Vrste racunarskih madreza

8/15/2019 Vrste racunarskih madreza

1/32

RAČUNARSKERAČUNARSKE

MREŽEMREŽEVrste računarskih mreža

1


2/32

Vrste računarskihmreža

Podjelu računarskim mreža je moguće vršiti po više kriterija. Uskladu sa medijem koji se koristi za prenos podataka računarskemreže mogu biti:

1. ične !kablirane" mreže.

#. $ežične mreže.

Prema topologiji računarske mreže mogu biti:

1. %abirni&a !bus net'ork".

#. (vijezda !star net'ork".

). Prsten !ring net'ork".*. +sprepletena !mesh net'ork".

,. Proširena zvijezda !e-tended star net'ork".

. %tablo !tree / hierar&hi&al net'ork".

2


3/32


Po vremenskoj postojanosti računarske mreže mogu biti:1. 0iksne !trajne".

#. Privremene.

Po prostoru na kome se prostiru računarske mreže mogu biti:1. Personal rea 2et'ork !P2".

#. 3o&al rea 2et'ork !32".

). 4etropolitan rea 2et'ork !42".

*. 5ide rea 2et'ork !52".,. 6lobal 2et'ork !+nternet".

3


4/32


Prema načinu pružanja usluga !7unk&ionalnom odnosu članova"računarske mreže mogu biti:

1. %a &entraliziranom obradom.

#. 8lijent 9 server mreža.

). 4reža ravnopravnih članova !peer9to9peer".

Po spe&ičnoj 7unk&iji koju obavljaju računarske mreže mogu biti:

1. %torage area net'ork

#. %erver 7arm net'ork

). Pro&ess &ontrol net'ork

*. %;


5/32

Žične (kablirane)mreže

;snovna karakteristika kabliranih mreža jeste postojanje zičkogkanala !u obliku kabla" za prenos podataka.

Prednost: izolovanost medija za prenos

4ana: zahtjeva vremenske i nan&ijske resurse

2ajčešće koriste el. impulse kao noseći signal podataka.

4ana: slabljenje u skladu sa rastojanjem i podložnost uti&aju >4(

?rugi tip su optičke mreže kod kojih je glavni nosila& svjetlosni

signal.4ana: @eksibilnost kablova i visoka &ijena

Prednost: veće rastojanje i brzina prenosa

5


6/32

Javna tele!nskamreža

Aele7onija se često naziva i javna tele7onska komutirana mreža!P%A2".

8arakteristika komuta&ione mreže je da se u 7azi uspostave vezebira jedan od mogućih puteva prenosaB a za vrijeme održavanjaveze in7orma&ija se prenosi uspostavljenim zičkim putem.

Aele7onija je od izuzetnog interesa za 52 mreže zato što je širokorasprostranjena.

Pošto je tele7onska mreža konstruisana za prenos govoraB njenpropusni opseg je mali 9 do ).* 8


7/32

"#na$ml$ene lini$e

+znajmljene linije su telekomunika&ione !analogne ili digitalne"veze koje meGusobno spajaju dvije udaljene loka&ije. 2asuprottradi&ionalnim tele7onskim vezamaB nepotreban je tele7onski brojučesnikaB zato što je svaka strana u komunika&iji u stalnoj vezi sadrugom stranom.

Preko iznajmljenih lin ija ostvaruju se brzine od ,8B *8B 1#H8B

#,8B ,1#8 ili #4 bps. 2ajčešće služe za povezivanje udaljenih geogra7skih loka&ijaB ito na dva načina:

I+znajmljena linija se prostire &ijelom dužinom izmeGu dvijeloka&ije.

I+znajmljena linija ide do lokalnog telekom operateraB a veza odnjega je realizovana nekom drugom tehnologijomB kao što je naprimjer 0rame Fela=. 8rajnjem korisniku se garantuje kvalitetusluge.

7


8/32

%&'

J.#, je +AU9A standardB protokol za 52 mreže koji koristi javnutele7onsku mrežu ili +%?2 kao hardversku osnovu.

Protokoli J.#, mreže su razvijani u vrijeme dosta manje pouzdanihprenosnih linkova nego što je to slučaj danas.

