Zagreb, 22. rujna 2017. Broj 470nesposobnost ili ograničena sposobnost radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada ovisi radno-pravni status tih radnika i oni sve češće,

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 22. rujna 2017. • Broj 470

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

INTERVJUMarko Pavić: Razvijati bipartitni socijalni dijalog kroz sklapanje kolektivnih ugovora na svim razinama Str. 4. – 6.

Prosvjed "Od mjere do barijere"Str. 8. – 9.





OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić, Petra Šimunović i Dijana Šobota

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Nakon 25. rujna ove godine po- kreće se proces novog utvrđiva-nja reprezentativnosti sindikalnih

i poslodavačkih udruga više razine jer im rješenja o reprezentativnosti istječu 25. ožujka 2018. godine.

U prethodnom procesu četiri su sindikalne središnjice utvrđene reprezen-tativnima: SSSH, NHS, MHS i HURS. Uz broj članova (najmanje 50.000), da bi se smatrala reprezentativnom. sindikalna središnjica mora zadovoljiti i sljedeće minimalne uvjete: najmanje pet udruže-nih sindikata različitih područja NKD-a, uredi u najmanje četiri županije, prostor i drugi materijalni uvjeti za rad te najmanje pet radnika zaposlenih na neodređeno i puno radno vrijeme. SSSH je pri izradi Zakona o reprezentativnosti udruga poslo-davaca i sindikata zagovarao i zahtjevnije uvjete. Zašto je to važno?

Sukladno Zakonu, reprezentativne poslodavačke i sindikalne središnjice imaju pravo imenovati svoje predstavnike u tripartitna tijela (GSV) na nacionalnoj i lokalnoj razini kao i u druga tijela za koja je predviđeno njihovo sudjelovanje.

Nije naodmet podsjetiti da su udruge poslodavaca i sindikati, kao dobrovoljne udruge, socijalni partneri koji, među ostalim, jedini mogu pregovarati i sklapati kolektivne ugovore dok u tripartitnom socijalnom dijalogu sudjeluju njihove udruge više razine odnosno središnjice i vlada (nacionalna ili lokalne).

U Hrvatskoj je tripartitni socijalni dijalog institucionaliziran kroz gospodar-sko-socijalno vijeće nacionalne ili lokalne razine putem kojih su socijalni partneri uključeni u oblikovanje javnih politika, primjerice ekonomske, socijalne, obra-zovne, zdravstvene i dr. te u odlučivanje o interesnim pitanjima. Ovaj je proces izuzetno dinamičan, zahtjevan i odgovo-ran te su za uspješan dijalognužni kako volja sve tri strane za sudjelovanjem tako i postojanje snažnih, neovisnih i kapaciti-ranih središnjica nastalih temeljem prava na slobodu udruživanja i kolektivnog pregovaranja, koje zadovoljavaju visoke tehničke zahtjeve i imaju pristup informa-cijama te razvijenu infrastrukturu potem

koje komuniciraju s udruženim sindika-tima i članovima. Međutim, nemojmo se zavaravati, borbena sposobnost sindikalne središnjice prvenstveni je razlog zbog kojega je druge dvije strane uvažavaju!

U Europskoj uniji socijalni dijalog je postao načinom upravljanja društvenim poslovima, smatra se „srcem“ europskoga socijalnoga modela, pridonosi uključiva-nju socijalnih partnera u gospodarska i društvena zbivanja, kao i afirmaciji univerzalnih ljudskih i radničkih prava, solidarnosti, jednakosti, socijalne pravde i drugih vrednota.

Stoga je odgovornost i hrvatskih sindikalnih središnjica jačati kapacitete za sudjelovanje u oblikovanju javnih politika povećavajući broj članova koje zastupaju, broj granskih sindikata koje okupljaju, broj eksperata koje zapošljavaju. Bolji Zakon o radu ili Zakon o zaštiti na radu, bolju obrazovnu politiku ili politiku zapo-šljavanja, bolji mirovinski ili zdravstveni sustav i dr. od interesa za naše članove, mogu izboriti sindikalni stručnjaci za stolom, dijalogom, a kada on zakaže, uz masovnu potporu članova na ulici. Sindi-kat i sindikalna središnjica, kolektivni ugovor i propisi te javne politike, samo zajedno zadovoljavaju cjelovite interese članova i štite njihova prava. Primjerice, možete imati najbolji zakon ali ako pravdu na sudu čekate 10 i više godina, zapravo ju niste dočekali. Ali i bolje propise o pravosuđu netko mora izboriti. Stvari se još više kompliciraju kada dodamo razinu Europske unije jer se tamo donose uredbe i direktive te i na njih netko treba utjecati. Takve su aktivnosti zahtjevne i koštaju ali jedino tako možemo uspjeti.

Zato je, umjesto da sindikati izvan središnjica borbu za cjelovita prava i interese svojih članova, kao kukavičje jaje ostavljaju u tuđem dvorištu, o tuđem trošku, potrebno jačati sindikalne središ-njice jer, Zajedno smo jači!

O radnicima koji iako nisu članovi sindikata uživaju prava iz kolektivnog ugovora i bez srama ostavljaju kolegi do sebe, članu sindikata, da to plaća – nekom drugom prilikom.

Glavna urednica

Demokratski sindikalizam temelji se na solidarnosti i zajedništvu

DOGAĐAJI

Sukladno propisima zaštite na radu, poslovi s posebnim uvjetima rada su oni poslovi koje mogu obavljati

radnici koji, uz opće uvjete, zadovoljavaju i posebne uvjete glede dobi, spola, struč-nih sposobnosti zdravstvenog, tjelesnog i psihičkog stanja, te psihofizičkih i psihič-kih sposobnosti.

Poslovi s posebnim uvjetima rada određeni su Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada („NN“, br. 5/84), te drugim posebnim propisima, primje-rice Zakonom o zaštiti na radu, Zakonom o kemikalijama itd.

Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvje-tima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava te uvjete. Isprave (svjedodžbe) o ispu-njavanju posebnih uvjeta izdaje specija-list medicine rada, na temelju uputnice poslodavca, a uzima u obzir podatke o poslovima i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu sposobnosti radnika za obavljanje poslova iz procjene rizika koje obavlja radnik.

