Vodič Za Buduće Studente 2015

8/15/2019 Vodič Za Buduće Studente 2015.

http://slidepdf.com/reader/full/vodic-za-buduce-studente-2015 1/110

Vodič za buduće studente

Mostar, 2015.



2

FILOZOFSKI FAKULTETSVEUĈILIŠTA U MOSTARU

Matice hrvatske bb88 000 Mostar, BiH

Telefoni:

Centrala: ++387 36 355 400

Fax: ++387 36 355 401Tajništvo: ++387 36 355 403

Studentska referada: ++387 36 355 404

Dekanat: ++387 36 355 410

E-mail: [email protected]

Web-stranica: www.ff.sve-mo.ba

mailto:[email protected]



http://www.ff.sve-mo.ba/







3

Uprava fakulteta

Dekan: dr. sc. Zoran Tomić, red. prof.

Prodekani: dr. sc. Ivica Musić, izv. prof. – prodekan za nastavu

dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof. – prodekan za znanost

dr. sc. Ruţica Zeljko-Zubac, izv. prof. – prodekanica za međunarodnu imeđusveučilišnu suradnju

Tajnik: Maja Sesar, dipl. iur.

Pročelnici i tajnici studija:

Hrvatski jezik i knjiţevnost prof. dr. Katica Krešić i Ivona Baković, asistentica

Engleski jezik i knjiţevnost prof. dr. Marijana Sivrić i Lidija Mustapić, v. asistentica

Njemački jezik i knjiţevnost prof. dr. Ruţica Zeljko – Zubac i Nikolina Pandţa, v. asist.

Talijanski jezik i knjiţevnost prof. dr. Nedjeljka Balić-Niţić i Damir Mišetić, asistent

Ruski jezik i knjiţevnost prof. dr. Rafaela Boţić i Eugenija Ćuto

Filozofija prof. dr. Slavica Juka i doc. dr. Ita Lučin

Latinski jezik i rimska knjiţevnost doc. dr. Josip Grubeša i doc. dr. Luciana Boban

Povijest umjetnosti doc. dr. Ljiljana Rajković i Sanja Zadro, asist.

Arheologija prof. dr. Brunislav Marijanović i Tino Tomas, v. asistent

Povijest prof. dr. Boţo Goluţa i doc. dr. Dijana Korać

Novinarstvo doc. dr. Ilija Musa i Franjo Takač, v. asistent

Psihologija prof. dr. Draţen Domijan i Marijana Šunjić, v. asistentica

Politologija prof. dr. Milan Vego i Draţen Barbarić, asistent

Socijalni rad prof. dr. Iko Skoko i mr. sc. Davorka Topić Stipić, v. asist.

Informacijske znanosti prof. dr. Jadranka Lasić-Lazić i Andrea Miljko, v. asist.

Odnosi s javnošću prof. dr. Zoran Tomić i Marijan Primorac, asist.



4

Administrativno i tehničko osoblje

Administrativno osoblje:

Tajništvo: Maja Sesar, dipl. iur.

Dekanat: Marija Kovačević - tajnica

Studentska referada: Danijel Korać, mag. nov. - voditelj

Manda Juričić, dipl. nov. – zamjenica voditelja

Marija Miličević, dipl. iur.

Anita Lončar, iur.

Renato Grgić

Katica Buntić

Referada za poslijedipl. studije: Renata Prce-Antunović, dipl. iur. – voditelj

Služba za nastavu: Marijana Glavina, dipl. nov.

Računovodstvo: Tanja Popović, dipl. oec. – voditelj

Marijana Marinčić – blagajnica

Knjižnica: Sanja Ledić, dipl. nov. -voditelj,

Ivana Vidačak, prof. - bibliotekar

Ekonomsko-organizacijska služba:

Damir Vasilj, mag. oec. – voditelj

Diana Krtalić, dipl. oec. – referent za ekonomske posloveTehničko osoblje: Jozo Odak, Dario Vidačak i Emanuel Pavković

Kopirnica : Ivana Vasilj i Marija Sudar

Recepcija: Josip Zovko, ing.

Pomoćno osoblje: Iva Tole, Stoja Jurić, Anica Marić i Marijana Mendeš



5

Brojevi telefona na Filozofskom fakultetu

(predbrojevi za BiH su 00387 i za Mostar 036)

Nova zgrada Filozofskog fakulteta

IME I PREZIME Brojsobe BrojtelefonaPRIJAVNICA (centrala) 355-400

STUDENSKA REFERADA 10 355-404

PRAVNA SLUŢBA iREFERADA ZA POSLIJEDIPLOMSKE STUDIJE

9 355-403

355-503

DEKANAT tajnica

FAX

PRODEKAN ZA NASTAVU

1 355-410

355-401

355-412

PRODEKANI ZA ZNANOST I MEĐUNARODNU SURADNJU 7

RAĈUNOVOSTVO 8 355-407

BLAGAJNICA 78 355-437

SLUŢBA ZA EKONOMSKO-ORGANIZACIJSKE POSLOVE 79 355-501

SPREMAĈICE 81 355-536

KNJIŢNICA 74 355-405

ARHIVA 71 355-439

FILOZOFIJA (mr. sc. I. Primorac-Bilaver, Krešimir Tabak,Toni Herceg)

33

SLUŢBA ZA NASTAVU 37 355-409

355-506

ENGLESKI (prof. dr. M. Sivrić, doc. dr. I. Grbavac, A. Raguţ,

M. Dţolan, D. Kuzmanović) 38 355-416

ARHEOLOGIJA 40 355-422

POVIJEST (prof. dr. I. Šarac, doc. dr. M. Beus) 41 355-408

POVIJEST (prof. dr. B. Goluţa, doc. dr. D. Korać) 42 355-420

POVIJEST UMJETNOSTI 43 355-421

LATINSKI 44 355-423

FILOZOFIJA (prof. dr. I. Musić, doc. dr. Mate Buntić, doc.

dr. I. Lučin, M. Penava, Z. Pervan) 46 355-424

FILOZOFIJA (prof. dr. S. Juka) 45 355-415

HRVATSKI (prof. dr. K. Krešić, doc. dr. Irina Budimir, doc. dr.

Helena Dragić),

47 355-416

ENGLESKI (prof. dr. I. Dankić, I. Zovko, L. Mustapić) 48 355-425



6

DRUGA ZGRADAPOVIJEST (dr. sc. D. Pinjuh, G. Mijočević, A. Noković) 214

ENGLESKI (doc. dr. I. Šetka-Ĉilić, M. Penavić) 213RUSKI I TALIJANSKI 201/1

HRVATSKI (prof. dr. M. Brkić-Vučina i doc. dr. Š. Novaković) 202/2

HRVATSKI (doc. dr. M. Musa i Ivona Baković) 103

ZGRADA FPMOZ-aLATINSKI 215 355-539

HRVATSKI (doc. dr. P. Meić) 318 355-544

NJEMAĈI (doc. dr. I. Petrović, D. Glibić, M. Ramljak, I.Bevanda)

49 355-419

NJEMAĈKI (prof. dr. R. Zeljko-Zubac, prof. dr. S. Marinčić,N. Pandţa)

50 355-427

HRVATSKI (prof. dr. Šimun Musa, Marija Vasilj) 51 355-428

HRVATSKI (prof. dr. Antun Lučić, doc. dr. Jela Sabljić-Vujica, doc. dr. Iva Beljan)

52 355-429

SOCIJALNI RAD I NOVINARSTVO (prof. dr. I. Skoko, mr.

sc. D. Topić-Stipić, M. Primorac, S. Marić, I. Sivrić) 53 355-430

NOVINARSTVO (prof. dr. Z. Tomić, doc. dr. I. Musa, M.Vasilj)

54 355-431

NOVINARSTVO (prof. dr. M. Putica, doc. dr. D. Jurčić, F.Takač)

55 355-432

POLITOLOGIJA (prof. dr. M. Vego, prof. dr. M. Lasić, doc. dr.

Gordana Iličić, dr. sc. M. Planinić …)

56 355-433

POLITOLOGIJA (doc. dr. Irena Musa, doc. dr. DamirkaMihaljević, D. Barbarić) 57 355-434

SOCIJALNI RAD (M. Niţić, T. Penava i gostujući profesori) 58 355-435

PSIHOLOGIJA I SOCIJALNI RAD (doc. dr. N. Obradović, M.Barišić, M. Pandţa)

59 355-426

PSIHOLOGIJA (M. Šunjić, A. Dodaj, I. Ĉarapina i gostujućiprofesori)

60 355-436



7

O Filozofskom fakultetu

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru proizišao je iz Pedagoškoga fakulteta akademske2005./2006. godine. Riječ je o visokoškolskoj ustanovi koja obrazuje studente napreddiplomskome, diplomskome i poslijediplomskom studiju u skladu s načelima Bolonjske

deklaracije (3 + 2 + 3). Zgrada Filozofskoga fakulteta moderna je, suvremeno opremljena i

prikladna za nastavne, znanstvenoistraţivačke i druge akademske i kulturne djelatnosti.

Na Fakultetu se izvodi 10 jednopredmetnih i 12 dvopredmetnih studija koji se mogu kombinirati na

različite načine čineći tako 70 studijskih skupina. Na diplomskim studijima postoji 10 jednopredmetnih i 10 dvopredmetnih studija koji zajedno čine 46 studijskih skupina.

Na Fakultetu se također izvodi poslijediplomski doktorski studij Jezici i kulture u kontaktu koji

pokriva područje humanističkih i društvenih znanosti, a dijeli se u sedam smjerova: Kroatistika,

Anglistika, Germanistika, Latinski jezik, Povijest, Filozofija te Informacijske i komunikacijske

znanosti.

Filozofski fakultet ima i svoje dislocirane odjele u Orašju i Brčkom. U Orašju se trenutno izvodepreddiplomski studiji Engleskoga jezika i knjiţevnosti, Novinarstva i Socijalnoga rada te diplomski

studiji Hrvatskoga jezika i knjiţevnosti, Novinarstva i Socijalnoga rada. U dislociranom odjelu uBrčkom izvodi se preddiplomski Studij odnosa s javnošću.

U akademskoj 2014./2015. godini na ovom je Fakultetu aktivno studira više od 3000 studenata. U

ISS sustav upisane su četiri generacije studenata.

Na dvije promocije diplomiranih studenata organizirane u Mostaru i dvije u Orašju promovirano jeukupno 650 diplomanta.

Ukupan broj stalno zaposlenih djelatnika na Filozofskome fakultetu iznosi 114. U nastavnome

procesu sudjeluje 86 stalno zaposlenih djelatnika u znanstveno-nastavnim zvanjima, i to: 6

redovitih profesora, 11 izvanrednih profesora, 22 docenta, 30 viših asistenata i 17 asistenta. U

nastavnome procesu kao vanjski suradnici sudjeluju 144 nastavnika. Osim sa Sveučilišta u Mostaru,

vanjski suradnici dolaze i sa Sveučilišta u Zagrebu, Zadru, Splitu, Osijeku, Sarajevu, kao i sodgovarajućih instituta iz Zagreba i Dubrovnika.



8

Svake godine Fakultet organizira znanstvene konferencije koje su od velikoga značenja ne samo zaSveučilište u Mostaru nego i za širu regiju. U protekloj akademskoj godini organizirane su dvijekonferencije: Konferencija Mladi znanstvenici – „Znanost kao kultura neslaganja – jedinstvo u

različitosti“ odrţana je 9. svibnja 2014., a Znanstvena konferencija „Kulturna i identitetskaraznolikost BiH i europske perspektive jednoga podijeljenog društva“ odrţana je 4. i 5. lipnja 2014.

Kada je riječ o nastavnoj i znanstvenoistraţivačkoj djelatnosti, treba reći da Fakultet dobro

surađuje sa svim članicama Sveučilišta u Mostaru, ali i svakodnevno radi na uspostavljanju iodrţavanju dobre suradnje sa srodnim studijima u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj te

drugim europskim zemljama.

Filozofski fakultet redovito objavljuje časopise Hum i Kultura komuniciranja. Osim toga u protekloj

akademskoj godini bio je nakladnikom sedam udţbenika i knjiga.

Knjiţnica Filozofskoga fakulteta ima ukupan fond od 15.549 knjiga. Od 2012. godin e korisnik je

knjiţničnoga programa Cobiss, čija je središnja baza podataka u Mariboru (Slovenija).

Uz Studentski zbor na Filozofskome fakultetu djeluju i dvije studentske udruge: Hrvatski

studentski politološki forum (HSPF) i Udruga studenata socijalnog rada ZAMFIS. Studentski zbor iobje udruge vrlo su aktivni te su u protekloj godini organizirali mnoge humanitarne akcije, tribine i

zauzimali se za studentska prava.

Fakultet tradicionalno organizira i humanitarnu akciju darivanja krvi, i to dva puta godišnje.

Proteklu akademsku godinu posebno su obiljeţile aktivnosti oko unaprjeđenja nastavnoga procesa teosuvremenjivanja i revidiranja nastavnih planova i programa. No ništa manje nisu vaţne aktivnostivezane za novoutemeljene centre i urede. Riječ je o Istraţivačkome centru, Uredu za osiguranje

kvalitete, Uredu za projekte, Uredu za međunarodnu suradnju, Centru za cjeloţivotnoobrazovanje, Alumni klubu, Lektorskoj sluţbi i Savjetovalištu za studente. Kvaliteti rada na svimrazinama također su pridonijele i provedene odluke što ih je donijelo Znanstveno-nastavno vijeće.

Između mnogih osobito treba izdvojiti imenovanje glasnogovornika Fakulteta, koordinatora zaECTS sustav, članova Odbora za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete te članova Ureda za osiguranjekvalitete. Zahvaljujući tim i prije uspostavljenim fakultetskim tijelima pripremljen je i tiskanPriručnik za primjenu ECTS -a, načinjen je Elaborat o energetskoj učinkovitosti i drugim oblicimaštednje, uspostavljena je suradnja s Britanskim vijećem, zaţivjela je mjesečna tribina „Ĉetvrtkomu 12“, načinjen je novi vizualni identitet Fakulteta, redizajnirana je web-stranica itd. Učinjeno jemnogo kako bi studenti i zaposlenici Filozofskoga fakulteta imali što bolje uvjete za rad i vlastitinapredak.



9

Organizacija studija na Filozofskom fakultetu

U akademskoj godini 2015./2016. Filozofski fakultet budućim studentima na preddiplomskimstudijima nudi deset jednopredmetnih i jedanaest dvopredmetnih studija, koji različitim

kombiniranjem čine 51 studijsku grupu.

Jednopredmetni studiji su:

1. Hrvatski jezik i knjiţevnost

2. Engleski jezik i knjiţevnost

3. Njemački jezik i knjiţevnost4. Arheologija

5. Novinarstvo

6. Politologija

7. Psihologija

8. Socijalni rad

9. Informacijske znanosti10. Odnosi s javnošću

Dvopredmetni studiji su:

1. Hrvatski jezik i knjiţevnost

2. Engleski jezik i knjiţevnost

3. Njemački jezik i knjiţevnost

4. Talijanski jezik i knjiţevnost

5. Latinski jezik i rimska knjiţevnost

6. Filozofija

7. Povijest

8.

Povijest umjetnosti

9. Arheologija

10. Informacijske znanosti

11. Novinarstvo

Dvopredmetni studiji su ravnopravni. Mogu se studirati u sljedećim kombinacijama: 1. Hrvatski jezik i knjiţevnost – engleski jezik i knjiţevnost

2. Hrvatski jezik i knjiţevnost – njemački jezik i knjiţevnost

3. Hrvatski jezik i knjiţevnost – talijanski jezik i knjiţevnost

4. Hrvatski jezik i knjiţevnost – latinski jezik i rimska knjiţevnost

5. Hrvatski jezik i knjiţevnost – filozofija

6. Hrvatski jezik i knjiţevnost – povijest

7. Hrvatski jezik i knjiţevnost – povijest umjetnosti

8. Hrvatski jezik i knjiţevnost – pedagogija

9. Engleski jezik i knjiţevnost – njemački jezik i knjiţevnost

10. Engleski jezik i knjiţevnost – talijanski jezik i knjiţevnost

11. Engleski jezik i knjiţevnost – latinski jezik i rimska knjiţevnost

12. Engleski jezik i knjiţevnost – filozofija

13. Engleski jezik i knjiţevnosti– povijest

14. Engleski jezik i knjiţevnosti– povijest umjetnosti

15. Njemački jezik i knjiţevnost – talijanski jezik i knjiţevnost

16. Njemački jezik i knjiţevnost – latinski jezik i rimska knjiţevnost

17. Njemački jezik i knjiţevnost – filozofija



10

18. Njemački jezik i knjiţevnost – povijest

19. Njemački jezik i knjiţevnost – povijest umjetnosti

20. Talijanski jezik i knjiţevnost – latinski jezik i rimska knjiţevnost

21. Talijanski jezik i knjiţevnost – filozofija

22. Talijanski jezik i knjiţevnost – povijest

23.

Talijanski jezik i kn jiţevnost – povijest umjetnosti24. Talijanski jezik i knjiţevnost – informacijske znanosti

25. Filozofija – povijest

26. Filozofija – povijest umjetnosti

27. Filozofija – latinski jezik i rimska knjiţevnost

28. Filozofija – pedagogija

29. Povijest – povijest umjetnosti

30. Povijest - latinski jezik i rimska knjiţevnost

31. Povijest – pedagogija

32. Povijest – zemljopis

33. Arheologija – povijest umjetnosti

34.

Arheologija – povijest35. Arheologija – latinski jezik i rimska knjiţevnost

36. Arheologija – engleski jezik i knjiţevnost

37. Arheologija – njemački jezik i knjiţevnost

38. Arheologija – filozofija

39. Informacijske znanosti – hrvatski jezik i knjiţevnost

40. Informacijske znanosti - engleski jezik i knjiţevnost

41. Informacijske znanosti - njemački jezik i knjiţevnost

42. Informacijske znanosti – latinski jezik i rimska knjiţevnost 43. Informacijske znanosti - filozofija

44.

Informacijske znanosti – povijest45. Informacijske znanosti – povijest umjetnosti

46. Informacijske znanosti – arheologija

47. Novinarstvo – hrvatski jezik i knjiţevnost

48. Novinarstvo – engleski jezik i knjiţevnost

49. Novinarstvo – njemački jezik i knjiţevnost

50. Novinarstvo – povijest

51. Novinarstvo – filozofija.

Napomena: Studiji Zemljopis i Pedagogija su studiji Fakulteta prirodoslovno-matematičkih iodgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, a mogu se studirati u kombinaciji s nekim od naših studija,kako je gore navedeno.

Trajanje studija:

Preddiplomski studij traje 6 semestara (3 godine) i po završetku se stječe zvanje prvostupnik – bacalaureat .

Diplomski studij traje 4 semestra (2 godine) i po završetku se stječe zvanje magistar struke.

Način studiranja: Redoviti studij

Namijenjen je polaznicima kojima je to jedino zanimanje i koji po toj osnovi ostvaruju određena

prava (zdravstveno osiguranje, smještaj u domu, subvencionirana prehrana, povlastice u prijevozu,rad preko studentskog servisa i sl.).



11

Izvanredni studij

Namijenjen je prvotno polaznicima koji su u radnom odnosu, ili zbog nekih drugih razloga ţelestudirati po posebnom reţimu i sami snose troškove studija (promjena zanimanja, doškolovanje,stjecanje zvanja profesora i sl.). Izvanredni studij ne postoji na odjelima koji u svojoj kombinaciji

imaju strane jezike, arheologiju, povijest umjetnosti, te na studiju psihologije.

Redoviti studij uz plaćanje To je studij na kojem se izlazi u susret studentima za koje društvena zajednica nije izdvojilaparticipaciju te sami snose troškove svoga studiranja. Oni također imaju određena prava kao istudenti u redovitom statusu (zdravstveno osiguranje, smještaj u domu, subvencionirana prehrana,povlastice u prijevozu, rad preko studentskog servisa i sl.).



12

Osnovna načela studiranja po Bolonjskom procesu

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru od akademske 2005./2006. godinestudira se prema studijskim programima. koji svoju koncepciju obrazovanja grade na načelima

Bolonjske deklaracije.Pripremljeni su na temelju vizije boljeg, brţeg i učinkovitijega visokoškolskogobrazovanja, čiji je cilj stjecanje kompetencija i sposobnosti koje će studentima omogućiti da seaktivnije i kreativnije uključe u proces sveukupne preobrazbe društva – u duhu stvaranja

pretpostavki za izgradnju društva znanja. Istodobno, riječ je o uključivanju Filozofskogfakulteta, kao i cijeloga Sveučilišta u Mostaru, u jedinstveni prostor europske visokoškolskezajednice i o pokušaju podizanja kvalitete nastave i znanja, stečenih kompetencija i sposobnostina putu uključivanja u europske integracije.

Bolonjski studijski programi temelje se na trostupanjskoj koncepciji visokoškolskogobrazovanja:

. preddiplomski studiji traju tri godine, a njihovim se završetkom stječe titula

prvostupnika/prvostupnice (baccalaureus/baccalaurea) struke;. diplomski studiji traju dvije godine, a njihovim se završetkom stječe diploma magistra/magistrestruke;

. poslijediplomski studiji dijele se na specijalističke i doktorske studije: prvi traju jednu godinu i

njihovim se završetkom stječe titula specijalista/specijalistice struke, dok drugi traje tri godinei donosi titulu doktora znanosti.

Osnovna jedinica studijskih programa na svim navedenim razinama je kolegij , čije jetrajanje u načelu ograničeno na jedan semestar: zato se i svi studijski programi koji se izvode naFilozofskom fakultetu temelje na jednosemestralnosti.

Specifična teţina svakog kolegija, kao i ukupno opterećenje studenata tijekom tjedna,odnosno semestra, zasnivaju se na koncepciji ECTS bodova (ECTS – European Credit Transfer

System), čija se osnovna vrijednost izvodi iz, jednostavno govoreći, aproksimacije o vremenupotrebnom za svladavanje zahtjeva svakog pojedinog kolegija. Zato kolegiji donose različiti brojECTS bodova.

Polazeći od tako shvaćene vrijednosti ECTS boda, predviđeno je da opterećenje studentapo jednom semestru u osnovi ne moţe biti manje od 25, ni veće od 35 ECTS bodova.

Zbog toga i svaki stupanj u koncepciji visokoškolskog obrazovanja mora donositi određ eni

broj bodova. Drugim riječima, da bi stekao diplomu prvostupnika, student preddiplomskog studija

koji traje tri godine mora steći najmanje 180 ECTS bodova.

U sljedećem koraku, tijekom diplomskog studija koji traje dvije godine, student mora

steći najmanje 120 ECTS bodova. Ukupno, u pet godina preddiplomskog i diplomskog studija

student mora skupiti 300 ECTS bodova. Taj je kriterij ugrađen u sve studijske programeFakulteta.

Napomena: broj stečenih ECTS bodova na svakom pojedinom semestru, odnosno godini moţe – ovisno o programu – ponešto varirati, shodno zakonskoj pretpostavci da svaka godinadonosi oko 60 ECTS bodova. No, ova neujednačenost, koja se katkada moţe pojaviti, nipošto neutječe na uvjete za stjecanje diplome: svi su programi sastavljeni tako da samim ispunjenjem

obveznog dijela programa student stječe potreban broj ECTS bodova.



13

Nekoliko opaski o režimu studiranja

na Filozofskom fakultetu

Preddiplomski i diplomski studiji na Fakultetu mogu biti dvopredmetni i jednopredmetni.U reţimu studija, međutim, nema bitnih razlika: dvopredmetnost znači samo to da je student,temeljem rezultata razredbenog ispita, odabrao i upisao određenu kombinaciju studija – jednog

(dvopredmetnog), a ne dva odvojena studija! Upravo zato, pri planiranju svojih obveza, student

mora imati na umu da se te obveze tretiraju jedinstveno, a ne odvojeno. U konačnici, i broj ECTSbodova je zbroj bodova stečenih na objema studijskim grupama u sustavu dvopredmetnosti, a nena svakoj posebno. I diploma, i tzv. supplement (popis svih poloţenih kolegija koji student dobivazajedno s diplomom), zasnivaju se u tom slučaju na, recimo to tako, jedinstvu dvopredmetnosti. S obzirom na navedeno, kolegiji na studijima našeg Fakulteta mogu se podijeliti u više grupa. Tasloţena tipologija izgleda ovako:

1. obvezni kolegiji – kolegiji koji su obvezni dio programa studija,2. izborni kolegiji – kolegiji koji su obvezni dio programa studija, ali koje student izabire prema

određenim pravilima (pravila su definirana u studijskim programima), i to:

2.1. izborni kolegiji s odjela (B) – izborni kolegiji koje nudi i izvodi matični odjel,2.2. izborni kolegiji s drugih odjela (C) – izborni kolegiji koje nude drugi.

Upisivanjem izbornih kolegija stječe se mogućnost kreiranja vlastitog supplementa, auključivanje studija u koncepciju cjeloţivotnog obrazovanja dobiva tako svoje smislenoopravdanje.

I zato je, posebice za brucoše, vrlo vaţno dobro upoznati vlastite studijske programe u svim

njihovom dimenzijama.

Prvi zadatak vam je upoznati se s mogućnostima i zadatostima, te pravilima studiranja. U tome ćeVam zasigurno pomoći ovaj kratki vodič, a to je i njegova svrha.

Početno snalaženje na fakultetu Da bismo olakšali početno snalaţenje budućim studentima Filozofskog fakulteta pokušat ćemodati nekoliko smjernica:

- na porti, odnosno prijavnici fakulteta mogu se traţiti informacije gdje se što nalazi u zgradi,kako pronaći određenu osobu ili sluţbu.

- prijave za upis na fakultet, upisi, kao i kasnije studentske obveze kao što su ovjere semestara,prijavljivanje ispita, traţenje potvrda o studiranju, prijepisa ocjena i predavanju zamolbi raznihvrsta vrše se u Studentskoj sluţbi. Studenti su tijekom studija duţni pratiti obavijesti koje dajeStudentska sluţba vezano za rokove upisa, ovjera i slično.

- svaki studij ima svoju oglasnu ploču na koju se oglašava raspored predavanja, ispitni rokovi,rezultati ispita i slično.

- web stranica fakulteta je također veliki izvor informacija, pa je svakako preporučljivo pratitiobavijesti koje se tamo nalaze.

- za informacije o nekom konkretnom kolegiju studenti se trebaju obratiti profesorima i

asistentima u njihovim kabinetima za vrijeme konzultacija sa studentima.



14

- studiji imaju svog pročelnika i tajnika, kojima se studenti mogu obratiti kada su u pitanjune jasnoće i prituţbe vezane za odrţavanje nastave na tom studiju.

- ako studenti smatraju da nisu riješili svoje nejasnoće ili probleme s kojima se susreću tijekomstudija iako su se obratili studentskoj sluţbi, ili pročelniku ili tajniku studija, mogu se ob ratiti

prodekanu za nastavu ili dekanu Fakulteta.

- studenti imaju i svoje predstavnike koji se svake godine biraju na studentskim izborima. Oni su

članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru. Temeljne zadaće predstavnika studenata susudjelovanje u ti jelima uprave fakulteta (Fakultetsko vijeće), davanje mišljenja i prijedloga opropisima koji uređuju status studenata, organiziranje i izvođenje programa za studente naraznim područjima i aktivnostima koji su u interesu studenata.

Dislocirani odjeli Filozofskog fakulteta

Orašje Na dislociranom od jelu Filozofskog fakulteta u i Orašju izvode se preddiplomski studiji Hrvatskog jezika i knjiţevnosti, Engleskog jezika i knjiţevnosti, Novinarstva i Socijalnog rada te studijidoškolovanja Socijalni rad. Nastava se izvodi u novoj zgradi Srednje škole Fra Martina Nedića uOrašju, koja se nalazi na adresi Juţna obilaznica bb. Broj telefona u uredu Filozofskog fakulteta uOrašju je 031/717-196, a kontakt osobe su Jelica Mašić i Ruţica Ţivković. Nastavni programi studija jednaki su programu istih studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta uMostaru, stoga studenti područnog odjela imaju ista prava i obveze kao i studenti matičnogFakulteta.

