Zadovoljstvo nelagode! 1.pdf · 20,30 - Teatar TOTAL Visoko ĆELAVA PJEVAČICA (Eugene Ionesco), Režija: Jesenko Muzaferija, Pozorišna dvorana 21,45 - Okrugli sto, Mala sala SUBOTA,

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 1

45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 1 četvrtak, 13.07.2017.

Zadovoljstvo nelagode!

Poštovani učesnici, dragi prijatelji, vjerna publiko, dobro došli na NAJSTARIJI teatarski festival u BiH.

Ako se osvrnemo na društvena zbivanja u svijetu, očigledno je da teatar ne može

promijeniti svijet.

Ali isto tako, ako se osvrnemo na teatarske grupe koje aktivno stvaraju u svijetu, ali i u

BiH, očigledno je da ni taj svijet ne može promijeniti teatar.

Jer, bez obzira na površnost, kič, populizam, primitivizam, šovinizam koji su u ekspanziji

u svijetu „društvenih grupa“, u svijetu „populističke politike“, teatar uspješno preživljava i uvijek iznova na sebi svojstven način slika taj svijet i podučava nas

kako svijet danas izgleda i kakav bi mogao biti.

Kažu da je pozicija savremenog umjetnika: „Nelagoda iz koje slika svijet zbog

osjaćaja nemoći da nešto promijeni“. Možda smo nemoćni da nešto promijenimo u svijetu, ali još uvijek imamo dovoljno snage da slijedimo Taliju i prepuštamo se čarima

umjetnosti tragajući za Istinom, ne podilazeći tom svijetu.

Istrajavajući na tom putu, kao što vidite, bez obzira na sve probleme, naš i vaš Festival

uspješno preživljava i već zalazi u zrelo doba. Nadamo se da ćemo dokazati da smo zahvaljujući svim tim godinama nešto naučili i postali mudriji i da će ovo biti jedan

od boljih Festivala, kako u programskom tako i u organizacijskom smislu.

Vjerujemo da ćemo tokom Festivala svi zajedno slaviti umjetnost i bar na trenutak

osjetiti da se nismo otuđili od nas kao ljudi.

Ljudi koji imaju srce, koji imaju dušu, koji imaju dar da se smiju, koji imaju dar da promišljaju o sebi u svijetu, i svijetu u sebi!

Ljudi koji vole i slave Život!

Vahid Duraković, direktor Festivala

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 2


MEDIJI OBJAVILI...

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 3


45. TEATARSKI FESTIVAL FEDRA, Bugojno 13.07.-20.07.2017.

P R O G R A M

ČETVRTAK, 13.07.2017.2017.RTAK, 13.07.2017. 19,00 - Umjetnička galerija BiH: Izložba slika KAMMEN, Umjetnička galerija KSC Bugojno

19,30 - Antonio Džolan – Izložba DIZAJN PLAKATA I LOGOTIPA, Hol KSC Bugojno 20,15 - Svečano otvaranje, Pozorišna dvorana

20,30 - Teatar FEDRA Bugojno POSLJEDNJA PORODICA (Vahid Duraković), Režija: Vahid Duraković, Pozorišna dvorana 21,45 - Okrugli sto, Mala sala

PETAK, 14.07.2017. 11,00 i 17,00 - “Gluma” - Radionica, voditeljica Slađana Zrnić 20,30 - Teatar TOTAL Visoko ĆELAVA PJEVAČICA (Eugene Ionesco), Režija:

Jesenko Muzaferija, Pozorišna dvorana 21,45 - Okrugli sto, Mala sala

SUBOTA, 15.07.2017.

11,00 - KS Male stvari Trebinje MALA PRINCEZA (Ksenija Stojanović), Režija: Željko Milošević, Mala sala

11,00 i 17,00 - Radionica “Gluma”, voditeljica Slađana Zrnić 19,00 - PREZENTACIJA “40 godina Studentskog pozorišta u Banja Luci – od dramske

sekcije do profesionalne teatarske produkcije”, Učesnici: A. Pejaković, G. Jokić, R. Ševa i D. Medojević; Moderator: doc.dr. Ljiljana Čekić, Mala sala

20,30 - KUD “Adem Alić” Gračanica MARATONCI TRČE POČASNI KRUG (Dušan Kovačević/Mirela Trepanić), Režija:

Mirela Trepanić, Pozorišna dvorana 21,45 - Okrugli sto, Mala sala

NEDJELJA, 16.07.2017.

11,00 - Pozorište Travnik DUGONJA, TRBONJA I VIDONJA (Karel Erben), Režija: kolektiv, Pozorišna dvorana 11,00 i 17,00 - Radionica “Gluma”, voditeljica Slađana Zrnić

20,30 - Banjalučko studentsko pozorište TETOVIRANI ISUS (Mirko Kovač), Režija: Aleksandar Pejaković, Pozorišna dvorana

- kamerna scena 21,45 - Okrugli sto, Mala sala

PONEDJELJAK, 17.07.2017.

11,00 i 17,00 - “Gluma” - Radionica, voditeljica Slađana Zrnić 20,30 - HKUD “Dinara” Livno, Kazališna scena Cleuna ŽABA (Dubravko Mihanović), Režija: Dinko Periša, Pozorišna

dvorana - kamerna scena 21,45 - Okrugli sto, Mala sala

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 4


UTORAK, 18.07.2017.

11,00 - Teatar FEDRA Bugojno KONTROLNI (Milena Depolo), Režija: Senada Milanović, Mala sala

11,00 i 17,00 - Radionica “Gluma”, voditeljica Slađana Zrnić 20,30 - Gradsko pozorište Trebinje PISAC PORODIČNE ISTORIJE (Ljubomir Đurković), Režija: Slobodan Marunović,

Pozorišna dvorana 21,45 - Okrugli sto, Mala sala

SRIJEDA, 19.07.2017.

11,00 i 17,00 - Radionica “Gluma”, voditeljica Slađana Zrnić

20,30 - Amatersko kazalište Travnik POBUNA U KOKOŠINJCU (po motivma lma

CHICKEN RUN, Nick Park i Peter Lord,

Adaptacija i režija: Anto Bilić, Pozorišna dvorana 21,45 - Okrugli sto, Mala sala

ČETVRTAK, 20.07.2017.

