WWW - E-MAIL · WWW - E-MAIL USTANOVE Provincijska stranica: franjevci-split.hr Franjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com SAMOSTANI - ŽUPE - MISIJE Berlin:

WWW - E-MAIL

USTANOVEProvincijska stranica: franjevci-split.hrFranjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com

SAMOSTANI - ŽUPE - MISIJEBerlin: www.hkmberlin.deBitigheim-Bissingen: hkz-bi-bi.deCrnica: zupa-crnica.netDanilo: zupa-danilo.comDarmstadt: kkg-darmstadt.deDrniš: gospa-od-ruzarija.hrDüsseldorf: hkm-duesseldorf.deEsslingen: www.hkz-es.deFrankfurt: hrzupa-frankfurt.deFreising: hkm-freising.deImotski: samostan-imotski.hrKelkheim: [email protected]: www.zupa-kljaci.comKnin: franjevacki-samostan-knin.hrKöln: hkm-koeln.deLondon: hkmlondon.orgLudwigsburg: www.hkz-ludwigsburg.deMain-Taunus: hkz-mth.deMainz: kroatische-kath-gemeinde.deMeterize: meterize.weebly.comMetković: sv-ilija-metkovic.comMiljevci: zupa-miljevci.comMünchen: hkmm.deOffenbach: misija-offenbach.homepage.t-online.dePlina-Stablina: zupastablina.comPodbablje: podbablje.comPromina: zupapromina.comRosenheim: hkmrosenheim.deSamotnjak: samotnjak.comSan Jose: croatianparish.comSindelfingen: kkg-sifi.deSinj: gospa-sinjska.hrStuttgart - Bad Cannstatt: www.hkz-badcannstatt.deStuttgart-Zentrum: kkgs.deŠibenik–Šubićevac: subicevac.hrŠibenik-Varoš: gospavangrada-sibenik.hrVancouver: heartofmary.caVinjani: vinjani.hrVrlika: zupa-vrlika.comWaiblingen: hkz-wn.deWuppertal: hkm-wuppertal.deZagreb: gospa-lurdska.hrZaostrog: samostan-zaostrog.com

OSOBNE ADRESEAjdučić, fra Nikica: [email protected], fra Ante: [email protected]čić, fra Božo: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Marko: [email protected]ć, fra Marko: [email protected]ć, fra Siniša: [email protected]ć, fra Luka: [email protected]šić, fra Karlo: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]šlić, fra Ante: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Šimun: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Dujo: [email protected]šnjak, fra Dinko: [email protected], fra Duje: [email protected], fra Jure: [email protected], fra Branko: [email protected]ć, fra Filip: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Vuk: [email protected], fra Miroslav: [email protected]čević, fra Ante: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]Čarapić, fra Nedjeljko: [email protected]Čarić, fra Boris: [email protected]Čikara, fra Damir Ćiro: [email protected]Čikara, fra Ivan: [email protected]Čirko, fra Petar: [email protected]Čovo, fra Ante: [email protected]Čovo, fra Damjan: [email protected]Čovo, fra Stjepan: [email protected]Čovo, fra Šimun: [email protected]Čugura, fra Frano: [email protected]Čugura, fra Ivan: [email protected]Ćurčija, fra Božo: [email protected]Ćurčija, fra Nikola: [email protected]Ćurković, fra Željko: [email protected]ć, fra Stojan: [email protected]š, fra Leon: [email protected], fra Frano: [email protected], fra Anđelko: [email protected] Lošo, fra Marko: [email protected], fra Stanko: [email protected]ć, fra Tomislav: [email protected]žimbeg, fra Dušan: [email protected], fra Ivica: [email protected], fra Josip: [email protected], fra Josip: [email protected]čić, fra Dalibor: [email protected], fra Stipica: [email protected], fra Vinko: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]ć, fra Bože: [email protected]ć, fra Drago: [email protected]ć, fra Jure: [email protected]ć, fra Zoran: [email protected]ć, fra Dujo: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Jozo: [email protected]ć, fra Nedjeljko: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivica: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]ć, fra Nedjeljko: [email protected]žoman, fra Joško: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]žanović, fra Ivan: [email protected]>Kulović, fra Josip: [email protected]ša, fra Zoran: [email protected]ć, fra Tino: [email protected], fra Frano: [email protected]

Lovrić, fra Božo: [email protected], fra Petar: [email protected]č, fra Ivan: [email protected], fra Ivan: [email protected]š, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip Žarko: [email protected]ć, fra Žarko: [email protected]ć, fra Mirko: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected]ć, fra Ante: [email protected], fra Mate: [email protected], fra Šimun: [email protected]ć, fra Perica: [email protected]ć, fra Mate: [email protected]ć Litre Frano: [email protected]ć Litre Slaven: [email protected] Milanović Trapo, fra Filip: [email protected]ć Trapo, fra Petar: [email protected], fra Filip: [email protected]ć, fra Miroslav: [email protected]ć, fra Božo: [email protected], fra Dušan: [email protected], fra Antonio: [email protected]še, fra Marko: [email protected]ć, fra Berislav: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Stipe: [email protected] Kevo, fra Nediljko: [email protected] Kevo, fra Pavao: [email protected] Kljajo, fra Bože: [email protected], fra Miljenko: [email protected]šić, fra Neven: [email protected], fra Lazar: [email protected]ša, fra Ante Branko: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected], fra Jakov: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Mario: [email protected]ša, fra Josip: [email protected]žić, fra Ivan: [email protected], fra Ivan Ante: [email protected], fra Domagoj: [email protected]žić, fra Krešo: [email protected], fra Edvard: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected]šić, fra Josip: [email protected]Šabić, fra Mijo: [email protected]Šabić, fra Nediljko: [email protected]Šegota, fra Branimir: [email protected]Šilić, fra Kristijan: [email protected]Šimić, fra Josip: [email protected]Šimunac, fra Ivan: [email protected]Šimunović, fra Denis: [email protected]Šimunović, fra Jure: [email protected]Šimunović, fra Ljubomir: [email protected]Škopljanac Mačina Ivan: [email protected]Šušnjara, fra Stipe: [email protected]ć, fra Rade: [email protected]ć, fra Zvonko: [email protected]ć, fra Željko: [email protected]šević, fra Luka: [email protected]ć, fra Mate: [email protected] Toplak, fra Blaž: [email protected]čić, fra Ante: [email protected]čić, fra Ivan: [email protected]ć, fra Domagoj: [email protected]čković, fra Ante: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Marinko: [email protected]šić, fra Ante: [email protected], fra Bože: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected] Zebić, fra Jure: [email protected]Župić, fra Jozo: [email protected]

VJESNIK FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA

ISSN: 1334-8248Osnivač i izdavač:

Provincijalat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja

Trg Gaje Bulata 3, 21 000 SPLIT Tel: 021/ 348-182; Fax: 347-822;

e-mail: [email protected]

Odgovorni urednik: fra Joško Kodžoman, provincijal

Glavni urednik:fra Frano Doljanin

Tisak: Jafra-print d.o.o. SolinList izlazi dvomjesečno

Naslovna stranica: Gospa od Zdravlja - Split

Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 6/2016. 397

IZ PROVINCIJALATARiječ o. Provincijala .......................................................................................................................... 399

IZ TAJNIŠTVASplit: Održan sastanak Provincijskog definitorija ......................................................................... 401Fra Mario Lemo zaređen za đakona .............................................................................................. 403Fra Darijo Stanković napustio Provinciju ..................................................................................... 403 Obljetnice smrti članova Provincije (2017. - 2019.) .................................................................... 403Proglas nadbiskupa Barišića za Godinu očinstva ......................................................................... 407

IZ ŽIVOTA PROVINCIJEŠibenik-Varoš: Misijska nedjelja...................................................................................................... 409Imotski: Smotra dječjih zborova ..................................................................................................... 410 Bilice: Proslavljena 50. obljetnica župe .......................................................................................... 410Drniš: Održan 4. Festival zborske duhovne glazbe „Jubilate Deo“ ............................................ 411Split-Trstenik: Susret bogoslova i štićenika centra Juraj Bonaći ................................................. 412Hodočasnici iz Brela i Tučepa u svetištima u Europi ................................................................... 412Split: Predstavljeno “Tradicijsko crkveno pučko pjevanje ... “ .................................................... 413Održane duhovne vježbe na Visovcu ............................................................................................. 416Duhovne vježbe u Zaostrogu ........................................................................................................... 417Split-Trstenik: Održan simpozij na temu Apokaliptika ............................................................... 417Proslava završetka Godine milosrđa u Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske ............................. 419Lećevica: Proslavljen blagdan svetog Martina ............................................................................... 419Lišane: Proslavljen sv. Nikola Tavelić.............................................................................................. 420Imotski: Dekanatski sastanak .......................................................................................................... 421Šubićevac: Obilježena deveta obljetnica posvete crkve Sv. Ante ................................................. 421Split: Koncert opernih solista HNK u crkvi Gospe od Zdravlja ................................................. 422Vinjani: Proslavljen blagdan sv. Nikole Tavelića ........................................................................... 423Sinj: Održan regionalni susret franjevaca ...................................................................................... 423Lišane: „Moje svjetlo za moj Vukovar i moju Škabrnju“ .............................................................. 424Podbablje: Sjećanje na Vukovar i Škabrnju .................................................................................... 424Split: Koncert održali zborovi Gospe od Zdravlja ........................................................................ 424Makarska: Duhovne vježbe za sjemeništarce ................................................................................ 425Split: Đakonsko ređenje .................................................................................................................... 426Nadbiskup Barišić na blagdan Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobrom .................................... 427Split: Večernje slavlje Gospe od Zdravlja ....................................................................................... 429Šibenik-Varoš: Predstavljanje krizmanika ..................................................................................... 433Svečano izvedena Kantata Gospi od Zdravlja Borisa Papandopula ........................................... 433Proslava Gospe od zdravlja u Dubravi ........................................................................................... 436Imotski: Regionalni sastanak ........................................................................................................... 437Turjaci: Proslava Gospe od Zdravlja ............................................................................................... 437Proslava sv. Kate u župi Dubravice ................................................................................................. 438Vukšić: Proslava sv. Kate................................................................................................................... 438Vinjani: Proslava sv. Kate ................................................................................................................. 439Sinj: Sjećanje na fratre-mučenike Cetinske krajine ...................................................................... 439Šibenik-Varoš: Predstavljanje prvopričesnika .............................................................................. 441Visovac: Održan regionalni sastanak ............................................................................................. 441Šibenik-Varoš: Izrada božićnih ukrasa ........................................................................................... 442 Crnica: Blagoslovljena obnovljena crkva Svete Nediljice ............................................................. 442

KAZALO


Šibenik-Varoš: Humanitarna akcija za potrebne .......................................................................... 444Imotski: Doživotno zavjetovanje s. Suzane Lasić, OP .................................................................. 444Runovići–Podosoje: Proslava sv. Nikole ......................................................................................... 444Trstenik: Bogoslovi i štićenici centra „Juraj Bonaći“ zajedno proslavili sv. Nikolu ................. 445Podbablje: Sv. Nikola obradovao najmlađe župljane .................................................................... 445 Imotski: Samostanski kapitul ........................................................................................................... 445 Strmendolac: Proslava sv. Nikole ................................................................................................... 446Podbablje: Sveta misa za prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana ........................ 446Imotski: Duhovna obnova za osmaše ............................................................................................. 447Trstenik: Karitativna božićna akcija bogoslova ............................................................................. 448

INOZEMNA PASTVAEsslingen: Održan teološki seminar ............................................................................................... 449 Neuss: Održana 19. smotra hrvatskih crkvenih zborova u Njemačkoj ...................................... 452Leonberg: Proslava sv. Nikole Tavelića ........................................................................................... 454Kelkheim: Predstavljanje krizmanika uz gosta iz Viteza .............................................................. 454Kelkheim: Adventska duhovna obnova .......................................................................................... 455Ludwigsburg: Nikolinjska proslava ................................................................................................. 456Bietigheim-Bissingen: Proslava sv. Nikole ..................................................................................... 457Frankfurt: Proslava sv. Nikole .......................................................................................................... 457Frankfurt: Rad s mladim obiteljima i katolička malonogometna liga ....................................... 458Kelkheim: Proslavljeno Nikolinje.................................................................................................... 459Offenbach: Predstavljanje prvopričesnika i dan folklora ............................................................. 460

OFS i FRAMADrniš: Slavlja u Frami i OFS-u ........................................................................................................ 461Imotski: Susret Frame samostanskog okružja ............................................................................... 461Imotski: Izbori u mjesnom bratstvu OFS-a ................................................................................... 462Održan izborni kapitul MB „Rane sv. Frane” Proložac ................................................................ 462Zmijavci: Izbori u mjesnom bratstvu Frame ................................................................................. 463Trstenik: Mjesno bratstvo OFS-a “Blagovijest” proslavilo blagdan sv. Elizabete Ugarske ....... 464Drniš: održan kapitul Zadarsko-šibenskog područnog bratstva OFS-a .................................... 466Podbablje: Održana Škola animatora za framaše .......................................................................... 467Runovići: Dan franjevačkog svjetovnog reda u župi .................................................................... 468Split-Dobri: Održan Izborni kapitul Mjesnog bratstva OFS-a „Gospe od zdravlja“ ................ 468Zavjetovanje u bratstvima OFS-a Imotski i Zmijavci ................................................................... 470

RAZNOFra Miroslav Modrić: GLAVICE, Gospin perivoj ......................................................................... 471 Apostolsko pismo “Misericordia et misera” – naglasci i poruke ................................................ 473 „Knjiga Mediterana“ i predstavljanje zbornika „Kačić“ ............................................................... 477Zbornik o dr. fra Jeronimu Šetki ..................................................................................................... 477Norbert Mette - Stipe Nimac: Praktična teologija ........................................................................ 478Fra Tomislav Dukić: Brošura za slavlje Badnje večeri .................................................................. 478Miljevci: Postavljen spomen reljef fra Šimi Samcu ...................................................................... 478

NAŠI POKOJNICI† Fra Mate Markota ........................................................................................................................... 479† Stjepan Čarić .................................................................................................................................. 484


IZ PROVINCIJALATA

RIJEČ O. PROVINCIJALA

Draga braćo!

Svako nas novo slavljenje Božića – svetko-vine Rođenja Gospodnjega - poziva da našu bogatu vjerničku i kulturnu baštinu njegujemo i izgrađujemo, kako bi ona svim ljudima do-bre volje i danas mogla biti izvor radosti, sreće i mira. Ali Božić nije samo tradicija, on je puno više – poziv svakom koji ga slavi da preispita svoje životne stavove i da mijenja sve ono što nije u skladu s temeljnim porukama Božića, a one su poziv na djela kršćanskog milosrđa, na djela kojima svjedočimo svoju ljudskost, huma-nost i ljubav… Božić, dakle, ima i onu svoju ozbiljniju stranu. Nije riječ samo o bajkovitom uprizorenju Isusovog rođenja. Riječ je o nečem puno značajnijem i ozbiljnijem. Bog nam u Isu-su nudi spasenje. Riječ Božja propitkuje i izazi-va naš često bezvoljni i uspavani način života, koji se odvija na marginama izazova i značenja. Blagdan Božića nas poziva da ne budemo samo promatrači slavlja koje se odvija oko nas, već da i mi u tom slavlju sudjelujemo, tražeći načine kako možemo osobno postati boljima a time i svijet učiniti boljim mjestom za život.

U svetkovini Božića, Bog nam se objavljuje kao ljubav i milosrđe. Tema milosrđa, i nakon zaključenja Jubilarne godine milosrđa, na koje nas je pozvao papa Franjo, najbolje se uklapa u sveukupni dekor božićnog i novogodišnjeg slavlja. Tamo gdje se ljudi tako često susreću s užasima života, teško je govoriti i naviještati istinu da smo svi rođeni iz Boga, da smo lju-bljena djeca Božja… Kao dio Crkve i društva, i vi ste, draga braćo, posebno u adventskom vre-menu, zajedno sa svojim vjernicima, inicirali i proveli brojne humanitarne aktivnosti, dokazu-jući time da ni ove godine niste zaboravili sve one potrebne, te promičući tako istinu da nam je, svima skupa, jako važno činiti ljude sret-nima, činiti dobro i doprinositi atmosferi mira

i radosti. Hvala vam u ime svih onih kojima je humanitarna zauzetost, vas i vaših vjernika, donijela radost i, makar na trenutak, izmamila osmjeh na lice. Osim tjelesnih djela milosrđa, ne bismo smjeli zaboraviti ni poziv na činjenje duhovnog milosrđa, koje od nas, duhovnih pa-stira, zahtjeva primjer strpljivosti, poniznosti, poučljivosti, oproštenja…

Božić nas podsjeća na neke temeljne životne potrebe, potrebu za ljubavlju, te posebno nagla-šava vrijednost ljudske i kršćanske obitelji… Upravo je obitelj danas najviše na kušnji jer se u nju uvlače neke pojave koje joj ne jamče sta-bilnost i dobru perspektivu. Svjestan važnosti obitelji, te temeljne stanice društva i Crkve, a ujedno pripremajući se za Treći nacionalni su-sret hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu , koji će se dogoditi 2018. godine u Gospinu Prasve-tištu u Solinu, Splitsko-makarski nadbiskup i metropolita, msgr. Marin Barišić uputio je Proglas svim vjernicima, očevima i majkama, napose redovnicima i redovnicama, da mole za naše obitelji. U novoj liturgijskoj godini- Godi-ni očinstva - koju smo otvorili Prvom nedjeljom došašća, u središtu naše pozornosti trebala bi se naći figura oca. Pokušajmo, draga braćo, u svojim brojnim nastupima i obraćanjima, veću pozornost iskazivati očevima naših obitelji, ohrabrujući ih u njihovom poslanju i ulozi. Či-nimo to strpljivo, s velikim pouzdanjem u Boga, koji jedini može dati snagu svima onima koji su svjesni svoje osobne slabosti i ljudske krhkosti. Naš će navještaj i poticaj biti utoliko snažniji, ukoliko i sami, kao duhovni očevi vjerničkih obitelji, budemo primjer snage, pouzdanja u Boga, požrtvovnosti, borbe, hrabrosti, ljubavi…

Na svetkovinu Krista Kralja, u splitskoj pr-vostolnici sv. Dujma, Splitsko-makarski nadbi-skup msgr. Marin Barišić, podijelio je red đa-konata, između ostalih i našem bratu fra Mariu


iz provincijalata

Lemi. Našem novozaređenom đakonu, koji će svoju đakonsku službu vršiti u župi sv. Luke u Otoku, čestitam od srca u ime cijele naše Pro-vincije, te ga preporučam u vaše molitve kako bi ostao ustrajan i dostojan vršitelj svetih čina, pouzdani službenik u Crkvi i na korist Narodu Božjem.

Ovogodišnja je svetkovina Gospe od Zdrav-lja u Splitu, naslovnika naše crkve, proslavljena na posebno svečan i dostojanstven način. Broj-nim liturgijskim slavljima, na sam dan svetko-vine, prethodile su, kroz devetnicu, zapažene duhovne i glazbene večeri. Prigodnim duhov-no-kulturnim programom, htjelo se, između ostaloga, posebno obilježiti značajne obljetnice na razini istoimene Župe i Svetišta. Vrhunac obilježavanja 80. obljetnice izgradnje crkve Gospe od Zdravlja, 70. obljetnice župe Gospe od Zdravlja, dogodio se ponovnom izvedbom Kantate Gospi od Zdravlja od strane zbora i orkestra HNK Split, koju je prije gotovo pola stoljeća skladao poznati hrvatski skladatelj Bo-ris Papandopulo. Hvala svima, koji su, u orga-nizacijskom i izvedbenom smislu, doprinijeli bogatom prigodnom duhovno-kulturnom pro-gramu!

Iza nas je, draga braćo, značajna godina u kojoj smo, kao provincijsko bratstvo, doživje-li mnoge radosti, ali i pokoju žalost, prije sve-ga opraštajući se od šestorice naših članova ili zbog izlaska nekih mladića iz naših odgojnih zavoda. U ovoj smo godini proslavili i Provin-cijski kapitul, osvrnuvši se na proteklo razdo-

blje i donoseći obvezujuće odluke i planove za naredno trogodište. Ne sumnjam da ćemo, uz Božju pomoć, svi zajedno raditi na ostvarenju zacrtanih planova, a posebno na jačanju naših uzajamnih ljudskih i duhovnih veza, što nam je Provincijski kapitul, posebno stavio na srce.

Svima vama, draga braćo, koji ste još u od-gojnim zavodima, vašim cijenjenim odgojite-ljima, vama, koji djelujete u neposrednom pa-storalu, u Domovini i inozemstvu, vama, koji skupljate snagu za nastavak školskih i fakultet-skim obveza, a na poseban način vama, draga braćo, koji nosite križ bolesti, teret osamljenosti i bespomoćnosti, želim, po proslavi Božića i ve-likih blagdana koji slijede, obilje Božje milosti da vas prati u vašem životu i radu, kao i u po-stojanoj molitvi.

Sretan i blagoslovljen Božić vama i svima onima koji su oko vas!

Sretna i blagoslovljena vam bila i Nova 2017. godina!

Uz franjevački pozdrav: Mir i dobro!

Br. 01-1083/2016.

Split, 13. prosinca 2016.

fra Joško Kodžoman, provincijski ministar


IZ TAJNIŠTVAIZ TAJNIŠTVA

SPLIT: ODRŽAN SASTANAK PROVINCIJSKOG DEFINITORIJA

U franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu u utorak, 15. studenoga 2016., održan je sastanak Provincijskog definitorija pod predsjedanjem provincijala fra Joška Kodžomana.Provincijski definitorij je imenovao braću za samostanske službe kako slijedi:

IMOTSKIFra Nedjeljko Čarapić - diskretFra Lazar Perica – diskret, duhovni asistent

Frame i koordinator Frame za samostansko okružje;

Fra Kristian Stipanović - animator liturgij-skog života, ljetopisac, dopisnik VP i mrežne stranice;

Fra Zoran Kutleša – duhovni asistent OFS-a i koordinator OFS-a samostanskog okružja;

Fra Željko Tolić – kustos samostanske zbir-ke, knjižničar i arhivist.

KARINFra Petar Klarić – animator liturgijskog

života, ljetopisac, arhivar, duhovni asistent OFS-a, dopisnik VP i mrežne stranice;

Fra Ivan Nimac – kustos samostanske zbir-ke i knjižničar;

Fra Božo Mandarić – duhovni asistent Frame.

KNIN• Fra Ivan Šimunac – diskret• Fra Branko Mijić – diskret, kustos samo-

stanske zbirke, knjižničar, arhivar;• Fra Ivan Lukač – animator liturgijskog ži-

vota, dopisnik VP i mrežne stranice, duhovni asistent Frame;

• Fra Marko Duran – ljetopisac, duhovni asi-stent OFS-a.

MAKARSKAFra Miroslav Bustruc – diskret;Fra Ivan Jukić – diskret;Fra Ante Čovo – animator liturgijskog živo-

ta, duhovni asistent OFS-a;Fra Miljenko Odrljin – dopisnik VP i mrež-

ne stranice, arhivar;

Fra Stanko Milanović Litre – ljetopisac, kustos samostanske zbirke i knjižničar.

MÜNCHENFra Jozo Župić – diskret;Fra Damjan Čovo – diskret;Fra Petar Komljenović – diskret; Fra Ivan Čugura - kao ekonom samostana,

po službi je diskret.Fra Ante Babić – animator liturgijskog živo-

ta, ljetopisac, dopisnik VP i mrežne stranice.

OMIŠFra Šimun Čugura – ljetopisac, dopisnik VP; Fra Stjepan Poljak - animator liturgijskog

života;Fra Stipe Bešlić – duhovni asistent OFS-a,

bibliotekar, arhivar.

SINJFra Antonio Mravak – diskret, duhovni asi-

stent Frame, dopisnik VP i mrežne stranice;Fra Miroslav Ančić – diskret;Fra Ivan Udovičić – diskret;Fra Pavao Vučković – diskret;Fra Perica Maslać – animator liturgijskog

života;Fra Petar Klapež – duhovni asistent OFS-a,

ljetopisac;Fra Mirko Marić – kustos samostanske

zbirke, knjižničar, arhivar.

SPLIT-DOBRIFra Ante Vugdelija – diskret;Fra Jozo Matić – diskret; Fra Ante Bešlić – diskret, duhovni asistent

Frame;


iz tajništva

Fra Danijel Stipanović – diskret;Fra Ante Udovičić – ljetopisac;Fra Stjepan Čovo – arhivar, knjižničar;Fra Ante Branko Periša – kustos samostan-

ske zbirke i duhovnih dobara;Fra Stipica Grgat – animator liturgijskog

života;Fra Jakov Begonja – duhovni asistent OFS-a.

SPLIT-TRSTENIKFra Bože Vuleta – diskret;Fra Ivica Jurić – diskret; Fra Ivan Grubišić – diskret;Fra Domagoj Volarević – animator liturgij-

skog života;Fra Marko Babić – ljetopisac;Fra Stipe Nimac – duhovni asistent OFS-a;Fra Ivica Jurić – dopisnik VP i mrežne stranice;Fra Petar Djukić – knjižničar;Fra Domagoj Runje – arhivar.

SUMARTINFra Milan Jašić – animator liturgijskog ži-

vota, arhivar;Fra Jakov Prcela – ljetopisac, kustos samo-

stanske zbirke;Fra Luka Norac Kevo – dopisnik Vjesnika

Provincije i mrežne stranice, knjižničar;

ŠIBENIKFra Ante Vukušić – diskret;Fra Nikola Ćurčija – diskret; Fra Božo Ćurčija – diskret;Fra Božo Morić – animator liturgijskog ži-

vota, ljetopisac, duhovni asistent OFS-a;Fra Kristijan Perković – duhovni asistent

Frame, dopisnik VP i mrežne stranice.

VISOVACFra Marko Nimac – diskret;Fra Tomislav Brekalo – diskret; Fra Stojan Damjanović – diskret;

Fra Jure J. Šimunović – animator liturgij-skog života, dopisnik VP i mrežne stranice, knjižničar;

Fra Damir Ćiro Čikara – duhovni asistent OFS-a i Frame

Fra Božo Duvnjak – kustos samostanske zbirke, ljetopisac, arhivar.

ZAGREBFra Leo Delaš – diskret;Fra Marijo Radman – diskret, duhovni asi-

stent Frame; Fra Nikica Ajdučić – animator liturgijskog

života, dopisnik VP i mrežne stranice;Fra Ante Crnčević – kustos samostanske

zbirke, knjižničar, arhivar;Fra Mate Matić – duhovni asistent OFS-a,

ljetopisac.

ZAOSTROGFra Mario Jurišić – diskret, kustos samo-

stanske zbirke, arhivar, knjižničar;Fra Vinko Prlić – diskret;Fra Kristijan Šilić – duhovni asistent Fra-

me;Fra Branko Brnas – animator liturgijskog

života, dopisnik VP i mrežne stranice, ljeto-pisac.

******Fra Mario Lemo pripušten je na red đakona-ta, koji će primiti na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju 20. studenoga 2016. godine.Nakon ređenja fra Mario će vršiti pastoralni praktikum u župi Otok.Fra Josip Grbavac pridružen je samostanskoj obitelji u Imotski, a pastoralno će pomagati u župi Podbablje.


iz tajništva

FRA MARIO LEMO ZAREĐEN ZA ĐAKONANa svetkovinu Krista Kralja, 20. studenoga 2016., u katedrali sv. Dujma u Splitu mons. Marin Ba-rišić, nadbiskup splitsko-makarski, zaredio je fra Marija Lemu za đakona.

FRA DARIJO STANKOVIĆ NAPUSTIO PROVINCIJUFra Darijo Stanković, bogoslov, dopisom od 12. listopada 2016. napustio je našu Provinciju. Želi-mo mu mnogo uspjeha u daljenjm životu zagovorom sv. Franje Asiškog.

OBLJETNICE SMRTI ČLANOVA PROVINCIJE – 2017.Napomena: Stupci redom označavaju: prezime i ime, datum smrti, mjesto pokopa, mjesto rođe-nja, dob, a praznina u zadnjem stupcu označuje braću koja su bili svećenici.

250. obljetnica smrti

1. Šantić, fra Ivan 10. 01. 1767. Visovac 802. Matković, fra Bonaventura 10. 02. 1767. Zaostrog Vrgorac 38 Brat3. Rosić, fra Ante 16. 02. 1767. Zaostrog Broćno 554. Đipalo, fra Petar 16. 03. 1767. Sinj Lučane 45 Brat5. Biličić, Petar 30. 03. 1767. Omiš Omiš 65 Subrat6. Mandušić, fra Pavao 16. 05. 1767. Visovac Drniš 717. Grecacolona, fra Danijel 24. 06. 1767. Knin Zadar 50 Brat8. Mirčetić, fra Jure 20. 07. 1767. Vrlika Vrlika 22 Klerik9. Zoričić, fra Šimun 25. 07. 1767. Visovac Rupe 21 Klerik10. Tremoli, fra Frano 26. 11. 1767. Karin Obrovac 3611. Pinić, Timotej 14. 12. 1767. Skradin Subrat


12. Buljan, fra Ivan 03. 02. 1817. Bitelić Sinj 6113. Gambirasi, Bartul 04. 02. 1817. Knin 70 Subrat14. Nakić, Mihovil 18. 04. 1817. Drniš 60 Subrat15. Čulić, fra Anđeo 23. 04. 1817. Prgomet Brštanovo 3216. Juranić, fra Andrija 08. 05. 1817. Karin Perušić 5617. Alfirević, fra Petar 14. 05. 1817. Sinj Kaštel Sućurac 7518. Vučković, fra Pavao 20. 06. 1817. Sinj Sinj 8019. Labrović, don Frano 13. 07. 1817. Skradin Subrat20. Protrka, fra Ante 17. 07. 1817. Karin Bosna 3721. Bujas, fra Andrija 09. 09. 1817. Šibenik Šibenik 6422. Perčin, Josip 24. 09. 1817. Visovac Miljevci 68 Subrat23. Profetić (Antičević), Jakov 29. 09. 1817. Dol (Brač) 60 Subrat24. Vranjican, don Nikola 18. 10. 1817. Pučišće 95 Subrat25. Maroević Kravić, fra Andrija 27. 12. 1817. Opuzen Muć 56


iz tajništva


26. Šuman, fra Aleksandar 13. 01. 1867. Sinj Komin 2427. Žižić, fra Joakim 24. 02. 1867. Perušić Rupe 3528. Cvitanović Bezer, fra

Anđeo 10. 03. 1867. Brist Igrane 50

29. Brajković, fra Frano 27. 06. 1867. Zaostrog Živogošće 8830. Bilić, fra Vjenceslav 08. 12. 1867. Sinj Hrvace 2631. Jerkunica, fra Frano 21. 12. 1867. Split Kaštel Sućurac 2732. Mlinar, fra Ljubomir 31. 12. 1867. Promina Promina Klerik


33. Kokić, fra Karlo 28. 05. 1917. Omiš Proložac 22 Klerik34. Samac, fra Jure 11. 06. 1917. Stankovci Miljevci 64


35. Vuković, fra Filip 20. 02. 1967. Split Sinj-Glavice 7836. Topić, fra Frano 12. 07. 1967. Knin Siverić 85

OBLJETNICE SMRTI ČLANOVA PROVINCIJE - 2018.250. obljetnica smrti

1. Bonušić, fra Ante 03. 01. 1768. Zaostrog Broćno 272. Markotić, fra Luka 19. 01. 1768. Imotski Vrgorac 48 Brat3. Vukasović, fra Mihovil 04. 03. 1768. Brštanovo Sinj-Brnaze 704. Buljan, fra Ilija 18. 04. 1768. Sinj Bitelić 30 Brat5. Glavašević, don Vid 25. 04. 1768. Makarska Subrat6. Budimir, fra Ante 08. 05. 1768. Živogošće Drniš 21 Klerik7. Olujić, fra Grgo 13. 05. 1768. Imotski Lovreć 608. Knežević, fra Petar 18. 06. 1768. Sinj Knin 689. Miletić, fra Ante 27. 06. 1768. Živogošće Broćno 5010. Kraljević, don Andrija 10. 07. 1768. Skradin 74 Subrat11. Čulić, fra Bonaventura 14. 08. 1768. Sinj Sinj Klerik12. Kačić Miošić, fra Grgo 03. 09. 1768. Korčula Brist 5513. Arbanas, fra Frano 26. 12. 1768. Visovac Jezera 39


14. Elez, fra Filip 27. 01. 1818. Sinj Ogorje 6215. Radonić, Stjepan 16. 02. 1818. Podgora 91 Subrat16. Ribarević, fra Frano 06. 04. 1818. Sumartin Bast 8817. Gianuzzi, Bartul 18. 05. 1818. Split 72 Subrat18. Tadić, Ivan 29. 05. 1818. Split Subrat19. Signorelli, Frano 07. 06. 1818. Split 60 Subrat


20. Franković, fra Mihovil 23. 08. 1818. Visovac Miljevci 4821. Kunac, fra Petar 04. 09. 1818. Sinj Potravlje 4822. Buljan, fra Bonaventura 10. 09. 1818. Otok Bitelić 7823. Marasović, fra Jeronim 22. 11. 1818. Jasenice Rupe 5324. Mazalin, fra Jeronim 18. 12. 1818. Visovac Miljevci 54


25. Medak, fra Ante 02. 01. 1868. Brač Komin 7326. Medić, fra Ante 11. 01. 1868. Split Kaštel Štafilić 2527. Vuksan, fra Stjepan 09. 02. 1868. Omiš Podbablje 3028. Katavić, fra Ivan 18. 03. 1868. Imotski Kreševo 29. Baćić, fra Nikola 01. 05. 1868. Knin Miljevi-Drinovci 2730. Lubin, fra Serafin 27. 05. 1868. Sinj Sinj 2531. Topić, fra Ivan 11. 06. 1868. Italija-Rim Split 77 Biskup32. Bilandžijić, fra Ivan 30. 06. 1868. Brač Dicmo 7633. Djaković, fra Krsto 14. 08. 1868. Makarska Goriš 24 Klerik34. Juraković, fra Vice 21. 08. 1868. Zaostrog Živogošće 8835. Žunić, fra Frano 15. 10. 1868. Šibenik Primorski Dolac 59


36. Kačić Peko, fra Petar 28. 07. 1918. Živogošće Gradac n/m 8937. Bilić, fra Danijel 01. 09. 1918. Ugljane Studenci 5238. Tomaš, fra Vjekoslav 15. 09. 1918. Split Kaštel Lukšić 5539. Gojo, fra Frano 21. 09. 1918. Kamen Kamen 20 Klerik40. Špika, fra Ante 18. 10. 1918. Sinj Seget 6441. Gojak, fra Ante 18. 10. 1918. Živogošće Veliko Brdo 5242. Radnić, fra Ladislav 26. 10. 1918. Karin Perković-Sitno 7743. Pilipić, fra Stjepan 25. 11. 1918. Zlopolje Knin 3244. Šulenta, fra Stjepan 30. 12. 1918. Imotski Drašnice 37


45. Vrcan, fra Ćiro 25. 01. 1968. Split Veliko Brdo 7646. Živković, fra Špiro 14. 05. 1968. Šibenik Zaton 73

OBLJETNICE SMRTI ČLANOVA PROVINCIJE - 2019.250. obljetnica smrti

1. Filipović, fra Petar 08. 02. 1769. Sinj Ramljane 632. Ljubičić, fra Pavao 08. 03. 1769. Sinj Sinj 583. Vidović, fra Josip 27. 03. 1769. Herceg Novi 544. Balajić, fra Andrija 11. 04. 1769. Prim. Dolac Sinj-Karakašica 65

iz tajništva


5. Pletikosa, fra Jakov 17. 04. 1769. Brač Piramatovci 656. Pelajić, fra Nikola 18. 04. 1769. Visovac Stankovci 647. Cvitanović, fra Nikola 06. 07. 1769. Zaostrog Podaca 60 Brat8. Svračković, fra Marko 09. 09. 1769. Karin Šibenik 369. Samaluk, fra Jure 12. 10. 1769. Korčula Mandalina 70


10. Miošić, Paško 16. 01. 1819. Brist Brist 50 Subrat11. Blašković, Fabijan 27. 02. 1819. Makarska Šolta 91 Subrat-biskup12. Kostanić, fra Frano 12. 03. 1819. Zaostrog Drvenik 7213. Rupčić, fra Marko 27. 03. 1819. Omiš Broćno 8414. Loze, fra Jeronim 01. 07. 1819. Omiš Slivno 8615. Tonšić, don Marko 12. 10. 1819. Pražnice 94 Subrat16. Kraljević, fra Ante 08. 11. 1819. Rupe Komin 4217. Muskopolo, fra Paško 19. 11. 1819. Dubravice 9818. Ujević, don Grgo 19. 11. 1819. Krivodol 80 Subrat19. Herceg, fra Ante 14. 12. 1819. Omiš Vrgorac 4320. Vuletić Miač, fra Ante Marijan 23. 12. 1819. Makarska Tučepi 80 Brat


21. Tomašević, fra Luka 07. 02. 1869. Zaostrog Baćina 6822. Vidošević, fra Marko 04. 08. 1869. Promina Mostar 6823. Mrčela, don Ante 07. 08. 1869. Srinjine 87 Subrat24. Franičević, Ivan 12. 08. 1869. Sućuraj 80 Subrat25. Marčelić, don Ante 07. 09. 1869. Poljica 87 Subrat26. Šimunović, fra Mate 18. 10. 1869. Šibenik Knin 6627. Lucić, fra Lovre 04. 11. 1869. Imotski Bosna


28. Klarić, fra Danijel 03. 02. 1919. Visovac Dubravice 67


29. Crnica, fra Ante 24. 04. 1969. Zagreb Zaton 7730. Eterović, fra Jerko 11. 05. 1969. Zagreb Pučišća 5831. Rakić, fra Frano 03. 06. 1969. Split Vrgorac 70

iz tajništva


PROGLAS NADBISKUPA BARIŠIĆA ZA GODINU OČINSTVAProglas svim vjernicima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji

u pripravi za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu 2018., pod geslom: „Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskog poslanja“

Braći svećenicima,Redovnicima i redovnicama,Očevima i majkama,Svim kršćanskim vjernicima.

Draga braćo i sestre!1. Obitelj, kolijevka i nositeljica života, prva

je prenositeljica vjere i odgojiteljica u kršćan-skom življenju.

Ova temeljna stanica društva i Crkve u po-sljednje vrijeme susreće se s mnogobrojnim po-teškoćama i raznim iskušenjima. Naše obitelji, roditelji – očevi i majke – i djeca, često su da-nas izloženi ekonomskoj nesigurnosti, udarima određenih idejnih strujanja i društvenih trendo-va koji žele rastočiti naravno shvaćanje braka i obitelji. K tome, mnogi su muškarci i žene nedovoljno pripremljeni i ne snalaze se u brač-nim i roditeljskim ulogama. Pod tim i drugim izazovima nerijetko pucaju bračne veze i slabe obiteljske i društvene vrijednosti.

2. Svjesna tih ugroza i opasnosti kao i svo-je spasenjske zadaće, Crkva ustrajno naviješta kršćanski nauk o braku – zajednici muškarca i žene – koji po Božjoj promisli ima svoju trajnu vrijednost i nezamjenjivo poslanje. Zato novom zauzetošću želimo promicati vrijednost svakog ljudskog života i ohrabriti naše obitelji u brač-nom zajedništvu, otvorenosti prema rađanju i odgoju djece, u međusobnoj ljubavi i vjernosti.

3. Papa Franjo je na dvije posljednje biskup-ske sinode zajedno s pastirima Crkve iz cijeloga svijeta raspravljao o stanju i poslanju obitelji u današnjem svijetu. U dokumentu „Radost lju-bavi“ dao je poticaje svima nama da pojačamo predbračne pouke i pripreme, a u obiteljskom pastoralu svjetlom vjere, snagom molitve i sa-kramenata Crkve, krijepimo i milosrdno pra-timo hod i rast naših očeva i majki u njihovu roditeljskom poslanju.

4. Poštovani vjernici, na tom putu radosti ljubavi, radosno vam objavljujem da će naša Splitsko-makarska nadbiskupija biti domaćin Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati u Solinu 2018., pod geslom “Očinstvo i majčinstvo: dva lica rodi-teljskog poslanja“.

Godina pred nama, od Prve nedjelje Došašća 2016. do svetkovine Krista Kralja 2017., bit će posvećena očinstvu kao jednom licu roditelj-skog poslanja. Sljedeću godinu posvetit ćemo majčinstvu.

Poznato je kako danas u vremenu brzih pro-mjena, moralnog relativizma i različitih kriza, ni očeve nije mimoišla kriza identiteta. Muškar-ci i očevi teško se snalaze, a uloga oca u obitelji kao da se smanjuje ili potiskuje. Očevi ponekad djeluju izgubljeno, neki se povlače pod teretom odgovornosti, upadaju u razne ovisnosti ili teš-ko prihvaćaju svoju obiteljsku dužnost.

5. Zato u ovoj godini želimo osobito razmi-šljati o očinstvu kako bismo dublje shvatili za-daću i poslanje naših očeva u kršćanskim obite-ljima, a onda i u društvu. U međusobnoj ljubavi, poštovanju i opraštanju sa svojim suprugama, očevi pružaju osnovni obiteljski temelj za zdra-vo odrastanje svoje djece. Svojom skrbi, brigom i mudrošću daju obitelji i djeci sigurnost i zašti-tu, smjer u duhovnom rastu te snagu i identitet u kršćanskom odgoju.

Sam Bog – izvor svakog života, pun ljuba-vi i milosrđa prema čovjeku kojeg je stvorio na svoju sliku – objavio nam se kao Otac nebeski. U Isusu Kristu – Licu Očeva milosrđa – poslao nam je Spasitelja da obnovi grijehom narušenu svoju sliku u nama, cijelo naše ljudsko biće, naš um i srce, naše odnose, naše obitelji i naše poslanje. Nebeski otac izvor je i snaga svakog očinstva.

6. Draga braćo i sestre, dok s ovim Adventom započinjemo novu crkvenu godinu, ulazimo i u

iz tajništva


godinu posvećenu očinstvu. Stoga, uključimo se u liturgijska slavlja i pastoralna događanja kako bismo posvijestili i osnažili očinsku ulogu kršćanskih muževa u obitelji. U tom duhu sve vas zajedno: svećenike, redovnike i redovnice, a osobito kršćanske vjernike, napose očeve, po-zivam da se osobnom i obiteljskom molitvom, zajedničkim liturgijskim slavljima, odgojem i osobnim rastom u vjeri, uključite u župni i nad-biskupijski pastoralni hod „Godine očinstva“, te pripravu Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu 2018.

Neka sve naše obitelji, domove i domovinu, prati pomoć i zagovor sv. Josipa – čuvara Svete obitelji – koga je Bog Otac odabrao da u praved-nosti i ljubavi skrbi za Betlehemsko dijete Isu-sa Krista i njegovu majku Bogorodicu Mariju. A na sve vas zajedno zazivam Božji blagoslov.

Vaš brat i nadbiskup,

Marin Barišić,splitsko-makarski nadbiskup i metropolit

U Splitu, na Prvu nedjelju Došašća, 27. studenoga 2016. godine.

iz tajništva


IZ ŽIVOTA PROVINCIJE

ŠIBENIK-VAROŠ: MISIJSKA NEDJELJA Poziv širenja Radosne vijesti u svakom vre-

menu, a posebno u ovoj godini Milosrđa upu-ćen je svim ljudima dobre volje, pa je tako i ove godine naša župa u nedjelju, 23. listopada 2016., slavila svetu misu povodom Svjetskog dana misija, koji se u svijetu uvijek slavi pred-zadnju nedjelju mjeseca listopada.