Sindikat graditeljstva Hrvatske je 29. kolovoza 2017. godine u Radničkom domu u Zagrebu organizirao radni sasta-nak pod radnim nazivom „Utvrđivanje zdravstvene i radne sposobnosti radnika koji rade poslove s posebnim uvjetima rada u građevinarstvu i posljedice za

radno-pravni status radnika“. Za taj radni sastanak iskazano je veliko zanimanje poslodavaca i drugih institucija koje se bave tim temama. Osim predstavnika SGH-a, sastanku su prisustvovali i pred-stavnici Ministarstva rada i mirovin-skog sustava, Inspekcije zaštite na radu, Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, Zavoda za unapređenje zaštite na radu, Zavoda za mirovinsko osiguranje, te Hrvatske udruge poslodavaca kao i Udruge poslodavaca graditeljstva.

Svjedodžbe specijalista medicine radaU djelatnostima graditeljstva radnici su gotovo svakodnevno suočeni s konkret-nim problemima koji se tiču utvrđivanja njihove zdravstvene / radne sposobnosti na poslovima s posebnim uvjetima rada (primjerice, rad na visini), jer o svje-dodžbi specijalista medicine rada kojom se utvrdi nesposobnost, privremena nesposobnost ili ograničena sposobnost radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada ovisi radno-pravni status tih radnika i oni sve češće, iako nezako-nito, ostaju bez posla.

Naime, radi fleksibilizacije tržišta rada i ušteda na teret rada, sve je češća praksa da poslodavci i njihove stručne službe ZNR-a, pravilnicima o sistema-tizaciji radnih mjesta, te elaboratima o procjeni rizika, radna mjesta definiraju na način da radnik unaprijed mora udovo-ljavati uvjetima za više vrsta poslova s posebnim uvjetima, bez obzira na to da li on stvarno i obavlja sve te poslove. Specijalisti medicine rada obavljaju zdravstvene preglede i izdaju svjedodžbe isključivo prema zahtjevu (uputnici) poslodavca sa širokom lepezom poslova s posebnim uvjetima, te se sve češće izdaju svjedodžbe radnicima s ograničenjima, iako često u praksi oni ne rade te poslove.

Budući da se radniku ne uručuje svjedodžba, nego samo poslodavcu, radnici nemaju mogućnost tražiti pravnu zaštitu, ali je i ona pravno upitna jer svje-dodžba specijalista medicine rada nije upravni akt. Međutim, za radnike takve svjedodžbe kojima se oni proglašavaju nesposobnim, privremeno nesposobnim ili sposobnim uz ograničenja, takva svje-dodžba stvarno utječe na njihov daljnji pravni status u smislu da im se formalno- pravno nude neki drugi, manje plaćeni poslovi, odnosno uručuju nezakoniti osobno uvjetovani otkazi.

Nadalje, na sastanku se raspravljalo i o problemima definiranja posebnih uvjeta rada i njihova ujednačena primjena u praksi od strane različitih dionika, npr. što se smatra radom na visini; definiranje zdravstvene / radne sposobnosti od strane specijalista medicine rada u odnosu na utvrđivanje radne sposobnosti prema mirovinskim propisima; preispitivanja zdravstvenih kontraindikacija koje se uzimaju u obzir pri utvrđivanju sposob-nosti radnika (mogu li radnici s visokim tlakom, šećernom bolešću…, koji su pod redovnom liječničkom kontrolom i tera-pijom raditi na visini, ako su primijenjena osnovna pravila ZNR-a); bolja koordi-nacija i suradnja obiteljskih liječnika i medicine rada pri utvrđivanju bolovanja radnika kojima je utvrđena nesposobnost za rad.

Na sastanku su se svi sudionici pozi-tivno očitovali na ovu inicijativu SGH-a i raspravu, te su zaključno podržali potrebu zajedničkoga rada, prije svega na izradi novih propisa iz područja ZNR-a koji su trenutno u postupku izrade (novi pravil-nici …), kao i suradnju na unapređenju i ujednačavanju prakse, a sve radi pronala-ženja optimalnih rješenja kako za radnike tako i za poslodavce.

Jasenka Vukšić

Poslovi s posebnim uvjetima rada - utvrđivanje zdravstvene i radne sposobnosti radnika u građevinarstvu i posljedice na njihov radno-pravni status

Zajedničkim radom svih dionika do optimalnih rješenja

sindikalna akcija | 3

INTERVJU

Marko Pavić novi je ministar rada i mirovinskog sustava. Nastavljajući tradiciju pred-

stavljanja ministara odgovornih za područje rada, Sindikalna akcija postavila mu je pitanja o prioritetima Ministarstva do kraja mandatnog razdoblja, socijal-nome partnerstvu, mjerama aktivne politike zapošljavanja, prekarnome radu, održivosti sustava socijalne sigurnosti, potplaćenosti hrvatskih radnika…

U manje od godinu dana prešli ste put od predstavnika jedne udruge u radnoj skupini za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja, preko državnog tajnika do ministra za rad i mirovinski sustav. S obzirom da Vas sindikalna javnost nedovoljno poznaje, možete li reći nešto više o svom profesi-onalnom i političkom putu, te komenti-rati ovako brzo političko napredovanje?

Po struci sam fizičar, 2009. stekao sam titulu magistra prirodnih znanosti iz polja fizike. Moja profesionalna kari-jera rekao bih obuhvaća dva polja: znan-stveni rad i rad na problematici zapo-šljavanja, posebice mladih. Od 2005. do 2010. godine bio sam znanstveni novak na Geofizičkom odsjeku PMF-a, zatim sam proveo više od dvije godine radeći na Sveučilištu u Southamptonu u Veli-koj Britaniji i četiri mjeseca na Institutu u SAD. (2002. – 2011.), a u Udruzi za zaštitu hrvatskih voda i mora SLAP bio sam voditelj brojnih projekata. Kao predsjednik Mreže mladih znanstvenika sudjelovao sam u izradi zakona i smjer-nica koje su vezane uz visoko obrazova-nje. Još kao mladi znanstvenik primijetio sam da mnogi uspješni studenti imaju problem s prezentiranjem svoga znanja, što me je često puta frustriralo. Stoga sam zajedno s kolegama pokrenuo Insti-tut za stručno usavršavanje mladih na kojem smo radili brojne projekte usmje-

rene ka tome da mlade približe zahtje-vima modernog tržišta rada, povežu ih s poslodavcima i omoguće im priliku za posao. Rad na zapošljavanju mladih, koji su jedna od teže zapošljivih skupina nastavio sam i kao državni tajnik, a sada zajedno sa svojim suradnicima kao mini-star radim na kreiranju mjera koje će odgovarati potrebama tržišta rada.

