Web Kongresni Turizam

18.2.2013

1

4.

KONGRESNI TURIZAM Akademska 2012/2013. godina

Prof.dr.sc. OLIVER KESAR

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet – Zagreb

• Ciljevi 4. nastavne cjeline:

– utvrditi obuhvat pojmova vezanih uz kongresni turizam

– prikazati raznolikost tematike i pristupa u organizaciji velikih

skupova

– istaknuti temeljna kvantitativna i kvalitativna obilježja tržišta

kongresnog turizma

– analizirati ekonomske učinke razvoja kongresnog turizma na

gradove domaćine

• Ključne riječi 4. nastavne cjeline:

– kongresni turizam – M.I.C.E. industry

– skupovi

– elementi ponude u kongresnom turizmu

– kongresna destinacija

2 Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet – Zagreb

18.2.2013

2

UVOD

• kongresni turizam – specifični oblik turizma u kojem glavni motiv putovanja nije odmor, već sudjelovanje pojedinaca na skupovima koji mogu imati različiti karakter (znanstveni, stručni, gospodarski i drugi)

• posjetitelji nisu dokoličari, jer putuju zbog specifične potrebe koja je najčešće vezana za njihovo radno mjesto ili profesiju

• putovanja u okviru kongresnog turizma spadaju u domenu poslovnih putovanja koja su često obavezna i uvjetovana radnim mjestom, zadatkom ili projektom

• sukladno obilježjima sudionika koji posjećuju razne skupove, kongresni turizam se smatra jednim od unosnijih oblika turističkih kretanja

Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet – Zagreb

KLASIFIKACIJA SKUPOVA

• prema definiciji:

- konferencija - kongres - konvencija

- seminar - workshop - poslovni sastanci

- izložbe - sajmovi - incentive …

• prema sadržaju:

- znanstveni - stručni - politički

- profesionalni - vladini - sportski …

• prema prostornom obuhvatu:

- regionalni - nacionalni

- međunarodni - zajednica zemalja


18.2.2013

3

…

• Državni zavod za statistiku RH skupove dijeli na:

• poslovne sastanke

• kongrese

• javne konferencije

• konferencije na razini vlada

• javne skupove

• konvencije

• incentive (poticajna) putovanja

• programe team buildinga


OBUHVAT POJMA

“KONGRESNI TURIZAM“

• prema engl. M.I.C.E. industry (Meetings, Incentives,

Conventions/congresses & Events/exhibitions)

1. POSLOVNI SKUPOVI

– mogu biti: sastanci, kolegiji, sjednice, seminari

– sastanci: uprave, dioničara (skupština), podružnica,

odjela, odbora, radne skupine …

– seminari: prodajni, predstavljanje novog

proizvoda/usluge/standarda, trening …

– poslovno orijentirani manji skupovi (sastanci) u svrhu

npr. pregovora, razmjene informacija, donošenja

zaključaka ili potpisivanja ugovora


18.2.2013

4

– organiziraju ih poduzeća, institucije, radne skupine

ili strukovna udruženja

– održavaju se najčešće u poslovnim prostorima

poduzeća ili institucija

– sudjelovanje se u pravilu ne naplaćuje

– statističko praćenje otežano, zbog učestalosti

i relativno malog prosječnog broja sudionika

…


2. TEAM BUILDING I INCENTIVE PUTOVANJA

– Team building putovanja:

• organiziraju poduzeća za svoje zaposlenike radi

poticanja kolektivnog duha, usavršavanja

koordinacije, procjene sposobnosti i ponašanja

zaposlenika u “teškim uvjetima”

• najčešće u organizaciji specijaliziranih turističkih

agencija u obliku cjelodnevnog izleta

…


18.2.2013

5

…

– Incentive putovanja

• instrument marketinga kojima je cilj stimulacija

zaposlenika pojedine korporacije i unapređenje

poslovanja korporacije

• motivirajuća ili poticajna (nagradna) putovanja

najuspješnijim zaposlenicima nekog poduzeća s

posebnim sadržajima na mjestu okupljanja

• motivacijski seminari, upoznavanje s novim

proizvodima, training programi

• prosječno trajanje putovanja od 1 do 5 dana


…

3. KONFERENCIJE (kongresi, simpoziji, konvencije)

– mogu biti: javne (forumi, debate), vladine, tiskovne,

moderirane vs. bez moderatora, zatvorenog vs.

otvorenog tipa, telekonferencije itd.

– periodički organizirani tematski znanstveni ili stručni

skupovi na specifičnu temu s većim brojem podtema

– izlaganja mogu biti javna ili u obliku postera

– za vrijeme trajanja, veliki se skupovi često dijele na

sekcije (session) ili radionice (workshop)

– sudionici skupa imaju aktivnu ulogu


18.2.2013

6

4. IZLOŽBE I SAJMOVI

– veća okupljanja poslovnih ljudi, ali i širokih masa u cilju upoznavanja cjelokupnog asortimana roba i usluga pojedinog poduzeća ili djelatnosti, te ugovaranja prodaje, suradnje

– sajmovi mogu biti: gospodarski, turistički, umjetnički i drugi oblici

…


KVANTITATIVNA

OBILJEŽJA TRŽIŠTA

• 1901. god → 70 kongresa

• 1910. god → 200

• 1970. god. → 4.000

• 1975. god. → 13.000

• danas → kongresna aktivnost u porastu – vrlo

značajan potencijal za razvoj zemalja i gradova

• broj kongresa i sastanaka godišnje se povećava za

više od 10%


18.2.2013

7

…

• prema UIA, međunarodni skup, da bi bio uspješan,

mora:

• privući minimum 300 uzvanika,

• od kojih barem 40% moraju biti iz inozemstva,

• mora trajati minimalno 3 dana i

• uključiti sudionike iz najmanje 5 zemalja

• prema UNWTO, 2008. godine poslovna putovanja u

ukupnim svjetskim putovanjima sudjelovala su s oko

15%, dok su na području Europe prihodi procijenjeni

na 200 milijardi EUR


…

• prema ICCA, 2009. godine:

• oko 55% svih međunarodnih skupova održani su u Europi (oko 4.500)

• na međunarodnim skupovima okupilo se sveukupno oko 5,2 milijuna sudionika

• 590 USD prosječna kotizacija po sudioniku i skupu

• ICCA kriteriji za uvrštavanje međunarodnih skupova u statističke prikaze:

• skup mora biti organiziran u pravilnim vremenskim razmacima i

ponavljati se na regularnoj osnovi (skupovi koji se održavaju

povremeno ili jednom se ne uvrštavaju)

• skup mora cirkulirati između najmanje tri zemlje

• skup mora prikupiti najmanje 50 sudionika


18.2.2013

8

Broj održanih skupova na međunarodnoj razini

u razdoblju 2000-2009. godine (ICCA)

5186

5187

5979

6198

7274

7634

8094

8586

8715

8294

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.


Broj održanih međunarodnih skupova

po zemljama u 2009. godini (ICCA)

Rang Zemlja Broj održanih skupova

1. SAD 595

2. Njemačka 418

3. Španjolska 360

4. Italija 350

5. Velika Britanija 345

6. Francuska 341

7. Brazil 293

8. Japan 257

9. Kina 245

10. Austrija/Nizozemska 236

Ukupno (1.-10.): 3.440

44. Hrvatska 38


18.2.2013

9

Rang Grad Broj održanih skupova

1. Beč 160

2. Barcelona 135

3. Pariz 131

4. Berlin 129

5. Singapur 119

6. Kopenhagen 103

7. Stockholm 102

8. Amsterdam/Lisabon 98

9. Peking 96

10. Buenos Aires 90

Ukupno (1.-10.): 1.163

87. Dubrovnik 18

171. Zagreb 10

Broj održanih međunarodnih skupova

po gradovima u 2009. godini (ICCA)


…

• Europa – najveći broj konferencija, seminara i simpozija

• Sjeverna Amerika – poznata po visoko kvalitetnim

kongresnim središtima i vrhunskim hotelima

• Azija – nova i moderna kongresna središta, zanimljiva

priroda i kultura, razumne cijene – Tokio, Hong Kong,

Manila, Singapur, Peking

• prema SITE – američke korporacije su 2003. godine

utrošile 28 milijardu USD na incentive putovanja (74%

njih organizirano je u Europi)


18.2.2013

10

Distribucija međunarodnih sastanaka

po regijama 2009. godine (UIA)

Regija Ukupno

Međunarodni

sastanci

internacionalnih

tvrtki

Europa 56,2% 49,8%

Sj. Amerika 17,2% 13,4%

Azija 13,1% 10,7%

J. Amerika 5,1% 4,5%

Australija 4,4% 3,6%

Afrika 4,0% 4,0%


Održani skupovi i njihovi sudionici u Hrvatskoj

po mjesecima u razdoblju 2006-2009. godine (DZS)

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

I.06.

II.0

6.

III.

06.

IV.0

6.

V.0

6.

VI.

06.

VII

.06.

VII

I.06.

IX.0

6.

X.0

6.

XI.

06.

XII

.06.

I.07.

II.0

7.

III.

07.

IV.0

7.

V.0

7.

VI.

07.

VII

.07.

VII

I.07.

IX.0

7.

X.0

7.

XI.

07.

XII

.07.

I.08.

II.0

8.

III.

08.

IV.0

8.

V.0

8.

VI.

08.

VII

.08.

VII

I.08.

IX.0

8.

X.0

8.

XI.

08.

XII

.08.

I.09.

II.0

9.

III.

09.

IV.0

9.

V.0

9.

VI.

09.

VII

.09.

VII

I.09.

IX.0

9.

X.0

9.

XI.

09.

Skupovi (lijeva os) Sudionici (desna os)


18.2.2013

11

KVALITATIVNA

OBILJEŽJA TRŽIŠTA

• M.I.C.E. receptivna područja su u pravilu veliki gradovi

• dvorane za održavanje skupova su najčešće u gradskim

hotelima i u velikim zračnim lukama, specijaliziranim

kongresnim centrima, na velikim sveučilištima i dr.

• prosječno vrijeme trajanja sastanaka je u padu (4,1 dan)

• najvažniji mjeseci – svibanj, lipanj, rujan i listopad

• najvažnije teme – medicina i farmacija (gotovo 80%),

nafta, IT, industrija, financije, hrana, piće, duhan,

putovanja i prijevoz


…

• M.I.C.E. tržište se dijeli na:

• Tržište korporacija (sudjelovanje obvezno)

• Tržište asocijacija/udruženja (sudjelovanje dobrovoljno)

• stručne i znanstvene

• obrazovne

• neprofitne udruge

• političke stranke

• sport i zabava

• vladine udruge

• sindikati

• vjerske organizacije

• ostale udruge i organizacije u svim područjima ljudskog djelovanja


18.2.2013

12

…

• gotovo svako područje ljudskog djelovanja ima neko udruženje koje održava skupove jednom ili više puta godišnje (većinom u pravilnim razmacima, npr. godišnje)

• inicijativa za domaćinstvom nekog skupa treba doći od strane udruženja na lokalnoj/nacionalnoj razini

• priprema domaćinstva nekog velikog skupa može trajati i do 5 godina, najčešće oko 2 godine

• polovica svih međunarodnih skupova se održava na godišnjoj razini


SUBJEKTI NA M.I.C.E. TRŽIŠTU

• PRUŽATELJI USLUGA:

• hoteli,

• turističke agencije,

• zrakoplovne kompanije, rent-a-car, brodarske kompanije,

• zabavni i tematski parkovi,

• PCO (Professional Congress Organizer) i DMC (Destination Management Company),

• catering,

• prevoditeljski servisi i tehnička podrške,

• kongresni centri i druge dvorane, kazališta, koncertne dvorane, stadioni itd.


18.2.2013

13

• KLIJENTI:

• udruženja (asocijacije) i korporacije - organizatori, koji

imaju svoja tijela, a to su skupštine, predsjednik ili

tajnik – decision makers

• ORGANIZATORI:

• PCO, DMC ili pojedinci - conference & incentive

consultants & organizers; koji traže i preporučuju

nove destinacije i nove dobavljače usluga te čine

sponu između klijenata i dobavljača

…


• prosječna obilježja sudionika skupova:

• visoko obrazovani,

• iznadprosječno platežno sposobni,

• potrošnja sudionika kongresnog turizma je 3-4 puta veća od one koju troši prosječan (odmorišni) turist,

• većinu sudionika financiraju njihove tvrtke ili institucije (prijevoz, osnovne ugostiteljske usluge, kotizacija),

• prosječna dob sudionika oko 40 godina,

• pretežno je riječ o menadžerima, stručnjacima, liječnicima i znanstvenicima

• pretežno muškarci

…


18.2.2013

14

KONGRESNE DESTINACIJE

● dolazak na kongres u pravilu podrazumijeva korištenje:

● zračnog prijevoza (izravne linije),

● hotelskih usluga visoke kategorije,

● u okviru društvenog programa, posjete turističkim lokalitetima, te

● korištenje ponude pred i postkongresnih turističkih obilazaka i posjeta


…

• Uvjeti koje destinacija treba zadovoljiti da bi bila domaćin velikom međunarodnom skupu:

• mogućnost prihvata skupa određene veličine, tj. broj sudionika

• kongresni centar s dobrom infrastrukturom i tehničkim mogućnostima

• izravna prometna dostupnost destinacije

• vrijednost za novac

• odgovarajući prostor za održavanje dodatnih aktivnosti

• visoko kvalitetan hotelski smještaj

• dobra mogućnost transfera

• atraktivnost destinacije Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet – Zagreb

18.2.2013

15

EKONOMSKI UČINCI RAZVOJA

KONGRESNOG TURIZMA

• povoljni utjecaj na države odnosno gradove domaćine – u ekonomskom, ali i društvenom smislu

• razdoblje prije, između i poslije radnog dijela skupa potiče korištenje prijevoza, rent-a-car usluga, smještaja, hrane i pića, shoppinga, telekomunikacija, usluga wellnessa i sl.

• nema izraženog utjecaja sezonalnosti, ali postoji sezonalnost

• primjetna periodičnost u odvijanju velikih skupova (udruženja)

• tržište konstantno geografski cirkulira (ne ponavljaju se destinacije)


…

• sudionici poslovnih skupova najčešće dolaze zrakoplovima (u Hrvatskoj oko 70%)

• kongresni turizam se razvija na dnevnoj bazi – skupovi najčešće počinju sredinom tjedna i završavaju vikendom

• smještaj je u pravilu u jednokrevetnim hotelskim sobama

• visokokvalitetne usluge (VIP tretman) su preduvjet razvoja kongresnog turizma (vrhunski wellness i shopping centri, ekskluzivni restorani …)

• skupovi se često vežu uz incentive aranžmane

• razvoj kongresnog turizma zahtijeva visokoobrazovanu i sposobnu radnu snagu


18.2.2013

16

…

• povećanje prometa i podizanje razine kvalitete prijevoznih usluga (zračni, cestovni, željeznički, brodski i gradski promet)

• značajno podizanje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta i usluga

• znatno povećanje prometa u ugostiteljstvu, ali i zahtjeva za visokom kvalitetom usluga

• povećano korištenje posebnih prostora za specijalna događanja (sve vrste dvorana)

• povećano korištenje ostalih turističkih usluga (izleti, razgledi, zrakoplovne karte, rezervacije hotela i slično)


…

• potiče kapitalna ulaganja – izgradnju kongresnih centara, novih visoko kvalitetnih hotela, uređenje dvorana i ostalih kapaciteta, potiče izgradnju ili poboljšanje komunalne infrastrukture (npr. Svjetsko rukometno prvenstvo, Univerzijada u Zagrebu ili Mediteranske igre u Splitu),

• utječe na razvoj obrta i malog poduzetništva, kroz bitno povećanu potražnju za specifičnim proizvodima i uslugama (opreme, prevoditeljske usluge, pokloni, suveniri, tiskare, itd.)

• značajno utječe na razvoj ponude i rast prihoda od shoppinga u gradu domaćinu


18.2.2013

17

UDRUŽENJA VAŽNA ZA RAZVOJ I

UNAPRJEĐENJE KONGRESNOG TURIZMA

• ICCA – International Congress & Convention Association

• UIA – Union of International Association

• EMECA – European Major Exhibition Centres Association

• EFCT – European Federation of Conference Towns; svake godine u Genevi u svibnju organizira kongresni sajam EIBTM (European Incentive Business Travel Market)

• IACC – International Association of Conference Centres

• IACVB – International Association of Convention and Visitor Bureaux

• IAPCO – International Association of Professional Conference Organisers

• MPI – Meeting Planners International itd. Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet – Zagreb

ZABRINJAVAJUĆE ČINJENICE

• problem prikupljanja dovoljnog broja sudionika

• velika konkurencija među gradovima domaćinima i među pružateljima usluga u samoj destinaciji (smještaj)

• neisplativost investicija u velike kongresne centre (po osnovi direktnih prihoda od organizacije skupova)

• rast djelatnosti usporava razvoj telekonferencija – organizatori naglašavaju važnost osobnih kontakata

• kontinuirani pad prosječnog trajanja skupova i duljine boravka u destinaciji

• na 90% kongresa koristi se samo jedan jezik – engleski

• osobna sigurnost, terorizam i politička situacija na svim razinama


18.2.2013

18

ZAKLJUČNO …

• razvoj ovog segmenta turističke ponude donosi visoke direktne i indirektne prihode

• zbog nedostatka kapaciteta Hrvatska privlači manje skupove (oportunitetni trošak)

• Hrvatskoj nedostaju veliki kongresni centri u razvijenim destinacijama kongresnog turizma (Zagreb, Opatija, Dubrovnik, Istra)

• potražnja za ovom vrstom usluga konstantno raste

• broj održanih skupova je u stalnom porastu

• s obzirom na rastući trend i sve veću potražnju, kongresni turizam je okosnica budućeg razvoja turizma u Hrvatskoj

• mogućnosti razvoja kongresnog turizma su povoljne zbog blizine, pristupačnosti i atraktivnosti destinacije


Documents

Web Kongresni Turizam