Pored svojih dobrih karakteristika J.#, je ipak zastarjela tehnologija.8ašnjenja koja su uzrokovana nepotrebno velikim pro&esiranjem u

svakom čvoru mreže su primjetnaB naročito u slučaju višestrukerazmjene kratkih poruka sa kraja na kraj mreže.

?anas se J.#, mreže koriste u velikom broju primjena uglavnomod strane kompanija i institu&ija i to najčešće za:

1. Preuzimanje podataka iz na&ionalnih i meGunarodnih baza podataka

#. %aobraćaj od terminala ka serverima). Prenos datoteka

*. >lektronska pošta

,. $ankomati !engl. utomati& Aeller 4a&hinesB A4"B itd.

8


9/32

rame Rela*

(astarjela J.#, mreža je sredinom osamdesetih godina upotpunosti zamijenjena 0rame Fela=mrežama. ;snovnakarakteristika ovakvih mreža je da rade sa uspostavljanjemdirektne vezeB a u njima ne postoji kontrola grešaka nitiupravljanje tokom podataka. Paketi se na strani predajnikaisporučuju u strogom redoslijedu. 2jegova najvažnija primjena je

u povezivanju 32 mreža koje su loka&ijski udaljene

9


10/32

A+M

A4 !engl. s=n&hronous Arans7er 4ode" je mrežni standard zaprenos podataka velikim brzinama putem kratkih paketa ksnedužine koji se nazivaju ćelije.

Kelije omogućavaju prenos svih oblika in7orma&ija

9od govora do podataka9preko bilo kojeg komunika&ionog medija 9 optičkih vlakanaBbakarnih pari&aB kabla.

8oristi se u tele7onskim sistemima za interni prenos podatakaB ačesto i za prenos +P paketa.

10


11/32

,ežične mreže

;snovna karakteristika bežičnih mreža jeste rad bez korištenjakomunika&ionih kanala u vidu kablova. $ežične mreže za prenospodataka koriste radio talase ili svjetlosne signale s tim da su radiotalasi daleko češće u upotrebi jer za njihovo korištenje nije potrebnaoptička vidljivost.

$ežične mreže se mogu podijeliti na:I$ežične mreže kratkog dometa !$luetooth"B

I$ežične mreže srednjeg dometa !+>>> HL#.11"B

I$ežične mreže velikog dometa !satelitske mrežeB mobilnatele7onija".

8od računarskih mreža je najčešće korištena +>>> HL#.11 tehnologija!koja je i namjenski razvijana za računarske mreže" ali se za većarastojanja koriste mreže mobilne tele7onije kao i satelitske mreže.

11


12/32

Mrežne t!-!l!.i$e

4režna topologija deniše strukturu mreže.

U suštiniB postoje dvije osnovne kategorije mrežnih topologija:

Izička i

Ilogička mrežna topologija.

0izička deniše stvarni meGusobni raspored mrežnih ureGaja injihovu meGusobnu povezanostB dok logička topologija denišenačin pristupa mrežnog čvora mediju za prenos podataka.

32 mreža je primjer računarske mreže koja primjenjuje objevrste topologija.

12


13/32

Sabirni/a

U 32 mrežama koje koriste topologiju sabirni&e svaka odradnih stani&a je spojena zasebnim kablom na jedan zajedničkivod kojim se obavlja sva komunika&ija izmeGu pojedinih stani&a.%ignal putuje od izvora in7orma&ija do odredišta u oba smjeračitavom dužinom zajedničkog voda dok ne stigne do svakogureGaja na mreži. 8ako bi se spriječila re@eksija signala od

krajeva vodaB koriste se karakteristični otporni&i tzv. terminatorikoji se postavljaju na oba slobodna kraja zajedničkog voda

13


14/32

0vi$e#1a

Ukoliko su svi mrežni čvorovi u 32 mreži spojeni na zajednički

!&entralni" ureGaj !obično hub ili s'it&h" onda je riječ o topologijizvijezde. Cjelokupni saobraćaj na mreži prolazi kroz ovaj &entralniureGaj koji ujedno ima i ulogu pojačavača signala !u mrežnojterminologiji / repeater".