Brčko

Od prošle akademske godine izvodi se jednopredmetni preddiplomski studij Odnosi s javnošću udislociranom odjelu u Brčkom.



15

Razredbeni postupak i upisi

Uvjeti za upis

Pravo upisa na studij imaju sve osobe koje su uspješno završile četverogodišnju srednjuškolu. Strani drţavljani moraju prije upisa nostrificirati svoje svjedodţbe iz srednjih škola unadleţnom ministarstvu.

Razredbeni postupak temelji se na vrednovanju uspjeha iz srednje škole, te navrednovanju uspjeha na razredbenom ispitu.

Pristupnik na razredbenom postupku moţe steći najviše 1000 bodova, i to: na temelju

uspjeha u srednjem obrazovanju najviše 400 bodova, a na temelju provjere znanja na

razredbenom ispitu najviše 600 bodova. Iz srednje škole se boduje opći uspjeh sva četirirazreda i mature, te ocjene iz relevantnih predmeta za svaki studij:

Studij Relevantni predmeti iz srednje škole Hrvatski jezik i književnost Hrvatski jezik

Engleski jezik i književnost Engleski jezik

Njemački jezik i književnost Njemački jezikTalijanski jezik i književnost Hrvatski jezik i Strani jezik

Latinski jezik i rimska književnost Latinski jezik

Filozofija Sociologija, logika i filozofija

Povijest Povijest

Povijest umjetnosti Povijest, latinski i povijest umjetnosti

Arheologija Povijest, latinski i povijest umjetnosti

Psihologija Matematika, fizika, biologija, psihologija i

hrvatski jezikNovinarstvo Hrvatski jezik, povijest i strani jezik

Politologija Hrvatski jezik, povijest i strani jezik

Socijalni rad Hrvatski jezik, sociologija, psihologija i logika

Informacijske znanosti Informatika i hrvatski jezik

Odnosi s javnošću Hrvatski jezik i informatika i strani jezik

Pravo upisa ostvaruju pristupnici, koji su svojim rezultatom u razredbenom postupku

izborili prvenstvo unutar broja pristupnika određenog upisnim kvotama (na dvopredmetnom

studiju to se odnosi za oba studija).

Pristupnici koji ostvare pravo upisa, a ne upišu se u vrijeme predviđeno za upis, gubepravo upisa.



16

Pristupnici, koji nisu stekli pravo upisa, mogu se ponovno natjecati u II. razredbenom

postupku na svim studijima za koje se ponovno raspisuje Natječaj.

Pristupnici koji su se prijavili na razredbeni postupak, a nisu pristupili ispitu nemaju pravo

na povrat novca.

Pristupnici koji ne steknu pravo upisa duţni su podignuti svoje dokumente najkasni je u

roku od dva mjeseca.

Dokumenti potrebni za pristup prijamnom ispitu

U svrhu prijave za razredbeni postupak Studentskoj referadi fakulteta treba dostaviti:

1. izvadak iz matične knjige rođenih (original, ne stariji od 6 mjeseci)2. svjedodţbe svih razreda srednje škole u četverogodišnjem trajanju i svjedodţbu mature

(Svjedodţbe moraju biti originalne ili, ako su originali predani na neki drugi fakultet, ovjerenekopije s potvrdom fakulteta gdje se nalaze originali. Pristupnici koji imaju strane svjedodţbemoraju priloţiti rješenje Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa da im se tesvjedodţbe priznaju za nastavak studija u BiH.)

3. Potvrdu o prebivalištu 4. popunjenu prijavu za razredbeni postupak (formular dobijete na Fakultetu)

5. dokaz o uplati troškova razredbenog postupka (uplata se vrši na ţiro račun Fakulteta priUniCredit banci 3381002202661957.)

Prijamni ispit

Broj studenata koji se primaju na pojedine odjele svake godine se određuje Odlukom SenataSveučilišta u Mostaru te se objavljuje u Natječaju. Nakon objave Natječaja u dnevnom tisku,upisne kvote, termini i raspored odrţavanja prijamnih ispita te ostali podatci vezani za tajrazredbeni postupak moći će se vidjeti i na oglasnim pločama našeg fakulteta i na našoj webstranici.

Vaţno: Svaki pristupnik za vrijeme odrţavanja prijamnog ispita mora imati osobni dokument saslikom !!!!!!!!!

UPISI NA FAKULTET

Nakon završetka razredbenog postupka u I. (srpanjskom) roku raspisuje se Natječaj zapreostala slobodna mjesta u II. (rujanskom) roku.

Studenti koji steknu pravo upisa na I. razredbenom postupku trebaju izvršiti upis na fakultet uvremenu predviđenom za to (vrijeme upisa određuje se također Odlukom Senata Sveučilišta iobjavljuje u Natječaju), u protivnom gube pravo upisa. (Smatra se da su se upisali na neki drugi

fakultet, njihovo mjesto se smatra slobodnim te se uvrštava u Natječaj za preostala slobodnamjesta u rujanskom roku.)

Prilikom upisa studenti trebaju priložiti sljedeće: - indeks i upisni materijal (moţe se kupiti u Kopirnici Fakulteta)

- dvije fotografije (format 4/6),

- originalne dokumente (ukoliko ih nisu priloţili na prijavi za razredbeni postupak) - priznanicu o uplaćenim troškovima upisa.

Redoviti studenti plaćaju naknadu u iznosu od 150 KM po semestru.

Izvanredni studenti i redoviti studenti koji sami plaćaju studij plaćaju naknadu u iznosu 750,00

KM po semestru.

Uplata se vrši na ţiro račun Filozofskog fakulteta pri UniCredit banci 3381002202661957.



17

Program razredbenih ispita



18

Hrvatski jezik i književnost

O studiju

Studij kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru jedini u Bosni i Hercegoviniorganizira studij ove vrste. Rađen je prema programima srodnih fakulteta u Republici Hrvatskoj(Zagreb, Zadar, Split, Osijek).

Studij kroatistike ustrojen je kao jednopredmetni i dvopredmetni studij i prilagođen jesuvremenim uvjetima i potrebama društva. Koncipiran je tako da uvodi studente u problematikukoju proučavaju, ali i tako da ih upoznaje s najnovijim znanstvenim spoznajama. Nastoje se pruţitinajbolja moguća znanja s područja knjiţevnosti, posebno u segmentima u kojima sami nastavniciostvaruju najbitnije učenjačke rezultate. Na taj način uvodit će se i studenti u znanstveni rad. Studij je koncipiran kao preddiplomski (u trajanju 6 semestara), diplomski (u trajanju 4

semestra) i poslijediplomski (u trajanju 6 semestara).

Po završetku preddiplomskog studija student stječe kompetencije za rad u ustanovama za odgoj iobrazovanje djece i mladeţi, za animatora u literarnim radionicama u osnovnoj školi, za rad u

uredništvima novina, časopisa i drugdje u nakladništvu. Završetkom diplomskog studija student je osposobljen za posao profesora u osnovnim i srednjimškolama, za uredničke poslove na radiju i televiziji, u znanstvenim i stručnim časopisima. Naravno,osposobljen je i za poslijediplomski studij.

Popis kolegija na studiju kroatistike

Kolegiji na preddiplomskom studiju:

- Teorija knjiţevnosti I i II - Hrvatska usmena knjiţevnost

- Svjetska knjiţevnost I i II -

Staroslavenski jezik - Teorija jezika

- Strani jezik I

- Jezične vjeţbe I i II

- Hrvatski pravopis

- Hrvatski mediji

- Komparativna knjiţevnost- Marin Drţić i komediografski

svjetovi

- Glagolske kategorije i oblici u hrv.

jeziku

- Knjiţevno-znanstvene vrste

- Uvod u englesku knjiţevnost

- Pregled njemačke knjiţevnosti - Hrvatske usmene priče

- Padeţi u hrv. stand. jeziku

-

Naglasni sustav u hrv. stand. jeziku - Hrvatske predaje i legende

- Interpretacija knjiţevnoga teksta

- Zavisnosloţena rečenica

- Povijesna gramatika hrvatskog jezika

- Dijalektologija

- Fonetika i fonologija hrv. stand.

jezika

- Morfologija hrv. stand. jezika

- Hrvatska knjiţevnost od baroka do

prosvjetiteljstva

- Hrvatska srednjovjekovna i

renesansna knjiţevnost



19

- Hrvatska povijest

- Latinski jezik

- Hrvatska knjiţevnost 19. st. - Sintaksa hrv. stand. jezika

- Semantika hrv. jezika

-

Stilovi hrv. jezika - Stilistika

- Ruski jezik

- Hrvatska knjiţevnost 20.st.

- Povijest hrvatskog jezika

- Tipologija malih literarnih oblika

- Metodološki pristupi knjiţevnomtekstu

- Red riječi u hrv. jeziku - Komunikologija

- Filozofija odgoja i obrazovanja

Nastavnici i asistenti na Studiju hrvatskog jezika i knjiženosti

dr. sc. Šimun Musa, red. prof. dr. sc. Miroslav Palameta, red. prof.

dr. sc. Antun Lučić, red. prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, red. prof.

dr. sc. Katica Krešić, izv. prof. dr. sc. Mirna Brkić Vučina, izv. prof.

dr. sc. Perina Meić, izv. prof.

dr. sc. Iva Beljan Kovačić, doc.dr. sc. Šimun Novaković, doc.

dr. sc. Marija Musa, doc.

dr. sc. Jela Sabljić Vujica, doc. dr. sc. Irina Budimir, doc.

dr. sc. Helena Dragić, doc.

Ruţica Tolić, v. asist.Marija Vasilj, asistentica

Ivona Baković, asistentica

Tina Laco, asistentica

Razredbeni postupak

Razredbeni postupak za studij hrvatskog jezika i knjiţevnosti (kroatistike) sastoji se odpismenog ispita, testa kojim se provjerava poznavanje srednjoškolskoga gradiva iz hrvatskog

jezika i književnosti prema vaţećem gimnazijskom nastavnom planu i programu.Literatura:

M. Solar: Teorija knjiţevnosti, Zagreb, 1994. Zdenko Škreb, Uvod u knjiţevnost, Zagreb, (jedno od izdanja) Babić-Finka-Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Z. Babić: Fonetika i fonologija hrvatskog jezika, Zagreb, 1995.

J. Silić: Morfologija hrvatskoga jezika, Zagreb, 1995. i 1997. I. Pranjković: Sintaksa hrvatskoga jezika, Zagreb 1995. M. Samardţija: Leksikologija hrvatskoga jezika, Zagreb, 1995. K. Nemec, Leksikon hrvatskih pisaca, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

S. Teţak - S. Babić, Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb Vaţeće (obvezne i izborne) čitanke iz knjiţevnosti za gimnazije.



20

OGLEDNI PRIMJERCI TESTOVA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ HRVATSKOG JEZIKA I

KNJIŽEVNOSTI1. )Pitanja iz jezika:

1. Koji je par riječi pogrešno napisan: a)

odkupiti, jedamputb) odšteta, cijev c) doţivjeo, cvjetić

d) podstanar, kliješta 2. Morfem je:

a) najmanja jezična jedinica koja ima razlikovnu funkciju b) vrsta riječi c) najmanja samostalna jezična jedinica koja ima neko značenje

d) najmanja nesamostalna jezična jedinica koja ima neko značenje 3. Koje su glasovne promjene izvršene u riječi lišće:

a) palatalizacija i jotacija

b) jotacija i nepostojano e

c) jotacija i jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe

d) sibilarizacija i palatalizacija4. Rečenica I sad je on kakav je i bio je:

a) subjektna

b) atributnac) nezavisno sloţena

d) predikatna5. Fonem je:

a) glagolski oblikb) razlikovni glas

c) arhaizamd) vrsta tropa

6. U kojim je riječima pogrešna alternacija ije/je/e/i: a) ocjeniti

b) vijernicic) uvjet

d) riječnik e) doţivio

f) vremena7. Rečenica On je imao djevojku koja je bila izuzetno lijepa po sastavu je:

a) subjektnab)

objektna

c) atributna

d)

predikatna8. Ahavcima su nazivali pripadnike:a)

Riječke filološke škole

b) Zagrebačke filološke škole c)

Zadarske filološke škole

9. Pridruţi glasovne promjene predloţenim oblicima riječi:a) jači 1) sibilarizacija

b) nozi 2) jotacija

c) prehrambeni 3) alternacija ije/je

d) djeca 4) jednačenje po mjestu tvorbe

10. Glagol doći u kondicionalu II. glasi:

a) doći ću

b)

bio bih došao c) bijah došao

d) budem došao



21

11. Koja je riječ pogrešno napisana: a) ljenijib) gorči c) svijetlijid) suši

12. Rječnik Gazophylacium napisao je:

a) B. Kašić

b) I. Belostenac

c) P.R. Vitezovićd) Ljudevit Gaj

Pitanja iz književnosti:1. Figure riječi ili tropi nastaju:

a) učinkom pojedinih glasova

b) promjenom osnovnog značenja riječi c) osobitim poretkom riječi u rečenici d) na temelju šireg smisla onoga što je rečeno

2. Koju je stilsku figuru upotrijebio V.Nazor u pjesmi Cvrčak: Na leđima mi šuma, što nagli trgnu srh. Dvije stijene, dva obronka postaše moji boci, a glava-gorski vrh.

a) gradaciju

b) litotu

c) anaforu

d) hiperbolu

3.Obiljeţja epske poezije su:a)

dijaloški oblik i subjektivnost

b) retardacija, epizode i digresije

c) didaskalije i saţetost 4. Stilistika i versifikacija predmet su izučavanja:

a) knjiţevne metodologije

b)

povijesti knjiţevnosti c) teorije knjiţevnosti d) knjiţevne kritike

5. Najstariji hrvatski pravni spomenik je:a) Zapis popa Martinca

b) Vinodolski zakonikc) Red i zakon sestara dominikanki u Zadru

d) Poljički statut

6. Petrunjela je lik iz djela:

a) Pomet

b) Dundo Maroje

c) Pjerin

d)

Novela od Stanca7. Koji se pisac odriče svojim mladenačkih djela nazvavši ih porod od tmine:

a) Marko Marulić

b) S.S. Kranjčević

c) I. Gundulić

d) F.K. Frankopan8. Iz kojeg je Krleţina djela sljedeća misao: Gospodin pričuvni desetnik Pesek Mato i šest junaka ove našepripovijesti, svi su oni živjeli u početku tihim i gorkim životom kojim žive milijuni naših ljudi što se većstoljećima pate na nešm blatu…

a) Gospoda Glembajevi

b)

U agoniji

c) U logoru

d)

Bitka kod Bistrice Lesne9. Prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora nastala je po predlošku:



22

a) Misala kneza Novaka

b) Hrvojeva misalac) Brevijara po zakonu rimskoga dvora

d) Zapisu popa Martinca10. Koji je dubrovački vlastelin sastavio zbornik zapisujući od 1507. godine pjesme svojih sugrađana:

a) Mikša Pelegrinović

b) Dominko Zlatarić

c) Dţore Drţić

d) Nikša Ranjina

11. U kojoj pjesničkoj zbirci Stanko Vraz povezuje dvije ljubavi-ljubav prema ţeni i ljubav prema domovini: a) Sonetnom vijencu

b) Kanconijeru

c) Đulabijama

d) Kolajni

12. Poveţi pisca i djelo: a) Bertolt Brecht 1) Stranac

b) Luigi Pirandello 2) Majka Courage i njezina djeca

c) Herman Hesse 3) Šest osoba traţi autora

d) Albert Camus 4) Stepski vuk

13. Aristotelovo načelo tri jedinstva drame najviše je poštivao: a)

humanizam

b) klasicizam

c)

romantizam

d) avangarda

14. Najstarija hrvatska pjesma na latinici iz 14. st. je:

a) Va se vrime godišća

b) Šibenska molitva c) Svit se konča

d) Muka sv. Margarite

15. Koja su dva časopisa obiljeţila razdoblje druge moderne u hrvatskoj knjiţevnosti:a) Kolo i Vijenacb) Krugovi i Razlog

c) Vijavica i Juriš d) Knjiţevnik i Pečat

16. Roman Vježbanje života napisao je:

a) Nedjeljko Fabrio

b) Pavao Pavličić

c) Ivan Aralica

d) Miroslav Krleţa 17. Zbirka pjesama A.B. Šimića Preobraženja izlazi godine:

a) 1914.

b)

1920.c) 1922.

d) 1930.

18. Koju figuru prepoznaješ u stihovima: Klokoće vrelo, more pjeni se i krkoči (V. Nazor, Cvrčak) a) onomatopeju

b) anadiplozu

c) epiforu

d) anaforu



23

2.)1. Koje figure prepoznajete u stihovima A. B Šimića:

Iz rasprsnutih šipaka u vrtu krv se cijedi

a) onomatopeju c) sinegdohu

b) metaforu d) anaforu2. Aleksandrinac je:

a) roman o Aleksandru Velikom

b) dvostruko rimovani dvanaesterac

c) vrsta lirske pjesme

d) vrsta stope3. Kome je Petrarca posvetio stihove u svom Kanconijeru? __________________

4. Navedenim djelima pridruţi knjiţevnu vrstu: a) Tri sestre 1) drama

b) Bele roţe 2) pjesnička zbirka

c) Combray 3) pripovijetke

d) Slavenske legende 4) roman

5.

Humačka ploča, koju još zovu Baščanskom pločom hrvatskoga juga, pisana je: a) latinicom i ćirilicom

b) bosančicom i glagoljicomc) gajicom i glagoljicom

d) glagoljicom

6. Koja od navedenih djela nije napisao Marin Drţić: a) Arkulinb) Skup

c) Tirena

d)

Orfeo

7. Koju od ovih pjesama nije napisao Dobriša Cesarić:a)

Slap

b) Balada iz predgrađa

c)

Večer nad gradom

d) Pjesma mrtvog pjesnika8.

U čijim dramama ne nalazimo elemente Ibsenove dramaturgije: a) Krleţinimb) Vojnovićevim

c) Begovićevim d) Demetrovim

9. Koji suvremeni hrvatski pisac ne piše «prozu u trapericama»: a) Zvonimir Majdak

b) Ivan Slamnig

c) Ivan Aralica

d) Antun Šoljan

10. Koja imenica u genitivu mnoţine ima tri nastavaka: a) poklon c) priredba

b) noga d) kuća

11. Tko je napisao Branič jezi ka hrvatskoga:

a) Bogoslav Šulek

b) Ljudevit Gajc) Nikola Andrićd) Antun Maţuranić

12.

Koju kategoriju broja imaju imenice gaće, gusle, vrata i hlače? a)

jednine i mnoţine b)

singularia tantum

c)

pluralia tantum13. Koja kategorija nije svojstvena glagolima:



24

a) vid

b) vrijemec) padeţd) licee) način

14. Rečenica Budući da je vrijedan, sve uradi odmah po funkciji je:

a) posljedična c) uzročnab) zaključna d) namjerna

15. Koje su riječi pogrešno napisane: a) otkupiti

b) odšteta

c) jedamput

d) doţivjeo

e) cvjetić

3.)

1. Koju je stilsku figuru upotrijebio Josip Pupačić u pjesmi Tri moja brata:

Livade su me voljele.

Nosile su moj glas

i njime su sjekle potoke.

a) gradacijub) litotu

c) anaforud) personifilaciju

2. Najpoznatiji antički stih je: a) heksametar c) dvanaesterac

b) epski deseterac d) trohej

3. Goetheovo djelo Patnje mladog Werthera je:a) lirska pjesma

b) tragedija

c) epska pjesma

d) roman

4. Pridruţi autorima njihova djela, npr. e/8 : a) Jean-Paul Sartre 1) Komu zvono zvoni

b) Ernest Hemingway 2) Trbuh Pariza

c) Emile Zola 3) Gargantua i Pantagruel

d) François Rabelais 4) Mučnina

5. Pjesmu Gavran napisao je:

a) Alphonse de Lamartine

b) Edgar Allan Poe

c) Aleksandar Sergejevič Puškin

d) Mihail Jurjevič Ljermontov

6. Prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora nastala je po predlošku:a) Misala kneza Novaka

b) Brevijara po zakonu rimskoga dvora

c) Zapisu popa Martinca

d) Hrvojeva misala

7. Ĉije su pjesme objavljene u petrarkističkom zborniku Nikše Ranjine: a) Marulićeve c) Menčetićeveb) Vetranovićeve d) Karnarutićeve

8. U kojoj pjesničkoj zbirci Stanko Vraz povezuje dvije ljubavi-ljubav prema ţeni i ljubav premadomovini:

a) Sonetnom vijencu



25

b) Kanconijeru

c) Đulabijamad) Kolajni

9. Pjesnici su čuđenje u svijetu kaţe: a) A. G. Matoš

b) A. B. Šimić

c) Jure Kaštelan

d) Josip Pupačić

10. Autor drame Ekvinocij je:

a) Vladimir Nazor

b) Dinko Šimunovićc) Dragutin Domjanićd) Ivo Vojnović

11. Koji glas nema zvučni par:a) p

b) h

c) kd) t

12. Koji je padeţ samostalni padeţ u rečenici: a) genitiv

b) vokativ

c) instrumental

d) lokativ

13. Do kojih je glasovnih promjena došlo u riječi IŠĈAŠITI?

a) jednačenje po zvučnosti i mjestu tvorbe

b) jednačenje po zvučnosti i jotacija

c) jednačenje po mjestu tvorbe i gubljenje suglasnika

d) jednačenje po zvučnosti i gubljenje suglasnika

14. Rečenica Kada bi zemlja bila ravna, vidio bih Afriku i nebodere Casablanke je:

a) pogodbena c)uzročnab) vremenska d) posljedična

15. Kondicional II. od glagola ostati glasi:

a) budem ostao

b) bio bih ostao

c) bio sam ostao

d) bijah ostao



26

Engleski jezik i književnost

A) Preddiplomski studij

Preddiplomski studij engleskog jezika i knjiţevnosti koncipiran je kako bi pruţio studentima

široko zasnovano solidno obrazovanje iz cjelokupnog područja struke i omogućio stjecanje jezične kompetencije u engleskome jeziku na razini C1 Europskog okvira referentnih stupnjeva.Po svom karakteru, u preddiplomskom studiju posredovanje primijenjenih i praktičnihkompetencija ima jednaku teţinu kao i posredovanje znanstvenih i teorijskih znanja. Kompetencije koje studenti/studentice stječu na ovome stupnju prije svega su:Opće kompetencije:

- prepoznavanje, opisivanje i analiziranje problema te smišljanje različitih strategija zanjihovo rješavanje

- povezani prijenos informacija, ideja, argumenata, u govorenom i pisanom jeziku, s obzirom

na ciljanu publiku.

- prikupljanje, obrada i kritička procjena informacija iz različitih novinskih, audiovizualnih i

elektroničkih izvora

- uporaba IT tehnologije kao načina komuniciranja i kao pomoći pri učenju

- odgovornost pri radu s drugima i sposobnost timskog rada.

Posebne kompetencije:

- poznavanje struktura, registra i zasebnih varijanti engleskoga jezika;

- elementarno poznavanje nekih stručnih jezika (opći poslovni jezik, gospodarstvo, pravo,reklamiranje i mediji, prirodne i tehničke znanosti);

- uporaba lingvističkih principa u analizi engleskoga jezika; - temeljno poznavanje knjiţevnosti engleskog govornog područja;- sposobnost kritičke procjene, kroz različite metodologije, jednog ili više aspekata

knjiţevnosti, kulture, lingvističkog konteksta, povijesti, politike, zemljopisa i društveno -ekonomskih struktura društva zemlje ili zemalja engleskog govornog područja.

Na kraju preddiplomskog studija, studenti pišu završni rad ili završni ispit.Po završetku preddiplomskog studija student dobiva titulu prvostupnika/prvostupnice engleskog

jezika i književnosti .Svršeni prvostupnici/prvostupnice engleskog jezika i knjiţevnosti raspolagat će znanjima isposobnostima koje im omogućuju upisivanje diplomskog studija anglistike ili pak uključivanje urazna područja rada. Pritom treba posebno istaknuti rad u izdavaštvu i knjiţarstvu, u medijima,drţavnoj upravi, u javnim i privatnim ustanovama kulture, politike i kulturnog posredovanja, naposlovima propagande, marketinga, public relations , te raznih slobodnih profesija (npr. publicisti,

pisci isl.)



27

B) Diplomski studij

Nastavnički smjer

Diplomski studij anglistike, nastavnički smjer, osposobljava studente za organizaciju procesaučenja i podučavanja engleskog jezika u nastavi s učenicima različitih uzrasta i za različite

tipove nastave.Tijekom studija studenti stječu visoku jezičnu kompetenciju u engleskom jeziku na razini C2

Europskog okvira referentnih stupnjeva.

Kompetencije koje studenti/studentice stječu na ovome stupnju su: Jezične kompetencije:

- poznavanje lingvističkog opisa standardnog engleskog jezika; - poznavanje englesko-hrvatskih kulturnih, jezičnih i knjiţevnih dodira;- upućenost u karakteristike regionalnih standarda engleskog jezika; upućenost u- povijest engleskog jezika; poznavanje kulture zemalja engleskog govornog područja

(geografske, kulturno-povijesne, društveno-političke, gospodarske i ekološke datosti); - poznavanje knjiţevnosti engleskog govornog područja (povijesti knjiţevnosti i aktualne

knjiţevne ponude, proučavanjem pisanih tekstova ili drugih kulturnih proizvoda nastalih naengleskom jeziku.

- poznavanje teorije knjiţevnosti i metoda pristupa knjiţevnim djelima;

Posebne stručne kompetencije:- poznavanje teorijskih temelja učenja i podučavanja engleskog kao stranog jezika,

nastavnih principa, te lingvističkih i kognitivnih teorija na kojima oni počivaju, posebno

teorija o stjecanju drugog jezika;

- poznavanje najvaţnijih metoda i postupaka podučavanja djece, mladih i odraslih, sposebnim naglaskom na komunikacijskom pristupu i inovacijskim oblicima učenja i

podučavanja;- sposobnost evaluacije udţbenika, izrade vlastitih nastavnih materijala, primjene novih

medija;

- poznavanje tehnika istraţivačkog rada s obzirom na proces učenja i podučavanjaengleskog kao stranog jezika.

U okviru odgojno-obrazovnog bloka studenti stječu znanja iz područja društvenih znanosti,

psihologije, pedagogije i didaktike, potrebna kako bi proces učenja i podučavanje stranog jezikamogli sagledati na stručan način, kritički razmišljati o njemu te djelovati samostalno i kreativno. Na kraju diplomskog studija piše diplomsku radnju iz jednog od studijskih programa.

Po završetku diplomskog studija stječe titulu MA (master of arts) iz engleskog jezika i

književnosti .

Svi ostali detalji o studiju bit će regulirani sveučilišnim i fakultetskim pravnim dokumentima.

Obvezni kolegiji na ppreddiplomskom i diplomskom studiju:

Suvremeni engleski jezik I-IX

Uvod u lingvistički studij Uvod u englesku knjiţevnost I i II

Fonetika i fonologija engleskog jezika

Morfologija

Pregled engleske knjiţevnosti I i II

Sociolingvistika

Pregled američke knjiţevnosti I i II

Semantika

Glotodidaktika

Usvajanje drugog stranog jezika

Metodika nastave engleskog jezika

Školska praksa I i II

Pored obveznik kolegija studenti slušaju i izborne, te zajedničke obvezne kolegije.



28

Nastavnici i asistenti na Studiju engleskog jezika i knjiženosti Dr. sc. Izabela Dankić, red. prof.

Dr. sc. Marijana Sivrić, izv. prof. Dr. sc. Boris Berić, docent

Dr. sc. Biljana Oklopčić, docentica

Dr. sc. Ivona Šetka-Ĉilić, docenticaDr. sc. Lidija Štrmelj, docentica

Dr. sc. Ivana Grbavcac, docentica

Ivana Zovko, v. asistentica

Lidija Mustapić, v. asistentica

Anđelka Raguţ, v. asistentica

Maja Dţolan, v. asistentica

Denis Kuzmanović, v. asistentMario Penavić, asistent

Matea Karadţa, asistentica

Razredbeni ispit:Razredbeni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela:

a) Pismeni dio obuhvaća test iz engleskoga jezika kojim se provjerava poznavanje engleskog

jezika i kulture u okviru propisane literature.

b) Usmeni dio se sastoji od razgovora na engleskom jeziku, kojim se utvrđuje afinitetpristupnika za studij i motivacija za buduće zvanje.

