Zagreb, 15. srpnja 2018. Broj 480/481 · je u konačnici usvojeno. No tinta se, vjero - jatno, nije ni osušila na novoj odluci, a zaprimili smo zahtjev za novom korekci-jom kojom

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. srpnja 2018. • Broj 480/481

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Mirovinska reforma mora ići u korist radnika i umirovljenika, a ne na njihovu štetu!Str. 3. - 5.




OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika: Mladen Novosel

Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj

Novinarka: Marijana Tomić

Redakcija: Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica: Đurđica Pavlović

Tajnica: Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052

Telefax: (01) 46 55 040

E-mail: [email protected] [email protected]

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Savez samostalnih sindikat Hrvatske posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka pretplatnika Sindikalne akcije. Napominjemo da se prikupljeni osobni podaci obrađuju u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

Socijalni dijalog – produbljivanje forme bez sadržaja

U prošlom smo se broju osvrnuli na izmjenu Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapo-

šljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. i konstatirali da je, u određenim uvjetima, moglo biti i gore od onoga što je u konačnici usvojeno. No tinta se, vjero-jatno, nije ni osušila na novoj odluci, a zaprimili smo zahtjev za novom korekci-jom kojom se broj dozvola u graditeljstvu povećava s 10.770 na 11.710, u brodograd-nji s 1.408 na 1.508, u turizmu i ugosti-teljstvu sa 7.660 na 7.930, u prometu sa 765 na 1.415, u zdravstvu sa 70 na 75, u prehrambenoj industriji s 580 na 584 i u poljoprivredi i šumarstvu s 260 na 372, čime ukupni broj dozvola od početnih 31.000 raste na 37.907. I pitanje je - je li tu kraj!? Najdramatičnije povećanje bilježi se u prometu (riječ je, većinom, o vozačima teretnoga vozila, te o vozačima autobusa), gotovo dvostruko, pritom Vladu uopće ne zanima kako je došlo do tolike potra-žnje, odnosno zašto nezaposleni vozači ne žele prihvatiti poslove za neke poslo-davce, a druge se nezaposlene osobe ne žele prekvalificirati za to, čini se, traženo zanimanje.

Mišljenje na obje izmjene zatraženo je kao pisano očitovanje, bez sastanaka i dija-loga o tome što se to u politici zapošljava-nja radi pogrešno. A kvota za ovu godinu od gotovo 40.000 stranih radnika jasan je pokazatelj da se ne radi dobro. Naše je, više puta isticano mišljenje, kako Hrvatski zavod za zapošljavanje ne odrađuje svoju temeljnu funkciju – posredovanje pri zapošljavanju – niti Vlada vodi politiku zapošljavanja kao integriranu politiku. Naime, odbijanje poslova i prekvalifikacije u neposrednoj je vezi s (ne)primjereno-šću plaća i ostalih uvjeta rada u određe-nim sektorima. Na oba smo se zahtjeva za izmjenom odluke očitovali negativno (uz obrazloženje) što Vladu, naravno, nije spriječilo da prvu izmjenu usvoji, a sigurno će i ovu drugu. No, izostanak želje da sa socijalnim partnerima vodi dijalog

što se i kako može (u)činiti jasno govori o tome kako ih mišljenje sindikata uopće ne zanima. Ističemo „sindikata“ jer HUP, ali i obje komore, imaju otvorena vrata (ne samo prema ministarstvu gospodarstva nego i ministarstvu rada) za održavanjem sastanaka o problemima u praksi na koje se drugi socijalni partner ne poziva.

Formalan socijalni dijalog, bez sadr-žaja, nastavlja se i u drugim javnim poli-tikama kakva je, primjerice, mirovin-ska reforma - za nas jedno od ključnih područja našega djelovanja. U ovome broju Sindikalne akcije možete o tome pročitati više, a neki od vas su i sami imali priliku sudjelovati u aktivnosti koju su tri sindikalne središnjice organizirale na Markovu trgu kako bi i Vladu i zastu-pnike u Hrvatskome saboru, ali i javnost, upoznali s neprihvatljivim načinom dosa-dašnjega rada na reformi, te sa svojim stajalištima.

I u drugim, nama važnim područ-jima, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS) ima isti način rada – povremeno sazvati sastanak, prikazati prezentaciju o nekoj temi, i ignorirati sve što sindikalisti kažu ili traže. Tako je u vezi s našim zahtjevom za izmjenom Zakona o minimalnoj plaći, MRMS organizirao savjetodavne okrugle stolove (ma što to značilo!) u Zagrebu, Otočcu, Vukovaru, Čakovcu i Splitu. Na svim je skupovima MRMS od nas čuo ono isto što je čuo na prvom sastanku, u Zagrebu. Osnovana je i radna skupina za izmjenu Zakona, čiji je rad trebao utjecati i na Uredbu o visini minimalne plaće za 2019. godinu, no već mjesec i pol nije održan ni prvi sastanak. A jedna od najava je bila da Vlada želi Uredbu usvojiti u rujnu kako bi poslo-davci na vrijeme mogli planirati sljedeću poslovnu godinu.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava doslovno provodi onu staru: Ako ne želiš riješiti neki problem, osnuj komi-siju!

Glavna urednica

Događaji

Mirovinska reforma mora ići u korist radnika i umirovljenika, a ne na njihovu štetu!

SSSH, Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Hrvatska udruga radnič-kih sindikata (HURS) održali su

12. srpnja, na Markovu trgu u Zagrebu, akciju protiv prijedloga mirovinske reforme. Predstavnici triju sindikalnih središnjica, među kojima su bili i radnici odjeveni u svoja radna odijela, dijelili su saborskim zastupnicima i ministrima letke i tekst otvorenoga pisma upuće-noga predsjedniku Vlade RH, predsjed-niku Hrvatskoga sabora, ministru rada i mirovinskoga sustava i zastupnicima u Hrvatskome saboru.

Tekst otvorenoga pisma sadrži sindikalni odgovor na prijedloge miro-vinske reforme koje je dosad predsta-vila Vlada RH, uključujući i argumente zbog kojih ubrzanje podizanja dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, kao i povećanje penalizacije prijevremenih mirovina, sindikatima nisu prihvatljivi. Sindikalne središnjice podržavaju poti-canje dužeg ostanka u svijetu rada, ali

smatraju kako se ono mora postići poticajima, a ne kaznama, te na način da se prvo stvore uvjeti da većina radnika može ostati raditi do 65 godina starosti, a potom da, oni koji to mogu i žele, nastave raditi i duže. Predložene mjere taj učinak neće postići, ali će umjesto toga povećati priliv novih umirovljenika i pritisak na rashode mirovinskoga sustava. Istaknuta je i nepri-mjerenost dosadašnjega načina vođenja procesa, jer su sindikalne središnjice, kao legalni i legitimni pred-stavnici radnika kojih se mirovinska reforma najviše i tiče, dosad u reformu bile uključene samo na razini forme. Socijalnim partne-rima i stručnjacima u radnoj skupini Vlada samo povremeno prikazuje svoje prezentacije, a pravoga dijaloga uopće nema.

- Mirovinska reforma ne vodi se kroz socijalni dijalog već između stranaka na vlasti, koje se nisu pripremile za izmjenu bilo kojeg mirovinskog zakona. Mi inzisti-

ramo da se rad na reformi vrati u radnu skupinu, jer sindikati, kao socijalni partneri, dosad nisu dobili mogućnost ozbiljne rasprave o Vladinim prijedlozima. To nije socijalni dijalog, poručio je, tom prilikom, Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

PRIJEDLOZI VLADE RH NAŠA STAJALIŠTA I ZAHTJEVI

Uvjet dobi za starosnu mirovinu zakonski vratiti na 65 godina. Očekivano trajanje života u RH i dalje je kraće za oko 3 godine, a očekivano trajanje zdravog života nakon 65. godine dvostruko je kraće od prosjeka EU, koji zapravo dižu razvijene zemlje. Nama usporedive zemlje još nisu dosegle ni 65 godina kao uvjet za mirovinu. Postaviti letvicu visoko, ne znači i da će je ljudi uspijevati preskakati!

Ubrzanje podizanja dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 67 godina (umjesto od 2038., već od 2031. godine), uz prethodno ubrzanje izjednačavanja žena s muškarcima (umjesto od 2030., već od 2027. godine).

Penalizaciju ostaviti kakva jest, jer je pravednija (osim o dobi ovisi i o godinama mirovinskog staža). Prijevremeno umirovljenje najčešće nije izbor radnika, pa tražimo penalizaciju poslodavaca (uključujući i državu) koji radnike šalju u prijevremenu mirovinu.

Zadržati isti uvjet dobi jer je 41 godina staža sasvim dovoljna da bi radnik zaslužio mirovinu bez penalizacije, ako više ne može raditi.

Stimulaciju treba omogućiti svima, pod istim uvjetima, za duži ostanak u svijetu rada, nakon što ispune zakonske uvjete.

Podržavamo pravo osiguranika na izbor povoljnije opcije, ali smatramo da je, s obzirom na iznesene podatke i teze, nužno temeljito preispitati postojeći model mirovinske štednje u II. stupu.

Povećanje penalizacije prijevremenih starosnih mirovina jer se predlaže trajno umanjenje prijevremenih starosnih mirovina umjesto prema skali od 0,10% do 0,34% po mjesecu ranijeg odlaska (ovisno o godinama staža), linearno 0,34% po mjesecu neovisno o godinama staža.

Pooštravanje kriterija za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, sa 60 g. starosti i 41 g. staža, na 61 g. starosti (2019.) te potom 62 g. starosti (2027.).

Stimulacija za duži ostanak u svijetu rada ostaje samo za osobe sa 65 godina života i 35 godina mirovinskog staža koje prvi put stječu mirovinu (povećanje polaznog gfaktora s 0,15% na 0,34% za svaki mjesec dužeg ostanka).

Pravo na izbor osiguranika u I. i II. mirovinskom stupu na povrat samo u I. stup prilikom umirovljenja, ako mu je to povoljnije.

otvoreno pismo i letak urudžbirani su u Hrvatskome saboru i Vladi RH

sindikalna akcija | 3

Događaji

Otvoreno pismo sindikalnih središnjica o mirovinskoj reformi

Tri sindikalne središnjice, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindi-

kati (NHS) i Hrvatska udruga radničkih sindikata Hrvatske (HURS), uputili su 12. srpnja otvoreno pismo u vezi s mirovin-skom reformom predsjedniku Vlade RH, predsjedniku Hrvatskoga sabora, ministru rada i mirovinskoga sustava, te saborskim zastupnicima. Otvoreno pismo sindikalna je reakcija na dosadašnji tijek trenutne mirovinske reforme, uključujući prijedloge koje je dosad iznijela Vlada, kao i način na koji se cijeli proces vodi. U nastavku donosimo sažetak sadržaja otvorenoga pisma.

O načinu kako se vodi reformaIako smo tražili osnivanje radne skupine za mirovinsku reformu još prije godinu dana, kako bi bilo dovoljno vremena za priku-pljanje podataka, izradu analiza i postizanje društvenog konsenzusa o reformi i njezi-nim mjerama, radna skupina osnovana je tek nedavno, te je održala samo dva kraća sastanka (potkraj svibnja i lipnja lipnja).

Iako Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS) ističe kako „priprema paket mirovinskih zakona u suradnji sa socijalnim partnerima“, to nije istina. U radnoj skupini ne vodi se dijalog, nego su njezini članovi, uključujući i predstav-nike sindikata, samo skupina ljudi kojima MRMS, kao predlagatelj reforme, bez anali-tike i argumenata, povremeno prikazuje svoje prezentacije – ni manje ni više!

Duži ostanak u svijetu radaRazumijemo i podupiremo potrebu dužeg ostanka u svijetu rada, te nam je prihvat-ljiva svaka financijska stimulacija radnika da nastave raditi i nakon stjecanja nekog od uvjeta za umirovljenje, a koja ih ne diskri-minira prema uvjetima umirovljenja.