Na početku smo u svečanoj procesiji ušli u Crkvu, odjeveni u nošnje naroda Afrike i robu naših misionara koji svojim životom ukazuju na živo djelo misionarskog služenja i naviještanja riječi Božje u raznim krajevima svijeta. Fra Kri-stian je na početku svete mise istaknuo kako biti misionar ne znači kako često zamišljamo samo ići u daleke zemlje Afrike, Azije i cijeloga svi-jeta kako bi drugima navijestili Krista, već kako je prvo mjesto našeg misionarskog djelovanja upravo mjesto i ljudi gdje živimo, naša obitelj, prijatelji, naše društvo, posao gdje radimo i da tu najviše možemo doprinijeti i svjedočiti da smo Božji i da smo od Boga poslani jer to riječ „misija, misionar“ i znači, „biti poslan, imati poslanje, zadaću“, a to ne možemo ako sami ni-smo primili Riječ Božju i ne živimo je u svojim životima.

Molitve i recital koji smo izveli preko svete mise pripremila je s. Antonija s djecom i na taj način željeli smo približiti svima okupljenima da je Isus onaj koji nas prati u susretu sa svakim čovjekom koji treba našu pomoć i ljubav. Po-sebno je radosno bilo moliti „Oče naš“ na mashi jeziku, kojim se služe pripadnici plemena Bus-hi, u današnjem Kongu:Larha oli omu mpingu, izino lyawe likuzibwe; obwami bwawe buyishage oku valonza kube en’igulu nk’omu mpingu. Ene na ngasi lusiku orhuhe eci rhwalya, onar-hubabalire ebyaha birhu, nk’oku nirhu rhubabablira abarhujirira amabi. Orhanarhulekaga rhwahirima omu mashumi mabi. Ci orhulikuze omu kubi. Amen.

Svojim djelima solidarnosti i mi pomažemo misionarima da Radosnu vijest objave svakom čovjeku i zato svu prikupljenu milostinju ove nedjelje šaljemo za pomoć našim misionarima u svijetu, koji se trude da Crkve postane maj-ka za sve narode i izvorište novog obnovljenog Kristova svijeta.


iz života provincije

IMOTSKI: SMOTRA DJEČJIH ZBOROVA U samostanu sv. Franje u Imotskom u subo-

tu, 29. listopada 2016., održana je smotra dječ-jih zborova imotskoga samostanskog okružja u sklopu proslave 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Turaka. U smotri je sudjelo-valo oko 340 djece iz dječjih zborova Imotskog, Lovreća, Podbablja, Poljica, Prološca, Runovi-ća, Studenaca, Vinjana i Zmijavaca, u pratnji svojih voditelja i župnika.

Susret je počeo u 10 sati u crkvi sv. Franje pripremom za svetu ispovijed, što je održao fra Denis Šimunović, župnik Vinjana. Nakon toga djeca su imala prigodu za ispovijed, a za vrije-

me ispovijedanja molila se krunica, što je ani-mirala s. Jasna Kasalo.

U 10:45 počelo je euharistijsko slavlje koje je predvodio gvardijan fra Kristian Stipanović, uz koncelebraciju fra Nedjeljka Čarapića, žu-pnika Podbablja, i fra Zorana Jonjića, župnika Studenaca.

Nakon svete mise svaki je zbor nastupio za-sebno te otpjevao jednu pjesmu u čast Blažene Djevice Marije. Susret je završen ručkom ispod samostanskog cedra.

BILICE: PROSLAVLJENA 50. OBLJETNICA ŽUPE Pedeset godina od osnutka župe Bilice pro-

slavljeno je u subotu, 29. listopada 2016., sve-čanim misnim slavljem koje je predvodio ši-benski biskup Tomislav Rogić u župnoj crkvi Gospe od Pomišljaja. Među koncelebrantima bili su i bivši župnici Bilica: fra Josip Klarić, fra Silvestar Bota, fra Žarko Josip Mandarić, fra Tomislav Brekalo, te aktualni župnik fra Ante Vukušić.

Slavlje je započelo pozdravnim riječima taj-nice župnog pastoralnog vijeća Nade Mikulan-dre. Biskup Tomislav Rogić u homiliji vjernike Bilica potaknuo je na življenje crkvenosti kroz župnu zajednicu.

Šibenski biskup Josip Arnerić osnovao je 4. studenoga 1966. šest novih župa šibensko-ga dekanata: Srca Isusova na Baldekinu, Bez-grješnoga Začeća u Crnici, Pohođenja Marijina



u Njivicama, Uznesenja Marijina u Bilicama, Gospe od Zdravlja u Dubravi i Župu sv. Jero-nima u Meterizama, kazao je župnik Vukušić. Proslava obljetnice ujedno je i duhovna obnova župe. Vjernici su se čitavu godinu pripremali za župnu obljetnicu. U ime župne zajednice riječi pozdrava o. Biskupu uputila je Nada Mikulan-dra ovim riječima:

„Oče Biskupe, dobro nam došli! Pozdrav-ljam Vas u ime svih članova naše župne zajed-nice. Također pozdravljam generalnog vikara naše Biskupije, mons. Marinka Mlakića, kao i sve ovdje prisutene dosadašnje župnike članove Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja: Fra Josipa Klarića, fra Josipa Žarka Mandarića, fra Silvestra Botu, fra Tomislava Brekala. Po-zdravljam župnika susjedne nam Župe Dubra-va, fra Žarka Maretića, tajnika Biskupije don Roka Glasonovića, a posebno našeg župnika fra Antu Vukušića. Zahvaljujem vam svima na va-šem sudjelovanju u ovom misnom slavlju.

Vjerujem oče Biskupe kako će Vaš prvi po-sjet našoj Župi ostati Vama i nama u najljepšem sjećanju. S molitvom i zahvalnošću pratili smo Vaše ređenje na dan svetkovine sv. Jakova u našoj Katedrali, shvaćajući kako je to osobito vrijeme milosti na cijelu našu Biskupiju, a time i za našu Župu.

Naša Župa broji oko 750 obitelji; više 2.500 duša, raspoređenih u 5 naselja, odnosno 24 za-seoka. I te brojke iz dana u dan rastu. Grade se nove kuće i stanovi, doseljavaju se nove obite-lji, po desetak novih obitelji na godišnjoj razini.

Na ovom prosotoru kršćanstvo se spominje već u VI. st. , o čemu svjedoči i starokršćan-ska bazilika iz tog vremena, u Stublju na kojoj se danas vrše arheološka iskapanja. U XIII. st. naše je mjesto pripadalo župi Žažvina. U novi-joj povijesti, sve do prije 50.- godina unatrag, pripadali smo Župi Gospe van Grada.

Danas, ovdje na biličkom Taboru, u našoj Crkvi Gospe od Pomišljaja, slavimo zlatni jubi-lej - 50. –obljetnicu osnutka naše Župe.

Zahvaljujemo Bogu na tome, a zahvaljujemo i na ovom providonosnom daru, na Vašem po-sjetu i na tome što smo mogli sudjelovati u pri-premi ovog slavlja i biti njegovi sudionici. Za-hvaljujemo i dosadašnjim župnicima, fratrima Franjevačke Provincije Presvetog Otkupitelja koji su nas poučavali i vjeri, ali i našim starima koju su živu vjeru prenosili na nas. Bez njih, niti mi danas ovdje ne bi bili.

Oče Biskupe, želimo da Vama i nama uvijek bude „sve i u svemu Krist“.

DRNIŠ: ODRŽAN 4. FESTIVAL ZBORSKE DUHOVNE GLAZBE „JUBILATE DEO“

U Drnišu je u subotu, 29. listopada 2016., pred mnoštvom okupljenih Drnišana i njihov gostiju održan četvrti po redu Festival zborske duhovne glazbe „Jubilate Deo“. Manifestacija koja ide prema tome da postane tradicionalna, okupila je oko 150 pjevača iz šest amaterskih zborova. Ove godine Drniš su posjetili zborovi sa područja od Pirovca do Gradca kod Makar-ske. Uz domaći Gradski pjevački zbor „Neu-ma“, koji je uz Pučko otvoreno učilište Drniš i Župu Gospe od Ružarija i organizator cjeloku-pnog događanja, priredili su raznolik i zanimljiv zborski repertoar. U programu čiji je voditelj bio Marko Šiklić, drniška publika mogla je uživati u izvedbama nadahnutima gregorijanskim kora-lom, djelima baroknih autora, obradama tradici-

onalnih pučkih pjesama, skladbama hrvatskih i svjetskih suvremenih autora te na samom kraju koncerta u skladbi Hail Holy Queen iz filma Re-dovnice nastupaju u sjajnoj izvedbi Hrvatskog pjevačkog društva „Bijaćka vila“ iz Kaštela pod ravnanjem prof. Andre Čale.

Na samom početku programa domaći Grad-ski pjevački zbor „Neuma“ kao pozdravnu pje-smu svim izvođačima i posjetiteljima izveo je Laudate Domino Lorenza Perosija. Uslijedilo je službeno otvaranje Festivala od strane drniškog gradonačelnika Josipa Begonje nakon čega je koncertni program mogao početi. Zborovi su se predstavili izvedbama triju pjesama duhovnog karaktera. Mješoviti katedralni zbor iz Šibenika je pod ravnanjem prof. Jelene Mikulandra izveo



skladbe Krešimira Magdića, Anđelka Klobučara i Knuta Nystedta. Mješoviti zbor župe sv. Roka iz Jesenica je uz tradicionalnu Božanskog srca u obradi njihovog voditelja prof. Slave Toma-ša, predstavio hrvatske skladatelje Ivana Zajca i Matu Lešćana. Iz Pirovca je stigao Pjevački zbor „Sveti Juraj“ koji je uz vodstvo prof. Josi-pe Martinović izveo dvije skladbe suvremenih autora (Ola Gjeilo, Keith Hampton) te Bogoro-dice Djevo Sergeja Rahmanjinova. I već spo-menuti Kaštelani pjevali su Bogorodici (Arvo Pärt), a dojmljiv je bio Psalam 51. skladatelja Andre Čale. Jedini ženski zbor ovogodišnjeg programa bio je Ženski zbor Gradac iz Grad-ca kod Makarske koji se uz dirigentsku palicu prof. Ivane Andrijašević predstavio obradama gregorijanske Aleluje i izraelske Hevenu sha-lom aleichem, a za početak su izvele Ave maris stella Benedetta Pellizzarija. Gradski pjevački zbor „Neuma“ je premijerno izveo Introito per Epifania (Giovannija Battiste Borghija), dje-lo izvučeno iz prašine šibenskog biskupijskog arhiva. Uslijedile su obrade podravske narodne Tužno plače i Siyahamba, pjesma afričkog na-roda Zulu.

Neumina vjerna publika koja ju već godina-ma prati na svim domaćim nastupima, i ovoga je puta podržala i aplauzom nagradila izvedbe svih prisutnih izvođača. Predstavnici organiza-tora, direktor Pučkog otvorenog učilišta Drniš Davor Čupić i predsjednica Gradskog pjevač-kog zbora „Neuma“ Josipa Prpa, svim zboro-vima su uručili prigodne zahvalnice, a župnik Župe Gospe od Ružarija fra Damir Ćiro Čikara izrazio je zadovoljstvo predstavljenim progra-mom te poželio svijetlu budućnost ovoj manife-staciji. Budući da se Festival zborske duhovne glazbe „Jubilate Deo“ svake godine održava u Marijinom mjesecu listopadu i u crkvi Gospe od Ružarija te pred kipom Meštrovićeve Gos-pe Petropoljke, na samome kraju koncerta svi izvođači zajednički pjevaju jednu marijansku pjesmu. Ove godine je pod ravnanjem Neumine voditeljice prof. Jelene Prpa u drniškoj župnoj crkvi oko 150 pjevača izvelo pjesmu Gospi od milosti autora fra Milana Jašića (tekst Kazimir Žeravica). Nakon koncerta održan je Okrugli stol na kojem su voditelji navedenih zborova raspravljali o aktualnim zborskim temama.

SPLIT-TRSTENIK: SUSRET BOGOSLOVA I ŠTIĆENIKA CENTRA JURAJ BONAĆI

U srijedu, 9. studenoga 2016., slavljena je sveta misa u crkvi Presvetog Otkupitelja na Tr-steniku za korisnike centra za odgoj i obrazova-nje „Juraj Bonaći“ (Firule). Sveto misno slavlje koje je započelo u 14 sati predslavio je gvar-dijan franjevačkog samostana na Trsteniku fra Domagoj Runje, a u koncelebraciji je bio i ma-gistar bogoslova fra Ivica Jurić. U propovjedi je gvardijan fra Domagoj uključio same sudionike slavlja uputivši nekoliko pitanja na koja su oni

koji su znali odgovor rado odgovorili. Zajedno sa štićenicima Centra na misi su sudjelovali i bogoslovi koji su animirali pjevanje, a u samoj organizaciji ovog susreta pomogla je bogoslov-ska karitativna sekcija.

Nakon svete mise kroz razgovor i pjesmu održan je zajednički susret štićenika i franjevač-kih bogoslova koji su pripredili i domjenak za sve sudionike.

HODOČASNICI IZ BRELA I TUČEPA U SVETIŠTIMA U EUROPI Oko osamdesetak hodočasnika iz župe Sve-

tog Ante iz Tučepa i župe svetog Stjepana pr-vomučenika iz Brela predvođeni svojim župni-cima fra Nedjeljkom Šabićem i don Stjepanom Lončarom hodočastilo je od ponedjeljka, 7. stu-denog, do subote, 12. studenog 2016., u neko-liko svetišta u Austriji i Poljskoj u organizaciji

putničke agencije „Smisao života“ predvođeni gospodinom Mijom Rakom.

Prvog dana svoga hodočašća posjetili su slavno svetište Majke Slavenskih naroda u Ma-riazellu u Austriji koje se nalazi na 864 metara nadmorske visine u visokim Štajerskim alpama. U kasnim popodnevnim satima slavili su sve-



tu misu na Milosnom Gospinom oltaru (kapeli) koja se nalazi u sredini velebne Gospine bazi-like. Misno slavlje predvodio je i propovijedao fra Nedjeljko uz koncelebraciju don Stjepana. Hrvatske hodočasnike ugodno je iznenadio prvi ovogodišnji snijeg. Hodočasnici su prenoćili u Mariazellu, te su u utorak, 8. studenog u jutar-njim satima krenuli za Trnavu u Slovačku gdje su posjetiti grob i slavili svetu misu kod Sve-

tog Marka Križevčanina, hrvatskog mučenika. Zatim su se uputili dalje za Krakow. Velika je milost bila slaviti misu u crkvi Božanskoga Mi-losrđa u Krakowu. U četvrtak, 10. studenoga, hodočastili su u Čenstohovu gdje su u 17.30 sati misu slavili u kapeli Srca Isusova na Jasnoj Gori. Na povratku za Dalmaciju hodočastili su još u Mariju Bistricu.

SPLIT: PREDSTAVLJENO “TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVA-NJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOG OTKUPITELJA II“

U dvorani Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, 10. studenoga 2016., pred-stavljen je drugi zbornik enciklopedijskog for-mata pod nazivom „Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja II, koji je uredio fra Stipica Grgat, donedavno profesor Glazbene umjetnosti na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju i vo-ditelj crkvenih zborova u splitskoj župi Gospe od Zdravlja, a objavila Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja u Splitu kao 8. Svezak iz glazbenog niza „Nova et vetera” Zbornika Ka-čić iz Splita.

U ime domaćina nazočne je pozdravio aka-demik Davorin Rudolf koji je izrazio radost i zadovoljstvo predstavljanja ovoga velebnoga

djela. Zatim je u ime Franjevačke provincije iz Splita pozdravne riječi uputio provincijal fra Joško Kodžoman koji je naglasio kako su se fra-njevci od osnutka Provincije (1735.) do danas trudili dati svoj doprinos i na kulturnom polju što pokazuje i ovo djelo fra Stipice Grgata koji je iz ljubavi prema glazbenoj umjetnosti ostva-rio da na vidjelo iziđe i ovaj drugi svezak. U na-stavku je o. Provincijal istakao kako su franjev-ci bili i graditelji glazbala, a osobito orgulja, i da im je ‘notno crtovlje bilo kruh svagdanji’. Fra Stipica je i ovim djelom sačuvao glazbenu ba-štinu od zaborava i dao mogućnost da tu auten-tičnost naše pjesme mogu čuti ne samo vjernici u našim crkvama nego i posjetitelji Lijepe naše. Ovo glazbeno blago je suhozid koji govori o na-



šoj povijesti i o našoj vjeri. Na kraju je o. Pro-vincijal čestitao i zahvalio fra Stipici i njegovim suradnicima na ovom izdanju i najavio njegov novi istraživački rad na ovom polju zaželjevši mu mnogo entuzijazma u nastavku rada kako bismo imali cjelovit uvid i zaokruženi pogled na dio bogatoga, nacionalnoga, tradicijskoga, crkvenoga, pučkog, glazbenog fundusa.

dr. sc. Vito BalićFranjevačko dragocjeno izdanjePozdravljam sve nazočne i drago mi je što

mogu predstaviti novi, drugi zbornik pod nazi-vom Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Fra-njevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja II. (2015), koji je uredio fra Stipica Grgat, a obja-vila Franjevačka provincija Presvetoga Otkupi-telja u Splitu kao 8. svezak iz glazbenog niza Nova et vetera Zbornika Kačić.

U ovom predstavljanju kratko bih ukazao na kontekst objavljivanja sabrane građe pučkog pjevanja, a potom prešao na prikaz strukture zbornika.

Ideju za ediciju poput ove potaknula je Upra-va Franjevačke provincije Presvetoga Otkupite-lja i franjevaci – glazbenici koji djeluju u njoj, a od samog početka stručnim savjetima podupira-li su je muzikolozi dr. sc. Hana Breko Kustura i dr. sc. Gorana Doliner, prerano preminuli dr. sc. Miljenko Grgić te etnomuzikolog dr. sc. Joško Ćaleta.

Muzikologinja dr. sc. Gorana Doliner na te-melju vlastitog bogatog iskustva na istraživa-njima srodne tematike (Spomenici glagoljaškog pjevanja, sv. II, Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom, ur. Jerko Bezić, HAZU, Zagreb 1998.), usmjerila je grafičko oblikovanje, orga-nizaciju i obradu građe na način na koji je to Jerko Bezić razložio u predgovoru prvog sve-ska Spomenika glagoljaškog pjevanja Stjepana Stepanova (Stjepan Stepanov, Spomenici gla-goljaškog pjevanja, sv. I, Glagoljaško pjevanje u Poljicima kod Splita, ur. Jerko Bezić, JAZU, Zagreb 1983.), kada je postavio smjernice za-početog projekta pri tadašnjoj JAZU. Iz takvog usmjeravanja nužno je proizašlo i preuzimanje postavljenih Bezićevih zadataka koji zahtijevaju

objavljivanje notne građe uz popratne komenta-re, analize i napomene, kako bi se omogućila njena daljnja istraživanja i komparacije, te nje-no objavljivanje prema regionalnom principu.

Bezićeve zadatke koji se odnose na priku-pljanje glagoljaškog pjevanja, a koji su se u ovom izdanju prenijeli na cjelokupno tradicij-sko crkveno pučko pjevanje kao dio sveukupne usmene pučke glazbene baštine, treba razumjeti iz konteksta postupnog rasta sustavnog priku-pljanja usmene pučke glazbe. Od početaka na-kon Johanna Gottfrieda Herdera (1744-1803) pojačana prikupljanja odvijaju se tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća na cijelom europskom prostoru i po različitim lokalitetima diljem svi-jeta. Prikupljene rezultate tih istraživanja poku-šalo se predstaviti između dvaju svjetskih rato-va i pristupiti izdavanju cjelokupnih sabranih materijala, što se intenzivnije nastavilo tek u zadnjim desetljećima 20. stoljeća. Ovoj zadnjoj fazi možemo pridružiti i objavljivanje prikuplje-ne građe glagoljaškog i crkvenog pučkog pjeva-nja od početaka 80-ih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj, kao i zbornik koji predstavljamo.

Ovdje bih upozorio i na pridjev »tradicijsko« iz naslova (za razliku od oblika tradicionalno), čije se pojavljivanje, određivanje i ustaljivanje u hrvatskoj etnologiji i etnomuzikologiji od sredine 1970-ih do početka 1980-ih, veže uz, tada novo, shvaćanje tradicije kao dinamičnog i promjenjivog predmeta istraživanja kao i no-voga pristupa takvom istraživanju, kako je to zamijetila muzikologinja Naila Ceribašić. Ovo promijenjeno shvaćanje predmeta i pristupa istraživanja dogodilo se u vremenu postavljanja Bezićevih zadataka i bitno je utjecalo na širinu prikupljene građe. Upravo ta širina prikuplje-ne građe, kako u notnim primjerima, tako i u etnološkim, etnografskim i etnomuzikološkim podatcima sabranim u iscrpnim komentarima, predstavlja svjedočanstvo dinamičnosti i pro-mjenjivosti , koji mogu otkrivati put za takvo njeno daljnje trajanje.

Muzikolog Carl Dahlhaus upozoravao je ot-prilike istodobno da je »razmatranje o tradiciji strano njenoj biti«. Prema njemu, tradicija je primarno u neiskazanom, koje se samo po sebi razumije, a kada postane predmet našeg promi-



šljanja, mi uspostavljamo distancu i nismo više obuzeti njome. To znači da se tradicija, kada postaje dio naših promišljanja i razmatranja, postupno gubi i da ju zamjenjuju druge forme odnosa s prošlošću, te da svako vrijeme, prepo-znavajući tradiciju, prepoznaje razloge njenog iščezavanja.

Prepoznati franjevce kao »čuvare tradicije crkvenog pučkog pjevanja« ne znači shvatiti ih kao »dogmatske restauratore prošlog«, nego kao one koji prepoznaju uzroke nestanka tradicije i koji ih nastoje umanjiti ili ukloniti, ili stvoriti uvjete za njeno daljnje trajanje, koje može biti jedino dinamično i promjenjivo.

Ovim zbornikom doprinosi se stvaranju uvjeta za očuvanjem tradicije u današnjici i budućnosti, ali njeno trajanje ovisit će samo o ljudskim zajednicama i njihovoj »obuzetosti tradicijom«, a upravo je veliki dio građe saku-pljen od franjevaca koji su bili tijesno povezani sa svojom župnom zajednicom.

U nastavku bih iznio nekoliko riječi o struk-turi samog zbornika.

U ovom svesku zbornika prikupljena su pje-vanja s 22 lokaliteta Šibenske biskupije (Stan-kovci, Banjevci, Čvrljevo, Drniš, Kljaci, Ko-njevrate, Lećevica, Miljevci, Mirlović Zagora, Pakovo Selo, Promina, Rupe, Radošić, Šibenik, Širitovci) i Splitsko-makarske nadbiskupije (Bast – Baška Voda, Brist, Drvenik, Igrane, Su-martin, Veliko Brdo, Vrgorac) u kojima pasto-ralno djeluju franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja (dva primjera su neodređenog lo-kaliteta sa šireg područja Provincije). Napjeve su snimili tijekom zadnja tri desetljeća fra Ivan Čupić, fra Stipica Grgat, fra Žarko Maretić, Ivan Talijančić i Siniša Vuković, a po jedan primjer snimili su fra Petar Klarić, Ljubomir Markotić i Martin Veža.

Glazbena građa navedenih lokaliteta donese-na je u notnim zapisima, a skoro tri četvrtine zapisane građe u tonskim zapisima na prilože-nim kompaktnim diskovima. Građa je upotpu-njena popratnim tekstovima, analizama i po-pisima. Samoj građi prethode dva poglavlja, kratki uvodnik i popis redoslijeda napjeva, a sli-jedi devet poglavlja u kojima se iznose analize i napomene, tonski nizovi, komentari, tekstovi

napjeva, redoslijed oblika, popisi, oznake i kra-tice, tonski zapisi te prilozi i dodatci.

Uvodnik ovog zbornika sadrži predgovor urednika fra Stipice Grgata i uvodnu riječ pro-vincijala fra Joška Kodžomana. Uvodni stručni tekstovi iz prvog sveska odnose se, također, i na ovo izdanje: muzikološki prikaz Hane Breko Kustura, povijesni pregled Provincije fra Vic-ka Kapitanovića, povijesno-analitički kontekst napjeva Gorane Doliner i jezik napjeva Mile Mamića. Ipak, osjeća se potreba za novim uvi-dima i sintezama ovih istraživanja s različitih polazišta. Dragocjenost ovih izdanja leži i u či-njenici što se organizacijski i obradom nadove-zuju na studije sličnog sadržaja Jerka Martinića (1981), Stjepana Stepanova (1983) i Gorane Doliner (1998) te zajedno s njima čine značajan fundus primjera i istraživanja koji mogu poslu-žiti za novo znanstveno promatranje, analizu, komparaciju i buduću organizaciju građe. I ovo nadovezivanje na slične studije možemo shva-titi na način »tradicije«, ali one kojoj je nužno razmatranje postignutih rezultata da bi dostigla znanstvenu razinu. Završna poglavlja (VII-XII), također, donose različite popise na način kao što je to utvrđeno u navedenim studijama, pa ova-kvo jedinstveno izlaganje građe olakšava svaki pristup i komparaciju.

Zbornik donosi ukupno 162 napjeva pod 151 brojem, jer pojedini brojevi sadrže dodatne varijante. Ova opsežna građa do sada nije bila nigdje zapisana niti objavljena. Napjevi se izla-žu kroz 10 rubrika. Prve tri obuhvaćaju pjeva-ne mise u nedjelje i blagdane te mise za mrtve, napjeve za službu riječi i euharistiju. U sljede-će četiri rubrike raspoređeni su napjevi kroz godinu: božićni, korizmeni, za obrede Velikog tjedna i slavlja svetaca. Nakon zasebne rubrike za sprovodne napjeve, u dvije završne rubrike razvrstani su hvalospjevi na kraju mise i otpust vjernika te ostali različiti napjevi.

Iz općeg pogleda na zapise napjeva razvidno je da je riječ o jednostavnijem načinu zapisi-vanja koji omogućava širem krugu korisnika i promicatelja ovog pjevanja lakše shvaćanje, pa time i lakšu praktičnu primjenu zapisane građe, za razliku od detaljnih zapisa (primjerice, po-put načina zapisivanja Bele Bartóka, istaknutog



mađarskog skladatelja i etnomuzikologa) koji bi znatno suzili praktičnu primjenu. Moguće zamjerke na primjenu jednostavnijeg zapisa znatno su umanjene zbog priloženih tonskih za-pisa skoro tri četvrtine zapisane građe, a koje je kvalitetno obradio Mario Božić. Brojevi na kompaktnim diskovima raspoređeni su po redo-slijedu notnih zapisa.

Za sve napjeva donose se analize i napome-ne, te sustavni pregled tonskih nizova, po uzoru na prvi svezak Spomenika glagoljaškog pjeva-nja. Njih je izradio urednik fra Stipica Grgat kao i gotovo sve komentare primjera (izuzev-ši komentare triju primjera fra Mile Čirka). U odnosu na prvi svezak, komentari su dvostruko dulji (70 stranica) i uz bogat i temeljit kritič-ki aparat sadrže brojne dragocjene etnološke, etnografske i etnomuzikološke podatke. U ko-mentarima se, kao i u prvom svesku, ukazuje na poveznice dviju tradicija, crkvenog pučkog pjevanja i glagoljaškog pjevanja na lokalitetima ove franjevačke provincije, kao i na srodnost sa svjetovnim pučkim napjevima i gregorijanskim pjevanjem, a nastoji se i komparirati napjeve ra-zličitih lokaliteta.

U ovom predstavljanju nisam želio ulaziti u dublje uzroke gubljenja tradicije, pa bih to htio nadomjestiti usporedbom tradicijskog pjevanja u Dalmaciji s njenim suhozidima. Svaki suho-zid gradi se u određenu svrhu, za njegovu iz-gradnju potrebno je umijeće, iz njegove jedin-stvene elementarne gradnje razvija se mnoštvo raznolikih oblika koji plijene pozornost zbog snage elementarne ljepote. Ipak, da bi se očuva-li, o njima mora trajno skrbiti cijela zajednica. Promjene načina života i znatno smanjenje sta-

novništva na lokalitetima s kojih je prikuplje-na ova građa otežavaju i narušavaju očuvanje tradicije crkvenog pučkog pjevanja. Zbog toga tiskani mediji knjige i tonskih zapisa u izdanju Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja omogućavaju »drugo postojanje« ove tradici-je, ne više samo u usmenoj predaji, premda ona još ponegdje živi u neprekinutom, ali otežanom modelu tradicijske prakse, a ponegdje, zahva-ljujući upravo ovim istraživanjima i izdanjima, ponovno oživljava.

dr. sc. Vito Balić, viši asist.Umjetnička akademija u SplituOdjel za glazbenu umjetnost*******U glazbenom djelu programa sudjelovali su

crkveni pučki pjevači župe Sv. Jure iz Radoši-ća, a moderator predstavljanja bio je fra Ante Akrap koji je na završetku, kao koordinator pro-jekta, zahvalio svim sudionicima.

Svezak sadrži 488 stranica, podijeljenih u 12 poglavlja, te predstavlja, opsežnu glazbenu gra-đu koja ukupno sadržava 151 napjeva iz 23 lo-kaliteta Šibenske biskupije i Splitsko-makarske nadbiskupije. Prva tri notna zapisa obuhvaćaju pjevanje mise u nedjelje i blagdane te mise za mrtve, napjeve za službu riječi i euharistije. U slijedeće četiri rubrike raspoređeni su napjevi kroz godinu: božićni, korizmeni,za obrede Ve-likog tjedna i slavlja svetaca. Nakon zasebne rubrike za sprovodne napjeve, u dvije završne rubrike razvrstani su hvalospjevi na kraju mise i otpust vjernika te ostali različiti napjevi. Kao ta-kva, bez sumnje, daje mogućnost uvida u stanje nekada žive tradicije crkvenoga pučkog pjeva-nja na tim prostorima.

ODRŽANE DUHOVNE VJEŽBE NA VISOVCU U franjevačkom samostanu Gospe od Mi-

losti na Visovcu održane su duhovne vježbe za članove naše Provincije od 6. do 11. studenog 2016 godine. Voditelj duhovnih vježbi bio je fra Petar Klarić, gvardijan i župnik u Karinu, na du-hovnim vježbama sudjelovalo je 20 braće i no-vaci. U nedjelju u popodnevnim satima braća se su se okupila i molitvom Večernje i zazivom Duha Svetoga započeli s duhovnim vježbam.

Tema duhovnih vježbi bila je ‘Božje milo-

srđe i opomene sv. Franje’. Prvi dan fra Petar je iznio nauk crkve o Božjem milosrđu i milo-srđe u spisima sv. Franje, a zatim je nastavio s opomenama. U popodnevnim satima obavljala se pobožnost krunice, križnog puta, euharistij-skog klanjanja i zadnju večer pokorničko bogo-služje.

Za vrijeme duhovnih vježbi braća su, uz za-



jednička razmatranja, imali priliku posvetiti se molitvi, provesti vrijeme u tišini ili šetnji otoči-ćem Visovcem.

Pjevanje je predvodio fra Marko Duran uz pomoć novaka i braće.

Duhovne vježbe su završile u petak 11. stu-denogsvečanim misnim slavljem na kojoj su braća otpjevali Tebe Boga hvalimo, iza toga braća su duhovno osnaženi zaputili se u svoje svakodnevne službe.

DUHOVNE VJEŽBE U ZAOSTROGU U Zaostrogu su održane duhovne vježbe od 7.

do 11. studenoga 2016. god. na kojima su sudje-lovali: fra Branko Brnas, fra Bone Bilić, fra Ante Buljan, fra Niko Glavinić, fra Mario Jurišić, fra Paviša Norac-Kevo, fra Andrija Nikić, fra Ivica Omazić, fra Vinko Prlić i fra Marko Prpa.

Duhovne vježbe započete su zazivom Duha Svetoga, a završene euharistijskim slavljem i na kraju pjevanjem Tebe Boga hvalimo. Uz sva-kodnevno slavljenje Euharistije obavljali smo pobožnosti: Klanjanje, Križni put i Krunicu. Voditelj duhovnih vježbi fra Ante Marić, fra-

njevac iz Mostara, jezgrovito je razradio tekst bule Pape Franje Misericordiae vultus. Posebno je istaknuo da Crkva osjeća zadaću »uvesti sve u veliko otajstvo Božjega milosrđa, razmatra-jući Kristovo lice« (MV, 25). To će ona uspjeti prednjačeći u istinskome svjedočenju milosr-đa, ispovijedajući i živeći ga kao središte obja-ve Isusa Krista. Božje milosrđe dar je i poziv čitavoj Crkvi, svim zajednicama i skupinama u njoj, kao i svakomu pojedincu, a po njihovu svjedočanstvu – i svakomu tko još nije upoznao Lice milosrđa nebeskoga Oca.

SPLIT-TRSTENIK: ODRŽAN SIMPOZIJ NA TEMU APOKALIPTIKA Biblijski institut Katoličkog bogoslovnog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Katolički bo-goslovni fakultet Sveučilišta u Splitu organizi-rali su 11. i 12. studenoga 2016. u samostanu O. fra Ante Antića na Trsteniku u Splitu među-narodni biblijski znanstveni simpozij na temu

„Apokaliptika“. Simpozij je otvoren u petak 11. studenoga u 16.00 sati pozdravnim riječima gvardijana doc. dr. sc. fra Domagoja Runje, koji je moderirao skupom te prof. dr. sc. fra Anđel-ka Domazeta dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu i prof. dr. sc. fra Bože Lujića,



predstojnika Biblijskoga instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prof. Lujić održao je i prvo izlaganje pod naslovom „Proroštvo i apokaliptika.“ U svom izlaganju predavač je komparativnim pristupom protumačio sličnosti i razlike između dvaju na-vedenih pojmova.

Drugo predavanje održao je Mr. sc. Đurica Pardon, doktorand na Kbf-u u Zagrebu. Tema njegova izlaganja bila je „Velika i mala Izaijina apokalipsa (Iz 24 – 27; 34 – 35)“. Mr. sc. Par-don posebno se bavi teologijom zemlje pa je u tom svjetlo iščitao i navedene dijelove Proroka Izaije.

Prof. dr. sc. Karlo Višaticki sa Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Đakovu održao je izalaganje na temu „Ezekiel 38 – 39“ u kojem donosi kritiku i tumačenje apokaliptike proro-ka Ezekiela s posebnim osvrtom na uskrsnuće Izraela i njegovim mrtvim (suhim) kostima u koje Bog udahnjuje novi život.

Četvrto predavanje prvoga dana simpozija održao je Doc. dr. sc Dubravko Turalija s Kato-ličkoga bogoslovnoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Njegova tema bila je Danijel 2 – 12. U svom izlaganju protumačio je u kojem je vidu moguće proroka Danijela nazivati apokaliptiča-rom, a njegovu knjigu eshatološkom.

Nakon kratke stanke, doc. dr.sc. Domagoj Runje s Katoličkoga bogoslovnoga fakulte-ta Sveučilišta u Splitu održao je izlaganje po naslovom „Apokaliptika u Kumranu“ navode-ći važnije kumranske spise koji sadrže apoka-liptičke teme s posebnim osvrtom na rukopis „Novi Jeruzalem“.

Sljedeće predavanje održao je Izv. prof. dr. sc. Drago Župarić s Katoličkoga bogoslovno-ga fakulteta Univerziteta u Sarajevu na temu „Anđeli i demoni (Tob.)“ . Prof. Župarić iznio je tumačenje anđela i demona u Starom zavjetu te njihovu upletenost i ulogu u životima ljudi tog doba.

Zatim je dr. sc. Anđelo Maly (Kbf Zagreb) govorio na temu“Eshatologija“. U svom izlaga-nju iznosi redavač što je to eshaton Starog za-vjeta i kako su ljudi tadašnjeg vremena vidjeli kraj u ispunjenju svojih snova.

Posljednje predavanje prvog dana simpozija održao je doc. dr. sc. Darko Terpet (Kbf Za-greb) na temu: „Mesija i Sin čovječji“. U svom izlaganju protumačio je kako se slika Sina čo-vječjega koji dolazi na oblacima spojila sa sli-kom Mesije.

Nakon rasprave o izloženim temama zaklju-čen je prvi dan simpozija.

Sljedećeg dana tj.u subotu 12. studenog u 8,30 simpoziju se pridružio splitsko-makarski nadbiskup i metopolita msgr. Marin Barišić, ta-kođer bibličar. U pozdravnoj riječi o. nadbiskup istaknuo je aktualnost teme i pohvalio zauze-tost svojih kolega zaželjevši da ovaj simpozij na široj razini pridonese većem oduševljenju za Božju riječ u Svetome pismu.

Nakon o. nadbiskupa izlaganje je održala dr. sc. Silvana Fužinato (Kbf Đakovo) na temu „Mt 24 – 25“. U svom izlaganju iznijela je različite interpretacije navedenoga teksta.

Drugo predavanje održao je tajnik Biblljsko-ga instituta pri Kbf-u u Zagrebu izv. prof. dr. sc Mario Cifrak na temu: Predodžba i poruka „raja“ u Isusovim riječima „Danas ćeš biti sa mnom u raju“ (Lk 23,43).

Treće izlaganje održao je prof. dr. sc. Marin-ko Vidović (Kbf Split) predočivši slušateljima teološku i vjerničku poruku teksta 1 Sol 4,13-18.

Dr. sc. Taras Barščevski (Kbf Zagreb) govo-rio je na temu „Prorok u Knjizi Otkrivenja “, a dr. sc. Ilija Čabraja (umirovljeni profesor) kon-tekstualno je analizirao početak Knjige Otkrive-nja (Otk 1,9-20).

Dr. sc. Stipo Kljajić sa Franjevačke teologije u Sarajevu govorio je o pismima sedmerim cr-kvama (Otk 2 -3), a posebno o pismu Crkvi u Efezu aktualizirajući poruku toga pisma za naše vrijeme. Istaknuo je kako se Crkva treba stalno vraćati svojoj prvoj ljubavi – Kristu – i činiti prva djela – djela Kristova. A to na temelju pi-sma Crkvi u Efezu znači da borba protiv razli-čitih unutarnjih i vanjskih protivština ne smije oduzeti prvenstvo aktivnom svjedočenju vjere djelima ljubavi.

Posljednje predavanje na simpoziju održao je dr. sc. Arkadiuzs Krasicki studentski kapelan u Osijeku i suradnik na Teološko-katehetskom



odjelu Sveučilišta u Zadru na temu „Otk 12“. Dr. Krasicki iznio je različita tradicionalna tu-mačenja znamjenja Žene i Zmaja te rata na nebu u kojem Mihael sa svojim anđelima pobjeđuje Sotonu sa njegovim anđelima.

Tijekom simpozija održana je i diskusija, a na kraju su sudionici predlegali teme za sljedeći

simpozij. Dogovoreno je da tema sljedećeg sim-pozija bude iz područja Biblijske antropologije.

Teme koje su izložene na ovogodišnjem sim-poziju bit će dostupne čitateljstvu u jednom od sljedećih tematskih brojeva teološkoga časopisa „Bogoslovska smotra“.

PROSLAVA ZAVRŠETKA GODINE MILOSRĐA U SVETIŠTU ČUDOTVORNE GOSPE SINJSKE

Papa Franjo zatvorit će Godinu milosrđa 20. studenoga 2016. na svetkovinu Krista Kralja zatvaranjem svetih vrata na bazilici sv. Petra u Vatikanu. Završna svečanost Jubileja u mjesnim crkvama održava na 33. nedjelju kroz godinu, 13. studenoga 2016. godine. Pošto je svetište Čudotvorne Gospe Sinjske proglašeno od mje-snog biskupa posebnim mjestom milosrđa u ne-djelju, 13. studenoga, na svečan način kako je Crkva propisala, zatvorili smo u našem Svetištu izvanrednu Godinu milosrđa.

Euharistijsko slavlje u 10.00 sati predvo-dio je mons. Miroslav Vidović, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije u koncelebra-ciji fra Petra Klapeža, gvardijana i fra Perice Maslaća, župnika.

Generalni vikar mons. Miroslav Vidović u propovijedi je pozvao vjernike da ovom pro-slavom zahvale Ocu milosrđa za plodonosno vrijeme, razne susrete i događaje, za molitve, hodočašća, liturgijska slavlja, karitativne inici-jative i djela milosrđa, a posebno za ona koja su povezana sa sakramentom pomirenja i jubilej-skim oprostom. Propovjednik je naglasio kako završetkom Jubileja milosrđa nipošto ne zavr-

šava kršćanska usmjerenost na življenje Božje-ga milosrđa te da ta snaga ne prestaje djelovati u oblikovanju Crkve. Jubilej nam je, istaknuo je mons. Vidović, otvorio srca i oči da bismo vi-djeli gdje je potrebna veća prisutnost naše vjer-ničke zauzetosti i ljubavi, da bismo se otvorili Božjem milosrđu. Na kraju propovijedi zazvao je zagovor Čudotvorne Gospe Sinjske, majke Milosrđa.

Liturgijsko pjevanje animirao je zbor Župe Gospe Sinjske pod ravnanjem fra Jure Župića i s. Jelene Mijić. Na kraju euharistijskog slavlja o. Gvardijan se zahvalio mons. Miroslavu Vi-doviću što je predvodio euharistijsko slavlje za-vršetka Godine milosrđa, a posebnu zahvalu je uputio braći svećenicima koji su kroz ovu Godi-nu milosrđa ispovijedali u Svetištu.

Uz crkvu Gospe Sinjske završna su slavlja proslavljena u Vepricu i Solinu. Euharistijsko slavlje u 18.00 sati u splitskoj prvostolnici sv. Dujma predvodi nadbiskup mons. Marin Bari-šić u zajedništvu sa svećenicima, uz nazočnost redovnika, redovnica i vjernika Splitsko-makar-ske nadbiskupije.

LEĆEVICA: PROSLAVLJEN BLAGDAN SVETOG MARTINA Nebeski zaštitnik župe Lećevica sveti Mar-

tin, proslavljen je u petak, 11. studenog 2016., svečanim misnim slavljem u župnoj crkvi sve-tog Martina. Misno slavlje u koncelebraciji sa desetak svećenika, i sa župnikom Lećevice fra Dušanom Džimbegom predvodio je šibenski bi-skup Tomislav Rogić.

Naša crkva svetog Martina danas slavi sto pedeset godina. Crkva je izgrađena 1866. go-dine, kazao je župnik Džimbeg u pozdravnim

riječima na početku slavlja. Naglasio je kako i općina Lećevica ove godine slavi sto i pedeset godina postojanja, te je istaknuo povezanost Crkve i naroda u Lećevici. Kao spomen na sto i pedesetu obljetnicu izradili smo barjak sa na jednoj strani likom svetog Martina, a na drugoj Gospe Karmelske, kazao je župnik. Nakon po-zdravnih riječi biskup Rogić blagoslovio je bar-jak.



„Sveti Martin bio je poznat kao dobročinitelj koji suosjeća s nevoljom drugoga, kao neumor-ni propovjednik i navjestitelj Krista raspetog i uskrsnulog i kao snažan svjedok vjere. Zbog toga ga častimo i danas nakon toliko godina njegov život nije iščeznuo u ništavilu zaborava. Naprotiv i danas istom snagom izaziva divljenje i poziv na nasljedovanje“, poručio je u homilji biskup Tomislav Rogić.