Literatura:

- John & Liz Soars, Headway Intermediate i Upperintermediate, Oxford

University Press.

- Michael Harris, Anny Sikorzynska & David Mower, Opportunities, Intermediate i

Upperintermediate, Longman

- In Frame 3 i 4 (3. i 4. razred gimnazije), Školska knjiga, Zagreb

- M. Pervan, Reading for Study and Pleasure, Školska knjiga, Zagreb

- R. Filipović, An Outline of English Grammar, Školska knjiga, Zagreb

- Vocabulary and Grammar in Use, Intermediate, Cambridge University Press

Pristupnicima se preporuča da tijekom priprema za razredbeni ispit prema osobnom izboru

pročitaju nekoliko knjiţevnih djela izvorno napisanih na engleskom jeziku, a iz područjamodernije knjiţevnosti (druga polovica 20. i početak 21. st.)

OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ ENGLESKOG JEZIKA I

KNJIŽEVNOSTI I

1. Provide the plural forms of the following sentences and words:

My child is an angel ………………………………………………….. I consider my child an angel …………………………………………………..

(Provide the plurals of the elements whose pl. forms can be distinguished from the singular)

calf………………………. foot………………………. criterion ……………………

woman………………………… crisis…………………………

thief………………………… mouse……………………….. child………………………. mother-in-law……………………………

2.

Provide male and female forms of the following words:

bull………………………..

lioness………………………… cock…………………………….



29

spinster……………………….. nun……………………………… waiter………………………. friend………………………… classmaster...........................

3.

Use proper preposition:

1)…………………….. ten o’clock. 2)………………….Monday. 3) We camped there……………June ……………..September. 4) A fight………………….. two boys. 5) They agree ………………… themselves. 6) We stayed here ………………… three months. 7) I usually go to work ………………. bus. 8) All the students ………………….John passed the exam. 9) You remind me ....................... somebody I knew a long time ago.

4. Put the verbs in brackets in the correct tense:

1)

Emma ........................(spend) every school holiday in Scotland.

2) Margaretha Simons .............................(come) from Norway, but now she

..................................(live) in Britain. She ..................................(meet) her husband, Noel, while

she ....................................(learn) English in Cambridge.

3)

.............................you ever....................(try) Indian food?

4) I..............................never...................(be) to Russia.

When ...................you .....................(go) there?

5) We............................(meet) Tim and Maureen three years ago. How long

....................you..................(know) them?6) If I ........................(have) a lot of money, I ..............................(not work).

7) If you had looked at the engine for a moment, you..............................................(see) what was

missing.8) The hostages were rescued without a shot...................(be) fired.9) By the time you get there they...............................(finish) their speeches and

everybody.................................(go) home.10) I wish I ……………………….(be) dead. 11) ...................this coat...................(belong) to you?

5. Name of country………………………..adjective: China……………………………………Chinese

Switzerland………………………………

Greece……………………………….. Denmark……………………………..

Holland……………………………… Wales………………………………..

6. Put a, an, the or Ø article into each gap:

1. China has................... biggest population in.................... world.

2. We had some for................ lunch ................ few days ago.

3. I wanted to go to................... Italian restaurant.

4. «Is there ................ chemist near here? Yes. There's next to .............. post office.»

5. I can't remember ............... exact date of ............ storm, but I know it was............. Sunday.

7. Put the verbs in brackets into passive forms:

1) He....................(ask) to design it by the German Government.

2) Mickey Mouse cartoons...........................(translate) into sixty languages.3) Nylon...........................(invent) in the 1930s.



30

4) Many accidents ..........................(cause) by dangerous driving.

5) Originally the book ..........................(write) in Spanish.

8. Report the following sentences:

1. «Go away», she said to Peter.

..........................................................................................................................................

2. «Please be careful with the record player», she said to themn

.........................................................................................................................................

3. «Stop walking on the flowers!» he said to David.

.........................................................................................................................................

4. «Have you gone completely mad?, I asked. «Do you want to blow us all up?»

..........................................................................................................................................

5.«What about having a party on Saturday?» I said. «Yes, let's. Who shall we invite?» said Mary.

..........................................................................................................................................

6. «I meant to plug in the electric blanket but I plugged in the electric kettle by mistake», she told

her guest.

.........................................................................................................................................................................................

...........................................................................................

9. Insert the missing words – each gap one word:

-

Now, the Lake District has more..................... twelve million visitors a year.

Mountains...................... actually wearing out. Shorelines ..................... the lakes are eroding.

The National Trust, a charity ..................... preserves areas of natural beauty, spent more

than £160,000 just .................... footpath repair work last year. Once the paths

....................... been improved, even greater numbers of tourists will.........................

encouraged to visit.

OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ ENGLESKOG JEZIKA IKNJIŽEVNOSTI II

1. Read the text below and think of the word which best fits each space. Use only

ONE word in each space. The activity begins with an example.

AWAY FROM IT ALL

Some people try to find relief FROM the pressures of family and friends by going away

_______________ themselves for a few days, in search of solitude. But for those who

never want to be alone for too long, this kind of behaviour is difficult to understand. Family

members worry and friends are offended because they think ________________ companyis not wanted. The truth is that most people find the idea of ___________________ alone

not just unpleasant but frightening as well.

People ________________ fear solitude cannot imagine, for example, walking through a

forest for many hours, with only their thoughts for company. Or if they do, they can only

think of the problems __________________ might encounter. They worry

_________________ what would happen __________________ they fell and broke a limb

and they are sure that they will take the wrong path and get lost. But above all, they hate

the idea of having _________________ to share the sights and events of the day with

them.

And yet, to walk on your own __________________ days can be a glorious experience. And

this is because ___________________ noise of phones ringing, children shouting orfriends talking is replaced by wonderful sounds, of wind whispering through grass, birds



31

singing and rain falling softly on a carpet of leaves. Having experienced this, you feel

renewed and happy to go back and be sociable with family, friends and colleagues.

___________/ 10

2. Read the text below and look carefully at each line. Some of the lines are correct,

and some have a word which should not be there. If a line is correct, put a tick onthe line on the left. If a line has a word which should not be there, cross the word

out and then write it on the line on the left. There are two examples at the

beginning.

PENGUIN WEDDING

__________ __________My friend Tanya has always been mad about penguins. It all

started

__________to____________ when she was a child and her father gave to her a book full

of

________________________ photographs and fascinating of information about the black

and white ________________________ seabirds. Did you know so, for example, that penguins live in

hot

________________________ countries as well as they at the South Pole? Tanya is now

24-years

________________________ old and last year her boyfriend, Dominic, asked her if to

marry him.

________________________ Tanya wasn’t sure what to should do and needed time tothink,

________________________ but she didn’t want to turn Dominic down completely. SoTanya said

________________________ that she would marry him, but only if the ceremony couldtook

________________________ place in a penguin colony. She thought this would take him a

________________________ long time for to organize. But, unknown to Tanya, Dominic

had

________________________ won two free airline tickets to go anywhere in the world!

They

________________________ married themselves last spring and all the guests wore black

and

________________________ white suits. Yes, you’ve guessed at it, they got married on abeach

and the guests were all penguins!

____________ / 12

3.

Write the plural of the following nouns:

_____________ / 54. Underline the correct answer:

Singular Plural Singular Plural

mouse child

cry woman

wife box

deer brush

ox play



32

a) If we ran / will run / run out of petrol here we'll have a long way to walk.

b) Mr. Gaines is busyier / busyer / busier than anyone else in the office.

c) Our teacher had taught / learnt / teached for 30 years before he retired last month.

d) This job ought to have done / ought to be done / ought to do by a qualified architect,

not by a mere apprentice.e) She will have to come again, didn't she / won't she / shan't she?

f) Jane, with which / whom / what I drove home, lives in Surrey.

g) You will introduce me to a friend of you / yours / your tomorrow.

h) If you drove more slowly you would not have / would not have had / had not had so

many accidents.

i) What have you been working / done / doing all afternoon?

j) I have known / used to know / have been knowing that man when we were at school

together.

k) Make / do / give me a favour and stop smoking.

l) Listen! Who makes / is making / make this horrible noise?

m)

She must seen / must have seen / must saw him coming through the window. That iswhy she waved at him.

n) These stories were / have been / had been written by Connan Doyle.

o) What did happen / had happened / happened here last night?

p) He asked me did he look / if he looked / if he did look OK.

q) He is the most oldest / more older /the oldest member of the family.

r) He is wrong in / on / by my opinion.

s) I have been here since / in / for three months now.

t) I have seen / saw / had seen this film twice since last year.

_____________ / 20

5. Complete the second sentence so that it has a similar meaning to the first sentence,

using the word given. Do not change the word given!

EXAMPLE: What a pity we ate all the food. (ONLY)

If only we hadn’t eaten all the food.

a) ‘Is there anything you want from the shops?’ Alison asked her mother. (THERE)

Alison asked her mother if _____________________________________________

from the shops.

b) We missed the turning because we forgot to take a map with us. (REMEMBERED)

If we ________________________________ a map with us, we wouldn’t have misseda turning.

c)

Teams of experts were examining the damage to the building. (EXAMINED)The damage to the building ___________________________________________

teams of experts.

d) It’s a shame we don’t have a DVD player. (WISH)

I

__________________________________________________________________

a DVD player.

e) I’m sure that Karen was a beautiful baby. (BEEN)

Karen ____________________________________________________________ a

beautiful baby.

f)

This is Mr. Smith. His son plays in our team. (WHOSE)



33

This is Mr. Smith

____________________________________________________________ team.

g) Steve started learning the violin a month ago. (LEARNING)

Steve ________________________________________________________ the

violin for a month.

h) Look at those black clouds! There’s rain on the way! (TO)

Look at those black clouds! It’s __________________________________________________ rain.

i) Is it necessary for me to bring my passport? (HAVE)

Do

_________________________________________________________________

my passport?

j) We cannot waste any time! (NO)

There

__________________________________________________________________

__ waste.

____________ / 10

6. Put the verbs in brackets in the correct form:

a) Yesterday evening while Ann _________________________ (read) a book, Sita

____________________________ (play) the guitar.

b) By the end of next year he __________________________ (be) here for twenty

years.

c) My grandfather thought that it _________________________ (rain) the following

day.

d) Tom ______________________________ (wait) for Bertha for three hours and she

hasn’t turned up yet. e) ''Romeo and Juliet'' ____________________________ (write) by Shakespeare.

f) The shop-keeper told the children __________________________ (not, leave) their

bicycles against his windows.

g) I wish I _____________________ (have) more money!

h) What's that noise? The neighbours ________________________ (have) a party.

i) I actually enjoy ________________________ (clean) my shoes!

______________ / 10

7. Insert A, AN, THE or zero article (0):

_______ Larkins are a very interesting family. Mr Larkins is a travel-writer who has been

all over _______ world. He has always liked _________ travelling. He has written books

about China and published articles in newspapers such as _______ Times. His wife is

________ journalist. She has interviewed people like _________ Prince of Wales and

_______ President Clinton. Their son, Jack, is a professional footballer, who is playing in

_______ USA at the moment. In ________ summer, the whole family will meet in Paris.

Then, they will travel by car around Europe for ________ month.

______________ / 5

8. Underline the correct word in each sentence:

a) You haven’t lent / borrowed my rubber, have you, Paul?

b) He sat down besides / beside an old man with a long beard.



34

c) The injured man was lying / laying on the road close to the wreckage of his car.

d) Who taught / learnt you to play the guitar, Jane?

e) Those of you who wish to come to the Zoo this afternoon, please rise / raise your hands!

f) Was it Bell who invented / discovered the telephone?

g) It’s a lot of job / work looking after children.

h)

Our new neighbours invited me in for a cup of tea this morning. I must say they seem avery sympathetic / nice couple.

__________ / 8

9. Complete the phrases with the most suitable verb. You can use each verb only once.

CATCH, DEMOLISH, INHERIT, BREAK, NARRATE COMMIT, PAY, EXTINGUISH,

EARN, CHANGE

a) to _________________ a story b) to ________________ attention, someone

a compliment

c) to __________________ a fire d) to _________________ an old building

e) to __________________ a living f) to _________________ sight of someone,

a bus

g) to _________________ a fortune, title h) to _________________ a promise, your

leg, the ice

i) to _________________ a crime, suicide i) to _________________ gear, your mind

____________ / 10

10. Underline the correct answer:

a) The maple leaf / oak leaf / clover leaf is the national symbol of Canada.

b) The Americans use the word ‘fall’, while the British use ‘spring’ / ‘autumn’ / ‘summer’. c) The official home of the British royal family is Westminster Abbey / Royal Ascot /

Buckingham Palace.

d) Windy City is the popular name of New York / Chicago / Seattle.

e) The emblem of Ireland is shamrock / leek / rose.

f) The ship that took a group of English settlers to Plymouth, Massachusetts in 1620 was

called the Queen Mary / Mayflower / Queen Elizabeth.

g) King Arthur’s sword is called Excavator / Exchequer / Excalibur.

h) On July 4th the Americans celebrate Independence Day / Thanksgiving / Memorial

Day.

i) The Union Jack is the name of the British / American / Australian flag.

j) Stratford-upon-Avon is the birthplace of Princess Diana / Shakespeare / Martin

Luther King.

___________ / 10



35

Njemački jezik i književnost

O studiju

Trajanje studija: A) preddiplomski studij (6 semestara)

B) diplomski studij (4 semestra)

A) Preddiplomski studij njemačkog jezika studentima pruţa obrazovanje iz cjelokupnogpodručja struke i omogućava stjecanje jezične kompetencije u njemačkom jeziku na razini C 1Europskih referentnih stupnjeva.

Studenti raspolaţu slijedećim kompetencijama: - poznavanje lingvističkih opisa standardnog njemačkog jezika;

- spoznaja suvremenih lingvističkih smjerova;

- poznavanje kulture zemalja njemačkog govornog prostora (geografskih, kulturno-

povijesnih, gospodarskih i ekoloških činjenica);- osnovno poznavanje nekih stručnih jezika (npr. prava, ekonomije, tehničkih

znanosti);

- poznavanje knjiţevnosti njemačkog govornog područja;

- poznavanje teorije knjiţevnosti i metoda pristupa knjiţevnim djelima.

Studenti po završetku preddiplomskog studija njemačkog jezika i knjiţevnosti raspolaţuznan jima i sposobnostima koja im omogućuju upisivanje diplomskog studija njemačkog jezika iknjiţevnosti ili uključivanje u razna područja rada, npr. u izdavaštvu i knjiţarstvu, u medijima,drţavnoj upravi, u javnim i privatnim ustanovama kulturne politike i kulturnog posredovanja, na

poslovima propagande, marketinga, public relations te raznih slobodnih profesija.Završetkom preddiplomskog studija (6 semestara) stječe se akademski nazivbaccalaureus / baccalaurea (prvostupnik / prvostupnica) njemačkog jezika i književnosti .

B) Diplomski studij njemačkog jezika i knjiţevnosti – nastavnički smjer osposobljavastudente za rad u nastavnom procesu s učenicima različitih uzrasta i za različite tipove nastave.Poseban naglasak stavlja se na teorijske temelje učenja i poučavanja njemačkog jezika kaostranog jezika. U okviru odgojno-obrazovnih kolegija studenti stječu znanja iz psihologije,pedagogije i didaktike koja su im potrebna u stručnom procesu podučavanja njemačkog kaostranog jezika.

Studenti koji završe preddiplomski studij njemačkog jezika i knjiţevnosti raspolaţu

slijedećim znanjima i sposobnostima:- kompetencija u njemačkom jeziku na razini C 2 Europskih referentnih stupnjeva;



36

- sposobnost jezične i knjiţevne analize tekstova;

- sposobnost planiranja, izvođenja i kritičke analize procesa učenja i podučavanjanjemačkog kao stranog jezika za sve uzraste;

- sposobnost evaluacije udţbenika, izrade vlastitih nastavnih materijala, primjena novihmedija;

- poznavanje tehnika istraţivačkog rada s obzirom na proces učenja i podučavanja

njemačkog kao stranog jezika. Završetkom diplomskog studija (4 semestra) stječe se akademski naziv magistar

njemačkog jezika i književnosti – nastavnički smjer.

Studij njemačkog jezika i knjiţevnosti na Filozofskom fakultetu rađen je prema programima

srodnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, koji su usporedivi s programima istovjetnih studija

vodećih europskih sveučilišta. 1.1. Kao poseban razlog zašto se baš odlučiti za Studij njemačkog jezika i knjiţevnosti

je i program stipendija (DAAD-a, Goethe-Instituta, Herbert-Quandt-Stipendienprogramm i dr.)

koji svake godine našim studentima omogućava studentsku razmjenu ili čak dvosemestralni studijna nekom od njemačkih sveučilišta.


Suvremeni njemački jezik I-IX

Uvod u studij njemačkog jezika

Uvod u studij njemačke knjiţevnostFonetika i fonologija njemačkog jezikaNjemačka knjiţevnost: Sturm und Drang iWeimarska klasika

Morfologija njemačkog jezika

Njemačka knjiţevnost realizma i naturalizma Sintaksa suvremenog njem. jezika

Njemačka lirika 20. stoljeća

Povijest njemačkog jezika

Sintaksa sloţene rečenice u suvrem. njem. jeziku

Semantika

Njemačka drama 20. stoljeća

Njemačka proza 20. stoljeća

Glotodidaktika

Analiza i pripremanje nastave njemačkog kaostranog jezikaUsvajanje drugog stranog jezika

Metodika nastave njemačkog jezika

Školska praksa I i II

Pored obveznik kolegija studenti slušaju i izborne, te zajedničke obvezne kolegije.2.1.

Nastavnici i asistenti na Studiju njemačkog jezika i knjiženosti Dr. sc. Mirko Gojmerac, red. prof.

Dr. sc. Ţeljko Uvanović, red. prof.

Dr. sc. Ruţica Zeljko-Zubac, izv. prof.

Dr. sc. Senka Marinčić, izv. prof. Dr. sc. Dario Marić, docent

Dr. sc. Mirjana Pehar, docentica

Dr. sc. Ivica Petrović, docent

Darija Glibić, v. asistentica

Ivica Bevanda, v. asistent

Magdalena Ramljak, v. asistenticaNikolina Pandţa, v. asisitentica

Snjeţana Zovko, lektorica

Razredbeni ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela:

a) Pismeni dio obuhvaća test iz njemačkog jezika kojim se provjerava poznavanje njemačkekulture u okviru propisane literature.

b) Usmeni dio sastoji se od razgovora na njemačkom jeziku, kojim se utvrđuje afinitetpristupnika za studij i motivacija za buduće zvanje. Literatura:Kern-Francetić/Häusler: Kontaktsprache Deutsch 1, Školska knjiga, Zagreb 1985. Häusler/Kern-Francetić: Kontaktsprache Deutsch 2, Školska knjiga, Zagreb 1986.



37

Häusler/Kern-Francetić: Kontaktsprache Deutsch 3, Školska knjiga, Zagreb 1989. Häusler, M.: Kontaktsprache Deutsch 4 , Udţbenik i priručnik, Školska knjiga, Zagreb 1990.Glovacki-Bernardi, Z.: Osnove njemačke gramatike, Školska knjiga, Zagreb 1996.

Greisbach,H. –Schulz,D.: Grammatik der deutschen Sprache, Max HueberVerlag,

München.

Marčetić, T.: Pregled gramatike njemačkog jezika, Školska knjiga, Zagreb 1985.ili

Medić, Ivo: Kleine deutsche Grammatik , Školska knjiga, Zagreb 2001.

OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ NJEMAĈKOG JEZIKA IKNJIŽEVNOSTI I

1.Ergänzen Sie den Artikel oder das Pronomen!

3.1. 1.Frau Hartmann hat ________ Auto. 2. Wo wohnt _______ Tante? 3. Ich suche ___________neue Arbeitsstelle. Maria geht mit __________ Freundin in Theater. 5. Vor ________ Garage steht

___________rote Wagen.

2. Setzen Sie die fünf Sätze von Aufgabe 1 –a) ins Präteritum -b) ins Perfekt!

__________________________________________________________________3. Antworten Sie negativ!

1. Hast du Hunger? - Nein,____________________

2. Ist das Schwester? – Nein,__________________

Lernst du heute Nachmittag? – Nein,__________

3. Ist Martin Lehrer? – Nein,__________________

4. Sucht du etwas? – Nein,____________________

4. Ergänzen Sie die Präposition + Artikel/ Pronomen!

1. Ich gehe ________Stadt.. Hängt ihr das Bild ___________ Wand? Er wohnt _________Brač und

fährt jeden Morgen mit der Fähre _________ Split _________Arbeit. 4. Ich bin in Urlaub _______ Sonntag _________ nächsten Freitag. 5. Die Stadt liegt ___________ adriatischen

Küste.5. Setzen Sie in die fünf Sätze von Aufgabe 4 folgende Modalwerben ein!

1. (müssen)_____________________________________________2. (dürfen)______________________________________________

3. (müssen)_____________________________________________4. (können)_____________________________________________

5. (werden)_____________________________________________6.Setzen Sie die folgenden Sätze ins Passiv!

1. Kaffee trinkt man aus Tassen.2.

Die Polizei hat ihn verhaftet.

3.

Die Polizei konnte ihn verhaften.4.

Man half ihm.

5. Hier darf man nicht rauchen.7.Bilden Sie irreale Saetze (KonjuktivII)!

1. Ich habe keinen Bruder. Aber es wäre schon, wenn2.

Ich bin nicht groß. Aber es wäre schon, wenn

3. Er war nicht zu Hause. Aber es wäre schön, wenn4.

Du kannst mir nicht helfen. Aber es wäre schön, wenn

5. Es regnete. Es wäre schön, wenn4.1.

8. Bilden Sie die indirekte Rede (KonjuktivI)!

1.

„Ich bin krank.“ – Er sagt,_______________________

2.

„Ich war krank.“ – Er sagt, ______________________3.

„ Ich habe Urlaub.“ – Er sagt, ____________________4. „ Ich hatte Urlaub.“ – Er sagt, _____________________



38

9. Ergänzen Sie die Endungen!

1. Wir haben ein _______ neu ______ Auto.

2. Mit mein _____ alt ______ Füller schreibe ich am liebsten.

3. In der letzt______ Zeit ist es hier ruhig.

4. Von stark__________ Kaffee bekomme ich immer Magenschmerzen.

5. Das ist ein_ gut _Frage.

10. Ergänzen Sie Adjektive im Komparativ und Superlativ!

1. alt __________ ___________

2. viel __________ __________

3. gern __________ __________

4. hoch _________ ___________

5. gut __________ ____________

11. Bilden Sie a) einen Finalsatz mit „um zu“ und b) einen Temporalsatz mit „nachdem“! a) Ich studiere Deutsch, __________________________________________

b) Ich studiere Deutsch, __________________________________________

OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ NJEMAĈKOG JEZIKA I

KNJIŽEVNOSTI II

I. Artikel oder nicht!

kleine Rudi aus Stadt weilt zu Besuch auf Bauernhof seines

Onkels. Natürlich ist er über alles sehr verwundert.

«Sieh mal, Onkel», sagte er Tages, «was ist denn das für

komisches Tier?»

«Das ist Kuh, lieber Rudi!»

«Und was hat sie da auf Kopf?»

«Zwei Hörner, mein Junge!»

In diesem Augenblick fängt Kuh zu brüllen an.

«Onkel, Onkel!», ruft Junge, «durch welches Horn hat sie denn eben getutet?»

II. Ergänzen Sie die Endungen!

Hier ist ein schön Haus.

Ich miete in dies schön Haus ein leer Wohnung.

Mein alt Freund fand ein möbliert Zimmer im 1. (erst

) Stock d neu Gebäudes.

An d lang Maria-Hilfer Straße liegen viel groß Geschäfte und

modern Kaufhäuser.

Wien ist ein schön Stadt.Schön Städte sind meistens alt .

In alt Städten gibt es kein groß Straßen, sondern nur kleinGassen und eng Plätze mit hoh Häusern.

D neu Kaufhaus liegt im alt Zentrum.Auf d breit Ständen sind d neu Artikel ausgestellt.

D freundlich Verkäuferinnen bieten d ankommend Kunden die

frisch Kuchen an.

III. Wie lauten die Komparativ- und Superlativformen?

1. Welche deutsche Tageszeitung hat Auflage? (hoch)

2. Venedig hat Kanäle als Hamburg. (viel)

3. Wo essen Sie ? (billig)4. Am 22. Juli war die Sicht auf die Alpen . (klar)



39

IV. Verbinden Sie die Sätze zu einem Relativsatz!

Das Flugzeug hatte Verspätung. Mit dem Flugzeug wollten wir nach Wien.

2. Sie kennen die Firma Pliva. Ihre Produkte haben die beste Qualität.

3. München ist die größte Stadt Bayerns. Sein Oktoberfest ist weltbekannt.

V. Setzen Sie die Verben ins Präteritum und Perfekt! (Beachten Sie, dass die Konjugation zwischen stark

und schwach schwankt; es besteht auch ein Bedeutungsunterschied)

bleichen

Präteritum: Warum deine Schwester die Haare?

Perfekt:

Präteritum: Mein Haar an der Sonne.

Perfekt:

erschrecken

Präteritum: Ihr jüngster Sohn vor der schwarzen Katze.

Perfekt:

Präteritum: Die schwarze Katze ihren jüngsten Sohn.

Perfekt:

VI. Ergänzen Sie mit dem richtigen Verb:sollen oder brauchen

1. Mein Mitarbeiter den Bericht für morgen vorbereiten.

Der Chef ihn für die Besprechung um 10.00 Uhr.

können oder kennen

2. Sie Herrn Faber, nicht wahr? – Ja, natürlich. – Gut, dann Sie ihn vom

Flughafen abholen.

kennen oder wissen

3. Was machen Sie heute Nachmittag? – Ich nicht recht. Vielleicht mache ich einen

Stadtbummel, ich die Stadt kaum.

VII. Ergänzen Sie die Modalverben

im Perfekt:

a. Wir noch Blumen (wollen / kaufen), aber ein anderes Geschenk

haben wir nicht bekommen, weil die Geschäfte schon geschlossen waren.

b. Und? Wie war der Flug? War der Himmel klar? du etwas

? (können / sehen)



40

c. Warum hat er das gemacht? Er das . (wollen)

im Präsens Konjunktiv

d. Sie fragte, ob du auch mitgehen . (dürfen)

e. Karl hat geschrieben, dass er Medizin studieren . (wollen)

f. Ich habe ihm doch gesagt, dass ich ihm nicht helfen . (können)

VIII. Formen Sie die Sätze um! (Vorgangspassiv Aktiv)

1. Alle Vorbereitungen werden rechtzeitig getroffen.

1a.

2. Diese Computer können von Fachleuten empfohlen werden.

2a.

3. Gerade wird Pause gemacht.

3a.

IX. Kreuzen Sie an, ob ein Passiv möglich ist:

o Maria wundert sich.

o

Ich erinnere mich sehr gut daran.

o Das Haus hat damals der Architekt «Clemens HOLZMEISTER» gebaut.

X. Bilden Sie alle drei Imperativformen!

!

!!

(mir das Heft geben)

!

!

!

(fleißig werden)

XI. Bilden Sie die indirekte Rede!

In der Zeitung steht: «Der Obstpreis ist in diesem Sommer zu hoch.»

Herr Klein erzählte mir: «Ich war vorige Woche in München gewesen.»

Thomas fragte: «Kann ich jetzt in die Stadt fahren?»