Stoga podržavamo povećanje pola-znog faktora za određivanje starosne miro-vine za osobu koja prvi put stječe mirovinu i ima 65 godina života i 35 godina staža, s 0,15 na 0,34 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu. Međutim, tražimo da se za žene koje se još uvijek nalaze u prije-laznom razdoblju izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu s muškarcima zahtjev dobi prilagodi njihovu prijelaznom razdoblju. Također, tražimo zadržavanje

stimulacije i za korisnike starosne miro-vine za dugogodišnjeg osiguranika. Ove zahtjeve temeljimo na načelima pravedno-sti i nediskriminacije.

Uz to, tražimo brisanje članka 50. Zakona o obveznom zdravstvenom osigu-ranju prema kojemu cjelokupan teret bolo-vanja radnika starijeg od 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ide na teret poslodavca, jer je ovo nespojivo s potica-njem dužeg ostanka u svijetu rada.

Neprihvatljivo nam je, međutim, podizanje dobi (sa 60 na 61, te potom na 62 godine) za starosnu mirovinu za dugo-godišnjeg osiguranika, jer smatramo kako osoba s najmanje 41 godinom staža osigu-ranja u efektivnom trajanju i 60 godina života, zaslužuje pravo na umirovljenje bez penalizacije ako se ne osjeća sposobnom više raditi.

Ubrzanje podizanja dobi za odlazak u mirovinu na 67 godinaMirovinska reforma mora uvažavati okru-ženje u kojemu živimo i radimo, a pose-bice očekivano trajanje života, te očeki-vano trajanje života u zdravlju. Stoga ne prihvaćamo brže izjednačavanje uvjeta dobi za mirovinu za žene i muškarce, kao ni ubrzanje podizanja dobi za odlazak u mirovinu za oba spola na 67 godina (umjesto 2038., Vlada sada predlaže da se to dogodi već 2031. g.).

Umjesto toga, tražimo zakonski povratak na 65 godina kao uvjet za ostva-rivanje starosne mirovine, sve dok Hrvat-ska ne zabilježi pozitivna kretanja u traja-nju života i života u zdravlju u odnosu na prosjek EU i usporedive zemlje.

Naime, očekivano trajanje života u Hrvatskoj 2016. g. bilo je za 2,8 godina kraće od prosjeka EU, s time da europski prosjek dižu razvijenije zapadne i sjeverne članice. Dio nama usporedivih zemalja još uvijek nije došao niti do 65 godina kao uvjeta za starosnu mirovinu.

Očekivano trajanje života u zdrav-lju nakon 65. godine života u Hrvatskoj je 2016. g. iznosilo samo 5,2 godine za muškarce i 4,9 za žene, naspram prosjeka EU od 9,8 godina za muškarce i 10,1 za žene.

Vlada RH nije iznijela niti jedan argument koji bi potkrijepio prijedlog

ranijeg prelaska na rad do 67 godina za oba spola!

U Hrvatskoj je 2017. godini stopa zaposlenosti dobne skupine od 25 do 54 godine starosti iznosila 74,9 posto, a dobne skupine od 55 do 64 godine starosti 40,3 posto, dok je prosjek EU za dobnu skupinu od 25 do 54 godine starosti iznosio 79,7 posto, a za dobnu skupinu od 55 do 64 godine starosti iznosi 57,1 posto.

Riječ je, u pravilu, o neprilagođenosti radnih mjesta starijim radnicima, posebice u nekim sektorima, nevoljkosti poslodavaca da zadrže starije radnike, opet posebice u nekim sektorima, nemogućnosti starijih radnika da sudjeluju u različitim oblicima edukacije i dr. Sve su to prepreke koje je potrebno sustavno otklanjati, za što se kori-ste prijelazna razdoblja. Poticanje dužeg ostanka u svijetu rada stoga bi ponajprije trebalo usmjeriti na ovu skupinu, odno-sno prvo omogućiti većini radnika zaista i raditi do 65 godina starosti, a tek kad se takvi uvjeti ostvare razmišljati o daljnjem podizanju dobne granice.

Destimuliranje prijevremenog umirovljenjaNeprihvatljiv nam je prijedlog većeg umanjenja mirovina zbog odlaska u prije-vremenu starosnu mirovinu linearno za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirov-ljenja. Već je i sadašnji model dovoljno destimulativan.

Poznato je kako odlazak u prijevre-menu starosnu mirovinu najčešće nije izbor radnika već ga poslodavac šalje u mirovinu čim navrši prvi uvjet. Stoga tražimo da se umjesto radnika kazni (penalizira) poslo-davca (uključujući državu) koji radnika šalje u prijevremenu mirovinu, a to je mjera koja postoji u nekim zemljama.

Proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinuAko radnik može i želi nastaviti raditi, a poslodavac ima potrebu za njegovim radom, radnika treba zadržati u radnom odnosu, a ne umiroviti ga uz zadržavanje radnoga mjesta.

Temeljni cilj reforme je postići održi-vost sustava (smanjivanjem priljeva novih umirovljenika) i osigurati adekvatnost mirovina. S obzirom na ciljeve, prijedlog

4 | sindikalna akcija

Događaji

Istodobno, u Zagrebu i Rijeci, Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvat-ske (SOMK), organizirao je 14. lipnja

prosvjede pod nazivom ZA dostojanstveni rad i starost - NE radu do 67. Zaposleni u predškolskim ustanovama, medijima i kulturi suprotstavili su se podizanju dobi za umirovljenje iznad 65, te, još jedan-put, upozorili na uvjete rada koji im naru-šavaju zdravlje. Podržale su ih i brojne kolegice i kolege iz drugih sindikata, kao i srodnog mađarskog, te Europske i Međunarodne federacije sindikata javnih službi.

- „Obaveze, dužnosti, zahtjevi sve veći – samo osmijeh djeteta naše boljke ne liječi“, „Kada odgojitelja boli grlo, kad mu kičma strada, bit će više bolovanja, nego rada!“ „Moj rad nije samo igra – upoznaj moje zanimanje“, „Čekaj… to nije tvoja pelena, nego moja“, „Poštujte naše znanje - odgojitelj prvi učitelj“ – neki su od transparenata koji su vrlo slikovito dočarali razloge prosvjeda i probleme.

- Shvatite nas, konačno, ozbiljno, jer ovo o čemu mi pričamo je kršenje temelj-nih ljudskih i ustavnih prava! – poručila je sindikalna povjerenica SOMK-a u DV Rijeka Ingrid Čavić.

Od Vlade RH i Hrvatskoga sabora prosvjednici su tražili pravo na punu starosnu mirovinu sa 65 godina starosti – protiv su bilo kakvog podizanja dobi za umirovljenje iznad te granice; proti-vili su se povećanju penalizacije prije-vremenih mirovina, jer odgajatelji u njih

idu samo kad zaista više ne mogu raditi; umjesto toga, tražili su ozbiljnu analizu uvjeta rada odgojitelja i njihova učinka na zdravlje; tražili su ispitivanje mogućnosti uvođenja beneficiranoga radnoga staža za odgojitelje; tražili su da se Državni peda-goški standard napokon počne primje-njivati u svim segmentima, u cijelosti i bez odgađanja; tražili su izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju tako što bi se uspostavili mehanizmi koji će osigurati da jedinice lokalne uprave i samouprave poštuju i provode Državni pedagoški standard.

Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske

ZA dostojanstveni rad i starost - NE radu do 67.

Zagreb Rijeka

smatramo kontraproduktivnim, čak i nerazumnim. Svjesni smo problema niskih mirovina i zbog toga smo prihvatili mogućnost rada korisnika starosnih mirovina, ali ovaj prijed-log ne smatramo korakom u pravom smjeru. Naime, za očekivati je da će se ovime poticati poslodavce na slanje radnika u prijevremenu mirovinu, te ih uzimati u radni odnos po flek-sibilnijim oblicima ugovora o radu (što je nelojalna konkurencija radni-cima), ali će se poticati i radnike na odlazak u prijevremenu mirovinu.

Rješavanje problema dodatka od 27 postoBez ikakve najave, još i prije prezen-tacije članovima RS na drugom sastanku, javnosti je predstavljen prijedlog davanja prava izbora budu-ćim umirovljenicima između ostanka u oba mirovinska stupa bez prava na dodatak od 27 posto ili povratka iz II. u I. stup, ovisno o tome što im se više isplati.

Na sastanku RS, MRMS je naveo kako se očekuje da će za 97 posto osiguranika povratak u I. stup biti povoljnija mogućnost, povoljnije pravo, a da će samo 3 posto osigura-nika s najvišim primanjima ostvariti višu mirovinu zahvaljujući izdvaja-nju i u II. stup. To pokazuje da uvođe-nje II. stupa nije ispunilo očekivanja, a pritom je s gotovo 6 mlrd. kuna tran-zicijskog troška godišnje, preskup za Proračun.

Iako smatramo kako je država odgovorna osigurati da nitko nema manju mirovinu zbog toga što je bio prisiljen dio svoga doprinosa uplaćivati u II. stup, predloženo rješenje, osim što dovodi u pitanje smisao opstanka II. stupa, dugoročno će povećati teret mirovinskog sustava za javne financije, odnosno stvoriti dodatni trošak, a samo zato da bi se postigla razina mirovina koju bi kori-snici imali i da II. stup nije uveden.

Navedeno ukazuje na potrebu preispitivanja modela, jer ako II. stup, čak i unatoč izdašnim držav-nim subvencijama, neće ostvariti više mirovine za ogromnu većinu budućih korisnika, potrebno je posve ozbiljno razmotriti svrsishodnost njegova opstanka.


Događaji

SSSH je u travnju 2018. godine proveo telefonsko istraživanje o zadovolj-stvu radnim mjestom i pojedinim

uvjetima rada u Hrvatskoj. Zanimalo nas je što ljude čini zadovoljnima, odnosno nezadovoljnima na radnome mjestu, te koji su to faktori koji utječu na to. Naime, u situaciji u kojoj hrvatski radnici u potrazi za bolje plaćenim, sigurnijim i kvalitetnijim poslovima sve više odlaze u inozemstvo, a poslodavci istodobno muku muče sa popunjavanjem slobodnih radnih mjesta, pitanje zadovoljstva radnim mjestom prestaje biti subjektivno pitanje osobne situacije radnika i postaje prvo-razredni politički prioritet. Hrvatska mora ponovno postati zemlja koja može svojim građanima nuditi konkurentne uvjete rada. Hrvatska mora postati zemlja zadovoljnih radnika, jer bez zadovoljnih radnika nema zadovoljnih građana, a bez zadovoljnih građana nema zemlje koja ostvaruje svoj puni potencijal.

Iako smo svi različiti, pa su tako različiti i zahtjevi poslova koje obavljamo, ovo smo istraživanje temeljili na pret-postavci da su svim ljudima zajedničke neke temeljne potrebe, te da rad mora biti dizajniran na način da zadovoljava te potrebe. Istraživanje je poslužilo i kao podloga za Rad po mjeri čovjeka – zaokruženi koncept različitih dimenzija koje čine kvalitetno radno mjesto. No istraživanje je isto tako i poticaj tome da kao društvo, radnici i sindikat ponovno počnemo problematizirati kvalitetu radnih mjesta i tražiti bolje uvjete rada, nakon što godinama za to, zbog visoke nezaposleno-sti, ekonomske krize i imperativa poticanja gospodarstva, nije bilo prostora.

Istraživanje je pokazalo kako su radnici u Hrvatskoj još uvijek zadovolj-niji činjenicom da uopće rade nego što su zadovoljni svojim radnim mjestom. Naime, upitani koliko su zadovoljni plaćom, mogućnošću planiranja budućno-

sti i ponuđenom edukacijom na radnome mjestu, ispitanici su se uglavnom izjašnja-vali prosječnom ocjenom 3: – Niti sam zadovoljan/niti nezadovoljan. Uz to, ispi-tanici su također u pravilu izražavali veće zadovoljstvo dimenzijama koje se odnose na prirodu posla i atmosferu na radnome mjestu, nego onima koje su u izravnoj vezi sa radničkim pravima, kao što su to radno vrijeme ili zaštita zdravlja.