„Sveti Martin ide u red onih koji nisu žalili svoga života da bi ustrajali na putu vjere koji vodi vječnoj Domovini na nebesima. Nije se dao ničim zemaljskim potkupiti niti zavarati, nije se dao zastrašiti niti smrtnim prijetnjama.

Bio je spreman ići do kraja, uvjeren da je Gos-podin konačni sudac i da se i te kako isplati žrtvovati jer je nagrada od neprocjenjive vri-jednosti, nagrada koju Bog pripravi onima što ga ljube i pouzdaju se jedino u njega“, kazao je između ostalog šibenski biskup.

Istaknuo je kako: „Samo trajna usmjerenost na vječni život s Bogom može nam dati snage ustrajati do kraja, oploditi i osmisliti svoje ži-vote trajnim vrijednostima koje ne gube svoga sjaja i na taj način zadobiti vječni život, pa ma-kar radi Krista ovaj zemaljski izgubili“. (www.sibenska-biskupija.hr)

LIŠANE: PROSLAVLJEN SV. NIKOLA TAVELIĆ Svetkovina svetog Nikole Tavelića proslav-

ljena je 14. studenog 2016. u Lišanima u crkvi Svetog Nikole Tavelića. Misno slavlje i proce-siju predvodio je šibenski biskup Tomislav Ro-gić. Uz biskupa koncelebrirao je župnik u Liša-nima fra Luka Banić, te petnaestak svećenika među kojima je bilo više njih koji su rodom iz župe Lišane. Biskup Rogić vjernike je pozvao na nasljedovanje svetog Nikole Tavelića. Ista-knuo je važnost žrtve preko koje se pokazuje

istinska ljubav. To je poruka Nikole Tavelića i svih mučenika. Župna crkva sv. Nikole Taveli-ća podignuta je. g. 1975.-77. prema nacrtu arh. Vinka Galića kao zavjetno svetište, a posvećena je 1978. godine. To je bila betonska građevina obložena kamenom u obliku oktogona. Crkvu je, uz pomoć naroda, podigla Provincija.

U Domovinskom je ratu srpski agresor ju je miniranjem potpuno srušio. Na njezinim teme-



ljima položen je 17. srpnja 1996. god. temeljac za novu crkvu. Crkve je izgrađena sa zvonikom zahvaljujući pomoći Provincije i Rottenburške

nadbiskupije. Crkva je s okolišem dovršena 2003. godine. (www.sibenska-biskupija.hr)

IMOTSKI: DEKANATSKI SASTANAK U srijedu, 16. studenoga 2016., u prostorija-

ma Franjevačkog samostana sv. Franje u Imot-skom održan je dekanatski sastanak za svećeni-ke Imotskog dekanata.

Sastanak je počeo u 10 sati u samostanskoj kapeli molitvom srednjeg časa i razmatranjem koje je održao prof. dr. don Ante Mateljan, pro-fesor na KBF-u u Splitu.

U 11 sati u samostanskoj dvorani održana je sjednica. Nakon što je zapisničar fra Zoran Ku-

tleša pročitao zapisnik prošloga sastanka, dekan fra Kristian Stipanović izvijestio je svećenike o susretima studenata Imotske krajine, održanim u Zagrebu 26. listopada i Splitu 3. studenoga, te dao obavijesti za naredno razdoblje.

Zatim je don Ante održao predavanje na temu „Svećenik – služitelj Božjeg milosrđa“. Nakon izlaganja uslijedila je rasprava, a susret je zavr-šen ručkom u samostanskom blagovalištu.

ŠUBIĆEVAC: OBILJEŽENA DEVETA OBLJETNICA POSVETE CRKVE SV. ANTE

Deveta obljetnica posvete crkve svetog Ante na Šubićevcu proslavljena je u utorak, 15. stu-denog 2016., svečanim misnim slavljem koje je predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić. Slavlje je započelo pozdravnim riječima župni-ka Šubićevca fra Bože Morića. Izrazio je radost što je biskup Rogić pohodio župu i predvodi mi-

sno slavlje. Ova župna zajednica voljna je du-hovno rasti, a drugi put kad nas pohodite obeća-jemo biti još bolji, kazao je župnik Morić.

- Župna crkva, kuća Božja. Znak Božje pri-sutnosti. Svaka nas crkva podsjeća da nismo sami, da je Bog s nama. U crkvu čovjek dolazi Bogu zahvaliti za primljena dobročinstva, do-



nosi Bogu i svoju radost: slavlja sakramenata krštenja, krizmi, ženidbe, blagdani, godišnjice. Sve se Bogu prikazuje da Bog bude u svemu. Tako crkva postaje ne samo Božje kuća, nego i naš dom u Božjoj nazočnosti. Bogu prinosimo i svoje žalosti, rastanke od najmilijih, molitve za pokojne, molitve za bolesne, molitve u nevolja-ma života - , kazao je biskup Rogić.

- Crkva, kuća Božja ujedno su i vrata nebe-ska! U crkvi se učimo biti Bogu blizu. Bog nas oproštenjem čisti i čini dostojnim stajanja pred njim. On krijepi naše snage, oporavlja nas za životne borbe, usavršava našu ljubav i dobrotu, daruje nam mir srca, čini nas uvijek više svojom djecom. Okuplja nas u zajedništvo svoje djece, postajemo njegov narod, njegov izabrani narod – Crkva - pisana velikim slovom. Na taj način u crkvi, mogli bismo reći, vježbamo ili bolje do-življavamo predokus, kušamo: radost neba - , naglasio je biskup Tomislav Rogić.

Ukazao je kako posvećena crkva posvećuje i nas. - Ako Božjoj milosti dopustimo, ona i od nas čini svoj „Hram“, svoje prebivalište. I mi možemo jedni drugima postati Bogonosci – oni koji nose Boga drugima. Po svetoj Pričesti Bog ulazi u hram naše duše, zapravo od naše duše čini svoj hram. Što ima svetije, vrjednije ili važ-nije od toga. Svaki vjernik je „živi kamen“ na Krista naslonjen i u svoju zajednicu uklopljen. Postaje Božja građevina u onoj mjeri u kojoj se uključi, sudjeluje, naziđuje – ili kako bi to danas rekli – aktivira u svojoj župnoj zajednici. -

Nakon misnog slavlja održan je koncert Dječjeg župnog zbora „Ljiljani“koji vodi prof. Nikolina Gović i Župnog zbora „Sveti Ante“ pod vodstvom prof. Kristine Pešić. Za orgulja-ma je bila prof. Tina Guberina. Kao gosti na-stupile su sopranistice Ana Grubić Miškić i Tea Slavica. (www.sibenska-biskupija.hr)

SPLIT: KONCERT OPERNIH SOLISTA HNK U CRKVI GOSPE OD ZDRAVLJA

U srijedu, 16. studenoga 2016., euharistijsko slavlje u 19 sati predvodio je fra Perica Maslać, župnik Gospe Sinjske, a pjevali su franjevački bogoslovi pod ravnanjem fra Frane Bosnića.

Nakon svete mise Terezija Kusanović, Mario Krnić, Antonia Teskera i Ivica Čikeš, operni solisti HNK – Split, izveli su koncert u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobrom prigodom proslave Gospe od Zdravlja.

ROGRAM1) Terezija Kusanović, mezzosopranC. Franck - Panis Angelicus

2) Mario Krnić, basA. Dvořák - Gospodin mi je svjetlost (Ps 27)

3) Antonia Teskera, sopranI. pl. Zajc - Ave Maris StellaBach/Gounod - Ave Maria

4) Ivica Čikeš, basA. Stradella - Pieta Signore5) Terezija Kusanović, mezzosopranC. Saint-Saëns - Ave Maria

6) Mario Krnić, basO. fra B. Sokol - Ave Maria

7) Antonia Teskera, sopranG. Verdi (Otello) - Ave Maria

8) Ivica Čikeš, basV. Lisinski (Porin) - Molitva Sveslava

9) Antonia Teskera, sopranTerezija Kusanović, mezzosopranV. Bellini - Angiol di PaceKlavirska pratnja: Zoran VelićVoditeljica programa: Suzana Mihaljević



VINJANI: PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. NIKOLE TAVELIĆA Dana 14. studenog 2106. u Župi Vinjani sve-

čano je proslavljen blagdan svetog Nikole Ta-velića, prvog kanoniziranog hrvatskoga sveca, mučenika. Toga dana su u Donjim Vinjanima gdje se i nalazi crkva posvećena ovom Svecu služene su dvije svete mise, u 10:30 i u 16 sati.

Jutarnju svetu misu u 10:30 predvodio je fra Jakov Udovičić, župni vikar. Ovo misno slav-lje uz odrasle mještane uveličali su učenici PŠ Vinjani Donji sa svojim učiteljima i vjerouči-teljima. Fra Jakov se kroz propovijed posebno obratio djeci i ukratko im približio život i mu-čeništvo našeg Sveca.

Središnje misno slavlje u 16 sati predvodio je fra Kristian Stipanović, imotski gvardijan i dekan uz koncelebraciju fra Vinka Gudelja, župnika Župe Proložac, fra Zorana Jonjića, župnika Župe Studenci, fra Zorana Kutleše, ž. vikara u Imotskom, fra Frane Lace, župnika Župe Zmijavci te fra Jakova i fra Denisa. Prije svete mise djeca su izvela prigodnu predstavu potaknuvši vjernike na razmišljanje o životnim vrijednostima. Priredbu je s djecom pripremila vjeroučiteljica Marija Škeva.

Misno slavlje započelo je blagoslovom no-vog kipa svetog Nikole Tavelića, zatim je uslije-dila procesija oko crkve. Pjevanje tijekom mise predvodio je Veliki župni zbor pod ravnanjem

s. Terezine. I fra Kristiana je dječja priredba inspirirala te je u svojoj propovijedi posebno istaknuo da svi oni koji hrle za ovozemaljske ugodama, za bogatstvom, slavom, zabavom,…ne krče put k svetosti. Trpljenje, odricanje i po-niznost uz širenje Božje Riječi svim vjernicima bi trebala biti vodilja na njihovom životnom putu, a sveti Nikola, »pročelnik« naših svetaca, koji je umro pod palmom mučeništva neka nam bude zagovornikom.

Za ovaj blagdan vjernici Župe Vinjani su se pripremali trodnevnicom. Prvi dan trodnevnice svetu misu predvodio je fra Jakov, uz štovatelje sv. Nikole nazočili su ovogodišnji prvopriče-snici i krizmanici sa svojim roditeljima. Drugi dan propovjednik je bio fra Denis, a nakon ove svete mise vinjanski zborovi su održali tradicio-nalni kratki koncert. Treći dan trodnevnice OFS Vinjani je slavilo svoj dan, u goste su im došli članovi susjednih bratstava sa svojim duhovnim asistentima, svetu misu je predvodio fra Zoran Kutleša, duhovni asistent OFS Imotski.

Novi unikatni kip svetog Nikole, izrađen je u poznatoj sakralnoj radionici Stuflesser u Tirolu (Italija) a visok je 170 cm. Dar je gospođe Marije Baketić zajedno s bratom Stanislavom i sestrom Ankom Mršić. U ime svih Vinjančana i štovatelja svetog Nikole iskreno im zahvaljujemo.

SINJ: ODRŽAN REGIONALNI SUSRET FRANJEVACA Redoviti jesenski regionalni susret franjeva-

ca održan je u Samostanu Gospe Sinjske u srije-du, 16. studenog 2016. godine. Na susretu su uz gvardijana fra Petra Klapeža sudjelovala 26-ori-ca franjevaca. Nakon molitve Srednjeg časa fra Ivica Udovičić, moderator za trajnu formaciju pozdravio je prisutnu braću i predstavio preda-vača dr. fra Ivicu Jurića, profesora pastoralne teologije na KBF-u u Splitu.

Fra Ivica je održao predavanje na temu - „Izazovi i perspektive pastorala obitelji pre-maAmoris laetitiae i Relatio finalis“. U svom izlaganju fra Ivica je naglasio da je pobudnica Amoris laetitie nastala nakon dvije, opće izvan-redne i opće redovite, biskupske sinode posve-ćene suvremenoj obiteljskoj problematici, a Re-

latio finalis je zaključni dokument kojeg su Papi Franji uputili sinodski oci okupljeni na XIV. op-ćoj redovitoj skupštini Biskupske sinode koja je u listopadu 2015. godine raspravljala o pozivu i poslanju obitelji u Crkvi u suvremenom svijetu. Spomenute sinode raspravljale su posebice po pitanju pripuštanja sakramentima rastavljenih i ponovno civilno vjenčanih vjernika i drugim izazovima s kojima se susreće obitelj.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj su izneseni brojni problemi s kojima se svećeni-ci susreću u pastoralu braka i obitelji. Susret je završio euharistijskim slavljem u samostanskoj kapeli i bratskim druženjem za obiteljskim sto-lom.



LIŠANE: „MOJE SVJETLO ZA MOJ VUKOVAR I MOJU ŠKABRNJU“ Povodom Dana sjećanja na žrtve Vukovara i

Škabrnje, mještani Vukšića pridružili su se ak-ciji „Moje svjetlo za moj Vukovar i moju Škabr-nju“ i zapalili svijeće i pomolili se za sve žrtve. Mjesni odbor Vukšić drugu godinu za redom uspješno je organizirao ovu svetu akciju. „Ovo je sjećanje vaših otaca i vaših majki, vaših pre-

daka u vjeri. Govoriili su nam samo troje, ali iza njih stoje toliko onih koji su propatili isto. Nemate pravo zaboraviti vašu povijest, ne za osvetiti se nego biti mirotvorac, činiti mir. Ne za gledati na to kao na čudnu neobičnu stvar nego da biste mogli ljubiti kao što su i oni ljubili...“ (Papa Franjo).

PODBABLJE: SJEĆANJE NA VUKOVAR I ŠKABRNJU Svečanim misnim slavljem završenim zajed-

ničkim odrješenjem za sve žrtve te paljenjem svijeća ispred crkve Sv. Ante u Drumu župljani Podbablja u petak 18. studenog 2016. prisjetili su se 25.obljetnice stradanja Vukovara.

Svečano euharistijsko slavlje u središnjoj podbapskoj crkvi Sv. Ante predvodio je župnik fra Nediljko Čarapić uz pjesmu Mješovitog pje-vačkog zbora župe Podbablje sastavljenog od pjevača iz Druma i Grubina pod ravnanjem vo-diteljice Marele Vrljić.

U svojoj nadahnutoj homiliji župnik je go-vorio o žrtvi kazavši kako se moramo i danas prisjetiti , da ne zaboravimo i da budućim na-

raštajima možemo prenositi važnost ove tužne obljetnice te je zaključio riječima: “Mi se danas s ponosom sjećamo kako je sav narod hrvatski osjetio da treba odlučno ustati na obranu svoga doma i roda”.

Nakon popričesne molitve i pjesme “Bože čuvaj Hrvatsku” vjernici su izašli ispred crkve te svijećama formirali križ nakon čega je župnik izmolio zajedničko odrješenje za sve žrtve Vu-kovara i Škabrnje te cijelog Domovinskog rata kao i 16 poginulih branitelja iz župe Podbablje.

Prije svete mise izaslanstvo općine Podba-blje položilo je cvijeće i upalilo svijeće ispred spomenika poginulima za Hrvatsku.

SPLIT: KONCERT ODRŽALI ZBOROVI GOSPE OD ZDRAVLJA U petak, 18. Studenoga 2016., nakon euhari-

stijskog slavlja, koje je predvodio fra Josip Gr-bavac, a glazbeno oblikovale sestre milosrdnice pod vodstvom s. Mirte Škopljanac Mačina, usli-jedio je cjelovečernji koncert zborova Gospe od Zdravlja.

U Svetištu i župi Gospe od Zdravlja trenut-no djeluju četiri velike pjevačke skupine, četiri različita zbora, Dječji zbor, ženski zbor (Zbor majki), Mješoviti zbor mladih i župski mješovi-ti zbor. U svetištu na Dobrome djeluju još VIS Gospa od Zdravlja te komorni orkestar.

Sinoć su u zajedničkom programu po prvi put nastupili svi zborovi s po dvije različite skladbe. Brojnoj publici su se najprije predstavili najmla-đi, Dječji zbor, zatim ženski zbor, nazvan Zbor majki, te dva mješovita zbora, Mješoviti zbor mladih i župski mješoviti zbor.

Budući da je ovaj koncert upriličen u prigodi 80. obljetnice izgradnje crkve Gospe od Zdrav-

lja i 70. obljetnice Župe Gospe od Zdravlja, na početku koncerta sve pjevače i nazočne pozdra-vio je provincijal fra Joško Kodžoman, a na kraju je gvardijan fra Jakov Begonja u ime Sa-mostana i Župe zahvalio pjevačima na njihovu zalaganju oko pjevanja u liturgijskim slavljima i drugim prigodama u našoj crkvi te podijelio zahvalnice onim pjevačima koji su od petnaest i više godina članovi pojedinog zbora.

PROGRAM

1. Dječji zbor 1. O Santissima - L. van Beethoven2. Povratak milosrdnom Ocu - S. Grgat Solistica: Klara Milatić (1)

2. Zbor Majki (ženski zbor) 1. Zdravo, Djevice - Cith. OctochordaObr. A. Klobučar2. Majčino ime - I. Ocvirk



3. Mješoviti zbor mladih 1. Zdrava si, Marije - K. Odak2. Te Deum - S. Grgat

4. Župski mješoviti zbor 1. Ave Maria - G. Rossini

2. Tota pulchra - A. Borroni Orgulje: s. Zorislava RadićDirigent: fra Stipica GrgatKroz program je vodila: Suzana Mihaljević

MAKARSKA: DUHOVNE VJEŽBE ZA SJEMENIŠTARCE U mnoštvu obaveza koje nam život donosi

vrlo lako gubimo vrijeme za Boga. Ono nam je iznimno potrebno jer u tim susretima dobivamo odgovore na pitanja i Bogu predajemo sve svoje brige i probleme. Važno je znati se povući i na-kratko se odvojiti od škole i poslova, svoje sva-kodnevice i ostatka svijeta, provodeći vrijeme u miru sa svojim Gospodinom. Najbolja prilika za to su duhovne vježbe.

Sjemeništarci Franjevačkoga sjemeništa u Sinju, njih sedamnaestorica s duhovnikom fra Stipom Šušnjarom održali su duhovne vježbe u Franjevačkom samostanu u Makarskoj od 11. do 13. studenoga 2016.

Duhovnik je predvodio prigodna razmatra-nja o svetom Franji i primjeru njegova života, Prispodobi o milosrdnome ocu, važnosti moli-tve i svete Euharistije i ostalim temama.

Ta nepuna tri dana odmaka od svakodnevice zaista su brzo prošla jer je raspored bio opsežan, a slobodno je vrijeme iskorišteno na najbolje načine. Bog je pred kraj vježbi poslao lijepo vri-

jeme koje je izmamilo želju za šetnjom makar-skom rivom i razgledanjem okolice samostana. Nekoliko je momaka u subotnje poslijepodne učinilo malo hodočašće posjetivši Vepric gdje su izmolili krunicu. U samostanskoj crkvi Bla-žene Djevice Marije na nebo uznesene sjeme-ništarci su s duhovnikom u subotu imali svetu Misu, a uvečer i klanjanje pred Presvetim. U nedjelju su sudjelovali na Misi s narodom koju je predvodio gvardijan fra Ante Čovo s duhov-nikom fra Stipom u koncelebraciji. Domaćini su iskazali ugodnu dobrodošlicu, gvardijan fra Ante osobito se potrudio da taj boravak učini što ljepšim, na čemu smo iznimno zahvalni. Fratri ističu kako je i njima dobro došao posjet i kratko oživljavanje starog i pustog samostana. Prisjetili su se vremena kada se sjemenište na-lazilo upravo u samostanu dodavši kako se to dogodilo ponovno, doduše nakratko, nakon više od pola stoljeća. Vjerujemo da ovo neće biti za-dnji posjet sinjskih sjemeništaraca makarskom samostanu jer već sada znamo gdje želimo odr-žati svoje sljedeće duhovne vježbe.



SPLIT: ĐAKONSKO REĐENJE“Današnja svetkovina Krista Kralja, kralja

ljudskih srdaca i kozmičkih prostranstava obo-gaćena je novim kandidatima za đakonat. Dok ih pratimo svojom molitvom zahvaljujemo Bogu što ih je pozvao da mu služe i da budu znakovi njegove prisutnosti u ovome svijetu”, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić pri-likom đakonskoga ređenja koje je upriličeno na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja, 20. studenoga 2016., u ispunjenoj katedrali sv. Duj-ma u Splitu.

Tom prigodom zaredio je za đakone trojicu bogoslova, jednog na naslov Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja: fra Maria Lemu (28), te dvojicu na naslov Splitsko-makarske nadbiskupije: don Luku Stipinovića (36) i don Gabrijela Kambera (24). U slavlju je sudjelo-valo više od dvadeset svećenika, odgajatelja i profesora na čelu s nadbiskupom Barišićem, provincijalom fra Joškom Kodžomanom, gene-ralnim vikarom mons. Miroslavom Vidovićem, pastoralnim vikarom mons. Nediljkom Antom Ančićem te župnikom don Tomislavom Ćube-lićem. Nakon što su kandidati za đakonat na-vijestili Riječ Božju te njihovi odgojitelji (fra

Domagoj Volarević i don Boris Vidović) pred nadbiskupom zajamčili da su prema sudu Cr-kve prikladni za đakonsku službu, nadbiskup je održao prigodnu homiliju naglasivši službu đakonata, kao smisao predanja i služenja Bogu i Crkvi. „Vi ste na svoj način Božji dar Crkvi i narodu. Prepoznati ste kao oni koji će svjedo-čiti Božju milosrdnu ljubav svima, a na pose-ban način siromasima duhom i tijelom. Sami ne možete pristupiti drugima kao sakrament njegove ljubavi. Zato s njim možete biti milo-srdni svjedoci njegove ljubavi. Pozvani ste na duhovna i tjelesna djela milosrđa: obući gologa, nahraniti gladnoga, utješiti žalosnoga ne svo-jom mudrošću i sposobnostima nego uz pomoć Božje snage i milosti”, naglasio je nadbiskup Barišić. Budući da je svetkovina Krista Kralja pojasnio je da Kristovo kraljevanje nije nasilno nego u ljubavi koja želi preobraziti ljudska srca, u požrtvovnoj ljubavi za naše spasenje. „Krist je kralj milosrdne Božje ljubavi, kralj mira, prav-de i praštanja. On je lice Božjega milosrđa”, ka-zao je nadbiskup te pozvao buduće đakone da nasljeduju Isusa. Upozorio ih je da kao poslu-žitelji kod stola Riječi i stola Euharistije budu



ponizni, skromni i svjesni veličine otajstva, da ne upadnu u napast dokazivanja, manipulacije i dominacije. „Dragi đakoni, čuvajte ovaj dar, ovo otajstvo služenja Ljubavi u čistoći savje-sti. Naviještajte riječima i djelima”, zaključio je svoju propovijed. Nakon danih obećanja po-slušnosti uslijedila je prostracija uz molitvu li-tanija Svim Svetim.

Nadbiskup je, potom, polaganjem ruku i posvetnom molitvom kandidatima za đakonat podijelio sakrament svetoga reda đakonata. Đakoni su obukli đakonsku liturgijsku odjeću, primili iz nadbiskupove ruke knjigu Evanđelja i razmijenili s njim cjelov mira. A nakon popri-česne molitve, uz zahvale i čestitke nadbiskupa Marina Barišića, nazočnima je svoju riječ upu-tio provincijal Kodžoman zahvalivši svima koji su pridonijeli rađanju i razvitku njihova zvanja, roditeljima i rodbini đakona, odgojiteljima i profesorima, župnicima i župnim zajednicama te prijateljima i kolegama. „Svaki od nas poje-dinaca nosi pečat izvornosti i obilježja života

vječnoga. Čovjek se rađa da bi postao bogatstvo svojoj zajednici, obitelji i društvu, Crkvi i naro-du. Stoga vama dragi đakoni želim da duhov-nim bogatstvom koji nosite u sebi obogatite sve ljude do kojih će vas Providnost dovesti, da do-živite starost uz osjećaj da ste ispravno odlučili. Biti đakon ne znači imati privilegij i moć nego znači slijediti Krista i u njegovo ime biti blizu svima koji su potrebni pomoć”, kazao je pro-vincijal Kodžoman pozvavši nazočne da mole kako za novozaređene đakone tako i za nova duhovna zvanja radi izgradnje Crkve i društva.

Misno slavlje, koje je završilo himnom „Tebe Boga hvalimo” i nadbiskupskim blagoslovom, svojim je pjevanjem uveličao mješoviti Prvo-stolni zbor sv. Dujma pod vodstvom mo. don Šime Marovića i uz orguljašku pratnju s. Mirte Škopljanac Mačina. Svoju đakonsku službu fra Mario Lemo vršit će u župi sv. Luke u Otoku, don Luka Stipinović u konkatedrali sv. Petra u Splitu, a don Gabrijel Kamber kao nadbiskupov tajnik. (smn.hr)

NADBISKUP BARIŠIĆ NA BLAGDAN GOSPE OD ZDRAVLJA U SPLITU NA DOBROM

„Danas na blagdan Gospe od Zdravlja no-simo u sebi zahvale i prošnje za sebe i svoje najmilije, za našu domovinu i svijet. Molimo Majku Mariju da nas ohrabri u našim tjele-snim poteškoćama i duhovnim krizama, da nam učvrsti vjeru i povjerenje u Gospodina“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći euharistijsko slavlje na blagdan Gospe od Zdravlja u ponedjeljak, 21. studenoga 2016., u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu.

U koncelebraciji je bio provincijal franje-vačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Još-ko Kodžoman, gvardijan i župnik samostana te brojni župnici okolnih župa. Prije početka mi-snoga slavlja pozdravnu riječ uputio je župnik fra Ante Udovičić naglasivši da „crkva kao gra-đevina ima i eshatološko značenje. Da bismo ušli u kuću Božju treba prijeći prag, znamen pri-jelaza iz svijeta ranjenog grijehom u svijet no-vog života u koji su pozvani svi ljudi. Vidljiva Crkva simbol je očinske kuće prema kojoj Božji narod putuje i gdje će Otac otrti ‘svaku suzu s očiju’. Ona je i kuća svekolike djece Božje, koja

je otvorena i spremna primiti ih“, kazao je žu-pnik Udovičić te dodao da je u tom prijelazu iz svijeta ranjenog grijehom u svijet novoga života potrebna poslušna vjera – „biti podložan Božjoj riječi. Djevica Marija je najsavršenije ostvare-nje poslušnosti vjere. Stoga dok je častimo kao Gospu od Zdravlja, molimo je da nam bude i odgajateljica u poslušnosti vjere.“

Nadbiskup Barišić je u svojoj propovijedi u duhu pročitanoga evanđeoskog teksta progo-vorio o Sv. Obitelji i hramu u Jeruzalemu ali i o poteškoćama s kojima se susreću suvremene obitelji: nedostatak poštovanja i strpljivosti, za-jedničke molitve i razgovora. „Idemo redovito nedjeljom na misu u crkvu, hram Božji. No či-nimo li to iz tradicije i običaja? Ima li ta misa i molitva za nas snagu susreta s Bogom i ljudi-ma? Josip i Marija redovito su išli na molitvu u Jeruzalem i za njih je to bio istinski susret s Gospodinom“, kazao je nadbiskup. Kada je Isus imao dvanaest godina, Josip i Marija su zajed-no s njim, kao i svake godine, išli u Jeruzalem o blagdanu Pashe. Međutim, Isus se izgubio,


a Josip i Marija pronašli su ga nakon tri dana u hramu. Majka mu se s poštovanjem obratila pitanjem: „Sinko, zašto si nam to učinio? Otac tvoj i ja zabrinuti smo te tražili.“

U tom je svjetlu nadbiskup Barišić nazočni-ma podcrtao dvije važne stvari: način na koji je Marija postavila Isusu pitanje oslovivši ga „sin-ko“ i činjenicu da su ga Josip i ona zajedno tra-žili. „Veoma je važno kako postavljamo pitanja jedni drugima, s vikom, diktatom i naredbom ili s poštovanjem? Pitanje uvažava drugoga, čini ga aktivnim, slušamo drugoga. Ono nas otva-ra komunikaciji i dijalogu“, naglasio je mons. Barišić te nastavio: „Marija i Josip zajedno su tražili Isusa, a mi smo postali individualci i u svojoj obitelji. Nedostaje nam zajedništva, ne dijelimo poteškoće i radosti. Koliko bi djece moglo reći: ‘Tata/ mama što si nam to učinio/učinila?’ Svi smo se pomalo izgubili i potrebno je zajednički tražiti; potrebno je umrežiti traže-nje da se možemo naći“, istaknuo je nadbiskup te dodao da iako rastemo u nesavršenim obite-ljima možemo rasti u dobi, mudrosti i milosti. „Čovjek nije ono što zna ili ne zna. On je otaj-

stvo. Čovjek je ono što u srcu nosi“, kazao je nadbiskup pozvavši nazočne da naprave most između vjere i života, molitve i rada, nedjelje i radnoga tjedna. Potom je upoznao nazočne s planom i programom priprema za Treći nacio-nalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati u Solinu 2018. godine.

Na kraju misnoga slavlja riječ pozdrava i zahvale o. Nadbiskupu, predstavnicima župa-nijske i gradske vlasti, županu Splitsko-dalma-tinske županije Zlatku Ževrnji te predstavnici-ma drugih institucija i svima koji su pridonijeli ljepoti slavlja uputio je gvardijan samostana fra Jakov Begonja. Za vrijeme mise pjevao mješo-viti župni zbor pod ravnanjem fra Stipice Grga-ta i s. Zorislave. Tijekom cijeloga su dana brojni hodočasnici posjećivali omiljenu splitsku crkvu da bi izmolili od Gospe zdravlje za sebe i svoje najbliže, upalili svijeću, pomirili se s Bogom u sakramentu pomirenja te se osnažili u euhari-stiji tijelom Kristovim. Za svetkovinu župa se pripravila devetnicom bogatom duhovnim i kul-turnim sadržajem. (smn.hr)



SPLIT: VEČERNJE SLAVLJE GOSPE OD ZDRAVLJA Na svetkovinu Gospe od Zdravlja u Spli-

tu, 21. studenoga 2016., večernje euharistij-sko slavlje predvodio je provincijal fra Joško Kodžoman, a koncelebrirali su gvardijan fra Jakov Begonja i župnik fra Ante Udovičić, koji je uveo u slavlje pozdravivši o. Provincijala i o. Gvardijana kao i štovatelje Gospe od Zdravlja.

Propovijed provincijala fra Joška KodžomanaSamo prije dva dana, u ovoj smo našoj cr-

kvi svjedočili, jednom kulturnom događaju, koji se, možda dugo neće ponoviti. Naime, u organizaciji župe i samostana Gospe od Zdrav-lja, ansambl HNK iz Splita, nakon četrdeset pet godina ponovno je izveo prekrasnu Kantatu Gospi od Zdravlja, čiji je autor glasoviti hrvat-ski skladatelj i dirigent Boris Papandopulo. U pozdravnom sam se govoru osvrnuo na kultur-ne znamenitosti, koje se nalaze tu u našoj crkvi. Spomenuo sam veličanstvenu Dulčićevu fresko sliku, koja je ispunila zaleđe prezbiterija. Kao posebnu vrijednost, ovog prostora, istaknuo

sam Kaufmannove orgulje, ali pritom ni jednom riječju nisam spomenuo ono najvrednije blago naše crkve, a to je slika Čudotvorne Gospe od Zdravlja, zbog koje je, posljedično, sve drugo pridošlo. Upravo zbog velike pobožnosti svi-jeta prema našoj Gospi, koju svojom brojnom nazočnošću i danas svjedočite, srušena je stara crkva i sagrađena nova, veća i funkcionalnija.

Ova je naša crkva, već sada, prepoznata kao ispovjednica Grada Splita, ali je i nepresušni izvor svih drugih Božjih milosti, koje prima-mo i za koje se utječemo Gospinu zagovoru. Tu možemo naći mir, tu se možemo izboriti za svako naše pravedno traženje. Traženje pravde, zadovoljštine ili neke druge moralne satisfakci-je, traženje utjehe, posebno nakon rastanka od voljenih osoba, izlječenje od duševnih i tjele-snih rana, naručeni obiteljski odnosi, životna neizvjesnost, dugotrajna nezaposlenost, tra-ganje za osobom svoga života, te i sve druge molbe sličnog sadržaja odzvanjaju svakodnev-no u ovoj našoj crkvi u kojoj čuvamo presve-ti lik naše pomoćnice i prijateljice, Čudotvor-ne Gospe od zdravlja na Dobrome. Doista, ne



spomenuti Gospu kao najveće blago ove župe i samostana, koje se neda s ničim uspoređivati, jedino se može opravdati činjenicom, da mi je, u onoj prigodi, bio glavni cilj naglasiti ne samo duhovnu stranu, već prije svega relevantnost ovog mjesta za sveukupni kulturni život Grada Splita, nad kojim bdije Ona, Majka Marija. Ona je ta po kojoj je u svijet došao dugo iščekiva-ni Kralj, koji nam je donio poruku spasenja i oproštenje a o kojem, u prvom čitanju, govori prorok Izaija. Taj je naš Spasitelj ušao u povijest kao što ulazi i svatko od nas. On je izdanak iz panja Jišajeva, Davidovog oca. Njega je svijet prepoznao u osobi Isusa Krista, Marijinog Sina. On će uspostaviti novu pravednost, za kojom su čeznula pokoljenja. On će uvesti nove kriterije ljudskosti i moralnosti. Označit će novo vrijeme i pozvati ljude da trajno ostanu u službi mira, da izgrađuju svijet na novim temeljima, ljubavi i milosrđa. Nad svima, koji se budu pridržavali Njegovih savjeta i uputa, počivat će blagoslov Božji. Oni, pak, koji se ogluše na riječi tog Gla-sonoše, koji zatvore uši i oči pred strahotama i užasima svijeta, doživjet će vremenitu i vječnu osudu i propast. U toj obećavajućoj viziji no-vog svijeta i obnovljenog jedinstva i zajedništva sudjeluju sva stvorenja Božja. Nema isključe-nih. Vrata Kraljevstva Božjeg, koje je s Isusom uspostavljeno, otvorena su svima, ljudima i ži-votinjama, kako slušamo, jer sve što postoji, tu je da slavi svoga Stvoritelja. Kad danas pogle-damo ulice našeg Grada, kada zavirimo preko visokih dvorišnih plotova i odškrinimo vrata domova ljudi, čovjek bi mogao pomisliti da je ta vizija univerzalnog zajedništva, koju nam na-goviješta prorok Izaija, postala stvarnost. Naše vrijeme ispisuje stranice besprimjerne ljubavi i suživota ljudi i njihovih kućnih ljubimaca. Za-nemarimo li onečišćenja javnih površina, lavež iz kaveza, s balkona, zatvorimo li oči pred či-njenicom da su mnogi današnji navodni prijate-lji (udomitelji) životinja, zapravo njihovi muči-telji, koji ih sustavno zanemaruju, izgladnjuju, drže u neprimjerenim uvjetima, a sve kako bi se pokazali pred drugima, kako bi bili u tren-du, kako bi izliječili neku svoju frustraciju ili ispunili u svom životu nepodnošljivu tišinu, samoću, nadomjestili osnovnu ljudsku potrebu za društvom, možemo ustvrditi da se prorokova

vizija obistinjuje, ali na neki čudan i meni ne-razumljiv način. Zar je danas suživot s ljudima postao toliko nemoguć, da smo spremni otići u ekstreme, kako bi u životu nadomjestili potrebu za kontaktom, za bližnjim, za prijateljstvom, za obitelji, za drugim, za domom… Kamo nas sve može odvesti naše nerazumijevanje bitne poru-ke o Božjem spasenju? Ne bismo li i sami treba-li preispitat naša uvjerenja, koja su zemlju i sva stvorenja na njoj, pa i nas same, danas dovela do apsurda? Banalni primjeri iz životne svakod-nevnice rječito govore o našim poteškoćama da razumijemo Boga i Njegove namjere s ljudima i sa čitavim svijetom.

Život se u mnogim situacijama pretvorio u jednu veliku parodiju. Danas je čovjek, čini se, postao najmanje važan, neželjen, gdje god da se pojavi, pogotovo ako je potreban, suvišan, gdje je prije bio nenadomjestiv, ali sve ako i jest tako, moramo priznati, da je Božja Riječ utje-lovljena, postala je čovjekom radi čovjeka, da je zbog čovjeka postala raspeta Ljubav, jer upravo iz čovjeka proizlazi sav nered svijeta. Upravo je čovjek taj koji u svijetu sije mržnju i strah, koji gramzivo uzima više nego što mu treba za do-stojan život i sreću. Priroda i sva njezina stvore-nja, trpe posljedice ljudske gramzivosti, sebič-nosti, mržnje, osvete… „Današnji mentalitet, možda više nego kod ljudi iz prošlosti, djeluje suprotstavljen Bogu milosrđa, te ustvari nastoji samu ideju milosrđa isključiti iz života i otklo-niti iz ljudskog srca. Čini se da riječ i koncept milosrđa stvara nelagodu u čovjeku, koji nastoji sve i svakoga podčiniti i nad svime zagospoda-riti.“ (Papa Franjo, bula MV 11)

Papin apel upućen je svima u svijetu, na-pose Crkvi Katoličkoj, koja je ukorijenjena u svakom narodu i kulturi, da aktivno promiče kulturu milosrđa, jer je ona preduvjet opstanka svijeta. Ako itko, onda je Crkva i svi oni koji se osjećaju njezinim članovima, pozvana stavi-ti u središte svoga interesa i navještaja obnovu narušenog povjerenja među ljudima, stvaranje klime obiteljskog i šireg društvenog prihvaća-nja, uvažavanja…

Drugo današnje svetopisamsko čitanje iz po-slanice sv. Pavla Rimljanima, nudi perspektivu neostvarenom i posrnulom ljudskom zajedniš-



tvu. Sveti nas Pavao poziva da kao kršćani ho-dimo u novosti života, koji nam je Isus obzna-nio. Upravo nam Sveta obitelj, Marije, Josipa i Isusa, u svojoj pojavnosti, pomaže razumjeti jednostavnost življenja iz vjere i pouzdanja u Boga. Mnogi će danas reći da su ideal i sklad Svete obitelji nedostižni ciljevi, jer je život u međuvremenu postao puno složeniji, jer su ljudi postali zahtjevniji, ali mi znamo da i u vrijeme Svete obitelji nisu svi uspijevali ostvariti svoje ideale. I onda je bilo siromašnih, i onda su se rastavljali, i onda je život bio ugrožen na sva-kom koraku, i onda je bilo prijetnji, ugroza, ra-tova, nepravednih socijalnih odnosa, pohlepe…Ovaj tekst iz poslanice Rimljanima, svima nam je, vjerujem, dobro poznat, jer ga, osim u crkvi, najradije čitamo u prigodi blagoslova obitelji i to s razlogom. Taj je tekst možda i prvi jasno formulirani obrazac odgovornog kršćanskog ponašanja. Tekst ne može biti jasniji i gotovo da i ne treba nikakvog komentara. Kršćanin ne slijedi stari zakon: milo za drago. On i prema svojim neprijateljima postupa kao s najboljim prijateljima, a sud prepušta Bogu.

Srećom, braćo i sestre, da religiozni impulsi u čovjeku nisu nikada utihnuli, posebno ne u na-šem narodu, a što iskreno začuđuje, kada znamo za sva prošla i današnja nastojanja, da se Boga potjera iz javnog života, da Ga se ubije u ljud-skom srcu, da ga se preko slabosti i nedosljed-nosti njegovih vjernika diskvalificira. Trudimo se, braćo i sestre, usprkos svim tim navalama, ustrajati u vjeri, nadi i neumornom činjenju do-brih dijela, jer ono što čovjek čini u životu, na-lazi svoje mjesto i u vječnosti. Mi dobro znamo, da vjera koju u sebi nosimo, koju živimo, ne postoji kako bi svi oni siromašni i obespravljeni u svijetu, kojih je oduvijek bilo i kojih će, na ža-lost, biti, u njoj našli zemaljsku utjehu. Religija nije nadomjestak za prognanu socijalnu državu, kako netko reče. Pogotovo to nije kršćanska re-ligija. U svijetu i u životu nema ničega pozitiv-nog i dobrog za čovjeka, a što svoj temelj ne bi moglo pronaći u nauku Isusa Krista i Crkve ka-toličke. Niti, s druge strane, ovaj svijet poznaje neki porok, neku lošu praksu, koja bi, kao ta-kva, mogla proći nekažnjeno pred licem Boga, jedinog pravednog i milosrdnog suca.

Slaveći svetkovinu Prikazanja BDM, Crkva nas poziva da uočimo bitnu poruku ovog slav-lja, koja se može sažeti u misao da je čovjek po sebi svet, jer je Bog tako htio, da je ljudski život najveća zemaljska vrijednost, da je čovjek, od rođenja do groba, tajna koju možemo razumjeti samo uz Božju pomoć. Polazeći od tog sazna-nja, čovjek ima potrebu zahvaliti Bogu na daru svoga i na daru svačijeg tuđeg života. Te se geste upravo spominjemo u činu Gospinih roditelja, Joakima i Ane, koji prikazuju svoje dijete u hra-mu i zahvaljuju Bogu na daru njegovog života. Ne precjenjujte se, kaže sv. Pavao u poslanici Rimljanima, imajte o sebi ispravno mišljenje, koje, ako je ispravno, nikada neće htjeti sebe prenaglasiti a druge i drugačije obezvrijediti.

U našoj današnjoj nezavidnoj društvenoj si-tuaciji, Crkva nam ne nudi opijum, to nam nude oni koji dopuštaju da čovjek ili dijete, na uglu škole, za sitniš može nabaviti opojno sredstvo koje će mu „pomoći“ da nakratko pobjegne od stvarnosti.

Nitko u svijetu, ponajmanje oni koji misle da imaju moć nad ljudima, ne mogu mobilizi-rati u čovjeku skrivene zalihe ponosa i svijest o ljudskom dostojanstvu, kao što to može naša Majka Marija i Njezin božanski Sin Isus Krist. A taj ponos i ta svijest o izvornom ljudskom do-stojanstvu, koje se ne može ničim kupiti i koje se ne da s ničim uspoređivati, danas nam treba više nego ikada prije, jer se nalazimo u prijelo-mnom trenutku povijesti.

I stoga, molimo, u ovoj prigodi, presvetu Majku da nas ohrabri na našem životnom putu i da nas obrani od onih koji u ovom društvu ne-umorno nastoje ugušiti glas kršćanske savjesti, nazivajući nas konzervativnima, fundamentali-stima, klerikalcima, koji stavljaju primjedbe na ideju da se naša djeca u obrazovnim institucija-ma odgajaju u kršćanskom duhu i da usvajaju kršćanske vrijednosti.

Imamo li pravo, braćo i sestre, biti pošteđeni od svakodnevnih nemoralnih medijskih sadrža-ja i sugestija koje rastaču moral osobe, pojedin-ca, obitelji, društva, koje unose nezadovoljstvo i podjele u nas i među nas? Kako se othrvati, kako se obraniti, kako ostati netaknut…? Kršća-nin zna, samo uz molitvu, osobnu i obiteljsku, a posebno onu, koju upućujemo Gospi.