11,00 - Prezentacija radionica GLUMA, voditeljica Slađana Zrnić, Mala sala 19,30 - Kazališna družina ŠTOLCER Čakovec (Hrvatska), NE IZLAZI BEZ ČARAPA

(Kristina Štebih), Režija: Dejan Buvač, Pozorišna dvorana 21,00 - DODJELA NAGRADA, Pozorišna dvorana

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 5


IZVJEŠTAJ SELEKTORA...

45. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno 2017. Za ovogodišnju FEDRU u Bugojnu od strane amaterskih kazališta/pozorišta i

amaterskih kazališnih/pozorišnih grupa nominirano je petnaest predstava. Zbog kašnjenja prijava i nemogućnosti dogovora oko termina igranja predstava MTM Mostar kao i činjenice da MTM nije dostavio video snimke, predstave nisu

selektirane. U zvanični program Festivala, delegiram sljedećih sedam predstava: 1.STUDENTSKO POZORIŠTE BANJA LUKA,“Tetovirani Isus”, Režija: Aleksandar

Pejaković, Adapt. A. Pejaković, po motivima iz proza Mirka Kovača. Heterotopija zatvora je mjesto slobode od ludila okolo njega. Pejaković je pričom o Isusu u dimu banjalučkih ćevapa, po motivima i idejama iz proza Mirka Kovača,

pokazao kako se na prostoru Balkana od pamtivijeka ništa ne mijenja i kako se jedan te isti prostor nasilja, manipulacije i neslobode stalno ponavlja, samo u

različitim varijetima i manifestacijama. Predstava je precizno režirana, generalno dobro glumljena i, naravno, sasvim aktuelna. Nizom dobrih dramaturških intervencija u Kovačevim tekstovima, te interesantnim rediteljskim rješenjima

Studentsko pozorište iz Banjaluke donosi jednu svježu i zanimljivu predstavu. 2. TEATAR FEDRA BUGOJNO, “Posljednja porodica”, Režija i tekst: Vahid

Duraković Porodica je neupitno polazište i počivalište civilizacije. I kao koncept i kao izvedba, u formi u kojoj se pojavljuje posljednjih par stotina hiljada godina, ona je

patrijarhalna, po sebi konzervativna i samodovoljna tvorevina. Na jedan način, ona štiti, na drugi način ona manipulira i guši svoje članove. Kako god bilo, i ma koliko

ona bila konceptualno stara ljudska izmišljotina, pitanja koja postavlja svojim članovima uvijek su nova i uvijek su etičkog, odnosno, moralnog porijekla: ko donosi

odluke, kako se one realiziraju, ko se brine, ko je unutar nje, i za nju, bolji, ko je narušava itd, itd. Sva se ovakva i slična pitanja najmanje dupliraju i intenziviraju onda kada se unutraporodična komunikacija izvrgne pogledu društva spektakla.

Zašto je ovdje u pitanju posljednja porodica, o tome sasvim uvjerljivo i dramski relevantno govori bugojanska predstava. Groteska, smijeh i apsurd, samo su efekti i

posljedice sukoba na relaciji društvo-porodica.

3. AMATERSKO POZORIŠTE GRAČANICA, “Maratonci trče počasni krug”, Režija:

Mirela Trepanić, Tekst: Dušan Kovačević Gračaničko amatersko pozorište, u posljednje vrijeme vođeno režijskim uradcima

Mirele Trepanić, navikava nas na to da će publika ostati zadovoljna, da će njihov (ma koji) komad na jedan “uvrnut”način, preko komedije i groteske komunicirati i sa

vremenom i sa publikom, odnosno i sa društvenim i sa recepcijskim okvirom unutar, ili, u kojem igraju. Preko komedije, dinamične glumačke igre, često I igračkih tačaka, publika se aktivno “drži” komada o čijim značenjima će tek naknadno morati

misliti. Tako su i sa izborom i načinom na koji je Kovačevićev tekst adaptiran, Trepanićeva i njen ansambl na tragu onog tipa kazališta i kazališne tradicije koji

putem humora, groteske i sarkazma, prevlači glazuru zabave, a da pritom ni jedan segment idejnoga ili kritičko-manifestacionog plana komada ne bude zanemaren.

4. HRVATSKO AMATERSKO KAZALIŠTE TRAVNIK, “Pobuna u kokošinjcu”, Režija

i adaptacija: Anto Bilić, po animiranom filmu Petera Lorda “Chiken Run”, 2000.

godine. Travničani nisu podlegli, a mogli su, u nas uobičajenoj, a često i sasvim nepotrebnoj

prilagodbi teksta “za naše podneblje”, prilagodbi koja često u našim pozorištima hoće da se predstavi kao vrijednost po sebi”, kao vješta “adaptacija” ili “dramatizacija”.

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 6


Pri većini takvih intervencija rezultat nije ni blizu onome o čemu su autori prije

sanjali, pa tako dobijamo najčešće sasvim nepotrebne adaptacije Šekspira (Hamleta) na osmanskom/turskom dvoru, ili Godota na auto otpadu i slično. Reditelj

Ante Bilić je poštovao flmski predložak, iako to, naravno, nije morao, i napravio sa svojim mladim glumcima komad koji na svim nivoima dramske potrebe i dramske efektivnosti govori o “kokošinjcu” u kojem svi živimo i o potrebi za pobunom, a koja

ne bi bila tek “hedonistička revolucija”. O kakvoj se “revoluciji” kod Travničana radi, govori ovaj dobro “upakovani” dramski komad.