Aopologija proširene zvijezde nadovezuje se na topologiju zvijezdespajanjem više pojedinačnih mreža sa topologijom zvijezde u jednu zajedničku putem dodatnih hub ili s'it&h ureGaja. ;vatopologija pruža jedan ekonomičanB modularan način organiza&ijemreže koji je veoma prisutan u modernim mrežama.

14


15/32

2rsten

Aopologija prstena predstavlja tip mreže gdje je svaki mrežničvor povezan sa susjedna dva tako da se obrazuje zatvorenakružna putanja ili prsten. 4režni saobraćaj se prenosi kroz sveureGaje spojene u prsten u jednom smjeru pri čemu ovi ureGajiimaju ulogu pojačavača signala koji se preko njih prenosi dodrugih članova mreže. Prstenasta topologija omogućava provjeru

prijema poruka.

15


16/32

"s-re-letena

+sprepletena topologija se implementira kada se želi postići što jemoguća veća pouzdanost odnosno otpornost na prekide ukomunika&iji. 2a primjerB nuklearna &entrala za računarsku mrežusvog kontrolnog sistema obično koristi ovu topologiju. 8ao što saslike vidimoB svaki mrežni čvor ima zasebnu vezu sa svakimdrugim čvorom mreže pri čemu je redundan&ija u komunika&iji

maksimalno moguća !7ull mesh topologija".

16


17/32

3i$erarhi$ska(stabl!)


18/32

4e!.raskaras-r!stran$en!st mreža

Prema prostoru koji obuhvatajuB računarske mreže se mogupodijeliti na

personalne !engl. Personal rea 2et'orkB P2"B

lokalne !engl. 3o&al rea 2et'orkB 32"B

gradske !engl. 4etropolitan rea 2et'orkB 42"B

regionalne !engl. 5ide rea 2et'orkB 52" / mreže širegpodručja.

18


19/32

2AN

Predstavlja računarsku mrežu koja se koristi za komunika&ijuizmeGu računara i različitih +A ureGaja u blizini jedne osobe. 2ekiprimjeri ureGaja koji se koriste u P2 mrežama su personalniračunariB printeriB skeneriB tele7oniB P? ureGajiB pa čak i televizorii igračke konzole.

P2 mreža može se sastojati od žičnih i bežičnih ureGaja.

Područje pokrivenosti P2 mreže kreće se u radijusu do 1L9takmetara.

ični P2 obično se kreira putem U%$ i 0ire'ire priključakaB doktehnologije poput $luetootha i in7ra&rvene !engl. in7rared"komunika&ije služe za kreiranje bežične P2 mreže.

19


20/32

5AN

Predstavlja osnovni tip mreže. ;na može biti jednostavna /samo dva računara povezana kablomB ili složena kada supovezane stotine računara i peri7erijskih ureGaja u jednojvelikoj organiza&iji. ;snovno obilježje lokalne računarske mreže

je to što je ona prostorno ograničena !kućaB školaB zgradaBskupina zgrada na ograničenom područjuB itd.". 32 mreže

zasnovane na kablovima kao mediju za prenos !žični 32"obično su bazirane na >thernet tehnologijiB mada novikomunika&ioni standardi omogućuju kreiranje lokalne računarskemreže pomoću kućnih instala&ija !koaksijalni kabloviB tele7onskepari&eB strujno 9naponska mreža".

Postoji i bežična 32 mreža !532" koja koristi protokole +>>>HL#.11 standarda i koja će biti posebno obraGena u narednimpoglavljima.

20


21/32

MAN

8ao što joj i samo ime kažeB riječ je o računarskoj mreži kojapokriva nekoliko gradskih naselja ili područje jednog grada.Prema svojoj rasprostranjenosti spada izmeGu 32 i 52 mrežana osnovu koje je i denisana osnovna namjena. 42 mrežaobično spaja nekoliko gradskih 32 mreža putem likova velikogkapa&iteta !optički linkovi" i omogućuje njihovo daljnje

povezivanje na 52 mreže !najčešće +nter net".Primjeri upotrebe ovakvih mreža su bežični provajderi+nternet usluga !engl. 5ireless +nternet %ervi&e ProviderB5+%P" i operateri kablovskih AV usluga.