Jer Njezin život, koliko god je bio težak, sretno se završio. On je bila i ostala sretna žena, ispunjena i zadovoljna. Nije bila zatočenik sebe, robinja loših navika, poslušnik bez ponosa i do-stojanstva, žrtva krive propagande, frustrirana i nezadovoljna jer joj je u životu štošta nedosta-jalo. Ona je oduvijek za nas, kršćanske vjernike, trajni simbol vjernosti i odanosti, ona je utjelov-ljenje jakosti i snage. Promatrajući Nju, shvatili smo da gdje postoji smisao življenja da tu nema depresije, te bolesti koja se poput nezaustavljive epidemije širi oko nas.

Po Njoj naša veza s Bogom i nadalje tra-je, ona nam daje sigurnost i ulijeva vjeru u budućnost, pa čak i u jednom tako nestalnom i promjenjivom društvenom kontekstu, kakav je naš današnji. Ona nije ona koja stoji i čeka, već primjer čovjeka koji se pravedno bori da mu u životu bude bolje. Živjela je u sjeni velikog obećanja da će se u Njezinom životu i životima Njezinih bližnjih sve dobro završiti, ako ustraju u služenju Bogu i ljudima i ako se odreknu kri-vih ljudskih ambicija. Nauči i nas, Majko naša, kako biti solidarni s tjeskobom koja leži ispod sjaja uspjeha.

Marijo, ti si živo Evanđelje koje ruši sve pretpostavke našeg modernog društva, koje če-zne za uspjehom, za utjecajem, za moću, nov-cem i u tom nastojanju ne pozna granica. Oslo-bodi nas straha pred prezirom onih koji misle da smo zastranili, kojima je trbuh Bog, koji preziru križ i spremnost na žrtvu, koji proklamiraju ra-zuzdano uživanje, kojima je bračna nevjera nor-malna pojava, koji prevaru uzdižu na pijedestal svetoga.

Braćo i sestre, prihvatimo i u ovom svetom misnom slavlju, u kojem častimo sv. Mariju njezin poziv da se obnovimo u svojoj vjernosti Bogu i ljudima.

Neka nas, braćo i sestre, još jednom blago-slovi naša majka Marija, Čudotvorna Gospa od Zdravlja. Neka nam pruži utjehu vjere i nadu da će nam, koliko zbog našeg osobnog i zajednič-kog zauzimanja, još više po neiscrpnom milosr-đu Božjem svanuti novi bolji dani, da živimo sa svima u miru, da uživamo u ljepotama zemlje koju smo dobili u baštinu, zahvalni, ponosni i zauvijek vjerni Bogu i Gospi. Amen.

*************** Na kraju slavlju gvardijan fra Jakov Begonja

zahvalio je provincijalu fra Jošku Kodžomanu, župniku fra Anti Udovičiću kao i svim sudio-nicima koji su doprinijeli da ovo slavlje Gospe od Zdravlja bude uistinu veličanstveno. Poseb-nu riječ zahvale o. Gvardijan uputio je svećeni-cima koji su bili na raspolaganju za sakrament pomirenja.

Slavlje Gospe od Zdravlja završava večer-njom zahvalnom misom koju predvodi župnik fra Ante Udovičić.

Tijekom cijeloga dana brojni su hodočasni-ci posjećivali crkvu i molili Gospu za zdravlje duše i tijela ne samo za sebe nego i za svoje najbliže, upalili svijeću, pomirili se s Bogom u sakramentu pomirenja te se osnažili u euharisti-ji Tijelom Kristovim. Za sakrament pomirenja franjevci-svećenici s Dobroga kao i s Trstenika te svećenici susjednih župa bili su na raspola-ganju vjernicima od 5.30 sati. Bogoslovi, čla-novi Frame i Vijeća roditelja te neokatekumeni na raspolaganju su za svečano slavlje blagdana Gospe od Zdravlja. Pjevanje i sviranje za vrije-me svetih misa cijeloga dana predvodili su mo fra Stipica Grgat i s. Zorislava Radić.

Na svetkovinu Gospe od Zdravlja u Splitu u ponedjeljak, 21.studenoga 2016., svete mise slavljene su u 6, 7, 8, 9, 10, 11, 15, 16, 17, 18, 19 i 20.30 sati. Svetu misu u 11 sati predvodio je nadbiskup Marin Barišić, a u 19 sati provin-cijal fra Joško Kodžoman. Prigoda za ispovijed u samostanu, a ne u crkvi - od 5.30 do 21 sat.

Za svetkovinu župa se pripravila devetni-com bogatom duhovnim i kulturnim sadržajem. Kroz devetnicu misna slavlja predvodili su fra Domagoj Volarević, fra Perica Maslać i fra Jo-sip Grbavac.

Svaku večer uoči euharistijskog slavlja žu-pno osoblje predvodilo je molitvu krunice i mo-litvu Gospi od Zdravlja, a poslije euharistijskog slavlja redovito je održavan kulturni program.



ŠIBENIK-VAROŠ: PREDSTAVLJANJE KRIZMANIKA Priprava za krizmu u našoj župi započela je

s početkom školske godine. Uz školski vjerona-uk kandidati za svetu krizmu još se intenzivnije pripremaju na svojim susretima subotom u pod-ne, kako u župnoj dvorani tako i u crkvi, prije svega molitvom franjevačkog časoslova na po-četku svakog susreta, a potom i temama pred-viđenim za svaki susret. Na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju, 20. studenoga 2016., u crkvi Gospe van Grada, na dječjoj misi u 11 sati naši krizmanici su se predstavili svojoj župi. Za sa-krament krizme ove godine u našu župu prija-vilo se 29 kandidata za krizmu, koji su i sami animirali cijelo ovo euharistijsko slavlje.

Na početku smo u svečanoj procesiji ušli u Crkvu, a potom je jedna od kandidatica za kriz-mu uputila pozdrav svim roditeljima i cijeloj okupljenoj zajednici da ih prate svojim molitva-ma na putu rasta u mudrosti i odgoja u vjeri. Crkvom su odjekivali glasi našeg dječjeg zbora

pod ravnanjem gospođe Dijane Gaši i s. Anto-nije. Oltar je bio ispunjen s 29 malih stalaka sa Gospinim likom, a ispod svakog od njih je bio zalijepljen papirić s našim imenom i prezime-nom. Fra Kristijan je nakon Evanđelja prozvao svakog od nas imenom na što smo odgovara-li „Evo me“, spremno izričući svoju želju za rast u vjeri, u životu naše župne zajednice, ali i svakodnevno sudjelovanje u euharistijskom slavlju, pa smo tako i nastavili moleći molitvu vjernika. Prije samog blagoslova pozvao je one koji žele da uzmu po jedan od onih stalaka s Gospinim likom,i da oni koji izvuku naše ime mole za nas kroz cijelu godinu, i tako smo dobi-li duhovne kumove i pratitelje na ovogodišnjem vjeronaučnom putu.Na kraju misnog slavlja pri-mili smo Božji blagoslov i svatko od nas kru-nicu za početak našeg molitvenog rasta u vjeri.

SVEČANO IZVEDENA KANTATA GOSPI OD ZDRAVLJA BORISA PAPANDOPULA

U subotu 19. studenoga 2016. godine, nakon 45 godina od praizvedbe (1971.), ponovno je i s velikim zanimanjem javnosti izvedeno dugo očekivano veličanstveno djelo Borisa Papan-dopula Kantata Gospi od Zdravlja. Izveli su je solisti, zbor i orkestar HNK iz Splita. Uz sjajnu podršku mješovitog zbora i orkestra, vrlo za-htjevne solo dionice pjevalisu Antonia Teskera, sopran i Vinko Maroević, tenor. Izvedbom je ravnao maesto Ivo Lipanović.

Franjevci s Dobroga 1971. godine obilježa-vali su 25. obljetnicu proglašenja župe Krista Kralja, kasnije Gospe od Zdravlja i tom pri-godom su naručili kod već dokazanog i zrelog hrvatskog glazbenog umjetnika Borisa Papan-dopula kantatu na tekstove fra Petra Kneževića Pisma na poste’nje Go’spe ‘Zdra’vlja koja’ na Dobro’mu prid Splitom castno fstuje’ se, te hi-mne Gospi od Zdravlja, po fra Gašparu Bujasu s talijanskog prepjevanih stihova Čuj vruću mo-lbu (Mira il tuo popolo).

Papandopulo je to svoje vrijedno djelo skla-dao između 15. ožujka i 18. travnja 1971. za

njegova boravka u Splitu, nastanjenog u Kaštel Lukšiću. Kantata Gospi od Zdravlja izvedena je 29. svibnja, 1971. godine u prigodi obilježava-nja 25. obljetnice Župe Krista Kralja. Praizveli su ga solisti, zbor i orkestar HNK iz Splita. Kao uvod, praizvedbi je prethodio Lukačićev motet Quam pulchra es. Solisti su bili Teodozija Ko-šćina, sopran, Biserka Anić-Belković, alt, fra Josip Ante Soldo, tenor i don Ante Kusić, bas.

U Kantati su nastupili solisti fra Josip Ante Soldo, tenor i Teodozija Košćina, sopran, mje-šoviti zbor sastavljen od članova mješovitog zbora Gospe od Zdravlja, mješovitog zbora ka-tedrale sv. Duje i zbor i orkestar HNK-Split, a dirigirao je maestro Eduard Tudor. Od tada, to se djelo nije više izvelo, štoviše, potpuno je palo u zaborav. Istom će se za nj probuditi zanima-nje 1996. godine kada su franjevci na Dobrome obilježavali 50. obljetnicu župe, sada preimeno-vanu u Župu Gospe od Zdravlja. Pisac ovih re-daka počeo je kopati po samostanskom arhivu, ali nažalost bez rezultata. Obilježavanje spome-nute obljetnice je prošlo, ali potraga za notama



Kantate je nastavljena. Nakon mnogih traženja, od samostanskog i provincijskog arhiva, arhiva HNK u Splitu, državnih knjižnica i arhiva, rele-vantnih osoba - gospođe Erike Krpan čuvarice Papandopulove glazbene ostavštine i drugih, Papandopulovoj partituri nigdje ni traga.

Konačno, nakon gotovo deset godina tra-ženja, pronađena je originalna partitura-ruko-pis Borisa Papandopula u ostavštini fra Stanka Romca. Nju smo 2006. godine u prigodi obilje-žavanja 60. obljetnice župe Gospe od Zdravlja transkribirali, tiskali i javno predstavili. Zahva-ljujući današnjem vodstvu HNK u Splitu, inten-dantu Goranu Golovkovu i ravnatelju Opere Ivi Lipanoviću, uspjeli smo Papandopulovu kanta-tu uvrstiti u godišnji program HNK u Splitu za sezonu 2016./2017. godinu.

Na temelju toga Kantata je ponovno pred oduševljenom splitskom publikom svečano izvedena u crkvi Gospe od Zdravlja uoči blag-dana Gospe od Zdravlja, a u prigodi obilježa-vanja 80. obljetnice izgradnje crkve Gospe od Zdravlja, 70. obljetnice župe Gospe od Zdrav-lja, 25. obljetnice smrti Borisa Papandopula, 45. obljetnice praizvedbe te 100. obljetnice rođenja Iva Dulčića autora velebne freske u našoj crkvi.

Ovom izvedbom Kantata je konačno oteta zaboravu. Ne samo to, nego ju je na sam dan

izvedbe Hrvatska Radio Televizija profesional-no snimila i odsada će biti pohranjena u fonote-ci iste radio-televizijske kuće i arhivu samosta-na Gospe od Zdravlja u Splitu.

Ovom prigodom zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji ovoga vrijednog djela.

Govor provincijala fra Joška KodžomanaČast mi je i zadovoljstvo, što, u ime Franje-

vačke provincije Presvetog Otkupitelja, mogu pozdraviti sve vas ovdje okupljene ljubitelje glazbene umjetnosti, u prigodi obilježavanja 80. obljetnice gradnje crkve u kojoj se nalazi-mo, 70. obljetnice župe Gospe od Zdravlja, 25. obljetnice smrti hrvatskog skladatelja i dirigen-ta Borisa Papandopula, autora Kantate Gospi od Zdravlja, koju ćemo večeras čuti u izvedbi an-sambla HNK- Split, a koja je praizvedena prije točno 45 godina na ovom istom mjestu.

Dopustite mi da u svoje i u vaše ime, poi-mence pozdravim naše drage i uvažene goste. Pozdravljam intendanta HNK – Split g. Gora-na Golovka, s osobitim poštovanjem pozdrav-ljam g. Iva Lipanovića, ravnatelja opere HNK i našeg večerašnjeg dirigenta. Najsrdačnije po-zdravljam cijenjene članove i članice zbora i or-kestra HNK- Split, večerašnje soliste, Antoniju



Teskeru i Vinka Maroevića, te Gordana Tudora na saksofonu.

Samostan i župa Gospe od Zdravlja, koje vode franjevci naše Provincije, već su stolje-ćima važan duhovni i kulturni subjekt u gradu Splitu. S tog motrišta njihov je doprinos ne samo na razini Grada Splita, već i na široj nacionalnoj razini nemjerljiv. Uz religiozne sadržaje koje nudi svojim vjernicima i svim ostalima zainte-resiranim građanima, što mu je po vokaciji pri-marno, samostan i župa stoljećima živo sudje-luju u kulturološkim zbivanjima i svim drugim važnim elementima javnog života Grada Spli-ta. Upravo uslijed oskudnosti, infrastrukturnih objekata u Gradu Splitu, čija bi namjena služila još intenzivnijem kulturnom životu Grada, ovaj je samostan oduvijek, sa svime što ima, bio u službi kulturne promocije Grada i njegovih lju-di – umjetnika u najširem smislu riječi.

Poznato nam je, Split se, itekako, može dičiti svojom dugom i bogatom glazbenom tradicijom i prošlošću. O starijoj glazbenoj baštini svjedo-če brojni spomenici kulture. Još bogatiji su pi-sani dokumenti, u kojima se spominju povijesne osobe ili opisuju istaknutiji glazbeni događaji iz života ovog drevnog grada. Split je kroz proš-lost dugo bio nacionalno i vjersko središte, što je bitno utjecalo na razvitak raznovrsnih glazbe-no-liturgijskih izričaja. Zamjetno je da je sve do

polovice XIX. stoljeća u splitskom glazbenom stvaralaštvu prevladavalo crkveno stvaralaštvo, kako tvrdi muzikolog pokojni Miljenko Grgić. Bilo je, naravno, i razdoblja u kojima smo za-ostajali u produktivnom smislu, bilo je stva-ralačkih kriza, ali nikada crkveno stvaralaštvo u Splitu nije presahnulo. U vremenu najvećih kriza podupirali su ga autoriteti rođeni u Splitu ili pak oni koji su značajne godine svoga stva-rateljskog djelovanja stavili u službu Grada. Od posljednjih svakako je najistaknutiji Boris Papandopulo, hrvatski skladatelj i dirigent. Tri puta je tijekom svoje plodne karijere djelovao u Splitu i svaki put je za sobom ostavio vrijedne prinose crkvenog stvaralaštva. Od osobito vri-jednih djela iz njegova ranog stvaralaštva valja istaknuti Muku Gospodina našega Isukrsta za soliste i muški zbor (1935.), a od djela iz za-vršnog razdoblja kantatu Gospi od Zdravlja za soliste, zbor i orkestar (1971.).

Kantatu Gospi od Zdravlja, Papandopulo je skladao na tekstualni predložak franjevca i čla-na provincije Presvetoga Otkupitelja fra Petra Kneževića, te na himnu Gospi od Zdravlja Čuj vruću molbu puka svog, koju je s talijanskog prepjevao fra Gašpar Bujas, član iste Provincije. Iz te, dakle, povezanosti franjevaca s istaknu-tim splitskim i hrvatskim umjetnicima niknulo je novo vrijedno umjetničko ostvarenje, Kanta-



ta Gospi od Zdravlja, skladana za soliste, zbor i orkestar. Papandopulo je spomenutu Kantatu skladao u prigodi obilježavanja jubilarne dva-deset pete obljetnice osnutka Župe Gospe od Zdravlja, a praizveo ju je 1971. godine ansambl HNK – Split, solisti, zbor i orkestar.

Svjesni svoga vjerskog i kulturnog poslanja, franjevci na Dobrome su prije osamdeset godina pokazali besprimjernu vidovitost, kada su, čak i usprkos jednog dijela ondašnjeg splitskog puka, srušili staru baroknu crkvu i na njezinim teme-ljima izgradili novu, modernu i za naše vrijeme vrlo funkcionalnu. Da bi ona, kao hram molitve i slave Božje bila što ljepša i sve više odgova-rala svojoj svrsi, malo pomalo su je franjevci prošlih generacija uljepšavali i upotpunjavali djelima iznimne i trajne umjetničke vrijednosti. Tako će se nakon mučnih i teških godina Dru-gog svjetskog rata i poraća pojaviti prvo veliko djelo koje će najaviti dane svjetlije budućnosti, a to je velebna freska Krista Kralja Iva Dulčića, zasigurno najveća i najmonumentalnija kom-pozicija te vrste na širem evropskom prostoru. Ovom prigodom s poštovanjem se prisjećamo stote obljetnice umjetnikova rođenja. I mi se namjeravamo nadovezati na nastojanja naše braće kroz prošlost, kako bi ovaj prostor učinili što ljepšim, te oku i tijelu što ugodnijim. Pri-premne radnje za novo uređenje ovog crkvenog interijera su u punom jeku, pa ćemo, uz savjete i pomoć struke, ako Bog da, već u idućoj godini krenuti u realizaciju tog generacijskog projekta.

U ovoj svečanoj prigodi, ne želim zaboraviti ni treći i ne manje važni element u ovome hra-mu, a to su nove orgulje - „kraljica svih instru-menata“,, koje su 1959. godine nabavljene kod

bečkog orguljara Kaufmanna i dopremljene u Split.

Najiskrenije zahvaljujem upravi HNK Split, što je, prepoznavši važnost 80. obljetnice iz-gradnje crkve Gospe od Zdravlja i 70. obljet-nicu osnutka župe Gospe od Zdravlja, te 100. obljetnicu rođenja Iva Dulčića, odnosno 25. obljetnicu smrti Borisa Papandopula, nakon četrdeset pet godina od praizvedbe, omogućila novu izvedbu Papandopulove Kantate Gospi od Zdravlja, tog vrijednog djela glazbenog stvara-laštva, koje će, upravo večerašnjom izvedbom, vjerujem, biti trajno sačuvano od zaborava i mogućnosti da ponovno bude zagubljeno.

Posebnu zahvalnost izražavam vodstvu sa-mostana i župe Gospe od Zdravlja, napose o. gvardijanu, fra Jakovu Begonji, te o. župniku i ujedno vikaru naše Provincije, fra Anti Udoviči-ću, na zauzimanju i svim pripremnim radnjama, koje su omogućile večerašnji kulturni program, a nakon njega i prigodni domjenak. Zahvalju-jem i medijskim djelatnicima, Hrvatske radio televizije i Radio Splita, koji će svojim audio-video zapisom ovjekovječiti večerašnji trenutak i o njemu izvijestiti kulturnu javnost. I šećer na kraju, hvala Tebi, dragi fra Stipica, na upornom traganju i uspješnom pronalasku dugo vremena zametnute partiture ovog znamenitog djela, bez čega sigurno ne bismo večeras sjedili gdje sje-dimo.

Sada vas prepuštam glazbenoj čaroliji naših umjetnika, pod dirigentskom palicom Iva Lipa-novića i zborovođe Ane Šabašov.

Zahvaljujem na strpljivosti i pozornosti!

PROSLAVA GOSPE OD ZDRAVLJA U DUBRAVI Župa Dubrava nebesku zaštitnicu Gospu od

zdravlja proslavila je u ponedjeljak 21. stude-nog 2016. misnim slavljem u župnoj crkvi u Dubravi. Euharistiju na kojoj je koncelebrirao župnik Dubrave fra Žarko Maretić, te još sed-morica svećenika predvodio je župnik Drniša fra Damir Ćiro Čikara. Misnom slavlju pretho-dila je molitva krunice i procesija sa Gospinom slikom oko crkve.

U homiliji fra Damir Čikara naglasio je kako

se najbolje Mariju može nasljedovati učeći od nje. Učiti život po riječi Božjoj i donijeti Boga u svijet, učiti primijetiti potrebe drugoga kraj sebe i od nje učiti ne proklinjati nego ljubiti i u ljuba-vi se povezivati.

Na kraju misnog slavlja izmoljena je blago-slovna molitva nad vjernicima i djecom, a čla-novi Kulturno umjetničkog društva iz Dubrave izveli su prigodni program pred crkvom. (siben-ska-biskupija.hr)



IMOTSKI: REGIONALNI SASTANAK U Franjevačkom samostanu sv. Franje u

Imotskom u srijedu 23. studenoga 2016. odr-žan je regionalni sastanak. Sastanak je počeo u 9:30 molitvom Srednjeg časa. Nakon toga pro-vincijski moderator trajne formacije fra Ivan Udovičić pozdravio je prisutnu braću, osobito o. provincijala fra Joška Kodžomana. Zatim je dr. fra Ivica Jurić, magistar bogoslova, održao predavanje o izazovima i perspektivama pasto-

rala obitelji na temelju apostolske pobudnice Amoris laetitia. Poslije predavanja uslijedila je rasprava.

U 11:45 u crkvi sv. Franje bilo je euhari-stijsko slavlje koje je predvodio gvardijan fra Kristian Stipanović, uz koncelebraciju o. Pro-vincijala i još 11 svećenika. Sastanak je završen ručkom u samostanskom blagovalištu u 12:30.

TURJACI: PROSLAVA GOSPE OD ZDRAVLJA Župljani Turjaka trodnevnicom, koju je pred-

vodio župnik fra Petar, pripremali su se za pro-slavu suzaštitnice naše Župe Gospe od Zdravlja. U subotu prije sv. mise u 16:00 sati župljanima su na raspolaganju za sakrament pomirenja - sv. Ispovijed - bili susjedni župnici: dekan don Sti-pe Ljubas, fra Nedjeljko Tabak, don Mirko Ske-jić i don Franko Prnjak.

Na dan Gospe od Zdravlja svetu misu u 8:00 sati u zajedništvu sa hodočasnicima iz susjed-nih župa predvodio je naš župnik, koji je na kraju misnog slavlja molio molitve za zdravlje bolesnika, kao i svih nazočnih. Svečano misno slavlje u 10:00 sati, kojem je prethodila proce-sija sa Gospinom slikom, koju su obučene u na-rodne nošnje nosile četiri djevojke, predvodio je fra Josip Repeša – provincijski promicatelj duh. zvanja i duh. asistent za Framu, koji je u svo-joj propovijedi najprije upoznao vjernike o po-vijesti štovanja Gospe od Zdravlja te istaknuo važnost Gospe, majke Kristove, koja je toliko čudesna i svestrana da je i ono što je bilo ne-izlječivo svojim zagovorom, svojom snagom, protkanom dubokom vjerom, uspješno liječila. Sa fra Josipom su suslavili sv. misu dekan Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubas i župnik fra Petar. Na kraju misnog slavlja fra Petar je za-hvalio Bogu za rijeku milosti koja se ovih dana pripreme i današnjeg slavlja slijevala u naša srca i naše duše. Zahvalio je dekanu don Stipi, koji je svojom nazočnošću uzveličao ovo naše slavlje. Zahvalio je svim vjernicima koji su u velikom broju dolazili na trodnevnu pripremu Gospe od Zdravlja, svećenicima koji su bili na raspolaganju za sv. ispovijed, mješovitom zboru

na čelu sa voditeljicom Majdom, ministrantima, djevojkama, koje su nosile Gospinu sliku te se na poseban način zahvalio fra Josipu predvodi-telju misnog slavlja, koji nas je „na glas razmi-šljajući“ sve osvježio i uputio poticajne riječi. Poslije blagoslova slavlje se nastavilo po obite-ljima za obiteljskim stolom, kao i kod župnika u župnoj kući, gdje se petnaest svećenika okupilo na zajedničkom ručku.

Popodnevno misno slavlje u 16:30 sati, pred ispunjenom crkvom djece, mladih i roditelja predvodio je fra Lukica Vojković župni vikar Župe Čudotvorne Gospe Sinjske u zajedništvu sa župnikom fra Petrom. Fra Lukica je u svo-joj homiliji istaknuo kako Gospa za svoga ovo-zemaljskog života nije napravila nijedno čudo, no poslije slavnog Uznesenja na nebo upravo to čini iz dana u dan, stoga i nije čudo da se poseb-no štuje i časti u našem narodu, kako u Domovi-ni, tako i među raseljenima po čitavome svijetu, jer kroz dugu povijest našega vjerničkog puka ona je uvijek bila na čelu naše kolone, naša najvjernija Odvjetnica. Na kraju svoje homilije fra Lukica je pozvao sve da i dalje po zagovoru naše Gospe ostanemo vjerni Bogu i rodu te se nadovezao i riječima: «Kad se iz naših srdaca prožetih vjerom, nadom i ljubavlju vinu uzdasi prema nebu i kad se moli Zdravo Marijo, ona čuje i razumije, sluša i uslišava vapaje svoje djece». Na završetku misnog slavlja župnik fra Petar je zahvalio fra Lukici te je molio molitve za blagoslov i zdravlje djece i mladih te ih sve blagoslovio. Slavlje Gospe od Zdravlja posli-je svečanog blagoslova završeno je pjesmom : Tebe Boga hvalimo.



PROSLAVA SV. KATE U ŽUPI DUBRAVICE Euharistijsko slavlje u petak, 25. studenog

2016. godine, u župi Dubravice povodom svet-kovine svete Katarine, naslovnice župne crkve, predslavio je novi župnik fra Mate Gverić uz koncelebraciju skradinskog župnik i dekan skradinskog dekanatadon Gabrijel Jaganarec, miljevačkog župnika i dekan drniškog dekanata fra Ivana Vidovića i još trojice svećenika. Na Misi je sudjelovala poglavarka Družbe Sestara franjevki od Bezgrješne sestra Zdravka Gverić uz novakinju i kandidaticu također su bili i fra-njevački novaci s Visovca.

Fra Mate je u propovijedi istaknuo kako su kršćani od samih početaka bili progonjeni, ali zahvaljujući hrabrim i neustrašivim ljudima po-

put djevice i mučenice sv. Kate bili su spremni za Isusa položiti svoj život i podnijeti krunu mučeništva. Iako se danas o tome rijetko govori kršćani su i danas najviše progone u svijetu, koliko samo kršćana i danas svoju vjeru svje-doči svojom krvlju. „Obitelj je temelj društva, a nositelj obitelji je otac. “, posebno je naglasio propovjednik uspoređujući oca s gredama koje drže i spajaju krajeve kuće u cjelini.

Fra Mate je na kraju zahvalio svim sudioni-cima slavlja, župljanima je čestitao svetkovinu sv. Kate, a zatim svim osobama koje su pove-zane s imenom Kata čestitao imendan i daro-vao crvenu ružu.

VUKŠIĆ: PROSLAVA SV. KATE Euharistijskim slavljem 25. studenog 2016.

godine u Vukšiću, koji pripada župi Sv. Miho-vila Lišane, uz sudjelovanje mnoštvo vjernika iz župe i okolnih mjesta, proslavljen je blagdan svete Kate, koja je nebeska zaštitnica Vukšića. Misno slavlje predvodio je provincijal fra Joško Kodžoman, a u koncelebraciji su bili župnik fra Luka Banić i župnici iz susjednih župa.

Kršćanstvo koje nam svojim mučeništvom svjedoči sv. Katarina je najsvjetliji primjer vjere u našeg spasitelja Isusa Krista. Mi čvrsto vjeru-jemo nas zagovara pred Svevišnjim, da u našim domovima zavlada Božja radost,mir i oprašta-

nje. Draga braćo i sestre, vi ste svjedoci kako vas je u najtežim trenutcima tijekom Domovin-skog rata, vaša nebeska zaštitnica sv. Kata koju danas slavimo, čuvala i davala nadu u povratak na vaša spaljena ognjišta, rekao je među ostalim u propovijedi provincijal fra Joško Kodžoman.

Poseban pečat dao je crkveni mješoviti zbor iz Vukšića koji je svojim čuvenim tradicional-nim pučkim pjevanjem “vukšićke mise” oduše-vio provincijala fra Joška Kodžomana, nazočne svećenike i vjernike. Na završetku slavlja u cr-kvi župnik fra Luka Banić zahvalio je provinci-jalu fra Jošku Kodžomanu, svećenicima, zboru,



kao i svim vjernicima koji su sudjelovali u pro-slavi nebeske zaštitnice Vukšića - sv. Kate

Poslije završetka mise, cijeli vjernički puk ispred crkve iz duše je zapjevao vukšićku hi-mnu “Sveta Kate visoka zvonika, Vukšiću si i ponos i dika”.

U Vukšiću se nalazila kapela Sv. Kate, spo-menik kulture, izgrađena početkom 18. stolje-

ća. U Domovinskom ratu do temelja je unište-na, kada su ukradena i oba zvona, a kapela nije obnovljena niti dan danas. Nova crkva Sv. Kate, izgrađena je 1987. u blizini stare crkve Sv. Kate koja je postala premalena. I ona je do temelja srušena u Domovinskom ratu. Na njezinim te-meljima podignuta je nova crkva sa zvonikom 2005. godine.

VINJANI: PROSLAVA SV. KATE U župi je Vinjani u petak, 25. studenog u

crkvi sv. Kate proslavljen blagdan sv. Katari-ne Aleksandrijske, i to jutarnjom sv. misom u 10:30 sati i svečanom svetom misom u 16 sati.

Zbog kiše ove godine je izostavljena proce-sija, a središnje misno slavlje predvodio je don Petar Čondić, župnik Župe Poljica u koncele-braciji s vinjanskim svećenicima. Veliki župni zbor pod ravnanjem s. Terezine predvodio je pjevanje.

Nakon svete mise vinjanske Kate i Katarine su ispred župne kuće priredile mali domjenak.

Za ovu svetkovinu vjernici su se pripremali

trodnevnom duhovnom obnovom koja je zapo-činjala u 15:30 sati, a sastojala se od prigode za sv. ispovijed, krunice Božanskog milosrđa i molitava na čast sv. Katarine te sv. mise koju su predvodili mjesni svećenici.

Sveta Katarina Aleksandrijska, - sveta Kata, djevica i mučenica, zaštitnica je filozofa, teolo-ga, učitelja i branitelja vjere. Ova aleksandrij-ska svetica mučeničkom je smrću posvjedočila vjeru u Krista. Odlikovala se ljepotom duše i ti-jela, visokom inteligencijom i mudrošću. Zbog ljepote i čestitosti postala je uzorom i zaštitni-com djevojaka.

SINJ: SJEĆANJE NA FRATRE-MUČENIKE CETINSKE KRAJINE Samostan Gospe Sinjske u petak 25. studeno-

ga 2016., organizirao je Dan sjećanja na 20-ori-cu franjevaca koji su ubijeni u Cetinskom kraju, u Drugom svjetskom ratu i poraću od 1942.-1948. godine od komunističkih i fašističkih vla-sti. Misu zadušnicu za ubijene fratre predvodio je župnik fra Perica Maslać uz koncelebraciju 16-orice svećenika. Preko mise pjevao je Mje-šoviti župni zbor pod vodstvom fra Jure Župića i s. Jelene Mijić.

Na početku misnog slavlja gvardijan fra Petar Klapež pročitao je imena ubijene braće. Oni su: fra Anselmo Kovačić (1905.-1943.), fra Ante Romac (1900-1944.), fra Ante Cvitano-vić (1889.-1944.), fra Božo Vugdelija (1912.-1945.), fra Rafo Kalinić (1910. – 1943.), fra Ivan Romac (1900.-1944.), fra Jozo Olujić (1888.-1944.), fra Josip Poljak (1908.-1946.), fra Jozo Borković (1896.-1942.), fra Krsto Bazo (1912.-1944.), fra Leonard Bajić (1889.-1948), fra Milan Lapić (1906.-1943.), fra Metod Ve-

zilić (1883.-1944.),fra Nikola Šabić (1905.-1945.), fra Petar Glavaš (1884.-1945.), fra Petar Paviša (1904.-1943.), fra Rudolf Vučić (1924.-1945.), fra Stanko Bradarić (1905-1943.), fra Stanko Milanović Litre (1911.-1944.), fra Vla-de Pavlov (1900.-1944.).

U propovijedi fra Perica je naglasio kako je opasno kada čovjek uzme stvari u svoje ruke. Kao u Isusovo vrijeme tako i u vrijeme Dru-gog svjetskog rata i poraća čovjek je pokazao neljudsko lice: „Isus se predaje u ruke ljudske i zapravo videći toliku zloću, toliki grijeh potvr-đuje da je upravo došao radi takvih, radi greš-nika. Kao da je dopustio da se zlo razmaše, da čovjek pokaže svoje pravo lice, lice bez imalo sućuti, lice bez imalo ljudskosti, nego puno zla, puno mrtvih namjera. To lice bez imalo ljudsko-sti, sućuti, pravde pokazali su komunisti, parti-zani, OZNA, UDB-a, partija i ostali „proleteri“ nad našim fratrima kojih se večeras sjećamo. Upitamo li se zašto su to uradili, zašto su pobili



fratre, odgovor na ovaj upit nakon 70 godina isti je i sve jasniji: iz mržnje prema njihovoj vjeri, samo zato što su bili svećenici-franjevci, jako povezani sa svojim narodom iz kojeg su poni-kli. A progonitelji su postupili kao i svi njihovi predšasnici kroz povijest. Da bi ovladali naro-dom i prinudili ga prihvatiti njihovu bezbožnu ideologiju, mislili su, udarit ćemo pastire i sta-do će se razbjeći. Lako ćemo onda obračunati s njima, njihovom vjerom i Crkvom. Mučitelji nisu znali da ovaj vjernički narod, da Kristovi vjernici, znaju kako umirući ostati na životu.“

Govoreći o Isusu pred Pilatom koji mirno stoji jer zna da je pravedan i da vrši volju Oca nebeskoga, fra Perica je naglasio da su i naša subraća u susretu sa zlom bila hrabra jer im je u svijesti bio nazočan živi Krist: „Duboko u svi-jesti fra Rafe, fra Ante, fra Leonarda i sve naše braće bio je živo nazočan Krist, jer njemu su posvetili svoje živote. Krist koji pred Pilatom šuti i trpi. Fra Jozo, fra Stanko, fra Ante, fra Mi-lan, fra Petar, fra Vlade, fra Nikola, fra Metod, fra Rudolf, fra Bože nisu uspjeli ni progovoriti,

nit se braniti. Strijeljani su ili ubijeni prije nego su pokušali progovoriti, a oni koji su odvedeni pred sud nisu se imali koristi braniti, već su bili osuđeni. A mnogima se imena njihovih Pilata, dojučerašnjih susjeda ili poznanika - ubojica, zna i niti jedan od njih nije doveden pred zatvor ili sud, a kamoli da je suđen. Krist kojega bi-čuju. Fra Leonardo mučen u zatvoru, fra Rafo zapaljen, fra Krsto ranjen, fra Anselmo obolio od tifusa. Krist kojega svlače. Fra Milanu i fra Stanku su prije strijeljanja svukli odjeću, a fra Petrov plašt uzeli i od njega skrojili sebi odjeću. Krist koji je prigrlio svoj križ. Svi do jednoga spremno u smrt. Onaj Krist koji na križu umire, ali koji je nakon tri dana pobijedio smrt i slavno ušao u puninu života. On im je stajao pred oči-ma, krijepio ih i hrabrio“, zaključio je fra Perica.

Na završetku misnog slavlja fratri s narodom okupili su se u samostanskom klaustru ispred reljefa s likovima ubijenih fratara. Molitvu odr-ješenja predvodio je gvardijan fra Petar Klapež.



ŠIBENIK-VAROŠ: PREDSTAVLJANJE PRVOPRIČESNIKA Uvođenje mladih u vjeru i njihovo poučava-

nje o sakramentalnom životu Crkve posebna je radost za svaku župnu zajednicu. Na zavr-šetku stare liturgijske godine i sa prvom nedje-ljom Došašća, dana 27. studenoga 2016., u cr-kvi Gospe van Grada, na dječjoj misi u 11 sati naši kandidati za prvu svetu pričest predstavili su se svojoj župi.

Uvođenje mladih u vjeru i njihovo poučava-nje o sakramentalnom životu Crkve posebna je radost za svaku župnu zajednicu. Na zavr-šetku stare liturgijske godine i sa prvom nedje-ljom Došašća, dana 27. studenoga 2016., u cr-kvi Gospe van Grada, na dječjoj misi u 11 sati naši kandidati za prvu svetu pričest predstavili su se svojoj župi. Njihova priprava započela je samom školskom godinom, ali i župnom katehe-zom svake subote u 9 sati, a potom i pjevanjem u dječjem zboru u 10 sati, isti dan. Svi kandidati za prvu pričest su ujedno i članovi dječjeg zbo-ra, te već duže vrijeme radosno predvode pjeva-nje na svetoj misi u 11 sati. Za sakrament svete pričesti ove godine u našu župu prijavilo se 28

kandidata, koji su uz kandidate za krizmu i sami animirali cijelo ovo euharistijsko slavlje. Na sa-mom početku jedna od najmlađih kandidatica za prvu svetu pričest uputila je pozdrav svim rodi-teljima i cijeloj okupljenoj zajednici da ih prate svojim molitvama. Poslije Evanđelja, s. Antoni-ja prozvala je imenom i prezimenom kandidate za prvu pričest, na što su svi radosno izrekli svoj „Evo me“, cijeloj okupljenoj župnoj zajednici. Svetu misu predvodio je fra Kristian,naglasivši kako je početak Došašća, kao i ovo predstav-ljanje kandidata za prvu pričest jedno milosno vrijeme, vrijeme novih životnih odluka, vrijeme u kojem svi idemo ka Bogu, sa svim svojim što imamo i nosimo u sebi, bilo dobro il ono što i nije baš dobro od nas, jer je Bog taj koji uz naš „Evo me“ i suradnju čini da postajemo bolji i Njemu bliži. Na kraju svetog misnog slavlja blagoslovili smo naše kandidate za prvu pričest i podijelili im plakat molitvu „Anđele čuvaru“, koju već itekako mole i znaju otprije, te ih po-zvali da i dalje nastave svoje druženje s Bogom.

VISOVAC: ODRŽAN REGIONALNI SASTANAK U samostanu na Visovcu 30. studenoga

2016. održan je regionalni sastanak. Sastanak je započeo u 9.30 molitvom Srednjeg časa. Na početku je fra Ivica Udovičić, moderator za traj-nu formaciju pozdravio prisutnu braću na čelu s o. provincijalom. Predavač je bio dr. fra Ivica Jurić. Predavanje je bilo o izazovima i perspek-tivama pastorala obitelji prema dvjema recen-

tnim dokumentima Crkve: zaključnom izvješću izvanredne i redovite sinode o obitelji (Relatio finalis) i apostolskoj pobudnici (Amoris laeti-tia).

Predavač je naglasio kako se nije ništa bitno promijenilo s obzirom na svrhu i važnost braka i obitelji za život sveukupne ljudske zajednice i Crkve kao dijela ljudske zajednice. Promjena



se sastoji, ako se o njoj uopće može govoriti kao o novosti, u drugačijem pristupu proble-mima i poteškoćama s kojima se Crkva danas suočava na području pastorala obitelj. Drugim riječima taj novi/stari pristup možemo nazvati pastoralnom senzibilnošću, tj. nastojanjem i to župne zajednice u cijelosti da integrira u svoje aktivnosti sve članove, uključujući i one koji su rastavljeni i ponovno civilno vjenčani kako se isti ne bi osjećali kao da su drugorazredni članovi Crkve. O tom procesu praćenja, razluči-vanja i integriranja u aktivni život župne zajed-nice svih njezinih članova Papa na osobit način govori u osmom poglavlju Amoris laetitie pod

naslovom: PRATITI, RAZLUČIVATI I INTE-GRIRATI SLABOSTI.

Poslije predavanje uslijedila je kratka raspra-va nakon koje je o. provincijal uputio nekoliko poticajnih riječi te progovorio o nekim projek-tima na kojima se trenutno radi u Provinciji. U 11.45 slavili smo sv. Misu koju je predslavio fra Ivica Udovičić u zajedništvu s još 26 suslavite-lja. U molitveno-liturgijskom dijelu sudjelovali su i novaci. Sastanak je završio bratskim ruč-kom u 12.30. Oko 14 sati braća su se pomalo razilazila nošena DIKOM prema Remetiću ili Stnicama.

ŠIBENIK-VAROŠ: IZRADA BOŽIĆNIH UKRASA U župi Gospe van Grada organizirana je izra-

da božićnih ukrasa u kojoj sudjeluju framaši, kandidati za krizmu i župljani.

Svako vrijeme pogodno je za činiti dobro, a poglavito ovo predblagdansko razdoblje. Sva-kodnevnom evanđeoskom riječju upućeni smo pomagati jedni drugima i skrbiti o onima ko-jima je pomoć najpotrebnija, a takvi su svuda oko nas. Ovo predblagdansko vrijeme pruža nam priliku promisliti o svemu šta možemo uči-niti za druge, stoga su se naši udružili u izradi božićnih aranžmana, ukrasa i nakita. Prodajom svega navedenog i stečenim prihodom na drugu nedjelju Došašća, pomoći ćemo najpotrebniji-

ma u našoj župi da im barem malo uljepšamo ove božićne blagdane.

CRNICA: BLAGOSLOVLJENA OBNOVLJENA CRKVA SVETE NEDILJICE

Šibenski biskup Tomislav Rogić na drugu nedjelju Došašća, 4. prosinca 2016., u župi Bez-grešnog začeća Blažene Djevice Marije - Crni-ca, u Šibeniku blagoslovio je obnovljenu župnu crkvu svete Nediljice, novu krstionicu, ambon i oltar. Na slavlju je koncelebrirao i umirovljeni biskup Ante Ivas, župnik župe Crnica fra Nikola Ćurčija i župnik župe Gospa van grada fra Fi-lip Milanović Trapo. Svečanost je organizirana u godini kada župa obilježava pedeset godina postojanja.

U ono vrijeme, prije pedeset ljeta, kada su se oko grada Šibenika stvarale nove gradske četvrti, u koje se nastanilo mnoštvo vjernika iz

susjednih krajeva Dalmatinske Zagore, tadašnji pronicavi šibenski biskup Josip Arnerić, vlašću koja mu je dana, osnovao je, 4. studenoga 1966., šest novih župa, među njima i župu Bezgrješno-ga Začeća Blažene Djevice Marije na području Crnice. Za župnu crkvu odabrana je crkva Svete Nediljice. Župa je povjerena Franjevačkoj pro-vinciji Presvetoga Otkupitelja, kazao je župnik fra Nikola Ćurčija. Od tada do danas izmijenilo se devet župnika, koje ćemo u ovoj prigodi spo-menuti: fra Bernard Tičić, fra Stanko Mandac, fra Petar Bezina, fra Ljubo Ivančević, fra Ne-djeljko Tabak, fra Božo Ćurčija, fra Branimir Šegota, fra Ante Vukušić i fra Nikola Ćurčija.