XII. Dativ oder Akkusativ?

1. Zwischen Schränken ist noch Platz.



41

2. Kommen Sie in Zimmer!

3. Das Buch liegt doch unter Akten!

4. Wir fahren an Nordsee.

5. Die Lampe hängt über Tisch.

XIII. Wählen Sie die richtige Konjunktion:1. Ich hätte Ihnen geschrieben, ich Ihre Adresse gehabt hätte.

2. Er möchte wissen, du heute Abend zu Hause bist.

3. Sie hatte damals gute Zensuren, sie ständig fleißig war.

4. Sie hat mir gesagt, sie noch nicht kommen kann



42

TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij talijanskog jezika i knjiţevnosti ustrojen je dvopredmetno, što znači da se uz talijanski jezik moţe upisati još jedan studij iz ponude Filozofskog fakulteta u Mostaru. Kombinacija studija talijanskog jezika i književnosti s ostalim studijima:

1. Talijanski jezik i knjiţevnost – hrvatski jezik i knjiţevnost

2. Talijanski jezik i knjiţevnost – engleski jezik i knjiţevnost

3. Talijanski jezik i knjiţevnost – njemački jezik i knjiţevnost

4. Talijanski jezik i knjiţevnost – latinski jezik i rimska knjiţevnost

5. Talijanski jezik i knjiţevnost – filozofija

6. Talijanski jezik i knjiţevnost – povijest

7. Talijanski jezik i knjiţevnost – povijest umjetnosti

8. Talijanski jezik i knjiţevnost- informacijske znanosti.

Trajanje studija:

Preddiplomski studij traje 6 semestara (3 godine).

Diplomski studij traje 4 semestra (2 godine).

Uvjeti upisa:

Završena srednja četverogodišnja škola i poloţen razredbeni ispit.

Način studiranja: Redoviti studij

Redoviti studij uz plaćanje.

Razredbeni postupak:

Pravo upisa ostvaruju pristupnici koji su svojim rezultatom u razredbenom postupku izborili

prvenstvo unutar broja pristupnika određenoga upisnim kvotama. Razredbeni postupak sesastoji od bodovanja uspjeha u srednjoj školi (opći uspjeh svih razreda i ocjene iz hrvatskog i

stranog jezika) i prijamnog ispita. Obzirom da je studij namijenjen i polaznicima koji nisu

ranije učili talijanski jezik, prijamni ispit će se sastojati od testa na kojem će se ispitati

poznavanjehrvatskog jezika i srednjoškolskog gradiva knjiţevnosti, stoga je literatura za prijamni ispit:srednjoškolski udţbenici hrvatskog jezika i knjiţevnosti.

Popis kolegija na studiju talijanskog jezika i književnosti Obvezni kolegiji na preddiplomskom studiju:

- Talijanski jezik 1, 2, 3, 4, 5 i 6

- Povijesni pregled talijanske knjiţevnosti - Talijanska kultura i civilizacija

- Latinski jezik

- Pjesničke škole i velikani srednjovjekovne talijanske knjiţevnosti - Opća lingvistika - Herojski spjev i njegova preobrazba na primjeru Pulci, Boiardo, Ariosto, Tasso, Tassoni



43

- Fonologija suvremenog talijanskog jezika

- Leksikologija

- Hrvatski standardni jezik

- Talijanska knjiţevnost 20. stoljeća

- Sociolingvistika

-

Filozofija odgoja i obrazovanja- Dramski tekst i njegova ogledala

- Povijest jezikaObvezni kolegiji na diplomskom studiju:

- Psihologija odgoja i obrazovanja

- Suvremeni talijanski jezik I

- Psiholingvistika

- Povijest suvremene talijanske knjiţevnosti - Metodika lektorskih vjeţbi 1, 2, 3, 4

- Glotodidaktika I, II

- Pedagogija

-

Didaktika- Suvremena kultura, obrazovanje i etika

- Hrvatsko-talijanska kulturno-knjiţevna proţimanja

- Kontrastivna lingvistika

- Metode interpretacije dubinskih sekcija iz talijanske knjiţevnosti - Romanska filologija

- Jezici u kontaktu

- Metodika nastave talijanskog jezika

Pored navedenih obveznih kolegija, studenti će imati i izborne kolegije.

Način završetka studija Student završava studij poloţivši ispite iz svih propisanih predmeta i s ukupno prikupljenih 180ECTS bodova na preddiplomskom sveučilišnom studiju, odnosno 120 ECTS bodova na diplomskomsveučilišnom studiju.

Mogućnost zapošljavanja nakon završenog studija Završetkom studija talijanskog jezika studenti bi se mogli zapošljavati kao prevoditelji u turizmu,gospodarstvu, izdavačkim kućama, znanstvenim i administrativnim institucijama, kao urednici učasopisima, kulturnim redakcijama i izdavačkim kućama, kao znanstveni suradnici u znanstveniminstitucijama, kao profesori u srednjim i osnovnim školama, kao sudski tumači itd.

Kompetencije

Na preddiplomskom i diplomskom studiju talijanistike studenti stječu visoki stupanj usmene ipismene kompetencije suvremenog talijanskog jezika, svladavaju temeljne deskriptivne i

metodološke pojmove relevantne za lingvistički opis talijanskog jezika i usvajaju temeljneanalitičke, deskriptivne i metodološke pojmove vezane uz talijansku knjiţevnost i civilizaciju. Osim uţim talijanističkim temama, na studiju se posebna pozornost posvećuje i hrvatsko-

talijanskim knjiţevnim, jezičnim i kulturnim interferencijama, te autorima podrijetlom iz našegapodneblja, a koji su djelovali unutar talijanske kulture.

Studij talijanskog jezika i knjiţevnosti na Filozofskom fakultetu u Mostaru obrazuje stručnjakehumanističkih znanosti iz područja talijanistike. Potreba za tim stručnjacima prisutna je na

suvremenom trţištu rada, kako u uţoj tako i u široj društvenoj zajednici. Studij stvarapretpostavke za bolje razumijevanje prirode stranog jezika i načina njegova funkcioniranja.



44

Okvirni programi predmeta sastavljeni su prema suvremenim izvorima i obuhvaćajufundamentalne sadrţaje iz pojedinih znanstvenih disciplina, ali i recentne znanstvene spoznaje.

Oblici nastave i nastavne tehnike koje su predviđene u provođenju studijskih programa stvarajupretpostavke za razvoj kritičkog mišljenja koje je nuţan preduvjet za poticanje kreativnosti istručno i/ili znanstveno usavršavanje studenata.

S druge pak strane, izvođači programa polazili su i od činjenice da se na studij upisuju početnici,odnosno osobe koje prije nisu učile taj jezik.

Nakon završetka preddiplomskog studija talijanistike moguće je nastaviti studij na diplomskom

studiju talijanistike ili nekom drugom sličnom ili programski srodnom studiju. Po završetku preddiplomskog studija student je osposobljen za poslove jezičnog posredovanja prigospodarskim, upravnim i kulturnim institucijama (turizam, mediji, izdavaštvo i sl.).

Opće kompetencije: - prepoznavanje, opisivanje i analiziranje problema te smišljanje različitih strategija za

njihovo rješavanje

-

povezani prijenos informacija, ideja, argumenata, u govorenom i pisanom jeziku, s obziromna ciljanu publiku.

- prikupljanje, obrada i kritička procjena informacija iz različitih novinskih, audiovizualnih ielektroničkih izvora

- uporaba IT tehnologije kao načina komuniciranja i kao pomoći pri učenju

- odgovornost pri radu s drugima i sposobnost timskog rada.

Posebne kompetencije:

- poznavanje struktura, registra i zasebnih varijanti talijanskog jezika;

- elementarno poznavanje nekih stručnih jezika (opći poslovni jezik, gospodarstvo, pravo,reklamiranje i mediji, prirodne i tehničke znanosti);

-

uporaba lingvističkih principa u analizi talijanskog jezika; - temeljno poznavanje knjiţevnosti talijanskog govornog područja;- sposobnost kritičke procjene, kroz različite metodologije, jednog ili više aspekata

knjiţevnosti, kulture, lingvističkog konteksta, povijesti, politike, zemljopisa i društveno-

ekonomskih struktura društva zemlje ili zemalja talijanskog govornog područja.



45

Filozofija

O studiju

Filozofija je nedvojbeno jedna od temeljnih znanstvenih disciplina na području društveno-

humanističkih znanosti kao njihov sastavni i fundirajući čimbenik. Stoga je studij filozofijenezaobilazan ukoliko se ţeli razumjeti kulturna, a i znanstvena tradicija Zapada.

Studij filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru ţeli osposobiti mladeljude za temeljitije i dublje razumijevanje čovjeka, njegova ţivota i smisla, te svijeta u kojemţivi. Pod tim se podrazumijeva ne samo stjecanje prikladnih znanja, nego i formiranje vlastitog

samostalnog kritičkog promišljanja. Budući da je znanje u današnjem svijetu podloţno brzimpromjenama, osobito na području tehnike, sve više se osjeća potreba za sveobuhvatnimobrazovanjem koje bi bilo siguran orijentir u kompleksnosti suvremenog događanja. Mišljenja smoda Studij filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru moţe na adekvatan načinodgovoriti na tu potrebu, budući da nudi primjerenu humanističku izobrazbu koja je također i vrloprilagodljiva na trţištu rada u javnom i privatnom sektoru.

Program studija filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru rađen jeprema programima srodnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, koji su usporedivi s programima

istovjetnih studija na više vodećih europskih i američkih sveučilišta. Studij filozofije ustrojen je dvopredmetno, što znači da uz filozofiju obvezno upisujete

još jedan studij. Dvopredmetnost je u skladu s prirodnom interdisciplinarnošću filozofije, ali i sa

stanjem na trţištu rada. Po završetku dvopredmetnog studija filozofije i srodne discipline znatnosu veće mogućnosti zaposlenja nego što bi to bile nakon završetka samo jednopredmetnog studija.

Kompetencije sa završenim Studijem filozofije Preddiplomski studij

Po završetku preddiplomskog Studija filozofije student stječe osnovna znanja izfilozofskih disciplina (logike, povijesti filozofije, teorije spoznaje, etike, metafizike, filozofije

znanosti i filozofije odgoja) te razvija kritičko mišljenje, vještinu argumentiranog iznošenjavlastitih i kritičku prosudbu tuđih stavova. Studijem se stječe široka humanistička naobrazbapogodna za nastavak cjeloţivotnog obrazovanja i samostalnog učenja.

Prvostupnici filozofije (osobe s diplomom preddiplomskog studija) osposobljeni su za

obavljanje pomoćnih poslova u upravnim, konzularnim, kulturnim i drugim drţavnim ustanovama,medijskim agencijama i sl. S prikupljenih 80 ECTS bodova iz strukovnih filozofskih kolegija



46

stječu pravo upisa na diplomski studij filozofije. Završetkom preddiplomskog studija stječe sepravo upisa na odgovarajuće diplomske studije na sveučilištima koja su svojom organizacijomkompatibilna našem sveučilištu.

Diplomski studij

Diplomski studij filozofije ustrojen je dvopredmetno, i to kao znanstveni ili nastavnismjer. Stečene kompetencije ovise o specijalizaciji diplomskog studija. Specijalizacija donosiproširenje znanja iz preddiplomskog studija, osposobljava za samostalni istraţivački rad iobjavljivanje znanstvenih radova.

Studenti koji su završili znanstveni smjer stječu specijalistička znanja koja ihosposobljavaju za znanstvena istraţivanja u istraţivačkim institutima, za rad na znanstvenimprojektima, osobito onima koji se bave temama iz filozofije i etike, stječu uvjete za upisposlijediplomskog studija za stjecanje doktorata.

Studenti koji završe nastavni smjer stječu pravo za rad u srednjoškolskom obrazovanju,mogu predavati predmete: filozofija, logika i etika.


Uvod u filozofiju

Antička filozofijaLogika I i II

Etika I i II

Znanstvena metodologija

Teorija spoznaje

Filozofija srednjeg vijeka i renesanse

Filozofija novog vijeka I i II

Metafizika I i II

Suvremena filozofija I i II

Filozofija znanosti I i II

Estetika

Filozofska antropologija

Metodika nastave filozofije


Nastavnici i asistenti na Studiju filozofijeDr. sc. Slavica Juka, red. prof.

Dr. sc. Zoran Primorac, red. prof.

Dr. sc. Stipe Kutleša, izv. prof. Dr. sc. Ivan Kordić, izv. prof. Dr. sc. Ivica Musić, izv. prof. Dr. sc. Mate Buntić, docent

Dr. sc. Ita Lučin, docent

Dr. sc. ivan Ševo, docent

Krešimir Tabak

Toni Herceg

Mate Penava

Zoran Pervan


a) Pismeni dio: test iz filozofije koji obuhvaća gradivo iz povijesti filozofije i logike premagimnazijskom nastavnom planu i programu (Kalin, B., Povijest filozofije i Petrović,G., Logika)

b) Usmeni dio se sastoji od uvida u poznavanje jedne filozofske rasprave prema sljedećemizboru:

1. Platon, Država, Ion, Fedar, Gozba (po izboru);

2. Aristotel, Nikomahova etika, Metafizika (po izboru);

3. Descartes, Rasprava o metodi ,

4. Kant, Prolegomena za savku buduću metafiziku, Kritika čistog uma, Kritika praktičnog uma (po

izboru);

5. Hegel, Fenomenologija duha;

6. Heideger, Uvod u Heidegera;

7. Ayer, A., J., Filozofija u 20. stoljeću.



47

OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ FILOZOFIJEPitanja bodovi

1. Što je pojam? 15

2. Ulaze li «kruška», «jabuka», «šljiva», itd. u sadrţaj ili u opseg pojma «voće» 10

3. Što je sud, a što suđenje? 154. U sudu: «Tigar je krvoločan!» označite koja je riječ «subjekt», koja «predikat»,

a koja kopula? Subjekt=.................... Predikat=.....................

Kopula=...............................

10

5. Što je zaključak? 15

6. U sljedećem prikazu izvedite zaključak iz navedenih premisa: Svi ljudi su smrtni

Sokrat je čovjek Dakle:.............................

5

7. Zaključak moţe biti posredan ili neposredan! U sljedećem primjeru navedite je li

zaključak posredan ili neposredan? Sve mačke su krvoločne. Tigar je mačka.

Dakle: Tigar je krvoločan

Zaključak je ................................!

10

8. «Sofizmi i paralogizmi su pogreške u zaključivanju?» - DA / NE

(zaokruţite odgovor za koji mislite da je točan!)

5

9. Ako se «definicijom» određuje sadržaj pojma, što se određuje divizijom? 10

10. «Sinteza je metoda raščlanjivanja sloţene tvorevine na njezine sastavne

dijelove, a analiza je metoda spajanja jednostavnih tvorevina u sloţene!» - DA / NE


5

11. Nominalna definicija filozofije glasi: a) filozofija je ljubav prema mudrosti!

b) filozofija je učiteljica života!

c) filozofija je istinita spoznaja!


15

12. Ako je «Etika» filozofska disciplina koja se bavi proučavanjem ljudskog

djelovanja pod vidikom je li ono dobro ili loše. Ĉime se onda bavi «antropologija» ?

10

13. Kozmološko razdoblje grčke filozofije bavi se pitanjima:

a.) o čovjeku b.) o svijetu c.) o Bogu.

(zaokruţite jedan od ponuđenih odgovora!)

5

14. Što počelo svega za atomiste? (Demokrit i Leukip) 15

15. «Sve teče (panta rei)» je iskaz koji se pripisuje: (zaokruţite odgovor za koji

mislite da je točan!) 1. Heraklitu / ili 2. Parmenidu?

5

16. Koji je grčki filozof tvorac izreke: Znam da ništa ne znam! 15



48

17. Koji grčki filozof smatra da su «ideje» bit svega? 15

18. Aristotel je utemeljio učenje o kategorijama, kojima se izriče na koje načine

biće moţe postojati: Navedite koliko kategorija ima prema Aristotelovu mišljenju?

15

19. «Metafizika» je Aristotelovo / ili Platonovo djelo? 520. Skepticizam je učenje koje tvrdi da moţemo doći do nesumnjive istine!

- DA / NE (zaokruţite odgovor za koji mislite da je točan!)

5

21. Koji je najznačajniji srednjovjekovni mislilac? 10

22. Ako je «empirizam» filozofski pravac koji smatra da se do spoznaje dolazi

isključivo iskustvom (osjetilima), što onda tvrdi filozofski pravac «racionalizam»?

15

23. Koji je filozof tvorac iskaza. «Cogito ergo sum»? 10

24. Navedene filozofe svrstajte u grupe:-Filozofi racionalizma:

-Filozofi empirizma:

Descartes, Locke, Hume, Leibniz, Hobbes, Spinoza.

15

25. Koji je filozof postavio pitanja: Što mogu znati? Što trebam činiti? Čemu se

smijem nadati? Što je čovjek?

10

26. «Zvjezdano nebo nada mnom i moralni .........................................................!

(nadopunite navedenu rečenicu!)

10

27. Koji predstavnik klasičnog njemačkog idealizma govori o «Apsolutnom duhu» 10

28. Kant tvrdi da moţemo spoznati stvar po sebi: DA / NE


5

29. Koji od navedenih filozofa tvrdi ja je «volja za moć» u osnovi svega:

1. F. NIETZSCHE / 2. A. SCHOPENHAUER

(zaokruţite odgovor za koji mislite da je točan).

5

30. Koji suvremeni filozof govori o «Zaboravu bitka», a glavno mu je djelo «Bitak i

vrijeme»?

5



49

PRIJAMNI II

Pitanja bodovi

1. Misao o bitnim karakteristikama onoga što mislimo jest……………….……………….

(Dopunite rečenicu! )

10

2. Ulaze li «crveno», «bijelo», «plavo» itd. u sadržaj ili u opseg pojma «boja»?

a) sadrţajb) opseg (Zaokružite odgovor za koji mislite da je točan! )

10

3. Skup pojmova kojima se nešto tvrdi ili niječe jest ………………………………………

Dopunite rečenicu!

10

4. U sudu: «Svi ljudi su smrtni » označite koja je riječ subjekt, koja predikat, a koja kopula!

subjekt – ............................

predikat – ............................

kopula – ...............................

10

5. «Čovjek je razumsko živo biće.» – U navedenome iskazu radi se o:

a) definiciji

b) klasifikaciji. (Zaokružite odgovor za koji mislite da je točan!)

10

6. U sljedećem silogizmu izvedite zaključak iz navedenih premisa:

Sve mačke su krvoločne.

Lav je mačka.

Dakle,.............................

10

7. Zaključak moţe biti posredan ili neposredan! U sljedećem primjeru navedite je li zaključak

posredan ili neposredan!

Svi ljudi su smrtni.

Petar je čovjek.

Dakle, Petar je smrtan.

Zaključak je ................................!

10

8. «Sofizmi i paralogizmi su pogrješke u zaključivanju.»

a) Da!

b) Ne! (Zaokružite odgovor za koji mislite da je točan! )

10

9. Logika je filozofska disciplina koja se bavi……………………………….

...........................................................................................................................

10



50

(Dopunite rečenicu! )

10. «Indukcija je metoda raščlanjivanja sloţene tvorevine na njezine sastavne dijelove, a

dedukcija je metoda spajanja jednostavnih tvorevina u sloţene!»

a) Da!


10

11. Tales, Anaksimen i Anaksimandar pripadnici su:

a) kozmološkoga razdoblja grčke filozofije

b) antropološkoga razdoblja grčke filozofije

c) ontološkoga razdoblja grčke filozofije.

(Zaokružite odgovor za koji mislite da je točan! )

10

12. «Čovjek je mjera svih stvari; onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu! » -Navedeni

iskaz pripisuje se:a) Pitagori

b) Protagori

c) Pitiji. (Zaokružite odgovor za koji mislite da je točan! )

10

13. Pojam LOGOS –a svojstven je:

a) Anaksagorinoj misli

b) Parmenidovoj misli

c) Heraklitovoj misli.


10

14. Što je počelo svega za Empedokla?

Počelo svega je…………………………………….……………………………………….

10

15. «Bitak jest, nebitak nije!» iskaz je koji se pripisuje:

a) Heraklitu

b) Parmenidu

c) Ciceronu. (Zaokružite odgovor za koji mislite da je točan! )

10

16. Sokratove metode poučavanja su:

a) dioba i sinteza

b) analiza i definicija

c) ironija i majeutika.


10

17. Koji grčki filozof smatra da je «tijelo tamnica duše»?

a) Aristotel

b)

Sokrat

10



51

c) Platon (Zaokružite odgovor za koji mislite da je točan!)

18. O «prvom nepokrenutom pokretaču» govori:

a) Hegel

b)

Kant

c) Aristotel. (Zaokružite odgovor za koji mislite da je točan! )

10

19. Djelo Država napisao je:

a) Descartes

b) Locke

c) Platon. (Zaokružite odgovor za koji mislite da je točan! )

10

20. Relativizam je učenje koje tvrdi da moţemo doći do nesumnjive istine!

a)

Da!


10

21. Tko je napisao djelo Summa Theologiae?

a) Toma Akvinski

b) Avicena

c) Duns Scot.


10

22. Racionalizam je svojstven filozofiji J. Lockea, a empirizam filozofiji R. Descartesa!

a) Da!

b) Ne!


10

23. Koji je filozof tvorac iskaza: «Ljudski je um prazna ploča na kojemu iskustvo ispisuje

svoje sadržaje»?

a) Spinoza

b)

Humec) Locke (Zaokružite odgovor za koji mislite da je točan! )

10

24. Descartes, Albert Veliki, Duns Scot, Leibniz, Toma Akvinski, Spinoza – navedene filozofe

svrstajte u grupe:

– filozofi racionalizma: ……………………………………………………………….

– srednjovjekovni filozofi :…………………………………………………………….

10

25. Koji je filozof postavio pitanja: Što mogu znati? Što trebam činiti? Čemu se smijem

nadati? Što je čovjek? ………………………..……………………………………….

10



52

26. O «Apsolutnom duhu» govori:

a) Hegel

b) Hume

c) Fichte (Zaokružite odgovor za koji mislite da je točan! )

10

27. Tko je napisao djelo Sein und Zeit ?

……………………………………………………………….

10

28. Tko je napisao djelo Kritika čistoga uma?

……………………………………………………………….

10

29. Koji od navedenih filozofa tvrdi da je «volja za moć» u osnovi svega?

a) F. Nietzsche

b) A. Schopenhauer

10

30. Tko je napisao djelo Fenomenologija duha?

………………………………………………………………

10

Prijamni III

Pitanja : bodovi

1. Tvorac formalne logike je:

a) Sokrat

b) Zenon

c)

Aristotel

d) Aristofan

20

2. Pojmovi crveno, bijelo i plavo ulaze u:

a) sadrţaj pojma boja

b) opseg pojma boja

c) doseg pojma boja

20

3. Oblici valjane misli su:

a) pojam, sud i sofizam

b) opseg, sud i dedukcija

c) poimanje, suđenje, zaključivanje c) pojam, sud i zaključak

20

4. Svaki pojam ima:

a) sadrţaj, opseg i doseg

b) predikat, objekt i subjekt

c) subjekt, predikat i kopula

20

5. Paralogizam je:

a) namjerna logička pogreška

b) nenamjerna logička pogreška

c) posredan zaključak d) nijedno od navedenog

20



53

6. „Sve mačke su krvoločne. Lav je mačka.

Lav je krvoločan“ - u navedenom primjeru se radi o:

a) posrednom zaključku

b) neposrednom zaključku

c) sofizmud) parologizmu

20

7. Sudovi se dijele po:

a) kvalitetu, duţini, širini i visini b) dubini, opsegu, sadrţaju i dosegu

c) kvantiteti, kvaliteti, modalitetu i relaciji

20

8. „Sve mačke su krvoločne. Gepard je mačka. Gepard je krvoločan.“ - u navedenom primjeru terminus maior je:

a) gepard

b) mačka

c) krvoločan

20

9. Klasifikacijom (diobom) se određuje: a) opseg pojma

b) doseg pojma

c) sadrţaj pojma

20

10. Eksperiment, teorija, hipoteza i dedukcija su:

a) dijelovi epistemologije

b) metode znanstvene spoznaje

c) pomoćne filozofske discipline d) dijelovi logike

20

11. Riječ filozofija po prvi puta je upotrijebio:

a) Sokrat

b) Platon

c) Aristotel

d) Pitagora

20

12. Epistemologija (gnoseologija) je filozofska disciplina koja se bavi:

a) bićem kao bićem

b) logičkim zakonitostima mišljenja

c)

mogućnošću, izvorom, granicama i sigurnošću ljudske spoznaje d) ljudskim djelovanjem

20

13. Anaksimandar je za počelo svega drţao: a) vodu

b) neograničeno

c) zrak

20

14. „Ĉovjek je mjera svih stvari.“ - iskaz je koji se pripisuje:

a) Pitagori

b) Plotinu

c) Protagori

20

15. „Znam da ništa ne znam.“ – iskaz je koji se pripisuje: 20



54

a) Platonu

b) Epiktetu

c) Sokratu

16. Sokrat je napisao:

a) nijedno djelo

b) tri djela

c) jedno djelo

20

17. Platonovo djelo je:

a) „Parmenid“ b) „Metafizika“ c) „O biću i biti“

20

18. Prema Aristotelovu mišljenju postoji: a) 13 kategorija

b) 12 kategorija

c) 10 kategorija

20

19. Začetnik filozofije stoicizma je: a) Zenon iz Kitiona

b) Sekst Empirik

c) Plotin

20

20. Plotin je bio začetnik: a) filozofije neoplatonizma

b) filozofije stoicizma

c) filozofije epikureizma

20

21. Djelo „De civitate Dei“ napisao je: a) sv. Bonaventura

b) Ciceron

c) sv. Augustin

20

22. U srednjovjekovnoj filozofiji problem univerzalija odnosio se na:

a) pojedinačne predmete i filozofiju

b) opće pojmove i pojedinačne predmete

c) odnos jednog i mnoštva

20

23. Najistaknutiji srednjovjekovni filozof je:

a) Descartes

b) Filon Aleksandrijskic) nijedan od navedenih

20

24. Racionalizam tvrdi:

a) sva spoznaja dolazi iz razuma

b) sva spoznaja dolazi iz iskustva

c) sva spoznaja dolazi iz prisjećanja

20

25. Predstavnici filozofije empirizma su:

a) Hume, Locke, Hobbes

b) Descartes, Spinoza, Leibniz

c) Hegel, Fichte, Schelling

20

26. Kantova etika je: 20



55

a) telelološka

b) deontološka

c) hedonistička

27. O „Apsolutnom duhu“ govori: a) Schelling

b) Hegel

c) nijedan od navedenih

20

28. „Pesimizam“ je svojstven: a) Fichteovoj filozofiji

b) Nietzscheovoj filozofiji

c) Schopenhauerovoj filozofiji

20

29. Kierkagaard je začetnik: a) analitičke filozofije

b) utilitarističke filozofije

c) egzistencijalističke filozofije

20

30. Djelo „Bitak i vrijeme“ napisao je: a) H. Küng

b) M. Heiddeger

c) N. Kopernik

20



56

Latinski jezik i rimska književnost

O studiju

Poznavanje latinskog jezika i latinske (tj. rimske i poslije-rimske) kulturne baštine vaţan

je čimbenik modernog društva. S aspekta povijesti i tradicije, kulture i civilizacije koje su sekoristile latinskim jezikom, kako Rim, tako i njegovi srednjovjekovni i ranonovovjekovni baštinici,utjecali su i na prostor i na društvo, do te mjere da su današnji naši prostori puni tragova ovihutjecaja. S aspekta sadašnjeg obrazovnog sustava, latinski jezik i rimska knjiţevnost (i klasičnarimska, i hrvatska knjiţevnost latinskog jezičnog izraza) neizostavan su dio srednjoškolskogobrazovanja, a nadamo se uskoro i pojedinog osnovnog obrazovanja. Napokon, nasljeđe latinskog

jezika i knjiţevnosti latinskog izraza još uvijek je vaţan dio opće kulture u to se moţemo uvjeritina trivijalnom primjeru kao što su pitanja TV kvizova.

Međutim, ono što moţemo nazvati baštinom latinskog jezika i knjiţevnosti nije udanašnjici prisutno jednoznačno, niti samorazumljivo. Priđemo li toj baštini metodama koje su

tijekom dvije tisuće godina razvijale filologija i pedagogija (poučavanje latinskoga tijekom dugograzdoblja europske povijesti čini pripremni stupanj obrazovanja), nadogradimo li tu baštinu danasdostupnim znanstvenim spoznajama i uspostavimo li međusobne veze tih spoznaja, napokondopustimo li da se same te metode izmijene i usavrše pod utjecajem npr. humanističkeinformatike i znanosti o knjiţevnosti vidjet ćemo kako se percepcija latinske baštine mijenja,usloţnjava, produbljuje.