No krenimo redom: - U istraživanju je sudjelovalo 500

ispitanika iz cijele Hrvatske u dobi od 15-64 godine života. Istraživanjem smo obuhvatili ne samo one koji su u radnom odnosu, već i sve one koji su u proteklih godinu dana obavljali rad za koji su bili plaćeni u trajanju od najmanje tri mjeseca. Zanimljivo je vidjeti kako izgleda struk-tura takvih ispitanika prema tipu ugovora/radnog angažmana:

- Na pitanje koliko su zadovoljni svojim radnim mjestom, najviše ispitanika svoje je zadovoljstvo ocijenilo ocjenom 4: - Uglavnom sam zadovoljan/a, njih 47%. Postotak od 70% ispitanika koji su izra-zili svoje relativno zadovoljstvo radnim mjestom (uglavnom ili u potpunosti zadovoljan) otprilike se poklapa sa drugim istraživanjima, primjerice, Njemačkoga gospodarskog instituta iz 2015. i Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (2016.). Takav rezultat, među-tim, smješta Hrvatsku na dno ljestvice zadovoljstva kvalitetom svojega radnoga mjesta. Od radnika u Hrvatskoj neza-dovoljniji su samo oni u Grčkoj. Prosjek radnika koji su zadovoljni svojim radnim mjestom na razini Europske unije iznosio je čak 86%. Također, važno je uočiti kako se u Hrvatskoj kao potpuno zadovoljna svojim radnim mjestom izjašnjava tek

Istraživanje SSSH o percepciji kvalitete radnih mjesta

Radnici u Hrvatskoj zadovoljniji činjenicom da uopće rade, nego što su zadovoljni svojim radnim mjestom

Nešto drugo

Autorski ugovor

Rad preko digitalne platforme

Ugovor o radu s agencijom za privremeno zapošljavanje

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Ugovor o djelu

Ugovor o radu na određeno vrijeme koji se ne obnavlja

Sezonski posao

Studentski ugovor

Ugovor o radu na određeno vrijeme koji se obnavlja

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme


Događajisvaka peta osoba (22%), u Njemačkoj je to, primjerice, svaka treća.

- Za zadovoljstvo na radnome mjestu važno je raditi u struci i na radnome mjestu koje traži stečenu razinu obrazo-vanja. Kao faktore koji su najvažniji za zadovoljstvom radnim mjestom ispitanici su navodili, redom: plaću, edukaciju, te pravedno postupanje nadređenih. Kada smo pak pitali da ocijene svoje trenutno radno mjesto s obzirom na navedene faktore, niti jedan se od tih faktora nije našao pri vrhu. Ispitanici su najviše navo-dili kako na svojemu radnome mjestu mogu koristiti svoja znanja i vještine, te da na poslu prevladavaju korektni odnosi među kolegama. Činjenica da su ispitanici pokazivali ambivalentni odnos prema radničkim pravima, kao što su radno vrijeme i zaštita zdravlja, govori o potrebi podizanja svijesti o važnosti zaštite prava koje smo već izborili. Podaci o niskom zadovoljstvu radnim mjestom neodvojivi su od činjenice da sa 39,7 sati tjedno radimo 2,8 sati više od prosjeka Europske unije, te da imamo najnižu ravnotežu radnoga i privatnoga života među svim članicama EU. Naime, prema podacima Eurostata iz 2016. uvjerljivo smo prvi prema broju zaposlenih koji su barem nekoliko puta mjesečno preumorni da bi nakon posla mogli obavljati kućan-ske poslove (81%), a čak 68% hrvatskih radnika zbog vremena koje provode na poslu ima teškoća u ispunjavanju obitelj-skih obveza, dok je europski prosjek 38%. U sklopu istraživanja koje je proveo SSSH, ispitanici koji rade u privatnom sektoru više su navodili da radno vrijeme ometa kvalitetu njihova privatnoga života od onih u javnom sektoru.

- Ispitanici kod čijih je poslodavaca aktivan sindikat zadovoljniji su od onih kod čijih to nije. Također, ispitanici koji su obuhvaćeni kolektivnim ugovorom značajno su zadovoljniji od onih koji nisu.

- U pogledu rada na određeno, gdje Hrvatska na razini Europske unije bilježi najveći porast udjela takvih ugovora (20.7% u 2017. godini, prema podacima Eurostata, dok je europski prosjek stabilan na 14%), istraživanje je potvrdilo izrazito nepovoljan i nesiguran položaj takvih radnika. Ispi-tanici koji su izjavili da im se ugovori na određeno obnavljaju, u prosjeku su takav ugovor sklopili pet puta, a među ugovo-

rima prevladavaju oni do šest mjeseci i kraći – ugovori se najčešće sklapaju na jedan, tri, šest ili 12 mjeseci. Ovaj podatak treba promatrati u svjetlu činjenice da je Hrvatska europski rekorder po ugovorima u trajanju do tri mjeseca čija udio ubrzano raste od 2014. godine i 2017. iznosi 7,1% (europski prosjek je 2,3%). Međutim, ono što je bitan nalaz našeg istraživanja jest koliko je sigurnost radnoga mjesta doista važna za zadovoljstvo radnim mjestom. Ispitanici koji su izjavili da rade na ugovor na određeno koji se kontinuirano obnav-lja (produžuje), ujedno su se pokazali kao najnezadovoljniji. Osim što su pokazali generalno značajno niže zadovoljstvo radnim mjestom u odnosu na ispitanike na drugim tipovima ugovora, takvi ispitanici također su bili i manje zadovoljni plaćom, ne osjećaju se kao da mogu napredovati ili biti nagrađeni za svoj rad, te smatraju kako imaju znatno manju mogućnost utjecaja na vlastite uvjete rada. S druge strane, ispitanici koji rade putem ugovora

na neodređeno vrijeme pokazali su znatno veći stupanj slaganja sa tvrdnjom kako na poslu mogu koristiti svoja znanja i vještine. Zanimljivo je kako u uzorku ispi-tanika nije bilo drastične razlike između udjela ugovora na određeno u javnom i privatnom sektoru – takvi ugovori se podjednako koriste i u jednom i u drugom. Čak 81% ispitanika s ugovorima na odre-đeno izjavilo je da bi preferirali ugovor na određeno.

- Ispitanici su u odnosu na tvrdnje koje su im bile ponuđene, najniže ocijenili upravo mogućnost zaštite svojih radničkih prava, kao i utjecaja na svoje uvjete rada. Iz sindikalne perspektive, sve nam ovo govori da je sindikat potrebniji nego ikada. I to ne samo sindikat koji uključuje radnike, te vraća demokraciju na radno mjesto, već i sindikat koji pokušava odgovoriti na osnovne ljudske potrebe, kao što su sigurnost, osjećaj pravednosti i potreba za osobnim razvojem na radu.

Sunčica Brnardić

9

Iz dobivenih odgovora čini se da su radnici u Hrvatskoj zapravo zadovoljniji činjenicom da uopće rade nego što su zaista zadovoljni svojim radnim mjestom. Naime, upitani za zadovoljstvo plaćom, mogućnošću planiranja budućnosti i ponuđenom edukacijom na radnom mjestu, dimenzijama koje su ocijenili kao vrlo važne za opće zadovoljstvo radnim mjestom, ispitanici su se uglavnom izjašnjavali prosječnom ocjenom 3 — Niti sam zadovoljan/niti nezadovoljan.

Ispitanici su također u pravilu izražavali veće zadovoljstvo dimenzijama koje se odnose na prirodu posla i atmosferu na radnom mjestu nego onima koje su u izravnoj vezi s radničkim

ZAKLJUČAK

pravima, kao što su to radno vrijeme ili zaštita zdravlja. To nam govori o potrebi podizanja svijesti o važnosti zaštite prava koja smo već izborili.

Zanimljivo je i da su ispitanici najniže ocijenili upravo mogućnost zaštite svojih radničkih prava kao i utjecaja na svoje uvjete rada. Iz sindikalne perspektive, sve nam ovo govori da je sindikat potrebniji nego ikada. I to ne samo sindikat koji uključuje radnike te vraća demokraciju na radno mjesto već i sindikat koji pokušava odgovoriti na osnovne ljudske potrebe, kao što su sigurnost, osjećaj pravednosti i potreba za osobnim razvojem na radu.

0,0Uopće nisam zadovoljan/na

Uglavnom nisam zadovoljan/na

Niti sam zadovoljan/na, niti nisam

Uglavnom sam zadovoljan/na

U potpunosti sam zadovoljan/na

20,05,5 9,0

16,5

46,9

22,040,0

60,0

80,0

100,0

%

— Grafikon 4: Zadovoljstvo radnim mjestom

Prisutnost sindikata kod poslodavca Obuhvaćenost kolektivnim ugovorom

Sindikat prisutan Kolektivni ugovorSindikat nije prisutan Bez kolektivnog ugovora

% %

77,0

Uglavnom ili u potpunosti zadovoljni

Uglavnom ili u potpunosti nezadovoljni

Niti jesu niti nisu nezadovoljni

80,063,0 63,0

12,0 10,0

20,0 19,0

11,0 10,017,0 18,0

— Grafikon 5: Zadovoljstvo radnim mjestom s obzirom na prisutnost sindikata kod poslodavca i obuhvaćenost kolektivnim ugovorom

9

Iz dobivenih odgovora čini se da su radnici u Hrvatskoj zapravo zadovoljniji činjenicom da uopće rade nego što su zaista zadovoljni svojim radnim mjestom. Naime, upitani za zadovoljstvo plaćom, mogućnošću planiranja budućnosti i ponuđenom edukacijom na radnom mjestu, dimenzijama koje su ocijenili kao vrlo važne za opće zadovoljstvo radnim mjestom, ispitanici su se uglavnom izjašnjavali prosječnom ocjenom 3 — Niti sam zadovoljan/niti nezadovoljan.

Ispitanici su također u pravilu izražavali veće zadovoljstvo dimenzijama koje se odnose na prirodu posla i atmosferu na radnom mjestu nego onima koje su u izravnoj vezi s radničkim

ZAKLJUČAK

pravima, kao što su to radno vrijeme ili zaštita zdravlja. To nam govori o potrebi podizanja svijesti o važnosti zaštite prava koja smo već izborili.

Zanimljivo je i da su ispitanici najniže ocijenili upravo mogućnost zaštite svojih radničkih prava kao i utjecaja na svoje uvjete rada. Iz sindikalne perspektive, sve nam ovo govori da je sindikat potrebniji nego ikada. I to ne samo sindikat koji uključuje radnike te vraća demokraciju na radno mjesto već i sindikat koji pokušava odgovoriti na osnovne ljudske potrebe, kao što su sigurnost, osjećaj pravednosti i potreba za osobnim razvojem na radu.

0,0Uopće nisam zadovoljan/na

Uglavnom nisam zadovoljan/na

Niti sam zadovoljan/na, niti nisam

Uglavnom sam zadovoljan/na

U potpunosti sam zadovoljan/na

20,05,5 9,0

16,5

46,9

22,040,0

60,0

80,0

100,0

%

— Grafikon 4: Zadovoljstvo radnim mjestom

Prisutnost sindikata kod poslodavca Obuhvaćenost kolektivnim ugovorom

Sindikat prisutan Kolektivni ugovorSindikat nije prisutan Bez kolektivnog ugovora

% %

77,0

Uglavnom ili u potpunosti zadovoljni

Uglavnom ili u potpunosti nezadovoljni

Niti jesu niti nisu nezadovoljni

80,063,0 63,0

12,0 10,0

20,0 19,0

11,0 10,017,0 18,0

— Grafikon 5: Zadovoljstvo radnim mjestom s obzirom na prisutnost sindikata kod poslodavca i obuhvaćenost kolektivnim ugovorom


DogađajiSkupovi povjerenika sindikata udruženih u SSSH

Rad po mjeri čovjeka - kojim aktivnostima i kakvom organizacijom sindikata do boljih radnih mjesta

Provedba kampanje Rad po mjeri čovjeka, koja je započela konferen-cijom i Proljetnom školom SSSH

održanima u svibnju, nastavljena je tije-kom lipnja i srpnja skupovima povjere-nika sindikata udruženih u SSSH, koji su održani u 12 teritorijalnih ureda.

Cilj skupova bio je informirati povjerenike o konceptu i kampanji Rad po mjeri čovjeka, raspraviti aktivno-sti koje je moguće poduzeti na razini poslodavca u borbi za bolju kvalitetu radnih mjesta, ispitati potrebe i očeki-vanja od podrške SSSH radu na razini poslodavca, te ujedno prikupiti ideje za pripremu prijedloga programskog usmjerenja SSSH za mandatno razdo-blje 2018.-2022.

