Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo - DASH-compendium.dash.ba/uploads/1484646242 15 - Vodic kroz prava u Kantonu Sarajevo.pdfUVOD Fondacija lokalne demokratije je, uz finansijsku podr{ku

Bilten br. 12 • Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • Izdava~: Fondacija lokalne demokratije Sarajevo • Urednik: Jasmina Mujezinovi} • Autori: Amer Homarac i JasminaMujezinovi} • Lektorica: Gordana Bosi} • [tampa: CPU Sarajevo • Tira`: 500 primjeraka• Za informacije obratite se Fondaciji lokalne demokratije, Bravadìluk bb, 71 000 Sarajevo,Bosna i Hercegovina • Tel/Fax: + 387 33 236 899, 237 240 • e-mail: [email protected] • Web:www.fld.ba • Godina izdavanja: 2011.

Ovaj Vodi~ je objavljen uz podr{ku ameri~kog naroda preko

Ameri~ke agencije za me|unarodni razvoj (USAID). Fondacija lokalne demokratije

je odgovorna za sadràj ovog dokumenta i stavovi koji su u njemu izneseni ne odraàvaju stavove USAID-a

ili Vlade Sjedinjenih Ameri~kih Dràva.

VODI^ KROZ PRAVAU KANTONU SARAJEVO

Sarajevo, 2011. godine

SADR@AJ

Uvod ............................................................................................................................... 8

Glava I – Socijalna za{tita u KS.............................................................................. 10

Glava II – Korisnici socijalne za{tite ..................................................................... 12[ta je to socijalna za{tita?.................................................................................... 12[ta je to socijalna potreba? ................................................................................. 12Ko moè biti korisnik socijalne za{tite?............................................................ 12

A. Osobe i porodice u stanju socijalne potrebe........................................ 12B. Materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe ......................... 13

Materijalno neosigurana ........................................................................ 13Nesposobnom za rad.............................................................................. 13

C. Osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizi~kom ili psihi~komrazvoju............................................................................................................. 14D. Osobe i porodice koje bi svoju socijalnu sigurnost trebale ostvariti od primanja po osnovu ................................................................................ 14E. Stare osobe bez porodi~nog staranja ..................................................... 15F. Osobe sa dru{tveno negativnim pona{anjem ...................................... 15G. Osobe izloène zlostavljanju i nasilju u porodici ............................... 15H. Zakonodavac posebno {titi djecu.......................................................... 16

Glava III – Prava iz socijalne za{tite ..................................................................... 17I. Nov~ana i druga materijalna pomo} ............................................................ 18

A. Stalna nov~ana pomo}............................................................................. 18B. Nov~ana naknada za pomo} i njegu od strane druge osobe............ 19C. Druge materijalne pomo}i ...................................................................... 19

Jednokratna nov~ana pomo} ................................................................ 19Izuzetna nov~ana pomo}....................................................................... 20

II. Osposobljavanje za ìvot i rad...................................................................... 20A. Pravo na osposobljavanje na ìvot i rad............................................... 20

III. Smje{taj u drugu porodicu .......................................................................... 21IV. Smje{taj u ustanovu socijalne za{tite.......................................................... 21IV-A Smje{taj u Sigurne ku}e ili druge odgovaraju}e institucije ................ 22V. Ku}na njega i pomo} u ku}i........................................................................... 22VI. [ta mogu ostvariti.......................................................................................... 22

A. Djeca bez roditeljskog staranja............................................................... 22B. Dijete koje je ~lan porodice civilne `rtve rata...................................... 22C. Dijete civilna `rtva rata............................................................................ 22D. Odgojno zanemarena i zapu{tena djeca.............................................. 23

4

E. Lica sa invaliditetom i ometena u psihi~kom i fizi~kom razvoju ..... 23VII. Postupak za ostvarivanje prava ................................................................. 23

Glava IV – Civilne `rtve rata .................................................................................. 24Ko su civilne `rtve rata?...................................................................................... 24Koja su to prava koja pripadaju osobama koje imaju status civilne `rtverata, ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete?......................................... 25

A. Li~na invalidnina ...................................................................................... 25B. Ortopedski dodatak ................................................................................. 25C. Dodatak za njegu i pomo} od strane drugog lica .............................. 25D. Porodi~na invalidnina.............................................................................. 26E. Pravo na zdravstvenu za{titu ................................................................. 26

Kome se treba obratiti za ostvarivanje prava civilnih `rtava rata? ............. 26Postupak za utvr|ivanje statusa........................................................................ 27

Glava V – Za{tita porodice sa djecom .................................................................. 28[ta je to za{tita porodice sa djecom? ................................................................ 28Koja su to prava koja pripadaju porodici sa djecom? ................................... 28

1. Dodatak na djecu (“Dje~iji dodatak”) .................................................... 282. Naknada umjesto pla}e èni-majci u radnom odnosu, za vrijemedok odsustvuje s posla radi trudno}e, poro|aja i njege djeteta ........... 293. Nov~ana potpora za vrijeme trudno}e i poro|aja èni-majci kojanije u radnomodnosu ................................................................................... 304. Jednokratna potpora za opremu novoro|enog djeteta...................... 305. Potpora u prehrani djeteta do {est mjeseci i dodatna ishrana zamajke-dojilje ................................................................................................... 306. Smje{taj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama pred{kolskogodgoja .............................................................................................................. 307. Osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u {kolama osnovnogobrazovanja .................................................................................................... 318. [kolarine i stipendije |acima i studentima/studenticama.................. 31

Kome se treba obratiti za ostvarivanje ovih prava? ....................................... 31

Glava VI – Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvena za{tita ........................................................................................................................... 33

I. Obavezno zdravstveno osiguranje................................................................ 33Korisnici........................................................................................................... 33

A. Obavezno zdravstveno osiguranje ................................................. 33B. Osigurana lica – ~lanovi porodice osiguranika ............................. 35C. Ostali korisnici .................................................................................... 36

II. Prava iz zdravstvenog osiguranja ................................................................ 37

Vodi~ kroz prava • 5

Glava VII – Posredovanje u zapo{ljavanju .......................................................... 39I. [ta je to posredovanje u zapo{ljavanju? ...................................................... 39II. Postupak posredovanja .................................................................................. 39

A. Nezaposlena osoba................................................................................... 39B. Du`nost nezaposlene osobe.................................................................... 40C. Rokovi za prijavljivanje Zavodu za zapo{ljavanje ............................. 40D. Zavodi za zapo{ljavanje.......................................................................... 41E. Procedura kod posredovanja pri zapo{ljavanju.................................. 41

III. Kako se obezbje|uje materijalna i socijalna sigurnost nezaposlenihosoba?..................................................................................................................... 43

A. Nov~ana naknada..................................................................................... 43B. Pravo na zdravstveno osiguranje........................................................... 44C. Pravo na penzijsko osiguranje ............................................................... 44

IV. Postupak ostvarivanja prava po osnovu nezaposlenosti ........................ 45

Glava VIII – Obrazovanje........................................................................................ 46O obrazovanju generalno................................................................................... 46I. [ta je osnovno obrazovanje, koliko traje, koja je starosna dob djeteta za upis? .................................................................................................................. 46

A. Kako se vr{i izbor {kole?.......................................................................... 46B. Kada se vr{i upis djece u {kolu?............................................................. 47C. Kada po~inje i zavr{ava nastava? .......................................................... 47D. Da li se osnovna {kola moè poha|ati naknadno, poslije 15. godine ìvota? ................................................................................................ 47E. [ta ako je dijete pripadnik nacionalne manjine? ................................ 47F. [ta ako dijete ima posebne potrebe? ...................................................... 47Kako roditelji u~estvuju u radu {kole? ...................................................... 48Nadzor nad zakonito{}u rada i stru~ni nadzor........................................ 48

II. Srednje obrazovanje ....................................................................................... 48Koliko traje srednje obrazovanje?............................................................... 49Koji su tipovi srednjih {kola?....................................................................... 49Da li je obrazovanje u srednjim {kolama besplatno?.............................. 49Kako se vr{i upis u srednje {kole? .............................................................. 49Kakve su to srednje {kole za u~enike sa posebnim obrazovnim potrebama? ..................................................................................................... 49Koliko traje {kolska godina? ........................................................................ 50Organiziranje nastave i trajanje nastavnog ~asa! .................................... 50Kako u~enici i roditelju u~estvuju u radu {kole? ..................................... 50Tko ima pravo dobiti svjedod`bu i diplomu? .......................................... 50

III. Visoko obrazovanje ....................................................................................... 51Koliko ima visoko{kolskih ustanova u kantonu sarajevu?..................... 51

6

[ta je to univerzitet?...................................................................................... 51Za{to je va`no da visoko{kolska ustanova bude akreditirana i licencirana? ..................................................................................................... 51Da li je zagarantirana ravnopravnost na visoko{kolskim ustanovama?................................................................................................... 52Koje vrste visoko{kolskih ustanova postoje?............................................ 52Kako se sti~e status studenta/ice? ............................................................... 52Da li se moè izgubiti status studenta/ice?................................................ 52U koliko ciklusa se organizira visoko obrazovanje? ................................ 53Na koji na~in student/ica moè poha|ati visoko{kolsku ustanovu?.... 53Kako su podjeljeni studijski programi? ..................................................... 53Kako se vrednuje znanje studenata? ......................................................... 54Koji oblici provjere znanja studenta/ice postoje? .................................... 54Kako te~e postupak za provjeru znanja studenta/ice? ........................... 54Koliko termina za polaganje ispita student/ica moè imati u jednomdanu? ............................................................................................................... 55Ako student/ica nije zadovoljan/na postignutom ocjenom, moè litraìti ponavljanje ispita pred komisijom?................................................ 55Koliko studijskih bodova student/ica moè prenijeti u narednu godinu?............................................................................................................ 55Kada je ciklus studija zavr{en? ................................................................... 55Ima li student/ica, nakon zavr{enog ciklusa studija, pravo na diplomu? ......................................................................................................... 56

Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 7

UVOD

Fondacija lokalne demokratije je, uz finansijsku podr{ku USAID JSDPII, pripremila materijale za Vodi~ kroz prava iz socijalne za{tite, za{titecivilnih `rtava rata, za{tite porodice sa djecom, zdravstvene za{tite izdravstvenog osiguranja, radnog prava i zapo{ljavanja za potrebe èna`rtava rata, `rtava nasilja u porodici, samohranih majki i èna-majki nasocijalnoj margini, s ciljem lak{eg snalaènja u pravnoj regulativi i pro-cedurama prilikom ostvarivanja prava iz navedenih oblasti u KantonuSarajevo.Ideja za stvaranje ovog Vodi~a javila se kao rezultat rada i iskustva Fon-dacije lokalne demokratije na implementaciji mnogobrojnih projekatakojima se {tite prava ranjivih kategorija gra|ana i gra|anki.Tokom dugog niza godina rada uo~eno je da postoji problem neodgo-varaju}eg poznavanja postoje}ih pravnih propisa i nepostojanja odgo-varaju}eg dokumenta – pravnog vodi~a, ~ime se ranjivim kategorijamagra|ana, ali i ostalim korisnicima, onemogu}ava ostvarivanje odgova-raju}ih prava.Vodi~ kroz prava daje kratki pregled osnovnih prava s popisom institu-cija u kojima se mogu dobiti detaljne informacije o na~inu i procedura-ma koje je potrebno slijediti da bi se ostvarila pripadaju}a prava.Ovim vodi~em tako|er èlimo skrenuti pa`nju na potrebu poznavanjaprava, ali i propisanih procedura, za ostvarivanje istih i u skladu sa timdobiti povratne informacije od budu}ih korisnika.Va{a iskustva u ostvarivanju prava iz navedenih oblasti omogu}it }enam da su{tinski utvrdimo eventualne nedostatke pravnog sistema uovim oblastima.

8

Iz ovog razloga pripremili smo na kraju Vodi~a upitnik o Va{im iskus-tvima i prijedlozima, te Vam se unaprijed zahvaljujemo na suradnji.Nadamo se da }e Vam podaci iz Vodi~a kroz prava pomo}i i osiguratikvalitetnije prepoznavanje na~ina rada nadle`nih institucija, te }e Vamtime omogu}iti da ostvarite svoja prava na ispravan i legitiman na~in.