Mnogo toga po čemu je hrvatski narod u Europi i svijetu prepoznatljiv ima izravne veze sRimom i rimskom knjiţevnošću, latinskim jezikom i neolatinskom knjiţevnošću. Takvih obiljeţjamoţe biti još i više; znanje o njima mora se čuvati, prenositi, širiti i usavršavati. Za to je ključanpreduvjet valjano poznavanje latinskog jezika i knjiţevnosti. OPIS STUDIJA: Tijekom prve dvije godine intenzivno se uči jezik. Na drugoj godini počinje

se sa proučavanjem povijesti knjiţevnosti i jezika i nastavlja se u trećoj.Diplomski studij omogućuje nastavak bavljenja knjiţevnošću i jezikom, osobito kasnijimfazama, srednjovjekovnim i hrvatskim latinitetom. Za čitavo vrijeme studija preporučuju seizborni predmeti sa, već spomenutih, srodnih studija.

Studij omogućuje svestran uvid u latinsku pismenu baštinu što studente upućuje u raznovrsnapodručja ţivota i olakšava im snalaţenje. Cilj je osposobljavanje za samostalno čitanje itumačenje latinskih tekstova.

Kompetencije:Preddiplomski studij

Završetkom studija student stječe kvalitetno poznavanje latinskog jezika i filologije

dostatno da sam razumije i prevede latinski tekst, da se pritom koristi standardnom referentnomliteraturom i ostalim stručnim pomagalima. Također, student upoznaje rimsku knjiţevnost u



57

njezinu kontinuitetu, te upoznaje metode i pristupe interpretaciji knjiţevnih (i ostalih) tekstovana latinskom. Student je imao priliku svoje poznavanje latinskog, i civilizacija koje su se sluţilelatinskim, upotpuniti i profilirati, prema vlastitim sklonostima, i nekim od spoznaja s drugih

srodnih studijskih grupa na Fakultetu i Sveučilištu. Napokon, student je upoznao osnovne tehnikeznanstvenog filološkog rada i bio u prilici i sam ih primjenjivati.

Time se osposobljava, u prvom redu, da nastavi studiranje i uspješno okonča diplomskistudij. Opća kulturna i znanstvena kompetencija koju je stekao omogućava mu da se zaposli ukulturnim ili informativnim djelatnostima (mediji, izdavaštvo, muzeji, arhivi).Diplomski studij

Nastavničko usmjerenje: student koji uspješno završi nastavni smjer usvojit će temeljedidaktike i metodike suvremene nastave latinskog; osvijestiti vlastite pedagoške sklonosti itemperament; prepoznati izazov prenošenja studijem stečenih znanja i svladati problem

preoblikovanja filoloških spoznaja u školsko gradivo. Zapošljavanje: prvenstveno u obrazovnim ustanovama (najčešće gimnazijama i medicinske struke);potom u znanstvenim i kulturnim institucijama, arhivskim zbirkama, specijaliziranim knjiţnicama;

napokon, u medijima, drţavnoj upravi, turizmu.

Obvezni kolegiji na preddiplomskom i diplomskom studiju:

Latinski jezik I-IV

Uvod u studij latinskog jezika I i II

Osnove grčkog jezika I i II

Rimska knjiţevnost I-IV

Metrika

Historijska gramatika 1-III

Lektira 1 i 2

Lektira 1, 2, 3

Proza Ciceronova doba

Poezija Augustova doba

Staroslavenski natpisi

Metodika nastave latinskog jezika


Nastavnici i asistenti na studiju Latinskog jezika i rimske književnostiDr. sc. Pavao Knezović, red. prof. Dr. sc. Luciana Boban, docentica

Dr. sc. Josip Grubeša, docent

Jelena Ostojić, asistentica

Jadranka Bagarić


a) Pismeni dio obuhvaća test iz latinskog jezika i rimske knjiţevnosti;

Literatura:

Gortan-Gorski-Pauš, Elementa latina, ŠK, Zagreb

Gortan-Gorski-Pauš, Latinska gramatika, ŠK, Zagreb

Udţbenik iz povijesti starog vijeka

b.) Usmeni dio se sastoji iz razgovora sa pristupnikom o njegovim interesima, shvaćanju studija,

te temama i sadrţajima obuhvaćenim literaturom gimnazijskog plana i programa iz latinskog

jezika.



58

OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ LATINSKOG

JEZIKA I RIMSKE KNJIŽEVNOSTI

1.

Dekliniraj:a) imenicu: amicus, -i, m.

b) imenicu: senatus, -us, m.

c) ţenski rod pridjeva: notus, -a, -um

d) srednji rod pridjeva: celeber, -bris, -bre

e) zamjenicu: qui, quae, quod

f) sintagmu: magister bonus

2. Kompariraj pridjeve:

a) clarus, -a, -um

b)

pulcher, -a, -umc) brevis, -e

3. Napravi od zadanih glagola sljedeća glagolska vremena: a) ind. Imperfekta aktivnoga od glagola: terreo, 2. ui, itum

b) futur I. aktivni od glagola: dormio, 4. ivi, itum

c) futur II. aktivni od glagola: lego, 3. legi, lectum

d) ind. Imperfekta pasivnog od glagola: supero, 1. avi, atum

4. Prevedi:

a) Panem et circenses!

b)

Res, non verba!c) Lupus in fabula.

d) Quod nocet, saepe docet.

e) Manus manum lavat.

* Napomena: pristupnici poslije pismenog dijela imaju uvid u rad, a oni koji nisu učili latinski u

srednjoj školi imat će poseban ispit u dogovoru s odjelom!



59

Povijest

O studiju povijesti

Studij povijesti ima zadatak osigurati osposobljavanje povjesničara suvremenog profila,koji će kvalificirano, kreativno i djelatno obnašati sve stručne poslove bez kojih je nezamislivosuvremeno školstvo, sve osnovne i srednje škole, i uz to da se kompetentno snalazi na brojnimradnim mjestima u suvremenom društvu.

Ovim se studijem nakon završenog preddiplomskog studija stječu znanja i sposobnosti zaobavljanje različitih poslova u novinstvu, knjiţnicama, diplomaciji itd. Osobe koje postignu stupanjmagistra povijesti osposobljeni su za izvođenje nastave povijesti u školama, rad u arhivima,

muzejima, novinstvu itd. Program studija povijesti na našem Fakultetu rađen je prema programima srodnihfakulteta u Republici Hrvatskoj.

Studij je ustrojen dvopredmetno, što znači da uz povijest obvezno upisujete još jedanstudij. Po završetku dvopredmetnog studija povijesti i srodne discipline znatno su većemogućnosti zaposlenja nego što bi to bile nakon završetka jednopredmetnog studija.

Osposobljavanje studenata na studiju povijesti1. Bakalaureat - tri godine studija povijesti (prvi dio prema modelu 3+2)

Prve tri godine na studiju povijesti studenti mogu studirati kao dvopredmetan program.

Tijekom studija studenti su duţni odslušati i poloţiti propisane obvezne i opće kolegije, kao iodređen broj izbornih kolegija. Student završava preddiplomski studij obranom završnog rada(VI. semestar), koji bira na jednom od dva studija. Studenti koji završe preddiplomski studij

povijesti u trajanju od tri (3) godine i postignu bakalaureat (prvostupnik), osposobljeni su za rad

gdje se traţi prvi stupanj visoke stručne spreme: različiti oblici rada u novinstvu; različiti oblici rada u knjiţnicama i bibliotekama; različiti oblici rada u turističko-agencijskim organizacijama;

različiti oblici rada u diplomaciji, raznim ustanovama itd.

2. Magistar povijesne struke - pet godina studija povijesti (prvi i drugi dio prema modelu

3+2)



60

Diplomski studij mogu upisati studenti koji su završili preddiplomski studij i postigli

bakalaureat (prvostupnik). Diplomski studij povijesti traje četiri semestra (dvije godine) izavršava izradom i obranom magistarskog rada iz nekog od dvopredmetnih studija. Osobe koje

završe studij povijesti u trajanju od ukupno pet (5) godina prema modelu 3+2 i postignu diplomu

magistra povijesne struke, osposobljene su za rad gdje se traţi visoka stručna sprema: izvođenje nastave povijesti u školama: - osnovnim;

- gimnazijama (realnim i klasičnim); - svim stručnim i strukovnim školama; - u vojnim učilištima, višim školama itd.

planiranje i organizacija rada u prosvjetnim ustanovama;

rad u stručno-razvojnim sluţbama; rad u arhivima (gdje se traţi povijesna struka); rad u muzejima (gdje se traţi povijesna struka); rad u knjiţnicama; rad u novinstvu, na radiju i TV;

rad u lokalnoj i drţavnoj upravi, diplomatskoj sluţbi itd..


Uvod u povijest s metodologijom

Stara povijest Istoka

Povijest Grčke i Tima sa starom poviješću nanašim prostorima

Europska i svjetska povijest srednjeg vijeka

Hrvatska povijest srednjeg vijeka

Europska i svjetska povijest ranoga novogvijeka

Hrvatska povijest ranoga novog vijeka

Europska regije i povijest BiH u ranom

novom vijeku

Europska i svjetska povijest u 19. st.

Hrvatska povijest u 19. st.

Europske regije i povijest BiH u 19. st.

Europska i svjetksa povijest 1918.-1945.

Hrvatska i BiH poviejst od 1918.-1941.

Hrvatski narod u II. svjetskom ratu

Hrvatska i svjetksa povijest nakon 1945.

Hrvatska i BiH povijest nakon 1945.

Pomoćne povijesne znanosti Povijesni izvori

Metodika nastave povijesti

Metodologija povijesnih istraţivanja

Praktikum iz Metodiek nastave povijesti


Nastavnici i asistenti na studiju PovijestiDr. sc. Boţo Goluţa, red. prof.

Dr. sc. Mladen Ančić, red. prof. Dr. sc. Boris Olujić, izv. prof. Dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof. Dr. sc. Ivica Lučić, izv. prof. Dr. sc. Dijana Korać, docentica

Dr. sc. Marina Beus, docentica

Dr. sc. Dijana Pinjuh, docentica

Dr. sc. Ivica Glibušić

Ana Noković, v. asistentica

Goran Mijočević, v. asistent



61

Prijamni ispitNa pismenom ispitu provjerava se poznavanje povijesti iz osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja

prema relevantnom nastavnom planu i programu.Osnovna literatura:

1.Udţbenici za osmogodišnju školu i gimnaziju. 2. Macan, T., Povijest hrvatskog naroda, Zagreb 1998.

3. Kronologija: Hrvatska , Europa, Svijet - politička i vojna povijest, religija, književnost (urednik I. Goldstein), Zagreb 1996.

OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ POVIJESTI1. Arheologija kao pomoćna povijesna znanost proučava __________________________. 2. Grad Rim osnovan je u _____________________ st.

3. Julijanski kalendar nosi ime po ______________________ nastao je u ________ st.4. Neron je bio ____________________ i ţivio je u _________________ st. 5. Milanski edikt potpisan je ______________ god.6. Veliki progoni kršćana bili su od _______ st. do _______ st. 7. Rimsko carstvo na ist. i zap. dio podijelio je __________________ i to ________ god.8. Franci su bili __________________ pleme.

9. Prvi poznati solinski biskup bio je ________________.10. Osnivač islama Muhamed rođen je u gradu _____________ u ________ st. 11. Mađari su u svoju današnju domovinu došli u ________ st. 12. Konstantin Porfirogenet bio je ____________________ i ţivio je u _________ st. 13. Posljednji hrvatski knez bio je __________________.14. Najstariji sačuvani glagoljski spomenik u Hrvata je ________________ iz ______ god. 15. Posljednji hrvatski kralj narodne krvi bio je ______________________.16. Hrvatska gubi samostalnost _______ god. i to ugovorom ______________________.

17. Prvi poznati bosanski ban bio je _________ i vladao je u _________ st.18. Prvi bosanski kralj bio je ___________________, a okrunjen je _______ god.

19. Najveći srednjovjekovni srpski vladar bio je ______________ i vladao je u ______ st. 20. Osnivač protestantizma bio je ____________________ i djelovao je u _________ st. 21. Posljednji bosanski kralj bio je _________________________ , umro je _______ god.22. Marija Terezija bila je _______________________ i ţivjela je u ___________ st. 23. Bečki kongres bio je _______ god., a Berlinski kongres _________ god. 24. Austro-Ugarska je okupirala BiH ________ god., a anektirala ________ god.

25. Balkanskih ratova bilo je__________ i bili su ______________ god.

26. Diktatura kralja Aleksandra proglašena je ___________________ (datum). 27. Vidovdanski ustav proglašen je ___________ god. 28. Stjepana Radića ubio je ________________ i to _________ god.

29. Kralj Aleksandar Karađ. umro je u gradu ___________________ i to _______ god. 30. Hitler je došao na vlast _______ god., a Drugi svjetski rat počeo je ________ god.



62

Povijest umjetnosti

O studiju Povijesti umjetnostiStudij povijesti umjetnosti ţeli osposobiti mlade ljude i stvoriti od njih vrstan

strukovni kadar koji svoje afinitete moţe realizirati kroz izučavanje bogate umjetničkebaštine. Zbog toga ovako organiziran studij s istraţivačkim i nastavnim smjerom utemeljen nadosadašnjim i suvremenim znanstvenim spoznajama u potpunosti moţe odgovoriti potrebama uznanstveno istraţivačkim institucijama, pedagoškim ustanovama, muzejsko-galerijskimprostorima ili potrebama javnog djelovanja kako u regiji tako u zemlji i inozemstvu.

Studij povijesti umjetnosti organiziran je kao dvopredmetni studij, traje 3+2 god. i

sastoji se od 3-godišnjeg dodiplomskog i 2-godišnjeg diplomskog studija.Nastava dodiplomskog studija odrţava se kroz obvezatne i izborne kolegije kroz koje

se stječu temeljna znanja struke što čini jezgru studija. Teme izbornih kolegija su izsvjetske, hrvatske i bosanskohercegovačke umjetničke baštine. Program studija slijedikronološki pristup povijesti umjetnosti s problemima vezanim uz arhitekturu, slikarstvo iskulpturu kao i stilske, tipološke i kulturno- povijesne pojave od antike do suvremenosti .

I diplomski studij koncipiran je kao istraţivački i nastavni smjera na kom studenti

produbljuju temeljna, ali stječu i specijalistička znanja iz muzeologije i zaštite kulturne baštine. Nastavničkim studijem studenti se pripremaju za obrazovanje učenika u srednjiškolama i gimnazijama.

Program studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Mostaru rađen je natemelju vlastitih iskustava i na temelju uvida u programe srodnih studija na uvaţenimhrvatskim sveučilištima u Zagrebu, Rijeci i Zadru pri čemu se vodilo računa i o reformiranimprogramima susjednih europskih zemalja. Na taj način studij povijesti umjetnosti namostarskom sveučilištu biva posve otvoren mobilnosti i suradnji nastavnika i studenata.

Kompetencije:Preddiplomski studij

Program dvopredmetnog preddiplomskog studija povijesti umjetnosti detaljno je razrađen prema

kolegijima i pripadajućim ECTS bodovima. Preddiplomski studij povijesti umjetnosti omogućavanaslov prvostupnika povijesti umjetnosti koji je osposobljen za poslove manje razine zahtjevnosti



63

u muzejima, galerijama, sluţbama zaštite spomenika, rad u turističkim djelatnostima (npr.pomoćnik u muzeju ili galerijskoj djelatnosti u uredu zaštite kulturnih dobara, turistički vodič),djelatnostima u upravnim poslovima vezanima uz umjetničku baštinu (npr. referenti za kulturu urepubličkim, ţupanijskim i gradskim upravama), trgovinu umjetničkim predmetima, mogućnostvođenja amaterskih grupa i radionica lijepih umjetnosti, pomoćnik u novinarskim rubrikama

kulture i umjetnosti, i sl.Diplomski studij

Završetkom diplomskog studija povijesti umjetnosti student stječe naziv: Magistar edukacijepovijesti umjetnosti.

Program diplomskog studija povijesti umjetnosti detaljno je razrađen prema kolegijima ipripadajućim im ECTS bodovima. Diplomski studij povijesti umjetnosti nastavničkog smjeraomogućava naslov magistra edukacije povijesti umjetnosti. Magistar edukacije povijestiumjetnosti osposobljen je za izvođenje nastave likovne umjetnosti, povijesti umjetnosti ugimnazijama i drugim srednjim školama, te izvođenje nastave iz srodnih predmeta u srednjim

školama i odgojno-obrazovnim institucijama.

Djelatnosti u kojima se javlja profil su: odgojno obrazovna, znanstvena, informativna, kulturna, sa

sljedećim zanimanjima: profesor likovne umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, znanstveniistraţivač, likovni kritičar, kustos u muzejskoj djelatnosti, konzervator, djelatnik drţavne upraveu sluţbi zaštite spomeničkog nasljeđa, turistički radnik, novinar i publicist.


Osnove likovne i povijesti umjetnosti

Osnove arhitekture

Ikonografija I

Umjetnost antike

Umjetnost kasne natike i ranog srednjeg

vijekaUmjetnost bizanta

Arhitektura romanike i gotike

Figurativna umjetnost romanike i gotike

Srednjovjekovna baština BiH i susjednihzemalja

Tehnologija i tehnike u likovnim djelima

Umjetnost renesanse i manirizma

Umjetnost baroka i rokokoa

Umjetnost od 15. do 19. st. U Hrvatskoj i

BiH

Umjetnost 19. i 20. stoljeća Umjetnost u BiH u 19. i 20. stoljeću

Vizualne komunikacije

Muzeologija i heritologija

Umjetnost secesije u Hrvatskoj i BiH

Teorija i povijest povijesti umjetnosti

Zaštita kulturne baštine

Metodika povijesti umjetnosti I i IIArhitektura 19. i 20. st. u Hrvatskoj i BiH

Hospitacije

Dizajn i fotografija

Praktikum izvođenja nastave I i II

Restauracija i konzervacija umj. predmeta

Nastavna sredstva metodike povijesti

umjetnosti

Umjetnost islama

Ikonogafija II

Moderna i postmoderna u Hrvatskoj

Narodna umjetnost


Nastavnici i asistenti na studiju Povijesti umjetnostiDr. sc. Antun Karaman, red. prof.

Dr. sc. Jaroslav Vego, red. prof.

Dr. sc. Dino Milinović, izv. prof. Dr. sc. Ljiljana Rajković, docentica

Dr. sc. Tatjana Mićević Đurić, docentica

Tomislav Ćavar, v. asist.

Danijela Ucović, v. asist.

Valerija Soldo, asist.

Sanjo Zadro, asist.

Barbara Martinović

Prijamni ispit



64

Na pismenom i usmenom ispitu provjerava se poznavanje povijesti i povijesti umjetnosti iz

srednjoškolskog obrazovnja prema gimnazijskom nastavnom planu i programu.

Osnovna literatura:

H. W. Janson, Povijest umjetnosti (dopunjeno izdanje), Varaţdin, 2003. Likovna kultura I i II, Jadranka Damjanov, Školska knjiga, Zagreb

Udţbenik iz povijesti za I. razred gimnazije.

OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ POVIJESTI

UMJETNOSTI

1. Objasni razliku između piramide i zigurata: 2. Što su triglifi a što metope ?3. Uz imena evanđelista navedi njihove slikovne atribute- simbole:

Matej

Marko

4. Dioklecijanova palača izgrađena je u blizini: 5. Što je kanon ?

6. Za razliku od idealizacije koja krasi grčku plastiku, rimsku plastiku odlikuju

7. Gdje se nalazi Crkva sv. Donata?

8. Koje su najznačajnije romaničke građevine u Hrvatskoj ?

9. Nikola Boţidarević je : a) splitski slikar 15.st.

b) dubrovački slikar 15./16. st. c) korčulanski slikar 17. st. d) kotorski slikar 18.st.

10. Tko je gradio šibensku katedralu i kada?11. Svod sikstinske kapale u Vatikanu naslikao je?

12. »Rađanje Venere iz morske pjene» naslikao je?

13. Što je veduta i kada se u slikarstvu javlja?

14. Tko je prvi počeo slikati uljenim bojama?15. Tko je bio Julije Klović?

16. Tko je najpoznatiji barokni slikar u Španjolskoj?

17. Tko je naslikao sliku «Hrvatski narodni preporod» na zastoru HNK u Zagrebu?

18. Navedi godine nastanka i glavne protagoniste : kubizma i orfizma

19. Kako percipiramo okolinu?

20. Zašto kaţemo da je gledanje vizualno mišljenje?

21. Što su to likovni atributi ?

22.

Što je heraldika ? 23. U koje elemente likovnog govora spadaju crta i ploha ?24. Nabroji grafičke tehnike?25. Što je stil ?26. Što je ikonografija?

27. Što je to kulturna baština i spomenik kulture ?



65

Arheologija

(Jednopredmetni i dvopredmetni studij)

O studiju arheologije

Arheologija je studij koji se moţe studirati jednopredmetno ili dvopredmetno.Kao dvopredmetni studij moţe se kombinirati sa sljedećim studijima: Povijest umjetnosti,Latinski jezik i rimska knjiţevnost, Engleski jezik i knjiţevnost, Njemački jezik i knjiţevnost iPovijest.

Arheologija je znanost koja proučava spomenike materijalne kulture davne prošlosti kojisu otkriveni sustavnim iskapanjima ili slučajno pronađeni. Suočeni s činjenicom da ţivimo naprostorima iznimno bogate prošlosti i kulturno povijesnih spomenika i iskazanom potrebom zaodgovarajućim kadrom koji bi te poslove obavljao došlo je do pokretanja Studija arheologije naFilozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

S tim ciljem, Studij arheologije ţeli osposobiti mlade ljude ovoj znanstvenoj disciplinitako da steknu znanja o: podjeli arheologije po kronološkim kriterijima, periodizaciji,kronološkim sustavima, metodama arheoloških istraţivanja, vrstama građe, načinu obrede, zaštitei očuvanja arheoloških nalaza te metodologiji interpretacije i prezentacije arheoloških nalazišta i

nalaza. Ovim se studijem nakon završenog preddiplomskog, a posebno diplomskog studija, stječuznanja koja imaju široku stručnu i znanstvenu primjenu, prvenstveno u

kulturnim – muzejskim institucijama te u obrazovnim i znanstveno- istraţivačkim ustanovama. Program studija arheologije na Filozofskom fakultetu rađen je prema suvremenim programimasrodnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, koji su usporedivi s programima istovjetnih studija na

više vodećih europskih i američkih sveučilišta. Studij arheologije organiziran je na način 3+2 godine, a sastoji se od trogodišnjeg dodiplomskog idvogodišnjeg diplomskog studija. Završetkom preddiplomskog studija arheologije student stječezvanje PRVOSTUPNIKA i osposobljen je za obavljanje sljedećih poslova u muzejskim i sličnim(odgovarajućim) institucijama iz područja arheologije: A) Pomoćni muzeološki poslovi - klasifikacija arheološke građe u sistematskim i studijskim zbirkama- sistematizacija arheološke građe sistematskim i studijskim zbirkama



66

- inventiranje i ucrtavanje inventirane arheološke građe

- tehnička pomoć pri postavljanju stalnih muzejskih postava, privremenih, tematskih i drugihizloţbi. Prvostupnik ne moţe obavljati poslove kustosa niti poslove konzervatora u institucijama izpodručja zaštite.

B) Tehnički poslovi na arheološkim istraţivanjima - sudjelovati u istraţivanjima u svojstvu člana istraţivačkog tima

- obavljati poslove tehničkog dokumentiranja

- obavljati pomoćne poslove u procesu iskopavanja (prikupljanje, sistematizacija i klasifikacijaarheološke građe) - voditi inventar terenskih nalaza

- obavljati i druge poslove koje mu povjeri voditelj istraţivanja. Prvostupnik ne moţe samostalno voditi nijedan oblik arheoloških istraţivanja na terenu.Diplomski studij arheologije osigurava stjecanje diplome i naziv magistar arheologije s kojom se

moţe samostalno obavljati istraţivačka djelatnost te raditi u znanstveno-istraţivačkiminstitutima, muzejsko-galerijskim ustanovama, konzervatorskom zavodima, ministarstvima

kulture, novinarstvu, različitim tijelima drţavne uprave koje se bave upravljanjem igospodarenjem u kulturni ili skrbe o umjetničkoj baštini, te u svim ostalim drţavnim i pravn im

institucijama koje iskaţu potrebu za stručnjakom tog profila.


Uvod u arheologiju I i II

Paleolitik i mezolitik

Egejske civilizacije brončanog doba

Neolitik

Arheologija antičke Grčke

Institucije rimskog svijetaEneolitik

Brončano doba

Antička arheologija apeninskog poluotoka

Ţeljezno doba

Latinski jezi I i II

Arheologija seobe naroda

Starokršćanska arheologija

Nacionalna arheologijaMetodologija arheoloških iskopavanja I i II


Nastavnici i asistenti na studiju ArheologijeDr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Dr. sc. Ante Uglešić, red. prof. Dr. sc. Draţen Maršić, izv. prof. Dr. sc. Miroslav Glavičić, izv. prof. Dr. sc. Ţeljko Miletić, red. prof. Dr. sc. Tomislav Fabijanić, docent

Dr. sc. Dario Vujević, docent

Dr. sc. Josipa Baraka, docentica

Mr. sc. Snjeţana Vasilj, asistentica

Mr. sc. Ivanka Miličević-Capek

Nina Ĉuljak, v. asistentica

Ankica Odţa, v. asistentica

Tino Tomas, v. asistent

Prijamni ispitNa prijamnom ispitu provjerava se poznavanje povijesti iz srednjoškolskog obrazovanja premagimnazijskom nastavnom planu i programu.

Obvezna literatura za razredbeni postupak iz arheologije su gimnazijski udţbenici povijesti.

OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ ARHEOLOGIJE

1. Geološko razdoblje u kojem započinje razvoj čovjeka naziva se:



67

a) mezolitik

b) holocenc) kvartar

d) paleolitik2. Paleolitička gravura konja nalazi se u hercegovačkoj pećini:

a) Badanj

b) Zelenoj pećini

c) Ravlića pećini d) Hateljskoj pećini

3. Butmirska kultura pripada:

a) mlađem ţeljeznom dobu

b) mlađem neolitiku

c) mlađem bakrenom dobu

d) mlađem brončanom dobu

4. Upotreba metala započinje u: a) brončanom dobu

b)

eneolitiku

c) ţeljeznom dobu

d)

mezolitiku

5. Naziv za grčki grad drţavu je: a)

civitas

b) res publika

c)

polis

d) communa

6. Tri poznata svegrčka svetišta su: a) Delfi, Korint, Olimpija

b) Kos, Delfi, Mikenac) Maraton, Delfi, Dodona

d) Delfi, Olompija, Dodona

7. Glavni grad rimske provincije Dalmacije:a) Jaderb) Narona

c) Salonad) Ravenna

8. Kršćanstvo je legalizirano i postalo dijelom drţavne religije za vrijeme cara: a) Hadrijana

b) Konstantina Velikog

c) Nerona

d) Trajana9. Jedan od najvaţnijih izvora za ranu povijest Hrvata je djelo O upravljanju carstvom koje je napisao

bizantski car:

a)

Prokopijeb) Heraklije

c) Konstantin VII Porfirogenet

d) Konstantin V

10. Ranosrednjovjekovna bosanska drţava teritorijalno je obuhvaćala najveći prostor u vrijeme kralja: a) Tvrtka I

b) Stjepana Tomaša

c) Stjepana Ostoje

d) Stjepana Tomaševića

11. Na kojem se spomeniku prvi put spominje ime bosanskog vladara:

a)

povelja Kulina bana

b) Humačka ploča

c) Koćerinska ploča

d) Baščanska ploča



68

Psihologija

O studiju psihologije Studij psihologije je jednopredmetni studij. Izvodi se u dva ciklusa: preddiplomski i diplomski

studij.