Prateći ritam liturgijskoga kalendara i po-trebe naših župljana, slavimo redovita misna slavlja, obavljamo prigodne pučke pobožnosti, održavamo župni vjeronauk i prigodne vjerske svečanosti. Da bi sakralni prostor bio doličan za obred, župnici su, svaki na svoj način, uređivali i održavali crkvu kao građevinu. Tako smo i mi, prema savjetu župnih vijeća, kako ekonomsko-ga tako i pastoralnoga, uz odobrenje mjesnoga Ordinarija, najprije, u listopadu 2007., obnovi-li krov i uredili vanjsku fasadu na crkvi. Zatim smo, skupljajući milodare od vjernika, restauri-rali staru oltarnu sliku Svete Nediljice i vratili je na glavni oltar u prosincu 2014. godine. U prigodi proslave 50. obljetnice naše Župe, kako smo najavili tako smo i učinili, obnovili smo u cijelosti interijer crkve Svete Nediljice, kazao je župnik.

Istaknuo je kako bi sveti prostor Božjega hrama bio prilagođen suvremenim liturgijskim potrebama, prezbiteriju je postavljena nova podnica, a na podnicu novi kameni oltar, kame-no besjedište i kamenu krstionicu, metalni svi-jećnjak i metalno svetohranište, drvene sjedalice za svećenika i poslužitelja; u lađi smo postavili nove drvene klupe sa sjedalom i klecalom na drvenoj podnici; preuredili smo kor na ulazu, korsku ogradu, i podnicu; nanovo smo proveli

električnu i razglasnu instalaciju, postavili smo nova rasvjetna tijela; postavili smo nova drvena hrastova vrata na glavnom i sporednom ulazu, na ulazu u kor i sakristiju; obnovili smo sakristi-ju. Nakon svih izvedenih radova, unutrašnjost crkve oličili smo novim nijansama toplih boja, kazao je župnik Ćurčija koji je nadodao kako je projektnu dokumentaciju liturgijske obnove izradio fra Antun Branko Periša.

Šibenski biskup kojemu je posveta oltara u Crnici bila prva vjernicima je poručio da svaki put kad dolaze u crkvu, pred oltar dolaze za-pravo pred Gospodina koji vjernike čeka, voli i želi im pomoći, koji se za vjernike žrtvovao na križu, koji je slavno uskrsnuo da i nama otvo-ri vrata neba, vrata vječnosti! Oltar je i žrtve-nik za prinošenje naših molitava, oltar je sveto mjesto Kristove žrtve, oltar je i znak groba iz kojega Isus uskrišava, oltar je prijestolje Božje na zemlji. Oltar postaje znakom koji nam daje mogućnost pristupiti Bogu, osjetiti njegovu bli-zinu. Oltar predstavlja i žrtvenik i žrtvu – Krista Gospodina koji se na križu prinesao Bogu za nas, poručio je biskup Rogić.

Na kraju slavlja biskup i župnik potpisali su povelju koja će biti na spomen današnjeg doga-đaja. Upriličen je i agape za sve sudionike slav-lja. (www.sibenska-biskupija.hr)



ŠIBENIK-VAROŠ: HUMANITARNA AKCIJA ZA POTREBNE Na drugu nedjelju Došašća, 4. prosinca

2016., djeca, članovi Frame i kandidati za kriz-mu iz župe Gospe van Grada u Šibeniku proda-vali ‘Nedjelje Caritasa’ su božićne aranžmane, čestitke i ukrase koje su sami izrađivali.

Vjernici su se vrlo rado odazvali ovaj akci-ji, a posebno im je bilo drago što su se mladi članovi župe Gospe van Grada aktivno uključili

kako bi doprinijeli božićnoj radosti svakog čla-na župe.

Svi sudionici, i oni koji su izrađivali aran-žmane i oni koji ih kupe, pomažu sudjeluju u po-moći najpotrebnijima u župi Gospe van Grada u Šibenik-Varošu. Akcija je za sada vrlo uspješna pa djeca, članovi Frame i krizmanici nastavljaju s izradom i prodajom božićnih aražmana.

IMOTSKI: DOŽIVOTNO ZAVJETOVANJE S. SUZANE LASIĆ, OP U crkvi sv. Franje u Imotskom na drugu ne-

djelju došašća, 4. prosinca 2016., s. Suzana La-sić, dominikanka rodom iz Šumeta (župa Pro-ložac), položila je svoje doživotne redovničke zavjete. Svečano slavlje počelo je u 10:30 pro-cesijom. Svetu misu predvodio je dominikanac fra AntoGavrić, uz koncelebraciju imotskog gvardijana fra Kristiana Stipanovića, prološkog župnika fra Vinka Gudelja i dominikanca fra Dominika Kristijana Gerbica. U slavlju je kao đakon služio dominikanac Ivan Dominik Iličić, a prisutnim je vjernicima lakše praćenje obreda svojim kratkim komentarima omogućila s. Do-lores Matić. Pjevanje na misi animirale su s. do-minikanke i imotski župni zbor pod ravnanjem Anđelka Nikolića i s. Sofije Vuković.

Nakon homilije, u kojoj je fra Anto povezao liturgijska čitanja sa zavjetovanjem s. Suzane, uslijedio je obred zavjetovanja. Poslije proziva-nja zavjetovanice, ona je učinila veniju – pro-straciju na pod kao znak pokore i služenja te izrekla svoju želju da nasljeduje Krista u zajed-nici sestara dominikanki Kongregacije svetih

Anđela Čuvara. Izrazivši zatim svoju volju za posvećenjem Kristu po redovničkim zavjetima, s. Suzana prostrla se na pod u znaku križa, a za to vrijeme pjevane su litanije svih svetih. Usli-jedio je središnji dio zavjetovanja u kojem je s. Suzana u rukama svoje poglavarice časne maj-ke s. Katarine Maglica položila Bogu doživotno zavjete posluha, čistoće i siromaštva. Fra Anto je zatim na nju zazvao Božji blagoslov te joj predao prsten kao znak zaručništva s Kristom.

Nakon pričesti prisutnima se obratio gvar-dijan te izrazio radost samostanske i župne za-jednice zbog ovog slavlja. Čestitao je s. Suzani, njezinoj obitelji i redovničkoj zajednici na hra-brom činu doživotnog predanja Bogu te slavlje-nici zaželio ustrajnost u služenju Bogu i Crkvi. Zatim se svima obratila i vrhovna poglavarica s. Katarina te je zahvalila braći franjevcima na go-stoprimstvu i pozvala prisutne vjernike da mole za postojeća i nova duhovna zvanja.

Poslije svete mise slavlje se nastavilo ruč-kom u hotelu „Zdilar“.

RUNOVIĆI–PODOSOJE: PROSLAVA SV. NIKOLE U filijali Podosoje, u brdovitom dijelu župe

Runovići, gdje je područna crkva Sv. Nikole bi-skupa, proslavljen je, 6. prosinca 2016., zaštit-nik mjesta procesijom oko crkve te sv. misom u dvorištu crkve.

Sv. misu predvodio je i propovijedao fra Lazar Perica, župni vikar u župi Sv. Franje u Imotskom. Fra Lazar je u propovijedi povodom „godine očinstva“ u našoj Splitsko – makarskoj nadbiskupiji naglasio kako očevi trebaju biti

stup u svojoj kući, nedjeljom sa svojom obitelji sudjelovati na sv. misi, pristupati sv. sakramen-tima i sv. pričesti te biti sa svojom djecom i mla-dima. Za Sv. Nikolu istaknuo je da nas on prati i čuva, ne samo u našim vozilima i na promet-nicama, nego i na putu vjere u Isusa Krista koji je za sebe rekao da je naš put do vječnog života.

Na kraju sv. mise fra Lazar je blagoslovio automobile i vozila. Preko mise pjevali su čla-novi mješovitog župnog zbora pod pratnjom



gđe. Marije Biočić. Vjernike su prije sv. mise ispovijedali fra Frano Laco - župnik Zmijavaca, fra Marko Babić i fra Marijo Jurišić. Na misi se

tradicionalno okupio lijep broj vjernika iz župe Runovići te okolnih župa - Zmijavaca, Podba-blja, Poljica, Slivna i Imotskoga.

TRSTENIK: BOGOSLOVI I ŠTIĆENICI CENTRA „JURAJ BONAĆI“ ZAJEDNO PROSLAVILI SV. NIKOLU

U samostanu O. Ante Antića u utorak, 6. pro-sinca 2016., bogoslova i korisnici centra Juraj Bonaći zajedno su proslavili blagdan sv. Niko-le. Svetu misu je predvodio fra Bože Vuleta, duhovnik franjevačkih bogoslova, koji je sudi-onicima naglasio međusobno zajedništvo i za-jedništvo s našim zajedničkim Ocem Nebeskim i Nebeskom Majkom Marijom pa smo svi stoga braća i sestre. S nama su nevidljivo prisutni i Nebeski Otac i Nebeska Majka, a Isus je s nama u sv. misi koju slavimo, posebno u hostiji koju primamo u pričesti. Sv. Nikola je sigurno na putu k nama i nadamo se da će doći pri kraju sv. mise. Četvorica korisnika doma su ministrirali a

njih dvojica su čitali molitvu vjernika. Gvardi-jan fra Domagoj Runje predvodio je pjevanje i svirao na orguljama.

Nakon zajedničkog fotografiranje, organi-ziran je domjenak za sve sudionike susreta. Zajedničko druženje kroz razgovor i pjesmu razveselio je i jedne i druge. U jednom trenut-ku pridružio se i sveti Nikola te je štićenicima doma podijelio darove. Sudionici su svoju ra-dost pokazali i željom da se fotografiraju sa sv. Nikolom pa se, uz zajedničko fotografiranje, gotovo svatko pojedinačno fotografirao sa sv. Nikolom.

PODBABLJE: SV. NIKOLA OBRADOVAO NAJMLAĐE ŽUPLJANE U organizaciji Župnog ureda Podbablje na

čelu sa župnikom fra Nedjeljkom Čarapićem uz potporu Kulturno-umjetničkog društva “Bi-jele ruže” iz Podbablja te općinom Podbablje u utorak 6. prosinca 2016. darivanjem najmlađih župljana obilježen je blagdan sv. Nikole.

Mnoštvo djece iz svih zaseoka prostrane župe Podbablje okupilo se u župnoj dvorani u Drumu gdje su radosno isčekivajući dolazak sv. Nikole kojeg je i ove godine utjelovio poznati “imotski sv. Nikola” Čedo Lizatović najprije pogledali

tri predstave u režiji mladih glumaca iz župe, a potom je sve skupa pozdravio domaćin, župnik fra Nedjeljko koji je djeci, ali i njihovim rodi-teljima pobliže objasnio značaj najomiljenijeg dječjeg sveca- sv. Nikole.

Nakon župnikova pozdrava i zahvale opći-ni Podbablje i članovima kulturno-umjetničkog društva na čelu s Borisom Kukuljom sv. Nikola je podijelio darove svoj pristigloj djeci, a ovom prigodom podijeljeno je gotovo 300 darova.

IMOTSKI: SAMOSTANSKI KAPITUL Posljednji kapitul imotskoga samostanskog

okružja u ovoj godini održan je u srijedu 7. prosinca 2016. U 10 sati u samostanskoj kapeli bilo je euharistijsko klanjanje koje je pripremio i predvodio fra Frano Laco, župnik Zmijavaca.

U 11 sati održana je sjednica u samostanskoj dvorani. Na sjednici su se fratri dogovorili za predstojeću božićnu ispovijed po župama u sa-mostanskom okružjui blagoslov župnih kuća.

Zatim ih je gvardijan izvijestio o svemu što je do sada učinjeno u proslavi 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Turaka, nakon čega je dogovoren program proslave u sljede-ćem razdoblju.

Sjednica je završena molitvom, a druženje braće nastavilo se u samostanskom blagovalištu ručkom u 12:30 sati.



STRMENDOLAC: PROSLAVA SV. NIKOLE U filijali Strmendolac, župa Ugljane, gdje

je područna crkvica Sv. Nikole Biskupa, vjer-nici su proslavili blagdan nebeskog zaštitnika drevne crkvice sagrađene davne 1767. godine. Uz domaće vjernike iz Srtmendolca crkvi i sve-tim misama hodočastili su i sudjelovali vjernici okolnih župa. Vjernost vjerničkog puka očituje se u i brizi prema crkvici sv. Nikole, sagrađenoj prije 250 godine, koja se više puta u povijesti brižljivo čuvala i obnavljala, a za koju se pripre-maju svečano obilježiti u sljedećoj godini jubi-larnu 250. godišnjicu izgradnje crkve.

Svete mise u 8 i 10.30 sati i procesije sa svečevim kipom uz župnika fra Nedjeljka Ta-baka predvodio je fra Josip Repeša, provincij-ski promicatelj duhovnih zvanja. Fra Josip je u

propovijedima na svetim misama približio lik sveca iz Male Azije i predstavio ga uzorom za razumjevanje i rješavanje mnogih životnih po-teškoća današnjeg vremena. Sveti Nikola svo-jom poniznošću potiće vjernike na bolje shva-ćanje Božje volje, svojom riječi skreće prema pravom izvoru vjere i ljubavlju pokazuje snagu Božje zainteresiranosti za čovjeka. Sveti Niko-la biskup svojim svetim životom i djelovanjem nije samo poznat darovatelj djece nego trudom u apostolatu da svi vjernici u Gospodinu prepo-znaju svoju darovanost jedni drugima.

Preko mise pjevali su članovi područnog župnog zbora iz Strmendolca. U ispovijedanju pristiglih hodočasnika pomagao je i župnik Ča-porica don Mirko Skejić.

PODBABLJE: SVETA MISA ZA PRVOGA HRVATSKOG PREDSJED-NIKA DR. FRANJU TUĐMANA

Svetom misom za prvoga hrvatskog pred-sjednika dr. Franju Tuđmana i sve poginule hr-vatske branitelje u subotu, 10. prosinca 2016., obilježena je 17. obljetnica smrti dr. Franje Tuđmana.

U središnjoj crkvi župe Podbablje svečano misno slavlje predvodio je župnik fra Nedjelj-ko Čarapić koji je u svojoj prigodnoj homiliji istaknuo značaj prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Na poseban način osvrnuo



se na pojam zahvalnosti koji u današnje vrije-me često neopravdano isčezava naglasivši kako se djelo prvog hrvatskog predsjednika i ujedno tvorca slobodne i neovisne Republike Hrvatske te svih hrvatskih branitelja nikada ne smije za-boraviti.

Prije svete mise branitelji iz župe Podbablje koji su zajedno sa župnikom i organizirali današ-

nji spomen na dr. Franju Tuđmana te predstav-nici općine Podbablje na čelu sa predsjednikom Općinskog vijeća Josipom Šerićem položili su vijence i upalili svijeće ispred spomenika pr-vom hrvatskom predsjedniku, a potom su izmo-lili odrješenje i upalili svijeće ispred spomen-obilježja podignutog u spomen na 21 poginulog branitelja iz općine Podbablje.

IMOTSKI: DUHOVNA OBNOVA ZA OSMAŠE U subotu 10. prosinca 2016., u Franjevač-

kom samostanu sv. Franje u Imotskom održana je adventska duhovna obnova za osmaše Imot-ske krajine u kojoj je sudjelovalo oko 80 učeni-ka izImotskog, Krivodola, Prološca, Runovića i Zmijavaca sa svojim vjeroučiteljima.

Susret je započeo u 15 sati u crkvi sv. Franje euharistijskim slavljem koje je predvodio imot-ski gvardijan i župnik fra Kristian Stipanović.

U slavlju je kao animator sudjelovao fra Vinko Gudelj, župnik Prološca. Pjevanje su predvodili učenici pod vodstvom vjeroučiteljice Anele Ku-kavica.

Nakon okrjepe i druženja u fratarskoj bla-govaonici duhovna obnova nastavljena je u sa-mostanskoj dvorani. Učenicima su prikazana tri kratka filma duhovne tematike, što je komenta-rima i poticajima popratio fra Kristian.



TRSTENIK: KARITATIVNA BOŽIĆNA AKCIJA BOGOSLOVA Karitativna božićna akcija bogoslova zapo-

čela je 11. studenoga 2016. prikupljanjem pa-keta hrane. Hrana, higijenske potrepštine i roba skupljale su se dvije nedjelje došašća u našim župama u Primorju. Već tradicionalno na treću nedjelju došašća, nedjelju caritasa, bogoslovi su kombijima ukupno skupili oko 200 paketa sa doniranim potrepštinama. Paketi su donirali župe: Baćina i Plina – Stablina sa župnikom fra Pavlom Norcem – Kevom, sv. Mihovila arkanđela Gradac n/m i sv. Margarite Brist sa župnikom fra Bonom Bilićem, sv. Antuna Pa-dovanskoga Tučepi sa župnikom fra Nediljkom Šabićem i Uznesenja Marijina Bast – Baška Voda sa župnikom fra Petrom Vrljičkom.

U župi sv. Antuna Padovanskoga Tučepi žu-pniku i župljanima je u ime bogoslova zahva-lio fra Ivo Rastočić i ovim putem zahvaljujemo svim ostalim donatorima. Nadalje, potporu ak-ciji je pružio i franjevački samostan Makarska sa gvardijanom fra Antom Čovom. Posebnu za-hvalu bogoslovi izriču firmi „Lu-an d.o.o.“ koja im je ustupila svoj kombi.

Paketi su odloženi u prostorije Franjevačke udruge „Panis Vitae“ u Splitu na Trsteniku te će nakon razvrstavanja i ponovnog pripremanja biti podijeljene potrebitim obiteljima u Splitu i okolici. Tako karitativna sekcija naših bogoslo-va nastavlja tu hvalevrijednu tradiciju.


INOZEMNA PASTVA

ESSLINGEN: ODRŽAN TEOLOŠKI SEMINAR Fra Josip Kulović, župnik, gosp. Ivan Ivan-

ković i gosp. Željko Galić, pastoralni referenti, organizirali su s ostalim suradnicima Hrvatskih katoličkih zajednica Esslingen – Filderstadt – Kirchheim – Nürtingen (biskupija Rottenburg-Stuttgart) u sklopu trajne formacije 3., 4. i 6. studenoga 2016. teološki seminar na temu: „Hr-vatske katoličke zajednice u Njemačkoj pred izazovima sadašnjega vremena“. Seminar je vodio prof. dr. sc. fra Stipe Nimac, OFM, umi-rovljeni profesor na KBF-u Sveučilišta u Splitu i duhovni asistent Splitsko-dubrovačkoga po-dručnoga OFS-a.

UvodFra Stipe je problematizirao, kontekstuali-

zirao i aktualizirao funkcioniranje aktualnoga stanja i ukazao na perspektive Hrvata katolika u Crkvi i društvu u Njemačkoj danas.

Prema statistikama Hrvatskoga dušobrižnič-koga ureda, u Saveznoj Republici Njemačkoj početkom 2016. godine, naveo je fra Stipe, ima oko 300.000 hrvatskih katolika, 95 hrvatskih katoličkih zajednica (misija) u kojima djeluje 90 svećenika, 3 đakona, 51 pastoralni suradnik/-

ca i 45 tajnica.Nadalje je napomenuo da je Hrvatski dušo-

brižnički ured u Njemačkoj ustanova tajništva Njemačke biskupske konferencije, odjela Crkva u svijetu i migracija. Središnjica tajništva je u Bonnu. Odjel Crkva u svijetu i migracija usko surađuje s Hrvatskim dušobrižničkim uredom, ponajprije pri raspoređivanju svećenika i pa-storalnih suradnika/-ca u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama diljem Njemačke. Ured je u redovitim kontaktima i s Vijećem Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferenci-je Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, kao i s nacionalnim ravnateljem za Hr-vatsku inozemnu pastvu u Zagrebu.

Dakle, Hrvatski dušobrižnički ured u Nje-mačkoj je ured triju biskupskih konferencija (Njemačka biskupska konferencija, Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferen-cija Bosne i Hercegovine) koji je odgovoran za komunikaciju među tim biskupskim konfe-rencijama, za upravne poslove i koordinaciju pastoralnoga rada u hrvatskim katoličkim misi-jama u Njemačkoj. Ured je ujedno sjedište de-legata za hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj.


inozemna pastva

Isti ured, uz razne oblike pastoralne djelatno-sti, organizira također seminare i tečajeve trajne formacije na regionalnoj i saveznoj razini. Ovaj teološki seminar održan je na razini Hrvatskih katoličkih zajednica Esslingen –Filderstadt – Kirchheim – Nürtingen (biskupija Rottenburg-Stuttgart).

Fra Stipe je u svojemu izlaganju dotaknuo aktualno stanje ovih zajednica i uopće hrvatskih katoličkih zajednica na području Njemačke kao i na području biskupije Rottenburg-Stuttgart ukazujući na dokumente i pastoralne smjernice Njemačke biskupske konferencije („Eine Kirc-he in vielen Sprachen und Völkern. Leitlinien für die Seelsorge an Katholiken anderer Mutter-sprache“, 2003. i „Gemeinsam Kirche sein“, 2015.) kao i na pastoralne smjernice mjesne Crkve biskupije Rottenburg-Stuttgart („Rich-tlinien für die Pastoral in Katholiken anderer Muttersprache in den Seelsorgeeinheiten der Diözese Rottenburg-Stuttgart“ (2005., iste ažu-rirane 2008.).

Napomenuo je fra Stipe nekoliko osobitosti migracijskih etapa hrvatskih ljudi u Njemačku: prva etapa uslijedila je neposredno Drugoga svjetskoga rata. To su uglavnom politički pro-gonjene osobe; druga etapa dogodila se 60-ih godina 20. stoljeća. Tu su migracijsku etapu karakterizirali ekonomski razlozi („Gastarbei-teri“ – radna snaga za obnovu Njemačke); treća etapa, tzv. izbjeglička i prognanička, tijekom i poslije Domovinskoga rata u Hrvatskoj te rata u Bosni i Hercegovini; zadnja, četvrta etapa, mi-gracijski val u Njemačku nakon 1. srpnja 2013., kada je Republika Hrvatska postala članicom Europske unije. Fra Stipe je naglasio kako se fenomen migracija – bile one mehaničke ili prirodne – treba sagledavati ne samo sa socio-loškoga, političkoga i ekonomskoga, nego tako-đer s teološkoga motrišta. S teološkoga vidika migracije ne treba gledati negativno. Nažalost, kod hrvatskih migranata u Njemačkoj migrant-sku zbilju većinom se sagledava negativno.

Teološki gledano fra Stipe ističe da migranti-ma treba isticati njihovo ljudsko i kršćansko do-stojanstvo koje im je darovano na krštenju. Oni trebaju sebe otkriti kao subjekte u njemačkoj Crkvi i u njemačkome društvu te sami biti evan-

gelizirani kako bi mogli i oni druge evangelizi-rati. Fra Stipe je u svezi s tim naveo i pastoralne smjernice Njemačke biskupske konferencije i mjesne Crkve, biskupije Rottenburg-Stuttgart koje odgovorno promišljaju o društvenoj i cr-kvenoj integraciji jer su oni iz zemlje iseljenja kao i oni u zemlji useljenja potrebni uzajamne pomoći i razumijevanja prema kršćanskim na-čelima. S tim u svezi i Katolička Crkva u Nje-mačkoj kao i Crkva u Hrvatskoj i Bosni i Herce-govini u svojim pastoralnim smjernicama ističu i potiču primjereniju pastoralnu djelatnost pre-ma kontekstu vremena i prostora samih naslov-nika, tj. konkretno migranata iz Hrvatske te Bo-sne i Hercegovine. Fra Stipe inzistira na potrebi posebnoga pastorala migranata koji ima svoj specifikum i koji bi računao na novi preustroj pastorala migranata. U mnogim biskupijama u Njemačkoj dolazi do prestrukturiranja pastorala i stvaranja novih pastoralnih jedinica. Katolič-ka Crkva u Njemačkoj čini značajne napore da iznađe nove integrativne oblike pastoralnoga djelovanja, gdje će migrant ili član drugoga ma-terinskoga jezika biti subjekt i imati prikladno mjesto u pastoralu. Katolička Crkva u Njemač-koj intenzivno promišlja, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini, kako današnjemu čovjeku navijestiti Evanđelje.

U toj je Crkvi puno govora o pastoralnom prostoru, o dušobrižničkim jedinicama, o save-zu župa i Citypastoralu, te o kooperarativnom i zajedničkom pastoralnom radu na svim razi-nama. O tim izazovima pozvani su promišljati također hrvatski dušobrižnici i njihovi pastoral-ni suradnici. S tim u svezi nasušna je potreba suradnje zajednica drugih materinskih jezika i mjesnih katolika – kako naglašavaju pastoralne smjernice Njemačke biskupske konferencije (i mjesna Crkva, biskupija Rottenburg-Stuttgart) – kako bi se naviještanje radosne vijesti danas vidljivije očitovalo i svjedočilo.

Prvo predavanje „Sveto pismo u životu hr-vatskoga iseljenika u Njemačkoj“

Nakon uvodnih misli fra Stipe je prešao na temu prvoga izlaganja „Sveto pismo u životu hrvatskoga iseljenika u Njemačkoj“.

Fra Stipe je za razradu predavanja uzeo do-


inozemna pastva

kument Papinske biblijske komisije „Tumače-nje biblije u Crkvi“ (1993.) i naglasio povlašte-nu ulogu Božje riječi u životu Crkve potičući promidžbu „Biblijskoga pastorala“ u životu i radu naših iseljenika u Njemačkoj. Na temelju navedenog dokumenta obradio je ove naslove: Sveto pismo u liturgiji, lectio divina; Sveto pi-smo u pastoralnom služenju; Sveto pismo u ekumenizmu i međureligijskom pastoralu. Na poseban je način istaknuo i potaknuo na klasič-nu metodu lectio divina koja se kako nekad tako i danas pokazala vrlo učinkovitom.

„Danas lectio divina označuje tradicionalni oblik čitanja riječi Božje. Lectio divina ili ‘sve-to čitanje’ jest pozorno čitanje Biblije u razgo-voru s Bogom. Izraz lectio izravno ne znači bilo koje čitanje ili proučavanje Biblije u znanstvene svrhe, literarne, egzegetske ili hermeneutičke svrhe, a niti oblik tradicionalnoga razmatranja, nego ponajprije osobitu pozornost za objavlje-nu riječ i za onoga koji u njoj progovara, tj. za samoga Boga. Njezin atribut „božansko“, znači da je objekt lectionis riječ Božja, te da se čitanje događa u prisutnosti živoga Boga, pod djelova-njem njegove milosti. Ono pretpostavlja odnos s Ocem koji nam govori u svojoj Riječi i s Du-hom koji je učitelj i egzeget Pisma, u zajedniš-tvu s Crkvom. [...] ‘Zadaća je lectionis divinae da osobnu i zajedničku molitvu učini sigurnim odgovorom na objavu živoga Boga, koji i nama govori preko Pisma’ (Dei Verbum, 21). Za pra-vilno doživljavanje lectionis divinae suvremeni pisci ističu nužnost slušanja što se ostvaruje u Duhu, s očima uprtim u Krista i u stavu unu-tarnje šutnje, u živome odnosu sa stvarnošću i poviješću molitelja koja je prosvijetljena riječ-ju i ostaje otvorena praksi, djelovanju u koje se mora ući kontemplacijom. Stoga se danas ne govori samo o četiri stepenice srednjovjekovne metode (lectio, meditatio, oratio i contempla-tio), nego i o nastavljanju u životu s utjehom, razlučivanjem, odlukom, konkretnim djelova-njem u korist braće.

Tako je lectio divina ponovno pronašla svoj životni sok: moliti i živjeti Božju riječ, riječ ži-vota.“ (J. Castellano).

Fra Stipe je ovu temu zaključio sa sv. Pavlom iz Druge poslanice Timoteju ističući pedagošku

dimenziju Svetog pisma u životu Crkve ovim riječima: „Sve Pismo, bogoduho, korisno je za poučavanje, uvjeravanje, popravljanje, odgaja-nje u pravednosti, da čovjek Božji bude vrstan, za svako dobro djelo podoban“ (2 Tim 3, 16-17).

Drugo predavanje „Liturgijska godina u ži-

votu hrvatskoga iseljenika u Njemačkoj“Drugo predavanje naslovljeno „Liturgijska

godina u životu hrvatskoga iseljenika u Nje-mačkoj“ temeljio je na konstituciji Drugoga va-tikanskog koncila Sacrosanctum concilium, br. 102. Liturgijska godina je skup slavlja kojima Crkva godišnje slavi Kristovo otajstvo; ideju o nizu slavlja tijekom godine prva je Crkva bašti-nila iz židovske predaje.

Liturgijska godina nije, međutim, nastala sli-jedeći neki organski i sustavno zamišljeni plan. Ona je prije plod postupnoga teološkoga za-mišljanja o vremenu: slavlja liturgijske godine odjelotvoruju u sadašnjosti spasenjsku zbiljnost događaja spasenja. Crkva, kako uči Drugi va-tikanski koncil, tijekom godine razvija čitavo Kristovo otajstvo, te “Bogu odana Majka Crkva smatra svojom zadaćom da u određene dane kroz godinu spasonosno djelo svoga božanskog Zaručnika slavi svetim spominjanjem. Svako-ga tjedna, u dan što ga je nazvala Gospodnjim, ona slavi spomen Gospodnjega uskrsnuća, koje uz to, zajedno s njegovom blaženom mukom, svetkuje i jednom u godini najvećim blagdanom Uskrsa. Tijekom pak godine Crkva razvija čita-vo Kristovo otajstvo od utjelovljenja i rođenja do uzašašća, do duhovskoga dana i očekivanja blažene nade i dolaska Gospodnjega. Slaveći tako otajstva otkupljenja, otvara vjernicima bo-gatstvo kreposti i zasluga svojega Gospodina, da se tako ta otajstva na neki način u svako doba ponazočuju, kako bi vjernici mogli doći s njima u dodir i napuniti se milošću spasenja.” (Sacro-sanctum concilium, 102)

Drugi je vatikanski koncil (Sacrosanctum concilium, 102) zatražio da se prije svega u sre-dište opet vrati nedjelja i da se liturgijska godi-na tako izmijeni da vjernicima omogući bolje sudjelovanje u vjeri, nadi i ljubavi, u čitavu Kri-stovu otajstvu koje je raspoređeno kroz godinu.


inozemna pastva

Nedjelja je praiskonski blagdan, dan uskr-snuloga Gospodina i dan Crkve, prvi i osmi dan. Ne smije joj se pretpostaviti nijedna druga svet-kovina koja ne bi bila od posebne važnosti jer je nedjelja jezgra cijele liturgijske godine. Slijed nedjelja, od prve nedjelje došašća do posljednje nedjelje „kroz godinu“, tj. do svetkovine Krista Kralja, utemeljuje liturgijsku godinu, koja svoj vrhunac ima u vazmenome trodnevlju. Drugi vatikanski sabor je jasan i u nauku i u odred-bama: „Nedjeljom slavimo Kristovo vazmeno otajstvo i toga dana ne smije biti nikakvih po-sebnih slavlja koje bi joj potamnile prvotnu ulo-gu. Ni obljetnice, ni početak škole, ni neka do-brotvorna akcija. Ne treba se nedjelja uklapati u naše programe, nego se naši programi trebaju uklapati u nedjelju. Tako će npr. biti sasvim u redu da se određene nedjelje – poštujući litur-gijske tekstove i misna čitanja određena za taj dan – tumačeći Božju riječ, osvrnemo i na neku zadanu temu (misije, zvanja, karitas) i to onda spomenemo i u molitvi vjernika kao našu poseb-nu nakanu“. „Cjelokupna liturgija uvijek slavi samo jedno otajstvo: vazmeno otajstvo Kristove muke, smrti i uskrsnuća. Otajstvo je jedno, ali u sebi bogato, tako da obuhvaća svu Božju ljubav

prema nama, kako u povijesti, tako i danas“ (Z. Pažin).

Tijekom godine Crkva s posebnom ljubav-lju časti i Djevicu Mariju, a pobožnosti vjernika nudi spomendane mučenika i drugih svetaca. Liturgijska slavlja, prema danoj im važnosti, nazivaju se svetkovine, blagdani, spomendani. No, kako blagdani svetaca ne bi prevladali nad blagdanima otajstva spasenja, Drugi vatikan-ski je koncil odredio (Sacrosanctum concilium, 111) da cijela Crkva slavi samo one svetačke blagdane koji su zaista od sveopćega značenja. (R. Gerardi)

Fra Stipe je seminar zaključio ovim riječi-ma: „Sveto pismo i liturgijsku godinu ne smi-jemo pretpostaviti ničemu. Oni, uz Katekizam, najučinkovitije oblikuju i odgajaju hrvatskoga čovjeka doseljenika u Njemačkoj. Stoga je na-sušno potrebno da, kako dušobrižnici tako i pa-storalni suradnici te ostali dio Božjeg naroda, osobno i zajednički te uzajamno uzmemo ove sadržaje kao prioritetne za cjeloživotno učenje te za odgoj i obrazovanje u vjeri.“

Izvještaj je fotografijama popratio gospodin Ivan Ivanković, pastoralni referent u Esslingenu.

NEUSS: ODRŽANA 19. SMOTRA HRVATSKIH CRKVENIH ZBOROVA U NJEMAČKOJ

Tradicionalna 19. smotra crkvenih zborova hrvatskih katoličkih misija (HKM) i zajednica (HKZ) u Njemačkoj održana je u subotu, 12. studenoga 2016., u crkvi Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u Neussu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni i Hrvatske katoličke misije Düssel-dorf. Na smotri je nastupilo dvanaest zborova odraslih.

Prije smotre slavljeno je svečano misno slav-lje, koje je predvodio i propovijedao provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupite-lja sa sjedištem u Splitu fra Joško Kodžoman u suslavlju s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, vodite-ljem HKM Düsseldorf fra Petrom Čirkom i vo-diteljem HKZ Ludwigsburg i HKZ Korntal fra Antom Malešom. Misnom slavlju pribivalo je i

više svećenika i pastoralnih suradnica redovni-ca i pastoralnih suradnica i suradnika laikinja i laika, uglavnom pristiglih sa svojim zborovima na smotru.

Riječi dobrodošlice svima je na početku upu-tio o. Čirko. Potom je provincijal o. Kodžoman u uvodnoj riječi kazao kako članovi zborova daju svoj doprinos u animiraju vjernika hrvat-skih katoličkih misija i zajednica. Izrazio im je zahvalnost uime domovinske Crkve na žrtvi koju čine kako bi liturgijska slavlja bila oboga-ćenija. U propovijedi je provincijal o. Kodžo-man potaknuo okupljene na svjesnost uloge koju imaju u svojim zajednicama. „Bit vaše uloge u zajednicama je jačanje crkvenog zajed-ništva. Možda se i nedovoljno vrednije vaš rad. Pjevanje ostvaruje svoj cilj kad dolazi iz čovje-kova srca. Potičem voditelje zborova da njegu-


inozemna pastva

ju dijalog sa zajednicom u kojoj žive i djeluju i da budu otvoreni. Kao narod imamo lijepe i bogate liturgijske napjeve. Treba ih živjeti i neprestano im se iz nedjelje u nedjelju vraćati. Pritom je važno postići da cijela crkva sudjeluje u pjevanju“, kazao je provincijal o. Kodžoman zahvalivši svima na odvojenom vremenu za pjevanje u zboru s čime pokazuju svoju vjeru i ljubav prema Bogu i svom narodu. Pjevanje na misi je predvodila skupina djevojaka i muška klapa „Bandira“ iz HKM Düsseldorf, predvođe-na pastoralnim suradnikom u HKM Düsseldrof Franom Milićem.

Prije početka smotre prigodnu pozdravnu riječ uputili su o. Čirko, provincijal o. Kodžo-man, biskupski vikar za područje Internacional-nog katoličkog dušobrižništva u Nadbiskupiji Kölnmons. dr. Markus Hofmann i delegat vlč. Ivica Komadina, koji je otvorio smotru. Mons. dr. Hofmann je kazao kako je njegovanje tradi-cije blago, a to pokazuje i već bogata tradicija okupljanja crkvenih zborova iz hrvatskih misija i zajednica u Njemačkoj, što se na poseban način očituje kroz zajedništvo u liturgiji. Delegat vlč. Komadina je zahvalio svima koji su se odazvali na ovogodišnju smotru te je pritom izrazio za-

hvalu voditeljima zborova i svim pjevačicama i pjevačima. Zahvalio je i HKM Düsseldorf na čelu s voditeljem misije o. Čirkom i pastoralnim suradnikom Franom Milićem na suorganizaciji smotre, kao i svim članovima misije koji su se trudili oko jela i pića nakon smotre. Svaki zbor je izveo po dvije skladbe.

Najprije je nastupio zbor HKM Düsseldorf, a potom su iz košarice redoslijed nastupa zborova izvlačili mons. Hofmann i provincijal o. Kodžo-man. Tako su nastupili zborovi ovim redom: zbor HKM Mainz, zbor HKM Mittelbaden/Karlsruhe, zbor HKM Mannheim/Mosbach, zbor HKZSindelfingen, zbor HKZ Balingen/Ebingen, zbor HKZ Ludwigsburg, zborHKZ Mülheim-Oberhausen, zbor HKM Wiesbaden, zbor HKM Wuppertal, zbor HKM Frankfurt am Main i zbor HKM Kassel. Na kraju smotre predstavnicima zborova spomenice su predali provincijal o. Kodžoman, delegat vlč. Komadi-na i o. Čirko. Program su uspješno vodile Ma-nuela Lukić i Mia Šipić. Nakon smotre za sve je u obližnjoj dvorani župe Navještenja Blaže-ne Djevice Marije organiziran objed, a potom je ugodno raspoloženje nastavljeno uz pjesmu i glazbu.


inozemna pastva

LEONBERG: PROSLAVA SV. NIKOLE TAVELIĆA Članovi Hrvatske katoličke zajednice Le-

onberg proslavili su u nedjelju, 13. studenoga 2016., svetkovinu sv. Nikole Tavelića, zaštitnika zajednice. Euharistijskim slavljem u 11.35 sati predsjedao je fra Šimun Markulin, student mo-ralnog bogoslovlja u Rimu. Koncelebrirao je fra Ivica Erceg, župnik. Liturgijskim pjevanjem ani-mirao je zbor pod ravnanjem s. Rozarije Ćurić.

Na kraju euharistijskog slavlja fra Šimun je blagoslovio sliku sv. Nikole Tavelića. Slika je djelo akademske slikarice Slađane Karamatić, a prikazuje prvog hrvatskog proglašenog sveca i crkvu u kojoj se na liturgijska slavlja okupljaju Hrvati Leonberga. Bit će izložena u prostorija-ma hrvatske zajednice.

Leonberg se nalazi na teritoriju Biskupije Rottenburg-Stuttgart, kojoj je zaštitnik sv. Mar-tin biskup. Osim Leonberga, mjesni župnik ima zajednice i u Sindelfingenu i Herrenbergu. Ne-djeljom se u svim trima mjestima slavi euhari-

stijsko slavlje, na kojima se okupljaju hrvatski katolici. Prema odredbi mjesnog biskupa, upra-vo je 13. studenoga izvršeno brojanje vjernika, što je važan pokazatelj aktualnog stanja i kreta-nja u zajednicama. Službeni brojači izbrojili su te nedjelje ukupno 765 vjernika (Sindelfingen – 395, Leonberg – 225 i Herrenberg – 145).

KELKHEIM: PREDSTAVLJANJE KRIZMANIKA UZ GOSTA IZ VITEZA U nedjelju, 13. studenoga 2016., u crkvi sv.

Dionizija u Kelkheimu, slavljena je misa za mlade. Uz geslo slavlja “Ti si moj život, moj put, moja istina”, na misi su se župnoj zajednici predstavili budući krizmanici.

U prepunoj crkvi sv. Dionizija u Kelkheimu, 13. studenoga, okupili su se vjernici na slavlje svete mise koja je bila sva u znaku mladih. Na misi su se župnoj zajednici predstavili budući krizmanici, koji su ujedno čitali liturgijska čita-nja, molitvu vjernika i animirali slavlje svojim radosnim pjevanjem. Na početku svete mise žu-pnik fra Marinko Vukman pozdravio je oku-pljene vjernike, buduće krizmanike i predvo-ditelja misnoga slavlja, fra Ivana Tučića, člana provincije Bosne Srebrene, na službi u Vitezu. Ujedno je potaknuo nazočne vjernike da mole za krizmanike kako bi se što bolje pripremili za važni događaj slavlja sakramenta potvrde – sa-kramenta kršćanske punoljetnosti i zrelosti.

U svojoj propovijedi se predvoditelj misno-ga slavlja dotakao evanđelja trideset i treće ne-djelje kroz godinu, govoreći kako jednostavnim riječima mogu govoriti samo veliki ljudi, kako se Svemogući Bog zapravo obraća ljudima jed-nostavnim jezikom. “Želi nam saopćiti nešto tako veliko, nešto što bi trebalo usmjeravati naš

život ispravnim putem”, rekao je. “Ali što nam to Bog želi u današnjem evanđelju saopćiti?” pitao je fra Ivan Tučić, te tumačio okupljenim vjernicima, kako Isus ne govori o nekakvoj apo-kaliptičkoj viziji ili katastrofi koja bi se trebala dogoditi, već – metaforički – o rušenju hrama, koje je povezano sa osobnim odnosom vjernika i Boga.

Dotakao se također susreta Samarijanke i Isusa, gdje ona pita u koje Svetište treba ići? Isus odgovara, da se istinski klanjaoci klanjaju Bogu u duhu i u istini. Sami Isus je kao i mi danas krenuo na hodočašća, ali ono dolazi tek kasnije, nakon osobnoga odnosa, susreta i isku-stva s Bogom. “Isus ne govori samo o razruše-nju hrma kao građevini, nego isto tako o razru-šenju hrama kao zajednice vjernika, kao crkve”, rekao je. “Ako se kao zajednica vjernika, kao živa crkva zatvorimo Božju riječ, ako ne dopu-stimo da nas Božja riječ oblikuje, da nas Isus ne vodi našim životom, dogodit će nam razrušenje našega vlastitoga hrama.”

Nakon slavlja svete mise, budući su krizma-nici dobili na dar molitvenik sv. Josipa i kalen-dar za 2017. godinu.


inozemna pastva

KELKHEIM: ADVENTSKA DUHOVNA OBNOVA Od 25. do 27. studenoga 2016., održana je u

župi Main-Taunus/Hochtaunus duhovna obno-va, koju je predvodio fra Ante Vučković, pro-fesor na KBF-u u Splitu i misionar milosrđa. Trodnevnoj duhovnoj obnovi nazočilo je preko tisuću vjernika, a započela je u petak, 25. stu-denoga, u crkvi sv. Katarine, u Bad Sodenu, s molitvom krunice Božanskog milosrđa.

Odmah nakon molitve, slijedilo je predava-nje fra Ante Vučkovića - “Tko priča priče o mi-losrđu”. U svome izlaganju govorio je fra Ante o preljubnici iz Ivanova evanđelja, što je poseb-no za papu “srce cijele Godine milosrđa”, jer na poseban način ističe Božje milosrđe. “To je tekst u kojemu imamo susret, ne grijeha i milo-srđa, ne neku teoriju, nego susret jedne grešnice i Spasitelja. Dakle, jedan vrlo osoban susret”, pojasnio je voditelj, te istaknuo kako ove priče žele doći do svakog pojedinca. Čovjek će uvijek pričati priče o milosrđu onima, do kojih mu je stalo, kao utjehu, kao ohrabrenje, što znači da ih Isus priča čovjeku do kojega mu je stalo. “Bog nas ne vidi prvenstveno kao ljude koji su zli, koji su protiv Boga nastrojeni, nego nas vidi kao one koji su miseri, kao one koji su zbog nekog razloga zarobljeni, zbog nekog razloga nespo-

sobni za dobro, zbog nekog razloga nesposobni primiti Božju ljubav. Tim ljudima treba pomo-ći”, što je razlog zašto je Papa podario svim sve-ćenicima ovlasti odriješiti od grijeha pobačaja, jer kada čovjek upadne u grijeh, onda najprije to želi sakriti, kada to sakrije onda bježi od sva-koga.