FONDACIJA LOKALNE DEMOKRATIJE


10

Glava ISOCIJALNA ZA[TITA U KS

Socijalna prava su prava koja trebaju gra|anima osigurati socijalnu,odnosno dru{tvenu sigurnost. Socijalna prava spadaju u grupu eko-nomskih prava i predstavljaju du`nost i obavezu dràve da svojim gra-|anima osigura osnovnu egzistenciju i po me|unarodno pravnim pro-pisima koji su ratificirani od strane Bosne i Hercegovine.U Bosni i Hercegovini, ure|ivanje socijalnih prava i pitanja su u nadle-`nosti entiteta. Uspostavljena na ovaj na~in, ne pruàju jednaku za{ti-tu svim gra|anima u razli~itim teritorijalnim dijelovima BiH.U Federaciji Bosne i Hercegovine prava iz socijalne za{tite su obra|enai utvr|ena u Zakonu o osnovama socijalne za{tite, za{tite civilnih `rta-va rata i za{tite porodice sa djecom FBiH.Federalni zakon je normirao minimum prava koja pripadaju socijalnougroènoj kategoriji stanovni{tva, te kantoni nemaju pravo da smanjeodre|eni obim prava po Federalnom zakonu.Kantoni svojim zakonima pobliè reguli{u ovu oblast, te im je dozvolje-no da pro{iruju prava ako su u ekonomskoj mogu}nosti, kao {to je ura-dio Kanton Sarajevo.Oblast socijalne za{tite, za{tite civilnih `rtava rata i za{tita porodica sadjecom u Kantonu Sarajevo ure|ena je Zakonom o osnovama socijalneza{tite, za{tite civilnih `rtava rata i za{tite obitelji sa djecom FederacijeBosne i Hercegovine (“Slu`bene novine” br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09) iZakonom o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodi-ca sa djecom Kantona Sarajevo (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”br. 16/02, 08/03, 02/06, 21/06 i 17/10).

Socijalna prava predstavljaju mnogo {iru oblast prava koja dràva mo-ra osigurati i ona su u vezi sa radnim pravom, gra|anskim pravima,pravima u vezi zapo{ljavanja i drugim pravima koja pojedincu osigu-ravaju dostojanstven i ekonomski neovisan ìvot.


Glava IIKORISNICI SOCIJALNE ZA[TITE

[ta je to socijalna za{tita?

Socijalna za{tita je organizirana djelatnost dràve usmjerena na osigu-ranje socijalne sigurnosti njenih gra|ana/ki i njihovih porodica u stanjusocijalne potrebe.

[ta je to socijalna potreba?

Socijalnom potrebom smatra se trajno ili privremeno stanje u kojem senalazi gra|anin/ka ili porodica, prouzrokovano ratnim doga|anjima,elementarnim nesre}ama, op}om ekonomskom krizom, psihofizi~kimstanjem pojedinaca ili drugih razloga, koje se ne mogu otkloniti bez po-mo}i druge osobe.

Ko moè biti korisnik socijalne za{tite?

A. Osobe i porodice u stanju socijalne potrebeSmatraju se osobe i porodice koje se na|u u stanju socijalne potrebezbog: smrti jednog ili vi{e ~lanova porodice, povratka sa lije~enja, otpu{tanja sa izdràvanja kazne zatvora ili izvr{avanja odgojne mje-

re, kao {to je: sudski ukor, poja~ana briga i nadzor, poja~ana briga inadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upu}ivanje u od-

12

gojnu ustanovu, upu}ivanje u odgojni zavod, upu}ivanje u pose-bnu odgojnu ustanovu itd.,

pretrpljene prisilne migracije, {to predstavlja svaku promjenu mjes-ta boravka pojedinca ili ve}ih i manjih grupa ljudi,

repatrijacije, a predstavlja dobrovoljni povratak u zemlju ro|enja izzemlje izbjegli{tva,

elementarne nepogode, a smatra se iznenadna velika nesre}a kojaprekida normalno odvijanje ìvota, uzrokuje `rtve, {tetu ve}eg obi-ma na imovini i/ili njen gubitak, te {tetu na infrastrukturi i/ili okoli-ni, u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih samaotkloni bez tu|e pomo}i.

Elementarnu nepogodu uzrokuju prirodni, tehni~ki, tehnolo{ki ili bi-olo{ki doga|aji kao {to su: potres, olujni i orkanski vjetar, poàr, popla-va, su{a, tu~a, mraz, odron zemlji{ta, epidemija, biljna bolest, zaga|e-nost zemlji{ta, zaga|enost vode, zaga|enost zraka itd.

B. Materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobeMaterijalno neosiguranasmatra se odrasla osoba koja nema neophodnih sredstava za izdràva-nje, a nesposobna je za rad i ne moè osigurati sredstva za ìvot na ne-ki drugi na~in (imovina, automobil, vrijedne stvari itd).Kako bi se ostvarilo ovo pravo, moraju biti ispunjena dva uvjeta: da je osoba materijalno neosigurana, da je nesposobna za rad.

Nesposobnom za radsmatra se osoba: koja je starija od 65 godina (mu{karac), odnosno 60 godina (èna), èna za vrijeme trudno}e, poro|aja i nakon poro|aja, roditelji koji se brinu o djetetu do prve godine ìvota, ukoliko nema

~lanova porodice koji su po zakonu obavezni da ga izdràvaju, dijete do 15. godine ìvota, a ako je na redovnom {kolovanju do 27.

godine ìvota, osobe sa trajnim smetnjama u fizi~kom i psihi~kom razvoju, te osoba koja u obitelji njeguje osobu sa te{kim invaliditetom, ili te-

{ko oboljela osoba.


C. Osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizi~kom ili psihi~komrazvojusu osobe koje su: slijepe i slabovidne, gluhe i nagluhe, sa poreme}ajima u govoru i glasu, sa tjelesnim o{te}enjima i trajnim smetnjama u fizi~kom razvoju, sa smetnjama u psihi~kom razvoju lakog, umjerenog, teèg i te{kog

stepena, vi{estruko ometena u razvoju sa kombiniranim smetnjama npr. go-

vor-glas, vid-govor itd.

D. Osobe i porodice koje bi svoju socijalnu sigurnost trebale ostvari-ti od primanja po osnovu:1. pla}a i druga primanja iz radnog odnosa,2. starosne, invalidske i porodi~ne penzije,3. poljoprivredne djelatnosti,4. primanja po propisima iz invalidsko-bora~ke za{tite i za{tite civilnih

`rtava rata,5. primanja po osnovu socijalne za{tite, izuzev primanja po osnovu

nov~ane naknade za pomo} i njegu od druge osobe i dodatka zanjegu i pomo} od druge osobe,

6. primanja po osnovu prava na li~nu invalidninu po svim osnovama,izuzev u postupku ostvarivanja prava na stalnu nov~anu pomo},nov~anu naknadu za pomo} i njegu druge osobe i dodatka za njegui pomo} od druge osobe,

7. prihoda ostvarenih po osnovu imovinskih prava,8. prihoda ostvarenih po osnovu autorskih prava,9. prihoda ostvarenih po osnovu privrednih, uslu`nih i drugih djela-

tnosti,10. prihoda po osnovu registrovane dopunske djelatnosti,a ta primanja nisu dovoljna za podmirenje njihovih osnovnih ìvo-tnih potreba.

14


E. Stare osobe bez porodi~nog staranjase smatraju osobe koje su starije od 65 godina (mu{karac), odnosno 60godina (èna), koji nemaju ~lanova porodice koji su po zakonu obave-zni i du`ni da je izdràvaju, ili, ako ih ima, a te osobe nisu u mogu}nos-ti da izvr{avaju obavezu izdràvanja.

F. Osobe sa dru{tveno negativnim pona{anjemsu osobe koje se odaju besposli~arenju, skitnji, prosja~enju, prostituciji,alkoholizmu, uìvanju opojnih droga i drugim dru{tveno negativnimpona{anjima.

G. Osobe izloène zlostavljanju i nasilju u porodiciNasilje u porodici je bilo koje djelo koje nanosi fizi~ku, psihi~ku, seksu-alnu ili ekonomsku {tetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima, ilipropu{tanjem ~injenja i pa`nje koje ozbiljno sputavaju ~lanove porodi-ce da uìvaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnos-ti u javnoj i privatnoj sferi ìvota.Radnja nasilja: Svaka primjena fizi~ke ili psihi~ke prinude na fizi~ki ili psihi~ki inte-

gritet ~lana porodice; Svako postupanja jednog ~lana porodice koje moè prouzrokovati

ili izazvati opasnost da }e prouzrokovati fizi~ku ili psihi~ku bol iliekonomsku {tetu;

Prouzrokovanje straha ili li~ne ugroènosti ili povrede dostojanstva~lana porodice ucjenom ili drugom vrstom prinude;

Fizi~ki napad ~lana porodice na drugog ~lana porodice, bez obzirada li je nastupila fizi~ka povreda;

Verbalni napad, vrije|anje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima,te drugi na~ini grubog uznemiravanja drugog ~lana porodice;

Seksualno uznemiravanje i uznemiravanje drugog ~lana porodice(Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH);

Uho|enje i svi drugi sli~ni oblici uznemiravanja drugog ~lana poro-dice;

O{te}enje ili uni{tenje zajedni~ke imovine ili imovine u posjedu ilipoku{aj da se to u~ini;

Propu{tanje du`ne pa`nje, nadzora prema drugom ~lanu porodiceili nepruànje pomo}i i za{tite tom ~lanu porodice, iako za to posto-

je obaveze i prema zakonu i moralu, {to moè imati za posljedicustanje ili osje}aj fizi~ke, psihi~ke ili ekonomsko-socijalne ugroènos-ti tog ~lana porodice.

H. Zakonodavac posebno {titi djecuDjeca korisnici su:I Dijete bez roditeljskog staranja je dijete bez oba roditelja, ili ~iji su

roditelji nepoznati, ili je napu{teno od roditelja kojima je oduzetoroditeljsko pravo i roditelja sprije~enih da vr{e roditeljsku du`nost.

II Odgojno zanemareno dijete je dijete koje zbog nedovoljnog nadzo-ra i nebrige roditelja, te negativnog utjecaja sredine, naru{ava op}eprihva}ene norme.

III Odgojno zapu{teno dijete, odnosno djeca, je dijete koje svojim po-na{anjem naru{ava ili kr{i op}e prihva}ene norme i vr{i prekr{aje ilikrivi~na djela.

IV Djeca ~iji je razvoj ometen porodi~nim prilikama su djeca ~iji rodi-telji, zbog naru{enih porodi~nih odnosa, materijalnih ili drugih ra-zloga, nisu u mogu}nosti da im osiguraju normalne uvjete za pravi-lan odgoj, fizi~ki i psihi~ki razvoj.

V Djeca sa invaliditetom i djeca ometena u psihi~kom i fizi~kom ra-zvoju.

VI Materijalno neobezbije|ena i za rad nesposobna djeca.

16

Glava IIIPRAVA IZ SOCIJALNE ZA[TITE

Da bi osoba koja se na|e u stanju socijalne potrebe ostvarila prava poosnovu socijalne za{tite mora ispunjavati tri osnovna uvjeta: prebivali{te od najmanje 1 godine na podru~ju Kantona Sarajevo, imovinski cenzus koji je utvr|en za svako socijalno pravo unaprijed, pravo na odre|eni oblik socijalne za{tite ne moè ostvariti osoba ko-

ja ispunjava uvjete za ostvarivanje istog prava po nekom drugomosnovu (penzijsko-invalidskom, zdravstvenom itd.).

Imovinski cenzus, odnosno ukupni prihodi doma}instva kao uvjet zaostvarivanje prava po socijalnoj za{titi, ~ine prihodi koje ~lanovi doma-}instva ostvaruju po osnovu:1. pla}a i druga primanja iz radnog odnosa,2. starosne, invalidske i porodi~ne penzije,3. poljoprivredne djelatnosti,4. primanja po propisima iz invalidsko-bora~ke za{tite i za{tite civilnih

`rtava rata,5. primanja po osnovu socijalne za{tite, izuzev primanja po osnovu

nov~ane naknade za pomo} i njegu od druge osobe i dodatka zanjegu i pomo} od druge osobe,

6. primanja po osnovu prava na li~nu invalidninu po svim osnovama,izuzev u postupku ostvarivanja prava na stalnu nov~anu pomo},nov~anu naknadu za pomo} i njegu druge osobe i dodatka za njegui pomo} od druge osobe,

7. prihoda ostvarenih po osnovu imovinskih prava,8. prihoda ostvarenih po osnovu autorskih prava,


9. prihoda ostvarenih po osnovu privrednih, uslu`nih i drugih djela-tnosti,

10. prihoda po osnovu registrovane dopunske djelatnosti.

I. Nov~ana i druga materijalna pomo}

Ova pomo} moè biti:A. Stalna nov~ana pomo},B. Nov~ana naknada za pomo} i njegu od strane druge osobe,C. Drugi oblik materijalne potpore (privremena, jednokratna i druga

nov~ana pomo} ili naturalno davanje).Osnov za utvr|ivanje nov~anih i drugih materijalnih davanja je prosje-~na neto pla}a ostvarena u Kantonu Sarajevo u prethodnoj kalendar-skoj godini.