5. HKUD “DINARA”, LIVNO,“Žaba”, Režija: Dinko Periša, Tekst: Dubravko Mihanović Tekst mladog hrvatskog dramatičara Dubravka Mihanovića (r. 1975.) “Žaba” iz

2004. godine je socijalna drama sa jakim emotivnim nabojem i mogu je igrati samo zreli glumci. Takvima se upravo pokazuju članovi Kazališne scene “Cleuna” iz HKUD-

a “Dinara” iz Livna. Utemeljen na izvrsnom tekstu, sa svim elementima koji dramski tekst po klasičnim definicijama treba imati, ovaj je komad mimetička slika stvarnosti tranzicijskih zajednica kojima se prelazak u bolji život dešava kao pad u gori od

onoga koji su imali prije tranzicije. Iako se oficijelna društvena nastojanja kroz političke i ideološke upute žele predstaviti kao nužna i u svakom slučaju progresivna,

Mihanovićev tekst govori i neophodnim unutarnjim tranzicijama koje se nikako ne dešavaju. Tako je, zapravo, unutarnji svijet njegovih likova samo model za vanjski

svijet zajednice u kojoj oni nastoje (pre)živjeti. Livanjska predstava sve ove ključne vrednote Mihanovićeva teksta uspijeva sačuvati i istaknuti. 6. TEATAR TOTAL VISOKO, “Ćelava pjevačica”, Režija: Jesenko Muzaferija, Tekst:

Eugene Ionesco Kako se lik Ćelave pjevačice nigdje u Ionescovoj drami ne pokazuje, tako se i

visočka predstava nastoji baviti onim što u njegovu tekstu “ne postoji”. Upravo je to ono na čemu se teatar apsurda i temelji – naime, na bavljenju besmislom, na odustvu koncepta, na nemogućnosti komunikacije, na stalnom očuđenju percepcije,

kako bi rekli ruski formalisti, i sličnim metodama kojima se svijet prikazuje u “svom odsustvu”, u odsustvu svakog smisla. Ono čemu Muzaferijina

“prilagodba” (adaptacija) teži jeste pokušaj da se unutar toga apsurda svijeta iznađe stajalište sa koga se o njemu, ipak, može nešto suvislo reći. Ovo je jedan od inventivnijih načina čitanja Ionesca.

7. GRADSKO POZORIŠTE TREBINJE, “Pisac porodične istorije”, Režija: Slobodan Marunović, Tekst: Ljubomir Đurković

Đurkovićev komad u deset slika precizno skicira temelje jedne obiteljske propasti i nemilosrdno anticipira kuda spoj patrijarhalne učmalosti, historijske ukletosti i socijalne izzglobljenosti vodi, a vodi ne samo ka disfunkcionalnoj obitelji, nego ka

disfunkcionalnosti cijelog društva koje je na konceptu takve obitelji utemeljeno. Ideja koja je još prije tridesetak godina u Đurkovićevu tekstu bila sasvim nova i,

rekao bih, prilično prognostička (iza propale obitelji dolazi propalo društvo), pokazala se i ništa manje vrijednom i danas. Stisnute socijalnim, potom, etičkim i etno-nacionalnim konceptima, dominirajućim u prostoru Zapadnog Balkana i danas,

zapadnobalkanske obitelji nemaju mogućnost preživjeti sam krah društvene zajednice kao takve. Ako je nekada, prije tridesetak godina, od kada datira ovaj

tekst, disfunkcionalna, u biti, tragična obiteljska priča naznačavala i dolazak takve zajednice, danas je obrnuto. U ovakvim okvirima, u ovakvim (našim!) zajednicama obitelj nema nikakvih šansi za preživljavanje. Rat je, svakako, izvjestan! Sve ove

vrednote teksta trebinjski glumci su uspjeli istaći, podcrtati i nadograditi svojom scenskom igrom.

NAPOMENA: PREDSTAVE KOJE NISU USPJELE UĆI U SELEKCIJU ZA FEDRU 2017. IMALE SU JEDNU JEDINU MANU U TOME ŠTO SU GORE POBROJANE BILE BOLJE. Nedžad Ibrahimović, Bugojno, 5.6.2017.

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 7


O SELEKTORU...

O MODERATORU…

STRAJO KRSMANOVIĆ je rođen u Foči 1952.

godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u

Sarajevu, 1975. godine, Odsijek za Opštu i komparativnu književnost

i teatrologiju. Radio je na Radio-televiziji Sarajevo,

(kasnije Radio-televizija BiH i Radio-televizija Federacije BiH) kao

dramaturg u redakciji igranog i informativnog

programa. Također, radio je kao urednik u gotovo

svim redakcijama te kuće. Bio je savjetnik u Ministarstvu za Evropske integracije Vijeća ministara BiH u periodu kad je usvajan

Zakon o Javnom RTV servisu BiH i kao član komisije za pravljenje nacrta ovog Zakona. Bio je selektor i član žirija na velikom broju profesionalnih i amaterskih

pozorišnih i filmskih festivala, urednik u izdavačkim kućama, te izdavač časopisa za likovne umjetnosti "Vizura". Koautor je monografija Narodno pozorište Zenica i Pozorište mladih Sarajevo, te autor knjige "Teatr(e)alitet". Trenutno obnaša funkciju

direktora Umjetničke galerije BiH.

NEDŽAD IBRAHIMOVIĆ rođen 10. aprila 1958.

godine u Tuzli, je bosanskohercegovački književnik, književni i filmski kritičar, scenarist i au-

tor dokumentarnih filmova. Doktor je književnih nauka (rad o književnoj teoriji dr. Midhata Begića). Postdiplomski studij završio je na Filozofskom

fakultetu u Zagrebu (rad o pripovijednom stvaralaštvu Mirka Kovača). U Holandiji 1996.

godine završio je studije na Medija akademiji (Hilversum). Snimao dokumentarne filmove za holandske

TV-kuće. Objavljivao književne i filmske kritike u časopisima: Život, Sineast, Odjek, Bosanska vila,

Izraz (Sarajevo) i radio u redakcijama časopisa "Rijek" (Osijek), “Yu-film” (Beograd), Razlika/Differance (Tuzla, gl i odg. urednik). Zaposlen je

kao redovni profesor na Univerzitetu u Tuzli, gdje predaje Historiju filma i Teoriju književnosti.