Skupovi povjerenika održani su u razdoblju od 5. lipnja do 6. srpnja i to u Sisku, Karlovcu, Splitu, Dubrovniku, Zagrebu, Rijeci, Puli, Bjelovaru, Zadru, Slavonskome Brodu, Osijeku i Čakovcu. Na skupovima je prisustvovalo ukupno 238 sudionika, od čega je jedna trećina sudionika prvi puta bila na ovakvom skupu. Najviše sudionika, njih 36, bilo je u Osijeku, a najmanje, njih osam, u

Dubrovniku. Pojedinačno najveći broj sudionika bili su predstavnici SSKH-a (62), PPDIV-a (34), SMH-IS (32), STUH-a (15), SPIVH-a (14) i STH-a (10), dok su ostali sindikati bili zastu-pljeni s manje od deset predstavnika.

Na svim skupovima sudjelovao je predsjednik SSSH Mladen Novosel, a skupove su u paru moderirali Darko Šeperić, izvršni tajnik za edukaciju i projekte, Dijana Šobota, izvršna tajnica za međunarodne odnose i razvoj orga-nizacije, Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne poli-tike, Nediljka Buklijaš, stručna surad-nica za edukaciju i mlade, te Sunčica Brnardić, stručna suradnica za projekte.

Skupovi su održani metodom strukturirane rasprave, koja je omogu-ćila svim sudionicima aktivni doprinos u oblikovanju zajedničkih zaključaka, ideja i prijedloga o tome kako, zajednič-kim radom na svim razinama sindikal-nog organiziranja, možemo poboljšati kvalitetu radnih mjesta u Hrvatskoj.

Na svakome skupu, nakon upozna-vanja s konceptom Rad po mjeri čovjeka i sadržajem šest dimenzija (dobra plaća, zaštita zdravlja, sigurnost, glas na radnome mjestu, radno vrijeme, učenje i napredovanje) koje čine dobro radno mjesto, od sudionika je zatraženo da pokušaju odrediti zbog koje dimenzije ih članovi najčešće kontaktiraju, u kojoj dimenziji su dosad imali najviše uspjeha u sindikalnom radu, te što misle gdje su najveće šanse da u idućem razdoblju napravimo promjenu.

Na svim skupovima, većina sudio-nika izjasnila se kako je plaća najčešći razlog zbog kojeg im se članovi obra-ćaju, nakon čega slijede radno vrijeme i sigurnost. Na pitanje u kojoj su dimen-ziji dosad imali najviše uspjeha u svom sindikalnom radu, najveći broj povjere-

nika ocijenio je kako je to zaštita zdrav-lja ili radno vrijeme.

Upitani na kojem području smatraju da postoje najveće šanse za nove sindi-kalne uspjehe u narednom razdoblju, najviše sudionika je reklo kako je to sigurnost ili dobra plaća, iako ih se

Organiziranje ovakvih sindikalnih skupova od strane Saveza izrazito je važno ako želimo imati informi-rane i educirane sindikalne povje-renike. Ovakvi međusobni susreti i razmjena iskustva iz prakse svih sindikalnih povjerenika, bez obzira na to iz koje djelatnosti i tvrtke dolaze, doprinose boljem radu i zadovoljstvu sindikalnih povjere-nika, koji se zasigurno odražava i na njihov rad sa članovima u podružnicama. Zbog svega nave-denoga i Savez i sindikati moraju početi zajedno znatno više ulagati u edukaciju sindikalnih povjerenika na sve moguće načine, jer bez toga sindikalni rad će sve više slabiti, a rad po mjeri čovjeka će biti sve dalji i dalji ...

Baldo Kovačević, sindikalni povjerenik (SSKH, Dubrovnik)

osijek

Bjelovar


Događaji

dosta izjasnilo i za zaštitu zdravlja i glas na radnome mjestu.

Nakon prvoga dijela, sudionici su u grupama nastavili raspravljali i priku-pljati ideje o konkretnim ciljevima koje bi trebalo pokušati ostvariti u pojedinim dimenzijama, kao i o novim aktivno-stima koje bi se mogle poduzeti kako bi se ti ciljevi ostvarili. Raspravljeno je, i zabilježeno, mnogo korisnih i vrlo konkretnih ideja o tome što bismo mogli pokušati ugraditi u kolektivne ugovore, ili na drugi način ostvariti, kako bismo radna mjesta učinili sigurnijima, bolje plaćenima i zdravijima, s bolje orga-niziranim radnim vremenom, boljim

mogućnostima učenja i napredovanja za radnike, kao i kako bismo ojačali ulogu sindikata i radničkih predstavnika na radnome mjestu (dimenzija „glas na radnome mjestu“).

U raspravi o svim dimenzijama, često se ponavljalo da trebamo osigu-rati bolju primjenu, odnosno pošti-vanje zakona i kolektivnih ugovora (npr. vezano uz zapošljavanje na odre-đeno vrijeme i primjenu pravila zaštite na radu), uključujući, ako je potrebno, pozivanjem Inspekcije rada, sudskim tužbama i aktivnostima pritiska na poslodavca (ankete, skupovi radnika i sl.), ojačati i unaprijediti aktivnosti informiranja i edukacije članova o njihovima pravima, ali i sindikalnim aktivnostima, te redovito educirati sindikalne povjerenike u cilju učinko-vitije borbe za prava radnika.

Ideje koje su prikupljene tijekom skupova, a koje je nemoguće sve prepri-čati u ovome članku, bit će iskorištene kao pripreme prijedloga programskih dokumenata za VIII. kongres SSSH koji se održava u studenome ove godine.

U drugome dijelu svakoga skupa, provedena je rasprava o potrebama i očekivanjima sindikalnih povjerenika od SSSH, odnosno o tome kako teri-torijalni uredi i Ured Predsjedništva VSSSH mogu pomoći povjerenicima u njihovu svakodnevnom radu na razini poslodavca. Najznačajnije potrebe sindi-kalnih povjerenika na terenu uključuju

podršku u kolektivnom pregovaranju, pravnu pomoć članovima, edukaciju i pravnu podršku povjereniku, a zatim slijede podrška u komunikaciji s poslo-davcem, podrška u vođenju podružnice, sastanci povjerenika i rad s medijima. Gotovo na svakom skupu povjerenika, sudionici su istaknuli posjete podruž-nicama od strane vodstva SSSH kao važan element u njihovu sindikalnom radu.

U svojim evaluacijama sudionici su izuzetno pozitivno ocijenili organi-ziranje sindikalnih skupova na ovakav način, te su isticali važnost redovitog organiziranja skupova, u prosjeku dva puta godišnje, kako bi se sindikalni povjerenici na terenu informirali o aktivnostima SSSH i sindikata, dobili priliku raspravljati o svojim prijed-lozima, potrebama i očekivanjima, te razmijeniti sindikalna iskustva s drugim kolegama.

Nediljka Buklijaš i Darko Šeperić

Drago mi je što generacijski spadam u mlađe sindikalne povjerenike i što osobno sudjelujem u reorgani-zaciji sindikata. Želim da sindikat postane transparentna institucija koja će služiti na čast i pomoć svim svojim članovima. Zbog toga su mi skupovi povjerenika izuzetno važni jer se imam priliku sastati sa stari-jim kolegama i učiti od njih.

Nikola Meštrović, sindikalni povjerenik (EKN, Zagreb)

Vrlo sam zadovoljna ovakvim nači-nom rada zato što svi sudjelujemo u radu skupa. Radi se u grupama, svatko ima priliku iznijeti svoje mišljenje o pojedinim zadacima, pa se onda prezentira pred drugim grupama, tako da svi sudjeluju, što je jako važno, a sva mišljenja se uvažavaju. Meni dosta znači ovakav način rada, slušam iskustva kolega o njihovu sindikalnom radu, i sama mogu iznijeti svoja o svojemu radu. Smatram kako je važno nastaviti i dalje organizirati skupove povjere-nika na ovakav način.

Zlata Bajs, sindikalna povjerenica (PPDIV, Bjelovar)

Za mene su skupovi povjerenika važni jer se međusobno upozna-jemo i dijelimo iskustva, imamo nove povjerenike poput mene koja još mora puno učiti i vrlo mi je bitno što stariji kolege sa znatno više isku-stva mogu prenijeti svoje znanje na mene i što mi mogu pomoći i savje-tovati me, dok mi mladi možda imamo nove i drukčije ideje, pa i oni mogu od nas učiti. Također, izrazito je važno zajedničko raspravljanje o radu po mjeri čovjeka, te kojim se aktivnostima možemo zajednički izboriti.

Renata Čepo, sindikalna povjerenica (SSKH, Osijek)

Baldo Kovačević, sindikalni povje-renik (SSKH, Dubrovnik)

Slavonski Brod

Rijeka


UDRUženi SinDikati

SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA U KOMUNALNIM I SRODNIM DJELATNOSTIMA HRVATSKE

S danom potpisivanja, 19. lipnja, na snagu je stupio Kolektivni ugovor za ODVODNJU d.o.o. ZADAR kojim su znatno proširena i poboljšana materi-jalna prava radnika, povećana im je pravna sigurnost kao i druga relevantna pitanja vezana uz njihov radno-pravni status. Regulirano je pitanje smjen-skog i noćnog rada, regresa, božićnica, naknada za put, stimulacije, prekovre-menog rada, pitanje otpremnina za invalidsku mirovinu ili pak, odlazak u prijevremenu mirovinu. Regulirani su i posebni uvjeti rada.

SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE

Kao reprezentativan sindikat u Konzumu d.d., Sindikat trgovine Hrvatske sklo-pio je 29. lipnja s Upravom toga Druš-tva Sporazum o produženju trajanja Kolektivnog ugovora KONZUMA do 30. lipnja 2019. godine. Razina prava radnika je zadržana, a došlo je i do pove-ćanja božićnice za 2018. godinu na 1.200 kuna. Ujedno je Konzum donio odluku da će od 1. srpnja 2018. g. za svako novorođeno dijete roditelja zaposlenog u Konzumu isplatiti 3.360 kuna.

Od uvođenja izvanredne uprave Agrokora za 6.000 radnika Konzuma povećani su koeficijenti složenosti poslova, a tijekom 2018. g. za još 2.500. Kako radnici odrađuju zahtjevnu sezonu, dogovoren je i oblik stimulacije radnika.

Sindikat trgovine Hrvatske dogovo-rio je produžetak Kolektivnog ugovora i

u VElPRO-cENtRU d.d. do 30. lipnja 2019. g. Razina prava radnika je zadr-žana, a božićnica za 2018. g. povećana je na 1.200 kuna.

SINDIKAT METALACA HRVATSKE – INDUSTRIJSKI SINDIKAT

Aneksom kolektivnog ugovora za kutin-ski SElK plaće radnika, svih platnih grupa, povećane su do dva posto.

SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA U DJELATNOSTIMA ENERGETIKE, KEMIJE I NEMETALA HRVATSKE

Nakon prestanka važenja dosadašnjeg Kolektivnog ugovora za osječku SAPO-NIJU, u razdoblju pregovaranja i usugla-šavanja, socijalni partneri su postigli sporazum o svim odredbama novog Kolektivnog ugovora. Zadržana su sva stečena prava radnika poput naknade plaća, darova djeci, božićnice, potpora, troškova prijevoza, a uvedena je obveza isplate jubilarne nagrade. Ugovorena je i veća osnovica za obračun plaće, tako da se prosječna plaća radnika Saponije povećava za 3,59 posto. Kolektivni ugovor sklopljen je na tri godine, s početkom primjene od 1. srpnja 2018.

Postizanje sporazuma i potpisiva-nje novog Kolektivnog ugovora odraz su kvalitetnog i kontinuiranog socijalnog dijaloga i međusobnog poštovanja soci-jalnih partnera. Uvažili su gospodarske prilike u okruženju, poslovne rezultate Saponije i potrebu za osiguravanjem socijalne sigurnosti radnika – komen-tirao je sindikalni povjerenik Sindikata EKN-a u SP Saponia Željko Grbačić.