Možete li ukratko navesti priori-tete Ministarstva do kraja mandatnog razdoblja?

Resor na čijem sam čelu, rekao bih, poprilično je izazovan i podložan stal-nim promjenama, prioriteta je mnogo od mladih nezaposlenih, uključivanja osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada, pa sve do umirovljenika i mirovina. Za početak nužno je uskladiti potrebe na tržištu rada sa strukturom nezaposlenih. Činjenica jest da imamo neujednačenost između kompetencija, potreba tržišta rada i sustava obrazovanja. Primjerice 2/3 nezaposlenih mladih su osobe sred-nje stručne spreme, a paralelno s tim na Zavodu za zapošljavanje kontinuirano imamo otvorenih oko 15.000 radnih

mjesta. Kao jedno od rješenja za integra-ciju mladih na tržište rada vidim potica-nje strukovnog obrazovanja i uvođenje dualnog. U tom kontekstu jačat ćemo i HZZ u pružanju individualizirane podrške korisnicima. Nastavit ćemo rad na specijaliziranim projektima za uklju-čivanje osoba u nepovoljnom položaju u svijet rada. Već smo pokrenuli projekt za zapošljavanje žena – Zaželi, pripremaju se i programi za mlade i osobe s invalidi-tetom, tu je i projekt Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja, vrijedan 73 mln kn, u koji je uključeno i osnivanje Klubova za mlade. Što se tiče umirovlje-nika, izmjene u mirovinskom sustavu su nužne, cilj nam je i osigurati primjerenu skrb za naše umirovljenike, ne samo u vidu mirovinske reforme, nego i s cijelim nizom programa. Govoreći o mirovinama podsjećam da je više od 1,2 milijuna umirovljenika u rujnu dobilo 2,1 posto veće mirovine te da smo u smjernicama za 2018. predvidjeli još oko milijardu kuna. Započeli smo i pregovore sa sindi-katima državnih službi, očekujem i skoriji početak s javnim službama. Zaključno,

Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava

Razvijati bipartitni socijalni dijalog kroz sklapanje kolektivnih ugovora na svim razinama

4 | sindikalna akcija

INTERVJUpred nama je puno izazova za koje vjeru-jem da ćemo ih uspješno savladati.

U nizu razvijenih zemalja znača-jan dio radnih odnosa autonomno uređuju socijalni partneri, najpozvaniji za pronalazak rješenja u interesu obje strane. Vlada je pak odgovorna za stva-ranje poticajnog okruženja za razvoj bipartitnog socijalnog dijaloga uključu-jući kolektivno pregovaranje. Kako Vi gledate na odnos Zakona o radu i kolek-tivnih ugovora? Raspolaže li MRMS vjerodostojnom statistikom i analitikom o primjeni ZOR-a, poštivanju kolektiv-nih ugovora i stanju na tržištu rada?

U cilju stvaranja stabilnog poslov-nog okruženja i trajnog socijalnog mira potrebno je razvijati bipartitni soci-jalni dijalog kroz sklapanje kolektivnih ugovora na svim razina, koji to i omogu-ćuju. Mišljenja sam da zakonodavac Zakonom o radu propisuje minimalne standarde i prava iz radnih odnosa, dok se kolektivnim ugovorima ugovaraju povoljnija prava i podižu radno pravni standardi i time prava radnika štite na višim razinama. Obzirom na mali broj postupaka mirenja koji su pokretani radi kršenja kolektivnih ugovora, može se zaključiti da se sklopljeni kolektivni ugovori uglavnom i poštuju.

Hrvatska je neslavni rekorder EU po bujanju prekarnog rada, posebice ugovora o radu na određeno vrijeme, s neprihvatljivim društvenim posljedi-cama (rast siromaštva među zaposle-nima, rast društvene nejednakosti i dr.). Riječ je o kršenju ZOR-a s obzirom da se ugovor na određeno vrijeme može kori-stiti samo iznimno, za određene sluča-jeve, dok probni rad, rizik poslovanja i sl. nisu opravdani razlozi njegove uporabe, a poslodavci to navode kao razloge. O tome nam se nedavno obratila i Europ-ska komisija zainteresirana za naše, sindikalne prijedloge njegova suzbijanja. Planirate li nešto konkretno poduzeti na suzbijanju nezakonite uporabe nestan-dardnih oblika ugovora o radu?

Zakonski institut ugovora o radu na određeno vrijeme je jedan od fleksibilnih oblika rada, koji poslodavcima u većoj mjeri omogućava eksternu fleksibilnost i mogućnost brze prilagodbe potrebama na tržištu. Stoga je i u Zakonu o radu iz 2014. godine, ostao kao prihvatljivo zakonsko

rješenje za postizanje konačnih reform-skih ciljeva na području radnoga zako-nodavstva.

Ugovor o radu na određeno vrijeme predstavlja iznimku od ugovora o radu na neodređeno vrijeme, koja uvijek mora biti opravdana objektivnim razlogom, odno-sno prestanak takvog ugovora mora biti unaprijed utvrđen ili opravdanim rokom, ili izvršenjem određenog posla ili nastu-panjem određenog događaja. Prvi ugovor može biti sklopljen na razdoblje duže od tri godine, ali poslodavac nakon njegovog isteka, s istim radnikom ne može sklopiti sljedeći uzastopni ugovor. Ako je sklo-pljen na razdoblje kraće od tri godine, ukupno trajanje svih ugovora, uključujući i prvi ugovor, ne može trajati duže od tri godine. Iznimno može, ako je potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objek-tivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Ujedno naglašavamo da obavljanje sezonske djelatnosti poslodavca i sukladno tomu, potreba za sezonskim zapošljava-njem radnika, po prirodi takva radnog odnosa, povećava udio zaposlenih na određeno vrijeme. Također u ocjeni pojave rada na određeno potrebno je sagledati sveukupnost trendova na tržištu rada i one pokazatelje koji u cjelini, na osnovi ukupnog broja osiguranika po osnovi radnog odnosa, ukazuju na udio zapo-slenih na određeno vrijeme te na stvarne učinke i opseg korištenja toga oblika rada.