Na University of Washington (Seattle, SAD) preda-vao južnoslavenski film i južnoslavensku književnost

u egzilu.

https://bs.wikipedia.org/wiki/10._april

https://bs.wikipedia.org/wiki/1958

https://bs.wikipedia.org/wiki/Tuzla

https://bs.wikipedia.org/wiki/Zagreb

https://bs.wikipedia.org/wiki/Holandija

https://bs.wikipedia.org/wiki/Dokumentarni_film

https://bs.wikipedia.org/wiki/Sineast

https://bs.wikipedia.org/wiki/Odjek_(magazin)

https://bs.wikipedia.org/wiki/Sarajevo

https://bs.wikipedia.org/wiki/Osijek

https://bs.wikipedia.org/wiki/Beograd

https://bs.wikipedia.org/wiki/Univerzitet_u_Tuzli

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 8


STRUČNI ŽIRI...

JELENA TREPETOVA KOSTIĆ Diplomirala je 1988. godine na odsjeku Gluma Državne pozorišne i filmske akademije GITIS, Moskva. Od 1988.

stalni je član i dramska prvakinja Moskovskog Hudožestvenog Akademskog Teatra (MHAT) GORKI. Za glavnu ulogu u filmu „Zvijer izlazi iz mora“ dobila je 4

međunarodna priznanja: “Zlatni vitez“,“Grand prix publike Moskva“, “Zlatni medvjed-Kaunas“, i „Zlatna

pantera Kaljingrad“. U poslednjih sedamnaest godina igrajući i na srpskom i na ruskom jeziku ostvarila je više zapaženih uloga i bila nagrađena sa isto toliko prestižnih

priznanja:između ostalih,“Bronzanim vitezom“ u Minsku, grand prix “Zlatnom maskom“ u Doboju, “Specijalnim

priznanjem'' u Prijedoru i „Nagradom okruglog stola i publike“u Moskvi. Stalni je član ansambla Narodnog pozorišta Republike Srpske 1999 – 2017. godine. Član je

Udruženja dramskih umjetnika Srpske, Saveza dramskih umjetnosti (STD) Ruske Federacije, a također je i član

Međunarodnog udruženja slovenskih kinematografa (MUSK). U periodu od 1999. godine bavi se pedagoškim radom na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci, u klasi vanrednog profesora glume Jelene Trepetove Kostić

diplomirale su četiri generacije studenata Dramskog odsjeka, danas zapaženih glumaca Republike Spske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

NEDŽAD FEJZIĆ Rođen je 1956. godine u Zenici. Diplomirao je

filozofiju, sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je direktor zeničke gimnazije,

direktor Opće biblioteke u Zenici, direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, te

direktor Festivala bosanskohercegovačke drame. Bio je član i zamjenik predsjednika Vijeća RTV Federacije Bosne i Hercegovine i

član Upravnog odbora RTV servisa BiH. Bio je urednik u zeničkoj književnoj ediciji

Dostignuća, jedan od pokretača i urednika časopisa Znak Bosne i Zeničke sveske. U nekoliko navrata bio je član žirija na

Pozorišnim/Kazališnim igrama Bosne i Hercegovine u Jajcu i Festivalu bh. drame u

Zenici. U zadnje četiri godine je selektor Festivala bh. drame u Zenici. Trenutno je na mjestu teatrologa– urednika izdavačke

djelatnosti i koordinatora specijalnih programskih sadržaja u Bosanskom narodnom

pozorištu Zenica. Objavio je više desetina eseja, studija, kritičkih tekstova iz područja savremene filozofije, estetike i recentne književne, teatarske i likovne produkcije.

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 9


STRUČNI ŽIRI...

DRAGAN KOMADINA Diplomirao je na Odsjeku za dramaturgiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, gdje trenutačno radi kao docent na predmetu Dramaturgija.

Prošle godine u BNP Zenica u sklopu Festivala bh drame praizveden mu je tekst „Drang nach Westen“ u režiji Lajle Kaikčije za koji je nagradjen Zlatnim perom na Susretima kazališta/pozorišta u Brčkom 2016.

U studenom 2013. u NP Sarajevo praizveden je kratki komad „Dust killer“ u okviru teatarskog omnibusa „Na rubu svemira“ u režiji Marka Misirače. Autor je teksta i

reditelj predstave “Ajmo na fuka”, prve službene koprodukcije HNK Mostar i NP Mostar. Radio kao dramaturg na predstavama u teatrima Sarajeva, Zenice, Tuzle i Mostara. Nagrade za dramaturgiju dobivao je na festivalima u Mostaru (za predstave

„Usamljeni zapad“ - režija Selma Spahić i „Njegove tri sestre“ - režija Scott Fielding), Jajcu („Njegove tri sestre“) i Zenici („Stranci“ – režija Lajla Kaikčija).

Umjetnički je savjetnik u HNK Mostar od sezone 2012/2013. Na FEDRI je sudjelovao kao član žirija 2009. godine, izbornik 2012. godine, a prošle su godine kazališni amateri udruge “Fra Didak Buntić” iz Gradnića, općina Čitluk,

uspješno nastupili na festivalu s predstavom “Učiteljice” nastale po njegovom predlošku.

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 10


ŽIRI PUBLIKE…

Na osnovu Odluke Organizacionog odbora Teatarskog festivala FEDRA BiH, imenuje

se Žiri publike koji dodjeljuje:

NAGRADU PUBLIKE ZA NAJBOLJU PREDSTAVU

Napominjemo da za ovu nagradu ulaze sve predstave takmičarskog programa

Festivala, osim predstave u produkciji Teatra FEDRA Bugojno. :)

Žiri publike 44. Teatarskog festivala FEDRA BiH 2016.