JANAF – povećana je osnovica za obračun plaća

SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE

Nakon četiri kruga pregovora, 26. travnja 2018. potpisan je prvi Kolektivni ugovor za JU NP BRIJUNI kojim su reguli-rana prava i obveze zaposlenih radnika i poslodavca. Ugovoreno je: 0,5 posto dodatka na plaću za svaku godinu staža kod poslodavca, isplata regresa, božićnice, dara djetetu, jubilarnih nagrada i solidar-nih pomoći, visina stimulativnog dijela plaće do 30 posto, dodatak na plaću u visini deset posto plaće za pripravnost radnika i druga. Kolektivni ugovor potpi-san je na četiri godine, a primjenjuje se od 1. svibnja.

I u JU NP PlItVIČKA JEZERA, 16. travnja 2018., potpisan je novi Kolektivni ugovor. Osim zadržavanja svih postoje-ćih materijalnih prava radnika, kao što su božićnica, regres, jubilarne nagrade, doda-taka na staž od 0,5 posto…, povećana je stimulacija s 20 na 30 posto, a za vrijeme trajanja Kolektivnog ugovora ugovoren je i stalni dodatak na plaću u visini 35 posto koji se primjenjuje od 1. svibnja. Kolek-tivni ugovor potpisan je na četiri godine.

Prvi kolektivni ugovor sklopljen je u sindikalnoj podružnici NAcIONAlNI PARK MlJEt i to na dvije godine, s početkom primjene od 1. lipnja 2018. U Kolektivni ugovor uvrštene su odredbe o povećanju osnovne plaće 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, dodacima na plaću u visini 20 posto za otežane uvjete rada „namještenika“,

Poznati rezultati kolektivnih pregovora u drugom kvartalu 2018. godine


UDRUženi SinDikatistimulativnome dijelu plaće do 30 posto, pravu na regres za godišnji odmor, daru djetetu i božićnici, isplati solidarne pomoći radnicima za bolovanje duže od 90 dana, nastanka invalidnosti radnika i smrti radnika, isplati solidarne pomoći u slučaju rođenja djeteta i dr. Ugovorena je i obveza pregovora vezano za „dodatak na plaću s osnova ostvarene dobiti poslo-davca“ o kojem svake godine, nakon usvajanja financijskog izvješća, pregova-raju sindikat i poslodavac.

SINDIKAT OBRAZOVANJA, MEDIJA I KULTURE HRVATSKE

Potpisanim Aneksom kolektivnog ugovora za DJEČJI VRtIĆ DUBRAVA dogovoreno je povećanje plaće radnicima od 11 do 21 posto. Ugovor se primjenjuje od 1. srpnja. Ranije je već dogovoreno da se plaća povećava pet posto za prekapa-citiranost, te za pet posto za rad s djecom s posebnim potrebama. Aneksom je osnovica plaće povećana za 500 kuna, a dogovoreno je kako će se za navršenih 20 godina rada u vrtiću plaća povećati za četiri posto, a za 30 godina osam posto, dok će za one koji navrše 35 i više godina rada plaća povećati za deset posto.

Kolektivnim ugovor o plaćama i drugim materijalnim pravima u DJEČ-JEM VRtIĆU RADOSt NOVSKA

osigurana su dodatna sredstva za plaće radnika. Povećane su do 25 posto. Sva materijalna prava vezana su uz prava zaposlenih u Gradu (osnovica za obra-čun plaće, regres, božićnica, jubilarne nagrade, solidarne pomoći, otpremnina i sl.).

- Svako radno mjesto u vrtiću jednako je važno i ovim Kolektivnim ugovorom svi su dobiti značajno pove-ćanje. U ovome trenutku to je maksi-mum što se mogao postići, a iznimno mi je zadovoljstvo čuti da Grad, osim što cijeni rad svojih ljudi, ulazi i u gradnju i opremanje vrtića, što pokazuje da su ozbiljni osnivači, rekla je prilikom potpi-sivanja Kolektivnog ugovora predsjednica SOMK-a Božica Žilić.

Zajedničkim djelovanjem SOMK-a i SSSH, potkraj svibnja sklopljen je novi Kolektivni ugovor za radnike u zadar-skome DJEČJEM VRtIĆU RADOSt I DJEČJEM VRtIĆU SUNcE. Najzna-čajnije promjene odnose se na uskla-đenje koeficijenata s Uredbom Vlade RH o nazivima radnih mjesta i koefi-cijentima složenosti poslova u javnim službama kojima će se povećati plaće zaposlenih u predškolskim ustanovama Grada Zadra.

Formirano je i povjerenstvo, sastav-ljeno od predstavnika socijalnih partnera, koje će u rujnu razmotriti mogućnost isplate regresa i božićnice radnicima.

SINDIKAT ZApOSLENIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRbI HRVATSKE / SAMOSTALNI SINDIKAT ZDRAVSTVA I SOcIJALNE SKRBI HRVATSKE

Dana 21. lipnja potpisan je Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi čija je primjena počela s 1. lipnjem 2018. godine. Istoga je dana na 102. sjednici Vlade RH prihvaćen i prijedlog Uredbe o izmjeni Uredbe o koeficijentima složeno-sti poslova u javnim službama u kojoj su dogovoreni novi koeficijenti u djelatnosti socijalne skrbi.

- Nažalost, nismo uspjeli u prijed-logu Uredbe uvećati i koeficijente prate-ćih nam resursa u djelatnosti, odnosno administrativnim i računovodstvenim radnicima, a što nam nije prošlo zbog neprihvaćanja uvećanih koeficijenata od strane Ministarstva financija. Nakon toga dogovorili smo s resornom ministricom povećanje postotka na uvjete rada i za radnike kojima nismo uspjeli dogovoriti povećanje koeficijenata, te smo takav prijedlog KU i parafirali. Međutim, i taj pokušaj je propao i dva dana pred potpi-sivanje KU-a Ministarstvo financija nije željelo prihvatiti ni taj naš prijedlog s obrazloženjem da će u protivnom i ostale djelatnosti javnih službi tražiti poveća-nje. Dakle, Vlada je prihvatila izmjene koeficijenata iz čl. 8. Uredbe, ali nije htjela prihvatiti predložene koeficijente iz čl. 1. Uredbe, kao ni uvećanje postotka na uvjete rada predložene od strane prego-varačkih odbora, komentirao je Stjepan topolnjak, predsjednik SSZSSH.

Pripremila: Marijana Tomić

Nova podružnica STH Harvey NormanSindikat trgovine Hrvatske (StH) osnovao je novu sindikalnu podruž-nicu u tvrtki Harvey Norman sa sjedištem u Zagrebu. Za sindikal-noga povjerenika je izabran Ivica Jakolić.

DV Dubrava izvor: zgprsten.hr


Događaji

Nacrt prijedloga Zakona o zdrav-stvenoj zaštiti (dalje: Prijedlog) nije dobio podršku sindikalnih

središnjica na tijelima Gospodarsko-soci-jalnoga vijeća. No, Vlada RH je Prijed-log ipak uputila u saborsku proceduru. Stoga su se Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske odlučili nepo-sredno pismom obratiti zastupnicima u Hrvatskome saboru u kojemu apeliraju na zastupnike da ne podrže predložene zakonske promjene, da zaštite „investicije“ radnika, uplaćene doprinose na plaće za financiranje javnoga zdravstva, namije-njene kvalitetnom i dostupnom javnom zdravstvu za sve građane u jednakim uvjetima.

Odgovornost je javnih vlasti pristup zdravstvenim uslugama osigurati svima, u jednakim uvjetima!

Potrebno je, kako se ističe, zaustaviti dosadašnju praksu utvrđivanja javnih poli-tika i donošenja propisa koji se ne temelje na dokazima, praksu pribavljanja koristi nekima na račun nekih drugih. Naime, ovaj je zakonski prijedlog, na žalost, još jedan u nizu, koji se ne temelji na anali-tičkoj podlozi, niti je izrađena procjena učinaka propisa. Riječ je o rezultatu nespo-sobnosti resornoga ministarstva da na probleme zdravstvenoga sustava odgovori na pravi način – jačanjem javnoga zdrav-stva, ali i rezultatu intenzivnog lobiranja različitih interesnih skupina i udruga, oko i unutar sustava. Podleglo se parcijalnom rješavanju problema zbog kojega smo iz vida izgubili interes sustava u cjelini, a posebice korisnika/osiguranika.

Prijedlogom se ne ostvaruju druš-tveni ciljevi zbog kojih je pokrenut postupak izmjene, ponajprije povećanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite i jačanje domova zdravlja. Prijedlog se ne bavi krucijalnim problemima sustava - fizičkom i cjenovnom dostupnošću

zdravstvenih usluga, kraćim listama čeka-nja, zaustavljanjem iscrpljivanja zdrav-stvenih radnika prekomjernim prekovre-menim radom i dr. - već uvodi privati-zaciju primarne zdravstvene zaštite što, međutim, nije rješenje, već novi problem.

Dosadašnjom koncesijom javni sustav ima kakvu-takvu mogućnost zado-voljavati javni interes, privatizacijom to nestaje.

Ako želimo poboljšati dostupnost zdravstvene zaštite, sve raspoložive kapa-citete i opremu treba staviti na raspola-ganje hrvatskim građanima, a tek višak kapaciteta i opreme ponuditi na tržište za pružanje usluga zdravstvenoga turizma. Vlada čini obratno, uvodi turizam i ugostiteljske usluge bez ikakvih kriterija. Potrebno je ojačati domove zdravlja i poboljšati dostupnost zdravstvenoj zaštiti vraćajući u njih zdravstvene radnike s primjerenom plaćom i uvjetima rada, tako da žele ostati, a nemojmo ih puštati da odu u privatnike, ali na teret javnih sredstava. Vlada i tu čini obratno – kaže

da u domovima zdravlja može ostati do 25 posto ordinacija, što je kriterij koji se može zadovoljiti i sa samo jednim postom. Dakle, imat ćemo domove zdrav-lja bez zdravstvenoga sadržaja!

- Ne dopustite prelijevanje javnih sredstava privatnicima, već ih uložite u sustav koji je moguće urediti da bude efikasan. Odvojimo transparentno javno od privatnoga, i javno-zdravstvene usluge od profitnih, napomenuli su SSSH i SSZSSH, poručujući saborskim zastu-pnicima:

- Ako podržite ovakav Prijed-log, postat ćete grobarima javnog zdravstva. Premda se izjava čini gruba i pretjerana, budite sigurni da je ovo tek početak, jer su apetiti pojedinaca neograničeni! Očeku-jemo da stanete u obranu javnog interesa, interesa građana koji su vas s povjerenjem izabrali, a povje-renje treba opravdati.

SSSH i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske pišu saborskim zastupnicima:

Javno zdravstvo je javni interes - građani očekuju da obranite njihov interes


Događaji

Nagodba vjerovnika Agrokora izglasana je 4. srpnja s 80,20 posto ukupnih tražbina. Potvr-

dio ju je i Trgovački sud u Zagrebu.

- Pred nama je razdoblje u kojemu moramo dočekati pravomoćnost rješenja, nakon čega ćemo započeti sa što je moguće bržom implemen-tacijom nagodbe. to je tehnički vrlo zahtjevan proces u kojemu smo do ovoga trenutka identificirali više od 70.000 koraka. Veliki dio priprema za tu završnu fazu postupka koja će potrajati nekoliko mjeseci, već je obavljen. Osobito smo ponosni što je već tijekom ovoga postupka započela velika strukturna promjena Agrokora i svih njego-vih kompanija koje nisu više gene-rator nelikvidnosti i loših praksa korporativnog upravljanja, izjavio je, među ostalim, Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora nakon izglasavanja nagodbe vjerov-nika u Agrokoru.

Komentar smo tražili i od Zlatice Štulić, predsjednice Sindikata trgovine Hrvatske, te Denisa Paradiša, predsjed-nika Sindikata PPDIV-a Hrvatske, većin-skih sindikata koji djeluju u tvrtkama u sustavu Agrokora.

Koliko se promijenilo stanje u tvrtkama iz sustava Agrokora u kojima djeluju Sindikat PPDIV-a i Sindi-kat trgovine Hrvatske (StH) tijekom postupka izvanredne uprave?