21


22/32

6AN

(a povezivanje geogra7ski udaljenih 32 ili 42 mreža koristi se 52mreža !engl. 5ide rea 2et'ork"B i kao takva nije prostornoograničena. ;na može da poveže računare i ureGaje unutar jednedržaveB kontinenta pa čak i širom svijeta.

(a povezivanje se koriste usluge telekomunika&ionih operateramada je moguće kreirati i privatne 52 mreže uz velika nansijskaulaganja . 2eke od tehnologija za povezivanje u 52 su: >1!A1"B>)!A)"B A4B +%?2B ?%3B prespajanje okvira !0rame Fela="B radio veze islično. ;ve mreže se nazivaju i MkičmaN!temeljne" m reže !engl.ba&kbone net'ork".

22


23/32

Način -ružan$auslu.a

Fačunarski resursi u mreži mogu da budu rasporeGeni narazličite načine tako da obezbjeGuju različite načineizvršavanja poslova.

U skladu sa timB mogu se izdvojiti tri osnovne mrežne arhitekture:

ICentralizirana obrada

I8lijent/server mrežaI4reža ravnopravnih računara !Peer/to/peer"

23


24/32

7entrali#irana!bra1a

8od računarskih mreža ovog tipa u &entru mreže se nalazimain7rame računar na koga su povezani terminali.

Fazlika izmeGu main7rame i terminal članova je u tome štose na main7rame računaru vrši sva obrada in7orma&ija dokterminali služe samo kao inter7ejs sa korisni&ima !unos podatakaBprikaz rezultata".

;vakva arhitekturaB svoju popularnost u ranim 7azama razvojaračunara i računarskih mreža duguje visokoj &ijeni pro&esorskemoći koju je bilo neekonomično pridruživati korisničkimureGajimaB terminalima.

24


25/32

Kli$ent8servermreža

Ukoliko mreža se sastoji od više od 1L računaraB u njoj običnopostoje namjenski serveri. 2amjenski server je računar čija je

jedina uloga opsluživanje ostalih članova mreže i ne koristi se kaoklijent ili radna stani&a. (a servere se kaže da su MnamjenskiOzato što oni ne obavljaju ulogu kli jentaB već su optimizovani dabrzo opsluže zahtjeve mrežnih klijenata i osiguraju bezbjednost

datoteka i direktorija.8ako se mreža povećava brojem računaraB njihovommeGusobnom udaljenošću i saobraćajem izmeGu njihB nastajepotreba za većim brojem servera. Podjela poslova nanekoliko servera obezbjeGuje da se svi poslovi obavljaju nanajekasniji mogući način. Faznovrsnost i složenost poslova koje

serveri treba da obave je velika.

25


26/32

Kli$ent8servermreža

4noge velike mreže imaju različite vrste namjenskih servera!engl. dedi&ated servers":I%erver za datoteke i štampanje !engl. le and print server"

I%erver za aplika&ije !engl. appli&ation server"

I8omunika&ioni server

Usluge koje server pruža klijentima se realizuju preko namjenskihso7tverskih paketa !ili su zasnovane na mogućnostimaoperativnog sistema". 2a jednom računaru je mogućeinstalirati više različitih so7tverskih paketa i na taj način

dobiti multi7unk&ionalni server. ;vakav pristup je opravdanukoliko hardverska moć računara može da podrži istovremenoizvršavanje spomenutog so7tvera i ukoliko sve usluge koristiuglavnom ista grupa korisnika.

26


27/32

Mreža ravn!-ravnihračunara

8od mreže ravnopravnih računara !engl. peer9to9peernet'ork" ne postoje namjenski serveri niti hijerarhijaračunara. %vi računari su jednakiB odnosno ravnopravni. ;ni nude

jednostavan pristup povezivanju računara radi zajedničkogkorištenja resursa i meGusobne komunika&ije. %vaki računar7unk&ioniše i kao klijent i kao serverB pa ne postoji

administrator koji bi bio odgovoran za &ijelu mrežu. 8orisniksvakog računara sam odreGuje koji se resursi na njegovomračunaru mogu dijeliti preko mreže.