čine:

Alma Jusufbegović Sanela Kolovrat

Ratko Kolovrat Aida Bešlagić Edin Korjenić

Dubravka Vukadin Demir Džaferović

Vanda Herceg Mirsada Hadžiabulić

Elma Bevrnja AIDA

DEMIR DUBRAVKA

ALMA

SANELA

EDO

VANDA

RATKO

ELMA

MIRSADA

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 11


19,00 sati otvaranje izložbe slika - Umjetnička galerija KSC-a Bugojno Umjetnička galerija BiH KAMMEN ANTO KAJINIĆ, MIRKO MARIĆ I EDIN NUMANKADIĆ pojavili su

se u likovnom životu Sarajeva i BiH sedamdesetih godina, nekako istovremeno i sa

sličnim motivima. Ujedinilo ih je, osim evidentnog prijateljstva, i zajedničko gledanje na umjetnost, koja je, po njihovoj osjećajnosti, morala da se izmakne od mimetičkog, realističkog, narativnog. Bilo je to, za to vrijeme, prava mala likovna

revolucija, i uprkos otporu etablirane likovne i kulturne matrice na kojoj je počivao socijalistički dirigovani likovni diskurs, oni su hrabro ušli u taj prostor, osvojivši ga

na sebi svojstven, za to vrijeme inovativan i likovno revolucionaran način. A onda su nastupili kao grupa čiji naziv je potekao iz inicijala njihovih imena i tako je nastao KAMMEN, koji traje do danas kao zalog prijateljstva, ali i istrajavanja na

traganju za likovnim iskazom koji je autentičan, ikonografski originalan i misaono relevantan. Sva tri autora, u međuvremenu su napravili iskorake u svom likovnom

rukopisu, ali su do danas ostali vjerni temeljnom nastojanju da u likovnom iskazu istrajavanju na originalnosti, misaonosti i estetskom određenju koje je van klasičnog, mimetičkog kazivanja.

ANTO KAJINIĆ

Rođen je 19.6.1953. godine u Modriči.

Akademiju likovnih umjetnosti završio 1977. godine u Sarajevu, na

slikarskom odsieku, u klasi profeso-ra Ismara Mujezinovića. Član je Ud-ruženja likovnih umjetnika BiH od

1980. godine i Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu od 1995.

godine. Član je Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ u Sarajevu od 1991.godine, te Matice Hrvatske od

1994. godine. Član je i jedan od utemeljivača slikarske grupe KAMMEN

u Bosni i Hercegovini od 1987.godine. Jedan je od organ izatora i u t e m e l j i v a č a S i m p o z i j u m a

monumentalne skulpture u Zenici 1991. godine. Utemeljivač je Umjetničke galerije Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ u

Sarajevu od 1995.godine. Od 1996. godine objavio je više od 50 eseja iz oblasti likovne umjetnosti u listovima i časopisima „Obnovljeni život“ u Zagrebu,

“Oslobođenje“, Sarajevo, „Svjetlo riječi“, Sarajevo, „Naša riječ“, Zenica, i dr. Studijski je boravio u Francuskoj , Italiji, Rusiji, Njemačkoj, Holandiji i Grčkoj. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru radi od

1996. godine u zvanju docenta, od 2000.godine u zvanju vanrednog profesora, a od 2003.godine u zvanju redovnog profesora na slikarskom odsjeku. Od 2005. godine

je profesor crtanja na Univerzitetu u Dubrovniku. Priredio preko 20 samostalnih izložbi i učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu.

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 12


MIRKO MARIĆ Rođen je 1949. u Zenici. Školu primjenjenih

umjetnosti završio je u Sarajevu na slikarskom odsjeku u klasi prof. Bore Aleksića. Član je Udruženja likovnih

umjetnika BiH od 1972. godine. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Sarajevu na

slikarskom odsjeku u klasi prof. Bore Aleksića 1976. godine. Dobitnik je stipendije fonda „Moše Pijade“ za

unapređivanje likovne umjetnosti u Jugoslaviji za 1979. godine. Član je i jedan

od osnivača grupe KAMMEN od 1987. godine. Osnivač je, s Kajinićem, Bijenala novih likovnih pojmova u Zenici od 1989.

godine i Vajarske kolonije monumentalne skulpture u Zenici od 1990. godine.

Od decembra 1993. godine živi u Gracu (Austrija). Boravio je studijski i radio duže u Njemačkoj. Od 1970. godine priredio je

preko 30 samostalnih izložbi i učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i

inostranstvu. Dobitnik je više nagrada za umjetnički rad.

EDIN NUMANKADIĆ Rođen je 1948. godine u Sarajevu. Završio je Pedagošku akademiju u Sarajevu.

Studirao je jugoslovenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1974.godine. Radio je na umjetničkim radionicama u Parizu 1971. godine u SAD 1991.godine i Velikoj Britaniji

1994.godine. Od 1970. godine priredio je preko 30 samostalnih izložbi i učestvovao na brojnim kolektivnim u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više nagrada za

umjetnički rad.

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 13


19, 30 sati otvaranje izložbe- Hol KSC-a Dizajn plakata i logotipa Antonio Džolan ANTONIO DŽOLAN rođen je 1983. g. u Bugojnu. Nakon školovanja u Rami-

Prozoru, upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom

Brijegu gdje na odjelu kiparstva diplomira

2007. godine u klasi prof. Nikole Vučkovića. Nakon toga radi kao

likovni pedagog u Travniku, Kupresu,

Prozoru i Bugojnu. Prvu samostalnu izložbu upriličuje 2006. godine

u velikoj dvorani župnog ureda u

Bugojnu. Od tada do danas pripremio je devetnaest samostalnih

izložbi (Bugojno osam puta, Gornji Vakuf-

Uskoplje, Rama-Prozor, Travnik, Novi Travnik

dva puta, Fojnica, Vitez, Tuzla, Grude, Lidkoping i Goteborg Švedska) te

više skupnih izložbi. Član je Amaterskog

teatra FEDRA Bugojno i organizacijskog odbora festivala FEDRA,

organizacijskog odbora Susreta pozorišta/

kazališta lutaka BiH, Bugojanskog lutkarskog bijenala kao i

Bugojanskog likovnog bijenala. Suosnivač je i

član Udruge likovnih umjetnika Skopaljske doline Bugojno i sudionik likovnih kolonija. Repliku Bugojanske maske kao glavnu nagradu teatarskog festivala BiH FEDRA radi od 2011. godine. Također je autor loga teatarskog festivala BiH FEDRA,

TIFBU festivala i Kiparske kolonije u Kornici. Scenograf teatra FEDRA u Bugojnu. Dizajner plakata, kataloga, knjiga i zaštitnih znakova. Suosnivač i glavni organizator

Kiparske kolonije u Kornici – Bosanski Šamac. Od 2008. do 2012. godine bio je vijećnik Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije, Bugojanskog dekanata. Zajedno s prijateljima i simpatizerima 2013. godine je obnovio rad Matice hrvatske u Bugojnu

i izabran za njenog predsjednika. Radi kao profesor umjetnosti u Gimnaziji Prozor i nastavnik likovne kulture u Prvoj osnovnoj školi Jaklić Bugojno. Oženjen, otac je

dvoje djece. Živi u Bugojnu.