Planirate li poticati otvaranje više kvalitetnih radnih mjesta što je, u konačnici, jedino rješenje održivosti sustava socijalne sigurnosti, uključujući i mirovinski?

Otvaranje radnih mjesta prvenstveno ovisi o gospodarstvu. Vlada kroz razne poticajne programe i rasterećenje podu-zetnika, samo stvara uvjete za kreiranje tih radnih mjesta. Ono što naše Ministarstvo

čini jest da kreira programe i mjere kojima se potiče zapošljavanje onih skupina koje teže pronalaze mjesto na tržištu rada. Tako smo u ožujku predstavili paket mjera „Od mjere do karijere“ vrijedan oko 1,5 mlrd. kuna, koji obuhvaća 9 mjera: potpore za zapošljavanje, potpore za usavršavanje, potpore za samozapošljavanje, obrazo-vanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu, stručno osposobljava-nje bez zasnivanja radnog odnosa, javne radove, potpore za očuvanje radnih mjesta i mjera „Stalni sezonac“. Uz to, krajem lipnja pokrenuli smo i program „Zaželi“ kojim će se zaposliti preko 3.000 žena koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, s naglaskom na žene starije od 50 godina, žene s najviše završenom srednjom struč-nom spremom, žene s invaliditetom, žene žrtve trgovanja ljudima, liječene ovisnice, žene žrtve obiteljskog nasilja, beskućnice. Projekt se financira sredstvima iz Europ-skog socijalnog fonda, a njegova vrijed-nost je veća od 400 milijuna kuna. Tako-đer, u okviru ESF-a, nedavno je završen i program „Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanje“. Cilj svih tih programa i mjera je očuvati postojeća radna mjesta i potaknuti nezaposlene da se dodatno usavršavaju i zapošljavaju.

Radnici, i ne samo mladi, iseljavaju ponajprije zbog potplaćenosti. Ekonom-ski rast temelji se na povećanju domaće potrošnje, ali izostanak rasta plaća onih kod kojih bi se povećanje odmah prelilo u potrošnju, dovest će u pitanje i sam rast. Kako to komentirate? Znate li što će Vlada poduzeti?

Radi održavanja konkurentnosti poslodavci nerijetko svoje poslovanje baziraju na vrlo niskoj cijeni rada, a što je za radnike neprihvatljivo.

U navedenom kontekstu, nakon provedenih konzultacija sa socijalnim partnerima o visini minimalne plaće za 2017. godinu, Vlada RH, uvažavajući argu-

Kakva je sudbina SOR-a (stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa) u kontekstu poticanja zapošljavanja?

Podaci govore da je korištenje mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa u padu, tako bilježimo podatke da je unazad godinu dana, broj kori-snika stručnog osposobljavanja smo smanjili za oko 30 posto u odnosu na prošlu godinu. (kolovoz 2016. – 7.822, kolovoz 2017. – 5.620). Iako smo uveli niz promjena i ograničenja u mjeru SOR, intenzivno radimo na jačanju instituta pripravništva.


INTERVJUmente oba socijalna partnera, utvrdila je da minimalna plaća za 2017. godinu iznosi 3.276,00 kuna, što je uvećanje iznosa mini-malne plaće za 2016. godinu od 156,00 kuna, odnosno ista je povećana za 5 posto u odnosu na minimalnu plaću utvrđenu za prethodnu godinu. Ovakvo povećanje minimalne plaće, koja predstavlja socijalno zaštitni instrument putem zagarantiranog minimuma ispod kojega poslodavac ne smije isplatiti plaću radnicima, ujedno je i dosad najznačajnije povećanje od stupanja na snagu Zakona o minimalnoj plaći 2013.

SSSH je uputio više inicijativa za izmjenu Zakona o minimalnoj plaći kako bi se zaustavilo zakidanje radnika pri obračunu. Poziv na sastanak čekamo već devet mjeseci. Hoćete li, prije rješa-vanja visine minimalne plaće za sljedeću godinu,održati sastanak sa sindikatima kako biste čuli argumente za navedene inicijative?

Za sljedeću sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća planiramo uvrstiti u dnevni red točku vezano uz raspravu o minimalnoj plaći.

Temelj odluke o kvoti za strane radnike u ključnim djelatnostima (turi-zam, graditeljstvo, brodogradnja) ne može biti anketa poslodavaca, već ono što Vlada priznaje da ne može osigu-rati gospodarstvu jer ne uspijeva voditi politiku zapošljavanja kao integriranu javnu politiku, povezivanjem tijela državne uprave i socijalnih partnera. Planirate li to promijeniti?

Godišnja kvota dozvola za zapo-šljavanje stranaca za 2017. donesena je temeljem iskazanih potreba. U procesu usklađivanja ponude i potražnje tržišta rada ključna je suradnja s poslodavcima te je od iznimne važnosti njihova povratna informacija koju HZZ dobiva kroz Anketu poslodavaca o planiranom zapošljavanju. Također, mjere obrazovanja usmjeravamo isključivo za zanimanja koja nedostaju na tržištu rada, a ujedno radimo na povećanju broja osoba koje će se osposobljavati na radnom mjestu. Ranije sam već istaknuo važnost kvalitetnog strukovnog i uvođenje dualnog obrazovanja koje je, povezano s gospodarstvom, ključno za bolju zapo-slenost mladih. Što se tiče kvota, tijekom ljeta održali smo sastanke sa sindikatima i poslodavcima turističkog i građevinskog sektora. Zajednički smo odlučili da je

nužno povećanje kvota u sektoru građe-vine o čemu je i usvojena odluka na sjed-nici Vlade, a za turistički sektor aktivirali smo postojeću radnu snagu. Takav oblik suradnje nastavit ćemo i za nadolazeću sezonu. Uz to, ove godine dodatno smo kao pripremu za turističku sezonu u surad-nji s Ministarstvom turizma organizirali Dane poslova u turizmu, s ciljem što bolje pripreme za narednu sezonu, a nove Dane poslova u turizmu organizirat ćemo već ove godine.

Kako mislite rješavati problem dugotrajne nezaposlenosti i nezaposle-nosti radnika bez ili niskih kvalifikacija?