A. Stalna nov~ana pomo}Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:Da bi osoba u stanju socijalne potrebe ostvarila pravo na “stalnu nov~a-nu pomo}” mora zadovoljiti odre|ene uvjete: prebivali{te na podru~ju Kantona Sarajevo najmanje godinu dana, imovinski cenzus.Da bi neko lice moglo ostvariti pravo na nov~anu naknadu, ne smije daima primanja ve}a od 20% prosje~ne neto pla}e u Kantonu Sarajevo,ako se radi o jedno~lanom doma}instvu, a ako se radi o vi{e~lanom ovajcenzus od 20% se uve}ava za svakog narednog ~lana za 10% od osno-vnog cenzusa od 20%, pa za narednog 10% itd. Da nema porodicu ili srodnike koji su ga du`ni izdràvati, ili ako ih

ima, da njihova primanja ne prelaze iznos od 20% prosje~ne pla}eKantona Sarajevo.

Ako se radi o porodici u kojoj postoje invalidne osobe, jedna ili vi{etakvih osoba, a ostvarile su pravo na nov~anu naknadu za njegu ipomo} od strane druge osobe (u ovom slu~aju ako imaju invaliditet90% i 100%), smatra se da im primanja ne smiju biti ve}a od 40%prosje~ne neto pla}e ostvarene u KS.

Da osoba koja zahtjeva stalnu nov~anu pomo} nije vlasnik nekretni-ne koja po veli~ini prelazi potrebe doma}instva, odnosno ~ijom bi seprodajom ili davanjem u zakup mogla ostvariti sredstva potrebna za

18


izdràvanje, odnosno ako bi se na osnovu te imovine mogao zaklju-~iti ugovor o doìvotnom izdràvanju, {to u svakom konkretnomslu~aju procjenjuje stru~ni tim Slu`be za socijalnu za{titu.

Da osoba koja traì stalnu nov~anu pomo} nije vlasnik preduze}a,samostalne radnje, dopunske djelatnosti ili ìvi u doma}instvu sa~lanom ili ~lanovima koji imaju navedeno.

Da nemaju vlastiti automobil, osim vozila koja predstavljaju orto-pedsko pomagalo.

Korisnicima stalne nov~ane pomo}i se obezbje|uje zdravstveno osi-guranje, ako ga ne ostvaruju po nekom drugom osnovu.

B. Nov~ana naknada za pomo} i njegu od strane druge osobePravo na nov~anu naknadu za pomo} i njegu od strane druge osobeimaju stare i nemo}ne osobe kojima je zbog trajnih promjena u zdrav-stvenom stanju, a koje nisu nastale kao posljedica ometenosti u fizi-~kom ili psihi~kom razvoju, prijeko potrebna pomo} i njega od stranedruge osobe za zadovoljavanje njihovih osnovnih ìvotnih potreba.Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo: dokaz da je lice starije od 65 godina, nalazi ljekarske komisije – stru~ne institucije (Javna ustanova “Za-

vod za medicinu rada Kantona Sarajevo”) o potrebi za nov~anomnaknadom.

dokaz o prihodima koji ne mogu prelaziti iznos od 40% prosje~nepla}e u Kantonu Sarajevo (u ove prihode ne spadaju prihodi kojeosoba ostvaruje po osnovu autorskih prava).

Ukoliko osobe ostvare pravo na nov~anu naknadu za njegu i pomo} odstrane druge osobe, dijele se u dvije grupe i utvr|uje im se mjese~ninov~ani iznos: I grupa – 18% od prosje~ne pla}e u Kantonu Sarajevo, II grupa – 9% od prosje~ne pla}e u Kantonu Sarajevo.

C. Druge materijalne pomo}iJednokratna nov~ana pomo}Dodjeljuje se korisniku u okviru jednog doma}instva, a najvi{e tri putau toku jedne kalendarske godine u ukupnom iznosu koji ne prelazi vi-sinu izuzetne nov~ane pomo}i.

Jednokratna nov~ana pomo} se moè dodijeliti korisniku u naturi, ali utakvom slu~aju, tj. o osnovanosti dodjele pomo}i u naturi, stru~ni timSlu`be za socijalnu za{titu donosi mi{ljenje na osnovu vlastite procjene.Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo: da je lice nesposobno za rad, odnosno sprije~eno u ostvarivanju pra-

va na rad, da nema dovoljno prihoda za izdràvanje, da nema ~lanova porodice koji su po zakonu du`ni da ga izdràva-

ju, ili ako te osobe nisu u stanju da ih izdràvaju.Ovdje spadaju osobe ili porodice koje se na|u u stanju socijalne potre-be zbog pretrpljene migracije, repatrijacije, elementarne nepogode,smrti jednog ili vi{e ~lanova porodice, povratak sa lije~enja, otpusta saizdràvanja kazne zatvora ili izvr{avanja odgojne mjere.

Izuzetna nov~ana pomo}Ukoliko se socijalna potreba osobe koja traì pomo} ne moè zadovolji-ti jednokratnom nov~anom pomo}i, onda se takvoj osobi dodjeljujeizuzetna nov~ana pomo} u dvostrukom iznosu jednokratne nov~anepomo}i i moè se dodijeliti traìocu samo jedanput godi{nje.Odluku o tome da li je izuzetna nov~ana pomo} opravdana, te da se sa-mo sa njom moè otkloniti stanje socijalne potrebe donosi Slu`ba za so-cijalnu za{titu.

II. Osposobljavanje za ìvot i rad

A. Pravo na osposobljavanje za ìvot i rad obezbje|uje se: djeci ometenoj u fizi~kom i psihi~kom razvoju i djeci kod kojih pos-

toji invalidnost prouzrokovana povredom ili bole{}u, do navr{enih15 godina ìvota kroz osnovno, srednje {kolovanje u redovnim {ko-lama ili {kolama specijalnog tipa koje mogu imati internatski smje-{taj;

djeci do 18 godina ukoliko zbog fizi~kih i psihi~kih smetnji nisu mo-gle zavr{iti osnovno {kolovanje u predvi|enom roku;

odraslim osobama kod kojih je onesposobljenost nastupila poslije26. godine ìvota, ako to pravo ne mogu ostvariti po nekom drugomosnovu, a najkasnije do navr{enih 40 godina ìvota.

20


Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo: dokaz o redovnom {kolovanju, dokaz o prihodima, nalaz stru~ne komisije za utvr|ivanje sposobnosti i razvrstavanju

djece i omladine ometene u razvoju.

III. Smje{taj u drugu porodicu

Porodica u koju se osoba smjesti i koja preuzme brigu o takvoj osobi na-ziva se hraniteljska porodica.Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo: dokaz da postoji potreba za smje{tajem djece ili starih lica, dokaz o primanjima, dokaz o prebivali{tu, dokaz da ne postoji drugi na~in rje{avanja ovog problema.

IV. Smje{taj u ustanovu socijalne za{tite

Ostvaruju djeca i odrasli kojima je potrebna stalna briga i potpora, a nemogu je ostvariti u vlastitoj ili drugoj porodici. Takva lica, ovisno odokolnosti, mogu se smjestiti u ustanove: za djecu bez roditeljskog stara-nja, za odgojno zanemarenu djecu, za djecu ometenu u psihi~kom ili fi-zi~kom razvoju, za odrasle i stare osobe, za socijalno-zdravstveno zbri-njavanje invalidnih i drugih osoba, te ustanove za dnevni boravak ko-risnika socijalne za{tite.Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo: dokaz da postoji potreba za smje{tajem djece ili starih lica, dokaz o primanjima, dokaz o prebivali{tu, dokaz da ne postoji drugi na~in rje{avanja ovog problema, potrebno je obezbijediti ljekarske nalaze koji potvr|uju da osoba ne

boluje od zaraznih bolesti i da je spremna za kolektivni ìvot.Smje{taj u ustanovu socijalne za{tite ne}e se osigurati osobi koja imaporodicu, odnosno ~lanove porodice koji su obavezni izdràvati je, a umogu}nosti su da joj osiguraju uvjete za zadovoljavanje osnovnih ìvo-tnih potreba.

22

IV-A Smje{taj u Sigurne ku}e ili druge odgovaraju}e institucije

Pravo na smje{taj ostvaruju ène i djeca `rtve nasilja, kojima je potre-bna za{tita. Da bi osoba bila upu}ena na smje{taj u Sigurnu ku}u, ne-ophodna je saglasnost nadle`ne slu`be socijalne za{tite, odnosno slu-`be na kojoj je prebivali{te osoba izloènih nasilju.Osobe izloène nasilju imaju pravo i na psihosocijalnu podr{ku, jedno-kratne ili izuzetne nov~ane pomo}i i druga materijalna davanja, ako zato ispunjavaju uvjete, a koji su identi~ni sa naprijed navedenim uvjeti-ma u poglavlju I. (Nov~ana i druga materijalna pomo}).

V. Ku}na njega i pomo} u ku}i

Pomo} i njega u ku}i moè se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog ilimentalnog o{te}enja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili sta-rosti prijeko potrebna pomo} i njega druge osobe pod uvjetom: da nije ostvarila pravo na nov~anu naknadu za pomo} i njegu od

strane druge osobe, da nema mogu}nosti da joj pomo} i njegu osiguraju roditelji, bra~ni

drug i djeca, da nema mogu}nosti da pomo} i njegu osigura na temelju ugovora

o doìvotnom izdràvanju, da prihodi po ~lanu doma}instva ne prelaze 30% prosje~ne pla}e u

Kantonu Sarajevo.

VI. [ta mogu ostvariti

A. Djeca bez roditeljskog staranja smje{taj u ustanovu ili u drugu porodicu, zdravstvenu za{titu.

B. Dijete koje je ~lan porodice civilne `rtve rata porodi~nu invalidninu.

C. Dijete civilna `rtva rata li~nu invalidninu, dodatak na njegu i pomo} drugog lica,


ortopedski dodatak, pravo na dje~iji dodatak, stipendiju i {kolu, zdravstvenu za{titu.

D. Odgojno zanemarena i zapu{tena djeca smje{taj u ustanovu, smje{taj u drugu porodicu, psihosocijalnu pomo}, usluge savjetodavnog i savjetovali{nog rada, kroz nadzor nad vr{e-

njem roditeljskog staranja, neposredan rad sa djetetom, dje~iji dodatak, zdravstvenu za{titu.

E. Lica sa invaliditetom i ometena u psihi~kom i fizi~kom razvoju smje{taj u drugu porodicu ili ustanovu, stalnu nov~anu pomo}, prava po osnovu Federalnog zakona (li~na invalidnina, dodatak za

njegu i pomo} drugog lica, ortopedski dodatak), pravo na osposobljavanje za ìvot i rad, pravo na naknadu za vrijeme ~ekanja na zaposlenje, dje~iji dodatak za djecu, zdravstvenu za{titu.

VII. Postupak za ostvarivanje prava

Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne za{tite pokre}e se zahtje-vom osobe u stanju socijalne potrebe, ~lana doma}instva ili po slu`be-noj du`nosti nadle`nog organa.Za ostvarivanje svih navedenih prava nadle`na je Slu`ba socijalne za-{tite na podru~ju gdje traìlac pomo}i ima prebivali{te.Pravo na socijalnu za{titu traje dok postoje uvjeti za kori{tenje tog pra-va.

Glava IVCIVILNE @RTVE RATA

Ko su civilne `rtve rata?

Civilna `rtva rata je lice kod kojeg je tokom rata ili neposredne ratneopasnosti, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture nas-tupilo o{te}enje organizma, {to uklju~uje mentalno o{te}enje ili zna~aj-no naru{avanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju tog lica.Status civilne `rtve rata priznaje se sljede}im osobama:1. Licu kod kojeg je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60% ili

zna~ajno naru{avanje zdravlja usljed mu~enja, nehumanog i poni-àvaju}eg postupanja, nezakonitoga ka`njavanja, protupravnog li-{avanja slobode, zatvor, koncentracioni logor, internacija, prinudnirad u toku ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti;

2. Licu kod kojeg je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60% uvezi sa ratnim doga|anjima (bombardovanje, uli~ne borbe, eksplo-zija ratnog materijala, zalutali metak i sl.);

3. Licu kod kojeg je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60%od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon zavr{etka rata;

4. Licu kod kojeg je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60% uvezi sa diverzantskim, teroristi~kim akcijama kojima se ugroàva si-gurnost i ustavni poredak Federacije;

5. ^lanovima porodice nestalog lica, ako je nestalo lice bilo civil, odno-sno nije bilo pripadnik oruànih snaga;

6. ^lanovima porodice lica koje je poginulo u vezi sa ratnim doga|a-njima (bombardovanje, uli~ne borbe, eksplozija ratnog materijala,zalutali metak i sl.);

24


7. Posebnom kategorijom civilnih `rtava rata smatraju se lica koja supreìvjela seksualno zlostavljanje i silovanje;

8. Priznaje se status civilne `rtve rata licima kod kojih je do{lo do na-knadnog o{te}enja organizma – ispoljene bolesti i pogor{anja boles-ti, dugog perioda inkubacije, gubitak ekstremiteta i vida oba okazbog pogor{anja op}eg zdravstvenog stanja, mentalnog o{te}enja idrugih o{te}enja organizma, a nastalih u vezi sa ratnim de{avanji-ma;

9. Status civilne `rtve rata priznaje se i civilnim licima i pripadnicimasnaga biv{e tzv. “Autonomne pokrajine Zapadna Bosna”, ukoliko neostvaruju odgovaraju}a prava po Zakonu o pravima branilaca i ~la-nova njihovih porodica;

10. Priznaje se status civilne `rtve rata licu kod kojeg je nastupilo o{te-}enje organizma ispod 60% ili zna~ajno naru{avanje zdravlja.