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 14


VEČERAS...

Pozorišna dvorana

20, 30 sati

Teatar FEDRA Bugojno

POSLJEDNJA PORODICA

AUTOR I REDITELJ:

Vahid Duraković

Igraju:

MEŠA: Suad Velagić

BEHKA: Ermina Musić

FARE: Haris Bajrektarević

AMELA: Ajla Kurtović

SOCIJALNA RADNICA: Jasmina Mlaćo Durek

POLICAJAC: Samir Nuhić

SRETNI ČOVJEK: Almir Mujagić

SCENOGRAFIJA: Antonio Džolan

MULTIMEDIJA– video, ton i svjetlo: Edin Ćatić Bato

SUFLER: Melisa Agić Sabitović

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 15


O POZORIŠTU...

Teatar FEDRA Bugojno

je osnovan 23.11.1963. godine. U periodu od

1962. do 1992. godine je ukupno imao 86 premijera i više od hiljadu igranja na

prostorima BiH, bivše Jugoslavije i inostranstva.

U posljednjih petnaestak godina predstave Teatra

FEDRA osvojile su mnoge nagrade na festivalima u BiH, a i u inostranstvu.

Pored osnovnog zadatka, a to je stvaranje

predstava i njihovo pr ikaz ivanje, Teatar

FEDRA već godinama educira djecu i mlade, kako iz oblasti teatra, tako i iz oblasti

književnosti, javnog nastupa i osnova dobre komunikacije. FEDRA je u proteklih 20 godina na tri scene realizovala 53 premijere i više od 260 repriznih izvođenja.

Gostovanja su realizirana u 59 različitih gradova u BiH i Evropi i FEDRA je na tim putovanjima prešla više od 89 000 km. Teatar FEDRA ima 130 aktivnih članova i oko dvije stotine pomagača, saradnika i počasnih članova. Danas je Teatar FEDRA

Bugojno najorganizovanije amatersko pozorište u BiH, a sigurno i jedno od organizovanijih i uređenijih udruženja u našoj regiji.

O PREDSTAVI... „Posljednja porodica“ je savremena komedija o

porodici koja bezuspješno pokušava da preživi na Zemlji. Glava porodice,

otac, spoznaje da je razum njihov najveći

neprijatelj, jer čovjeku razum služi samo da bude nerazuman i da se

samouništava. Zbog pohlepe koju u njemu

uzgaja kap i ta l i zam, razuman čovjek samo računa i zbog „računa“, uz

pomoć korumpiranog društva, nemilosrdno gazi preko drugih ljudi ali i samog sebe, odnosno svojih os-

novnih ljudskih vrijednosti. Empatija u porodici zbog „računa“ ne postoji, zato članovi porodice rade vježbe za ljubav i sanjaju o nekom drugom svijetu u svemiru gdje je više ljubavi od razuma. Ali, putujući nebeskim prostranstvima, oni uviđaju

da je svemir „šupalj prostor“ i da je Zemlja džennet/raj koji su ljudi, zbog „računa“ ogadili sami sebi.

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 16


O REDITELJU...

VAHID DURAKOVIĆ je

rođen 14.05.1971. godine u Bugojnu. Piše drame, radio

drame, filmske scenarije, priče a ponekad i pjesme. Za

dramsko stvaralaštvo i filmski scenarij dobitnik je sljedećih značajnijih priznanja:

Najbolji filmski scenario

„Djeda Mraz u Bosni“ u 2013. godini - Fondacija za kinematografiju BiH.

Najbolja radio drama 2012. u BiH - BH Radio 1 za tekst

„Strah od sjećanja“ (Boja krvi i ilovače). Treće mjeste za radio dramu

BiH 2011. - BH Radio 1 za tekst „Laž i oči“ (Igra Istine).

Tekst „Boja krvi i ilovače“ na konkursu za ex-Jugoslaviju

izabran među tri najbolja teksta 2010. godine – MESS i Inicijativa za ljudska prava

Beograd. Održano scensko čitanje teksta u JDP 2010.

Autor je tekstova i reditelj predstava „Šejtanski krug“ i „Tamo gdje sunce zalazi“

koje su na 35. i 37. Teatarskom festivalu BiH

FEDRA Bugojno dobile Nagradu za na jbo l j u predstavu u cjelini.

Do sada je izdao dvije knjige drama „Šejtanski krug & Tamo gdje sunce izlazi“ i

„Boja krvi i ilovače i druge drame“ i zbirku pripovijetki „Kletva“. Časopis za teatar TMAČART iz Mostara je štampao dramu „Šejtanski krug“. Drama „Boja krvi i ilovače“ 2012. godine je prevedena na poljski jezik.

Dobitnik je Nagrade „Safet Ćišić“ za najboljeg menadžera u kulturi u BiH u 2013.

godini. Dobitnik je priznanja World Wigwam Organization za doprinos razvoju likovnih, muzičkih i scenskih umjetnosti u Bugojnu i BiH.

Zaposlen je u JU KSC Bugojno gdje obavlja funkciju direktora, a ujedno je i direktor

Teatarskog festivala BiH FEDRA, Susreta pozorišta/kazališta lutaka BiH i Bugojanskog lutkarskog bijenala (Bijenale jugoslovenskog lutkarstva).

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 17


KLOŠARENILO...

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 18


EDO VON KORJENIĆ, VON OVO VON ONO...

BIJEG OD LJUDI

Prijatelju, kad jednom, ojađen, pobjegneš u brda– od ljudi,

I kad te tamo opet snađe jad Kuda ćeš tada poći?