Zlatica Štulić: Izvanredna uprava donijela je financijsku stabilnost, te mogućnost normalnog rada i poslova-nja Konzuma. Kroz to razdoblje radili su se neki potezi restrukturiranja, zatvo-rene su određene trgovine, dio radnika je raspodijeljen, neki su otišli iz tvrtke, dijelom samovoljno, dijelom u miro-vinu… Naravno da je za ljude to razdo-

blje bilo izrazito stresno. Raditi i živjeti u strahu za svoju egzistenciju nije nimalo lako ni jednostavno. Radnici su pokazali izuzetnu korektnost, marljivost i odgo-vornost. Sada je došlo vrijeme da nastave normalno raditi, bez ranije prisutnog stresa.

Denis Paradiš: Smatram kako je izvanredna uprava napravila dobar posao. Nužno je vratiti se na poče-tak priče prije donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovač-kim društvima od sistemskog značenja za RH kako bismo mogli sagledati sve rezultate danas. Poljoprivredne tvrtke, a tako i tvrtke iz grupe hrana i piće u kojima djeluje Sindikat PPDIV-a, u tom trenutku nisu imale sirovine za proi-zvodnju, potrebnog repromaterijala, skladišta su bila prazna, a sve to se doga-đalo na samom početku sezone. Takva je situacija negativno utjecala kako na same radnike u tvrtkama, tako i na ukupnu situaciju u vezi s Agrokorom. Danas, u trenutku sklapanja nagodbe, situacija je bitno drukčija, tvrtke posluju pozi-tivno, ostvaruju se planirani rezultati, a sve isplate prema radnicima su redovite, sukladno kolektivnom ugovoru.

Što konkretno znači implemen-tacija nagodbe za te tvrtke, te same radnike i njihovu budućnost?

Zlatica Štulić: Nagodba se odnosi na sva društva koja se nalaze u sustavu Agrokora. Po pravomoćnosti očekujemo njezinu implementaciju, tj. provođenje u praksi svih koraka predviđenih nagod-bom. Radnici trebaju normalno nasta-viti raditi svoj posao, uz ostvarenje svih stečenih prava utvrđenih kolektivnim ugovorom.

Denis Paradiš: Nagodba je sklo-pljena i to u relativno visokom postotku. Očekujemo odluku o pravomoćnosti nagodbe i tek nakon toga se kreće s implementacijom same nagodbe za koju smatram da neće utjecati na dosadaš-nji položaj radnika u Agrokoru. Tvrdili smo od samoga početka rada izvanredne uprave kako u proizvodnim i poljopri-vrednim tvrtkama u pogonima i na poljima nema viška radnika, što se na kraju i pokazalo točnim. Imamo važeći kolektivni ugovor koji štiti prava naših članova, a nadamo se kako će ta prava u budućnosti biti i veća.

Razgovarala: Marijana Tomić

Agrokor

Izglasana nagodba vjerovnika

Denis Paradiš

Zlatica Štulić izvor: časopis Suvremena trgovina


UDRUženi SinDikatiSedmi kongres Sindikata metalaca Hrvatske - Industrijskog sindikata

Izabrano novo rukovodstvo

U Zadru je 28. i 29. lipnja 2018. godine održan Sedmi kongres Sindikata metalaca Hrvat-

ske - Industrijskoga sindikata (SMH-IS) na kojemu je za novog predsjednika u mandatnome razdoblju 2018.-2022. izabran Siniša Kosić, dosadašnji regio-nalni povjerenik regije I., dok je za dopred-sjednika izabran Đino Šverko, dosadašnji regionalni povjerenik regije VII.

Izbori za predsjednika održani su u dva kruga. U prvome krugu je prisut-nih 112 delegata, od ukupno 115, biralo između predsjedničkih kandidata - Vedrana Dragičevića, Siniše Kosića, Dragutina Vuljanića i Joška Franića. U drugome krugu natjecali su se Vedran Dragičević i Siniša Kosić.

Đino Šverko nije imao protukandi-data za mjesto dopredsjednika SMH-IS-a.

Uz predsjednika i dopredsjednika, izabrani su i članovi Glavnog i Nadzor-nog odbora, te članovi Statutarne komisije SMH-IS-a.

Kongres je donio Program rada i djelo-vanja za razdoblje 2018. – 2022. u kojemu

su navedene aktivnosti započete u prote-klome mandatnome razdoblju, a nastavljaju se i u novome – među ostalim, naglašeno je kontinuirano dogovaranje i pregovaranje s Vladom RH i nadležnim ministarstvima vezano uz probleme kod pojedinih poslo-davaca, te zahtijevanje donošenja mjera radi zadržavanja radnih mjesta i zapošljavanja u metalskome sektoru i industriji u cjelini; kontinuirano praćenje restrukturiranja brodogradnje i poduzimanja daljnjih aktiv-nosti radi zaštite brodograđevne djelatno-sti i prava radnika i članova – i nadalje pri svakom preuzimanju brodogradilišta ili njegova dijela sklopit će se sporazum kojim će se jamčiti zadržavanje djelatnosti, broja radnika, primjena kolektivnog ugovora, kao temelja daljnjih aktivnosti i zaštite prava radnika; kontinuirano praćenje procesa

privatizacije i organiziranja potrebnih i dogovorenih aktivnosti prema poslodav-cima, Vladi RH i nadležnim ministarstvima vezano uz tvrtke koje su proces započele, primjerice Đuro Đaković Grupa, dobivanje, napokon, dozvole za ESOP u RIZ - Odaši-ljačima, te rješavanje problema u tvrtkama kojima prijeti stečaj; nastavak napora za sklapanje kolektivnog ugovora za metalski sektor, nastavak razgovora s drugim sindi-katima, posebice udruženim u SSSH, ali i drugim industrijskim, radi udruživanja i jačanja sindikalne scene itd.

Za svaku poslovnu godinu Glavni odbor SMH-IS-a će usvojiti i operativne programe djelovanja, ovisno o aktivno-stima koje se očekuju na razini te godine.

Kongresu su prisustvovali delegati iz svih sedam regija SMH-IS-a, te gosti iz Italije, Slovenije, Srbije i Hrvatske.

Tekst: Marijana TomićFotografije: Observation filmRadno predsjedništvo


Događaji

Promjena rukovodstva SMH-IS-a povod je razgovoru s novoizabra-nim predsjednikom Sinišom Kosi-

ćem, pa smo mu uputili nekoliko pitanja: Dugo ste već u sindikalnim voda-

ma. No, za sve one koji ne znaju, tko je Siniša Kosić?

Od 1986. do 1998. bio sam člana Povjereništva sindikalne podružnice SMH-IS-a Končar - Elektronika i infor-matika (INEM), od 1998. do 2014. glavni sindikalni povjerenik, a od 2014. obav-ljam funkciju regionalnoga povjerenika SMH-IS-a Zagrebačke regije. U neko-liko mandata bio sam član i predsjednik tadašnjega radničkoga savjeta, a potom i radničkoga vijeća. Bio sam i višegodiš-nji predstavnik radnika u Nadzornom odboru Končara INEM-a.

SMH-IS za svaki kongres ima veći broj predsjedničkih kandidata, što nije uobičajeno za druge sindikate udružene u SSSH. Kako to objašnjavate?

Postoje različiti pogledi na rješava-nje određenih problema i razvoj Sindi-kata. Možda preveliki broj kandidata nije najbolji, no zdrava konkurencija je u redu.

Kako objasniti Vašu želju za zauzi-manjem „vruće fotelje“ predsjednika SMH-IS-a?

Nisam mogao podržati niti jedan smjer razvoja Sindikata koje su nudili drugi predsjednički kandidati, pa sam odlučio ponuditi svoj. Biti predsjedni-kom SMH-IS-a je zahtjevna funkcija i velika obveza. Velika je čast, ali još veća obveza. Treba, ipak, predstavljati 11.500 radnika i uložiti maksimalni trud u borbi za njihova prava.

Kako ocjenjujete stanje u metal-skome sektoru po pitanju opstojnosti i poslovanja tvrtki, zaposlenosti, prava i uvjeta rada radnika, njihovu sindikalnu organiziranost i spremnost na aktivi-zam?

Određeni dijelovi metalske industrije u velikim su problemima, ponajprije brodogradnja. S druge strane, dijelovi elektroindustrije i monterske industrije imaju jako dobru perspektivu. Što se tiče aktivizma radnika, kada nije direktno

njihova koža u pitanju, nedostaje nam solidarnosti, i to ne samo u metalskome sektoru, kao i svjesnosti ako su jedni bili jučer u problemu, drugi su danas, da se i mi u nekom trenutku možemo naći u problemima.

U programu rada za novo mandatno razdoblje, među priorite-tima je spomenuto djelovanje vezano uz brodogradilišta, Đuro Đaković Grupu i RIZ-Odašiljače. Kakva je mogućnost djelovanja SMH-IS-a u smjeru očuvanja djelatnosti, prava radnika, ali i razvoja tih tvrtki?

Za razvoj brodogradilišta ključne su njihove uprave, ili dobro rade ili ne rade, one moraju donositi programe i razvi-jati društva. Sindikati se mogu boriti za prava radnika iz kojih proizlaze i obveze, ali svaki radnik koji radi mora dobiti plaću. Ako društva ne mogu opstati, tada to treba jasno reći i prema radnicima se postaviti na način da im se osigura što više, jer oni nisu krivi za stanje u kojemu su se našli. Slična je situacija i u Đuro Đaković Grupi, koja ima proizvode, ali im treba i svježi kapital. Što se tiče RIZ-Odašiljača, ta je tvrtka već dva puta bila korak do ostvarenja radničkoga dioni-čarstva. Sada se ide u treći pokušaj. Ima sluha u ovoj Vladi za provođenje ESOP-a. Ljudi moraju biti svjesni kako je riječ o vrlo zahtjevnom postupku, ali je ostvariv i vjerujem da ćemo ga realizirati.

SMH-IS je ranije inicirao sklapa-nje granskog kolektivnog ugovora, no bez rezultata. Koji je dosada bio najveći problem? Zašto HUP tako nastupa? Gdje je, prema Vašemu mišljenju, rješenje?

Tu su dva osnovna problema. Jedan je taj što nemamo reprezentativnoga socijalnoga partnera s druge strane pregovaračkoga stola, jer samo je 30 posto poslodavaca u HUP- ovoj Udruzi metalske industrije. Drugi je postojanje velike razlike po pojedinim segmen-tima metalske proizvodnje. Imamo tvrtke koje isplaćuju nešto veće plaće od zakonski minimalne, a imamo i tvrtke koje isplaćuju znatno veće plaće. Slije-dom toga postavlja se pitanje: koja mi prava možemo ispregovarati?! Sve dok se ne riješe ta dva problema, ostaje nam sklapanje kolektivnih ugovora na razini tvrtki u čemu smo poprilično uspješni. Za sada, imamo više od 70 sklopljenih kolektivnih ugovora na razini tvrtke kojima su radnicima zajamčena odre-đena prava.

U programu rada spominje se rede-finiranje postojećih regija SMH-IS-a. Kako će teći i izgledati to redefiniranje?

O tome ćemo razgovarati na tijelima SMH-IS-a. Treba vidjeti podatke i mate-matika je tu jedina mjerodavna. Ako ima novca nešto možemo imati, ako ga nema, to isto ne možemo imati. Mogu reći da ćemo inzistirati na regionalnoj organi-ziranosti.

Što se konkretno misli kada se navodi da SMH-IS očekuje „reformu teritorijalnog ustroja koja bi odgova-rala potrebama sindikata učlanjenih u SSSH“?

Udruženim se sindikatima treba jasno reći što se može, a što ne može i zbog kojeg razloga. Ako su razlog sred-stva, a to, ipak, želimo, tada treba razmi-šljati na drugi način. Ne treba multiplici-rati funkcije tamo gdje to nije potrebno, ali ih treba disperzirati po terenu, tj. da SSSH svima osigurava podjednake uvjete korištenja usluga.

Razgovarala: Marijana Tomić

Siniša Kosić, novoizabrani predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskoga sindikata

Treba nam više solidarnosti


aktUaLno

Berislav Bossak, glavni sindikalni povjerenik SSH-SDPI-a u sindikalnoj podružnici Slavonija DI

Nema nikakva razloga da radnici u drvnoj industriji imaju niske plaće

Rad u kućanstvu u Italiji Rad u kućanstvu u Italiji – prava radnica i radnika koji dolaze iz Hrvatske bila je tema konfe-rencije za novinare, održane 29. lipnja 2018. u Domu sindikata Franje Belulovića u Rijeci. Konfe-renciju je organizirao Međuregi-onalni sindikalni odbor Sjeverni Jadran koji obuhvaća suradnju sindikalnih organizacija cGIl, cISl i UIl iz Italije i SSSH na području praćenja i reguliranja prekograničnoga rada u regi-jama Furlanija-Julijska krajina i Veneto.