Koja su to prava koja pripadaju osobama koje imaju statuscivilne `rtve rata, ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete?

A. Li~na invalidninaUvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo: da ljekarska komisija utvrdi stepen invaliditeta iznad 60%, da to pravo ne ostvaruje osoba po drugom osnovu, da postoji dokaz da je invalidnost posljedica zlostavljanja, bombar-

dovanja, eksplozije, zalutalog metka ili zaostalog ratnog materijala.

B. Ortopedski dodatakUvjet koji se mora ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo: da ljekarska komisija utvrdi potrebu za ortopedskim dodatkom.

C. Dodatak za njegu i pomo} od strane drugog licaUvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo: da ljekarska komisija utvrdi potrebu za tim pravom, da se isto ne ostvaruje po drugom osnovu.

D. Porodi~na invalidninaUvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:

da je dràvljanin BiH, porodica ~iji je ~lan do smrti koristio dodatak za njegu i pomo} dru-

gog lica, porodica ~iji je ~lan poginuo od eksplozije ratnog materijala nakon

zavr{etka rata, odnosno u ratu pod istim uvjetima, i to ukoliko jeudovica (a ima vi{e od 55 godina), odnosno udovac (a ima vi{e od65 godina), te djeca, odnosno roditelji,

da ima prebivali{te na podru~ju Kantona Sarajevo.

E. Pravo na zdravstvenu za{titu ako to pravo nije ostvario po drugom osnovu.

Kome se treba obratiti za ostvarivanje prava civilnih `rtava rata?

Civilne `rtve rata ostvaruju prava koja im po tom osnovu pripadajupreko Centra za socijalni rad ili nadle`ne op}inske slu`be za upravu,prema mjestu svog prebivali{ta ili boravi{ta.Da bi osoba ostvarila pravo na stalnu nov~anu pomo}, civilnu invali-dninu i dodatak za njegu i pomo} od druge osobe, te nov~anu nakna-du za pomo} i njegu druge osobe, potrebni su nalazi stru~ne komisije.Stru~na komisija za ocjenu nesposobnosti za rad i nov~ane naknade zapomo} i njegu je Zavod za medicinu rada, a civilne invalidnine, orto-pedskog dodatka, dodatka za tu|u njegu i pomo} po osnovu statusa ci-vilne `rtve rata, te dodatka za njegu i pomo} druge osobe, Institut zaocjenu radne sposobnosti.

26

@ene `rtve rata ne ostvaruju prava po osnovu tjelesnog o{te}enja, ve}po osnovu utvr|enja statusa posebne kategorije civilnih `rtava rata.

Postupak za utvr|ivanje statusa

Utvr|ivanje statusa civilne `rtve rata vr{i se pisanim dokaznim sred-stvima, a to je medicinska dokumentacija o lije~enju izdata neposre-dno nakon nastanka o{te}enja organizma, kao i odgovaraju}i dokaz iz-dat od strane nadle`ne institucije, uklju~uju}i i dokumentaciju izdatuod strane udruènja gra|ana, nevladine organizacije ili druge ovla{te-ne organizacije koje se bave pruànjem pomo}i civilnim `rtvama rata.

Ocjenu zdravstvenog stanja osobe koja traì da joj se utvrdi status civil-ne `rtve rata vr{i Institut za medicinsko vje{ta~enje.

Sva dostavljena dokumentacija u postupku utvr|ivanja statusa civilne`rtve rata je predmet provjere i revizije.


Glava VZA[TITA PORODICE SA DJECOM

O za{titi porodice sa djecom, u prvom stepenu rje{ava na~elnik op}ineu kojoj porodica u pitanju ima prebivali{te, te kada su u pitanju nekaprava – boravi{te, kako je obja{njeno u daljem tekstu.

[ta je to za{tita porodice sa djecom?

Za{tita porodice sa djecom je osiguranje porodice kroz materijalna idruga davanja, radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju dje-ce, kao i njihovom osposobljavanju za samostalan ìvot i rad, u najbo-ljem interesu djeteta.

Koja su to prava koja pripadaju porodici sa djecom?

1. Dodatak na djecu (“Dje~iji dodatak”)Dje~iji dodatak ostvaruju porodice sa podru~ja Kantona Sarajevo i to:ili po prebivali{tu, ili po boravi{tu. Dakle, porodica ne moè ostvaritidje~iji dodatak i ondje gdje ima prebivali{te i u mjestu gdje ima prijav-ljeno boravi{te (ukoliko je razli~ito od prebivali{ta). Ovo pravo ostvaru-ju porodice sa djecom ~iji ukupni prihodi (pla}e, penzije i sli~ni priho-di) po ~lanu doma}instva ne prelaze 20% od prosje~ne pla}e. Samiznos dje~ijeg dodatka utvr|uje Kantonalno ministarstvo za rad, soci-jalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice.Bez obzira na visinu ukupnih prihoda, dje~iji dodatak pripada djecioboljeloj od {e}erne bolesti, karcinoma, leukemije, TBC-a i celijakije, tedjeci korisnika stalne nov~ane pomo}i.

28

Pored ovih uvjeta za ostvarenje prava na dje~iji dodatak, mora se radi-ti o djetetu koje je mla|e od 15 godina (stariji jedino u slu~aju da su naredovnom {kolovanju u BiH – najkasnije do 27. godine ìvota, ukolikosu pored toga nesposobni za privre|ivanje).Dje~iji dodatak se mora ispla}ivati i za vrijeme raspusta.Ako se radi o djeci koja su ometena u psihi~kom i fizi~kom razvoju, akoja se nalaze na specijalnom {kolovanju, dje~iji dodatak se daje tokomcijelog {kolovanja, a najkasnije do 27. godine ìvota.Dje~iji dodatak ne pripada: djeci smje{tenoj u ustanove dje~ije i socijalne za{tite, djetetu koje po zavr{etku srednje {kole ponovo upi{e srednju {kolu, djetetu koje u toku studija izgubi vi{e od jedne godine na vi{oj ili vi-

soko{kolskoj ustanovi, djetetu koje “obnovi godinu”, djetetu koje po zavr{etku visokog obrazovanja upi{e {kolu istog ste-

pena.Tako|er, dje~iji doplatak prestaje djetetu koje stupi u brak ili stekne po-tomstvo.Pravo na dje~iji dodatak se mora obnavljati godi{nje; korisnik dje~ijegosiguranja mora svake godine, izme|u 01.09. i 31.10., dostaviti dokazeo ispunjavanju za ostvarenje ovog prava, te prijaviti svaku promjenukoja eventualno povla~i gubitak ovog prava.

2. Naknada umjesto pla}e èni-majci u radnom odnosu, za vrijemedok odsustvuje s posla radi trudno}e, poro|aja i njege djetetaOvu naknadu ostvaruju osobe koje imaju prebivali{te od najmanje go-dinu dana u Kantonu Sarajevo, ali i lica koja imaju prijavljen boravakna istom podru~ju, te osobe koje imaju status raseljene osobe. Nakna-da se utvr|uje u visini od 60% od prosje~ne pla}e. Ukoliko èna-majkaiz opravdanih razloga nije primila pla}u u posljednjih 6 mjeseci, nakna-da se ispla}uje u visini najniè pla}e. Ako je zasnovala radni odnos, aprije poroda najmanje 6 mjeseci nije bila u radnom odnosu, naknadapla}e joj se obra~unava u visini od 50% najniè pla}e.Na iznos naknade, umjesto pla}e èni-majci, upla}uju se doprinosiPIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti i izmiruju se poreskeobaveze u skladu sa zakonom. Naknada se ispla}uje neprekidno kroz


jednu godinu, po~ev{i od dana stupanja na porodiljski dopust (kojemoè po~eti 28 dana prije o~ekivanog poro|aja).Naknadu, umjesto pla}e èni-majci, moè ostvariti otac djeteta, odno-sno usvojitelj.

3. Nov~ana potpora za vrijeme trudno}e i poro|aja èni-majci kojanije u radnom odnosuOvo pravo se ostvaruje ukoliko èna-majka, odnosno njen bra~ni drug,imaju prebivali{te u Kantonu Sarajevo od najmanje godinu dana,odnosno boravi{te ukoliko se radi o raseljenoj osobi. Ostvaruje se uiznosu od 20% prosje~ne pla}e, u neprekidnom trajanju od godinu da-na od dana poro|aja.Pod istim uvjetima ovo pravo ostvaruje i majka porodilja koja se nalazina redovnom {kolovanju.

4. Jednokratna potpora za opremu novoro|enog djetetaJednokratna potpora se ostvaruje u iznosu od 35% prosje~ne pla}e, podjednakim uvjetima koje je neophodno ostvariti i za gore opisano pravona dje~iji dodatak.

5. Potpora u prehrani djeteta do {est mjeseci i dodatna ishrana zamajke-dojiljeUz ispunjenje istih uvjeta kakvi su predvi|eni za ostvarenje prava nadje~iji dodatak, i ovo pravo ostvaruju dojilje-majke sa djetetom starostido 6 mjeseci. Pravo se ostvaruje u naturalnom davanju ~ija vrijednost nemoè biti manja od 8% prosje~ne pla}e. Ovo pravo se ostvaruje putemZavoda za zdravstvenu za{titu èna i materinstva Kantona Sarajevo.

6. Smje{taj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama pred{kolskogodgojaOvaj smje{taj imaju sva djeca pred{kolskog uzrasta u Kantonu. Ali, pravona osloba|anje tro{kova djece u pred{kolskoj ustanovi mogu ostvariti: djeca bez roditelja, djeca ~iji je jedan roditelj sa invaliditetom preko 70% ili osoba o{te-

}enog sluha koja ostvaruje pravo na stalnu nov~anu pomo}, djeca korisnici naknade za pomo} i njegu od strane druge osobe, djeca korisnici prava na stalnu nov~anu pomo},

30

djeca sa invaliditetom, djeca u ~ijem doma}instvu ima jedna ili vi{e mentalno retardiranih

ili psihi~ki oboljelih osoba, djeca ~ija su oba roditelja redovni studenti.Dio tro{kova smje{taja djece u pred{kolskim ustanovama bi}e subven-cioniran kada se radi o djeci zaposlenih roditelja, ili djeci ~iji je jedan ro-ditelj zaposlen a drugi je redovan student, a ~iji prihod po ~lanu doma-}instva ne prelazi 35% prosje~ne pla}e, uz ispunjenje ostalih uvjeta pre-dvi|enih za ostvarenje prava na dje~iji dodatak.

7. Osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u {kolama osnovnogobrazovanjaOvo pravo ostvaruje se u Kantonu u skladu sa financijskim mogu}nos-tima Kantona. Radi se dakle, o jednom obroku za vrijeme nastave u {ko-lama osnovnog obrazovanja za djecu iz socijalno ugroènih porodica.

8. [kolarine i stipendije |acima i studentima/studenticamaOvo pravo prvenstveno pripada: djeci bez oba roditelja, djeci ~iji je jedan roditelj sa invaliditetom preko 70% ili osoba o{te-

}enog sluha koja ostvaruje pravo na stalnu nov~anu pomo}, djeca korisnika naknade za pomo} i njegu od strane druge osobe, djeca korisnika prava na stalnu nov~anu pomo}, djeca sa invaliditetom, djeci u ~ijem doma}instvu ima jedna ili vi{e osoba mentalno retardi-

ranih ili psihi~ki oboljelih osoba.

Kome se treba obratiti za ostvarivanje ovih prava?

Propisom Kantona bliè se ure|uju uvjeti, na~in, postupak, organi i fi-nansiranje prava porodice sa djecom.Zahtjevi za ostvarenje prava na naknadu umjesto pla}e èni-majci u ra-dnom odnosu, nov~anu pomo} za vrijeme trudno}e i poro|aja ène-majke koja nije u radnom odnosu, jednokratna pomo} za opremu no-voro|enom djetetu, te za pomo} u prehrani djeteta do 6 mjeseci staros-ti, neophodno je podnijeti zahtjev u roku od 60 dana od dana porodanadle`nom organu za ostvarenje navedenih prava.


Zahtjevi za ostvarenje gore pomenutih prava: dje~iji dodatak, nov~anapomo} za vrijeme trudno}e i poro|aja ène-majke koja nije u radnomodnosu, jednokratna pomo} za opremu novoro|enom djetetu, oslobo-|enje od tro{kova smje{taja djece uz osiguranu ishranu u ustanovamapred{kolskog odgoja, osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u{kolama osnovnog obrazovanja podnose se op}inskim slu`bama soci-jalne za{tite op}ine u kojoj porodica ima prebivali{te/boravi{te.