(Ošikami Micume) U teatar

prijateljima među lutke i glumce.

EDIN VON KORJENIĆ VON BUGOJNO

NEOBIČNI LJUDI IZ PROVINCIJE I u provinciji

ima interesantnih ljudi koji govore

sličnim jezikom našem.

KAKVI SMO MI TO LJUDI

Pjevamo da ubijemo

vrijeme

pa onda plačemo

da ga oživimo.

DORUČAK ZA NOVO DOBA

Dobro jutro u Bugojnu, glumice i glumci

i dobar tek

nemojte jutros zaboraviti popiti vaš lijek.

MRTVA PRIRODA

U mrtvoj prirodi cvjetaju samo

mrtve koprive u teatru

glumci osuđeni na smrt

poslije predstave u Little Bigu itekako ožive.

KAKO SE DVA LJUDOŽDERA VOLE U

TEATRU Pojedu

trećeg.

ČAROBNE USNE GLUMICE

Oprostite, čarobne usne,

što Vas ljubio nisam prošle godine slučajno

niste bili tu.

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 19


BUGOJNO U SRCU...

NARODNA OSNOVNA ŠKOLA-NAJSTARIJI OBRAZOVNI OBJEKAT U

GRADU

Na početku Ulice slobode, sa lijeve strane, nalazi se jedna od najstarijih zgrada u

našem gradu, sa žutom fasadom, na kojoj crnim slovima piše „Narodna osnovna škola 1887“. Iako je duboko zagazila u drugo stoljeće, izgrađena je u vrijeme

Austro-Ugarske monarhije, zgrada je u dobrom stanju. Svojim izgledom dominira ovim dijelom grada, pa kao takva privlači pažnju prolaznika, naočito onih koji prvi put borave u Bugojnu.

Priča o ovoj zgradi počela je prije 131 godinu, kada su, po nalogu tadašnje vlasti, krenuli radovi na izgradnji objekta u kojem će biti smještena osnovna škola. Već u

jesen 1887. godine škola je primila prve učenike. Na početku ih je bilo 30, ali je vremenom njihov broj rastao. Učitelji su stizali sa raznih strana i zadržavali bi se, uglavnom, tri godine, koliko bi im trajao mandatni period. Nakon toga bi bili

raspoređeni u neko drugo mjesto. Škola je bila četverorazredna, a dalje školovanje učenici bi mogli nastaviti u nekom

većem gradu, najčešće, Sarajevu. U to vrijeme, malo ih se odlučivalo na takav korak. Izuzetak su bila djeca bugojanskih Jevreja, čiji su očevi, uglavnom, bili trgovci, pa ih je većina upisivala trgovačku školu.

Prema raspoloživim podacima, Narodna osnovna škola Bugojno radila je neprekidno sve do 1941. godine. Odmah nakon Drugog svjetskog rata, već 1946. godine, u

ovoj zgradi je ponovo uspostavljen nastavni proces. Formirana je Osnovna škola „Vojin Paleksić“ koja je, nakon reforme školstva, počela raditi po osmorazrednom programu.

Zgrada nekadašnje Narodne osnovne škole, brzo se pokazalo, nije mogla zadovoljiti potrebe učenika, čiji je broj, početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, vrtoglavo

rastao. Zbog toga se pristupilo izgradnji dodatnih objekata, u kojima su danas smještena komunalna preduzeća. Osnovna škola „Vojin Paleksić“ je, svojevremeno, imala blizu 2000 učenika, i bila

najveća obrazovna ustanova na području bugojanske općine. Nastava se morala organizovati u tri smjene, jer su školski kapaciteti bili sve više prebukirani. Tek

izgradnjom nove školske zgrade 1979. godine, sa kabinetima i fiskulturnom salom, koja se nalazi neposredno uz stadion na Hendeku, stvoreni su optimalni uvjeti za rad.

Nakon toga, u staru zgradu, kao i druge školske objekte, preselilo se Komunalno preduzeće „Napredak“. Zgrada Narodne osnovne škole, 17 godina kasnije,

početkom 1996. godine, ponovo je postala obrazovna ustanova. U nju je preseljena Osnovna muzička škola koja se i danas nalazi na ovom mjestu. Tako je ova zgrada najstariji obrazovni objekat u Bugojnu. U njoj se već 113

godina odvija nastava. Punih 92 godine znanje su sticale brojne generacije bugojanskih osnovaca, dok se već 21 godinu u njoj školuju mladi nadareni

muzičari.

Obrad Kisić

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 20


RAZOTKRIVANJE POSLOVICE...

NIČIJA NIJE DO ZORE SJALA

U jednoj velikoj udolini, duboko u planini živjeli su mještani sela

Gornja Udolina. Niko se nikada nije zapitao otkud taj naziv selu i

kako neka dolina može biti gornja, a opet neka donja. Što je najzanimljivije, nije ni

postojalo drugo selo na planini, niti druga udolina.

Bili su sami i bezbrižni. Ženili su se iz podnožja tako što su krali

djevojke. Obično su ih krali oko ponoći, kad mještani tog sela, pogase svijeće lojanice. Odu tako

u podnožje planine u neko selo kojih je bilo mnogo načičkanih po

čitavom polju. Zagledaju se u djevojku, prate je do kuće, a onda, kada se svijeća u toj kući

utrne, upadali su tiho, zatvarali djevojci usta i iznosili je iz kuće.

Uzjahali bi na konju i vraćali se u Gornju Udolinu. Bili su stasiti momci, veseli, tako da bi se i

djevojke vremenom mirile sa sudbinom i postajale dio sela.