Hrvatska nije otok kad govorimo o problemu dugotrajne nezaposlenosti. Nažalost, taj problem i dalje je prisutan među svim dobnim skupinama u Europ-skoj uniji. Prihvatili smo novu Prepo-ruku Vijeća iz veljače 2016. o integrira-nju dugotrajno nezaposlenih osoba na

tržište rada, a čija provedba će osigurati cjelokupnu podršku dugotrajno nezapo-slenim osobama. Novost je da smo po prvi puta u Ministarstvu početkom rujna održali prvi sastanak Radne skupine za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja, kojoj je zadaća analiziranje uspješnosti provedbe mjera, predlaganje unaprjeđenja mjera, kao i izrada novog strateškog dokumenta. U tom pogledu već sada smo poduzeli korake koji će HZZ-u omogućiti nesmetani tijek obra-zovanja, odnosno obrazovnih programa, u 2018. i svakoj sljedećoj godini, bez privremenih prekida koji su se ranije događali početkom godine. Tijekom ove godine planirano je uključivanje neza-poslenih osoba za zanimanja u djelat-nosti graditeljstva, metalske industrije i brodogradnje, turizma i ugostiteljstva, prometa i informatike te razvoja digi-talnih i jezičnih vještina. Paketom mjera Od mjere do karijere vrijednim 1,5 mlrd kn obuhvatili smo i osposobljavanje na radnom mjestu koje je fokusirano na nezaposlene sa srednjoškolskim ili nižim stupnjem obrazovanja, traje šest mjeseci, poslodavcu se isplaćuju troškovi mentor-stva koji iznose do 700 kuna mjesečno po osobi koju mentorira, a polazniku novčana pomoć u visini minimalne plaće. Također, u sklopu ESF-a planiramo mjere za mlade koji nisu u sustavu rada ni obra-zovanja (tzv. NEET skupine). Uvjereni smo kako ćemo uz suradnju sa svim dionicima unaprijediti politiku tržišta rada s posebnim naglaskom na naše naju-groženije skupine nezaposlenih u koje svakako spadaju dugotrajno nezaposlene osobe i osobe s obrazovanjima koji ne odgovaraju potrebama tržišta rada.

Novi ste predsjednik Gospodar-sko-socijalnog vijeća. Temeljem dosa-dašnjeg kratkog iskustva, jeste li uočili probleme, ali i prednosti tripartitnog socijalnog dijaloga te vidite li moguć-nosti unaprjeđenja?

U ne tako dalekoj prošlosti rad GSV-a je bio zanemaren. Osobno mislim da tripartitni socijalni dijalog ima predno-sti, iako možda nismo svi uvijek na istom tragu, no kroz otvoreni dijalog mnoga pitanja možemo riješit. Ono što mogu obećati da ću kao ministar jačati otvoreni pristup i dijalog, uvažavajući i poštujući sve partnere uključene u procese.

U kojim područjima očeku-jete najviše problema tijekom svoga mandata te kako ih planirate rješavati?

Kao što sam rekao, to je teško predvidjeti jer je resor kompleksan i zahtjevan, te vrlo često ovisi o poja-vama, odnosno problematici drugih resora. U rješavanju svih izazova koji su pred nama ključna je suradnja, kako međuresorna tako i suradnja sa svim dionicima tih procesa. Svjestan sam da odluke koje danas donosimo utječu i na budućnost, stoga mi je važno da razgovorom postignemo kompromis – zlatnu sredinu, koja će omogućiti daljnji rast i razvoj.


UDRUŽENI SINDIKATIGoran Kozić, predsjednik Sindikata profesionalnih vatrogasaca Šibenik

Problematične financijeOvo su ljeto dalmatinsku obalu

poharali požali. I dok smo slušali o herojskim pothvatima vatro-

gasaca, na površinu su isplivali i detalji o njihovim lošim radnim uvjetima i sred-stvima za rad. Stoga smo o tim temama porazgovarali s Goranom Kozićem, predsjednikom Sindikata profesionalnih vatrogasaca Šibenik (SPVŠ).

Javna vatrogasna postrojba grada Šibe-nika, unutar koje ovaj Sindikat i djeluje, najveća je postrojba u Šibensko-kninskoj županiji. Postrojba je do 31. kolovoza imala 371 intervenciju, no, kako navodi Goran, nije bitan samo broj intervencija, jer neka intervencija traje sat, a neka danima. Važno je popratiti broj odrađenih sati vatrogasaca, kao i izgorenu površinu, jer do 31. kolovoza sve te brojke su već dobrano nadmašile ne samo 2016., već i prethodne godine. Tako vatrogasci u postrojbi do 31. kolovoza broje 4.463 odrađena sata na intervencijama, dok je u cijeloj 2016. godini taj broj bio manji za 101. Možda najznačajnija razlika javlja se u ha izgorene površine, kojih je u ovoj godini 2.237, dok je u prošloj godini izgor-jelo 768 ha.

Postrojba broji 54 djelatnika koji mogu djelovati operativno. Rad im je raspoređen u četiri vatrogasne smjene - u turnusnom radnom vremenu 12/24 – 12/48. Radno je vrijeme organizirano isto za vrijeme sezone i van sezone požara.

- Postrojba bi, sukladno važećem Planu zaštite od požara za područje grada Šibenika, trebala imati najmanje 62 operativna vatrogasca. Međutim financij-ska sredstva ne dozvoljavaju zapošljavanje tolikog broja potrebnih djelatnika, navodi Goran.

Tijekom medijskih izvještaja o ovogodišnjim požarima govorilo se o lošem voznome parku vatrogasaca.

- Za očekivati je da svi nemaju isti stupanj opremljenosti, ali ni iste zahtjeve, odnosno potrebe. Konkretno, ovoj postrojbi nedostaje jedno navalno vozilo koje se planira već dugi niz godina, međutim kao i uvijek, financije su one koje ne dozvoljavaju realizaciju, a isto tako potrebno je i dosta opreme koja se troši, kao što su obične naprtnjače ili

cijevi. Što se tiče guma na vozilima, ako je vozilo tehnički ispravno, znači da su i gume ispravne, ali prilikom intervencija one se slobodno mogu okarakterizirati kao potrošni materijal, obzirom koliko se često dogodi da se rasparaju ili oštete, što ni ne čudi ako znamo kakvim sve puto-vima prolazimo kako bismo došli do vatre. Svaka guma za takvo vozilo košta između 10 i 20 tisuća kuna, a novac morate imati odmah, jer nerijetko s intervencije idete kod vulkanizera, a od njega natrag na intervenciju. Sluha za takve situacije trebao bi prije svega imati osnivač, odnosno sama država, upozorava Goran, kojemu je, među ostalim, u opisu posla upravljanje i rukova-nje vatrogasnim vozilom i drugom tehni-kom, briga o tehničkoj ispravnosti vozila i druge tehnike, te sudjelovanje u vatroga-snim intervencijama i kao vatrogasac.