Zna~i, sva prava porodice sa djecom ostvaruju se putem op}ine u ko-joj traìlac prava ima prebivali{te.

32

Glava VIPRAVA IZ OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I ZDRAVSTVENA ZA[TITA

I. Obavezno zdravstveno osiguranje

Zdravstveno osiguranje je dio socijalnog osiguranja gra|ana, ustanov-ljen na na~elu uzajamnosti i solidarnosti, na na~in da gra|ani ulaga-njem sredstava ostvaruju pravo na zdravstvenu za{titu.Zdravstveno osiguranje moè biti: Obavezno, Pro{ireno, Dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

Korisnici A. Obavezno zdravstveno osiguranjePravo na obavezno zdravstveno osiguranje imaju lica kojima je Kanto-nalni zavod zdravstvenog osiguranja (dalje u tekstu “Zavod”) utvrdiostatus osiguranoga lica (u daljem tekstu “osiguranik”). To su lica koja suu radnom odnosu i druga lica koja vr{e odre|ene djelatnosti. U skladusa prirodom ovog vodi~a izdvajamo sljede}e kategorije:1. Lica zaposlena kod pravnih i fizi~kih lica sa sjedi{tem u Federaciji;2. Lica zaposlena kod pravnih i fizi~kih lica sa sjedi{tem u Federaciji,

upu}ena na rad ili stru~no usavr{avanje u inozemstvo, te lica na ra-du u doma}instvima osiguranika koji se nalaze na radu u inozem-stvu;


Dokumentacija potrebna za prijavu radnika/zaposlenika i vlasnikafirmi, osim privatnih radnji, mora se podnijeti u roku od 8 dana oddana po~etka rada, a obuhvata sljede}e dokumente: Prijava PIO-a, Prijava na zdravstveno osiguranje – obrazac ZO1, Kopija ili original li~ne karte.Ukoliko se radi o vlasniku privatne radnje, pored ovih dokumenata,potrebno je priloìti i rje{enje o po~etku djelatnosti.

3. Lica koja se nakon zavr{enog obrazovanja nalaze na obaveznomprakti~nom radu, ako rade puno radno vrijeme;

4. Lica koja na teritoriji Federacije obavljaju privrednu ili neprivrednudjelatnost li~nim radom;

5. Lica koja su vlasnici privatnih preduze}a sa sjedi{tem na teritorijiFederacije, ako nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu;

6. Korisnici penzija i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju izapo{ljavanje po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranjuFederacije;

7. Nezaposlena lica }e biti zdravstveno osigurana ukoliko su prijavlje-na Zavodu za zapo{ljavanje, te ako su: se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa,

obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade pla-}a na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili prema propisimadonesenim na osnovu ovog zakona,

se prijavila u roku od 30 dana nakon otpu{tanja iz ustanove zaizvr{enje kaznenih i prekr{ajnih sankcija, iz zdravstvene ili dru-ge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena mjera sigur-nosti obaveznog psihijatrijskog lije~enja u zdravstvenoj ustanoviili obaveznog lije~enja alkoholi~ara i narkomana,

na stru~nom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organiziraZavod za zapo{ljavanje,

se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i akosu prije odlaska u inozemstvo bila zdravstveno osigurana,

se prijavila u roku od 90 dana nakon zavr{etka {kolske godine ukojoj su zavr{ila redovna {kolovanja, odnosno od dana poloè-nog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstvenu za{ti-tu,

34


Potrebna dokumentacija za zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica: prijava zdravstvenog osiguranja – obrazac ZO1, rje{enje o priznavanju prava na zdravstvenu za{titu koje daje

op}ina po osnovu prebivali{ta, li~na karta.

8. Djeca koja su navr{ila 15 godina ìvota, a nisu zavr{ila osnovno{kolovanje ili se po zavr{etku osnovnog {kolovanja nisu zaposlila,}e biti zdravstveno osigurana ako se u roku od 30 dana od dana na-vr{enih 15 godina ìvota, odnosno od dana zavr{etka {kolske godi-ne, prijave Zavodu za zapo{ljavanje;

9. Lica koja su prema propisima o {kolovanju izgubila status u~enika,odnosno redovnog studenta/studentice ili su prekinula redovno{kolovanje, zadràvaju pravo na zdravstvenu za{titu u trajanju odjedne godine od dana prekida {kolovanja ako su se prijavila Zavo-du za zapo{ljavanje u roku od 30 dana od dana prekida {kolovanjai ako pravo na zdravstvenu za{titu ne mogu ostvariti po drugomosnovu;

10. Lica s prebivali{tem na teritoriji Federacije kojima je priznato svoj-stvo ratnog, mirnodopskog i civilnog invalida rata, odnosno statuskorisnika porodi~ne invalidnine, ako nisu zdravstveno osiguranapo drugom osnovu;

11. Lica koja su prekinula rad zbog toga {to ih je pravno lice uputilo nastru~no obrazovanje ili postdiplomski studij;

12. Lica koja je pravno lice prije stupanja u radni odnos uputilo, kaosvoje stipendiste, na prakti~an rad ili u drugo pravno lice radi stru-~nog osposobljavanja ili usavr{avanja.

B. Osigurana lica – ~lanovi porodice osiguranikaOsigurana lica su ~lanovi porodice osiguranika i to (~lanovi porodiceosiguranika u daljem tekstu “osigurana lica”):1. Supru`nik (bra~ni i vanbra~ni, u skladu sa propisima o braku i po-

rodici);Za prijavu supru`nika – bra~nog ili vanbra~nog, potrebna je sljede-}a dokumentacija: Vjen~ani list ili ku}na lista, Li~na karta osiguranika, Li~na karta supru`nika,

36

Listing PIO-a, ili potvrda za supru`nika da nije aktivni osigura-nik (da nije osiguran po nekom drugom osnovu).

2. Djeca (ro|ena u braku, van braka, usvojena ili pastor~ad, te drugadjeca ako ih osiguranik izdràva);Potrebna dokumentacija: Li~na karta osiguranika, Rodni list djeteta, Za djecu preko 15 godina starosti potrebna je potvrda {kole ili fa-

kulteta da se nalaze na redovnom {kolovanju.3. Roditelji (otac, majka, o~uh, ma}eha, usvojitelji osiguranika) ako ih

izdràva;Potrebna dokumentacija: Rodni list nosioca osiguranja, Uvjerenje o visini prihoda, Uvjerenje katastra iz mjesta ro|enja i mjesta stanovanja da nema

zemlji{ta u svojini, Uvjerenje PIO-a iz zemlje ranijeg prebivali{ta da nije korisnik

penzije, Potvrda da nije evidentiran kao penzioner ili aktivni osiguranik

u BiH, Potvrda da nije obveznik uplate doprinosa po osnovu obavljanja

samostalne djelatnosti, Izjava potpisana u poslovnici sa dva svjedoka, Ku}na lista, Li~ne karte.

4. Unuci, bra}a, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalni ì-vot i rad i ako nemaju sredstava za izdràvanje, pa ih izdràva osi-guranik. Dokumentacija potrebna za osiguranje ovih kategorija jeista kao i kod osiguranja roditelja, a jo{ treba dodati i rje{enje PIO onesposobnosti za samostalan ìvot i rad.

C. Ostali korisniciPored osiguranika i osiguranih lica, pravo na zdravstvenu za{titu u obi-mu koji pripada osiguranicima imaju:U~enici srednjih {kola i redovni studenti visokih {kola koji nisu osigu-rani kao ~lanovi porodice osiguranika (za ovjeru knjiìce je potrebnapotvrda o redovnom {kolovanju);

Lica koja su nesposobna za samostalan ìvot i rad i nemaju sredstava zaizdràvanje, u skladu sa propisima o socijalnoj pomo}i (prijavu na osi-guranje vr{i Centar za socijalni rad uz rje{enje o stalnoj socijalnoj po-mo}i).Sva gore navedena lica dokazuju svoje zdravstveno osiguranje zdrav-stvenom legitimacijom (knjiìcom) koju izdaje nadle`ni Kantonalni za-vod zdravstvenog osiguranja, putem nadle`nih gradskih poslovnica.

II. Prava iz zdravstvenog osiguranja

Prava iz zdravstvenog osiguranja se ostvaruju preko poslovnica Zavo-da zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.Putem ovih poslovnica se vr{i: prijava i odjava osiguranja, promjene u osiguranju, ovjera zdravstvenih knjiìca, ovjera prijedloga o potrebi ortopedskih pomagala, kontrola naknade bolovanja prema sjedi{tu obveznika uplate dopri-

nosa.Prava iz zdravstvenog osiguranja su:1. Pravo na zdravstvenu za{titu, obuhvata: Primarnu zdravstvenu za{titu (djelatnosti porodi~nog doktora me-

dicine, op}e medicine, {kolske medicine, higijensko-epidemiolo-{ku za{titu, zubozdravstvenu za{titu, hitnu medicinsku pomo},medicinu rada, za{titu èna i djece, dijagnosti~ku i apotekarskudjelatnost);

Specijalisti~ko konsultativnu zdravstvenu za{titu (mjere, aktivnosti ipostupci koji se poduzimaju u cilju dijagnosticiranja, lije~enja imedicinske rehabilitacije oboljelih kada nije potrebno bolni~kolije~enje);

Bolni~ku zdravstvenu za{titu (mjere, aktivnosti i postupci koji sepoduzimaju u cilju dijagnosticiranja, lije~enja i medicinske reha-bilitacije oboljelih u odgovaraju}im stacionarnim zdravstvenimustanovama);

Pravo na lijekove (Kanton Sarajevo je regulisao Odlukom o listi li-jekova koji se propisuju na teret sredstava Kantonalnog zavoda);

Pravo na kori{tenje ortopedskih i drugih pomagala;


Lica osigurana preko Zavoda zdravstvenog osiguranja KantonaSarajevo imaju pravo lije~enja i u drugim kantonima, Distriktu Br~koi drugom entitetu, ukoliko se radi o hitnim slu~ajevima;

Prilikom odlaska u inozemstvo, u zemljama sa kojima postoje za-klju~eni ugovori o socijalnom osiguranju, osigurana lica mogu,pod odre|enim uvjetima, koristiti zdravstvenu za{titu u hitnimslu~ajevima.

2. Naknada putnih tro{kova u vezi sa kori{tenjem zdravstvene za{ti-te,

3. Naknada pla}e za vrijeme privremene sprije~enosti za rad koja pri-pada samo licima u radnom odnosu.

Jedina razlika u pravima izme|u osiguranika i ~lanova njihovih poro-dica koje osiguravaju – osiguranih lica, je u tome {to osiguranici ostva-ruju ova prava po osnovu radnog odnosa, pa prema tome, imaju pravona naknadu pla}e za vrijeme privremene sprije~enosti za rad (jer je ovopravo vezano za pravo iz radnog odnosa).

38

Glava VIIPOSREDOVANJE U ZAPO[LJAVANJU

I. [ta je to posredovanje u zapo{ljavanju?

Posredovanje u zapo{ljavanju obuhvata sve radnje i mjere poduzete usvrhu povezivanja nezaposlene osobe koja traì zaposlenje, kao i zapo-slene osobe koja traì promjenu u zaposlenju, sa poslodavcima kojimaje potreban zaposlenik radi zasnivanja radnog odnosa, odnosno zaklju-~ivanja ugovora o radu ili radnog angaòvanja.U postupku posredovanja uzima se u obzir: postojanje poslova sa slobodnim radnim mjestima, sposobnosti osoba za koje se posreduje u zapo{ljavanju, njihove li~ne zahtjeve, duìnu ~ekanja posla, po potrebi ispitivanje psiholo{ke sposobnosti, sklonosti prema radu na odre|enim radnim mjestima, zdravstveno stanje.

II. Postupak posredovanja

A. Nezaposlena osobaNezaposlenom osobom se smatra osoba sposobna za rad koja nije u ra-dnom odnosu, a koja:a) nema registrirano privredno dru{tvo ili drugo pravno lice, odnosno

ne ostvaruje dividendu po osnovu udjela u privrednom dru{tvu ilidrugom pravnom licu,

b) nema registriran obrt, Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 39

40

c) se ne bavi poljoprivrednom djelatno{}u, d) nije uìvalac penzije prema propisima o penzijskom i invalidskom

osiguranju, e) nije redovan u~enik/ca ili student/ica, f) ostvaruje prihod po bilo kojem osnovu, g) aktivno traì posao.