Nakon predavanja o milosrđu, slijedilo je slavlje svete mise, koju je također predvodio fra Ante Vučković u koncelebraciji sa župnikom, fra Marinkom Vukmanom. Prvi dan obnove za-vršio je s pjesmom i molitvom pred Presvetim oltarskim sakramentom.

U subotu, 26. studenoga, u crkvi sv. Katarine u Bad Sodenu, nastavila se duhovna obnova s predavanjem, “Komu se pričaju priče o milo-srđu?” Predavač fra Ante istaknuo je, kako su ljudi bića jezika, bića koja imaju potrebu čuti priče, ali i potrebu pričati, te kako je važan po-stupak prema drugom čovjeku, odnosno, kako se drugima mogu reći važne stvari. “Priče su čudo, jer one stvaraju čudo, jer imamo potre-bu ući u priče i čuti priču. Isus bi pričao priče, da kroz njih razumijemo”, rekao je govoreći o poznatoj priči o izgubljenom sinu, koja jedna od priča milosrđa. “Što Isus u ovoj sjajnoj priči


inozemna pastva

kaže: u trenutku kada hoćeš doći Bogu, kada se vraćaš kući, kada dolaziš u hram, najvažnije je kakav si s bratom. Ocu je stalo do toga da ti do-đeš na gozbu, na euharistiju, da budeš s bratom dobro. Do tog odnosa mu je stalo”, istaknuo je fra Ante. “Milosrđe Božje cilja u to, da lju-di dođu zajedno, da mogu zajedno slaviti, jer je Božja radost u tome, da su ljudi u njegovoj blizini zajedno radosni, da otkrivaju jedno dru-goga. To je neobična priča, u kojoj Isus nije osu-dio one koji su ga slušali, nego im dao šansu da vide sebe i da otkriju da im on je otvorio vrata u odnosu s Bogom, ali da je njihov trud da između sebe nađu jezik.”

U sljedećem predavanju, s kojim je nastavio nakon kratke pauze, voditelj duhovne obnove govorio je o temi - “Što govore priče o milo-srđu?» Fra Ante Vučković istaknuo je, kako se nakon prve priče o milosrđu iz prethodnog pre-davanja, zna što Isus priča. “To je slika Božja. Bogu je stalo do toga, da njegova djeca mogu biti zajedno i radovati se zajedno.” U predavanju se također dotakao jedne druge poznate i važne priče - priče o milosrdnom samarijancu. “Ako otvorite oči za svoje bližnje, vi ćete opaziti da u svijetu ima Božjeg milosrđa koje dolazi preko ljudi za koje ne bi ste očekivali da su milosrdni, ni nositelji Božjeg milosrđa”, rekao je. Nositelji Božjega milosrđa može biti čak i samarijanac, netko iz susjedstva, supruga ili muž iako više ne razgovaraju. “Ako ja hoću znati tko je moj bli-žnji, moram dobro otvoriti svoje oči”, nadalje je istaknuo, te nadodao kako su potrebne otvorene oči za svijet, i nutrina koja ljubi Boga.

Nakon oba predavanja, u kratkoj pauzi su se vjernici mogli osvježiti ispred crkve uz domaće

specijalitete. Program obnove se nastavio slav-ljem svete mise i klanjanjem pred Presvetim uz osobnu molitvu nad svakim vjernikom. Te ve-čeri veliki je broj vjernika pristupio sakramentu ispovijedi, a ispovijedali su župnici iz okolnih misija, fra Ivan Križanović i fra Tomislav Du-kić.

Na prvu nedjelju došašća, 27. studenoga, vo-ditelj duhovne obnove predvodio je svete mise na tri mjesta gdje se okupljaju hrvatski vjernici župe Main-Taunus/Hochtaunus - u Bad Hom-burgu, u Kelkheimu i u Bad Sodenu. Najsve-čanije i najraspjevanije je bilo u prepunoj crkvi sv. Dionizija, u Kelkheimu, gdje su okupljeni vjernici zorno slušali poticajne riječi fra Ante Vučkovića, koji je u svojoj propovijedi govo-rio o važnim pitanjima ljudskoga života, koje se čovjek sve manje pita. “Stara grčka filozofska škola je mislila, ako hoćeš imati život koji se isplati živjeti, moraš se izložiti okrutnim pitanji-ma tko si, zašto si ovdje na svijetu”, istaknuo je. “Najteži problem nije u tome, naći odgovor na ta pitanja - najteže je probuditi ljude.” Pavao je opisao snažnim slikama kako izgleda kada Bog dolazi u život čovjeka. “Kada Bog dođe u tvoj život, kao da je noć otišla, a došlo svijetlo. Sada znaš što je važno, a što je nevažno. Znaš što se isplati, a što se ne isplati. Znaš u što trebaš tro-šiti vrijeme, a u što ne trebaš trošiti vrijeme.”

Svetu misu svojim je pjevanjem pratio i uljepšao mješoviti zbor župe. Na kraju mise žu-pnik fra Marinko Vukman zahvalio je voditelju duhovne obnove za poticajne riječi koje je upu-tio kroz prethodne dane, istaknuvši da su ovo bili dani radosti i milosti za župu.

LUDWIGSBURG: NIKOLINJSKA PROSLAVA Hrvatska katolička zajednica sv. Petra i Pa-

vla iz Ludwigsburga svečano je u punoj dvorani „Mehrzwerkhalle“ u Ludwigsburg-Oßweilu or-ganizirala u subotu 26. studenoga 2016. prosla-vu blagdana sv. Nikole biskupa. Proslava je za-počela molitvom i pozdravnom riječi voditelja zajednice fra Ante Maleša, člana Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Svima je zaželio lijepu i radosnu prosla-vu sv. Nikole. Na slavlju su bili uime General-nog konzulata R. Hrvatske iz Stuttgarta Zlatko

Kožuhar, voditelj Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart centar fra Zvonko Tolić, dušobrižnik u toj zajednici fra Mijo Šabić i pastoralni referent u Hrvatskoj katoličkoj zajednici Stuttgart-Bad Cannstat Ivan Bošnjak.

Potom se započelo s prigodnim progra-mom. Nastupili su učenici Hrvatske nastave iz Ludwigsburga pod vodstvom njihove učite-ljice Danijele Zubak. Inače, Hrvatska škola u Ludwigsburgu djeluje u sklopu Hrvatske na-stave u Baden-Württembergu – Koordinacija


Stuttgart. Učenici su izveli prigodne recitacije posvećene sv. Nikoli, a potom i igrokaz „U noći sv. Nikole“. Nakon toga je nastupila dječja fol-klorna skupina „Hrvatsko sunce“ pod vodstvom Anite Bilandžija. Na kraju je nastupio i dječji zbor zajednice „Slavuji“, koji broji više od sto djece, a vodi ga Monika Peter. Na orguljama je

pratila njezina kći Mathilda, a na gitarama Fra-njo Morgan i Ivan Maljevac. Potom se, posebno na radost najmlađih, pojavio sv. Nikola, koji je pohvalio djecu jer su bila dobra, i podijelio im darove.

U zabavnom programu nastupila je skupina „Vigor“ iz Osijeka.

BIETIGHEIM-BISSINGEN: PROSLAVA SV. NIKOLE Na drugu nedjelju došašća, 4. prosinca 2016.,

tri su HK zajednice u Njemačkoj, HKZ Bie-tigheim, HKZ Illingen i HKZ Vaihingen Enz, zajedničkom svetom misom u prepunoj crkvi Sv. Lovre u Bietigheimu proslavile blagdan sv. Nikole.

Okružen sa šesnaestero ministranata i pra-ćen mješovitim zborom pod ravnanjem gđe Ane Madunić, župnik fra Josip Bebić na misi je među ostalim rekao: „Bog je uvijek u dola-sku prema nama. Njegov dolazak može biti bilo kada, zato moramo uvijek biti pripravni. (…) Njegovo kraljevstvo na zemlji ne širi se silom, nego dobrim djelima, po dobrim ljudima, u obi-teljima koje ga prihvaćaju. (…) Jednom prigo-dom kardinal Meisner ispričao je djeci zgodu o nekom umjetniku koji je naslikao Isusa kako stoji pred vratima neke kuće i kuca na vrata. Ugledavši sliku, neki mališan upitao je slikara kako će Isus otvoriti vrata kad na vratima nema kvake. Umjetnik mu je odgovorio da se kvaka nalazi iznutra i da svaki onaj koji čuje Isusov glas sam pritišće kvaku i otvara Isusu vrata da uđe. Tako je i sa svetim Nikolom. Ako su vrata srca otvorena, svi postajemo darovi jedni dru-

gima.“ Prije završnoga blagoslova gost iz do-movine, pjevač Mirko Švenda Žiga, na misi je otpjevao tri crkvene pjesme.

Drugi dio slavlja premjestio se u dvoranu sv. Lovre na zajednički ručak uz kulturno-umjet-nički program. Naime, djeca koja idu u hrvatsku dopunsku školu, vođena svojim učiteljicama Draganom Ivanković, Sanjom Bošković i Da-nijelom Zubak, izvela su igrokaz na čast sv. Ni-kole. Marko Mešin u ulozi sv. Nikole podijelio je djeci prigodne darove, počevši od najmlađih prema starijima, uz pohvale za njihove iznimne rezultate u školi i na vjeronauku. Nakon odlaska sv. Nikole pjevač Mirko Švenda Žiga zabavljao je sve okupljene do večernjih sati. Svojim bo-gatim vjerskim, domoljubnim, etno i zabavnim repertoarom pjesama zagrijao je sva srca. Cijela je dvorana bila na nogama.

Župnik fra Josip na kraju je uputio zahvale svima nazočnima, izvođačima i publici, poslu-žiteljima i donatorima, a najviše članovima Pa-storalnih vijeća na izvrsnoj organizaciji. Osim što je na ovome slavlju bilo mnogo više ljudi nego na ijednome ranije, primjećuje se da je sve više novopridošlih obitelji iz Hrvatske.

FRANKFURT: PROSLAVA SV. NIKOLE Hrvatska katolička župa Frankfurt proslavila

je dan sv. Nikole 3. prosinca 2016. Ovogodišnji program vodili su fra Ivan Čikara, župni vikar, i gđa Branka Barišić. Pozdravne riječi na početku programa uputio je župnik fra Željko Ćurković koji je i aktivnim sudionicima kao i gledateljima zaželio radost večerašnje proslave sv. Nikole.

Program je započeo nastupom grupe mladih „PAX“, koja svake nedjelje predvodi sviranje i pjevanje na misnom slavlju u crkvi Deutschor-den. Oni su nastupili s dvije pjesme: „Mara-natha“ i „Nek pada“.

Članovi Frame Frankfurt izveli su zatim pri-kaz „Svijetlo sa križa – Božić, Utjelovljenje“. Na sceni su nastupili uz „crna svijetla“ i bijele rukavice, a to neobičnu scenu uvježbali su sa svojim duhovnim asistentom fra Markom Do-mazetom Lošom. Potom su sve okupljene mali folkloraši Croatia ansamble „ponijeli“ do Sla-vonije otplesavši kola toga lijepog kraja. Potom su vjeroučenici izveli prvu od dvije recitacije pod naslovom: „Da sam zvijezda“. Djecu je uvježbala s. Pavlimira Šimunovć. Poslije reci-tacije duh domovine ponovno je donio srednji

inozemna pastva


folklor Croatia ansamble plesom Posavskog kola. Srednji folklor su uvježbale Anita Bulajić i Lucija Mihaljević.

Prvi dio programa bio je različitog sadržaja, dok je drugi dio bio usredotočen na dolazak sv. Nikole, kojeg su najmlađi željno očekivali. U tom duhu su ovaj drugi dio otvorili naši vjero-učenici sa scenskim prikazom: „Dobri biskup Mirne“, njih je za ovaj nastup pripremila s. Fi-lipa Smoljo. Prikaz je svima na shvatljiv način predstavio lik sv. Nikole.

Nakon toga duh Podravine u dvoranu je uni-jela velika grupa misijskog folklora, koji su ot-plesali i otpjevali kolo Podravine. Veliku gru-pu folklora kao i malu, uvježbale su Marijana Krznarić i Silvija Bosnić. Nakon plesa, učenici hrvatske dopunske nastave opet su nas vratili na bit slavlje, a to je sv. Nikola. Oni su svojom izvedbom pokazali, kome sv. Nikola daje da-rove, pod naslovom: „Sv. Nikola daje darove svima!“. Pripremila ih je njihova učiteljica Li-dija Bodalec. Na kraju, nastupio je dječji zbor, pod ravnanjem s. Pavlimire Šimunović, sa četiri pjesme: „Radost svijetu svom“, „Sv. Nikola“,

„Sv. Niko“ i „ Nek svima je sretan Božić“. Prije zadnje pjesme vjeroučenici četvrtog razreda su recitirali pjesmu: „Sv. Nikola“, koju je napisala župljanka Ana Radman, a sa djecom je uvjež-bao fra Ivan Čikara. Tom recitacijom je pozvan i sv. Nikola, koji je laganim korakom ulazio u dvoranu doka se pjevala zadnja pjesma „Nek je svima sretan Božić“. Dječji zbor je ovu pjesmu pjevao na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku! Sa završnom pjesmom na pozornicudo-lazi Nikola, te nakon razgovora sa djecom dijeli im darove, pri čemu su mu pomogli i folkloraši!

Ostatak večeri grupa „Upitnik“ zabavlja-la je okupljene. Unutar tog zabavnog dijela je i upriličeno izvlačenje parova Katoličke ma-lonogometne lige – Hrvatske katoličke župe Frankfurt/M. Naime, to je nova aktivnost u župi Frankfurt s kojom se želi privući veći broj mla-dih u župu i župske aktivnosti.

Na kraju je župnik fra Željko Ćurković pred-stavio brošuru „Proslava 50. obljetnice HKŽ Frankfurt/M“ i zahvalio svim sponzorima koji su financijski poduprijeli ovu proslavu.

FRANKFURT: RAD S MLADIM OBITELJIMA I KATOLIČKA MALONOGOMETNA LIGA

Na početku nove liturgijske godine u Hrvatskoj katoličkoj župi Frankfurt/M započet je rad s mla-dim obiteljima i katolička malonogometna liga.

Rad s mladim obiteljimaRad s mladim obiteljima, planirano je, da se

održava svake zadnje subote u mjesecu. Tako je prvi susret bio 27. studenoga 2016. Susret je održan u dvorani pokraj crkve sv. Ante - Betti-nastr.26. Na početku tog prvog susreta, mladi bračni par, Dragica i Josip Vidović svirali su na gitari i klavijaturama meditativnu glazbu, uz koju je s. Filipa Smoljo pročitala promišljanje „Tu sam“. Potom su mladi bračni par Marijana i Miro Kurbaša izveli scenski prikaz.

Središnju temu susreta pod naslovom „Zašto crkva i sakramenti?“ održao je fra Ivan Čikara. Poslije izložene teme, bilo je vrijeme za pita-nja i odgovore, nakon čega su uslijedile pjesme. Pred kraj susreta, župnik fra Željko Ćurković je pozdravio sve prisutne i pozvao da zaključimo

susret uz zajednički domjenak koji su pripremili članovi Franjevačkoga svjetovnog reda.

Katolička malonogometna ligaDruga nova aktivnost župe Frankfurt jest

katolička malonogometna liga, koja je svečano otvorena na proslavi Nikolinja 3. prosinca 2016. Tada su izvučeni i parovi za sva kola koja se imaju odigrati. Liga traje od 4. prosinca 2016. kada je odigrano prvo kolo, do 4. lipnja 2017. kada se odigrava zadnje kolo. Svečano zatva-ranje sezone, proglašenje pobjednika i podjelji-vanje nagrada bit će na proslavi župe 10. lipnja 2017. godine.

U katoličkoj malonogometnoj ligi HKŽ Frankfurt/M sudjeluje osam ekipa, među koji-ma je i ekipa svećenika. Utakmice se odigravaju u SporthalleSüd, Willemerstr.12., 60567 Fran-kfurt –Sachsenhausen. Sudionici katoličke ma-lonogometne lige, po pravilniku, dužni su su-djelovati u župskim aktivnostima, a na poseban način na duhovnim vježbama. Sudjelovanjem

inozemna pastva


ili ne sudjelovanjem u župskim obvezama kao i na duhovnim vježbama, dobivaju se ili gube bodovi na prvenstvenoj ljestvici. Tako da ko-

načnog pobjednika ne određuje samo nogomet, nego i angažman u župi.

KELKHEIM: PROSLAVLJENO NIKOLINJE Tradicionalna proslava Nikolinja, u organi-

zaciji župe Main-Taunus/Hochtaunus, održana je u subotu, 10. prosinca 2016., u Stadthalle u Kelkheimu. U programu u punoj dvorani sudje-lovali su Zbor djece i predškolaca, Veliki, mali i srednji folklor, zbor mladih, dječja plesna skupi-na “No limit” i glazbeni sastav “Tempo Band”.

Izvedeni su prigodni scenski prikazi “Po-zdrav novorođenom Djetetu” kao i tekst “Bra-cino pismo” sv. Nikoli. Voditelji ovogodišnjeg Nikolinja bili su Antonia Baotić i Zvonimir Ćuk, koji su na početku programa uputili po-zdrav: “Velika je radost što večeras zajedno s vama možemo proslaviti našu tradicionalnu nikolinjsko-božićnu proslavu Nikolinje 2016. Blagdan sv. Nikole je iza nas, ali svi znamo da je vrijeme darivanja u punom jeku”, rekli su vo-ditelji. “Život i primjer ovog među djecom toli-ko omiljenog sveca i događaj Božića daju nam razumjeti važnost darivanja i zahvalnosti za dar. U znak zahvalnosti za njihov trud podarimo im večeras zainteresirano, pažljivo oko i uho za sve ono što će nam na ovoj pozornici predstaviti.”

Ozračje Božića među prvima dočarali su nam predškolci i zbor djece naše župe, pjevajući pjesme “Pahuljice”, “Danas je tvoj rođendan” i “Sretan, sretan Božić”. Scenski prikaz “Pozdrav novorođenom Djetetu”, koje se želi roditi u srcu siromaha, bogataša, političara, vojnika, narko-mana, vjernika, izvela su djeca i mladi, koje je pripremila Smiljana Vučina. Sklad i privlačnost Pjesama i plesova Hrvatske Posavine predsta-vio je Veliki folklor, zahvaljujući njihovim vo-diteljicama Martini Višić, Marti Drežnjak, Mar-tini Pavlović i Antoniji Kreković. Djeca Malog folklora otplesali su folklorni ples “Gajde”. Za ovu su ih prigodu uvježbale njihove marljive voditeljice Lara Kadoić i Julia Maraković. Fol-klorni ples „Prigorje“ izveo je Srednji folklor, uvježban zahvaljujući trudu njihovih voditeljica Glorie Jozić i Lare Dadić.

Nakon folklornih plesova, slijedilo je “Bra-cino pismo”. Bracino pismo sv. Nikoli u kojem je Sanjin brat Braco toliko darova zaželio, pro-čitali su nam dvije sestre Ivona i Laura Tomac. Božićni događaj dočarao nam je zbor mladih, pjevanjem pjesme „Gloria“. Pjesmu su uvjež-

inozemna pastva


bali pod vodstvom Ivana Miletića i Marte Dre-žnjak. Na klavijaturi pratio ih je Filip Barnjak. Nadalje su folklorni ples “Međimurska pisana nedjelja” zajednički otplesali folkloraši iz Ma-inza i naše župe. Oni su ove godine izvođenjem ove koreografije osvojili drugo mjesto na 4. Su-sretu čuvara etno baštine u Filderstadtu. Prije nego je sv. Nikola došao na pozornicu usrećiti okupljenu dječicu, dječja plesna skupina “No limit”, pod vodstvom Laure Tomac, očarala je publiku svojom izvedbom hit pjesme “Ex’s and oh’s” od Elle King. Na kraju razigranog i boga-toga programa ovogodišnjeg Nikolinja, župnik

fra Marinko Vukman zahvalio je svim izvođa-čima i voditeljima brojnih aktivnosti, te rodite-ljima i članovima župskoga vijeća, te darova-teljima bogate tombole, brojnim sponzorima i svima koji su dali svoj obol slavlju. Nakon toga najavio je sv. Nikolu koji je pohvalio i potakao djecu, te podijelio 250 darova. Raspjevano slav-lje nastavilo se uz župni glazbeni sastav “Tempo Band”, koji je sve podigao na noge i zabavljao dugo u noć. Čisti prihod ove proslave od 7.250 eura, namijenjen je časnim sestrama franjevka-ma misionarkama splitske provincije, koje već preko 40 godina djeluju u Africi.

OFFENBACH: PREDSTAVLJANJE PRVOPRIČESNIKA I DAN FOLKLORA

“Gospodin je blizu” – “Radujte se” doziva nam bogoslužje treće nedjelje Došašća, 11. pro-sinca 2016. U Hrvatskoj katoličkoj zajednici Offenbach/M, odjeknula je ta radost i u pred-stavljanju zajednici 41 kandidata i kandidatice za Prvu sv. Pričest. Dječja lica oko oltara Isu-sova otkrivaju nam lice Djeteta iz Betlehema. U njihovoj dobroti, nevinosti i radosti odsijeva tajna Božje ljubavi i dobrote. U Pričesti, za koju se ova djeca spremaju, ugledat će lice pravoga Boga i pravoga Čovjeka.

Da radost bude još veća pobrinuli su se fol-kloraši misije “Dijaskorak”, koji su u narodnim nošnjama uljepšali oltar i cijelo bogoslužje. Či-tanjem i pjevanjem u narodnim nošnjama učini-li su ovu nedjelju posebno lijepom i svečanom.

Poslije sv. mise folkloraši su u misijskim pro-storijama organizirali adventski ručak i druže-nje. Misijski tamburaši podigli su nazočne sa stolica svojim pjevanjem i sviranjem.

Kršćansko slavlje je najljepše kad iz njega izvire ljubav prema drugima, a posebno potre-bitima. Božjom providnošću, nakon sv. mise u crkvi St. Josef nastupio je otac trinaestero djece obitelji Božić iz Velike Gorice, koji je poručio roditeljima i bračnim parovima da se ne boje ži-vota. Zapjevao je nekoliko svojih pjesama i po-nudio vjernicima božićne i druge duhovne CD, a vjernici su kupnjom CD pripomogli da ovoj mnogobrojnoj obitelji radost bude veća.

inozemna pastva


OFS I FRAMA

DRNIŠ: SLAVLJA U FRAMI I OFS-U Priprema za obećanja Frame i zavjete OFS-a

započela je u četvrtak, 3. studenog 2016., ve-černjom misom, klanjanjem pred Presvetim i kratkim predavanjem. Priprema se nastavila i u petak, 4. studenog, slavljem svete mise i preda-vanjem. U subotu je bilo pokorničko bogoslužje i misa za vrijeme koje su neki mladi primljeni u Framu, a neki su dali obećanja u Frami. U Fra-mu je primljeno sedmero novih članova a obe-ćanje je dalo devetnaestero članova Frame.

U pripremi i slavlju sudjelovao je i Franje-vački svjetovni red koji je u svoje bratstvo pri-mio jednu sestru, a četiri sestre su dale privre-mene zavjete.

Misu je predvodio fra Damir Ćiro Čika-ra, duhovni asistent Frame i OFS-a Gospe od Ružarija Drniš,u koncelebraciji je bio fra Kri-stijan Perković,duhovni asistent Frame Gospe

van Grada Šibenik. Misno slavlje je pjevanjem uveličala Frama Drniš zajedno s framašima iz Frame Knin,Frame Gospe van Grada Šibenik i Frame Lišane. Također su bili prisutni članovi OFS-a iz Knina i Lišana.

Druženje je nastavljeno u veselom tonu,dok su obećani članovi Frame Drniš pristupili izbo-ru novog vijeća u koje su izabrani:

• Jure Močić - predsjednik• Anamarija Slipčević - potpresjednica• Luka Močić - voditelj formacije• Luka Tetlo - tajnik• Ivo Ćevid - blagajnikBlagoslovom novog vijeća završen je službe-

ni dio,a nastavljeno veselo framaško druženje.Hvala svima koji su svojim sudjelovanjem i

doprinosom uveličali ovo naše slavlje.

IMOTSKI: SUSRET FRAME SAMOSTANSKOG OKRUŽJA U Franjevačkom samostanu sv. Franje u

Imotskom u subotu, 5. studenoga 2016., održan je susret mjesnih bratstava Frame imotskoga samostanskog okružja. U susretu je sudjelovalo stotinjak framaša sa svojim duhovnim asisten-tima iz mjesnih bratstava Imotskog, Lovreća,

Podbablja, Prološca, Runovića, Vinjana i Zmi-javaca.

Susret je počeo u 10 sati u crkvi sv. Franje pokorničkim bogoslužjem koje je predvodio fra Jakov Udovičić, duhovni asistent Frame Vinja-ni. Nakon ispovijedi uslijedilo je euharistijsko


ofs i frama

slavlje koje je predvodio fra Josip Repeša, du-hovni asistent Splitsko-dubrovačkog područja Frame, uz koncelebraciju fra Jakova Udoviči-ća. Pjevanje na misi animirali su framaši iz više bratstava, pod vodstvom Katarine Šimunović i Vinka Topića.

Poslije svete mise i zajedničkog fotografira-

nja u crkvi je Mate Vukorepa, područni povje-renik OFS-a za Framu, održao svjedočanstvo o svom pozivu u Frami i OFS-u.

Nakon ručka u samostanskoj su dvorani fra-maši u 14 sati pogledali nekoliko kraćih filmova duhovne tematike, a susret je završen molitvom krunice božanskog milosrđa u 15 sati.

IMOTSKI: IZBORI U MJESNOM BRATSTVU OFS-A U nedjelju, 6. studenoga 2016., u imotskom

bratstvu Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) održani su izbori za novo vijeće tog bratstva, koje će u naredne tri godine voditi i animirati ži-vot i rad bratstva. Izborima je predsjedala Mila Šuto,ministra Splitsko-dubrovačkog područja OFS-a. Tajnica izbora bila je Marija Strinić, a brojačice glasova Marina Mršić i Veliborka Za-drić.

Nakon molitve i zaziva Duha Svetoga bira-ni su novi vijećnici. Kao novo vodstvo bratstva Imotski izabrani su:

Angela Koštro, ministra Tomislav Matković, doministar Ankica Olujić, tajnica Zdravko Olujić, blagajnik Dragutin Koštro, učitelj formacije Ivana Mršić, bratska animatorica Frame. Uz njih šestero član je vijeća fra Zoran Ku-

tleša, duhovni asistent. On je na kraju izbora zahvalio dosadašnjim vijećnicima i čestitao no-vima, a potom zazvao blagoslov na nove vijeć-nike i čitavo bratstvo.

ODRŽAN IZBORNI KAPITUL MB „RANE SV. FRANE” PROLOŽAC U nedjelju, 6. studenoga 2016. u 18 sati, odr-

žan je Izborni kapitul Mjesnog bratstva „Rane sv. Frane” Proložac kojem je predsjedala s. Mila Šuto, područna ministra Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva.

Na samom početku susreta molila se moli-tva slavlje kapitula iz Obrednika. Prije izbornog

dijela sve nas je pozdravila mjesna ministra s. Maja Ivanko te podnijela trogodišnji izvještaj o radu bratstva. Duhovni asistent fra Vinko Gu-delj uputio je nekoliko poticajnih riječi, nakon čega smo se pomolili Duhu Svetomu te posluša-li duhovni nagovor generalnog ministra Tibora Kausera, OFS-a održanog na Nacionalnom iz-


ofs i frama

bornom kapitulu u Samoboru u listopadu 2016., kojeg nam je pročitala tajnica kapitula Suzana Šimić. Nakon svega toga, uslijedili su izbori za novo vijeće. Članovi novog vijeća su:

s. Suzana Šimić, ministra, s. Jagoda Meter doministra, s. Anka Ivanko, tajnica, s. Emilija Mandić, blagajnica,

s. Tatjana Meter, povjerenica za formaciju, s. Suzana Šimić, povjerenica za informaciju s. Tatjana Meter, povjerenica za informaciju.Kad je sve dovršeno duhovni asistent, fra

Vinko je izmolio molitvu za novoizabrane čla-nove, MB “Rane sv. Frane” Proložac te udijelio Božji blagoslov.

ZMIJAVCI: IZBORI U MJESNOM BRATSTVU FRAME U subotu 12. studenoga 2016. u bratstvu Fra-

me Zmijavci održani su izbori za novo vijeće tog bratstva, koje će u narednoj godini voditi i animirati život i rad bratstva.

Izborima je predsjedala Matea Lončar, pred-sjednica Splitsko-dubrovačkog područja Frame. Izborima je prisustvovao i Jakov Tolić, područ-ni blagajnik.

Nakon molitve i zaziva Duha Svetoga zmi-javačkisu framaši birali svoje vijećnike. Kao novo vodstvo FrameZmijavciizabrani su sljede-ći framaši: Magdalena Šabić, predsjednica Duje Todorić, potpredsjednik Lara Vidak, tajnica Luka Mrkonjić, blagajnica Marijo Todorić, voditelj formacije

Oni su nakon izbora prihvatili svoje službe te primili Božji blagoslov kako bi mogli vršiti svoju službu na dobro cijeloga bratstva.

Uz njih petero član je vijeća i fra Frano Laco, duhovni asistent.


ofs i frama

TRSTENIK: MJESNO BRATSTVO OFS-A “BLAGOVIJEST” PROSLAVILO BLAGDAN SV. ELIZABETE UGARSKE

Smjernice Franjevačkoga svjetovnoga reda (OFS) o formaciji svojih članova ističu: “Svako bratstvo neka posveti posebnu pozornost forma-ciji novozavjetovanih članova, i onih koji su se privremeno zavjetovali, kako bi se pridonijelo sazrijevanju poziva i ukorjenjivanju osjećaja pripadnosti i povezanosti. Ta se formacija može organizirati i u suradnji sa susjednim bratstvi-ma.” (Usp. GK 44, 2.)

“Za organizaciju te formacije neka svako bratstvo slijedi nacionalni plan za to razdoblje dopunjujući ga smjernicama koje je donijelo područno vijeće.” (Statut Hrvatskog nacional-nog bratstva OFS-a, čl. 19.)

Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnoga reda (OFS) „Blagovijest“, Split – Trstenik drže-ći se gore navedenih smjernica i Nacionalnoga vijeća OFS-a za formaciju, obrađivalo je 2016. godine, Bulu pape Franje “Misericordiae vultus – Lice milosrđa”. Svakoga mjeseca trajno za-vjetovani članovi OFS-a “Blagovijest” pripre-mili su i održali pojedinu temu.

Isto tako, ovo mjesno bratstvo tijekom go-dine priređuje i druge oblike trajne formacije (okrugli stol, pozivanje predavača gosta, lectio divina, tematske filmove, susrete s ostalim brat-stvima OFS-a grada Splita kao i različite oblike pobožnosti…).

U prigodi svetkovine sv. Elizabete Ugar-ske, zaštitnice Franjevačkoga svjetovnoga reda (OFS), Bratstvo je priredilo, također s ciljem trajne formacije, susret s posebnim programom.

Molila se “Večernja” (Božanski časoslov za Božji puk), potom je prikazan dokumentarni film “Sv. Elizabeta Ugarska”. Temeljno izlaga-nje susreta, naslovljeno Aktualnost duhovnosti sv. Elizabete Ugarske za naše vrijeme održala je s. Snježana Glibota Burica. OFS. Nakon izlaga-nja uslijedio je razgovor te postavljanje pitanja i odgovaranje na njih.

Susret se nastavio slavljem Agape. Na kraju je s. Mira Maslov, ministra, zahvalila svima koji su doprinijeli da se ovaj susret dogodi. Istaknula je i potaknula da proslava blagdana sv. Elizabe-te Ugarske, zaštitnice OFS-a za Mjesno bratstvo

OFS-a “Blagovijest” svake godine bude poseb-no obilježen i proslavljen, da postane “tradicija” te bude i biva susret u službi trajne formacije, tj. da bude i informativnoga i formativnoga ka-raktera.

Izlaganje s. Snježane Glibota Burica, OFS, “Blagovijest”, Split – Trstenik

AKTUALNOST DUHOVNOSTI SV. ELIZABETE UGARSKE ZA NAŠE VRIJEME

„Draga braćo i sestre! Pogledali smo film o životu žene iz Srednje-

ga vijeka čiji spomendan danas slavimo, a koja i danas izaziva silno divljenje kod ljudi: a to je sveta Elizabeta Ugarska, zvana i Elizabeta Ti-ringenška.

Ukratko samo da ponovim rođena je 7. srp-nja 1207., sa samo 4 godine morala je otići iz svoga doma od svoje obitelji radi jačanja po-litičkih veza i život nastaviti u dvorcu svoga zaručnika. Iako je brak bio dogovoren, između dvoje mladih ljudi rodila se iskrena ljubav.

Sv. Elizabeta pomagala je siromašnima, da-vala im je hranu i piće, tkala im je odjeću, pla-ćala dugove, brinula se za bolesne i pokapala mrtve.

No, njezin način života nije naišao na odo-bravanje obitelji, dok je njezin suprug bio za-divljen njezinom velikom vjerom. Imali su veo-ma sretan brak.

Mladi par našao je duhovnu potporu kod Manje braće koja su se od 1222. godine počela širiti grofovijom Thüringen.

A kada joj je njen duhovni vođa ispričao do-gađaj o obraćenju mladoga i bogatoga trgovca Franje iz Asiza, Elizabeta je s još više odušev-ljenja prionula kršćanskom životu.

Od toga trenutka bila je još odlučnija slijedi-ti siromašnoga i raspetoga Krista, prisutnoga u siromašnima.

Godine 1227. umire joj suprug, a odmah za-tim rođak uzurpira vlast.


ofs i frama

Mlada udovica s troje djece izbačena je iz dvorca. No, njezin duh nije se slomio.

Cijelu svoju kalvariju podnosila je s velikom vjerom, strpljivošću i predanošću Bogu.

Godinu dana poslije vratili su joj pripadajuće prihode, a ona nastavlja svoj pokornički život koji joj je pokazao sv. Franjo Asiški, a proširila njegova braća.

U to vrijeme nije bilo naziva Franjevački svjetovni red, bili su “Pokornici”, a sv. Elizabe-ta kao izraz svoje pripadnosti njima

• darovala je crkvu Franjevcima, • na Veliki petak 1228. godine položila je javni zavjet u Franjevačkoj crkvi,• tkala je platno za habit,• a bolnicu koju je osnovala dala je pod zaštitu sv. Franje.Postala je jedna od Franjevačke braće i se-

stara (ostavila veliki trag slijedeći Isusa Krista, poput sv. Franje Asiškoga) i zato je slavimo kao zaštitnicu Franjevačkoga svjetovnoga reda (OFS-a).

Ivan Zlatousti rekao je: ‘Uzalud je postiti i ne imati krova nad glavom, posipati se pepelom i plakati bez prestanka. Ako to nikome drugome ne koristi, nisi učinio ništa. Doista, ljubav pre-ma Bogu i čovjeku ne može biti besposlena, ne može biti tek simbolična, ona mora biti stvarna. Inače to nije ljubav, nego privid koji nas može krivo uvjeriti da ljubimo, a zapravo smo milja-ma daleko od onoga što ljubav jest. Ljubav je stvarna i konkretna ili je nema’.

Sjetimo se danas svih suvremenih Elizabe-ta koje rade u bolnicama, sirotištima, staračkim domovima i karitativnim ustanovama.

Plemenitih duša koje dobrovoljno pomažu siromasima, starcima, bolesnicima i osamljeni-ma.

One nam pokazuju kako je ljubav konkretna i ne trpi lijenost. Ljubav vidi potrebu i na nju odgovara žurno i brižno.

Svagdašnji život najopćenitiji je put spasenja (usp. Lumen gentium 54).

Neka naša snaga proizađe iz našeg odnosa s Bogom! Neka trajna svijest o Božjoj prisutnosti bude naš izvor snage, radosti i zauzimanja za potrebite!

Nikada ne smijemo zaboraviti Kristove rije-či: “Zaista vam kažem, sve što ste učinili jedno-me od moje najmanje braće, meni ste učinili!” (Mt 25, 40)

Pronađimo u sebi djelić duhovnosti sv. Eli-zabete, pokažimo to u svojoj obitelji, u svojoj zajednici, budimo “Božji čovjek” i živimo kao prijatelj i suradnik Božji, budimo poduzetni, molimo i radimo. Pomozimo izgradnju boljeg svijeta i sreću svojih bližnjih.

Zaključujem s ‘Molitvom’ (Molitva u povo-du 800. obljetnice rođenja sv. Elizabete Ugar-ske, 1207. – 2007.):

Oče nebeski,ti si nam u svetoj Elizabeti Ugarskojdao novi uzor kršćanskoga života,supruge, majke, udovice,pokornice i milosrdne žene,kontemplativne, brižljive i djelatnežene u svijetu.Daj da svatko od nasslijedi njezine svijetle primjere,te u svojim obiteljima i bratstvimaočituje nazočnost Isusa Kristau siromašnima i onima koji trpe.Daj nam odvažnost da živimo,uz milost Duha Svetoga,savršenu franjevačku radost,vršeći mir i dobro,opraštanje i pomirenje,te tako usrećimo ljudesvojega vremena.Po Kristu našem Gospodinu.Amen.“Split – Trstenik, sv. Elizabeta Ugarska, 17.

studenoga 2016.


DRNIŠ: ODRŽAN KAPITUL ZADARSKO-ŠIBENSKOG PODRUČNOG BRATSTVA OFS-A

U prostorijama župne kuće u Drnišu u subo-tu 26. studenog 2016. godine održan je područni kapitul Zadarsko-šibenskog područnog bratstva OFS-a “Sv. Nikola Tavelić”. Na kapitulu su bili prisutni predstavnici svih mjesnih bratstava, predstavnici područnog bratstva Frame, pred-sjednik Frame Drniš, područni duhovni asistent OFS-a fra Stipe Nimac i kao domaćin fra Damir Ćiro Čikara, duhovni asistent mjesnog bratstva OFS-a i Frame Gospe od Ružarija Drniš.

Susret je započeo molitvom i duhovnim na-govorom u kojem je fra Stipe naglasio važnost odgovornosti u životu svjetovnog franjevca. Sloboda bez odgovornosti vodi samovolji, ego-izmu i destrukciji. Fra Stipe se ovdje osvrnuo i na smjernice HBK koje kažu da odgovornost može biti afirmativna-promicanjem istinskih kr-šćanskih vrijednosti i korektivna-ukazujući na štetne pojave u društvu. U tom slučaju vjernici laici svojim postupcima i raznim inicijativama upoznaju društvo sa štetnošću tih pojava te nude modele njihova rješavanja.

Uslijedilo je izlaganje područne ministre sestre Svemirke Matić u kojem je predstavila

novoizabrano nacionalno vijeće,iznijela odluke i smjernice donesene na nacionalnom kapitulu održanom u rujnu u Samoboru. Sestra Svemir-ka je podnijela izvješće o radu područnog vije-ća za period od 30.travnja do samog kapitula. Izvješća o radu bratstava su podnijeli i pred-stavnici mjesnih bratstava sestra Ina Poplašen Mb Novalja,brat Kristian Šarić Mb Knin, sestra Vica Sudar Mb Mirlović zagora, sestra Ljiljana Vidošević Mb Sv. Frane Šibenik, brat Hrvoje Šteko Mb Sv.Frane Zadar,sestra Rosanda Ivin-Smud Mb Preko, sestra Kata Brakus MB Drniš i sestra Ivana Mamić.

Josipa Slavica predsjednica područnog brat-stva Frame predstavila je vijeće Frame i izrazi-la nadu u ostvarenje bolje suradnje s OFS-om. Na dnevnom redu su se našla i neka problemska pitanja koja su u duhu bratskog zajedništva rije-šena, ističem samo odluku područne blagajnice sestre Rosande Ivin-Smud koja iz osobnih i teh-ničkih razloga nije u mogućnosti svoju službu valjano obnašati te se želi povući i moli da tu ulogu preuzme netko drugi. U skladu s Pravi-lom i generalnim konstitucijama i nacionalnim

ofs i frama


statutom na tu dužnost izabrana je sestra Ljilja-na Vidošević Mb Sv. Frane Šibenik. Poštujući odluke područnog vijeća dogovoreno je da će sljedeći kapitul biti održan u Mirlović zago-ri 09. travnja 2017. godine. Kapitul je završen slavljem svete mise i zajedničkim ručkom.

Istog dana nakon kapitula OFS-a održana je prva sjednica novoizabranog područnog vijeća Frame na kojoj su bili prisutni predsjednica Josipa Slavica Frama Šubićevac,tajnica Josipa

Zoričić Frama Gospe van grada Šibenik, po-vjerenica za formaciju Matea Perković Frama Drniš,blagajnik Antonio Nikšić Frama Knin, područna animatorica OFS-a za Framu sestra Anita Močić Mb Drniš, fra Ivan Lukač i fra Ivan Penava područni duhovni asistenti. Na ovoj sjednici vijeća Frame usvojio se plan rada za sljedeće šestomjesečno razdoblje s nadom da će se u međusobnoj suradnji i ostvariti.

PODBABLJE: ODRŽANA ŠKOLA ANIMATORA ZA FRAMAŠE Župa Podbablje i istoimeno bratstvo Franje-

vačke mladeži bili su domaćini ovogodišnjoj Školi animatora koja je organizirana od 25. do 27. studenoga 2016. za mlade framaše Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva.

Župa Podbablje i istoimeno bratstvo Franje-vačke mladeži bili su domaćini ovogodišnjoj Školi animatora koja je organizirana za mlade framaše Splitsko-dubrovačkog područnog brat-stva.

Trodnevni program „Škole animatora“ koja je okupila tridesetak mladih iz cijelog Split-sko-dubrovačkog područja započela je u petak 25. studenoga okupljanjem sudionika u župnoj dvorani u Drumu. Nakon prijave sudionika svi

okupljeni sudjelovali su na pokorničkom bo-goslužju, a zatim euharistijskom slavlju koje je predvodio područni duhovni asistent fra Josip Repeša. Poslije mise bilo je Klanjanje pred Pre-svetim Oltarskim Sakramentom , a potom pred-stavljanje nazočnih bratstava. Cijeli program završio je molitvom i radom po skupinama.

Izrazito dinamična bila je subota 26.studeno-ga kada su framaši krenuli s programom već u 7 sati. Nakon molitve slijedilo je prvo predavanje o komunikacijama, zatim rad po grupama i ple-num, a nakon toga slijedilo je drugo predavanje o problemima u bratstvima i postavljanju prema njima. Nakon objeda i kratke stanke u poslije-podnevnim satima održan je radni dio „Škole

ofs i frama


animatora“. Prvo predavanje održalo se na temu „Kako voditi i animirati susret Frame?“, a na-kon toga „Služba voditelja formacije“. Program je završio radom po grupama, a potom svetom misom i krunicom te završnom molitvom.