Kad je mladi Neven stasao, krenuo je u podnožje, jer je na

sebi osjetio da mu treba žena. Vrpoljio bi se u krevetu, maštajući nejasno kako sa

njim, u istom krevetu leži neka djevojka. Nije imao lik pred očima, ali je znao da je djevojka. Zajedno sa Katmerom, nedavno oženjenim muškarcem, spustio se do

jednog sela. Virili su iz šumarka, čekajući da se pojave djevojke. Čekali su i čekali, a onda je Katmer rekao: „Uh, tek sam vidio, ne prolaze one ovim putevima, kako sam samo nevješt u promišljanju i nejasan u određivanju pravaca kretanja.“ Neven je

samo slegnuo ramenima i krenuo za njim. Čula se graja, kriska, vriska, cika, smijeh. Deset djevojaka se kupalo na rijeci. Ugledao je jednu djevojku duge plave kose i

očiju boje jutra. „Katmere, ošamari me.“ Ovaj ga je pogledao i snažno ga ošamario. Pao je Neven kao pokošen, otresao

glavom i ponovo pogledao u pravcu djevojaka. Istina, nije san. Čekali su noć da je ukradu. Došla je ponoć, ali svijeća u sobi je gorjela. Vratili su se u planinu.

Starješina im je rekao da čekaju dalje iza ponoći, ako treba da zoru dočekaju. Vratili su se i čekali. Ponoć. Svjetlost iz sobe. Prolazi noć. Svjetlost iz sobe. Odjednom prozor utonu u mrak, a zora ni na vidiku. Sačekali su još malo, a onda se tiho

prikrali, ukrali djevojku, skočili na konje i pravac planine. Starješina se smješkao rekavši: „Ničija nije do zore sjala.“

Ova rečenica je postala narodna poslovica, a danas se koristi kada želiš ukrasti djevojku, a gori svijeća, pa se ugasi prije zore i ti je ukradeš.

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 21


OBAZIRANJA...

FEDRO: Što je upeklo. Bože sačuvaj.

FEDRINICA: Ne može niko čovjeku ugoditi.

FEDRO: Ne kontam šta hoćeš reći. FEDRINICA: Govorim tebi. Ne valja ti kad je hladno, ne valja kad je vruće.

FEDRO: Ne kažem da ne valja, samo konstatujem.

FEDRINICA: Budi precizniji u konstataciji.

FEDRO: Neko je ustao na lijevu nogu.

FEDRINICA: Uvijek ustajem na lijevu, spavam lijevo. FEDRO: Zavisi kako gledaš.

FEDRINICA: Ti si ujagmio desnu stranu.

FEDRO: Jah, koji je dan danas?

FEDRINICA: Srijeda.

FEDRO: Hah, pa sutra je Festival.

FEDRINICA: Jedva čekam. FEDRO: I ja, eto nam opet stare raje.

FEDRINICA: Nisu svi stara raja.

FEDRO: Ko nije?

FEDRINICA: Pa, Hlivnjaci.

FEDRO: Čuj, Hlivnjaci, nije Hlivno nego Livno. FEDRINICA: Ne hvataj me za svaku riječ.

FEDRO: Pazi brate kad pričaš, hoš negdje izletit, pa bruka.

FEDRINICA: Ja to među nama.

FEDRO: Pazi gdje god da si, i zidovi imaju uši.

FEDRINICA: Šta zidovi... Nisam ti ja brat... Čudna čojeka, čudna festivalskog čojeka...

Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 22


DIREKTOR FESTIVALA:

Vahid Duraković

KOORDINATOR FESTIVALA:

Sanel Ugarak

PR FESTIVALA:

Edna Supur

REDAKCIJA BILTENA:

Nedžad Milanović, urednik

Vedrana Kisić, tehnički urednik

Suad Velagić

Medina Spahić

Amel Ugarak

Mirzet Ždralović, fotograf

Kemal Bašić, kritika

SARADNICI:

Jasmina Mlaćo Durek

Melisa Sabitović

Samir Nuhić

Almir Mujagić

Ermina Musić

Senada Milanović

Hamira Sultanović

Ajla Kurtović

SELEKTOR:

Prof. dr. Nedžad Ibrahimović

STRUČNI ŽIRI:

Jelena Trepetova-Kostić

Nedžad Fejzić

Dragan Komadina

MODERATOR OKRUGLIH

STOLOVA:

Strajo Krsmanović

ORGANIZACIONI ODBOR:

Hasan Ajkunić-predsjednik

Senada Milanović

Suad Velagić

Edin Ćatić Bato

Ermina Musić

Sanel Ugarak

Nedžad Milanović

Sead Karahodžić

Antonio Džolan

Samir Nuhić

Vahid Duraković

UREDNIK I INTERNET

STRANICE:

Edin Ćatić Bato

VANJSKI SARADNICI:

Maida May

Edo Korjenić

Obrad Kisić

VAŽNI BROJEVI I SERVISNE INFORMACIJE:

POLICIJA 122– VATROGASCI 123-HITNA POMOĆ-124 PORTIRNICA KSC-a 030/509-722– AUTOBUSNA STANICA 030/251-789-MOTEL GENEX

030/254-023-DIREKTOR FESTIVALA 030/509-720-UREDNIK BILTENA 061/796-877– KOORDINATOR FESTIVALA 061/639-647

Preporučujemo vam da svratite na osvježenje u Caffe HOLLYWOOD i Pizzeria LITTLE BIG (plato KSC-a).

TEHNIČKA EKIPA:

Senad Imamović Struja

Edin Ćatić Bato

Azem Duraković

Jusuf Hozić Caci

ŽIRI PUBLIKE:

Alma Jusufbegović

Sanela Kolovrat

Ratko Kolovrat

Aida Bešlagić

Edin Korjenić

Dubravka Vukadin

Demir Džaferović

Vanda Herceg

Mirsada Hadžiabulić

Elma Bevrnja

UMJETNIČKO VIJEĆE FESTIVALA:

Vahid Duraković

Jesenko Muzaferija

Željko Milošević

Suad Velagić

Senada Milanović

Aleksandar Pejaković

Saša Grabovac

Dragana Đedović

DIZAJN-PLAKAT-NASLOVNICA:

Antonio Džolan

Documents

Zadovoljstvo nelagode! 1.pdf · 20,30 - Teatar TOTAL Visoko ĆELAVA PJEVAČICA (Eugene Ionesco), Režija: Jesenko Muzaferija, Pozorišna dvorana 21,45 - Okrugli sto, Mala sala SUBOTA,