B. Du`nost nezaposlene osobeNezaposlena osoba du`na je, po zavr{etku {kolovanja, prijaviti se naevidenciju nezaposlenih osoba kod Zavoda za zapo{ljavanje u mjestusvog prebivali{ta.Pravovremenom registracijom u svom op}inskom Zavodu za zapo{lja-vanje sti~u se prava na: usluge posredovanja u zapo{ljavanju, informiranje o mogu}nostima zapo{ljavanja razli~itih kategorija ne-

zaposlenih, osiguranje za slu~aj nezaposlenosti i socijalnu sigurnost nezaposle-

nih osoba.Prijavljivanje se vr{i u op}inskim Zavodima za zapo{ljavanje premamjestu prebivali{ta. Potrebno je pojaviti se li~no i donijeti: Radnu knjiìcu ovjerenu u op}ini, gdje treba predo~iti dokaz o stru-

~noj spremi – svjedod`bu (diplomu) o zavr{enom obrazovanju i os-taviti ovjerene kopije dokumenata,

Li~nu kartu i prijavu mjesta prebivali{ta, Izjavu o ispunjavanju uvjeta za dobivanje statusa nezaposlene oso-

be (utvr|eni obrazac u Zavodu).

C. Rokovi za prijavljivanje Zavodu za zapo{ljavanjeObavezni rokovi za prijavljivanje Zavodu za zapo{ljavanje kako bi ste-kli prava: 90 dana nakon zavr{etka {kolske godine u kojoj je zavr{eno redovno

{kolovanje, odnosno od dana poloènog ispita, ako je osoba prije to-ga izgubili pravo na zdravstvenu za{titu,

osobe koje su prema propisima o {kolovanju izgubile status u~eni-ka/ce, odnosno redovnog/e studenta/ice ili su prekinule redovno{kolovanje zadràvaju pravo na zdravstvenu za{titu u trajanju odjedne godine od dana prekida {kolovanja, ako su se prijavile Zavo-


du za zapo{ljavanje u roku od 30 dana od prekida {kolovanja i akopravo na zdravstvenu za{titu ne mogu ostvariti po drugom osnovu.

Nakon {to se nezaposlena osoba prijavi na evidenciju nezaposlenih,du`na je da se redovno javlja slu`bi/zavodu, a najmanje jedanput usljede}im rokovima, i to po isteku: 30 dana – ako ostvaruje pravo na nov~anu naknadu i penzijsko-in-

validsko osiguranje, 60 dana – ako ostvaruje pravo na zdravstvenu za{titu, 90 dana – ako ne ostvaruje prava po osnovu nezaposlenosti.Osoba koja traì posao, a nema status nezaposlene osobe, nije du`na dase redovno javlja slu`bi za zapo{ljavanje.Ukoliko nezaposlena osoba pro|e proceduru izbora i odabira za nekiposao u postupku posredovanja, ne smije odbiti ponu|eni posao akoza to nema opravdane razloge.

D. Zavodi za zapo{ljavanjeZavodi za zapo{ljavanje u op}inama djeluju u okviru Sektora za posre-dovanje u zapo{ljavanju i socijalnu sigurnost nezaposlenih lica. Zada-tak zaposlenih u Zavodima je da: evidentiraju lica koja traè zaposlenja prema stru~noj kvalifikaciji,

iskustvu i da posreduju u zapo{ljavanju. Da nezaposlena evidenti-rana lica, ukoliko postoje mogu}nosti, upute na profesionalnu ori-jentaciju, stru~no osposobljavanje ili stru~nu prekvalifikaciju,

da od poslodavca dobiju ta~na obavje{tenja o slobodnim radnimmjestima i o uvjetima koje trebaju ispunjavati radnici koji }e bitiupu}eni na ta radna mjesta,

da na slobodna radna mjesta upu}uju kandidate koji posjeduju po-trebne stru~ne i fizi~ke sposobnosti.

E. Procedura kod posredovanja pri zapo{ljavanjuPoslove posredovanja pri zapo{ljavanju Kantonalna slu`ba za zapo{lja-vanje obavlja na osnovu prijave i saznanja o potrebama za zaposleni-kom, evidencije zaposlenih i drugih osoba koje traè zaposlenje, te uneposrednoj saradnji sa poslodavcem i nezaposlenim osobama.Prijavu potrebe za zaposlenikom podnosi poslodavac ~ije je sjedi{te napodru~ju Kantona Sarajevo na propisanim obrascima Slu`bi za zapo{-ljavanje Kantona Sarajevo.

Nakon primitka prijave od strane poslodavca, Slu`ba za zapo{ljavanjeobjavljuje oglas u roku od 3 dana.Kantonalna slu`ba za zapo{ljavanje }e protekom oglasnog roka poslo-davcu uputiti traène zaposlenike koji odgovaraju zahtjevu iz prijave.Kantonalna slu`ba za zapo{ljavanje du`na je provjeriti da li su se upu-}ene osobe prijavile poslodavcu i prihvatile ponu|eni posao, odnosnoda li je radno mjesto popunjeno.Nezaposlena osoba moè dogovoriti sa odre|enim poslodavcem da seprijavi na poziv za dodjelu podsticaja/subvencija u skladu sa procedu-rama odre|enim javnim oglasom i na taj na~in sebi olak{ati zaposlenje.Ukoliko nezaposlena osoba neopravdano odbije zaposlenje ponu|enoposredovanjem Kantonalne slu`be, smatra se nezaintersovanom za za-po{ljavanje i prestaje se voditi na evidenciji nezaposlenih osoba.Opravdanim razlogom za odbijanje ponu|enog zaposlenja smatra senaro~ito: bolest, te{ka bolest uèg ~lana porodice (bra~ni drug, djeca – bra~na i van-

bra~na, usvojena i pastor~ad), duè odsustvo iz mjesta prebivali{ta.Slu`ba za zapo{ljavanje prestaje voditi osobu kao nezaposlenu uosnovnoj evidenciji ako ta osoba:1. zasnuje radni odnos,2. odbije odgovaraju}i posao,3. bude zate~ena na radu bez ugovora o radu ili pisane izjave poslo-

davca, odnosno rje{enja o zasnivanju radnog odnosa ili o postavlje-nju,

4. registrira privredno dru{tvo ili drugo pravno lice, odnosno ostvaridividendu po osnovu udjela u privrednom dru{tvu ili drugom pra-vnom licu,

5. registrira obrt,6. po~ne se baviti poljoprivrednom djelatno{}u,7. ispuni uvjete za penziju prema propisima o penzijskom i invalid-

skom osiguranju,8. stupi na odsluènje vojnog roka,9. stupi na izdràvanje kazne zatvora, mjere sigurnosti, za{titne ili va-

spitne mjere u trajanju duèm od {est mjeseci,10. navr{i 65 godina ìvota,

42


11. odbije uklju~iti se u obrazovanje na istom stepenu stru~ne spreme ucilju pove}anja njene mogu}nosti, a koje je organizovala i tro{kovesnosi Slu`ba za zapo{ljavanje, ili ako bez opravdanoga razloga pre-kine, odnosno ne zavr{i obrazovanje,

12. ne javi se slu`bi za zapo{ljavanje u dva uzastopna roka, a ne obavi-jesti Slu`bu za zapo{ljavanje o opravdanim razlozima nejavljanja,

13. ne ispunjava uvjete o aktivnom traènju posla,14. odjavi se sa evidencije,15. primi nov~anu naknadu u skladu sa ~lanom 30.a Zakona o izmjena-

ma i dopunama Zakona o posredovanju u zapo{ljavanju i socijalnojsigurnosti nezaposlenih osoba,

16. postane redovan/na u~enik/ca ili student/ica,17. za vrijeme obavljanja pripravni~kog staà.Osoba koja se bri{e sa evidencije nezaposlenih moè se ponovo prijavi-ti na evidenciju nakon prestanka okolnosti zbog kojih se prestala voditi.Kad se te okolnosti otklone i osoba se ponovo prijavi na evidenciju ne-zaposlenih, osoba sti~e sva prava u pogledu beneficija i ima tretmanosobe koja se prvi put prijavljuje na evidenciju nezaposlenih.

III. Kako se obezbje|uje materijalna i socijalna sigurnost nezaposlenih osoba?

Pod pravima iz materijalne i socijalne sigurnosti koje nezaposlene oso-be mogu ostvariti su: nov~ana naknada, zdravstveno osiguranje, penzijsko i invalidsko osiguranje.

A. Nov~ana naknadaNov~anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti ostvaruju osobe sa inva-liditetom, koje su ostvarile pravo na nov~anu naknadu za njegu i po-mo} od strane druge osobe u skladu sa Zakonom o socijalnoj za{titi, za-{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom Kantona Sarajevo iu skladu sa Zakonom o dopunskim pravima boraca – branitelja Bosne iHercegovine.Uvjeti za ostvarivanje prava na nov~anu naknadu za nezaposlenu oso-bu su:

Minimalno 8 mjeseci radnog staà, puno radno vrijeme, neprekidnoili sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci;

Prijava Zavodu i podno{enje zahtjeva za ostvarivanje prava na nov-~anu naknadu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odno-sa;

Izmireni doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti; Da nezaposlena osoba nije svjesno doprinijela prestanku radnog

odnosa.Ovi uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. Nov~ana naknada se is-pla}uje 3, 6, 9, 12, 15, 18 ili 24 mjeseca, ovisno od vremena provedenogna radu i iznosi 40% prosje~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji BiH uposljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa.

B. Pravo na zdravstveno osiguranjeOvo pravo nezaposlene osobe ostvaruju ako ispunjavaju uvjete predvi-|ene Federalnim zakonom o zdravstvenom osiguranju. Prema ovomZakonu, nezaposlena osoba }e biti zdravstveno osigurana ako se Zavo-du prijavi u roku: 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, 90 dana nakon zavr{etka {kolovanja, 30 dana nakon otpu{tanja iz ustanove za izvr{enje kaznenih sankci-

ja, iz zdravstvene ustanove, ako je bila primjenjena mjera obave-znog lije~enja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog lije~enja alko-holi~ara i narkomana,

90 dana nakon razvoda braka, ako je razvedeni supru`nik mla|i od45 godina (èna), odnosno 60 godina (mu{karac), ako su joj/mu sud-skom odlukom povjerena djeca na ~uvanje i odgajanje i dok djecaimaju pravo na izdràvanje.

C. Pravo na penzijsko osiguranjePravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ima ne-zaposlena osoba kojoj nedostaju do tri godine za sticanje uvjeta za os-tvarivanje prava na starosnu penziju, u skladu sa Zakonom o penzij-skom i invalidskom osiguranju.

44

IV. Postupak ostvarivanja prava po osnovu nezaposlenosti

Postupak ostvarivanja prava po osnovu nezaposlenosti pokre}e se nazahtjev nezaposlene osobe.Uz zahtjev za ostvarivanje nov~ane naknade za slu~aj nezaposlenostiprilaù se dokazi relevantni za rje{avanje po zahtjevu.Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo utvr|uje formu zahtjeva ina~in podno{enja, kao i potrebnu ostalu dokumentaciju koja se morapriloìti uz zahtjev.


46

Glava VIIIOBRAZOVANJE

O obrazovanju generalno

Pravo na obrazovanje je jedno od temeljnih ljudskih prava. Obrazova-nje predstavlja jedno od klju~nih faktora za ostvarivanje drugih prava ipokreta~ka je snaga u osnaìvanju djece i odraslih da sami oblikuju svo-ju budu}nost, iza|u iz siroma{tva i uzmu puno u~e{}e u ìvotu svoje za-jednice. U tom smislu, pravo na obrazovanje je usko vezano sa pravomna rad. Svaki pojedinac ima pravo na obrazovanje, i vlasti na svim nivo-ima, uklju~uju}i op}inu, du`ne su osigurati ostvarivanje ovog prava.U Federaciji BiH, obrazovanje je oblast u nadle`nosti kantona.

I. [ta je osnovno obrazovanje, koliko traje, koja je starosna dobdjeteta za upis?

Osnovno obrazovanje je obavezno, besplatno i dostupno svima.Redovno osnovno obrazovanje zna~i poha|anje redovne osnovne {ko-le u trajanju od devet godina, i to za djecu od {est do petnaest godinastarosti i obavezno je. Osim toga, dijete koje }e do 1. marta teku}e go-dine navr{i 5 i po godina ìvota mora biti upisano u osnovnu {kolu.

A. Kako se vr{i izbor {kole?Djeci se mora omogu}iti poha|anje {kole koja je najblià njihovommjestu stanovanja. U izuzetnim okolnostima, dijete moè poha|atidrugu osnovnu {kolu koja je izvan {kolskog podru~ja u kojem ìvi, alisamo na zahtjev roditelja ili staratelja.

B. Kada se vr{i upis djece u {kolu?Upis u redovnu osnovnu {kolu obavlja se u aprilu i augustu na osnovuspiskova budu}ih u~enika koje {kolama dostavlja nadle`ni organ op}i-ne na ~ijoj se teritoriji {kola nalazi.Ocjenu sposobnosti djece pri upisu u osnovnu {kolu obavlja komisijasastavljena od pedagoga (pedagoga-psihologa ili psihologa) i nastavni-ka razredne nastave, uz prethodno pribavljeno ljekarsko uvjerenje na-dle`ne zdravstvene ustanove.Ocjenu sposobnosti djece s o{te}enjima sluha i govora vr{i Centar zaslu{nu i govornu rehabilitaciju, djece o{te}enog vida Centar za slijepui slabovidnu djecu.

C. Kada po~inje i zavr{ava nastava?[kolska godina traje od 01. septembra teku}e do 31. augusta narednegodine. Ministarstvo propisuje {kolski kalendar za svaku {kolsku godi-nu i objavljuje ga najkasnije 10 dana prije po~etka nastave. Nastava uosnovnoj {koli izvodi se po polugodi{tima i traje 37 radnih sedmica. Ozavr{enom osnovnom obrazovanju u~eniku/u~enici se izdaje svjedo-d`ba, koja je javna isprava.

D. Da li se osnovna {kola moè poha|ati naknadno, poslije 15.godine ìvota?Odrasle osobe, koje su starije od 15 godina, mogu sticati osnovno obra-zovanje u skladu sa nastavnim planom i programom za odrasle kojeodredi Agencija za nastavne planove i programe.

E. [ta ako je dijete pripadnik nacionalne manjine?Dijetetu koje je dràvljanin Bosne i Hercegovine, a koje se smatra pri-padnikom nacionalne manjine, osigurat }e se nastava maternjeg jezikau osnovnoj {koli u koju je upisano. Nastava maternjeg jezika se moèodvijati u razredu, u zasebnom razredu, grupi ili pojedina~no.

F. [ta ako dijete ima posebne potrebe?Rad sa djecom sa posebnim potrebama odvija se u specijalnim {kolama,ali i u redovnim osnovnim {kolama. Mogu}nost prelaska u~enika izspecijalne u redovnu {kolu zavisi od pedago{kog, psiholo{kog, defekto-


48

lo{kog, logopedskog i socijalnog statusa u~enika, a ovu procjenu vr{ispecijalna osnovna {kola ili ustanova.Ako se procijeni da dijete moè poha|ati redovnu nastavu, ono imapravo da bude u redovnim odjeljenju, a moè se organizovati i kao radu manjim grupama ili kao pojedina~ni rad sa nastavnikom/nastavni-com – defektologom.

Kako roditelji u~estvuju u radu {kole?Svaka osnovna {kola ima Vije}e roditelja koje se bira za teku}u {kolskugodinu, a ~ine ga po jedan roditelj u~enika/u~enica iz svakog odjeljenja.Vije}e roditelja prezentira stavove roditelja {kolskom odboru i doprino-si razvijanju komunikacije izme|u u~enika/u~enica, nastavnika, rodite-lja i zajednice.

Nadzor nad zakonito{}u rada i stru~ni nadzorNadzor nad zakonito{}u rada i inspekcijski nadzor, kao i stru~ni nadzorrada javnih ustanova i ustanova iz oblasti osnovnog odgoja i obrazova-nja vr{i Ministarstvo.Svaka osnovna {kola ima svoje organe upravljanja. Zakonski minimumorgana upravljanja je:1. Organ upravljanja u osnovnoj {koli je {kolski odbor.2. Organ rukovo|enja je direktor/direktorica {kole.3. Organ kontrole poslovanja u osnovnoj {koli je nadzorni odbor.

II. Srednje obrazovanje

Novi Zakon o srednjem obrazovanju je usvojen 01. septembra 2010. go-dine, kada je i po~ela njegova primjena. Provodit }e se od 2010/2011.{kolske godine. Odredbe ovog zakona omogu}avaju svim u~enicima uKS koji zavr{e osnovnu {kolu da nastave {kolovanje, a nastavnici }e bi-ti du`ni da ih usmjeravaju. Ovim Zakonom je uvedeno obavezno sre-dnje obrazovanje u trajanju od jedne ili dvije godine, sa mogu}no{}usticanja stru~ne spreme I i II stepena, ali ne i sticanja srednje stru~nespreme. Obavezno srednje obrazovanje u trajanju od dvije godine os-tavlja mogu}nost u~enicima da nakon zavr{enog ovog obrazovanja, za-vr{e i tre}i razred {kole (uz polaganje razlike predmeta) i steknu sre-dnju stru~nu spremu.

Koliko traje srednje obrazovanje?[kolovanje redovnih u~enika u srednjoj {koli traje tri ili ~etiri godine,nakon ~ega se sti~e srednja stru~na sprema tre}eg ili ~etvrtog stepena.U srednjoj {koli se mogu realizovati odre|eni programi stru~nog obra-zovanja prvog i drugog stepena stru~ne spreme, me|utim, time se nesti~e srednja stru~na sprema.

Koji su tipovi srednjih {kola?Vrste srednjih {kola su gimnazije, srednje {kole za stru~no obrazovanjei obuku, srednje vjerske {kole i srednje {kole za u~enike sa posebnimobrazovnim potrebama. Po zavr{etku srednjeg obrazovanja, polaè sematura ili zavr{ni ispit.

Da li je obrazovanje u srednjim {kolama besplatno?Da, redovno obrazovanje u~enika u srednjim {kolama, kao javnim us-tanovama, je besplatno.

Kako se vr{i upis u srednje {kole?U~enici se upisuju u prvi razred srednje {kole na osnovu javnog kon-kursa koji se u dnevnim novinama objavljuje najkasnije dva mjesecaprije po~etka {kolske godine.U~enik/ca se moè upisati u prvi razred srednje {kole pod uvjetom dado kraja teku}e godine ne navr{ava 18 godina ìvota, a sa posebnimobrazovnim potrebama ova starosna granica iznosi 22 godine ìvota.

Kakve su to srednje {kole za u~enike sa posebnim obrazovnimpotrebama?Srednja {kola za u~enike sa posebnim obrazovnim potrebama je {kola ko-ja je svojim programima i drugim uvjetima rada prilago|ena u~enicimakoji zbog fizi~kih, psihofizi~kih ili bilo kojih drugih razloga imaju pote{ko-}e u savladavanju nastavnih planova i programa, odnosno kada su obra-zovanje i odgoj po posebnim programima njihov najbolji interes. Obrazo-vanje u~enika sa posebnim obrazovnim potrebama je od prioritetnog inte-resa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema. Osnovni cilj obra-zovanja u~enika sa posebnim obrazovnim potrebama je da se svim u~eni-cima daju iste mogu}nosti u~e{}a i uìvanja koristi od obrazovanja i uklju-~ivanja u dru{tvo, u skladu sa njihovim individualnim mogu}nostima.


Koliko traje {kolska godina?Nastava u prvom polugodi{tu po~inje prvog radnog dana u septembrui zavr{ava se po pravilu nakon navr{enih 17 nastavnih sedmica.Zimski odmor za u~enike traje ~etiri sedmice i koristi se, po pravilu, na-kon zavr{etka prvog polugodi{ta.Nastava u drugom polugodi{tu po~inje poslije zimskog odmora i zavr{a-va se nakon ispunjenja planiranog godi{njeg fonda nastavnih ~asova.

Organiziranje nastave i trajanje nastavnog ~asa!Srednja {kola organizira redovnu nastavu u petodnevnoj radnoj se-dmici. Nastavni ~as op}eobrazovne, stru~no-teorijske i prakti~ne nasta-ve u srednjoj {koli traje 45 minuta, a prakti~ne nastave u preduze}imai drugim institucijama 60 minuta.U srednjoj {koli za u~enike sa posebnim obrazovnim potrebama nasta-vni ~as traje 40 minuta.Ukupno optere}enje u~enika u nastavi ne moè iznositi vi{e od sedam~asova dnevno, odnosno 35 ~asova sedmi~no.

Kako u~enici i roditelji u~estvuju u radu {kole?Vije}e u~enika bira se svake godine i ~ine ga predstavnici odjeljenskihzajednica. U~enici u {koli mogu formirati i udruènja u~enika pojedi-nih razreda. Vije}e u~estvuje u pitanjima koja se ti~u nastave, vannas-tavnih aktivnosti, ekskurzija, maloljetni~ke delinkvencije i drugih pita-nja. Roditelji u~estvuju preko Vije}a roditelja, a ~ini ga po jedan roditeljiz svakog odjeljenja {kole. Vije}e roditelja u~estvuje u pobolj{anju uslo-va rada {kole, razvijanju bolje komunikacije izme|u u~enika i nastavni-ka, te suzbijanju maloljetni~ke delinkvencije.

Tko ima pravo dobiti svjedod`bu i diplomu?U~eniku koji sa uspjehom zavr{i razred, srednja {kola izdaje svjedo-d`bu o zavr{enom razredu.U~eniku koji s uspjehom poloì maturu, odnosno zavr{ni ispit, srednja{kola izdaje odgovaraju}u diplomu o zavr{enoj srednjoj {koli.U~enik/ca koji/a u toku srednjeg obrazovanja postigne u svim razredi-ma odli~an uspjeh i ima primjerno vladanje, pod odre|enim uvjetimamoè biti oslobo|en/a polaganja dijela mature.

50

III. Visoko obrazovanje

Visoko obrazovanje je djelatnost od posebnog interesa za Kanton.

Koliko ima visoko{kolskih ustanova u Kantonu Sarajevu?Pored Univerziteta, u Sarajevu postoje i djeluju jo{ ~etiri privatna uni-verziteta i dva fakulteta.

[ta je to univerzitet?Univerzitet je autonomna, akreditirana i licencirana visoko{kolska us-tanova koja se bavi nastavnim, nau~nonastavnim, umjetni~kim, umje-tni~konastavnim i nau~noistraìva~kim radom, koja nudi akademskestepene sva tri ciklusa studija i realizira najmanje pet razli~itih nasta-vnih programa iz najmanje tri nau~ne oblasti – prirodne nauke, tehni-~ke nauke, biomedicina i zdravstvo, biotehni~ke nauke, dru{tvene na-uke i humanisti~ke nauke, sa ciljevima koji uklju~uju unapre|enje vi-sokog obrazovanja, odnosno nau~ni, kulturni, dru{tveni i ekonomskirazvoj Bosne i Hercegovine i Kantona; promociju demokratskog, gra-|anskog dru{tva; postizanje najvi{ih standarda nastave i nau~noistra-ìva~kog i stru~nog rada u skladu sa zakonom.

Za{to je va`no da visoko{kolska ustanova bude akreditirana i licencirana?Akreditacija je proces koji se vodi na osnovu kriterija definiranih odstrane, ili u ime vlasti, nadle`nih za visoko obrazovanje radi dono{enjarje{enja kojim se utvr|uje da visoko{kolska ustanova ispunjava op}e-prihva}ene standarde u pogledu organizacije rada, raspoloìvih pros-tornih, materijalno-tehni~kih i kadrovskih resursa, kvaliteta obrazo-vnog procesa, studijskih programa i kvalifikacija, odnosno zvanja kojadodjeljuje, a koja u skladu sa vaè}im zakonom njihovom nosiocu da-ju odre|ena prava, odnosno pristup narednoj fazi obrazovanja, te pra-vo kori{tenja ste~enih zvanja.Licenciranje predstavlja proces provjere ispunjenosti utvr|enih kriteri-ja za rad akreditirane visoko{kolske ustanove radi dodjele dozvole (li-cence) za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u skladu sa zako-nom.


Licencom se utvr|uju vrsta ustanove, akreditirani studijski programi,maksimalan broj studenata koji se mogu upisati na studijske programesva tri ciklusa, kao i stepeni, odnosno diplome koje visoko{kolska usta-nova moè dodjeljivati.

Da li je zagarantirana ravnopravnost na visoko{kolskim ustanovama?Djelatnost visokog obrazovanja je usmjerena ka punom razvoju ljud-ske li~nosti, po{tivanju ljudskih prava, gra|anskih i drugih demokrat-skih, akademskih, zakonskih i ustavnih na~ela i sloboda.Na akreditiranoj i licenciranoj visoko{kolskoj ustanovi ne moè se ogra-ni~iti pristup visokom obrazovanju, direktno ili indirektno, prema bilokojoj stvarnoj ili pretpostavljenoj osnovi suprotnoj Ustavu, zakonima ime|unarodnom pravu, kao {to su spol, rasa, seksualna orijentacija, fi-zi~ki ili drugi nedostatak, bra~no stanje, boja koè, jezik, vjeroispovi-jest, politi~ko ili drugo mi{ljenje, nacionalno, etni~ko ili socijalno pori-jeklo, veza s nekom nacionalnom zajednicom, imovina, ro|enje ili pre-ma nekom drugom statusu.

Koje vrste visoko{kolskih ustanova postoje?Visoko{kolska ustanova moè se osnovati kao univerzitet ili kao visoka{kola.

Kako se sti~e status studenta/ice?Status studenta/ice sti~e se upisom na odgovaraju}i studijski programvisoko{kolske ustanove.Prijem i upis u prvu studijsku godinu vr{i se na osnovu kona~nih rezul-tata javnog konkursa.Konkurs za upis na studijske programe raspisuje visoko{kolska ustanova.