Kako se čulo, reguliranje radnoga statusa osoba zaposle-nih u kućanstvu je u interesu i Italije i Hrvatske, a sve kako bi se smanjilo zapošljavanje na crno i siva ekonomija. Problem pred-stavlja činjenica kako radnici, a ni fizičke osobe kao poslodavci, nemaju dodir s vanjskim svije-tom, te je teško očekivati da će inspektor rada doći u domaćin-stvo talijanske obitelji gdje radi radnica iz Hrvatske kao kućanica ili njegovateljica starijih osoba. Stoga na sindikatima leži odgo-vornost da radnike i poslodavce upoznaju s njihovim pravima i obvezama, jer se u radnim odnosima takve vrste često krše ne samo radnička, već i ljudska prava. Valja naglasiti kako Italija od 1974. godine ima kolektivni ugovor za rad u kućanstvu, te je 2013. godine usvojila Konvenciju o radu u kućanstvu i time postala jedna od prvih zemalja koje su to učinile.

Od pomoći će biti i na konfe-renciji predstavljena brošura, tiskana na hrvatskome i talijan-skome jeziku, te dostupna i u on-line izdanju, koja sadrži sve važne zakonske informacije o pravima i obvezama radnica koje odlaze na rad u domaćinstva u Italiju. Podrobnije se o toj temi možete informirati u teritorijal-nim uredima SSSH Rijeka i Pula. Petra Vaci

U slavonskobrodskoj tvrtki Slavonija drvna industrija

d.o.o. posljednjih je dese-tak godina jako mali broj radnika otišao u starosnu mirovinu, uglavnom radnici iz Uprave, dok ih je većina otišla u prijevremenu. Taj podatak govori koliko je težak posao u drvnoj indu-striji, te su radnici u proizvodnji toliko izrau-bani da ne mogu dočekati starosnu mirovinu sa 65 godina, a kamoli sa 67 godina života!

Kako nam objašnjava glavni sindikalni povjerenik Samostalnog sindikata Hrvat-ske – Sindikata drvne i papirne industrije (SSH_SDPI) u sindikalnoj podružnici Slavonija DI Berislav Bossak, radni se uvjeti u Slavoniji DI mogu svesti na tri riječi „piljevina – vrućina – teret“. Takvi teški radni uvjeti pridonose i velikoj fluk-tuaciji radne snage. Trenutno je zaposleno 450 radnika, a gotovo polovinu radne snage čine žene! U većini slučajeva, rade na lakšim poslovima. Velika fluktuacija, opet, utječe na veći broj ozljeda na radu. Među najčešćim ozljedama su nagnječenja i napu-knuća kostiju. Velikoj fluktuaciji zasigurno pridonose i niske plaće.

– Kod nas u Slavoniji DI minimalnu plaću ima 30 posto radnika, a 55 posto radnika prima plaću nižu od 3.000 kuna neto, govori Berislav, komentirajući kako nema nikakva razloga da radnici u drvnoj

industriji imaju niske plaće, osim bogaćenja poslodavaca.

Praksa je pokazala kako je kolektivni ugovor najbo-lji alat za povećanje plaća radnika. No, u Slavoniji DI poslodavac je prije godinu dana otkazao kućni kolek-tivni ugovor i to nakon prestanka važenja Kolektiv-nog ugovora za djelatnost

drvne i papirne industrije, čija je primjena bila proširena na sve radnike i poslodavce u Hrvatskoj. Stoga SSH-SDPI ulaže dodatne napore za ponovno sklapanje granskog kolektivnog ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije s HUP- Udrugom drvne i papirne industrije kako bi se lakše došlo i do novog kućnog kolektivnog ugovora. U Slavoniji DI na snazi je trenutno pravilnik o radu, a prava koja su kućnim kolektivnim ugovorom bila regulirana kao „obveza“ sada su regulirana kao „mogućnost“.

Na pitanje kako bi, prema njegovu mišljenju, izgledalo kvalitetno radno mjesto u Slavoniji DI, Berislav odgovara:

- Slavonija DI treba uložiti u novu tehnologiju, jer se radi sa zastarjelom. Neki strojevi stariji su i od 50 godina! Naravno, radnici trebaju i veće plaće!

Vjerujemo da je bolje sutra moguće. Vjerujemo u neko novo razdoblje u kojemu će i radnici Slavonije DI raditi na radnome mjestu „po svojoj mjeri i za svoju dušu“.

Marijana Tomić

Hrvatsko-slovensko sindikalno druženje

Tradicionalno 26. druženje sindikal-nih kolega SSSH Karlovačke župa-nije i Saveza slobodnih sindikata

Slovenije (ZSSS), područne organizacije Dolenske, Bele krajine i Posavlja, održano je 5. srpnja u Karlovcu. U sklopu druže-nja organiziran je obilazak tvrtke Vodovod i kanalizacija Karlovac u kojemu djeluje Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH).

Nikola Badovinac


Europski savez za plaće – ETUC-ova konferencija o konvergenciji plaća

Europska konfederacija sindikata (ETUC) organizirala je 26. lipnja u Sofiji, za vrijeme bugarskoga pred-

sjedavanja EU-om, konferenciju pod nazi-vom „Ka Europskom savezu za plaće“, kako bi se raspravljalo o suzbijanju nejednakosti plaća između i unutar država članica EU-a, te uspostavio „Europski savez za plaće“, radi smanjenja nejednakosti u plaćama, uzlaznom konvergencijom plaća.

ETUC je pokrenuo inicijativu za konvergencijom plaća između istoka i zapada, te sjevera i juga EU-a, kako bi se odgovorilo na neopravdano velike razlike u plaćama, te prisililo nacionalne vlade da u djelo provedu obveze preuzete potpisiva-njem Europskoga stupa socijalnih prava u studenome prošle godine, posebice načela sadržanog u Stupu kako „radnici imaju pravo na pravedne plaće kojima se osigu-rava pristojan životni standard“.

Konferencija je okupila predstavnike poslodavaca i sindikata, europskih institu-cija i vlada iz 16 država članica Europske unije, uključujući i Hrvatsku. U ime SSSH u radu konferencije sudjelovao je Boris Feis, tajnik SSSH. Sudionicima konferencije su se, među ostalim, obratili bugarski premi-jer Boyko Borisov, povjerenica za rad u EU Komisiji Marianne thyssen, glavni tajnik ETUC-a luca Visantini, te zamje-nica predsjednika Europskog udruženja poslodavaca „Business Europe“ theresa de liederke. Ukazali su na veliki jaz između plaća EU zemalja, tako da on između Njemačke i Bugarske nominalno iznosi 5:1, tj. 2.350 eura naprama 440 eura neto plaće mjesečno, a u realnom, kada izvršimo korekcije za razinu cijena dobara i usluga,

3:1. (Hrvatska 839 eura neto plaća iz travnja 2018., realno je dva puta manja od one u Njemačkoj.) Neke su zemlje u posljednje tri godine, ipak, uspjele znatnije povećati neto plaće, kao Rumunjska i Poljska, ali to je bilo popraćeno i znatnim gospodarskim rastom, koji je u Poljskoj iznosio 4,5 posto godišnje, a u Rumunjskoj pet posto.

U sklopu konferencije, održan je panel s dvadesetak sudionika, većinom pred-stavnika vlada zemalja članica EU, među kojima je bila i Irene Wennemo, švedska državna tajnica za zapošljavanje, koja je naglasila kako u budućoj konvergenciji plaća, između zemalja istočne i zapadne Europe veliku ulogu mora imati sklapanje i poštivanje kolektivnih ugovora na svim proizvodno-organizacijskim razinama. Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava RH Karolina Ivanković, također sudionica panela, naglasila je pozitivan rast neto plaća u RH 2015.-2018., kao i poboljšane izglede za budući rast u sljede-ćem razdoblju, te da Hrvatska prepoznaje potrebu za konvergencijom plaća i podr-žava napore za njezino postizanje.

U završnom obraćanju, Esther lynch, konfederalna tajnica ETUC-a, naglasila je važnost povećanja minimalne plaće, na 60 posto medijalne plaće u svim zemljama EU, zatim nužnost proširenja i osnaženja uloge kolektivnog pregovaranja posloda-vaca i sindikata u svezi povećanja plaća (u posljednjih pet godina povećanje neto plaća za tri posto zaostaje za povećanjem proizvodnosti rada, u realnom iznosu), te važnost konvergencije plaća, radi opstanka europskoga projekta.

Boris Feis

aktUaLnoVODIČ KROZ EUROPSKU UNIJU

SOcIJAlNA SIGURNOSt – pošto-vanje prava na pristup povlasticama u okviru socijalne zaštite i socijal-nim službama koje pružaju zaštitu u slučajevima poput majčinstva, bolesti, nesreća na radu, ovisnosti ili starosti te u slučaju gubitka posla, u skladu s pravom Europske unije te nacional-nim zakonima i praksom. Svatko tko zakonito boravi i tko zakonito mije-nja boravište u Europskoj uniji ima pravo na povlastice u okviru socijalne zaštite te u skladu s pravom Europ-ske unije te nacionalnim zakonima i praksom.

KOORDINAcIJA SUStAVA SOcI-JAlNE SIGURNOStI – pravo prenosivosti socijalnih povlastica između država članica. Građani Europske unije koji se presele u državu članicu čiji nisu državljani ne gube prava iz sustava socijalne sigur-nosti i imaju pravo na jednak pristup socijalnoj pomoći kao i državljani države domaćina. Pravila povezana s prijenosom socijalnih povlastica odnose se i na države članice šengen-skog prostora koje nisu članice Europ-ske unije, odnosno Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.

SOcIJAlNA POMOĆ – poštovanje prava na socijalnu pomoć i pomoć povezanu sa stanovanjem radi osigu-ranja dostojnog života svima koji nemaju dovoljno sredstava i borbe protiv socijalne isključenosti i siro-maštva, u skladu s pravilima koja utvrđuju pravo Europske unije te nacionalni zakoni i praksa.

ZDRAVStVENA ZAŠtItA – pravo na pristup preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i pravo na liječenje pod uvje-tima utvrđenima nacionalnim zako-nima država članica i praksom. U utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije osigurava se visok stupanj zaštite zdravlja ljudi.

Pojmovni vodič kroz Europsku unijuza zastupnike Hrvatskoga sabora,

Zagreb, 2016.


PRaVni SaVjetiPItANJE: Radim u jednoj prodavaonici sportske opreme u kojoj je poslodavac odlučio odjaviti obrt u sklopu kojega posluje ta prodavaonica, pri čemu je meni i kolegici koja radi sa mnom rekao kako će nas odjaviti i dati nekakvu potvrdu o tome da smo bili u radnom odnosu radi ostvarenja prava na HZZ. Meni je to sve skupa čudno jer nema odluke o otkazu, pa me zanima je li poslodavac postupio ispravno, hoće li mi HZZ priznati pravo na novčanu naknadu i imam li pravo na otpremninu? (M.S., Pula)

ODGOVOR: Prema članku 112.,st.1., t.2. Zakona o radu („NN“, 93/2014., 127/2017., dalje: ZOR), Ugovor o radu prestaje smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona, ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima. U konkret-nom slučaju, poseban propis je Zakon o obrtu („NN“, 143/2013., dalje: ZO), koji u članku 45., st.1. propisuje da obrt prestaje odjavom ili po sili zakona, dok su sluča-jevi prestanka obrta po sili zakona taksa-tivno navedeni u članku 47. ZO. Slijedom citirane odredbe ZOR-a, kod prestanka obrta po sili zakona ne donosi se odluka o otkazu ugovora o radu, pa poslje-dično tome nema prava na otpremninu, budući da pravo na otpremninu prema članku 126., st.1. ZOR-a ima samo radnik kojemu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada. Međutim, u Vašem primjeru izvjesno je da obrt ne prestaje po sili zakona već odjavom, zbog čega je obveza poslodavca, osim odjave s obveznih osiguranja, izraditi i uručiti Vam pisanu odluku o poslovno uvjeto-vanom otkazu ugovora o radu, u kojoj se priznaje pravo na otpremninu, otka-zni rok sukladno ZOR-u i eventualno pravo na isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Osim toga, forma otkaza ugovora o radu potrebna je i radi ostva-renja prava na novčanu naknadu putem HZZ-a. Stoga je potrebno da što hitnije dogovorite s poslodavcem izradu i uruče-nje pisane odluke o otkazu, kao i način i rokove isplate prava koje iz nje proizlaze. Ako poslodavac to odbija učiniti, obra-tite se mjesnoj nadležnoj Inspekciji rada uz krajnju mjeru pokretanja parničnoga postupka radi utvrđenja prestanka radnog odnosa.