Trećeg dana 27.studenoga na 1.nedjelju Do-šašća mladi su sudjelovali na svečanom misnom slavlju u središnjoj crkvi Sv. Ante koje je pred-vodio župnik Podbablja fra Nedjeljko Čarapić uz koncelebraciju fra Josipa Repeše. Tijek mise animirali su framaši, a na kraju se svima zahva-lila područna predsjednica Matea Lončar koja

je izrazila radost što kao područna predsjednica može pozdraviti župljane svoje rodne župe te im zahvaliti na gostoprimstvu. Na poseban način je zahvalila župniku fra Nedjeljku Čarapiću koji se nesebično stavio na raspolaganje mladima i omogućio da ovakav susret bude organiziran u njegovoj župi, a potom je riječ zahvale uputio i fra Josip Repeša.

Susret je završen zajedničkom Skupštinom u poslijepodnevnim satima.

RUNOVIĆI: DAN FRANJEVAČKOG SVJETOVNOG REDA U ŽUPI Mjesno bratstvo franjevačkog svjetovnog

reda u župi Runovići kao dan bratstva slavi Svi Svete franjevačkog reda koji se u franjevačkom kalendaru slave 29. studenoga.

Dan bratstva proslavljen je uoči blagdana Svih Svetih franjevačkog reda 28. studenoga 2016. molitvom večernje i slavljem sv. mise u 17 sati u župnoj crkvi Gospe od Karmela koju je predslavio i propovijedao fra Zoran Kutleša samostanski i župni vikar u Imotskom te koor-dinator za franjevački svjetovni red u imotskom samostanskom okružju, a suslavili su fra Frano Laco, župnik Zmijavaca, i župnik fra Mladen.

Fra Zoran je u propovijedi rekao kako je na današnji dan papa Honorije III. bulom „Solet annuere“ 1223. godine potvrdio definitivno Pra-vilo Sv. Franje te da su Svi Sveti franjevačkog reda živjeli evanđelje Gospodina našega Isusa Krista te su nama primjer nasljedovanja u sva-kodnevnom životu.

Na slavlju su se okupili članovi franjevačkog svjetovnog reda iz Runovića, Zmijavaca, Pod-bablja, Vinjana, Imotskoga i Prološca, njihovi župnici te franjevački postulanti.

SPLIT-DOBRI: ODRŽAN IZBORNI KAPITUL MJESNOG BRATSTVA OFS-A „GOSPE OD ZDRAVLJA“

U nedjelju, 3. prosinca 2016., u dvorani sa-mostana Gospe od zdravlja (Split – Dobri) odr-žan je izborni kapitul Mjesnoga bratstva Franje-vačkoga svjetovnoga reda „Gospe od zdravlja“.

Predsjedatelj izbornoga kapitula mjesnoga bratstva bila je s. Mila Šuto, područna ministra, a nazočio je fra i Stipe Nimac, OFM, područni duhovni asistent. Program Izbornoga kapitula sastojao se od dva dijela: prvi, – predizborni dio, i drugi, – izborni dio.

U predizbornom dijelu sve prisutne pozdra-vila je s. Mara Ljubić, mjesna ministra i fra Jakov Begonja, duhovni asistent i gvardijan. Potom je s. Mara podnijela „Izvješće“ o životu i radu OFS-a „Gospe od zdravlja“, uključivo i financijsko poslovanje u svojem mandatu. Ista-knula je svjedočku dimenziju OFS-a „Gospe od

zdravlja“ unutar svetišta i župe Gospe od zdrav-lja kao i u svojoj obitelji i tamo gdje članovi OFS-a žive i rade. Posebno je istaknula radost svih članova kapitula što su trenutno dva mlada bračna para iz Frame ušli u OFS, i još nekoliko drugih ljudi mlađe dobi. To me najviše raduje u cjelovitom mandatu mojega služenja kao mini-stre, – istaknula je s. Mara.

Fra Jakov Begonja, duhovni asistent ista-knuo je da svjetovni franjevci u svetištu i župi Gospe od zdravlja imaju tradiciju i da su važ-na karika u životu i radu franjevačke obitelji na Dobrome, u župi i svetištu, i šire, u gradu Spli-tu... Kao duhovni asistent spomenuo je kako ve-liku nadu polaže u cjelinu bratstva, ističući da je svatko od nas darovan od Boga i da svatko od nas ima poslanje (mandat) biti dar jedni drugi-

ofs i frama


ma... Isusovo „načelo služenja“: „Nisam došao da mi služe nego da služim drugima!“ (Mt 20, 28) mora biti poticaj i svjetovnim franjevcima da nas ljudi prepoznaju po našemu franjevač-kom služenju, naglasio je fra Jakov, gvardijan i duhovni asistent.

S. Mila, područna ministra održala je izla-ganje koje je naslovila „Vođenje i animiranje OFS-a“, temeljeći svoje poruke na predavanju generalnog ministra OFS-a br. Tibora Kausera, te posebno istaknula ove njegove riječi: „Ani-miranje i vođenje u OFS-u povjereno je vijeću. To je zajednička zadaća, zajednički rad, zajed-ničko služenje. Ne postoji osoba koja u sebi ima sve darove i karizme. Bog ih je podijelio, kao što smo već čitali u poslanici sv. Pavla (1 Kor 12). Stoga je potrebno služenja svakoga tko je izabran u vijeće.

Svako bratstvo animira i vodi vijeće koje ima svoga ministra. Nije ministar taj koji ima svoje vijeće! Oni moraju animirati i voditi u bratskom duhu, kolegijalno. Trebaju živje-ti i djelovati kao malo bratstvo unutar većega bratstva. Svaki je vijećnik najprije član vijeća, a tek potom ima posebnu službu unutar vijeća. Zajedničko služenje bratstvu, razmjena ideja i

pronalaženje zajedničkoga načina razmišljanja, zajedno tražiti dobro bratstva važnije je od vr-šenja pojedine službe. Nitko ne može reći da nije zainteresiran za tu problematiku ili da ne želi biti uključen u ta pitanja. Svaki član vijeća dijeli radosti, probleme, brige, ali i rad i zadaće drugih članova vijeća. Upravo to znači voditi i animirati bratstvo po vijeću, tako bismo trebali upravljati Redom!“

Potom je fra Stipe, područni duhovni asistent nadovezujući se na izlaganje s. Mile, područne ministre napomenuo nasušnu potrebu odgo-vornosti svjetovnih franjevaca danas, koristeći se Smjernicama OFS-a. Stavio je u prvi plan misao odgovornost svjetovnoga franjevca ‘ad intra’ (prema unutra) i ‘ad extra’ (prema vani) u crkvi, društvu, unutar franjevačke obitelji i samoga bratstva OFS-a te nadodao:“Prvotni apostolat svjetovnih franjevaca jest osobno svjedočenje u onoj sredini u kojoj žive te služe-nje izgradnji Božjega kraljevstva u zemaljskim stvarnostima.“ (GK OFS-a, čl. 17.) „Svjetovni su franjevci pozvani davati vlastiti doprinos, na-dahnut osobom i poslanjem Franje Asiškog, ci-vilizaciji u kojoj će dostojanstvo ljudske osobe, odgovornost i ljubav biti žive stvarnosti.“ (GK

ofs i frama


OFS-a, čl. 18.). Fra Stipe je nastavio i zaključio: „Tako Franjevačka obitelj unutar Crkve (uosta-lom kao i cijela Crkva) prihvaća odgovornost i suodgovornost ‘ad intra’ (prema unutra) i ‘ad extra’ (prema vani) za posredovanje ‘vjernosti Bogu i vjernosti čovjeku’ živeći vrjednote Kra-ljevstva Božjega te držeći se stavova i načela Isusa iz Nazareta. Kao takvi, svjetovni franjevci ‘pozvani su zajedno sa svim ljudima dobre volje na izgrađivanje što bratskijega i evanđeoskije-ga svijeta da bi se ostvarilo Kraljevstvo Božje’ (Pravilo OFS-a, br. 14.).“

Nakon prvoga dijela, – predizbornoga, slije-dio je drugi, – izborni dio kapitula.

Izborni dio kapitula započeo je zazivom Duha Svetoga i čitanjem biblijskoga teksta koje ističe Isusovo „načelo služenja“ (Iv 13, 1-17). Potom je s. Mila, područna ministra, kao pred-sjedatelj kapitula izrekla molitvu „Svemogući, presveti, ..... “

Nakon molitve uslijedio je izbor prema odredbama Konstitucija OFS-a.

S. Matija (Maša) Jeličić predložena je i iza-brana za tajnicu, a za brojače glasova br. Petar Mihaljević i br. Goran Luketa.

Izabrani su na trogodišnji mandat 2016.–2019.:

s. Lukrecija Bojanić, ministrabr. Mihovil Šodan, zamjenik ministres. Matija (Maša) Jeličić, tajnicas. Ljubica Lisica, blagajnicas. Mara Ljubić, povjerenica za formacijuČlan Mjesnoga vijeća je i fra Jakov Begonja,

OFM, duhovni asistent.

Nakon izbora izabrani su potvrdili svoje fra-njevačko zvanje i svoju spremnost na služenje ovim slijedom:

s. Mila, područna ministra, predsjedatelj:Bog nade ispunio vas svakom radošću i mi-

rom u vjeri da biste obilovali u nadi snagom Duha Setoga.

Izabrani:Neka bude hvaljen Bog u vijeke!s. Mila, područna ministra, predsjedateljica:Pomolimo se za ove koji su izabrani da bi-

smo po njihovu služenju i poticaju svi uzmogli svoju vjeru živjeti dublje i da bismo s većom hrabrošću svjedočili Krista i radili na ostvariva-nju kraljevstva Božjega.

Izabrani izriču ovu molitvu:Predobri Bože, svima nam udijeli da bismo,

po revnosti ove braće i sestara, koji su pozva-ni na služenje našem bratstvu, mogli tebe bo-lje upoznati, približiti svima poznavanje tebe i gorljivije živjeti oblik evanđeoskoga života koji si ti sam nadahnuo Franji Asiškom. Po Kristu Gospodinu našem. Amen,

Potom je fra Jakov, gvardijan i duhovni asi-stent, nakon uvođenja izabranih u službu podi-jelio svima blagoslov svetoga našega oca Franje (Obrednik OFS-a, str. 23.).

Na kraju su svi nazočni članovi izabranima čestitali i slavili agape.

Slikom je događaj Izbornoga kapitula Mje-snoga bratstva OFS-a „Gospe od zdravlja“ (Split–Dobri) zabilježio fra Nikola Dominis, franjevački bogoslov.

ZAVJETOVANJE U BRATSTVIMA OFS-A IMOTSKI I ZMIJAVCI U četvrtak 8. prosinca 2016., na svetkovinu

Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, na večernjoj misi u 18 sati u crkvi sv. Franje u Imotskom bilo je zavjetovanje u mjesnim brat-stvima OFS-a Imotski i Zmijavci. Euharistijsko je slavlje predvodio fra Kristian Stipanović, imotski gvardijan, uz koncelebraciju fra Frane Lace, župnika Zmijavaca, i fra Rafaela Begića.

Nakon homilije pred ministrom imotskog bratstva Angelom Koštro trajne zavjete dali su

Tomislav Kvesić – Toša i Antonija Milas, a za-vjete na godinu dana dali suNediljko Gudelj i Lidija Peko-Lončar. Svjedoci su bili Jasna Ša-bić i Dragutin Koštro.

U zmijavačkom bratstvu pred ministrom Ja-snom Šabić trajne zavjete dala je Marija Gudelj. Svjedoci su bili Angela i Dragutin Koštro.

Nakon mise slavlje je nastavljenom druže-njem u samostanskoj dvorani.

ofs i frama


RAZNORAZNOFRA MIROSLAV MODRIĆ: GLAVICE, GOSPIN PERIVOJ

Predstavljanje monografije Glavice, Gospin perivoj, održano je 5. listopada 2016. u Crkvi sv. Ivana Krstitelja, koja se nalazi u sredini naj-naseljenijega dijela Glavica. Program je zapo-čeo slavljem sv. mise u 17 sati, molitvom i sje-ćanjem na sve pokojne iz duge i nerijetko teške prošlosti mjesta. U misno slavlje, koje je pret-hodilo predstavljanju, jednostavnim i smirenim riječima uveo je fra Lukica Vojković, župni vi-kar Gospe Sinjske, zadužen za pastoral Glavi-ca, koji je i organizirao cijeli susret. Sv. misu je predvodio Provincijal fra Joško Kodžoman uz dvanaestoricu braće franjevaca.

Umjesto propovijedi, autor Monografije iznio je vrlo kratko razloge zašto predstavljanje započinje molitvom za pokojne. Zato je najprije ispred oltara uzeo košaricu punu listića s imeni-ma pokojnih koje su upisali i donijeli pojedinci i obitelji. „Ovdje su imena naših najdražih! – rekao je fra Miro i nastavio – Oni su prije nas živjeli na ovim prostorima i prošli svoj život. Oni su nam putokaz kamo idemo te pod tim vi-dom trebamo živjeti darovani nam život. Kao i svugdje, ljudi misle da među pokojnima ima puno onih koji nisu bili na Božjem putu. Ali to su samo naša ljudska mišljenja i procjene a ne Božje misli. Ako je bilo onih koji su bili više grješni, Bog im je bliži jer su potrebniji njegove ljubavi, milosrđa i praštanja. A Bog se ne može umoriti voljeti, opraštati i tražiti izgubljene. Ta

on nam je ljubljeni Otac.“ Upravo zbog te isti-ne, Božje istine, fra Miro je s ljubavlju poljubio te papiriće i obećao da će ih ponijeti sa sobom u Prugovo te svako ime s otvorenim srcem i mo-litvom pročitati i prinijeti ih Gospodinu, našem Ocu. Molit će ne samo za one čija su imena na-pisana na tim papirićima nego za sve koji su pri-je nas živjeli u Glavicama, u Gospinu perivoju. Nakon poticajnih misli fra Miro je košaricu s ljubavlju položio na oltar.

Odmah poslije sv. Mise bilo je predstavlja-nje Monografije koje je moderirao fra Perica Maslać, župnik Župe Gospe Sinjske. Kao i Mo-nografija i predstavljanje je započelo himnom Gospe Sinjske, koju je napisao fra Ante Jadrije-vić 1934. godine, franjevac iz Glavica. Otpjeva-ne su dvije kitice te prekrasne pjesme:

O Gospe Sinjska, Djevo sveta,Divno Te, divno proslavi Bog. Slave Te glasi svega svijeta,Premila Majka puka si svog. Na Tebi neba blista se kras,O Gospe Sinjska, budi nam spas!

Pomogla Ti si svomu puku, Kadno pod Sinjem bjesnio boj, Pruži nam i sad moćnu ruku,I sad u borbi narod je Tvoj. Da ustrajemo, moli za nas, O Gospe Sinjska, budi nam spas!


razno

Za orguljama je, kao i svake nedjelje i blag-dana, svirala vrijedna i u Crkvi sv. Ivana zau-zeta Nevenka Jenjić, a pjevali svi vjernici – u prepunoj crkvi.

Na samom početku predstavljanja pozdrav-nu je riječ uputio gvardijan fra Petar Klapež, potom je fra Perica pozvao prvog predstavljača don Darka Poljaka. On je na vrlo lijep način, smirenim i vjerničkim riječima uveo u sadržaj Monografije. Posebno je pak naglasio dva, po njemu, vrlo važna vida: da je autor i samim izborom tema iznio onaj obični i svakodnevni ljudski život iz kršćanske perspektive jer upra-vo taj ‘obični i svakodnevni život čini glavninu i puni ljudskoga života; da je čovjek u životu suočen sa stalnim gubitcima mladosti, zdravlja, posla, prijatelja, pa i samoga života, jer gubit-ci nisu samo gubitci. Oni nas vode k zrelosti i pokazuju nam u čemu je čovjekov život doista važan te nas upravo gubitci upućuju na važnost našega osobnog života.

Potom je o prvom dijelu Monografije govo-rila s. Natanaela Radinović, Školska sestra fra-njevka. Naglasila je da su upravo brojni sveće-nici, redovnici i redovnice rodom iz Glavica, a njih je devedeset i troje na broju, razlog da su Glavice nazvane Gospinim perivojem. Pri tomu je naglasila da Glavičani imaju i svoje franjevce mučenike. Citirajući autora navela je da on „s poštovanjem prema njihovoj žrtvi i u želji da se istina i spomen na njih ne zatre, piše o toj četvorici mučenika svoga zvanja, vjere i domo-ljublja.“

O drugom i trećem dijelu govorio je prof. Jo-sip Vrandečić. On je istakao da je fra Ante Ja-drijević napisao lijepi, jednostavni i svima lako razumljivi putopis Isusovim stopama, kojega je autor popratio bilješkama i fotografijama u boji. Za fra Ivana Modrića je rekao da je svojim et-nografskim napisom istrgao iz zaborava običaje i život pastira u Cetinskoj krajini kakav se živio prije stotinjak godina. A u noveli Kako sam ubi-la sina jedinca fra Ivan je upozorio da ljubav koja na bilo koji način zarobljava i nije ljubav, pa ni roditeljska.

Posljednji od predstavljača bio je fra Gabrijel Hrvatin Jurišić, urednik izdanja Zbornika „Ka-čić“. On se osvrnuo na dva potresna svjedočan-

stva donesena u četvrtom dijelu Monografije: Zapamćenje fra Paulina Vukovića, koje osvjet-ljuje tužno i teško razdoblje kraja II. svjetskog rata i poraća pod nasiljem tzv. osloboditelja; i na Ratni dnevnik župnika fra Bernardina Vuči-ća, koji opisuje svoje župnikovanje na Miljevci-ma koje se događalo između mržnje i pušaka te svoga zatočeništva u srpskom logoru u Kninu.

Na kraju je moderator dao riječ autoru Mo-nografije, fra Miroslavu Modriću. On je najprije radosno zahvalio Bogu, Ocu nebeskom, na nje-govoj neizmjernoj ljubavi, zatim Isusovoj majci Mariji koju ovdje častimo kao Gospu Sinjsku. S njom smo, mnogi od nas u našim djedovima i bakama došli iz Rame. Potom je zahvalio pred-stavljačima, voditelju programa, župnom vika-ru Glavica i svoj braći i sestrama u redovništvu i svećeništvu.

Potom je okupljenima predstavio dvojicu nazočnih zastupnika u Hrvatskom državnom saboru Blaženka Bobana i Mira Bulja. Za na-zočnu gradonačelnicu je istakao da nas svojim imenom Kristina podsjeća na Božju ljubav pre-ma nama ljudima, očitovanu u Isusu Kristu, a njezino novo prezime – Križanac, jer ona je naša nevjesta, upućuje nas na križ na kojem je dovršen Život prikazan za nas i naše spasenje. U to ime je rekao da se nada da će Općina Sinj učiniti sve da se Kapela sv. Ante uskoro vratiti na svoje povijesno mjesto i da je za mnogobroj-nu djecu najvećega sela u Hrvatskoj potrebno što prije napraviti dvoranu za vjeronauk. U tom trenutku crkvom se prolomio pljesak odobrava-nja ideje i poticaja, a gradonačelnica je svojim blagim smiješkom potvrdila da će joj to biti pri-oriteti. Kako je autor jedanaestu godinu župnik u Prugovu došlo je i desetak njegovih Prugov-ljana te im je zahvalio za uzvraćenu ljubav, po-štovanje i podršku.

Na posljetku se zahvalio svim nazočnim Glavičanima i pri tom naglasio da su upravo oni – očevi i majke, djeca i stariji, zdravi i bole-sni, baš kao i umrli – cvijeće ovoga prekrasnog Gospina perivoja, koji je važan dio Župe Čudo-tvorne Gospe Sinjske. Također je posvijestio da nema knjige bez pogrješaka te je sve nazočne zamolio za suradnju u ispravljanju nedostataka Monografije. U tu svrhu je obećao da će na na-


razno

kanu svakoga tko mu ukaže i na najmanju po-grješku izmoliti deseticu Gospine krunice. A na nakanu onoga tko ukaže na znatniju pogrješku, izmolit će cijelu krunicu. Na to su se mnogi ra-dosno nasmiješili te se je nadati da će se svojski dati na posao i tražiti pogrješke.

Okupljenom puku obratio se Provincijal fra Joško Kodžoman. Zahvalio je fra Miroslavu na bogatoj Monografiji istaknuvši mještanima da su u ovom vrijednom djelu dobili častan spo-men na svoju prošlost.

Program je zaključen pjesmom: Zdravo Majko milosti, odvjetnice sveta! Djeca tvoja kliču Ti, sa svih strana svijeta: U vjeri nas podrži, da slijedimo Krista, Hrvatski nam brani dom naše Gospe Sinjska. Poslije toga je uslijedio osobni susret su-

dionika s autorom i s Monografijom, a potom okrjepom koju je pripremila gospođa ‘Snjega’ sa svojim vrijednim suradnicama.

APOSTOLSKO PISMO “MISERICORDIA ET MISERA” – NAGLASCI I PORUKE

Sa zatvaranjem Svetih vrata na Bazilici sv. Petra zaključen je Izvanredni jubilej milosr-đa. Da bismo razumjeli važnost koju je Jubi-lej imao za život Crkve, njegovu svrhovitost i učinke za kršćanske zajednice, potrebno je raz-motriti dva programatska dokumenta: Bulu pro-glašenja Svete godine – Misericordiae vultus, i apostolsko pismo Misericordia et misera, kojeg je papa Franjo potpisao u Vatikanu na svetkovi-nu Krista Kralja.

Univerzalni karakter JubilejaU Buli Misericordiae vultus - Lice milosrđa

(11. travnja 2015.) Vrhovni Svećenik ističe da smo „pozvani pokazati milosrđe jer je milosr-đe prvo bilo pokazano nama“ (Mv 9), podsjeća-jući na poziv Mateja, kojeg je Isus pogledao mi-losrdnom ljubavi i izabrao ga: miserando atque eligendo. Želio je da milosrđe iznova postane bitni dio svakodnevnog kršćanskog života, jer „Crkva živi autentičan život kada ispovijeda i objavljuje milosrđe – najljepšu značajku Stvo-ritelja i Otkupitelja“ (Mv 11). Određuje da Ju-bilej započne 8. prosinca 2015., na svetkovinu Bezgrješnog začeća BDM-e –upravo na 50-tu godišnjicu zatvaranja Drugoga vatikanskog sabora (1962.-65.). Izvanredno dopušta da se Sveta vrata, osim na velikim rimskim bazili-kama, otvore i u partikularnim crkvama, na katedralnim crkvama i u svetištima; što je na poseban način očitovalo univerzalni karakter jubileja. Izražavajući brigu za sveopću Crkvu i želeći približiti svakom čovjeku lice milosrdnog Oca, Papa najavljuje da će tijekom Svete godine

odaslati misionare milosrđa, koji će imati vlast da opraštaju i one grijehe koji su u ingerenciji Svete Stolice. Povjeravajući Svetu godinu zašti-ti Majke Milosrđa, Franjo potiče katolike diljem svijeta na tjelesna i duhovna djela milosrđa. Zanimljivo je da je sâm Sveti Otac anticipirao otvaranje Jubileja, kada je 22. studenoga 2015. god. – za posjeta Srednjoafričkoj Republi-ci– na katedrali u Banguiju otvorio Sveta vrata. Tom prigodom posebno je molio da se na Crni kontinent vrate toliko potrebni mir, pomirenje, oproštenje i ljubav. Tog je dana Bangui bio du-hovni centar svijeta. Kako u Africi, tako je i u ostatku svijeta Jubilejizobilovao konkretnim znakovima milosrđa.

U Rimu 21.292.926 hodočasnikaPrigodom zaključenja Godine milosrđa, u

Vatikanu je 21. studenoga 2016. god. održana konferencija za medije, na kojoj je predstav-ljeno apostolsko pismo pape Franje Misericor-dia et misera te su iznesene konkretne brojke. Predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije mons. Rino Fisichella pre-cizno je naveo podatke iz središnjeg ureda za prijavu hodočasnika. U sami Rim hodočastilo je 21.292.926 hodočasnika! Najviše je bilo hodočasnika iz Italije, slijede hodočasnici nje-mačkog govornog područja, SAD-a, Poljske, Španjolske; a valja spomenuti i hodočasnike iz Rusije, Kine, Japana, Južne Koreje, Venezue-le, Čada, Ruande, Cookovog Otočja, Nepala… Rim su posjetili hodočasnici iz ukupno 156 zemalja svijeta. U cijelom svijetu su otvorena


razno

Vrata milosrđa kao svjedočanstvo da Božja ljubav ne pozna nikakvih granica. U većinski katoličkim zemljama, broj vjernika koji su proš-li kroz sveta vrata bio je iznad 80% od ukupnog broja katolika. Ova brojka ostvarena je i zbog samog razmještaja biskupija - u svijetu je oko 3000 biskupija, od čega ih se 50% nalazi u Eu-ropi, Srednjoj i Južnoj Americi. Diljem svijeta između 56-62% ukupnog broja katolika proš-lo je kroz sveta vrata, ili u brojkama - između 700-850 milijuna vjernika prošlo je sveta vrata u vremenu od 8. prosinca 2015. do studenoga 2016. Ovom je broju potrebno dodati vjernike koji su prošli kroz Vrata milosrđa u svetištima i hodočasničkim mjestima diljem svijeta (Kra-kow, Santiago de Compostela, Guadalupe…). Pribrajajući te vjernike već navedenoj brojci dolazi se do ukupnog broja od 900 do 950 mili-juna vjernika koji su u cijelome svijetu prošli kroz sveta vrata. Jubilejska događanja mogla su se pratiti i putem interneta. Službena mrežna stranica[1] (na šest jezika) ostvarila je više od 6.523.000 ulaza, a sadržaji stranica su pregle-dani više od 16.220.000 puta. Samo video pape Franje na Trgu sv. Petra dok ispovijeda mlade u manje od 24 sata pogledalo je više od 2.398.000 osoba, zabilježio je 42.000 lajkova, podijeljen je 8000 puta i ima 1500 komentara. Fotografija pape Franje u bolnici San Giovanni na Odjelu neonatologije u svega nekoliko sati pogledalo je 1.800.000 ljudi a podijeljena je 6600 puta. Do-gađaji iz Rima su za nekoliko minuta postajali svjetski dostupni. Dobro je spomenuti da je u Rimu tijekom jubileja bilo 4000 volontera iz 36 zemalja, najstariji je imao 84 godine a najmlađi 18.[2]

Biti sredstvo milosrđaU drugom dijelu konferencije predstavljeno

je apostolsko pismo Misericordia et misera - Milosrđe i bijeda. Dokument ima 22 broja, a nosi nadnevak 20. studenoga 2016. god. Papa Franjo potpisao ga je na kraju euharistijskoga slavlja zatvaranja Izvanrednog jubileja milosr-đa te nekoliko primjeraka uručio osobama koje predstavljaju različite stvarnosti - bilo u Crkvi, bilo u svijetu. Ovdje ćemo se ukratko osvrnuti na bitne točke iz Pisma.

„Misericordia et misera” (milosrđe i bijed-

nica) su dvije riječi preuzete od svetog Augu-stina (354.-430.) koji njima opisuje susret iz-među Isusa i preljubnice (usp. Iv 8, 1-11) kako bi objasnio otajstvo Božje ljubavi kad izlazi ususret grešniku. Na početku dokumenta ističe se da „milosrđe ne može biti po strani u životu Crkve, već tvori njezinu samu bit; čini vidljivim i opipljivim istinu Evanđelja. Sve se otkriva u milosrđu, sve se odvija u milosrdnoj Očevoj lju-bavi“ (usp. Mm 1). Polazeći od biblijske slike iz 8. poglavlja Evanđelja po Ivanu koja opisuje susret Isusa i žene uhvaćene u preljubu, papa Franjo zacrtava put Crkve u budućnosti - biti sredstvo milosrđa u susretu sa svijetom, bez is-ključivanja bilo koga. Milosrđe treba biti SLAV-LJENO i ŽIVLJENO. Iz ovih temeljnih postav-ki Apostolskog pisma proizlaze neke pastoralne smjernice za čitavi svijet.

Misionari milosrđa1) Misionari milosrđa nastavljaju i dalje svo-

ju službu, koju su primili izravno od Pape 10. veljače 2016. god. u Vatikanu. Tada je Sveti Otac imenovao 730 misionara milosrđa koji će biti „živi znakovi Očeve spremnosti da prihvati one koji traže njegov oprost“ (Mv 18). U opisu njihova poslanja navedeno je da u svojoj zemlji animiraju - pod vodstvom dijecezanskih bisku-pa - pučke misije ili posebne inicijative poveza-ne s Jubilejom, s posebnim naglaskom na slav-lje sakramenta pomirenja. Misionari milosrđa su primili Mandat od pape Franje da odrješujui od grijeha pridržanih Svetoj Stolici, no u popisu se ne nalazi „biskupsko ređenje bez papinskog odobrenja“. To znači da misionari nemaju vlast odrješivanja ekskomuniciranih biskupa. Njiho-va je služba Apostolskim pismom Misericor-diaetmiseraprodužena kako bi „milost Jubileja nastavila biti, u različitim krajevima svijeta, živom i učinkovitom“ (Mm 9). O nastavku nji-hove službe i konkretnim smjernicama brinut će se Papinsko vijeće za promicanje nove evan-gelizacije, a biskupima svijeta ostaje poziv da misionare pozivaju i prihvaćaju u svojim parti-kularnim Crkvama (usp. Mv 18).

U našoj Domovini 8 svećenika je imenovano misionarima milosrđa[3], svi franjevci! Franje-vačka pokretljivost i blizina vjernom puku zasi-gurno je doprinijela da tijekom svete godine mi-


razno

losrđe izobiluje kod mnogih Hrvata. Produžetak njihove službe prigoda je i poziv da se u našim redovničkim zajednicama i mjesnim Crkvama posebna pažnja obrati na pripremu i samo slav-lje sakramenta ispovijedi. Kultura koja sve više gubi osjećaj grijeha i kajanja za počinjeni grijeh osuđena je na život bez Boga, koji u konačnici dovodi do narušavanja konstitucije ljudske oso-be. Više je nego jasna nakana i želja Svetog Oca da upravo preko misionara milosrđa navijesti neizmjerno Božje milosrđe i ljudima koji su već godinama udaljeni od Crkve ili su u svojem ži-votu zapostavili redovitu ispovijed - iz raznih razloga. Marijanska svetišta naše redovničke zajednice posebna su mjesta za SLAVLJE mi-losrđa, a svaki samostan bi trebao biti mjestom neprestanog življenja milosrđa. Ako u obzir uzmemo činjenicu daljnje institucionalizacije službe misionara milosrđa i izmjene Zakonika kanonskog prava s tim u skladu, tada je više nego jasan potencijal samostanskih zajednica, koje se pokazuju pravim „duhovnim oazama“ ili „kućom punom otvorenih vrata“. Ovo će se posebno očitovati za vrijeme inicijative „24 sata za Gospodina“.

Vlast odrješivanja od pobačaja2) Dio iz Apostolskog pisma koji je posebno

odjeknuo u javnosti i kojeg su mediji donosili na naslovnicama odnosi se na dopuštenje svim svećenicima da odrješuju od grijeha pobačaja, često neprecizno navodeći komu je do sada ta vlast bila pridržana i kako se delegirala. Valja odmah istaknuti da su svjetski mediji vijest uglavnom tumačili feminističkom odnosno se-kularističkom matricom, pa jeu tom kontekstu naglasak u izvještajima bio stavljen na ženu i „zdravlje žene“ odnosno „pravo žene“, a još ne-rođena ljudska osoba bila je izvan fokusa. Ovaj pogubni medijski pristuppolazi odnačelâ veoma štetnog rodnog feminizma, koji emancipaciju žene vidii u pobačaju. Naravno da ovakav sustav narušava integralni razvoj žene, očitujući puno širu revoluciju - političku, socioekonomsku, antropološku, odgojno-obrazovnu, demograf-sku, ekološku, pravnu, etičku.[4]S druge, pak, strane, mnogi su - tumačeći globalno upravlja-ne medije - shvatili Papin pristup pobačaju kao kakav laksizam te su, najblaže govoreći, s ču-

đenjem dočekali njegovu odluku da svim sve-ćenicima podijeli vlast odrješivanjaod grijeha pobačaja. U ovom slučaju kruto poimanje prava i strah mogu zamračiti veličinu Božjeg srca koje neizmjerno voli i uvijek prašta.

Tekst iz Misericordiaetmiseraglasi: „Kako na bi postojala bilo kakva zapreka između tra-ženja pomirenja i Božjeg oprosta od sada udje-ljujem svim svećenicima da snagom svoje službe odrješuju one koji su počinili grijeh pobačaja. Ono što sam bio dopustio za vrijeme Jubileja, sada neka bude produženo i na dalje, bez obzira na suprotne propise.“Važno je ista-knuti daljnje Papine riječi: „Želio bih iz svega srca potvrditi da je pobačaj težak grijeh, zato jer prekida jedan nevini život. S istim žarom srca mogu i trebam kazati da ne postoji niti jedan grijeh kojeg Božje milosrđe ne bi moglo dohva-titi i uništiti, kada raskajano srce moli da se po-miri s Ocem.“ (Mm 12)

Katolička pozicija je više negoli jasna. Do-bro je podsjetiti i na riječi sv. Ivana Pavla II. iz enciklike Evangelium vitae (1995.): „Vlašću koju je Krist dao Petru i njegovim nasljednici-ma, u zajedništvu s biskupima Katoličke crkve, potvrđujem da je izravno i hotimično ubojstvo nedužnog ljudskog bića uvijek teško nemoral-no.“ Sveti Otac govori i o namjernom poba-čaju: „Izjavljujem da izravni pobačaj, tj. hoti-mični kao cilj ili sredstvo, sačinjava uvijek teški moralni nered, jer sadrži namjerno ubojstvo nedužnog ljudskog bića“ (Ev 57. 62). Ova de-finicija ne pokazuje se istinitom samo u svjetlu vjere, već ju istinitom spoznaje i ractiorecta; budući da je zapisana i u naravnom zakonu, a ne samo u Svetom pismu, kako to prenosi Tra-dicija i što naučava redovito i opće Učiteljstvo. Prema tomu, pobačaj je težak moralni grijeh protiv života[5] za kojeg je propisana crkvena kazna izopćenja (ekskomunikacije), što znači isključivanje iz punog zajedništva života Cr-kve i zabrana pristupa sakramentima (usp. kan. 1398 ZKP-a). U ovu kaznu samim činom (la-tae sententiae) upadaju svi oni koji su izravno sudjelovali u pobačaju (majka, doktor koji je izvršio pobačaj, medicinski tehničari, otac koji nagovara na pobačaj…).


razno

Prema katoličkom moralu, u slučaju poba-čaja vrijedi opće načelo da se državni pozitivni zakoni trebaju uskladiti s naravnim zakonima ili im se barem ne protiviti. No, veliki raskorak između politike i morala na scenu je postavljen na Svjetskoj konferenciji o ženama u Pekingu 1995. god. UN je tada u obliku Rezolucije pro-govorio o „reproduktivnim pravima“ žena, što je otvorilo novu trasu rodnom feminizmu da od vlada diljem svijeta zahtjeva „pravo na medi-cinski siguran“ dakle legalan pobačaj. U Hr-vatskoj je prekid trudnoće reguliran zakonom iz 1978. god., koji dopušta medicinski prekid trudnoće unutar 10 tjedana od dana začeća.[6]Hrvatski građani od 1991. god. čekaju ocje-nu ustavnosti ovog Zakona, što je natuknula i Predsjednica Republike u svom govoru novim sucima Ustavnog suda (7. lipnja 2016.). U me-đuvremenu valja utvrđivati instituciju priziva savjesti.

Kao što je poznato, do sada je odrješenje od ovog smrtnog grijeha bilo pridržano biskupu, koji bi prema mjesnim prilikama redovito dele-girao ovu vlast odrješivanja i nekim od svećeni-ka (dekanima, ispovjednicima u Gospinim sve-tištima, župnicima i dr.)[7]. Od sada, „snagom svoje službe“ tj. samim tim što dijeli sakrament ispovijedi in persona Christicapitis, svaki sve-ćenik može odriješiti od grijeha pobačaja, bez posebnog delegiranja. Potrebno je uvijek imati pred očima da je pobačaj zločin kojeg treba ura-čunati i muškarcima te životnom okružju. No, pobačaj je i drama koja kod mnogih žena izazi-vapost-abortivni sindrom. Potrebna je iskrena i milosrdna pastoralna pomoć, koja će na po-seban način biti pružena u slavlju sakramenta ispovijedi.

Svjetski dan siromašnih3) Osim slavlja milosrđa, naglasak je stav-

ljen i na ŽIVLJENJE milosrđa odnosno na druš-tveni karakter milosrđa. Papa Franjo upozorava Crkvu i čitavi svijet od opasnosti da se previše teoretizira o milosrđu te snažno poziva na živ-ljenje i svjedočenje „kulture milosrđa“. U tom smislu Sveti Otac je odredio da se na 33. nedje-lju kroz crkvenu godinu slavi Svjetski dan siro-mašnih, upravo nedjelju prije svetkovine Kri-

sta Kralja svega stvorenoga. Na taj će se način, prema Papinim riječima, milost Jubilarne godi-ne na vidljiv način širiti u vremenu i prostoru. Na taj će dan cijela Katolička crkva „promišljati o tomu da se siromaštvo nalazi u srcu Evanđe-lja i da je nemoguća društvena pravednost i mir sve dok nam Lazar kuca na vrata vlastite kuće“ (Mm 21).

Pontifikat pape Franje obilježava posebna briga za „zajedničku kuću“ i društvenu praved-nost. Milosrđe jest bitna dimenzija naše vjere i kršćanskoga svjedočenja, što se posebno očituje u susretu s rubnima, s malenima. U konkretnom svijetu pozvani smo nastaviti duhovna i tjelesna djela milosrđa, imajući pred očima imperativ - siromašni su preferencijalna opcija Crkve.

___________[1] http://www.iubilaeummisericordiae.va/con-

tent/gdm/it.html[2]Navedeni podatci dostupni su na službenoj

mrežnoj stranici Jubileja milosrđa.[3]U Hrvatskoj 4, u Bosni i Hercegovini 4.[4]Ta revolucija (ideologija) treba se jasno pro-

kazati kao rodna teorija ili queer teorija.[5]Ostavljamo po strani moralnu procjenu kon-

tracepcije, intercepcije i kontragestacije.[6]I nakon prvog tromjesečja moguć je pobačaj

u posebnim slučajevima, o čemu sud donosi komisija I. odnosno II. stupnja. Ovi poseb-ni i iznimni slučajevi(terapeutski pobačaj, eugenetski pobačaj ili pobačaj poslije silo-vanja) ne mijenjaju moralni sud o pobačaju. Ove situacije valja prosuđivati pojedinačno i s milosrđem, razlikujući pri tom izravni i neizravni pobačaj.

[7]Vođeni pastoralnoj razboritošću i u skladu s kan. 137 ZKP-a, mnogi nad/biskupi tijekom došašća, božića, korizme i vazmenog vreme-na SVE svećenike s vlašću ispovijedanja na teritoriju nad/biskupije delegiraju za odrješi-vanje od grijeha pobačaja. Dobro je napome-nuti da franjevci već otprije imaju posebnim dopuštenjem Svete Stolice vlast odrješivanja od pobačaja.

Fra Šimun Markulin, Rimizvor: www.mir.hr


„KNJIGA MEDITERANA“I PREZENTACIJA ZBORNIKA „KAČIĆ“„Književni krug“ u suradnji s nekoliko ugled-

nih znanstvenih ustanova iz Splita i Zagreba or-ganizirao je „Knjigu Mediterana“, znanstvenu manifestaciju, u kojoj već 28 godina sudjeluju pisci, kulturni djelatnici i izdavači knjiga iz ra-znih područja ljudske djelatnosti. Od 25. rujna do 1. listopada 2016. god. sudjelovalo je preko 180 znanstvenika i pisaca iz više mediteranskih država.

U ponedjeljak, 26. rujna t. g. predstavljen je Zbornik „Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212.-2012. godine“ („Kačić“, 46-47). Sve je pozdravio akademik Nanad Cambi, a na prezentaciji su govorili dr. Marko Trogrlić i dr. Josip Vrande-čić, profesori Filozofskog fakulteta Sveučili-šta u Splitu. Upozorili su na nekoliko uvodnih predavanja o političkim, društvenim i crkvenim prilikama u Hrvatskoj u doba sv. Franje (A. Mi-jatović i S. Kvačić). Zanimljiva je tema o me-tereološkim prilikama na Jadranskomu moru i mogućnostima plovidbe kroz stoljeća (J. Fari-čić) i prvim svetim redovnicima i redovnicama u hrvatskim zemljama (G. Jurišić). Slijedila su izlaganja o gradovima koji se hvale da ih je sv. Franjo posjetio: Trogir (M. Ivanišević), Split (N. Roščić), Zadar (S. Škunca i D. Fabijanić), Dubrovnik (J. Sopta i M. Sivrić), Kvarner i Istra (Lj. Maračić), Zagreb (Ž. Železnjak), zatim o franjevcima u Bosni (A. Zirdum), Sloveni-ji (M. Vogrin) i Markama u Italiji (A. Paleri). Upozoreno je na dolazak klarisa (K. Karadža i M. Petričević) i prve samostane franjevaca tre-ćoredaca (P. Runje). Posebno su istaknute broj-

ne papinske isprave u samostanu u Zadru (M. Brković) i franjevački doprinos razvoju umjet-nosti (J. Belamarić i A. Badurina). Prikazan je veliki doprinos fra Euzebija Fermendžina i fra Dominika Mandića osvjetljavanju brojnih pita-nja iz franjevačke prošlosti u hrvatskom naro-du (D. Patafta i R. Jolić). Sve su to predavanja sa simpozija iz Splita i Zadra, koji je održan u prigodi slavlja 800. obljetnice dolaska sv. oca Franje u Hrvatsku.

Od više priloga posebno je zanimljiva stati-stika 29 provincija (samostalnih jedinica) svih triju franjevačkih redova u hrvatskom narodu. Na kraju je fra Gabrijel, urednik, iznio nekoliko zanimljivih podataka o ukorijenjenosti franje-vačke karizme u hrvatskim krajevima.

U dodatku je opisano slavlje velikoga jubile-ja (6. X. 2012.) u kojemu su sudjelovali brojni vjernici, članovi svih triju franjevačkih redova, drugi redovnici i redovnice, svećenici i biskupi. Veličanstvena procesija krenula je od crkve sv. Frane na Obali u Splitu do drevne benediktin-ske opatije na Sustipanu pod borovima („sub pinis“). Slavljena je svečana sv. Misa, koju je predvodio mons. Marin Barišić, nadbiskup, s drugim biskupima, provincijalima i svećenici-ma, a pjevali su udruženi crkveni zborovi.

Poslije liturgijskoga slavlja svi su se sudio-nici našli za „zajedničkim stolom“, okrijepili se jelom i pićem i proveli ugodne trenutke uz pje-smu i razgovor ugodni.