Kolektivni pregovori s gradom ŠibenikomPo sadašnjem stanju stvari, profesionalni vatrogasci zaposleni u javnim vatroga-snim postrojbama u RH nisu državni službenici, napominje Goran, međutim, upozorava, člankom 128. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namje-štenike definirano je da se odredbe tog ugovora, u pogledu materijalnih prava, primjenjuju i na profesionalne vatrogasce u javnim vatrogasnim postrojbama.

SPVŠ je pokrenuo s Gradom Šibeni-kom pregovore o Kolektivnom ugovoru za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi grada Šibenika, kako bi, kako ističe Goran, napokon imali propisana prava, ali i obveze, kojima će se voditi radnici, poslodavac, ali prije svega osnivač, jer osnivač ne postupa uvijek sukladno propi-sima Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, kada se radi o profesionalnim vatrogascima. Primje-rice, za prošlu godinu im nije isplaćena božićnica iako je ona bila zajamčena. Osim toga, prilikom pregovora o Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namje-štenike, nema sudjelovanja predstavnika profesionalnih vatrogasaca.

Govoreći o temeljnim zahtjevima u kolektivnim pregovorima, predsjednik

ovog Sindikata, kao, možda financijski najveći dio, navodi povećanje dodatka na osnovni koeficijent za posebne uvjete rada za radna mjesta na kojima nije moguća potpuna zaštita niti uz primjenu zaštitnih sredstava te prijevoz na posao i s posla, za kojeg traže povratak starog obračuna, odnosno isplate prijevoza po dnevnoj cijeni putne karte.

Na pitanje o plaćama i je li ona odgo-varajuća u odnosu na odgovornost vatro-gasaca Goran odgovara:

- Ja ću iznijeti činjenice, a onda Vama i čitateljima prepuštam da procijenite odgovara li plaća odgovornosti radnog mjesta bilo kojeg profesionalnog vatro-gasca u javnoj vatrogasnoj postrojbi. Kako je najviše zaposlenih sa SS-om, odnosno njih 52 od 54 operativaca, izni-jeti ću podatke za tu skupinu radnika.

Vatrogasac, uz dodatak na osnovni koeficijent od 10 posto na uvjete rada, koji se ne isplaćuju u svim postrojbama, ima bruto plaću od 5.419,00 kn. Voditelj smjene, uz isti dodatak na osnovni koeficijent, ima bruto plaću od 6.566,00 kn. To je plaća bez dodataka koje radnik ostvari za npr. noćni rad, rad blag-danom i sl. te bez prekovremenih sati, kojih može, a i ne mora biti. Podsjećam da je prosječna bruto plaća u pravnim osobama RH u 2016. godini iznosila 7.752,00 kn.


DOGAĐAJI

Inicijativa Vrijedim više, koju su u svibnju 2017. g. pokrenuli Savez samostalnih sindikata Hrvatske,

Mreža mladih Hrvatske i Matica hrvat-skih sindikata, organizirala je 15. rujna prosvjed na Markovu trgu u Zagrebu. Nazivom prosvjeda, OD MJERE DO BARIJERE – Mladi vrijede više, inici-jativa je upozorila na probleme politika zapošljavanja mladih, a posebice mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. SOR), da ne otvaraju put zapošljavanju ni karijeri, nego, naprotiv, stvaraju barijere na trži-štu rada, jer se mnogi mladi, nakon što odrade SOR, vraćaju na burzu.

Upravo zbog toga, zahtjevi prosvjeda su bili: ukidanje mjere stručnog osposo-bljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, povratak pripravništva kao stan-dardnog načina ulaska mladih u svijet rada i razvoj novih modela potpore zapo-šljavanja mladih koje će biti učinkovitije i pravednije, te otvoriti put prema stabil-nim, kvalitetnim radnim mjestima.

Kroz posljednjih nekoliko mjeseci Inicijativa Vrijedim više uspjela je otvoriti novi javni prostor za raspravu i bolje razumijevanje stvarnog polo-žaja mladih na tržištu rada i njihovih radničkih prava. Mnogi građani i orga-nizacije, putem društvenih mreža i na druge načine, aktivno su se uključili u razgovore o položaju mladih, dijeleći svoja osobna iskustva ili šaljući poruke podrške. Uz to, Inicijativi su se pridru-žili deseci aktivista koji su svojim volon-terskim angažmanom omogućili brojne akcije organizirane uoči prosvjeda: lije-pljenje plakata, dijeljenje letaka i bedževa te razgovori s građanima.

Na prosvjedu se okupilo oko 300 ljudi, a pojavio se i ministar rada i miro-vinskoga sustava Marko Pavić. Ministar

je zaobišao i organizatore i prosvjednike, te se obratio medijima izjavom kako se on zapravo slaže s prosvjedom i da se već dugo zalaže za povratak pripravništva. Ono što je ministar propustio napraviti jest poslušati što su mladi ispred Vlade i Sabora došli reći.

Na prosvjedu se umjesto parola moglo čuti puno osobnih priča i razloga zašto je potrebno mijenjati politike koje se odnose na mlade. Dubravka Pušić, arhitektica koja je odradila dvije godine SOR-a, za naknadu od 2,400 kuna, ispri-čala je svoje iskustvo sa SOR-om. U svom govoru je poručila: “Što smo mi mladi dobili od ove mjere? Društvo nam kaže da smo nezahvalni! Jer neki uopće ne dobivaju plaću, a naš minimalac barem redovito sjeda na račun. Država nam šalje

Prosvjed Inicijative Vrijedim više

Od mjere do barijere – Mladi vrijede više

Marija Jacek iz Đakova govori na prosvjedu

Ministre, dosta je (za)laganja, vrijeme je da počnete raditi!»Ministar, koji nas je na prosvjedu posjetio, nažalost, nije ostao poslu-šati kako njegove mjere utječu na Dubravku ili Mariju ili što Vinko misli o svojoj budućnosti u Hrvat-skoj. Svojim izjavama još jednom je pokazao potpuno nerazumijevanje problema mladih. Mi se ipak nadamo da će ministar izdvojiti sat vremena i potražiti snimku prosvjeda kako bi poslušao što su mu mladi poručili. Možda će tako, na kraju, ipak shvatiti što mora učiniti.A mi mu poruču-jemo - Ministre, dosta je (za)laga-nja, vrijeme je da počnete raditi!«, poručila je inicijativa »Vrijedim više« nakon održanog prosvjeda.

Ispred organizatora prosvjeda govorili su: Josip Miličević (MMH), Darko Šeperić (SSSH) i Lucija Barjašić Špiler (Matica)

Više informacija o inicijativi potražite na stranici: www.facebook.com/vrijedimvise/


https://www.facebook.com/vrijedimvise/

DOGAĐAJI

poruku da su naše znanje i obrazovanje bezvrijedni. A poslodavci? Poslodavci nam poručuju da smo lijeni, nemotivi-rani, nefleksibilni. Tuže se da ne želimo raditi prekovremeno, a ni za redovan rad nismo plaćeni! Poslodavci se vrijeđaju što ne cijenimo priliku koja nam se pruža. A opet... opet nas uzimaju na stručno. Ja vas pitam… pitam njih… a bogami, svakodnevno pitam i samu sebe… Tko tu koga… Ne cijeni.”

Na prosvjedu se moglo čuti da mladi ne žele osposobljavanje na način na koji je ono sad zamišljeno - mladi žele praksu za vrijeme obrazovanja, prava koja proizlaze iz radnog odnosa i plaću od koje mogu živjeti. Žele da mjere aktivne politike zapošljavanja budu namijenjene onima kojima je to zaista potrebno, a ne da se osposobljavaju osposobljeni, a ignori-raju potrebiti. O važnosti organiziranja i borbe za svoja prava na vrijeme govorio je učenik IV. razreda Škole za cestovni promet Vinko Cestar: “Želimo svoja prava ovdje i sada! Želim ostati u Hrvat-

skoj nakon visokog obrazovanja, kao i mnogi, ali Hrvatskoj u kojoj mladi nisu na minimalcu, u kojoj svi pa tako i mladi imaju sva radnička prava. Želim ostati u zemlji u kojoj vladajući preuzimaju odgo-vornost i rješavaju probleme. Mi nismo samo statistika! Kada su mladi na mini-malcu, kada su nam oduzeta radnička prava, jedino što nam preostaje jest da izađemo na ulice. Zato smo ovdje danas!”

Marija Jacek iz Đakova, majka troje djece, poručila je da se osjeća prevareno jer je uložila vrijeme i novac u prekva-lifikaciju, a sada nema mogućnosti rada u struci: “Prekvalificirala sam se dok još nije bilo dobnog ograničenja za stručno osposobljavanje, da bi se na HZZ-u prošle godine neugodno izne-nadila. Naime, rečeno mi je da nemam više pravo na SOR, jer sam starija od 30 godina. Strašno! Tada su me na HZZ-u još uvjeravali da će se situacija uskoro promijeniti i da budem strpljiva, ali promijenilo se to da su početkom ožujka ove godine uveli devet famoznih mjera koje ne odgovaraju ni meni ni ostalima koji imaju više od 30.”

Podršku mladima došli su izraziti i umirovljenici. Na prosvjedu je govorio Milan Tomičić, zamjenik predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji je svojim inspirativnim govorom podr-žao mlade u njihovoj borbi za svoja prava. Istaknuo je da se, kada se on prije 50 godina zapošljavao, vrednovao trud i rad, te je uskoro i dobio ugovor na neodređeno što mu je omogućilo da zasnuje obitelj i započne život. Danas je to mladima onemogućeno, oni su zakinuti za to, već davno izboreno pravo, i danas su mladi, kroz mjeru SOR-a prisiljeni raditi bez ikakvih radnih prava.

Prosvjed je završio pozivom na akti-vizam i daljnje akcije Inicijative Vrijedim više.

Nediljka Buklijaš

Podrške prosvjeduPoruke podrške Inicijativi Vrijedim više i prosvjedu stigle su s mnogih strana. Među ostalim, poruke podrške poslali su: - LucaVisentini, glavni tajnik

Europske konfederacije sindikata (ETUC);

- Tom Vrijens, predsjednik Odbora mladih ETUC-a;

- Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC);

- Odbor mladih Regionalnog vijeća sindikata »Solidarnost«

„Ovo je kao neka vrsta državnog izgona mladih ih Hrvatske gdje ti kao mlada osoba jednostavno nemaš izbora, premda možda čak i želiš ostati u svojoj domovini i raditi. Ali obzirom da za tebe ni nakon fakulteta nema posla, ili radiš za 2.620 kn godinu dana i onda opet ne znaš na čemu si, jednostavno si prisiljen napustiti zemlju radi pronalaska egzistencije. Eto u Hrvatskoj za mlade nema budućnosti, ali zato ima u Njemač-koj ili Irskoj kojima ćemo biti gotov proizvod (visoko obrazovana radna snaga) za koje se naći adekvatno plaćeno radno mjesto.“ Ivan Lovrić

Facebook SSSH


UDRUŽENI SINDIKATI

Već tradicionalno, nakon godiš-njih odmora, u Topuskom su se početkom rujna okupili

EKN-ovci kako bi obilježili Dan Sindikata energetike, kemije i neme-tala Hrvatske. U opuštenoj atmosferi, tristotinjak EKN-ovaca cjelodnevno se družilo i razmjenjivalo iskustva, a odmjerili su i snage u malome nogo-metu, stolnome tenisu, odbojci, pikadu, kuglanju i potezanju užeta.

Posebice je bio zanimljiv mali nogomet, jer su se EKN-ovcima prvi puta u igri pridružili kolege iz Sindikata naftnoga gospodarstva (SING) koji su u finalu izgubili od kolega iz „Saponije“. Treće je mjesto zauzela ekipa „Petroke-mije“. U potezanju užeta prvo je mjesto zauzela ekipa „Vetropack straže“, drugo ekipa „Hidroizolacije Katran“, a treće ekipa „Lipik Glasa“. U odbojci je prvo mjesto osvojila ekipa „Saponije 1“, drugo „Plinare“ Pula, dok je treće osvo-jila ekipa „Saponije 2“. „Ekipa Saponije 1“ bila je vodeća i u kuglanju, dok je

drugo mjesto pripalo“ PetroLipiku“, a treće „Lukaps-Cedeviti“. U stolnome tenisu najbolji je bio Goran Pavlenić, a slijede ga Darko Tepeš i Davor Heine-man. U drugoj pojedinačnoj disciplini – pikadu, prvo je mjesto zauzeo Martin Šalković, drugo Alenka Golubić, a treće Ervin Drenški.