ISHODI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

Nakon završetka preddiplomskog studija psihologije prvostupnik psihologije će moćiopisati obiljeţja psihologije kao znanstvene discipline. Znati će nabrojati i razumjeti glavnekoncepte, teorijske perspektive, empirijske nalaze i povijesne trendove u psihologiji. Koristiti ćese konceptima, jezikom i glavnim teorijama psihologije kako bi opisali i pojasnili psihološkefenomene. Znati će objasniti i razlikovati glavne pristupe u psihologiji (ponašajne, biološke,kognitivne, evolucijske, humanističke, psihodinamske i sociokulturalne). Posjedovat će i osnovnaznanja iz područja primijenjenih psihologija (psihologija rada, školska, klinička i zdravstvenapsihologija).

Prvostupnik će biti u stanju opisati osnovna obiljeţja znanstvenog istraţivačkog pristupa upsihologiji i objasniti različite istraţivačke metode koje se koriste u psihologiji. Moći ćeoblikovati i provjeriti različite probleme i hipoteze istraţivanja uz primjenu odgovarajućihmetoda istraţivanja, jednostavnijih postupaka statističke analize podataka i njihovu primjerenuinterpretaciju. Kritički će analizirati i vrednovati prikladnost zaključaka psihologijskihistraţivanja. Razumjeti će i poštovati etička načela u radu s ljudima i ţivotinjama prilikomplaniranja, provedbe i prikupljanja podataka, interpretacije i izvještavanja o rezultatimaistraţivanja.Razviti će informacijsku pismenost nuţnu za prepoznavanje i odabir relevantnih iprikladnih izvora iz medija. Znati će pretraţivati i kritički interpretirati znanstvenu i stručnuliteraturu. Samostalno će moći koristiti odgovarajuće računalne programe kako bi oblikovalirazuml jive preglede psihologijske literature, metoda, statističkih i kvalitativnih analiza s obziromna APA ili neki drugi odgovarajući stil, a uključujući i grafičke prikaze podataka. Pri tome ćekoristiti informacije i tehnologiju etički ispravno i odgovorno (uvaţavajući i poštujući akademskiintegritet).Učinkovito će se usmeno i pismeno izraţavati (uz korištenje APA stila ili nekog drugogodgovarajućeg stila), te će biti u stanju kvalitetno razmjenjivati ideje i surađivati s kolegama, tese sluţiti engleskim jezikom u stručnoj komunikaciji.Koristeći valjane samoprocjene svojih

sposobnosti, postignuća, motivacije i radnih navika donositi će odgovorne odluke o nastavku svojekarijere, uz nuţnorazumijevanje vaţnosti cjeloţivotnog učenja.



69

ISHODI DIPLOMSKOG STUDIJANakon završenog diplomskog studija magistri psihologije će moći opisati temeljna i

primijenjena područja (npr. kliničko, organizacijsko) i iz njih izvedena specifičnija područjaprimijenjene psihologije (npr. zdravstveno, forenzično, komunikacijsko, pozitivno). Prepoznati

prikladnu primjenu psihologijske teorije i metodologije u rješavanju stvarnih, individualnih idruštvenih problema. Uvaţavati različitosti i prihvatiti da su psihologijska objašnjenja čestosloţena i privremena. Imati razvijene istraţivačke sposobnosti znanja (proširena u odnosu napreddiplomsku razinu) tako da moţe samostalno osmisliti i primijeniti nove ideje prilikomprovedbe istraţivanja. Moći će primijeniti svoje znanje psihologijskih principa, svoje kritičkopromišljanje, vještine istraţivanja, uviđanja i procjenjivanja na rješavanje osobnih, društvenih iorganizacijskih problema. Analizirati podatke istraţivanja prikladnim statističkim postupcima i

analizama uz korištenje računalnih statističkih programa. Kritički analizirati i vrednovativaljanost zaključaka psihologijskih istraţivanja. Imati sposobnosti integrirati znanja, teoblikovati primjerene zaključke čak i u uvjetima ograničenih i nekompletnih informacija.Prepoznati i uvaţavati razlike među ljudima, te učinkovito i osjetljivo voditi računa o interakciji spojedincima različitih sposobnosti, podrijetla i kulturalnog svjetonazora. Primijeniti znanja ivještina kritičkog i kreativnog mišljenja za učinkovito rješavanje stručnih problema naprimjerenoj etičkoj i profesionalnoj razini. Studenti će moći efikasno praktično djelovati urazličitim područjima primijenjenih psihologija: organizacijske (npr. planirati i realizirati

postupke analize radnih mjesta, procjenjivati radnu uspješnosti, provođenje profesionalneorijentacije i selekcije, upravljanje ljudskim potencijalima, razvijanje marketinških strategija i

organizacijskog savjetovanja), kliničke (npr. provođenje intervjua, obavljanje kliničke procjene idijagnostike, planiranje, provođenje i evaluacija preventivnih i interventnih programa) i školskepsihologije (npr. prepoznavanje individualnih potreba svih sudionika svih razina obrazovnog

procesa, oblikovanje i prilagođavanje kontekstualnih uvjeta individualnim potrebama, planiranje,provođenje i evaluacija psihološko-edukacijskih preventivnih i interventnih programa).Magistri

psihologije će biti u stanju vrednovati i opravdavati uključenost psihologa sa svim građanskim,društvenim i globalnim odgovornostima. Imati sposobnost pred stručnom javnosti, jasno inedvojbeno, usmeno i pismeno, iznijeti argumente i oblikovati zaključke, te profesionalnokomuniciratis klijentima, drugim članovima stručnih ili interdisciplinarnih timova. Znati seusmjeriti na osobna iskustva i prepoznati smisao u njima, te primjenjivati psihološke principe kako

bi unaprijedili osobni razvoj. Biti spremni za nastavak znanstvenog i stručnog usavršavanja

tijekom naknadne psihološke prakse.

Obvezni kolegiji na studiju:Uvod u psihologijuMetodologija eksperimentalnepsihologijeOsnove biološke psihologije Psihologijska statistika I i IIOsjeti i psihofizikaEngleski jezik I-IVNeeksperimentalne metode u psihologijiPraktikum eksperim. psihologije I-IIIBiološka psihologija I i II

Percepcija i paţnja Učenje i pamćenjeTeorije mjerenja

Primjena računala u psihologijiBiološke osnove ponašanja Mišljenje i jezikPsihologija djetinjstva i adolescencijePsihometrijaPsihologija emocija i motivacijeSocijalna psihologija I i IIRazvojna psihologija odrasle dobiPovijest psihologijePsihologija starenja

Uvod u psihologiju ličnosti Uvod u psihologiju inteligencije



70

Uvodu industrijsku i organiz.psihologijuUvod u kliničku psihologiju Uvod u edukacijsku psihologijuPsihometrijaPsihologija ličnosti Inteligencija- teorije i mjerenjaPsihologija radaKlinička psihologija Psihologijski praktikum IEdukacijska psihologijaPsihologijsko savjetovanjeOsnove kognitivne neuroznanosti

Izabrana poglavlja iz multivarijantnihanalizaZdravstvena psihologijaOrganizacijska psihologijaPsihopatologijaIzabrana poglavnja iz psihometrijePsihofiziološki aspekti stresa

Razvojna psihopatologijaUpravljanje ljudskim potencijalimaPsihologija poučavanjaPraktikum iz psihodijagnostikeProfesionalna orijentacija i selekcija

Nastavnici i asistentici na studiju PsihologijeDr. sc. Ana Proroković, izv. prof. Dr. sc. Ljiljana Gregov, izv. prof.

Dr. sc. Mira Klarin, izv. prof.

Dr. sc. Draţen Domijan, izv. prof.

Dr. sc. Pavle Valerijev, docent

Dr. sc. Igor Bajšanski, docent

Dr. sc. Kristina Sesar, docentica

Dr. sc. Saša Drače, docent

Dr. sc. Tea Vučina, docentica

Marijana Šunjić, v. asistentica

Marijana Barišić, v. asistentica

Maja Pandţa, asistentica

Arta Dodaj, asistentica

Ivona Ĉarapina, asistentica

Prijamni ispitPrijamni ispit iz psihologije vrši se ispitivanjem sposobnosti, motiviranosti za studij, znanja izpsihologije, matematike, fizike i biologije.

Znanje iz navedenih predmeta provjerava iz srednjoškolskog obrazovanja prema gimnazijskomnastavnom planu i programu.

Literatura:

Gimnazijski udţbenici.

OGLEDNI PRIMJERAK TESTOVA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ PSIHOLOGIJE

1. Psihologija je:

a) isključivo bazična znanost b) isključivo primijenjena znanost

c) i bazična i primijenjena znanost

d) ništa od navedenoga

2.

Bihevioristi usmjeravaju svoj interes na:

a) ponašanja koja se mogu opaţati i mjeriti b) subjektivno iskustvoc) samoaktualizaciju

d) sve od navedenoga3. Izdanci neurona koji primaju živčane impulse iz drugih neurona ili iz osjetnih organa zovu se:

a) mitohondrijib)

dendriti

c) aksonid)

ništa od navedenoga

4. Dresura životinja vrši se po načelima:

a)

stvaranja kognitivnih mapa

SKUPINA ZADATAKA IZ PSIHOLOGIJE



71

b) uvida u situaciju

c) klasičnog i operantnog uvjetovanjad) ništa od navedenoga

5. Psihologija proučava:

a) psihičke procese i ponašanje

b) paranormalne pojave

c) građu mozga


6. Metoda psihologije koja omogućuje spoznavanje uzročno-posljedičnih odnosa među ispitivanimvarijablama je:

a) introspekcija

b) opaţanje u prirodnim uvjetima

c) eksperiment


7.

Negativno potkrepljenje:

a) povećava učestalost ponašanja koje mu je prethodilo

b)

smanjuje učestalost ponašanja koje mu je prethodilo

c) ne utječe na učestalost ponašanja koje mu je prethodilo


8. Perceptivni doživljaji koji nastaju bez prisustva podražaja nazivaju se: a)

perceptivne varke

b) halucinacije

c)

paslike


9.

Individualne razlike u inteligenciji određene su: a) isključivo genetskim faktorima

b) isključivo okolinskim faktorima c) i genetskim i okolinskim faktorima

d) ničim od navedenoga

10.

Autonomni živčani sustav: a) dio je perifernog ţivčanog sustava b) povezan je s unutarnjim organima i endokrinim ţlijezdama

c) regulira procese u organizmu nuţne za odrţavanje ţivota d) sve od navedenoga

11.

Minimalni intenzitet podražaja koji može izazvati osjet je: a) minimalni limen

b) apsolutni limen

c) diferencijalni limen


12. Kapacitet kratkoročnog pamćenja iznosi: a) između 3 i 5 nepovezanih čestica

b) između 5 i 9 nepovezanih čestica

c) između 9 i 13 nepovezanih čestica

d) ništa od navedenoga 13.

U prosjeku gledano, sposobnost razumijevanja prostornih odnosa:

a) razvijenija je u muškaraca

b) razvijenija je u ţena

c) jednako je razvijena u oba spola

d) razvijenija je u bijelaca nego u crnaca

14. Višekratno ispitivanje istih pojedinaca u različitim razdobljima njihova života je: a) longitudinalno istraţivanje

b)

transverzalno istraţivanje

c) kros-sekcijsko istraţivanje


15. Emocije kratkog trajanja i jakog intenziteta zovu se:



72

a) raspoloţenja

b) afektic) primarne emocije

d) sekundarne emocije

1. Živčana stanica zove se još

a) dendrit

b) nefron

c) neurit

d) ništa od navedenog

2.

Kratkovidnost se još naziva a) hipermetropija

b)

miopija

c) ablacija


3. Transportna RNA prenosi

a)

aminokiseline iz citoplazme u jezgru

b) aminokiseline na ribosome

c)

aminokiseline iz jezgre u citoplazmu


4.

Mitozom nastaju (e):

a) somatske haploidne stanice

b) klon haploidnih stanicac) klon diploidnih stanica


5.

Od navedenih žlijezdi isključivo je egzokrina a) pljuvačna ţlijezda b) testis

c) gušterača d) ništa od navedenog

6.

Genotip recesivnog homozigota je:

a) Aa

b) AA

c) AaBb

d) ništa od navedenog 7. Homo sapiensu pripadaju:

a) Australopithecus

b)

kromanjonacc) svi predstavnici hominida

d) ništa od navedenog 8.

Postotak korisnih umjetnih mutacija je:

a) oko 10%

b) oko 8%

c) oko 1%

d) nijedan od navedenih

9. Molekula DNA u sekundarnoj oociti žene ima: a) 92

b)

23

c) jednako kao i primarnoj


10. Mitralni zalisci se nalaze:

SKUPINA ZADATAKA IZ BIOLOGIJE



73

a) između lijeve pretklijetke i klijetke

b) na ulazu u aortuc) između desne pretklijetke i klijetke

d) nigdje od navedenog11. Ishodišna stanica za sve krvne stanice i pločice je:

a) hemocitoblast

b)

mijeloblast

c) megakariocit

d) nijedna od navedenih12.

Staničnu specifičnu imunost tvore: a) svi leukociti

b) T-limfociti

c) mikrofagi


13.

Endokrinom sustavu čovjeka ne oripada: a) gušterača

b)

epifiza

c) jetra


14. Vitamin koji se još naziva antisterilitetnim je: a)

vitamin E

b) vitamin D

c)

vitamin C

d) nijedan od navedenih

15.

Hemtokrit je:

a) omjer seruma i plazme

b) volumni dio krvnih pločica i plazme c) omjer eritrocita i leukocita u krvi


1.

Staza koju opisuju planeti što obilaze oko Sunca je: a) kruţnica

b) elipsa

c) parabola

d) ni jedna od navedenih

2.

Svjetlosna godina je mjerna jedinica za:a) vrijeme

b) udaljenost

c) nije mjerna jedinica


Treći Newtonov zakon kaže da: a) akcija je reakcija

b) tijelo koje djeluje silom na drugo tijelo i samo trpi jednaku silu suprotnog smjera

c) tijela padaju slobodnim padom


Zakon očuvanja energije kaže da a) energija uvijek nastoji ostati u istom obliku

b) energija teţi da što prije prijeđe u novi oblik

c) suma energija zatvorenog sustava je konstantna

SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE



74


5. Teorijom relativnosti utvrđeno je da:

a) masa zakrivljuje samo prostor

b) masa zakrivljuje samo vrijemec) masa zakrivljuje i vrijeme i prostor


Vat [W] je mjerna jedinica za

a) snagu

b) energiju

c) silu


Jedna sekunda ima:

a) 1 000 mikrosekundi

b) 1 000 000 nanosekundi

c)

1 000 000 000 pikosekundi


U kojim od navedenih primjera su zračenja vidljive svjetlosti poredana od onih većomfrekvencijom prema onima s manjom?

a) plava svjetlost, ţuta svjetlost, crvena svjetlost

b) zelena svjetlost, ţuta svjetlost, plava svjetlost

c)

narančasta svjetlost, crvena svjetlost, ljubičasta svjetlost

d) u ni jednom od navedenih9.

Predmeti koji se doimaju crnim

a) reflektiraju skoro svu svjetlost

b)

apsorbiraju gotovo svu svjetlost

c) zakrivljuju gotovo svu svjetlost


Jedinica za svjetlosni tok je

a) kandela

b)

lumenc) luksd) ništa od navedenog

11.

Zvuk je mehanički val koji se širi a) zrakom

b) zrakom i vodomc) bilo kojom materijom


Brzina zvuka u zraku iznosi oko:

a) 300 km/s

b) 340 m/s

c) 180 000 km/s


Mjerna jedinica za frekvenciju zvuka je:

a) ohm

b) decibel

c) son


Zvuk koji ne čujemo jer ima manju frekvenciju od donje granice čujnosti nazivamo: a) ultrazvuk

b) infrazvuk

c) suprasonik

d)

ništa od navedenog 15.

Fotoelektrični efekt je pojava da:

a) se električna struja pretvara u svjetlost, kao u ţarulji

b) električna struja ostavlja trag na fotografskom filmu



75

c) fotoni izbijaju elektrone iz atoma koji onda stvaraju električnu struju


SKUPINA ZADATAKA IZ MATEMATIKE

1. Racionalizirajte nazivnik razlomka255

255

a) 223

b) 223

c) 225


2. Nakon sređivanja izraz2

1

1

2

3

2

32

2

1

2

1

11

abba

ba

ba

je jednak:

a) 1

b) ab

c) abba


3.

Ako je -1<x<7 i 3<y<5 onda vrijedi:a)

-4< x-y <2

b) -7< x-y <6c)

-3< x-y <2


4.

Koliki broj treba dodati brojniku i nazivniku razlomka5

1 da se dobiju

5

3?

a) 2b)

10

c) 5


5. Stranice trokuta iznose a=6cm, b=16cm, c=20cm, a opseg njemu sličnog trokuta je 63cm.Stranice toga trokuta su:

a) a=9cm, b=24cm, c=30cmb)

a=10cm, b=23cm, c=30cm

c) a=9cm, b=20cm, c=34cmd)

ništa od navedenog

6. Koliko je 5% od 12,025

43 ?

a) 78/15

b) 41/250c) 250/41




76

7. Umnožak brojeva x i y koji zadovoljavaju sustav jednadžbi8932

64832

y x

y x

jednak je:

a) 8

b) 12

c) 16 d) ništa od navedenog

8. Stranice trokuta odnose se kao a:b=4,625:1,625 i a:c=0,74:0,8 , opseg toga

trokuta iznosi 90 cm. Omjer polumjera upisane i polumjera opisane kružnicetom trokutu jednak je:

a) 125 : 481 b) 126 : 481

c) 127 : 481 d) ništa od navedenog

9. Izraz75,033

2

81454

jednak je:

a) 2,33b) 3

c) 4 d) ništa od navedenog

10. U istostranični trokut upisan je drugi istostranični trokut čiji vrhovi leže nastranicama prvog trokuta i dijele svaku od njih u omjeru 1:2. Omjer

površina ta dva istostranična trokuta iznosi a) 2:1

b) 4:3

c) 3:1


11. Umnožak svih rješenja jednadžbe 221 x x iznosi...

a) 1 b) -1

c) 1/3 d) ništa od navedenog

12. Kutija sadrži 12 teniskih loptica, od kojih su dvije s greškom. Izvadimo lislučajan uzorak od 5 loptica, vjerojatnost da on sadrži točno jednu lopticu sgreškom iznosi približno:

a) 32.49 %

b) 53.03 %c) 61.03 %


13. Rješenje jednadžbe 22

2

2

2

x

x

x

x je:

a) 2 b) -2

c) nema rješenja d) ništa od navedenog

14. Ako se cijena nekog proizvoda smanji za 10%, a zatim ponovo smanji za

30%, onda je ukupno umanjenje:

a) 40%b) 37%

c) 43%


15. Radnik A obavi posao za 15 dana, a radnik B za 10 dana. Za koje bi vrijemeobavili taj posao radeći zajedno?



77

a) 8 dana

b) 6 danac) 7 dana


Novinarstvo

O studiju novinarstva

Mediji danas igraju veliku ulogu u svijetu. Novinarstvo se studira na većini svjetskih ieuropskih sveučilišta kao jedno od veoma vaţnih znanstvenih područja. Visokoškolsko jenovinarsko obrazovanje nezaobilazno u svijetu u kojemu mediji igra ju značajniju ulogu.

Studijem novinarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru stječu se znanja isposobnosti za rad u medijima (novinama - tisku, radiju, televiziji) i u odnosima s javnošću. Nakondiplomskog, a osobito nakon poslijediplomskog studija, kandidat treba biti osposobljen za

zahtjevne poslove u medijima. Trţište rada sigurno ne moţe apsorbirati velik broj završenihstudenata novinarstva, ali ipak postoji određena i stalna potreba za stručnjacima iz tog područja,osobito zbog činjenice da se broj medija iz dana u dan povećava.

Program studija novinarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru usklađen je sprogramima srodnih fakulteta u Republici Hrvatskoj (Fakultet političkih znanosti i Hrvatskistudiji Sveučilišta u Zagrebu). Izvan visokoškolskog sustava partneri studija novinarstva sumedijske kuće u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Novi prijedlog studija novinarstva donosi bitnenovine u formalnom i sadrţajnom pogledu. Te su novine uvjetovane zahtjevima Bolonjske

deklaracije, ali i intenzivnim razvojem medija i srodnih disciplina koji se odvija posljednjihdesetljeća. U formalnom dijelu, ovaj prijedlog programa studija novinarstva, za razliku od starogaobuhvaća studij od pet godina (3+2). KompetencijePreddiplomski studij

Preddiplomski studij novinarstva ustrojen je jednopredmetno. Preddiplomskim se studijem

stječu osnovna stručna znanja iz područja medija. To prvenstveno uključuje poznavanje glavnihteorija i problema vezanih uz komunikologiju i sredstva društvenog priopćavanja. Prvostupnik novinarstva bit će sposoban analizirati probleme/pojave u njegovim sastavnimdijelovima: uključeni subjekti, kontekst događanja, uzročno-posljedični odnosi s drugim

problemima/pojavama te ponuditi eventualna objašnjenja. Kompetencije koje će student steći završetkom preddiplomskog studija novinarstva:



78

Ovladati će specifičnim kompetencijama i sposobnostima kako bi bili u mogućnosti izvršavatiprofesionalne zadaće u medijima, javnim sluţbama, u različitim dijelovima kulturne i svih drugih

industrija;

Ovladati će osnovnim komunikacijskim i informacijskim kompetencijama uključujući i novetehnologije;

Ovladati će kompetencijama potrebnim za komunikacijske aktivnosti kao i za aktivnosti odnosa s javnošću u javnim i privatnim institucijama te neprofitnim organizacijama;

Ovladati će kompetencijama potrebnim za redakcijske aktivnosti u različitim oblicima medija kaoi kompetencijama potrebnim za stvaranje medijskih tekstova.

Diplomski studij

Diplomski studij novinarstva traje dvije godine. Peta godina ima dva smjera: medij - novinarstvo i

komunikologija - odnosi s javnošću. Kompetencije koje će student steći završetkom diplomskog studija novinarstva: Posjedovati će znanja o tehnikama i metodologijama nacionalnog i međunarodnog sustavainformacija;

Posjedovati će odgovarajuća znanja i metodologije koja će omogućavati socijalnu analizu;

Posjedovati će znanja o novim tehnologijama u komunikacijama u funkciji upravljanja iorganizacije novinske i izdavačkih kuća; Biti će sposoban voditi, organizirati i upravljati novinske i izdavačke kuće; Smjer: Odnosi s javnošću

Ovladavanje profesionalnim znanjima koja će usavršiti komunikaciju s publikom bilo kod javnihinstitucija bilo kod privatnih tvrtki.

Smjer: Novinarstvo

Ovladavanje znanjima različitih medijskih oblika (tisak, tv, radio, novi mediji) s ciljem produkcijei analize multimedijalnih i hipertekstualnih poruka.

Obvezni kolegiji na preddiplomskom studiju:Uvod u znanost o novinarstvu

Komunikologija

Hrvatski jezik- jezične vjeţbe

Filozofija

Informatika

Politički sustavi Novi mediji


Strani jezik

Osnove kulture izraţavanja hrv. jezika

Političko komuniciranje Suvremena povijest BiH i Hrvatske

Sociologija medija

Agencijsko novinarstvo

Retorika

Tisak I, II, III

Radio I, II

Televizija I, II

Filozofska antropologija i etika

Konvergencija medija

Novinarska etika

Međunarodni političkki odnosi Istraţivačko novinarstvo

Hrvatski jezik i novinarska stilistika

Odnosi s javnošćuKorporativno komuniciranje

Teorija prava korportivni pregled zakona o

javnom komuniciranje

Pored obveznik kolegija studenti slušaju i izborne kolegije.

Nastavnici i asistenti na studiju NovinarstvaDr. sc. Zoran Tomić, red. prof.

Dr. sc. Damir Kukić, red. prof. Dr. sc. Iko Skoko, izv. prof.

Dr. sc. Marija Putica, izv. prof.Dr. sc. Sanja Bijakšić, izv. prof.

Dr. sc. Milan Vego, izv. prof.

Dr. sc. Đorđe Obradović, docent

Dr. sc. Boţo Skoko, docent

Dr. sc. Nino Ćorić, docent Dr. sc. Ilija Musa, docent



79

Mr. sc. Marinko Jurilj, predavač

Mr. sc. Spomenka Ljubić, asistentica

Veselko Ĉerkez, zn. novak

Danijela Jurčić, asistentica

Marijan Primorac, asistent

Franjo Takač, viši asistent

Miro Vasilj, viši asistent

U nastavnom procesu studija Novinarstva sudjeluju i nastavnici i suradnici sa drugih studijaFilozofskog fakulteta.

Na razredbenom postupku provjerava se znanje iz hrvatskog jezika i knjiţevnosti, opće povijesti iopće kulture. 1. Hrvatski jezik i knjiţevnost: testiranje srednjoškolskog znanja iz jezika i knjiţevnosti, premaplanu i programu predviđenom za gimnazije. Literatura:

S. Teţak - S. Babić, Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb

Babić-Finka-Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb

Vaţeće (obvezne i izborne) čitanke iz knjiţevnosti za gimnazije

2. Opća povijest: pismena provjera znanja iz opće povijesti Literatura: udţbenici povijesti, koji su predviđeni gimnazijskim planom i programom.

3. Opća kultura: testiranje afiniteta za poziv novinara, uvid u osnovnu orijentaciju studenta,

analiza opće informiranosti kandidata.

OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ NOVINARSTVA

TEST OPĆE KULTURE

1.

Nabrojite rubrike dnevnih novina?2.

Koja je uloga spikera, voditelja i novinara?

3. Navedite po jednog novinara iz tiska, radija i TV, naziv novina, radija i TV u kojima radi i što prate?

4.

Koje dnevne, tjedne i mjesečne publikacije poznajete u BiH (navedite najmanje 5)?

5. Koje novinske agencije poznajete?

6.

Tko je bio i zašto je značajan J. Gutenberg?

7. Što su inkunabule?

8.

Koja su najpoznatija djela talijanskog umjetnika iz 15. i 16. st. Michelangela Buonarrotija?

9. Kako se zovu svete knjige ţidova, kršćana i muslimana?

10. Koji je narod ţivio na ovim prostorima prije romanizacije? 11. Kako se zove prvi časopis (novine) nastale u BiH i tko ih je pokrenuo?

12. Kako se zove najstariji hrvatski sačuvani spomenik u BiH i gdje se nalazi?

13. Što su to stećci, iz kojeg su vremena i koje su najveće nekropole stećaka u BiH?14. Što znači riječ: BENIGAN___________, DISPERZIJA______________, TRANZICIJA_______________.

15. Koja je najpopularnija novinarska nagrada na svijetu?16. Što znači: Otvoriti Pandorinu kutiju?

17. Navedite nobelovce iz BiH?18. Dopišite značenja kratica: UN, UNICEF i NATO?

19 Koja je glasovita izreka R: Descartesa?20. Opišite (nekoliko rečenica) kako zamišljate svoj studij novinarstva?

TEST IZ OPĆE I NACIONALNE POVIJESTI

1. Koji je temeljni kriterij za razlikovanje pretpovijesti o povijesti?



80

2. Neolitik je:

3. Koga nazivamo «ocem povijesti«?4. Tko su dvije glavne zaraćene strane u Peloponeškom ratu 431 .-404. pr. Krista?

5. Navedite uz Keopsovu i Kefrenovu treću poznatu piramidu u području Gizeha (Al Jizaha) 6. U vrijeme kojega rimskog cara je Isus iz Nazareta osuđen na smrt?

7. Atila je bio vođa kojega naroda?

8. U kojemu se stoljeću pojavio islam?

9. Što je Humačka ploča?

10. Koji je hrvatski knez izdao prvu poznatu vladarsku ispravu u kojoj je prvi put spomenuto hrvatsko ime

(«dux Chroatorum»)?

11. Ime kojega hrvatskoga vladara je upisano na Bašćansku ploču?

12. Tko je bio otac, a tko muţ bosanske kraljice Katarine?

13. Gdje su pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan?

14, Feud je:

15. Što je Kandija, a što Moreja («Kandijskl rat», «Morejski rat»)?

16. Koji vladar je ukinuo Dubrovačku republiku?

17. Tko je bio Milan Šufflay?

18. Holokaust je:

19. Gulagje:

20. U kojemu su gradu osnovani Ujedinjeni narodi?

*Ogledni primjerak testa iz Hrvatskog jezika i knjiţevnosti moţete pogledati na studijuPolitologije ili Socijalnog rada.