ZBORNIK O DR. FRA JERONIMU ŠETKI „Neretvanska riznica umjetnina i inih vri-

jednosti“ s „Hrvatskom kulturnom zakladom“ i drugim

izdavačima, pod vodstvom urednika Stje-pana Šešelja, objavila je „Fra Jeronim Šetka, hrvatski franjevac,svećenik, profesor, jezikoslo-vac i književnik“(Zagreb, 2016.).U Zborniku su tiskana predavanja sa simpozija (24.-26. IX. 2015.), koji jeu prigodi 25. obljetnice fra Jeroni-move smrti, održan u: Neumu, Metkoviću, Plo-čama, Desnama, Opuzenu i Čapljini.Objavljeni

su članci o fra Jeronimovu životu i djelovanju s bibliografijom (G. Jurišić), zbirci pučkih moli-tvica koje je fra Jeronim marljivo skupljao i pri-redio za tisak (S. Botica), njegovim duhovnim spisima (P. Lubina), povijesnim radovima (B. Toplak), o sociolingvističkim i leksikografskim djelima (N. Bašić), generalnoj vizitaciji u Her-cegovini (A. Nikić), toponimima u Desnama (D. Vidović), arheološkoj topografiji Desana (M. Tomasović), likovnoj baštini F. Naldija (V. Lupis), renesansnim književnim usporedbama (A. Lučić), interpretacijama Knjige o Jobu (D.

razno


Slavić), zahtjevnim jezikoslovnim zadaćama (M. Kvačević) i testu o „Hrvatskoj kršćanskoj terminologiji“ kao važnom prinosu jedinstvu hrvatskoga naroda (S. Šešelj).

U „Izboru iz djela dr. fra Jeronima Šetke“ donesena su tri važna njegova spisa: 1. Uvod u Hrvatsku kršćansku terminologiju, rasprava o stvaranju knjige i nekim leksikografskim pi-tanjima (1976., str. 351-359), 2. Majka Božja u hrvatskim narodnim pjesmama (1969., 361-452) i 3. Fra Andrija Kačić Miošić i narodna

pjesma (1954., 453-524). U kronološkom izvje-šću (D. Vidak) prikazan je rad simpozija u svih šest gradova s popratnim zbivanjima (525-548). Priloženo je više fotografija i popis dosada ti-skanih zbornika.

Organizator Susreta i predavači podigli su fra Jeronimu Šetki spomenik, tj. Zbornik „ae-reperennius - trajniji od mjedi“, kako se je la-pidarno izrazio drevni, muzama nadahnuti pje-snik, Kvinto Horacije Flak (Carmina, III, 30).

NORBERT METTE - STIPE NIMAC: PRAKTIČNA TEOLOGIJA

U nizu Biblioteke „Ravnokotarski Cvit“ objavljena je koautorska knjiga Norbet Mette – Stipe Nimac pod naslovom „Praktična teologija.

Noviji razvojni pravci i pastoralna paradigma“. Recezenti su bili dr. sc. Ivan Šarčević, dr. sc. Alojzije Čondić i dr. sc. Ivica Jurić.

FRA TOMISLAV DUKIĆ: BROŠURA ZA SLAVLJE BADNJE VEČERI

Fra Tomislav Dukić priredio je na 28 stranica brošuru „Molitveno bdijenje na Badnju večer – Dođi, Isuse!“.

U brošuri su sadržane molitve i božićne pje-sme. Brošura je namijenjena vjernicima za obi-

teljsko slavljenje kao pomoć i prijedlog u kr-šćanskom slavljenju Badnje večeri.

Iskorijenjenima iz katoličke tradicije brošura će sigurno pomoći oplemeniti Badnju večer kr-šćanskim sadržajem i molitvom.

MILJEVCI: POSTAVLJEN SPOMEN RELJEF FRA ŠIMI SAMCU

U prigodi prve godišnjice smrti, 28. listopa-da 2016., na sjevernom pročelju zgrade Mi-ljevačkog sabora ponosno stoji spomen-reljef fra Šimi Samcu. Spomen reljef je na prigodnoj

svečanosti otkrio fra Mladen Kovačević, a bla-goslovio je fra Ivan Vidović. Autor reljefa je akademski kipar Kažimir Hraste.

razno


NAŠI POKOJNICI

† FRA MATE MARKOTAPredmet: Molitva za pok. fra Matu MarkotuBr. 01-1082/2016.Split, 13. prosinca 2016.

Braća koja nisu obavila molitve i slavila misu za pok. fra Matu Markotu neka to učine što prije kako propisuje Statut Provincije: braća svećenici po jednu sv. misu, a braća klerici i neklerici križni put.U nekrologij samostana neka se upiše na dan 27. listopada:Fra Mate Markota rođen je 8. rujna 1937. u Ramljanima. U novicijat je stupio 5. srpnja 1955. na Visovcu gdje je položio prve jednostavne zavjete

6. srpnja 1956. godine. Svečane zavjete položio je 8. prosinca 1961. u Makarskoj. Za đakona je zaređen 16. prosinca 1964. u Makarskoj, a red prezbiterata primio je 28. veljače 1965. u Makar-skoj. Mladu misu proslavio je u Ramljanima 2. svibnja 1965. godine. Povjerene službe u Provinciji: Plina (1965. – 1971.) – župnik; Split (1971. – 1976.) – ekonom Provincije; Split (1973. – 1976.) – definitor Provincije; San José (1976. – 1985.) – dušobrižnik; Edmotnton (1985. – 1989.) – voditelj misije; Victoria (1989. – 1992.) – voditelj misije; Vancouver (1992. – 1996.) – dušobrižnik; Knin (1996. – 2009.) – bolnički kapelan i Knin (2009. – 2016.) – ispovjednik.Preminuo je u samostanu u Kninu u četvrtak, 27. listopada 2016., u 80. godini života, 62. redovništva i 52. svećeništva. Pokopan je na gradskom groblju u Kninu u subotu, 29. listopada 2016., a istoga dana slavljena je misa zadušnica u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu.

KNIN: OPROŠTAJ OD FRA MATE MARKOTE U crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog

Zavjeta u Kninu u subotu, 29. listopada 2016., mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski, služio je misu zadušnicu za redovnika-svećenika fra Matu Markotu koji je preminuo u samostanu u Kninu u četvrtak, 27. listopada 2016., u 80. godini života, 62. redovništva i 52. svećeništva. U koncelebraciji su bili provincijal fra Joško

Kodžoman, kninski gvardijan fra Marko Duran i još 42 svećenika. Rodbina, vjernici, časne se-stre i osobni prijatelji došli su se oprostiti od fra Mate. Pjevanje je predvodio župni zbor.

Sprovodne obrede na gradskom groblju u Kninu, uoči mise zadušnice, predvodio je knin-ski gvardijan fra Marko Duran.


naši pokojnici

Iz propovijedi mons. Tomislava Rogića,biskupa šibenskog‘Tko sluša moje riječi i vjeruje onome koji

me posla, ima život vječni i ne dolazi na sud, nego je prešao iz mrtvih u život.’ Progovorilo nam je evanđelje. I naša misao traga za onim vječnim počivalištima. Htjeli bismo imati jasni-ji prikaz vječnog života koji nadilazi ovo naše zemljano postojanje. Misao traži dokaz, a Bog nam je darovao ovu svoju ljubav. Darovao nam je sposobnost voljeti i upravo po tome dao nam je vezu sa vječnim. Naši dragi, koji nas napusti-še ne ostaju samo u našem sjećanju, oni ostaju u našoj ljubavi, koja se njihovim odlaskom ne umanjuje. I kao da nam tek bol rastanka poka-zuje koliko smo neku osobu voljeli. Koliko će nam nedostajati. Neshvatljivo je, da nam bol ra-stanka otkriva ljubav. Nije li tako bilo i na kri-žu Kristovu. Bog nam je pokazao svoju ljubav darivajući nam svoga sina da po njegovoj smr-ti i uskrsnuću budemo učvršćeni u nadi, vjeri i pravoj ljubavi koja ne prolazi sa ovim mije-nama ovoga svijeta nego ostaje zauvijek. Vjera u uskrsnuće i ljubav prema voljenima, prema onima koji su nas zadužili, ruši barijeru smrti i nudi nam utjehu da ćemo se opet sresti onkraj ovoga života, s onu stranu tvari, kad nastupi svi-tanje uskrsnog jutra. Toga braćo i sestre posta-jemo svjesni upravo ovih dana o blagdanu svih svetih i spomenu mrtvih na dušni dan. Vjer-nička duša upravlja pogled put nebesa i konca ljudskog života. Krist uskrsnu od mrtvih. On je

prvina usnulih. Prvorođen na novi, besplatni ži-vot. To je srž naše vjere, temelj na kojem stoji naše vjerovanje u svemogućeg boga stvoritelja i spasitelja. I samo u toj vjeri možemo i smrt pri-hvatiti jer nije kraj nego prijelaz u vječni život s bogom.

Pokojni fra Mate nosio je svoj križ života i ustrajao do kraja. Život je posvetio Bogu u svom svećeničkom i redovničkom pozivu. Da-rove koje je od Boga primio stavio je njemu u službu. Bogu na čast i svome narodu na pomoć. Ustrajao je u molitvi, dobroti i ljubavi. Dobri Bog neka mu svaku molitvu usliši u nebeskoj vječnosti. Neka ga pridruži svojim izabranima i voljenima u radosti i gledanju Božjeg lica i neka ga nagradi za svako strpljivo podneseno trpljenje.

Gubitak dragih nam osoba ne možemo pro-mijeniti. Preostaje nam molitva Bogu za snagu prihvatiti ono nepromjenjivo. Samo vjera u Kri-stovu blizinu i njegovo uskrsnuće može nam dati tu snagu. U ovoj svetoj misnoj žrtvi i mi učvrstimo svoju vjeru u uskrsnuće. Ugledajmo se u primjere svetih. Ugledajmo se u one, koji su među nama prednjačili u dobroti, jer to je put na koji nas Isus zove da se i sami jednom možemo nadati blaženoj vječnosti i ostvarenju onih Isusovih riječi: „Da to je volja oca mojega da tko god vidi sina i vjeruje u njega ima život vječni. Ja te uskrisiti u posljednji dan. “ Amen.

Prije otpusta pismo sućuti splitsko-makar-skog nadbiskupa mons. Marina Barišića pro-


naši pokojnici

čitao je fra Ivica Jurić, a potom je riječ utjehe i oproštaja u ime franjevačke provincije Pre-svetog Otkupitelja iskazao provincijal fra Još-

ko Kodžoman, a gvardijan fra Marko Duran se oprostio u ime franjevačkog samostana sv. Ante u Kninu.

OPROŠTAJNA RIJEČ PROVINCIJALA FRA JOŠKA KODŽOMANAPreuzvišeni oče Biskupe, u ime franjevaca

naše Provincije, te rodbine i prijatelja pok. fra Mate Markote, od srca Vam zahvaljujem, što ste se unatoč svojim brojnim obavezama odazva-li našem pozivu da predvodite ovu sv. misu i zahvalnu molitvu Bogu za našeg pokojnog fra Matu.

Draga braćo svećenici, novaci, bogoslo-vi, časne sestre, poštovana rodbino, prijatelji i znanci pok. fra Mate, braćo i sestre u Kristu!

Nikome nije lako govoriti u prigodi tuđeg ispraćaja, jer sve nazočne ispunjaju osjećaju tuge i žalosti zbog rastanka od osobe pokojnika. Nije lako govoriti ljudima tamo gdje osjećaju bol, gdje se usuđuju sumnjati i postavljati teška pitanja, gdje su se spremni suočiti s vlastitom krhkošću i smrtnošću.

Smrt, kada god i kako god nastupila, ostaje neželjena stvarnost s kojom se, kao ljudi, ipak moramo susresti. Kao vjernici, poruku nade i utjehu otkrivamo samo u neiscrpnoj snazi Bož-je ljubavi, koju nam je pokazao u svom Sinu, našem uskrslom Gospodinu, Isusu Kristu.

Za nas kršćane, godine borbe sa sobom i vla-stitom konačnošću, istovremeno znače i dugi proces rasta u vjeri da je uskrsli Krist objavljeni Bog, da nam je donio spasenje i opravdane ra-zloge zbog kojih vjerujemo da se u svakom čo-vjeku, ipak, krije i nešto više od čovjeka. I dok se neki od ljudi u tom svom polaganom umira-nju bore s vlastitom nevjerom i sumnjom, dru-gima blizina smrti, upravo po zrelosti njihove vjere, označava trenutak spoznaje, koji su dugo i s nestrpljenjem iščekivali. Na vratima smrti, ne nadamo se samo susretu s Bogom, onakvim kakav On doista jest, već se veselimo i susretu sa sobom, kao i sa svima koji su nam tu na ze-mlji bili dragi i bliski. Naš je pokojni fra Mate ostavljao dojam čovjeka koji smireno iščekuje taj napeti trenutak, u kojem će mu se otvoriti oči za pravu stvarnost onoga što smo i tko smo ovdje i tamo. Utoliko je smrt i izvor radosti za svakog čovjeka, jer mu konačno omogućuje taj susret sa sobom i sa svima ostalima u potpu-

noj jasnoći i istini. Smrt je, možemo zaključiti, usprkos plaču i tuzi, u svojoj srži izvor radosti i prilika da se zahvali voljenoj osobi pokojnika za njegov život i mnoge lijepe uspomene kojima nas je Bog obdario po jednom čovjeku. Radost je za nas ljude znati, da nam je Bog nekoga dao, s kim smo podijelili mnoge sretne trenutke u životu i da se taj život sada vraća izvoru iz ko-jeg je potekao. Kao kršćani, upravo u trenutku ispraćaja naših dragih pokojnika, uviđamo ko-lika je zapravo radost biti s drugima u svijetu.

Smrt nam otvara oči da uvidimo koliko je svaki ljudski život dragocjen i nenadomjestiv, koliko je važan i koliko obogaćuje svijet, Za-jednicu, Crkvu…

Dopustite mi da vas u najkraćim crtama upoznam s životnim putem našeg pokojnog fra Mate.

Fra Mate Markota rođen je 8. rujna 1937. u Ramljanima od oca Ivana i majke Mare r. Bartu-lović. Osnovnu je školu završio u Ramljanima, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Makarskoj, Sinju i Zagrebu (1950. – 1960.) Filozofsko-te-ološki studij pohađao je u Makarskoj (1960.-1965.).

U novicijat je stupio 5. srpnja 1955. na Vi-sovcu gdje je položio prve jednostavne zavjete 6. srpnja 1956. godine. Svečane zavjete položio je 8. prosinca 1961. u Makarskoj. Za đakona je zaređen 16. prosinca 1964. također u Makar-skoj, gdje je primio i red prezbiterata 28. velja-če 1965. po rukama msgr. Frane Franića. Mladu misu, fra Mate je proslavio u rodnim Ramljani-ma 2. svibnja 1965. godine.

Kao svećenik-redovnik vršio je sljedeće pa-storalne i redovničke službe: U razdoblju od 1965. do 1971. godine bio je župnik Pline. Go-dine 1971. imenovan je ekonomom Provincije.

Na toj je službi ostao šest godina, te je ujed-no od 1973. do 1976. bio i definitor Provincije.

Potom sijede puna tri desetljeća života i rada u inozemstvu, točnije u Kaliforniji i Kanadi. Godine 1976. fra Mate je imenovan dušobriž-


naši pokojnici

nikom u misiji San José, gdje je ostao do 1985. godine, kada postaje voditelj HKM u Edmon-tonu, u Kanadi. Nakon tri godine provedene u Edmontonu, fra Mate 1989. godine preuzima misiju Victoria i tu ostaje do 1992., nakon čega postaje voditelje misije u Vancouveru.

Godine 1996. fra Mate se vraća u Domovi-nu, u grad Knin, gdje će ostati do konca svoga života. Po povratku, sve do 2009. godine fra Mate je vršio službu bolničkog kapelana u Kni-nu. Zadnje je godine svoga života fra Mate, iako umirovljen, pomagao kao ispovjednik pri samo-stanu u okvirima svojih mogućnosti.

U četvrtak, 27. listopada 2016., u 80. godini života, 62. redovništva i 52. svećeništva okrije-pljen svetim sakramentima, fra Mate je blago u Gospodinu preminuo.

Moj posljednji susret s fra Matom je bio sre-dinom mjeseca rujna ove godine. Susreli smo se na ručku u Kninu u dupkom ispunjenoj samo-stanskoj dvorani, gdje su se okupili brojni sve-ćenici i bogoslovi, prigodom proslave blagdana Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Saveza. Iako ga je već duže vrijeme zdravlje počelo izdavati, valjda vidjevši taj razdragani skup, djelovao mi je raspoložen i pribran. Izmijenili smo nekoliko srdačnih riječi i ničim nije dao naslutiti da se njegov život bliži kraju. On je u mojim očima ostajao uvijek isti, kao da je vrijeme stalo, dok smo se svi mi drugi oko njega ubrzano mijenja-li. Ali i na njemu je život, naravno, ostavljao svoje tragove a o njima bi najbolje mogli po-svjedočiti oni koji su s njim proveli zadnjih dva-deset godina u kninskom samostanu. Nitko mi se od braće nije posebno na nj žalio. Fra Mate je imao svoj životni ritam, svoj životni stil, koji kao takav nije nikoga posebno inkomodirao. Mnogi su mu mogli zapravo pozavidjeti na, re-kao bih, samo prividnoj ležernosti s kojom ko-rača kroz život. A prava je istina da je fra Mate najturbulentnija razdoblja svoga života i rada zapravo ostavio iza sebe. Vršeći službu ekono-ma Provincije, kao mlad čovjek, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, fra Mate je negdje sam posvjedočio, da njegova narav ne podnosi stal-ni pritisak pojedinaca, njihova stalna žaljenja i uvijek nova traženja.

Ni njemu se samom očito nije bilo lako nositi s teretom zahtjevne i odgovorne provincijske

službe. Jedva je dočekao da se s njega skine to preteško breme i da se otisne u pastoralne vode, gdje će, kako najbolje zna i umije, brinuti o ra-seljenim hrvatskim ljudima, koji su raspršeni svijetom, išli trbuhom za kruhom.

Pridodaju li se tome sve teškoće vremena i Crkvi nesklone društvene prilike, lako ćemo ra-zumjeti njegovu životnu muku kroz koju je pro-lazio, kao i toliki njegovi kolege. Ali kroz tu je muku i on kao čovjek i svećenik sazrijevao i ra-stao. Zarana je, čini se, upoznao ljudsku narav, u njezinom najsjajnijem i nešto manje sjajnom izdanju, što mu je i samom pomoglo da spozna njezina ograničenja i da napusti neke iluzije, koje nas većinu prate u životu. Slijedile su duge godine života u tuđini, daleko od obitelji, od rodbine, od svoje franjevačke braće, daleko od Domovine, čijem se stvaranju obveselio, daleko od naroda, čijim se imenom ponosio. U tuđini, ponajviše sam, na vjetrometini, često okružen ljudima kojima nije uvijek mogao bezuvjetno vjerovati, sve je to u našem fra Mati ostavljalo svoj trag.

Ali kao što se u vatri kuša zlato, tako su i mnoge fra Matine vrline, poput ljubavi, pre-ma bratu čovjeku, posebno prema Domovini Hrvatskoj, vjeri, postojanosti i odanosti, mogle biti bolje prokušane i dokazati svoju snagu i vrijednost.

Njega je, čini mi se, život ponajviše naučio oprezu i učvrstio u narodnoj mudrosti koja po-ručuje svakom putniku namjerniku: Ne žuri, stani! Sidi! Odmori! Bogu se pomoli, uz Božju pomoć sve se stigne!

Kako to u našem ljudskom životu biva i fra Mate je, uz svoje prirođene ljudske predispo-zicije kao i najraniji odgoj koji je dobio već u obitelji, iz koje je ponikao, od dobrih roditelja, oca Ivana, zvanog Palas i majke Mare, primio patinu ljudskog i redovničkog profila. Čovjek je kao suha zemlja, u kojoj svaka atmosferska pojava i svaki okolni utjecaj ostavlja u njoj svo-je raspoznatljive tragove.

Kao predstojnik franjevačke Zajednice, čiji je fra Mate bio ponosni član, u ovom sam tre-nutku ispunjen ljudskom tugom zbog našeg privremenog rastanka, ali i ponosan, zbog či-njenice njegovog ustrajnog i uzornog, ljudskog, svećeničkog i redovničkog života.


naši pokojnici

Dragi fra Mate, veliko hvala tebi i tvojoj cije-njenoj obitelji, iz koje si potekao, s kojoj ćemo ostati prijateljski povezani i koja te je odgojila i prenijela ti jasne ljudske, kulturne i kršćanske zasade vjere i morala. Uvijek ćemo te nositi u srcu i ostat ćeš nam u lijepom sjećanju. Oprosti ako si u našoj Zajednici od bilo koga i bilo kada doživio nekakve uvrede. Živeći među ljudima i to je, čini se, neizbježno. Ali ti, svemu usprkos, svoju Franjevačku provinciju nisi nikada pre-

stao voljeti. Pokazivao si tu ljubav do zadnjih dana svoga života, ponajviše, obilazeći mnoge naše samostane, pohađajući braću, drugujući s njima, raspitujući se o njihovim životnim prili-kama… Neka te Svevišnji i milosrdni Bog zbog mnogih dobrih djela koja si za života učinio, a koja su Njemu jedinome znana, u svojoj milo-srdnoj ljubavi pogleda, neka ti se smiluje i primi te u zagrljaj svojih svetih i izabranih!

Počivao u miru Božjem!

OPROŠTAJNE RIJEČI KNINSKOG GVARDIJANA FRA MARKA DURANA

Preuzvišeni o. Biskupe, mnogopoštovani o. Provincijale, braćo svećenici, braćo i sestre pok. fra Mate, dragi bogoslovi, novaci, sjemeništar-ci, časne sestre, braćo i sestre.

Kad govorimo o pokojnima onda razmišlja-mo o njihovu životu i radu, što su oni dobra u svome životu učinili. Kakav je bio njihov život u odnosu prema Bogu i bližnjemu. Također raz-mišljamo o vječnosti – životu koji nismo dose-gli. Danas dižemo svoje oči prema nebu, prema vječnoj domovini. Tamo je naš cilj. Ovu smo sv. misu prikazali Gospodinu za našeg brata, fratra i svećenika, fra Matu Markotu.

O njegovu životnom putu čuli smo od pro-vincijala fra Joška Kodžomana. Ja želim nešto reći o fra Mati kao njegov gvardijan. Fra Mate je došao u Knin 1996. godine i primio službu bol-ničkog kapelana. Tu službu vršio je do studenog 2009. godine. Od Tada do smrti vršio je službu ispovjednika. Bio je čovjek društven, drag i ve-sele naravi. Do zadnjega dana pratio je zbivanja i u Crkvi i u društvu. Svako dobro ga je veselilo a negativna zbivanja su ga žalostila i zabrinja-vala. Znao se radovati s radosnima i suosjećati s ljudima u nevolji. S godinama ga je sve više pri-tiskala bolest (šećer, bronhitis,tlak…). Zadnje dane se vidjelo kako ga bolest sve više i brže iscrpljuje. Njegova doktorica Ojdana Maričić molila ga je da ide u bolnicu na što je jedva pri-stao i jedva izdržao osam dana. Govorio mi je, kad bih mu došao u posjetu: „Idem ja kući. Što ću ovdje. Ovu terapiju mogu primati i u kući“. U nedjelju se osjećao dobro. Govorio je: „Sad me ništa ne boli. Baš se dobro osjećam“. Već

idućih dana teže je disao i teže se kretao. Nije htio opet u bolnicu. Do zadnjeg časa je hodao. U četvrtak u podne pošao je prema WC-u i sru-šio se. Odmah je došla hitna, pokušali su ga re-animirati, ali nisu uspjeli. Fra Mate je preminuo u Gospodinu.

Fra Mate je svoje svećeništvo živio s ljudima i za ljude. Bio je posrednik između Boga i ljudi, između neba i zemlje. Bio je na strani ljudi da ih tješi, hrabri i podjeljuje Božje tajne u Riječi – Evanđelju i sakramentima. Sv. Franjo je re-kao da „svećenike treba poštivati kao one koji nam daju duh i život“. Dati duh i život znači biti onaj koji vlastitim životom i svjedočenjem zna probuditi vjeru; koji navješćuje da je Isus Gospodin, koji potiče ljude da se uključe u ak-tivan život. Ljude je poučavao kako je zlo zlu robovati, ukazivao je da život s Bogom počima i završava.

Svojim je radom i žrtvom života pokazao ko-liko je volio Boga. Shvatio je Isusovu poruku i stavio je kao svoj cilj. Shvatio je da se u nebo ulazi sada: svakom dobrom riječju i svakim do-brim djelom.

Dragi fra Mate, shvatio si da je Bog ljubav. On te je i pozvao k sebi. Neka su blagoslovljeni tvoji napori oko dobrih djela za čovjeka koje si s ljubavlju činio prema Svevišnjemu.

U ovoj prigodi zahvaljujem medicinskom osoblju Doma zdravlja i bolnice „Hrvatski po-nos“ Knin, kao i osoblju samostana sv. Ante Padovanskoga koji su mu pomagali u njegovoj bolesti. Pokoj vječni daruj mu, Gospodine.


naši pokojnici

SUĆUTIMons. Marin Barišić nadbiskup splitsko-makarskiSplit, 29. listopada 2016.Br. 343/2016.

Poštovani oče Provincijale,Vama, braći franjevcima naše Provincije

Presvetog Otkupitelja, kao i rodbini pokojnog fra Mate izražavam svoju ljudsku i kršćansku sućut. Brat Mate završio je svoje zemaljsko hodočašće u ozračju svetkovine Svih Svetih i spomendana naših pokojnika. Želimo mu da se pridruži zajedništvu svetih, svojoj pokojnoj rodbini, kao i duhovnoj obitelji oca Franje.

Zahvaljujem dobrom fra Mati za njegovo pa-storalno djelovanje u našoj Splitsko – Makar-skoj nadbiskupiji, kao i među našim vjernicima u Inozemstvu. S vjerom i nadom opraštamo se od pokojnog brata želeći mu sretan prijelaz i ra-dostan susret s nebeskim Ocem. Molimo Gos-podara života da svoga slugu, u svojoj milosrd-noj ljubavi prepozna, i primi ga u društvo svojih svetih i blaženih.

Počivao u miru Božjem!

*****************Fra Josip BebićBietigheim-BissingenMnogopoštovani provincijale fra Joško, draga braćo!

Do nas u Njemačkoj doprla je tužna vijest o smrti našeg brata u Kristu i sv. Franji fra Mate Markote. U nemogućnosti da se osobno opro-stim od njega, zahvaljujen Trojedinom Bogu na

svemu što je učinio u širenju Njegova Kraljev-stva na zemlji. Iz svog iskustva zahvalan sam Bogu što mi je fra Matu stavio na put kad sam kao mlad svećenik s njegovim sumještanima u Ramljanima obnavljao crkvu Sv. Ivana, vje-ronaučnu dvoranu i izgradio malu mrtvačni-cu. Naš tadašnji provincijal fra Petar Čapkun i pokojni fra Mate davali su mi punu potporu u tome, bez njih sigurno ništa od toga ne bih us-pio. Našemu fra Mati jako su zahvalni vjernici u HKM-u San Jose u Kaliforniji za velika djela koja je za njih učinio tijekom svoje pastoralne službe u SAD-u.

Neka Gospodin po zagovoru sv. Franje Asiš-koga i svih svetaca i blaženih u svome kraljev-stvu nagradi fra Matu Markotu dostojnim mje-stom za sav njegov trud, djelotvornu ljubav i dobrotu koju je iskazivao gdje god je djelovao.

Svoj braći franjevcima, fra Matinoj rodbini i Tebi, mnogopoštovani Provincijale, izražavam iskrenu sućut! Neka mu je laka hrvatska gruda!

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

*****************Štovani o. Provincijale,Povodom prestanka rada srca na ovome svi-

jetu našega fra Mate primite moju iskrenu su-ćut. Bog ga je primio u svoj perivoj gdje će naći odmora poslije naporne zadaće na ovom svijetu za koju ga je Bog pozvao i odabrao. Nemojmo biti žalosni, on nas čeka.

Uz pozdrav našega oca sv. Franje MIR I DO-BRO i uvijek u Kristu odani

Ivo Aleksić

† STJEPAN ČARIĆU četvrtak, 10. studenoga 2016., preminuo je Stjepan Čarić (r. 1950.), otac našega brata fra

Borisa Čarića. Sprovodni obredi obavljeni su na groblju Sv. Nikole u Brnazama u subotu, 12. stu-denoga 2016. u 14 sati. Misa zadušnica slavljena je, istoga dana, u crkvi Gospe Sinjske u 15 sati.

DEUTSCHLAND

Iz HR: 0049 ne birati 0 od gradskog predbroja

HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI URED U NJEMAČKOJ

FRANKFURT An den Drei Steinen 42d 60435 FRANKFURT/M Tel: 069/ 95 40 480 ured Fax: 069/ 95 40 48 24 Tel: 069/ 95 404 811 stan

SAMOSTANMÜNCHEN

Franziskanerkloster St. Gabriel Versaillerstr. 20 81677 MÜNCHEN Samostan Tel/fax: 089/ 47 98 52 Župa Tel. 089/ 41 95 01 0 Centrala Tel. 089/ 41 95 01 16 Župni ured

HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE

BERLIN Feldstrasse 4 13355 BERLIN Tel: 030/ 261 15 40; 030/ 261 15 49 Fax: 030/ 262 83 97

BIETIGHEIM BISSINGEN Uhlandplatz 1; 74321 Bietigheim – Bissingen Tel: 07142/ 7739473 Fax: 07142/ 7739473

Sv. Ante Padovanski – Vahingen Enz Goethestr. 54; 71665 Vaihingen/Enz Tel: 07042/ 816870 Fax: 07042/ 5562

Sv. Ilija prorok – Illingen Eichwaldstr. 35; 75428 Illingen Tel: 07042/ 827872

DARMSTADT Feldbergstr. 32 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 89 62 66 ured Fax: 06151/ 85 15 22 Stan: Eschollbrückerstr. 13 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 39 17 865

DÜSSELDORF Van Douven Str. 8 40227 DÜSSELDORF Tel: 0211/ 78 41 21 ured Tel: 0211/ 78 44 53 stan Fax: 0211/ 8892 742

ESSLINGEN Untere Beutau 8 10 73728 ESSLINGEN Tel: 0711/ 35 58 07 Fax: 0711/ 35 57 94 Stan: Lindenstr. 93 73760 OSTFILDERN Tel: 0711/ 91274468

FRANKFURT Niedenau 27 60325 FRANKFURT/M Tel: 069/ 72 31 25 Fax: 069/ 72 33 63

FREISING Domberg 7 85354 FREISING Tel: 08161/ 73 59 Fax: 08161/ 417 57

KELKHEIM Am Kirchplatz 6 65779 KELKHEIM Tel: 06195/ 97 66 71 Fax: 06195/ 97 66 72

KÖLN Am Rinkenpfuhl 10 50676 KÖLN Tel: 0221/ 242818 Fax: 0221/ 337 78 515

LUDWIGSBURG Schorndorfer Str. 31 71638 LUDWIGSBURG Tel: 07141/ 92 69 71 Fax: 07141/ 90 38 90 Stan: Mozart str. 10 71640 Ludwigsburg Tel: 07141/ 26 79 117

MAINZ Emmeranstraße 15 55116 MAINZ Tel: 06131/ 22 94 54 Fax: 06131/ 22 94 62

MÜNCHEN Schwanthalerstr. 96/98 80336 MÜNCHEN Tel: 089/ 17 95 810 Fax: 089/ 17 95 81 11

OFFENBACH Marienstraße 38 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 845 749 Fax: 069/ 848 497 64 Stan: Schäferstraße 20 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 84 66 29

ROSENHEIM Heilig Geist Straße 46 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 34 181 Fax: 08031/ 58 98 23 Stan: Aventinstraße 16/II 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 14 686

RÜSSELSHEIM Im Kleinen Ramsee 21 65428 RÜSSELSHEIM Tel: 06142/ 1 22 70

SINDELFINGEN Bleichmühlestr. 11/2 71065 SINDELFINGEN Tel: 07031/ 87 31 33 Fax: 07031/ 87 90 75

HKZ - Herrenberg Schickhardtstr. 7 71083 Herrenberg Tel: 07032/ 201 37

HKZ - Leonberg Sveti Nikola Tavelic Marienstr. 3 71229 Leonberg Tel: 07031/ 873 133

HKZ - Sindelfingen Bleichmühlestr. 11/2 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 873 133 Fax: 07031/ 879 075 Stan: Königsbergerstr. 14 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 877 366 Mob: 0176 1040 7639

STUTTGART - ZENTRUM Heusteigstr. 18 70182 STUTTGART Tel: 0711/ 6 40 30 40 Tel: 0711/ 6 40 30 49 Fax: 0711/ 6 49 32 78 Stan: Stafflenbergstr. 46 70184 STUTTGART Tel: 0711/ 1 64 54 71

STUTT. - BAD CANNSTATT Salacher Str. 33 70327 STUTTGART Tel: 0711/ 9561919 Fax: 0711/ 9561918 Stan: Tel: 0711/ 39101993; Tel: 0711/ 39121254 Fax: 0711/ 65227945

WAIBLINGEN Marienstr. 16 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 15 2 22 Fax: 07151/ 59 9 00 Stan: Lenzhalde 18 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 98 16 104

WUPPERTAL Am Deckershäuschen 94 42111 WUPPERTAL Tel: 0202/ 30 10 89 Fax: 0202/ 30 61 45

ITALIA

Iz HR: 0039 birati 0 od gradskog predbroja

RIM Collegio ”Antonianum“ Via Merulana 124 00185 ROMA Tel: 06/ 70 373 9 centrala Fax: 06/ 70 373 614 Fax: 06/ 70 373 716 06/ 70 373 726 Hrvatsko bratstvo

SLOVENIJA

Iz HR: 00386 ne birati 0 od gradskog predbroja

LJUBLJANA Prešernov trg 4 1000 LJUBLJANA Tel: 01/ 24 29 322 Fax: 01/ 24 29 323 Tel: 01/ 24 29 300 samostan

ENGLESKA

Iz HR: pozivni 0044

LONDON 17 Boutflower Road London, SW11 1RE, UK Tel/Fax: 0/ 207 2233 530

CANADA

Iz HR: pozivni 001

VANCOUVER 3105 E. 1st Avenue VANCOUVER - B. C., V5M 1B6 Tel: 604/ 253 2089 Fax: 604/ 254 5198

USA

Iz Hrvatske pozivni broj 001

SAN JOSE 901 Lincoln Avenue S. JOSÉ, California 95126 Tel: 408/ 279 0279 Fax: 408/ 292 5868

PROVINCIJSKE USTANOVE

PROVINCIJALAT SPLIT 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 348 182; Tajnik 098 778 090 Fax: 021/ 347 822 Tel: 021/ 362 649 Ekonom 095 9005878 Fax: 021/ 348 116 E mail: [email protected]

SJEMENIŠTE SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 824 400 Tel: 021/ 826 519 Ravnatelj

GIMNAZIJA SINJ 21230 SINJ Franj. klasične gimnazije 22 Tel/Fax: 021/ 821 809 tajništvo Tel: 021/ 825 009 zbornica

POSTULATURA IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 672-529 Fax: 021/ 671 070

NOVICIJAT VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 755 Fax: 022/ 775 732

KLERIKAT SPLIT 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700 021/ 541 702

“PLANINA I MORE“ 21300 MAKARSKAFranjevački put 1 Tel: 021/ 611 256

“PANIS VITAE” 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c

“KAČIĆ” 21230 SINJ Alojzija Stepinca 1 Tel: 021/ 70 70 71 Fax: 021/ 70 70 20

“MARIJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel/Fax: 021/ 348 184

“DOBRI OTAC ANTIĆ” 10000 ZAGREB, Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 466 00 31 Fax: 01/ 464 97 93

[email protected]“FRA RAFO KALINIĆ”

21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190

“SLUŽBA BOŽJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 541 722 021/ 308 301 [email protected]

OSTALE USTANOVE

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET Udružena ustanova splitske

metropolije i Franjevačke prov. Presv. Otkupitelja 21000 SPLIT Zrinsko Frankopanska 19 Tel/Fax: 021/ 386 144

FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA 21000 SPLIT

Poljudsko šetalište 4 Tel/Fax: 021/ 381 011

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

SAMOSTANI

21260 IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 841 178 Fax: 021/ 671 070

KARIN 23452 KARIN Tel: 023/ 687 613

KNIN 22300 KNIN Zvonimirova 46 Tel: 022/ 660 160 Fax: 022/ 660 046

MAKARSKA 21300 MAKARSKA Franjevač ki put 1 Tel:: 021/ 612 259 samostan Tel: 021/ 616 681 gvardijanat Fax: 021/ 616 681 Tel/fax: 021/ 611 416

OMIŠ 21310 OMIŠ Put Skalica 16 Tel: 021/861 083; 862 355 Fax: 021/862 400

SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 70 70 10 samostan Tel: 021/ 70 70 17 gvardijanat Fax: 021/ 70 70 20

SPLIT - DOBRI 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190 Fax: 021/ 344 988

SPLIT - TRSTENIK 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700, 541 725 Fax: 021/ 380 315

SUMARTIN 21426 SUMARTIN Fra Andrije Dorotića 1 Tel: 021/ 648 100

ŠIBENIK 22000 ŠIBENIK Kačićeva 11 Tel/fax: 022/ 217 020

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC 22000 ŠIBENIK Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 416, 775 700 Fax: 022/ 775 732

ZAGREB 10000 ZAGREB Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 46 60 030; Tel: 01/ 46 60 032 Fax: 01/ 46 60 555

ZAOSTROG 21334 ZAOSTROG Obala hrv. rodoljuba 36 Tel: 021/ 629 200 Tel/fax: 021/ 678 059

ŽIVOGOŠĆE 21329 IGRANE Tel: 021/ 627 104

ŽUPE

BAĆINA - Plina Stablina BAJAGIĆ

21241 Obrovac Sinjski Tel: 021/ 839 840

BANJEVCI Banjevci 167 23 422 Stankovci Tel: 023/ 632 025

BAST - BAŠKA VODA 21320 Baška Voda Tel: 021/ 620 353

BILICE 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 311 471 Mob: 098/ 447622

BLIZNA 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 897 222

BRIST 21 330 Gradac

Tel: 021/ 629 255BRISTIVICA

21228 Blizna Donja Tel: 021/ 898 030

BRŠTANOVO 21202 Lećevica Tel: 021/ 541 720

CRIVAC 21229 Crivac Tel: 021/ 810 077

ČISTA VELIKA 22214 Čista Velika Tel: 022/ 489 080

ČVRLJEVO 22323 Unešić Tel/fax: 022/ 875 093

DANILO 22205 Perković Tel: 022/ 779 581

DRAŠNICE - IgraneDRNIŠ

22320 Drniš Kardinala Utišinovića 14 Tel/fax: 022/ 886 137

DRVENIK - samostan ZaostrogDUBRAVA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Mob: 098/ 18 74 205; 022/312 662

DUBRAVICE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

GALA 21241 Obrovac/Sinjski Tel/fax: 021/ 839 999

GRAB 21242 Grab Tel: 021/ 828 064

GRAČAC Kneza Branimira 1 23440 Gračac Tel: 023/ 773 090

GRADAC Drniški 22322 Ružić Tel: 022/ 872 781

GRADAC n/m 21330 Gradac Tel: 021/ 697 588

HRVACE 21233 Hrvace Tel: 021/ 829 222

IGRANE 21329 Igrane Tel: 021/ 627 874

IMOTSKI - samostanKADINA GLAVICA

22320 Drniš Kard. Utišinovića 14 Tel: 022/ 887 820

KARIN - samostan KIJEVO

22310 Kijevo Tel/Fax: 022/ 681 015

KLJACI 22322 Ružić Tel: 022/ 874 111

KNIN - samostanKONJEVRATE

22221 Lozovac Tel: 022/ 778 855 Mob: 091/ 530 79 66

KOZICA 21274 Kozica Tel: 021/ 609 230

KRUŠEVO 23450 Obrovac Tel: 023/ 636 411

LEĆEVICA 21202 Lećevica Tel: 021/ 250 055

LIŠANE 23303 Lišane Ostrovičke Tel: 023/ 661 015

LOVINAC - Gračac LOVREĆ 21257 Lovreć Tel: 021/ 723 255

METKOVIĆ 20350 Metković Ante Gabrića 27 Tel/Fax: 020/ 681 818

MILJEVCI 22324 Drinovci/Miljevci Tel/Fax: 022/ 882 055

MIRLOVIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 869 800

NEVEST 22323 Unešić Tel: 022/ 860 829

OGORJE 21206 Ogorje Tel: 021/ 663 106

OTOK 21238 Otok Dalmatinski Tel/Fax: 021/ 834 144

PERKOVIĆ 22205 Perković Tel: 022/ 772 333

PIRAMATOVCI 22222 Skradin Tel: 022/ 767 605

PLINA - STABLINA 20340 Ploče, p.p. 59 Tel: 020/ 679 420

PODACA - samostan ZaostrogPODBABLJE

21262 Kamenmost Tel: 021/ 848 475

POTRAVLJE 21233 Hrvace Tel: 021/ 818 555

PRGOMET - LABIN 21201 Prgomet Tel: 021/ 340 190 021/ 340 216

PRIMORSKI DOLAC 21227 Primorski Dolac Tel: 021/ 899 390

PROLOŽAC 21264 Proložac Tel: 021/ 846 025

PROMINA 22303 Oklaj Tel: 022/ 881 306

PRUGOVO 21231 Klis Tel: 021/ 253 053

RADOŠIĆ - LećevicaRUNOVIĆI

21261 Runovići Tel: 021/ 849 000

RUPE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

SINJ - samostan Tel: 021/ 823 100; 707 041

SIVERIĆ 22321 Siverić Tel: 022/ 885 416

SLIVNO 21272 Slivno Tel/fax: 021/ 855 100

SPLIT - samostan Tel/Fax: 021/ 343 586

STANKOVCI 23422 Stankovci Tel: 023/ 380 071

STAŠEVICA 20345 Staševica Tel: 020/ 695 200

STUDENCI 21265 Studenci Tel/fax: 021/ 725 506 Tel: 021/ 725 487

SUMARTIN - samostanŠIBENIK - CRNICA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 312 679 Mob: 098/ 915 12 22

ŠIBENIK - METERIZE 22000 Šibenik Trg sv. Jeronima 1 Tel: 022/ 332 043 Mob: 098/ 933 09 55

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

ŠIBENIK - VAROŠ 22000 Šibenik Fra Stjepana Zlatovića 14 Tel: 022/ 212 577 Fax: 022/ 212 305

TUČEPI Podgradac 2 21325 Tučepi Tel: 021/ 623 251

TURJACI 21230 Sinj, p.p. 76 Tel: 021/ 836 100

UGLJANE 21243 Ugljane Tel: 021/ 813 001

UNEŠIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 860 800 Mob: 091/ 516 68 25

VELIKO BRDO 21300 Makarska Franjevački put 1 Tel: 021/ 612 259

VINJANI 21260 Imotski Tel: 021/ 841 791

VRGORAC Splitska 23, 21276 Vrgorac Tel: 021/ 674 212

VRLIKA 21236 Vrlika Tel/Fax: 021/ 827 200

VRPOLJE 22300 KNIN Tomislavova 172 Tel: 022/ 662 270

ZAGREB - samostan Tel/Fax: 01/466 05 55

ZAOSTROG - samostanZAVOJANE - KozicaZLOPOLJE - OgorjeZMIJAVCI

21266 Zmijavci Tel: 021/ 840 148

ŽIVOGOŠĆE - samostan

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

Documents

WWW - E-MAIL · WWW - E-MAIL USTANOVE Provincijska stranica: franjevci-split.hr Franjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com SAMOSTANI - ŽUPE - MISIJE Berlin: