROPORA EPS T debljine 22/20 mm slobodno se polože na podlogu poda (Mogu se isporučiti i ploče 12/10 mm debljine. Polažu se u dva sloja).

Ploče moraju biti priljubljene na površini poda, da bi estrih imao po cijeloj površini potrebnu debljinu. Posebno treba obratiti pozornost na spojevima sa vertikalnim dijelovima. PE folija, debljine 0.2 mm sa preklopima 20 cm punoplošno se polaže na NOVOLIT STIROPOR EPS – T i podigne uz vertikalne trake najmanje 2 cm iznad predviđene razine estriha. Svrha postavljanja PE folije, prvenstveno je spriječiti istjecanje cementnog mlijeka i nastanka zvučnog mosta između estriha i nosivog građevnog elementa poda.

http://www.webgradnja.hr/katalog/2935/termoizolacijska-ploca-novolit-stiropor-eps-t-elastificirani/

Instalacije na podnoj površini: Između instalacija na podu (cijevi, el. vodovi, klima i dr.) polože se ploče Novolit Stiropora EPS – 100 nešto veće debljine. U manje se zaostale šupljine naspe fini suhi pijesak. Na tako pripremljenu podlogu polažu se elastificirane ploče. Ako se strop nalazi iznad vanjskog zraka ili negrijanih prostora, a s donje strane stropa nije postavljena toplinska izolacija, kao primjerice kombi ploče, na elastificirani se stiropor još položi i dodatna toplinska izolacija NOVOLIT STIROPOR EPS potrebne debljine i tlačne čvrstoće. Kada su kombi ploče naknadno mehanički pričvršćene na strop i ožbukane mogu osim toplinske izolacije poboljšati i zvučnu izolaciju stropnog elementa do 6 dB.

Estrih / košuljica: Debljinu betonske podloge – estriha treba proračunati (najmanje 4 cm). Estrih se preporučuje izvesti od mikrobetona, po potrebi armiran lakom čeličnom mrežom. Nakon postavljanja estriha odreže se suvišni dio trake NOVOLIT STIROPOR EPS – T i PE folije. Kutne letvice na završnom sloju ne smiju biti u dodiru ili sa vertikalnim dijelovima ili s podom. Pregradni se zidovi ne postavljaju na estrih, već na nosivi podni element, kada je moguće i kod izvedbe adaptacija. Crteži: Mateo Biluš d.i.a. Mr.sc. Iva Muraj d.i.a. Mr.sc. Zoran Veršić d.i.a.

http://www.webgradnja.hr/katalog/2939/termoizolacijska-ploca-novolit-stiropor-eps-100/

Documents

Vj_7!1!2014 - Dopunjena Skripta Paladin_09_2013