81

Politologija

O studiju PolitologijeStudij politologije, kao što i sam naziv govori, predstavlja osnovni studij na području

političkih znanosti. Po uzoru na srodne visokoškolske programske orijentacije zemalja u kojima jerazvijena demokracija, centar ukupnog politološkog obrazovanja na našem području mogao bi bitiupravo studij Politologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Nastavni program studija Politologije je po ugledu na programe istovrsnih studija u

razvijenim zemljama ustrojen tako da omogućuje stjecanje klasičnih teorijskih znanja izpodručja politologije, ali i specifična stručna znanja koja omogućuju da se nakon diplomiranjastudent profesionalno bavi i specifičnim politološkim poslovima analitičara i organizatora udrţavnim organima, političkim strankama, lokalnoj samoupravi, javnim sluţbama i udruţenj ima; da

bude stručnjak u poslovima političkog odlučivanja i upravljanja, projektant i organizator uposlovima političkog marketinga i odnosa sa javnošću.

Taj uspješan spoj općeg i specifičnog politološkog znanja omogućuje onima koji seopredijele za ovaj studij da steknu najšire politološko obrazovanje, da u uvjetima tranzicije iuopće temeljnih reformi političkih i drugih institucija stečena diploma ovog studija naFilozofskom fakultetu otvara nove i široke perspektive zapošljavanja.

Drugim riječima, kao što je specifična usmjerenost nekih drugih studija njihova prednost,tako je i raznolikost kombinirana sa dovoljno specifičnom usmjerenošću prednost ovog studija. U

tijeku petogodišnjeg diplomskog studija (3+2) studenti stječu raznovrsna teorijska i metodološkaznanja iz više znanstvenih područja, prije svega u okvirima matičnih disciplina skoncentriranih uoblasti izučavanja političke teorije i političkog sistema, metodologije političkih znanosti,znanosti o organizaciji i upravljanju, funkcioniranja lokalne uprave i samouprave, ali i drugih, za

studij politologije vezanih disciplina (socioloških, filozofskih, kulturoloških, informatičkih,psiholoških, povijesnih, ekonomskih, pravnih, uključujući i politološko razmatranje relacijareligija i politike).

Trajanje studija

Preddiplomski studij traje tri godine (6 semestara, 180 ECTS bodova),

a diplomski studij traje dvije godine (4 semestra, 120 ECTS bodova).

Preddiplomski studij

Preddiplomski studij politologije ustrojen je jednopredmetno.



82

Preddiplomskim studijem politologije stječu se osnovna stručna znanja iz područja političkeznanosti. To prvenstveno uključuje poznavanje političke teorije i političkog sistema, metodologijepolitičkih znanosti, znanosti o organizaciji i upravljanju, funkc ioniranja lokalne uprave i

samouprave, ali i drugih, za studij politologije vezanih disciplina.

Diplomski studij

Diplomski studij politologije traje dvije godine. Peta godina ima dva smjera: Međunarodnapolitika i diplomacija i Politička komunikacija. Stečene kompetencije ovise o specijalizaciji diplomskog studija. Specijalizacija donosi proširenjeznanja iz preddiplomskog studija, osposobljava za samostalni istraţivački rad i objavljivanjeznanstvenih radova. Stručni ili akademski stupanj koji se stječe završetkom studija

Nakon završenog preddiplomskog studija student ima titulu prvostupnika iz politologije ilibaccalaureus/baccalaurea, a nakon završenog diplomskog studija titulu magistra/magistricepolitologije.

Obvezni kolegiji na preddiplomskom studiju:

Uvod u političku teoriju I i II

Antička i srednjovjekovna političkafilozofija

Sistematska sociologija

Informatika

Hrvatski jezik – jeezične vjeţbe

Novovjekovna politička filozofija

Metode istraţivanja u društvenimznanostima

Strani jezik

Osnove kulture izraţivanja hrv. jezika Politički sustavi

Uvod u političku etiku

Međunarodni politički odnosi I i II

Političke doktrine i ideologije

Politčka sociologija

Teorije drţave

Ideološke i pol. transformacije JI Europe

Suvremena pol.filozofska misao I i II

Međunarodni ekonomski odnosi Teorija i praksa diplomacije I i II

Politička psihologija

Komparativna politika


Nastavnici i asistenti na studiju PolitologijeDr. sc. Mirko Pejanović, red. prof. Dr. sc. Vlado Majstorović, red. prof. Dr. sc. Vesna Kazazić, red. prof. Dr. sc. Miroslav Tuđman, red. prof. Dr. sc. Nerzuk Ćurak, red. prof. Dr. sc. Zdenko Klepić, izv. prof. Dr. sc. Ţeljko Marić, izv. prof. Dr. sc. Asim Peco, izv. prof.

Dr. sc. Mile Lasić, izv. prof.

Dr. sc. Jerko Pavličević, docent

Dr. sc. Irena Musa, docentica

Dr. sc. Damirka Mihaljević, docentica

Dr. sc. Gordana Iličić, docentica

Draţen Barbarić, asistent

Anamari Planinić, asistentica

Arijana Krešo, asistentica

Martina Planinić, asistentica

dr. sc. Silavana Marić, docentica

U nastavnom procesu studija Politologije sudjeluju i nastavnici i suradnici sa drugih studija

Filozofskog fakulteta.

Razredbeni postupakNa razredbenom postupku provjerava se znanje iz hrvatskog jezika i knjiţevnosti, opće povijesti iopće kulture. 1. Hrvatski jezik i knjiţevnost: testiranje srednjoškolskog znanja iz jezika i knjiţevnosti, prema

planu i programu predviđenom za gimnazije.Literatura:



83




2. Opća povijest: pismena provjera znanja iz opće povijesti

Literatura: udţbenici povijesti, koji su predviđeni gimnazijskim planom i programom.

3. Opća kultura: uvid u osnovnu orijentaciju studenta, analiza opće informiranosti kandidata.

OGLEDNI PRIMJERAK TESTA ZA PRIJAMNI ISPIT IZ POLITOLOGIJE

TEST OPĆE KULTURE I 1. Sjedište Europske unije nalazi se u: 2. Sastav BiH?

3. Berlinski zid je srušen: 4. Najviše drţavno tijelo u BiH je : 5. Winston Churchill je obnašao duţnost: 6. Što znači blokovska podjela?

7. Tijela Ujedinjenih naroda su:

8. BiH je članica kojih od navedenih organizacija: a.) UN b.) EU c.) OESS, d.) Vijeće Europe e.) NATO f.) Partnerstvo za mir

9. J. F. Kennedy ubijen je u :

10. Napad na svjetski trgovački centar (WTC) u New Yorku dogodio se11. Kada je bačena atomska bomba na Hirošimu, a kada na Nagasaki?12. Što znače riječi:Veto, Ombudsman, Reintegracija?

13. Drţavom Vatikanskog grada upravlja: 14. Glavni tajnik UN-a je:

15. Europskoj zajednici je prethodila:

16. Što znače kratice: UN, OESS, ZERP

TEST OPĆE KULTURE II 1. Što je euroatlantizam?

2. Objasni ustavno uređenje BiH: 3. Što je Sveta Stolica?

4. Sluţbeni jezici u BiH su: 5. Hrvatski nobelovci su:

6. Aneks 4 DMS:

7. Koliko članica ima EU? 8. Koje su drţave stalne članice Vijeća sigurnosti?

9. Kada je bilo najbrojnije proširenje EU?

10. Dan Europe je:

11. Ujedinjeni narodi su utemeljeni:

12. Što je Hladni rat i od kada do kada je trajao?

13. Je li BiH članica NATO-a i EU?

14. Afera Watergate je:

15. Što je demokracija?

16. Što je politologija, a što je politolog?

17. OHR je:

18. Kada se dogodio napad Al-Qaide na SAD?19. Kada je utemeljena OESS?



84

20. Kada je srušen Berlinski zid?

TEST IZ HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI I 1. Beowulf je:

a) poglavlje iz Gilgameša

b)

staroindijski epc) staroengleski srednjovjekovni ep

d) boţanstvo u Mahabharati 2. Najveći rimski komediograf je:

a) Plaut

b) Aristofan

c) Menandar

d) Tibul

3. Lirsko-epskim vrstama ne pripada:

a) poema

b) saga

c)

romancad) balada

4. Poveţite pjesnike i pjesničke zbirke:a) S.S. Kranjčević 1. Sunce nad oranicama

b) Petar Preradović 2. Relativno naopako

c) Dragutin Tadijanović 3. Prvenci

d) Ivan Slamnig 4. Bugarkinje

5. Poveţite autore s njihovim romanima: a) Slobodan Novak 1. Kratki izlet

b) Antun Šoljan 2. Mirisi, zlato i tamjan

c)

Ivan Aralica 3. Psi u trgovištu d) Pavao Pavličić 4. Koraljna vrata

6. Razdoblju hrvatskog realizma pripada:

a) Josip Kozarac

b) A.G. Matoš

c) Ivan Kozarac

d) Dinko Šimunović

7. Homonimi su:

a) riječi koje imaju različit izraz, a sličan sadrţaj b) riječi jednakog izraza, a različitog sadrţaja

c) riječi jednakog izraza i jednakog sadrţaja

d) riječi različitog izraza i različitog sadrţaja

8. Odredi vrstu zavisno-sloţene rečenice: Skupljaš, a ne znaš kome će ostati: a) subjektna

b) predikatna

c) objektna

d) atributna9. U rečenici: Stani pokraj mene, a ne pokraj njega, podcrtane zamjenice po značenju su:

a) osobne

b) posvojne

c) odnosne

d) pokazne

10. Glagolski način nije: a) indikativ



85

b) imperativ

c) kondicional

d) infinitiv

TEST IZ HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI II 1. Tercet je vrsta:

a) strofe

b) stilske figure

c) stiha

d) pjesme

2. Sagaje:

a) lirska vrsta

b) dramska vrsta

c) lirsko-epska vrsta

d) prozna vrsta

3. Stihovi Hajde, nemojmo mi ... / Uz čašu se zabavljati, piti, nego pijuckajmo, /Krasne

pjesme pripijevajmo! su iz pjesme Pijuckajmo koju je napisao/la:

a) Sapfa

b) Alkej

c) Anakreont

d) Pindar

4. Realizam se javlja u:

a) 18. stoljeću

b) 19. stoljeću

c) 17. stoljeću

d) 20. Stoljeću

5. U razdoblju hrvatskog narodnog i knjiţevnog preporoda stvara: a) August Šenoa

b) Marko Marulić

c) Dimitrija Demeter

d) Ante Kovačić

6. Silvije Strahimir Kranjčević je napisao djelo: a) U noći b) Putnik

c) Zora puca, bit će dana

d)

Gospodskom Kastom7. Riječ suizvođač je primjer:

a) sufiksalne tvorbe

b) slaganja

c) prefiksalne tvorbe

d) srastanja

8. Izraz dotjerati cara do duvara je primjer:

a) oksimorona

b) metafore

c) metonimije

d)

frazema



86

9. Zaokruţi rečenicu sa skrivenim (zališnim) subjektom:

a) Stid gaje.

b) Baka plete.

c) Radi se sedam sati.

d) Došli su.

10. Genitiv broja DVIJE glasi:

a) dvije

b) obje

c) dviju

d) dvjema

TEST POZNAVANJA OPĆE I NACIONALNE POVIJESTI 1. Što su megaliti?

2. Kako se zvao najpoznatiji zakonik (zbornik zakona) iz razdoblja babilonske civilizacije, uklesan

klinovim pismom na steli (pronađen 1901. godine u Suzi, a danas se čuva u Louvru)? 3. U vrijeme kojega drţavnika polis Atena doseţe vrhunac političke moći i kulturnog procvata?

4. Koji rimski vladar je uveo principat kao oblik vladavine?

5. U vrijeme vladavine kojega rimskog cara je raspet Isus iz Nazareta?

6. Sto je bio (srednjovjekovni) spor oko investiture?

7. U kojem gradu je bilo sjedište dinastije Abasida u razdoblju cvjetanja abasidske kulture?

8. Kojim mirom je okončan Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.)?

9. U ispravi kojega hrvatskog kneza se prvi put spominje hrvatsko ime (,,dux Chroatorum")?

10. Kako se zvao humski knez, kojemu papa Ivan X. piše 925. godine, uoči splitskoga crkvenogsabora?

11. Tko je bio muţ bosanske kraljice Katarine?

12. Sto je makijavelizam?

13. Tko je autor rečenice: „Prosvjetiteljstvo je izlazak čovjeka iz malodobnosti koju je samskrivio"?

14. Kako se zvao autor koji je u djelu Duh zakona zagovarao političku misao o trodiobi vlasti?

15. U vri jeme kojega bana (u 19. stoljeću) se sastao u Zagrebu prvi hrvatski nestaleški(neplemićki) narodni sabor?

16. Kako se zvala prva hrvatska politička stranka u BiH?

17. Što su sufraţetkinje?

18. Holokaust je:

19. Gulagje:

20. Apartheid je:

*II. primjerak oglednog testa iz Povijesti moţete pogledati na studiju Novinarstva.



87

Socijalni rad

O studiju Socijalni rad

Sustavno obrazovanje iz područja socijalnog rada u svijetu ima stogodišnju tradiciju. Prvainstitucija za obrazovanje socijalnih radnika u Hrvatskoj, koja ima i najduţu tradiciju na području

jugoistočne Europe, osnovana je u Zagrebu potkraj 1952. godine pod nazivom Viša stručna školaza socijalne radnike. Danas se studij socijalnog rada na području jugoistočne Europe izvodi naraznim fakultetima. U Sarajevu je to Fakultet političkih nauka, U Tuzli Filozofski fakultet, UZagrebu Pravni fakultet, U Beogradu Fakultet političkih nauka, itd.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostgaru studij Socijalnog rada pokrenut jeakademske 2007./2008. godine.

Obrazovanje socijalnih radnika ostvaruje se kroz kompleksne interdisciplinarne studije

neophodne za brojne i sloţene uloge socijalnih radnika u suvremenom društvu. U tijekupetogodišnjeg studija studenti ovog smjera stječu raznovrsna teorijska i metodološka znanja iz

različitih znanstvenih područja među kojima iz: filozofije, sociologije, političkih znanosti,ekonomije, prava i metodologije društvenih istraţivanja.. Teorijska i metodološka znanja profesionalnog karaktera stječu se kroz nastavne

aktivnosti u okviru posebnih nastavnih disciplina, kao što su: filozofija i teorija socijalnog rada,metodologija socijalnog rada sa pojedincem, socijalni grupni rad, socijalni rad u zajednici,

socijalna politika, i drugo.

Profesija socijalnih radnika ima široke mogućnosti zapošljavanja u javnom i sve više uprivatnom sektoru i sa izgledima za samozapošljavanje.

Nastava i ostali procesi učenja (predavanja, seminari, vjeţbe, konzultacije, samostalnoučenje i sl.) odvijaju se unutar 42-tjedne školske godine (uključujući i ispitne rokove). Ukupnoopterećenje studijskim sadrţajem tijekom jedne školske godine odgovara vrijednosti od 60

bodova, odnosno 30 po semestru. Za vrijeme trogodišnjega preddiplomskoga studija socijalnograda student/-ica je tako duţan/-na odslušati i poloţiti ispite iz predmeta čije ukupno



88

opterećenje iznosi minimalno 180 bodova, za vrijeme diplomskog studija 120 bodova. Pritom je

osnovna funkcija bodovnog sustava omogućiti precizno mjerenje količine rada te vrednovanjepostignutih rezultata. Time se studentski učinak moţe adekvatno procijeniti na drugim hrvatskimi europskim visokim učilištima. Student/-ica na taj način stječe pravo na eventualni nastavak svogstudija drugdje, i to jednostavnim prijenosom svojih bodova.

Dosljednom primjenom bodovnog sustava omogućuje se fleksibilnost studiranja i većapokretljivost studenata između bosanskohercegovačkih, hrvatskih i drugih inozemnih sveučilišta.

Kometencije preddiplomskog studija

a) ovladavanje stručnom terminologijom i znanjem neophodnim za socijalni rad; b) ovladavanje odgovarajućim metodama i tehnikama socijalnog rada; c) mogućnost profesionalnog angaţmana u javnim i privatnim institucijama socijalnog,

zdravstvenog, ekonomskog i političkog karaktera te u organizacijama nevladinog sektora; d) ovladavanje teorijsko-kulturnim i profesionalnim vještinama koje omogućavaju

analiziranje stvarnosti u kojoj djeluju i upotrebu instrumenata profesionalnog djelovanja,

prije svega u situacijama socijalnog rizika bilo pojedinaca bilo grupa;e) ovladavanje odgovarajućim komunikacijskim vještinama za dobrobit građana.

Prvostupnik Socijalnog rada će biti angaţiran na suradničkim poslovima organizacije sluţbikad su u pitanju specifični poslovi: emigracija, situacije psihičkog rizika, devijantne situacije,ovisnost o opijatima, ali i u programima općeg ljudskog razvoja, borbe protiv siromaštva isocijalne isključenosti. Mogućnost zapošljavanja postoji i u javnim i u privatnim institucijama

koje se izravno ili neizravno bave problematikom zaštite najugroţenijih slojeva društva.

Kompetencije diplomskog studija Socijalnog rada

a) napredno ovladavanje sociološkim disciplinama i izraţene analitičke sposobnostiinterpretacije socijalnih fenomena;

b) ovladavanje odgovarajućim ekonomskim, pravnim i politološkim disciplinama; c) ovladavanje kompetencijama potrebnim za definiranje i realiziranje programa socijalne

zaštite i socijalne politike na području zdravstva, obrazovanja, obitelji, imigracije,socijalne isključenosti i marginaliziranosti te na drugim područjima;

d) autonomno djelovanje i obavljanje funkcija upravitelja sluţbi i odjela kao i upravljanjegrupnim radom;

e) sposobnost upravljanja projektima s područja socijalnih potreba (obiteljski konflikti,maloljetnička delinkvencija, problemi ovisnosti, itd.)

Magistri struke Socijalnog rada su visoko formirani profesionalci koji su ovladali različitimdisciplinama te su sukladno tome sposobni za interdisciplinarno djelovanje. Bit će sposobnisamostalno upravljati i organizirati javne i privatne institucije koje se prije svega bave

socijalnim i socijalno-zdravstvenim problemima.

Obvezni kolegiji na preddiplomskom studiju:

Povijest socijalnih i političkih teorija I i IITeorije socijalnog rada

Sistematska sociologija

Informatika

Hrvatski jezik – jeezične vjeţbe

Opća filozofija

Socijalni rad i interpersonalna komunikacija

Metodologija istraţivanja u socijalnom radu

Strani jezik

Osnove kulture izraţivanja hrv. jezika

Socijalna politika

Osnove psihologije



89

Osnove savjetovanja

Socijalni rad s pojedincem

Socijalna psihologija

Socijalna medicina

Socijalni rad s obitelji

Obiteljsko pravo s osnovama građansko-procesnog prava

Marginalne skupine u društvu

Terenska praksa I, II, III

Socijalni rad u zajednici

Liderstvo i menadţment u socijalnomsektoru

Upravno pravo

Socijalni rad s ovisnicima

Socijalni rad s osobama s invaliditetom

Socijalni rad s grupomRadno i socijalno pravo

Delikvencija i socijalni rad

Socijalna gerontologija

Socijalna psihijatrija


Nastavnici i asistenti studija Socijalni rad

Prof. dr. Zdravka Leutar

Prof. dr. Zoran Šućur

Prof. dr. Miro Jakovljević

Prof. dr. Milanka Miković

Prof. dr. Dijana Vican

Prof. dr. Vesna Kazazić

Prof. dr. Zlatko Miliša

Prof. dr. Nino Ţganec

Prof. dr. Ivan Vasilj

Prof. dr. Dragan Babić

Prof. dr. Ivica Musić

Prof. dr. Ivo Rozić

Prof. dr. Mile Lasić Prof. dr. Miljenko Lugonja

Doc. dr. Tonćo Marušić

Doc. dr. Silvia Rusac

Doc. dr. Ivan Leutar

Doc. dr. Nikolina Obardović

Doc. dr. Tihana Novak

Mr. sc. Davorka Topić Stipić, v. asist.

Mr. sc. Janja Milinković, v. asist.

Maja Niţić, v. asist.

Tanja Penava, v. asist.

Ines Perić, asist. Anita Begić, v. asist.

Ilija Krišto, v. asist.Marija Ţilić

U nastavnom procesu studija Socijalni rad sudjeluju i nastavnici i suradnici sa drugih studija

Filozofskog fakulteta.

Razredbeni postupakNa razredbenom postupku radi se test koji obuhvaća pitanja iz hrvatskoj jezika i

knjiţevnosti, sociologije, psihologije i logičkog zaključivanja. Literatura: udţbenici iz navedenih područja koji su predviđeni gimnazijskim planom i

programom.



90

Ogledni primjerak testa na prijamnom ispitu

Logika

1. Što je pojam?

2. Što je sud i od čega se sud sastoji?

3. Koje vrste zaključka poznajete?

4. Što je nepotpuna indukcija?

5. Koliko odnosa među sudovima postoji u logičkom kvadratu i kako se oni zovu?

6. U kakvom su odnosu pojmovi: crn-bijel, mračan-svijetao, lijep-ruţan?

7. Napišite po jedan nadređeni pojam pojmovima:

stol, čovjek, kamen, sok, cvijet

8. Svi kemičari su znanstvenici

Neki ljudi su kemičari

――――――――――

Neki ljudi su znanstvenici

- je li ovaj zaključak valjan; kojem liku (figuri) i načinu (modusu) pripada

9. Za što vrijede pravila silogizma i koliko ih ima?

10. Dijelovi kategoričkog silogizma?

11. Što su analiza i sinteza?



91

12. Sva ţiva bića su smrtna. Kakav je ovaj sud po:

a. kvantiteti:

b. kvaliteti:

c. relaciji:

d. modalitetu:

13. Što su kontradiktorni pojmovi i navedite tri primjera?

14. Što je polisilogizam?

15. Što je definicija, a što divizija ?

Psihologija

1. Psihologija proučava (zaokružite točan odgovor ):a) psihičke procese i ponašanje

b) paranormalne pojave

c) dušu čovjeka

d) građu mozga

2. Individualne razlike u inteligenciji određene su (zaokružite točan odgovor ):a) isključivo genetskim faktorima

b) isključivo okolinskim faktorima

c) i genetskim i okolinskim faktorima

d) ničim od navedenoga

3. Kapacitet kratkoročnog pamćenja iznosi (zaokružite točan odgovor ):

a) između 9 i 13 nepovezanih čestica

b) između 5 i 9 nepovezanih čestica

c) između 3 i 5 nepovezanih čestica


4. Metode psihologije su (zaokružite točan odgovor ):a) samoopaţanje, introspekcija i upitnici b) eksperiment, samoopaţanje i introspekcija

c) samoopaţanje, opaţanje u prirodnim uvjetima i eksperiment

d) psihoanaliza, eksperiment i samoopaţanje

5. Ţivčana stanica sastoji se od (zaokružite točan odgovor ):

a) aksona

b) dendrita

c) tijela stanice

d) svega navedenog

6. Glavne faze pamćenja su : (zaokružite točan odgovor ):a) paţnja, percepcija i pamćenje

b) senzorno, kratkoročno i dugoročno pamćenje

c) autobiografsko, semantičko i proceduralno pamćenje

7. Tri najvaţnije teorije učenja su (zaokružite točan odgovor ):a)

klasično, operantno i uvjetovanje višeg reda b) modeliranje, imitacija i učenje promatranjem



92

c) učenje uvidom, prikriveno učenje i teorija uvjetovanjad) teorija socijalnog učenja, kognitivna teorija učenja i učenje uvjetovanjem

8. Rasuđivanje dijelimo na (zaokružite točan odgovor ):a) deduktivno i induktivno

b) metode pokušaja i pogrešaka

c) deduktivno, induktivno i uvjerenja

9. Kvocijent inteligencije dobivamo (zaokružite točan odgovor ):a) testovima inteligencije

b) tako da kronološku dob dijelimo s mentalnom i mnoţimo sa sto

c) tako da mentalnu dob dijelimo s kronološkom i mnoţimo sa sto

d) ničim od navedenog

10. Emocije se sastoje od (zaokružite točan odgovor ):a) primarnih i sekundarnih emocija

b) fiziološkog uzbuđenja, procjene, ekspresije i ponašanja

c) raspoloţenja i afekata

d) ničeg od navedenog

11. Motivacija je (zaokružite točan odgovor ):a) skup bioloških čimbenika, navika i poticaja iz okoline

b) kombinacija urođenih i stečenih potreba

c) pretpostavljeni proces u ţivom biću koji ga pokreće prema cilju


12. U Maslowljevoj hijerarhiji motiva na najvišem stupnju je (zaokružite točanodgovor ):

a) fiziološka potreba

b) potreba za sigurnošću

c) potreba za pripadanjem


13. Teoretičar i glavni pojmovi psihoanalitičkog pristupa su (zaokružite točanodgovor ):

a) S. Freud, id, ego, superego

b) S. Freud, libido, gestalt i superego

c) A. Bandura, id, ego i libido

d)

B.F. Skinner, id, ego i superego14. Razvojnu psihologiju dijelimo na (zaokružite točan odgovor ):a) longitudinalnu i transverzalnu

b) dječju psihologiju, psihologiju adolescencije i psihologiju starenja

c) longitudinalnu i dječju psihologiju


15. Komponente stavova su (zaokružite točan odgovor ) :a) kognitivna, emocionalna i konativna

b) stereotipi i predrasude

c) stereotipi i kognitivna disonaca


Ukupan broj bodova / Psihologija:



93

Sociologija

1. Što mislite pod pojmom osoba?

2. Što je socijalizacija?

3. Što je društveni status ?

4. Što je društvena uloga?

5.

Što je društvena kategorija (navedite neki primjer)?

6. Što mislite pod pojmom društvena klasa?

7. Pojam i karakteristike društvene grupe

8. Navedite primjer primarne i sekundarne grupe

9. Što je javno mnijenje, a što propaganda?

10. Što je reklama?

11. Što mislite pod pojmom društvo?

12. Što mislite pod pojmom kultura?

13. Što su društvene vrednote i društvene norme?

14. Što je (u sociološkom smislu) društvena kontrola

15. Što je društvena devijantnost ?

TEST IZ HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI I

1. Koje od navedenih djela nije napisao Marin Drţić: a) Tripče de Utolče

b) Novela od Stanca

c) Dundo Maroje

d) Uzdasi Mandalijene pokornice

2. Koji je od navedenih pisaca predstavnik ekspresionizma u hrvatskoj knjiţevnosti: a) Slavko Mihalić



94

b) Vladimir Vidrić

c) A.B. Šimić

d) Ivo Vojnović

3. Figurama dikcije ne pripada:

a)

asonancijab) aliteracija

c) onomatopeja

d) metafora

4. Ante, Valpurga, Juraj i Lucija likovi su iz djela:

a) U registraturi

b) Posljednji Stipančići c) Dubrovačka trilogija

d) Mrtvi kapitali

5. F. Mihajlovič Dostojevski nije napisao: a) Zločin i kazna

b) Idiot

c) Braća Karamazovi d) Mrtve duše

6. Poveţite autore sa stoljećem u kojem su stvarali: a) Moliere 1.) 18.

b) Voltaire 2.) 20.

c) Lorca 3.) 19.

d) Poe 4.) 17.