PItANJE: Poslodavcu sam najavio odla-zak u prijevremenu mirovinu s 1. listopa-dom 2018.godine. Dogovorili smo isplatu otpremnine i korištenje godišnjeg odmora za 2018.g. do datuma odlaska u mirovinu. Pri tome mi je poslodavac rekao da mi pripada 25 dana godišnjeg odmora, iako je moj puni godišnji odmor 33 radna dana. Zanima me zašto mi poslodavac priznaje samo 25 dana godišnjeg odmora kada pouzdano znam da je nekim radnicima koji su prije odlazili u mirovinu, priznat cijeli godišnji odmor? (Š.C., Pula)

ODGOVOR: Pravo na godišnji odmor, u slučaju prestanka ugovora o radu, u Vašem poduzeću regulirano je Pravilni-kom o radu, čije su odredbe identične odredbama ZOR-a. U konkretnom slučaju Vama doista pripada pravo na 25 dana godišnjeg odmora, koje ćete iskoristiti do dana odlaska u prijevremenu mirovinu, sukladno članku 77., st.2. ZOR-a prema kojem radnik kojemu prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, a koji se, sukladno st.1. istoga članka, utvrđuje u trajanju od 1/12 godišnjeg odmora koji Vam pripada prema Pravilniku o radu, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. U konkretnom slučaju, prema kriterijima iz članka 38. Pravilnika o radu, Vama pripada pravo na 33 dana godišnjeg odmora za 2018. godinu, no s obzirom da će radni odnos prestati s 1. listopadom 2018.godine, prema citiranim odredbama ZOR-a- pripada Vam pravo na 25 dana godišnjeg odmora, za devet mjeseci rada u 2018.

godini. Do takve brojke došlo se izračunom 1/12 Vašega godišnjeg odmora za 2018. g. (33/12=2,75), što se onda množi sa mjese-cima rada do prestanka ugovora o radu (2,75×9=24,75). Pri izračunavanju trajanja razmjernoga godišnjeg odmora, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokru-žuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, što u prikazanoj matematici iznosi zaokruženo 25 dana. Vaša primjedba upućena poslo-davcu da je prijašnjim radnicima prizna-vano pravo na cijeli godišnji odmor za kalendarsku godinu u kojoj su odlazili u mirovinu više nema učinka, s obzirom na to da je takvo stanje vrijedilo prema prijaš-njem ZOR-u (onom iz 2009. g., a koji je prestao važiti 7. kolovoza 2014. g.), prema kojemu je svim radnicima kojima je prestao radni odnos nakon 1. srpnja priznato pravo na puni godišnji odmor.

PItANJE: Imam zaštićeni račun na koji mi se isplaćuju 2/3 primanja iz radnog odnosa, sukladno Ovršnom zakonu. Trebala bih dobiti jubilarnu nagradu za 20 godina rada kod poslodavca, pa me zanima može li se, ili mora, isplatiti 2/3 na zaštićeni račun, ili cijeli iznos ide na blokirani račun? (M.M., Umag)

ODGOVOR: Prema poreznim propisima (Pravilniku o porezu na dohodak), jubi-larna nagrada se ne smatra plaćom već nagradom, koja ne spada u krug primanja koja su izuzeta od ovrhe, prema članku 172. Ovršnog zakona (NN, 112/2012., 93/2014., 73/2017.). Slijedom navedenoga proizlazi da bi se jubilarna nagrada trebala uplatiti na Vaš osnovni (blokirani) račun i da bi ista bila podložna ovrsi. No, s obzirom na to da se na istu, prema općem aktu Vašega poslodavca (Pravilnik o radu) ne plaća porez, odnosno isplaćuju se neoporezivi iznosi određeni Pravilnikom o porezu na dohodak, postoji mogućnost isplate i takve nagrade u gotovini putem blagajne, ali u tom slučaju morate postaviti takav zahtjev prema poslodavcu, o čemu u konačnici odlučuje on. Ako Vas odbije, protiv takvoga ponašanja nema sankcija. Stoga pokušajte preko Vaših predstavnika (radničkoga vijeća, odnosno sindikata), a posebice ako ima više radnika u sličnoj situaciji, dogo-voriti takvu gotovinsku isplatu kao jedinu mogućnost koja Vam jamči isplatu iznosa jubilarne nagrade u cijelosti.

Slobodan Kapor, pravni povjerenik u

Teritorijalnom uredu SSSH Pula


ZaBaVni kUtak

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. KMAŠA GALOVIĆ Braće Radić 77 32270 Županja

2. DINKO ROGOZNICA Debeljak 171 23206 Sukošan

3. MARIJANKA TREŠĆEN Bakarska 13 10000 Zagreb

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 480/481

Ime i prezime:

___________________________________

Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. rujna 2018.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: STOČARSTVO


*

članovi na prvom mjestu

Što donosi članstvo u sindikatu udruženom u sssh?

Naša snaga i rezultati ovise o našim članovima — što nas je više i što smo bolje organizirani, to smo jači i uspješniji. Pridruži nam se!

26* sindikata iz privatnog i javnog sektoraviše od 100 000 članovanajsnažnija sindikalna organizacija u Hrvatskoj

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

zdravlje i wellnesssport i rekreacijakultura

edukacija

Popusti i pogodnosti za članove*

radno pravobesplatno pravno savjetovanje, pravna pomoć i zastupanje pred sudom

Pravna pomoć članovima*

proširena pravna pomoćstatusno pravozemljišno-knjižno pravoimovinsko-pravni odnosiprekršajno i kazneno pravo

informiranje — www.sssh.hr, Sindikalna akcija, newsletter sssh, Facebook...edukacija sindikalnih povjerenika i aktivista (educa@sssh)

pravna, stručna i organizacijska podrška

Podrška sindikalnim podružnicama

s Vladom i poslodavcima pregovaramo o svim zakonima i strategijama koje utječu na naše članoveu obrani naših zajedničkih interesa koristimo i druge metode, kao što su kampanje, prosvjedi i druge akcije

Zastupanje interesa članova na nacionalnoj razini

zajedno smo jači!

*Ostvaruje se putem uputnica koje izdaju ovlaštene osobe svakog sindikata.

*Detalji na www.sssh.hr.

KontaktSavez samostalnih sindikata HrvatskeTrg kralja Petra Krešimira iv. 2,10 000 Zagreb

tel:+ 385 1 46 55 013email: [email protected] www.sssh.hr

Za više informacija o uslugama i pogodnostima za naše članove, obratite se svojem sindikalnom povjereniku:

Ime i prezime:

Sindikat:

Kontakt:

članovi na prvom mjestu

Pravna služba SSSH, koja pokriva područje čitave

Hrvatske, pruža članovima:

SSSH članovima, putem vanjskog odvjetničkog

ureda, pruža i širu pravnu pomoć:

Proširena pravna pomoć uključuje besplatne

savjete, pravna mišljenja i procjenu uspjeha

u sporu, te zastupanje na sudu i pred drugim

nadležnim tijelima.

Popusti se ostvaruju uz predočenje važeće sindikalne

i osobne iskaznice. Popis je podložan promjenama.

Ažurirane informacije o ugovorenim pogodnostima

i popustima i načinima njihovog ostvarivanja

potražite na www.sssh.hr.

Radno pravo

Proširena pravna pomoć

Pravna pomoć članovima

besplatno savjetovanje i pravnu pomoć u

ostvarivanju i zaštiti prava iz rada i po osnovi

rada, uključujući i zastupanje pred sudom.

statusno pravo (obiteljsko pravo, ostavinski

postupci, oporuke i dr.),

zemljišno-knjižno pravo (kupnja i prodaja

nekretnina, sređivanje zemljišno-knjižnog

statusa nekretnine, etažiranje, legalizacija i dr.),

imovinsko-pravni odnosi (utvrđivanje prava

vlasništva, smetanje posjeda, postupci vezani za

isplate i dugovanja po svim osnovama i dr.) te

prekršajno i kazneno pravo (vezano uz radne

odnose i rad kod poslodavca).

Više od 95 posto sporova koje vode naši pravni

povjerenici završava presudom u korist radnika.

Pravna pomoć ostvaruje se putem uputnica koje

izdaju ovlaštene osobe udruženih sindikata. Popis

ovlaštenih osoba potražite na www.sssh.hr, ili se

obratite povjereniku svojeg sindikata.

Naša snaga i rezultati ovise o našim članovima - što

nas je više i što smo bolje organizirani to smo jači i

uspješniji. Pridruži nam se!

Prednosti članstva u sindikatu idu i dalje od samog

radnog mjesta. SSSH nastoji poboljšati kvalitetu života

članova i putem ugovaranja brojnih pogodnosti i

popusta:

ZDRAVSTVENE, WELLNESS I SPORTSKE USLUGE Poliklinika

Medikol / Laboratorij Salzer / LifeClass Terme Sveti Martin

/ Terme Tuhelj / Hotel Terme Jezerčica / Aquapark Adamovec

/ Istarske toplice / Varaždinske toplice — Specijalna bolnica za

medicinsku rehabilitaciju / Salon za Masažu Riposo / Optika Anda

/ Optika Gethaldus / Optika Kraljević / Optički studio Monokl

/ Squashtower i Bowling / Pilatesyoga / Fitness centar Forma /

Plesna škola Elite / Studio Fizio Fit / Salon Noktić EDUKACIJA

Svijet jezika — Vodnikova / ABC Strani jezici / Algebra / Pučko

otvoreno učilište Zagreb KAZALIŠTA I KINA Zagrebačko kazalište

mladih / HNK u Zagrebu / HNK Osijek / HNK u Varaždinu / HNK

Ivana pl. Zajca u Rijeci / HNK Split / Kazalište KNAP / GD Histion /

Teatar Exit / Istarsko narodno kazalište / Kazalište Trešnja / Kino

Europa / Kinoteka / Kino Tuškanac / Art-kino Rijeka MUZEJI I

GALERIJE Muzej iluzija / Muzej za umjetnost i obrt / Muzej Mimara

/ Umjetnički paviljon / Arheološki muzej Narona / Aquatika —

slatkovodni akvarij Karlovac / Moderna galerija KONCERTI

Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski IZDAVAŠTVO I KNJIŽARE

VZB / Mozaik knjiga / Fraktura / Superknjižara — Antikvarijat i

knjižara Jesenski i Turk / Leksikografski zavod Miroslava Krleže

PROIZVODI I OSTALO Croatia Airlines / Borovo / Giant / Perutnina

Ptuj / Franja Coffee and Tea House / Dinmag / Bauerfeind /

CleanExpress

Pogodnosti i popusti za članove

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,

10 000 Zagreb

tel:+ 385 1 46 55 013

fax: + 385 1 46 55 040

email: [email protected]

www.sssh.hr Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Kont

akt

Aktivnosti, usluge

i pogodnosti za

članove sindikata

udruženih u SSSH

123

456

7

8 910

11 12

13 14 15 161718

19

2021

2223

2425

26*

SSSH je tiskao plakat i letak s informacijama o aktivnostima, uslugama i pogodnostima za članove sindikata udruženih u SSSH.

Potražite svoj primjerak kod matičnog sindikata ili nas kontaktirajte direktno na [email protected] ili 01 46 55 013.

Documents

Zagreb, 15. srpnja 2018. Broj 480/481 · je u konačnici usvojeno. No tinta se, vjero - jatno, nije ni osušila na novoj odluci, a zaprimili smo zahtjev za novom korekci-jom kojom