Da li se moè izgubiti status studenta/ice?Studentu/ici moè prestati status studenta/ice, a student/ica moè izgu-biti status studenta/ice vlastitom krivicom.Status studenta/ice prestaje:a) okon~anjem ciklusa studija,b) ispisom sa visoko{kolske ustanove,c) isklju~enjem sa visoko{kolske ustanove,d) kada student/ica ne okon~a studij u roku koji je odre|en.

52

U koliko ciklusa se organizira visoko obrazovanje?Visoko obrazovanje organizira se u tri ciklusa:I. Prvi ciklus vodi do akademskog zvanja zavr{enog dodiplomskog

studija (the degree of Bachelor) ili ekvivalenta, ste~enog nakon naj-manje tri i najvi{e ~etiri godine studija nakon sticanja svjedo~anstvao zavr{enoj srednjoj {koli, koji se vrednuje sa najmanje 180, odno-sno 240 ECTS bodova.

II. Drugi ciklus vodi do akademskog zvanja magistra ili ekvivalenta,ste~enog nakon zavr{enog dodiplomskog studija, traje jednu ili dvi-je godine, a vrednuje se sa 60, odnosno 120 ECTS bodova, i to takoda u zbiru s prvim ciklusom nosi 300 ECTS bodova.

III. Tre}i ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta, tra-je tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS bodova.

Jedan semestar studija nosi 30 ECTS bodova u svakom ciklusu.Za studij medicinske grupe nauka prvi ciklus se vrednuje do 360 ECTSbodova.

Na koji na~in student/ica moè poha|ati visoko{kolsku ustanovu?Studij na visoko{kolskoj ustanovi se moè poha|ati redovno, vanre-dno, u~enjem na daljinu, ili kombiniranjem ova tri modela studiranja.

Kako su podjeljeni studijski programi?Studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre.U skladu sa (E)CTS obim nastavnih programa iznosi 60(E)CTS studij-skih bodova – kredita u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 (E)CTSstudijskih bodova – kredita u jednom semestru.Broj studijskih bodova – kredita za pojedini predmet odre|uje se pre-ma broju sati nastave, (predavanja, vje`be, seminari), potrebnom vre-menu rada studenta/ice na samostalnim zadacima, potrebnom vreme-nu za u~enje kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanje i potre-bnom vremenu koje akademsko osoblje provodi u pruànju pomo}istudentu/ici u sticanju potrebnog znanja.Jedan (E)CTS studijski bod – kredit predstavlja 25 sati ukupnog optere-}enja studenta/ice kroz sve oblike njegovog/njenog rada na odre|enompredmetu.Ciklusi studija i programi koji vode do akademske titule, stru~nog inau~nog zvanja koje nudi visoko{kolska ustanova fleksibilni su, tako da


omogu}avaju mobilnost studenata u odgovaraju}im fazama, sa dodje-lom (E)CTS bodova – kredita i/ili kvalifikacija, zavisno od rezultata ra-da koje je student/ica ostvario/la.Kod utvr|ivanja pravila studiranja visoko{kolska ustanova osiguravapo{tivanje vaè}eg evropskog sistema prenosa bodova – kredita.

Kako se vrednuje znanje studenata?Uspjeh studenta/ice na ispitu i drugim oblicima provjere znanja, vre-dnuje se i ocjenjuje sistemom usporedivim sa (E)CTS sistemom kakoslijedi:a) 10 (A) – izuzetan uspjeh bez gre{aka ili sa neznatnim gre{kama, no-

si 95-100 bodova,b) 9 (B) – iznad prosjeka, sa ponekom gre{kom, nosi 85-94 boda,c) 8 (C) – prosje~an, sa primjetnim gre{kama, nosi 75-84 boda,d) 7 (D) – op}enito dobar, ali sa zna~ajnijim nedostacima, nosi 65-74 boda,e) 6 (E) – zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda,f) 5 (F, FX) – ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.

Koji oblici provjere znanja studenta/ice postoje?Oblici provjere znanja studenta/ice mogu biti pismeni, usmeni i prakti-~ni. Provjera znanja je u pravilu pismena i vr{i se putem testa ili pisme-nog rada.Rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od pet da-na od dana odràvanja ispita, uz obavezno ogla{avanje termina u ko-jem student/ica moè izvr{iti uvid u svoj rad. Svi oblici provjere znanjasu javni.Pismeni ispitni radovi studenata se ~uvaju do kraja studijske godine.

Kako te~e postupak za provjeru znanja studenta/ice?Rad studenta/ice prati se i ocjenjuje kontinuirano u toku semestra,odnosno studijske godine. Provjera znanja se vr{i dodjeljivanjem bodo-va za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i nazavr{nom ispitu, na kojem se utvr|uje kona~na ocjena. U strukturiukupnog broja bodova, najmanje 50% bodova mora biti predvi|eno zaaktivnosti i provjere znanja u toku semestra.Zavr{ni ispit se u strukturi ukupnog broja bodova moè vrednovati sanajvi{e 50% bodova.

54


Koliko termina za polaganje ispita student/ica moè imati u jednomdanu?Visoko{kolska ustanova je obavezna organizirati i utvrditi termine po-laganja ispita tako da student/ica moè biti optere}en/a polaganjem naj-vi{e jednog ispita u jednom danu.

Ako student/ica nije zadovoljan/na postignutom ocjenom, moè litraìti ponavljanje ispita pred komisijom?Student/ica koji/a nije zadovoljan/na postignutom ocjenom na ispitumoè, u roku od 24 sata nakon saop}enja ocjene, pismeno traìti daispit ponovi pred komisijom. Zahtjev za ponavljanje ispita mora bitiobrazloèn.Dekan, odnosno direktor visoke {kole imenuje predsjednika i dva ~la-na ispitne komisije u roku od 24 sata od prijema, ako ocijeni da je zah-tjev osnovan.Predmetni nastavnik ~ijom ocjenom student/ica nije bio/la zadovo-ljan/na ne moè biti predsjednik komisije, a jedan ~lan komisije mora bi-ti iz drugog nastavnog predmeta, ali iz iste ili srodne nastavne oblasti.Dekan, odnosno direktor visoke {kole, odre|uje termin polaganja ispi-ta u roku od tri dana od dana podno{enja osnovanog zahtjeva studen-ta/ice.

Koliko studijskih bodova student/ica moè prenijeti u narednu godinu?Student/ica moè prenijeti u narednu godinu studija, unutar jednog ci-klusa studija, najvi{e {est (E)CTS studijskih bodova – kredita, ili najvi{ejedan nepoloèni predmet, ukoliko on nosi vi{e od {est (E)CTS studij-skih bodova – kredita, pod uvjetom da nepoloèni predmet koji se pre-nosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za slu{anje drugog pre-dmeta u narednoj studijskoj godini.Student/ica koji/a obnavlja studijsku godinu obavezan/a je ponovo pri-sustvovati realizaciji nastave iz predmeta koje nije poloìo/la.

Kada je ciklus studija zavr{en?Studij odre|enog ciklusa smatra se uspje{no zavr{enim kada je stu-dent/ica poloìo/la sve ispite i odbranio/la zavr{ni rad, ukoliko je pre-dvi|en studijskim programom tog ciklusa studija.

Ima li student/ica, nakon zavr{enog ciklusa studija, pravo na diplomu?Visoko{kolska ustanova je ovla{tena da organizira cikluse studija i do-djeljuje diplome za koje je licencirana i akreditirana.Po zavr{etku svakog ciklusa studija studentu/ici se izdaje diploma ko-jom se potvr|uje da je student/ica zavr{io/la odre|eni ciklus studija istekao/la pravo na odre|enu akademsku titulu, odnosno stru~no i nau-~no zvanje.Diploma koju izdaje visoko{kolska ustanova predstavlja javnu ispravu.

56

KONTAKT INFORMACIJE CENTRA ZA SOCIJALNI RAD ISLU@BI SOCIJALNE ZA[TITEKANTONA SARAJEVO

JU “Kantonalni centar za socijalni rad” Azize [a}irbegovi} 2 Sarajevo [email protected]. 033/524-444 Fax 033/524-543

Slu`ba socijalne za{tite Op}ina Stari grad Fra Grge Marti}a 4 Sarajevo [email protected]. 033/551-110 Fax 033/200-348

Slu`ba socijalne za{tite Op}ina Centar Zaima [arca 13 Sarajevo [email protected]. 033/565-500 Fax 033/206-384

Slu`ba socijalne za{tite Op}ina Novo Sarajevo Azize [a}irbegovi} 98 Sarajevo [email protected]. 033/525-939 Fax 033/525-876

Slu`ba socijalne za{tite Op}ina Novi grad Gata~ka 78 Sarajevo [email protected]. 033/768-710 Fax 033/541-101

Slu`ba socijalne za{tite Op}ina Ilidà i Trnovo12. mart 5 Sarajevo [email protected]. 033/761-510 Fax 033/625-715

Slu`ba socijalne za{tite Op}ina Hadì}i Hadèli do br. 185 Sarajevo [email protected]. 033/475-848 Fax 033/475-841

Slu`ba socijalne za{tite Op}ina Vogo{}a Omladinska 41 Vogo{}a [email protected]. 033/432-651 Fax 033/424-440

Slu`ba socijalne za{tite Op}ina Ilija{ Ivana Franje Juki}a 2 Ilija{ [email protected]. 033/428-910 Fax 033/428-911


U okviru op}inskih administracija, svakeod op}ina Kantona Sarajevo, nalaze se iSlu`be za rad, zdravstvo, socijalna pita-nja i izbjeglice.

Op}ina Stari Grad SarajevoUl. Zelenih beretki [email protected]. 033/282-504, 033/282-397

Op}ina Centar SarajevoUl. Mis Irbina [email protected]. 033/562-300Fax 033/562-400

Op}ina Novo SarajevoUl. Zmaja od Bosne 55Tel. 033/492-100Fax 033 644 559

Op}ina Novi Grad SarajevoUl. Bulevar Me{e Selimovi}a [email protected]. 033/291-173, 033/291-100

Op}ina Ilidà SarajevoUl. Samira ]atovi}a Kobre 1Tel. 033/637-755, 033/637-384

Op}ina Hadì}i SarajevoUl. Hadèli [email protected]. 033/475-900Fax 033/475-952

Op}ina Vogo{}a SarajevoUl. Jo{ani~ka [email protected]. 033/430-805, 033/433-586Fax 033/430-806

Op}ina Ilija{ SarajevoUl. Ilija{ke brigade [email protected]. 033/580-639, 033/580-640Fax 033/580-641

Op}ina Trnovo SarajevoUl. Trnovo bbTel. 033/439-107

KONTAKT INFORMACIJE ZAVODA I GRADSKIH POSLOVNICA ZAVODA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJAKANTONA SARAJEVO

Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona SarajevoLoìoni~ka [email protected]. 033/725-200Fax 033/725-298Info telefon 033/725-222

Gradske poslovnice

Stari Grad i CentarHamdije Kre{evljakovi}a 14Tel. 033/666-712

Novo Sarajevo i Novi GradZmaja od Bosne bbTel. 033/725-275

Ilidà i TrnovoEmira Boguni}a ârlija 17Tel. 033/761-240

Hadì}iHadèli 169Tel. 033/420-107

58

Ilija{126. Ilija{ke brigade 52Tel. 033/428-791

Vogo{}aJo{ani~ka 83Tel. 033/435-671

KONTAKT INFORMACIJE JAVNE USTANOVE SLU@BE ZA ZAPO[LJAVANJE I BIROA ZA ZAPO[LJAVANJE KANTONA SARAJEVO

JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona SarajevoUl. \oke Mazali}a 3Tel. 033/204-150Fax 033/251-260

Biro CentarUl. Mehmeda Spahe do br. [email protected]. 033/554-185, 033/225-786Fax 033/214-438

Biro Hadì}iUl. Hadèli [email protected]. 033/428-621Fax 033/428-620

Biro IlidàUl. Mala Aleja [email protected]. 033/762-670Fax 033/622-356

Biro Ilija{Ul. Ivana Franje Juki}a [email protected]. 033/400-037Fax 033/403-350

Biro Novi GradUl. Teheranski trg broj od 6 – [email protected]. 033/469-812Fax 033/473-224

Biro Novo SarajevoUl. Loìoni~ka [email protected]. 033/653-217Fax 033/652-457

Biro Stari GradUl. Sime Milutinovi}a [email protected]. 033/557-247Fax 033/557-246

Biro TrnovoUl. Trnovo [email protected]. 033/439-046

Biro Vogo{}aUl. Jo{ani~ka [email protected]. 033/424-080Fax 033/424-081

KONTAKT INFORMACIJE INSTITUCIJA RELEVANTNIH ZAOBLAST OBRAZOVANJA

Ministarstvo obrazovanja i naukeKantona SarajevoUl. Reisa Dèmaludina âu{evi}a 1Tel. 033/562-128Fax 033/562-218


Documents

Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo - DASH-compendium.dash.ba/uploads/1484646242 15 - Vodic kroz prava u Kantonu Sarajevo.pdfUVOD Fondacija lokalne demokratije je, uz finansijsku podr{ku