7. U kojem je obliku podcrtani glagol u rečenici: Izabrala je mjesto gdje mišljaše da je nitko nećeprepoznati:

a) imperfekt

b) aorist

c) perfekt

d) pluskvamperfekt

8. Odredi sluţbu podcrtanim riječima rečenici: Zvala me na kavu:

a) prva – objekt, druga – priloţna oznaka

b) prva – subjekt, druga – objekt

c) obje riječi objekti

d) obje riječi priloţne oznake

9. Što je pogrešno napisano: a) nedaleko

b) doduše

c) nadasve

d) krozanj

10. Najmanji odsječak riječi kojemu je pridruţen kakav sadrţaj zove se:

a) morfem

b) fonem

c)

alomorfd) alofon



95

TEST IZ HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI II

1. Najstariji zbornik hrvatske svjetovne lirike naziva se:

a) Skladanja izvrsnih pišam razlicih

b) Zbornik Nikše Ranjine

c) Pavlinski zbornik

d) Psaltijer slovinski

2. U lirsko-epske vrste na ubraja se:

a) balada

b) poema c)saga

d) romanca

3. Knjiţevnim pravcima XX. stoljeća ne pripada: a) ekspresionizam

b)

futurizamc) naturalizam

d) nadrealizam

4. Poveţite autore s razdobljem u koje spadaju: 1. George Gordon Byron a) romantizam

2. Miguel de Cervantes b) barok

3. Giambatista Marino c)moderna

4. William Faulkner d) renesansa

5. U Krleţin ciklus drama o Glembajevima ne spada:

a)

Saloma b) Gospoda Glembajevi

c) Leda

d) U agoniji

6. Koga smatramo „ocem" hrvatskog povijesnog romana?

a) Ivana Aralicu

b) Josipa Eugena Tomića

c) Augusta Senou

d) Eugena Kumičića

7. U kojem su glagolskom obliku predikati u rečenici: „ Kad stiţe, izbijaše jedanaest. a) aoristu

b) imperfektu

c) aoristu i imperfektu

d) prezentu i imperfektu

8. Do kojih je glasovnih promjena došlo u riječi IŠĈEPRKATI: a) jednačenje po zvučnosti i po mjestu tvorbe

b) jednačenje po zvučnosti i nepostojano a

c) jednačenje po mjestu tvorbe i gubljenje suglasnika

d) jednačenje po mjestu tvorbe i palatalizacija

9. U rečenici „Djevojka čije se lice ţarilo Micala je od radosti" podcrtana zamjenica



96

a) odnosna

b) pokazna

c) posvojna

d) upitna

10. Homografi su:a) riječi različitog značenja koje se izgovaraju na isti način, ali se ne pišu isto

b) riječi koje imaju različit izraz, a sličan sadrţaj c) leksemi jednakih izraza, a različitog sadrţaja

d) riječi različitog značenja koje se isto pišu, a različito izgovaraju

II. TEST IZ PSIHOLOGIJE

1. Ponašanjem pojedinca u društvenim okvirima bavi se: a) razvojna psihologija b) opća psihologija

c)

socijalna psihologijad) ništa od navedenog

2. Sustavno opažanje vlastitih psihičkih procesa naziva se: a) introspekcija b) prirodno opaţanje c) eksperimentd) ništa od navedenog

3. Mjesto na kojem se završna kvržica jedne živčane stanice prislanja na membranu druge je:

a) akson b) dendrit

c)

sinapsad) ništa od navedenog

4. Održavanje ravnoteže tijela, regulacija tonusa mišića i sudjelovanje u izvođenju pokreta funkcije su:

a) velikog mozga b) malog mozgac) moţdanog debla d) ništa od navedenog

5. Stitna žlijezda izlučuje hormon: a) oksitocin b) tiroksinc)

adrenalind) ništa od navedenog

6. Receptori za dodirne osjete, za osjete topline, hladnoće i osjete boli nalaze se u: a) oku

b) nosu

c) ustima


7. Mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija je: a) pamćenje b) učenje

c)

inteligencijad) ništa od navedenog



97

8. Izostajanje pomoći ljudima u nevolji često se moţe pripisati: a) prosocijalnom ponašanju b) difuziji odgovornostic) konformizmud) ništa od navedenog

9. Pojam pozitivno potkrepljenje spominje se u okviru:a) operantnog uvjetovanja b) klasičnog uvjetovanja

c) učenja uvidom d) ništa od navedenog

10. Stanje neugode koje nastaje kao rezultat poteškoća u ostvarenju cilja je: a) neuroza

b) depresija

c) frustracija


11. Osnovne potrebe prema Maslowljevoj hijerarhijskoj ljestvici motiva su:a)

potrebe za samoaktualizacijom b) potrebe za samopoštovanjem c) fiziološke potrebe d) ništa od navedenog

12. Jedinstvena organizacija osobina koja određuje opći karakterističan način doţivljavanja i ponašanja osobe je: a) temperament b) ličnost c) mišljenje d) ništa od navedenog

13. Ĉuvstvena stanja slabog intenziteta, a duţeg trajanja nazivaju se: a) afekti

b) primarne emocije

c) sekundarne emocije


14. Najpoznatiji razvojni psiholog je:a) Jean Piaget b) Sigmund Freudc) Ivan Pavlovd) nitko od navedenih

15. Jedan od faktora koji znatno smanjuje intenzitet stresa je:

a)

agresija b) socijalna podrška

c) tablete za smirenje


II. TEST IZ SOCIOLOGIJE

1. Kultura je

2.Opće značajke svih kultura su

3. Razlikujemo nekoliko vrsta normi

4. Vrijednosti su

5. Elementi društvene strukture su



98

6. Zaokruţite koje su od navedenih primarne društvene grupe: a) nacija b) obitelj c) političkastranka d) susjedstvo e) grad

7. U agense socijalizacije ubrajamo:

8. Socijalna interakcija je

9. Komunikacija moţe biti

10. Ponašanje koje prelazi granice dopuštenog zove se11. Sustavi društvene stratifikacije su: 12. Nuklearnu obitelj čine

13. Zabrana sklapanja braka unutar određene srodničke grupe zove se

14. Vlast u drţavi dijeli se na : 15. Navedite alternativne stilove ţivota

II. TEST IZ LOGIKE

1. Pojam je

2. Sadrţaj pojma je

3. Zaokruţite jednostavne pojmove: a) plavo b) trokut c) maca d) slatko

4. U koju vrstu pojmova ubrajamo pojam : pojam5. U kakvom se odnosu nalaze pojmovi: bijel i nebijel

6. Prema Aristotelu kategorije su

7. Napišite opću formulu sudova po relaciji

8. Sudove po modalitetu dijelimo na

9. Napišite jedan sud a i jedan sud e

10. Napišite jedan sud čija je opća formula : plrq

11. U kakvom se odnosu nalaze sudovi: Svi ljudi su smrtni i Neki ljudi su smrtni

12. Neposredan zaključak sastoji se od

13. Jednostavan deduktivan zaključak koji se sastoji od dvije premise i konkluzije naziva se

14. Definicija je15. Logički postupak kojim se utvrđuje opseg nekog pojma naziva se:



99

Studij informacijskih znanosti

Studij informacijskih znanosti je novi studij Filozofskog fakulteta koji se pokrenuo u

akademskoj 2011./2012. godini. Studij se moţe upisati jednopredmetno, ali i dvopredmetno ukombinaciji s bilo kojim od dvopredmetnih studija na Filozofskom fakultetu.

O studiju

Studij informacijskih znanosti predstavlja studij koji je po uzoru na srodne studije u

okruţenju i ugledne studije u svijetu, koncipiran tako da pokriva više disciplina u područjuinformacijskih znanosti i tako studentu omogući prohodnost, a s druge strane u vremenu u

kojemu ţivimo omogući mu lakše zaposlenje kroz kombinaciju disciplina informacijskih znanosti u jednopredmetnom studiju ili kombinaciju jedne discipline informacijskih znanosti i još jednogpredmeta druge studijske grupe.

Studij se izvodi na Filozofskom fakultetu i pokrivat će grane: bibliotekarstvo, arhivistiku,

muzeologiju i informatologiju. Cilj je ovoga studija osposobiti studente za rad u organizacijama,ustanovama i informacijskim središtima u kojima su potrebna znanja pretraţivanja, vr ednovanja i

odabira informacija. Također je cilj osposobiti ih da razumiju temeljne pojmove disciplinainformacijskih znanosti (građa, gradivo, realija; podatak, informacija, znanje) kao i upoznavanjeosnovnih znanja vezanih uz poslovanje informacijskih institucija. Preddiplomski studij ćeosposobiti studente:

a) za obavljanje jednostavnijih poslova u različitim informacijskim i kulturnim ustanovama(knjiţnice, arhivi, muzeji) kao i u tijelima javne uprave i vlasti, poduzećima i tvrtkamakoje imaju potrebu za osobama koje znaju rukovati informacijama u novom tehnološkomokruţenju,

b)

za daljnji diplomski studij arhivistike, bibliotekarstva, informatologije, te muzeologije iupravljanja baštinom na Filozofskom fakultetu u Mostaru.

Studij je zamišljen kao jednopredmetni i dvopredmetni studij koncipiran na bolonjskom

načelu 3+2. Pri utemeljenju, prvi stupanj koji obuhvaća prvostupničku završnost ostvaruje sekroz zajedničku jezgru na prve dvije godine, a treća godina bila bi organizirana kroz izbornepredmetne koji bi vodili u drugom dijelu prema konkretnim strukama kao zasebni smjerovi ili

kombinacija smjerova ako je studij jednopredmetni. Zajednička jezgra studija bila bi infor -

macijska tehnologija i nekoliko predmeta vezanih uz zajedničku teoriju informacijske znanosti,

baze podataka, obradu građe, obradu jezika i zaštitu građe. Filozofski fakultet u Mostaru

predlaţe jedan preddiplomski studij i više diplomskih studija (bibliotekarstvo, arhivistika,muzeologija i informatologija) kao studija grana informacijskih znanosti. Svi su oni interdiscipli-

narno postavljeni i omogućuju da se kroz jezgre i izborne predmete (na Fakultetu i Sveučilištu)mogu razviti svestrani interesi studenata, ali i zadovoljiti stvarne potrebe pojedinih područja u

kojima će studenti nakon završenog studija nastaviti svoj rad. Predloţeni program studija pruţastudentima veliki stupanj izbornosti, pa se upisom niza modula studentima pruţaju velikemogućnosti specijalizacije za pojedinu disciplinu unutar područja informacijskih znanosti, a štoće biti vidljivo iz popisa predmeta u suplementu dokumenta o završetku preddiplomskog studija.

Trajanje studija

Prediplomski studij traje 3 godine (6 semestara, 180 ECTS bodova), a diplomski studij traje dvije

godine (4 semestra, 120 ECTS bodova).



100

Uvjeti za upis

a) Na preddiplomski studij:

- završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s odgovarajućim uspjehom teuspješno obavljen razredbeni ispit.

b) Na diplomski studij

- uspješno završen preddiplomski studij Informacijskih znanosti na fakultetima u Bosni i

Hercegovini, Hrvatskoj ili u inozemstva, koji su svojim ustrojem omogućili prijenos ECTS bodova,i to tako da je iz obveznih kolegija prikupljeno najmanje 60 % ECTS bodova.

- na diplomski studij informacijskih znanosti mogu se, pod uvjetima koje propisuje Filozofski

fakultet koji izvodi studij, a u skladu s raspoloţivim kapacitetom, upisati i studenti koji su završiliistoimeni, srodni ili bilo koji drugi preddiplomski studij na drugim Sveučilištima. Upis na studij obavlja se na temel ju javnog natječaja objavljenog u dnevnom tisku i razredbenogispita.

Preddiplomski studij

Program preddiplomskog studija informacijskih znanosti obuhvaća predmete: Uvod u

informacijske znanosti, Uvod u informacijske i komunikacijske tehnologije, Uvod u opću teorijubaštine, Strani jezik, Organizacija znanja, Osnove bibliotekarstva, Teorija informacijskeznanosti i Uvod u istraživačke metode, pri čemu svi oni tvore jezgru preddiplomskog studija

informacijskih znanosti. Osim toga, program uključuje i obvezu upisivanja izbornihkolegija/modula ponuđenih na studiju (jednopredmetni studij 144 ECTS bodova, dvopredmetnistudij 72 ECTS), dok je studentima omogućena apsolutna sloboda izbora kolegija iz ponude

studija ili iz kataloga fakultetskih izbornih kolegija i modula u iznosu od 18 ECTS bodova zadvopredmetni studij i 36 ECTS bodova za jednopredmetni studij.

Cilj je preddiplomskog studija informacijskih znanosti osposobiti studente za rad uorganizacijama, ustanovama i informacijskim središtima u kojima su potrebna znanja

Studijiinformacijskih

znanosti

Preddiplomski

studij

informacijskih znanosti

Diplomskistudiji

Studij

arhivistike

Studij

bibliotekarstva

Studij

informatologije

Studij muzeologije i

upravljanja baštinom



101

pretraţivanja, vrednovanja i odabira informacija i građe te osnovne vještine njihova opisivanja,zaštite i prezentiranja. Također je cilj osposobiti ih da razumiju temeljne pojmove disciplina

informacijskih znanosti (građa, gradivo, realija; podatak, informacija, znanje) kao i upoznavanjeosnovnih znanja vezanih uz poslovanje informacijskih institucija i baštinskih institucija.

Ukupno, program jednopredmetnog preddiplomskog studija informacijskih znanosti predviđastjecanje najmanje 180 ECTS bodova. Program dvopredmetnog preddiplomskog studija

informacijskih znanosti predviđa stjecanje najmanje 90 ECTS bodova.

Student je stekao uvjete za dobivanje svjedodţbe sveučilišnog prvostupnika/prvostupniceinformacijskih znanosti kada:

poloţi sve obveze na kolegijima koji tvore jezgru studijskog programa poloţi sve obveze na izbornim kolegijima/modulima programske izbornosti

obavi studentsku praksu (jednopredmetni studij 80 radnih sati, dvopredmetni

studij 40 radnih sati)

napiše i obrani završni preddiplomski rad na studiju informacijskih znanosti

(obrana završnog rada donosi 6 ECTS bodova koji ulaze u kvotu programskeizbornosti).

Student koji završava studij na preddiplomskoj razini duţan je najkasnije do početka posljednjegsemestra prema nominalnom trajanju preddiplomskog studija podnijeti zahtjev za odobrenjem

teme i izborom mentora za pisanje završnog preddiplomskog rada. ECTS bodovi koje donosiobrana završnog preddiplomskog rada ne pripadaju jezgri studija, nego kvoti ECTS bodovapredviđenoj za programsku izbornost.Završnost ovog stupnja obrazovanja daje mogućnost zapošljavanja na radnim mjestima koja traţeznanja informacijskih stručnjaka na razini kompetencija preddiplomskog studija informacijskih

znanosti. Studenti su osposobljeni za obavljanje jednostavnijih poslova u različitiminformacijskim i baštinskim ustanovama (knjiţnice, arhivi, muzeji) kao i u tijelima javne uprave ivlasti, poduzećima i tvrtkama koje imaju potrebu za osobama koje znaju rukovati informacijama u

novom tehnološkom okruţenju.

Stručni ili akademski stupanj koji se stječe završetkom studija Nakon završenog preddiplomskog studija student ima titulu prvostupnika/ce iz

informacijskih znanosti ili baccalaureus/baccalaurea, a nakon završenog diplomskog studija titulumagistra/magistrice određene struke (bibliotekarstva, arhivistike, muzeologije iinformatologije).

Obvezni kolegiji na I. godini studija:Uvod u informacijske znanosti

Osnove informacijske i komunikacijske

tehnologije

Uvod u znanost i znanstveno-istraţivački rad

Organizacija znanja

Hrvatski jezik – jezične vjeţbe

Engleski za informatičare

Uvod u opću teoriju baštine

Inforamcijski izvori i sustavi

Teorija informacijske znanosti

Obrada teksta i jezika

Baze podataka

Osnove kulture izraţivanja hrv. jezika




102

Nastavnici i asistenti na studiju

Dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, red. prof. Dr. sc. Miroslav Tuđman, red. prof. Dr. sc. Valadimir Mateljan, red. prof.

Dr. sc. Damir Boras, red. prof.Dr. sc. Ţarka Vujić, izv. prof. Dr. sc. Nikolaj Lazić, izv. prof. Dr. sc. Mihaela Banek Zorica, izv. prof.

Dr. sc. Sonja Špiranec, izv. prof. Dr. sc. Nives Miketić-Preradović, doc.

Dr. sc. Silvana Marić, docentica

Andrea Ivanković, viša asistentica

Marko Odak, viši asistent

Mateo Jurčić, asistent

U nastavnom procesu studija Informacijskih znanosti sudjeluju i nastavnici i suradnici sa drugih

studija Filozofskog fakulteta.

Razredbeni postupak

Na razredbenom postupku provjerava se znanje iz hrvatskog jezika i književnosti,informatike i opće kulture.

1. Hrvatski jezik i knjiţevnost: testiranje srednjoškolskog znanja iz jezika i knjiţevnosti, prema

planu i programu predviđenom za gimnazije. Literatura:




2. Informatika: pismena provjera znanja iz informatike

Literatura:

Tuđman, Boras, Dovedan: Uvod u informacijske znansti (knjiga se moţe naći u elektronskomobliku na web stranici w.w.w. dzs.ffzg.hr)

udţbeniciinformatike, koji su predviđeni gimnazijskim planom i programom.




103

Ogledni primjerak testa iz Opće kulture: Test se rješava tako da zaokruţite slovo ispred onog odgovora kojega smatrate ispravnim. Samo

je jedan odgovor ispravan!

1. Ortoepija jest

a) pravopis

b)

pravogovorc) pravomoćnost d) pravodobnost

e) pravorijek

2. Opasnost od Scile i Haridbe doţivio jest: a) Heraklo

b) Odisej

c) Eneja

d) Ahilej

e) Zeus

3. Koje su piće slađe od meda pili grčki bogovi ?

a) manu

b) ambroziju

c) nektar

d) alabaster

e) tešku vodu

4. Tko je naslikao poznatu sliku Hrvatski narodni preporod ?

a) Ivan Lacković Croata

b) Mersad Berber

c) Miroslav Kraljević

d) Vlaho Bukovac

e) Ivan Meštrović

5. Skraćenica Međunarodne kriminalističko-policijske organizacije jest:

a) CIA

b) INTERPOL

c) NASA

d) FBI

e) MUP

6. Što znači PRIORITET a) vaţnost b) organiziranost

c) spremnost

d) odlučnost

e) prednost

7. Što znači KONSENZUS

a) razrješenje

b) smislenost

c) istovjetnost

d) dogovor

e) posljedica

8. Što znači TRIVIJALNO

a) obično

b) prevrtljivo

c) domišljato

d) zapleteno



104

e) razigrano

9. Što znači MANUSKRIPT a) odličje

b) povelja

c) spomenar

d)

rukopis e) ugovor

10. Što znači KATALOG

a) popis predmeta

b) jelovnik

c) cjenik

d) zbirka

e) raspored

11. Koje je pismo od navedenih najstarije?

a) arapsko

b) ćirilica

c)

glagoljicad) latinica

e) kinesko

12. Kako se naziva prvotisak, tj. knjiga tiskana do 1500. godine?

a) skripta

b) inkunabula

c) publikacija

d) svitak

e) apokrif

13. Poliglot je čovjek koji

a)

govori mnoge strane jezikeb) proučava hijeroglife

c) zna napamet vjerske knjige

d) skuplja muzejske predmete

e) završio je studij lingvistike

14. Koje se od navedenih područja ubraja u znanost (nauku): a) astrologija

b) astronomija

c) psihoanaliza

d) okultizam

e) frenologija

15. Facebook jesta) pretraţivač Interneta

b) "pametan" (smart) mobitel

c) program za zaštitu od virusa

d) društvena mreţa

e) program za telefoniranje preko Interneta

16. Koje dvije riječi iz engleskoga jezika znače isto što i internet: a) hardware, software

b) ROM, RAM

c) file, folder

d) net, web

e)

site, address17. Elektronički uređaji koji se mogu bezično spojiti na mreţu imaju oznaku



105

a) Hi-Fi

b) Wi-Fi

c) LAN

d) AirPort

e) USB

18. Izbacite uljeza!a) Bijelo more

b) Crno more

c) Crveno more

d) Zeleno more

e) Ţuto more

19. Izbacite uljeza!

a) Ivo Andrić

b) Milan Begović

c) Eugen Kumičić

d) Vladimir Nazor

e) August Šenoa

20. Izbacite uljeza!

a) Povratak Filipa Latinovicza

b) Baraka pet be

c) Kiklop

d) Gospoda Glembajevi

e) Kraljevo

Ogledni primjerak testa iz Informatike:

1. Poveţi lijevu stranu pojmova s desnom stranom objašnjenja tako da uz slovo napišešodgovarajući broj. a) 1. generacija 1. primjena tranzistora a)_____

b) 2. generacija 2. primjena elekrtonskih cijevi b)_____

c) 3. generacija 3. pojava mikroprocesora i mikroračunala c)_____

d) 4. generacija 4. tehnologija integriranih krugova tzv. čipova d)_____

e) 5. generacija 5. ekspertni sistemi, inteligentni roboti e)_____

2. Spoji računalo s njegovim konstruktorima.

Računalo: a) Apple

b) Diferencijalni stroj

c) ENIAC

d) Pascalina

e) Sortirni stroj

Konstruktor:1. Blaise Pascal a)___

2. Charles Babbage b)___

3. Herman Hollerith c)___

4. Mauchly i Eckert d)___

5. Woznaik i Jobs e)___

3. Što je RAM, a što je ROM? ________________________________________________________________________

________________________________________________________________________



106

4. 1 bajt= _________ bitova, 1 kilobajt (KB) = ___________ bajta.

5. Koja su tri osnovna sastavna dijela von Neumannovih računala? ___________________________ ,

_____________________________, ____________________________.

6. Što je CPU i koji su njegovi sastavni dijelovi?

_______________________________________________________________________

________________________________________________________________________

7. Ulazni uređaji računala su (nabrojite bilo koja tri) _____________________, __________________,

____________________, a izlazni uređaji su _______________________

_______________________.

8. CD je: a) jedan od glavnih izbornika u Windows-ima

b) uređaj za ispis podataka

c) medij za pohranu podataka

9. Što je Internet i odakle naziv Internet? - _______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

10. Što je URL? ____________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

11. Koje brojčane oznake mogu biti IP adrese?

a) 0101010 0111101 0010011

b) 74.125.103

c) 01001010 01111101 00100111 01101110

d) 74.125.39.103

12. Binarni broj 101101 je zapravo dekadski broj: a) 101101

b) 45

c) 46 d) 65

13. Što je i čemu sluţi ASCII? _________________________________________________________



107

_______________________________________________________________________

14. Operacijski sustav

je_____________________________________________________________

_______________________________ ____. Prema korisničkom sučelju operacijski sustavdijeli se na

___________________________________ i __________________________________.

15. Što je to algoritam? ______________________________________________________________

_______________________________________________________________________

16. Informacijska znanost najčešće upućuje na: DA NE• informacijsku tehnologiju,

• dokumentaciju i pretraţivanje informacija,• niz suvremenih "komunikacijskih" znanosti.

17. Publikacije se dijele prema sadrţaju, vremenu i obliku? DA NE

18. S. C. Bradford prvi je počeo rabiti termin relevantan? DA NE

19. Tri tipa informacija su: usmena, pismena, knjiţna? DA NE

20. S. C. Bradford istraţivao je produktivnost autora u određenom znanstvenom području?DA NE

Napomena: Ogledne primjerke testa iz Hrvtskog jezika i knjiţevnosti moţete pogledati nastudijima Novinarstva, Politologije ili Socijalnog rada.



108

Odnosi s javnošću

Preddiplomski studij Odnosa s javnošću pokrenuo se prošle akademske godine. Izvodi se kao

jednopredmetni studij.

Završetak studija omogućava teorijsko i praktično razumijevanje odnosa s javnošću te znanjapotrebna za strateško upravljanje programima odnosa s javnošću i njihovu primjenu ukorporativnom sektoru i javnim institucijama, uz korištenje naprednih komunikaci jskih alata i

metodologije.

Na preddiplomskom studiju student stječe temeljna znanja s područja odnosa s javnošću. Pozavršetku preddiplomskog studija student posjeduje visoku razinu stručnih znanja, tesposobnosti razumijevanja i primjene tehnika i alata u struci odnosa s javnošću koje gaosposobljavaju za poslove u gospodarskim, upravnim i kulturnim ustanovama, rad u medijima i

izdavaštvu. Završetkom sveučilišnog preddiplomskog studija odnosa s javnošću ostvaruju seuvjeti za nastavak sveučilišnog diplomskog studija na području informacijskih i komunikacijskihznanosti kojim se dodatno proširuju znanja tako što će izučavati tehnike i metodologijunacionalnog i međunarodnog sustava informacija. Posjedovati će odgovarajuća znanja imetodologije koje će omogućavati socijalnu analizu. Posjedovati će znanja o novim tehnologijamakomunikacije u funkciji upravljanja i organizacije ureda odnosa s javnošću u svim vrstamaprofitnih i neprofitnih organizacija, a biti će sposoban i voditi, organizirati i upravljati ovim

sustavima.

Kolegiji koji će se izvoditi na studiju: Komunikologija

Osnove upravljanja

Informatika


Strani jezik1

Odnosi s javnošću i novi mediji Uvod u politologiju

Uvod u odnose s javnošću Medijski sustavi

Osnove marketinga

Jezična kultura

Strani jezik 2

Imidž države

Uvod u psihologiju

Etika u odnosima s javnošću Istraživanje u odnosima s javnošću Javnost i javno mišljenje

Politička filozofija

Politička psihologija

Upravljanje projektima

Internet, televizija i umreženo društvo

Planiranje i upravljanje odnosima s javnošć uKrizno komuniciranje

Interpersonalna komunikacija



109

Odnosi s medijima i glasnogovorništvo

Konvergencija medija

Retorika

Javnost i okoliš Korporativni odnosi s javnošću Pravni aspekti odnosa s javnoš Interni odnosi s javnošću Politički odnosi s javnošćuOdnosi s javnošću u turizmu Politička komunikacija

Internet i politika

Odnosi s javnošću u neprofitnom sektoru Tehnike odnosa s javnošću Odnosi s javnošću u sportuJavni nastupi

Međ unarodni odnosi

Interkulturalno komuniciranje

Agencije odnosa s javnošću

Razredbeni postupak

Na razredbenom postupku provjerava se znanje iz hrvatskog jezika i književnosti,informatike i opće kulture.

1. Hrvatski jezik i knjiţevnost: testiranje srednjoškolskog znanja iz jezika i knjiţevnosti, premaplanu i programu predviđenom za gimnazije. Literatura:





Napomena: Ogledne primjerke testa iz Hrvtskog jezika i knjiţevnosti i opće kulture moţetepogledati na studijima Novinarstva ili Politologije.



Sadržaj

Uprava fakulteta ……………………………………………………………………………..………………………………..……….…. 3

Administrativno osoblje …………………………………………………………………………………………………………....… 4 Brojevi telefona na Filozofskom fakultetu ………………………………………………….…………………….…….. 5

O Filozofskom fakultetu ……………………………………………………………………………………………………..…...... 7

Organizacija studija na Filozofskom fakultetu ……………………………………………………..…………………. 9

Osnovna načela studiranja na bolonjskom procesu ……………………………….……………….…….……..... 12

Nekoliko opaski o reţimo studiranja na Filozofskom fakultetu …………………….…………………….. 13

Početno snalaţenje na fakultetu ……………………………………………………………………………..……..……….. 13

Dislocorani odjeli Filozofskog fakulteta… ……………………………………………………….................……. 14

Razredbeni postupak i upisi ………………………………………………………………………………………………..…….. 15

Program rezredbenih ispita …………………………………………………………………………………………….....…...17

Hrvatski jezik i knjiţevnost …………………………………………………………………………….………….…….………18

Engleski jezik i knjiţevnost ……………………………………………………………………………..…….…….…..…..….26 Njemački jezik i knjiţevnost………………………………………………………………………….…..………………..……35

Talijanski jezik i knjiţevnost ……………………………………………………………………………..………….………… 42

Filozofija …………………………………………………………………………………………………..…………..………….…..…...45

Latinski jezik i rimska knjiţevnost …………………….……………………………………….….…….…………..…….56

Povijest ………………………………………………………………………………………………………………..……….……………. 59

Povijest umjetnosti ………………………………………………………………………………………….……….……………… 62

Psihologija ……………………………………………………………………………………………………………….…………….……. 68

Novinarstvo ……………………………………………………………………………………………….….…………….……………… 77

Politologija ………………………………………………………………………………………………………………...……………….. 81

Socijalni rad …………………………………………………………………………………………….…………….….………………. 87

Informacijske znanosti ……………………………………………………………………………………………….……………. 99 Odnosi s javnošću …………………………………………………………………………………………………………………….. 108

Documents

Vodič Za Buduće Studente 2015