4reže ravnopravnih računara se često nazivaju i radnegrupe !engl. 'orkgroup".

27


28/32

Mreža ravn!-ravnihračunara

U tipičnom mrežnom okruženjuB ova vrsta mreža pruža sljedećeprednosti:IUmrežavanje je jednostavno.

I2e zahtjeva se kupovina posebnog so7tvera za umrežavanje.

I8orisni&i su sami sebi administratori i sami planiraju sigurnosti.

I

+spad nekog računara iz mreže ima uti&aj samo na eventualno dijeljeneresurse na datom računaru. ;stali računari mogu da nastave rad.

;ve mreže su dobar izbor u sljedećim situa&ijama:

I2a loka&iji ima manje od 1L korisnika.

I8orisni&i dijele zajedničke resurse !datotekeB štampači itd.."B ali nepostoje spe&ijalizovani serveri.

IPitanje sigurnosti nije značajno.

IU doglednoj budućnosti organiza&ija i mreža se neće znatno proširiti.

28


29/32

2'2

Peer9to9peer !P#P" arhitektura predstavlja vid distribuiranogračunarstva u kome svaki čvor!engl. node" ima dvostrukuulogu. %vaki čvor P#P mreže komunika&iju sa ostalimčlanovima P#P mreže obavlja putem simetričnog so7tvera koji semože ponašati i ka o klijent !zahtijevajući podatke ili usluge odostalih čvorova" i kao server !odgovarajući na zahtjeve

ostalih čvorova". 2a ovaj način P#P arhitektura omogućavaveću autonomiju članova mreže a uglavnom se primjenjujekada postoji potreba za većom toleran&ijom na greške koddistribuirane obrade.

6lavne primjene su:

IFazmjena datoteka.

I8omunika&ija.

I?istribuirana obrada ogromne količine podataka.

I%o7tver za zabavu.

29


30/32

"nternet

Pojam internet mreže izvorno potiče od engleske riječiinternet'orking koja je označavala povezivanje 32 mreža višeorganiza&ijaB a u &ilju kvalitetnije razmjene podataka. Aermin

je skraćen na internet te je kao takav ostao u upotrebi i danas.

+nternet !sa velikim +" je globalni sistem meGusobnopovezanih računarskih mreža koji koristi +nternet !ACPE+P" grupu

protokola kako bi pružila usluge milijardama korisnika širom svijeta. Ao je Mmreža svih mrežaN koja se sastoji od miliona privatnihB javnihB akademskihB poslovnih i vladinih mrežaB lokalnog iliglobalnog karakteraB meGusobno povezanih širokom paletomelektronskih i optičkih tehnologija.

+nternet mrežom se prenosi veliki broj različitih in7orma&ionihresursa i uslugaB poput 555 !engl. 5orld 5ide 5eb" dokumenatai in7rastrukture za realiza&iju usluge elektronske pošte !engl. e9mail".

30


31/32


32/32

Ekstranet

2a ekstranet možemo gledati kao na proširenjein7orma&ionog sistema kompanije na partnerske organiza&ijelo&irane izvan intranet mreže.

8od ekstranet mrežeB na jedan dio intraneta osim uposlenikaorganiza&ije pravo pristupa imaju i partnerske organiza&ije

!rme" najčešće putem +nterneta !a preko 5eb inter7ejsa".

Partnerske organiza&ije imaju pravo korištenja in7orma&ijapotrebnih za obavljanje poslova koji te rme povezujuB a u&ilju uspješnijeg poslovanja !pružanje kvalitetnijih uslugaBubrzavanje odvijanja poslovanjaB itd..".

Upravo iz razloga što se koristi javna mreža za povezivanje

partnerski rmiB pristup ekstranetu mora biti osiguran primjenomraznih sigurnosnih protokola kako bi se spriječio nedozvoljenipristup povjerljivim poda&ima poslovne mreže.

32

Documents

Vrste racunarskih madreza