Dane EKN-a službeno je otvorio v.d. predsjednika Sindikata EKN-a Hrvatske Željko Klaus, izrazivši, pritom, veliku zahvalnost prisutnima za obavljanje sindikalnoga posla u sindikalnim podružnicama.

Otvaranju su prisustvovali i Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, te Zdenko Mučnjak, predsjednik Sindi-kata naftne djelatnosti (INAŠ). Pred-sjednik SSSH najavio je brojne aktivno-sti i borbe ove jeseni, ali i raščišćavanje problema koji se odnose na radnike koji nisu članovi sindikata, a koji kori-ste prava iz kolektivnih ugovora.

Pokrenite kotačiće Imunološkog, napokon!

Od 1. rujna 2017. Imunološki zavod nema ni v.d. ravnatelja, niti ravna-telja. Dosadašnji ravnatelj, kao i

troje ravnatelja prije njega, dao je ostavku, očito, iz moralnih razloga, jer jednostavno nije mogao učiniti ništa po pitanju pokreta-nja proizvodnje u IZ-u. Nakon što je poslao svoju ostavku resornome ministru, nitko mu se nije javio kako bi barem utvrdili razloge. Na žalost, to realno pokazuje koliki je interes nadležnih za ono što se događa u Imuno-loškom – upozorio je Sindikat EKN-a na konferenciji na novinare 31. kolovoza.

- Vlada RH (čitaj država), očito, ipak, nije zainteresirana sačuvati Imunološki zavod kao proizvodnu ustanovu. Svojim dugogodiš-njim nečinjenjem nikakvih djela (osim što su osnovali javnu ustanovu kako bi nas stavili na proračun i dali nam plaće, što je super, ali dugogodišnje je neodrživo) pokazali su da im dugoročno nije stalo zadržati, odnosno obnoviti proizvodnju, govori nam sindikalna povjerenica Sindikata EKN-a u SP Imuno-loški zavod Lidija Jagarinec.

Što u takvoj situaciji, koja, na žalost, traje već četiri godine, radi Upravno vijeće, odnosno njegova predsjednica Gordana Mustač?

- Ona se bavi banalnim i perifernim pitanjima poput pritiska na sindikalnu povjerenicu zbog izjava u javnosti kojima upozorava javnost na probleme ili pak nezakonito koči izbor predstavnika radnika u Upravno vijeće, jer joj se ne sviđa izbor radnika, ili se bavi koeficijentima i to u uvje-tima očitoga propadanja te časne ustanove, napominju u EKN-u.

Dan Sindikata EKN-a Hrvatske

Lidija Jagarinec i Željko Klaus


DOGAĐAJI

Zakonom o osnovici plaće u javnim službama tvrđeno je kako se osnovica za plaće utvrđuje kolek-

tivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi. Ako kolektivni ugovor nije zaključen do donošenja proračuna RH, osnovicu za plaće za sljedeću godinu utvrđuje Vlada RH posebnom odlukom. Kako kolek-tivni ugovor o osnovici plaće za javne službe nije potpisan, Vlada RH je na sjednici, održanoj 31. kolovoza 2017. godine, donijela Odluku o visini osno-vice za obračun plaće u javnim služ-bama, kojom je ona povećana 2 posto, odnosno utvrđena u visini 5.315,24 kune bruto i primjenjuje se počevši s plaćom za kolovoz 2017. godine, koja se ispla-ćuje u rujnu 2017. godine.

S obzirom na to da je Temeljni kolek-tivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („NN“, br. 24/17.) iste-kao 1. kolovoza 2017. godine i nalazi se u produženoj primjeni do 1. studenoga 2017. godine, na istoj sjednici Vlada RH donijela je i Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Temelj-noga kolektivnoga ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imeno-vanju pregovaračkoga odbora Vlade RH.

Međutim, iako je ovaj puta Vlada RH ispunila pretpostavke za početak prego-vora, pregovori ne mogu još početi, jer

postupak utvrđivanja pregovaračkoga odbora sindikata za kolektivne prego-vore u javnim službama, koji se vodi pred Povjerenstvom za utvrđivanje reprezenta-tivnosti, još nije gotov.

S HTV-om odsad samo „kruha i igara“!

Sasvim neočekivano, uoči prezen-tacije nove programske sheme HRT-a, odjeknula je vijest kako se

ukida HTV-ova emisija „Hrvatska uživo“, jer je bila prepolitična za popodnevni termin. Naprasno ukidanje emisije, uz veliku vjerojatnoću prepuštanja udarnoga popodnevnoga termina emisiji zabavnoga sadržaja, upućuje kako nacionalna dale-kovidnica javnosti uskraćuje kvalitetno i pravodobno informiranje servirajući joj „kruha i igara“ - sadržaje! SSSH se nada kako će javni interes, ipak, prevladati, te da će vodstvo HRT-a odustati od ukida-nja „Hrvatske uživo“. Ako ne bude tako, doista se još jedanput možemo zapitati: zašto obvezno plaćamo ovaj javni servis!?

SSSH-ovo pismo potpore pročitano je i na prosvjedu „Javna televizija za sve“, što ga je povodom ukidanja emisije orga-niziralo Hrvatsko novinarsko društvo, 15. rujna, ispred zgrade Hrvatskoga sabora. I HND je osudio ukidanje „Hrvatske uživo“, ocjenjujući takav postupak nastav-kom zatiranja profesionalizma ukidanjem i marginalizacijom emisija od javnog interesa u informativnom programu HRT-a, te šikaniranja novinara i urednika koji ne pristaju biti poslušnici poslovnog i programskog rukovodstva što sustavno uništava ono zbog čega HRT i postoji kao javni medijski servis.

Javne službe

Osnovica veća dva posto

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH) zatražio je od ministra zdravstva Milana Kujundžića rješavanje kruci-jalnoga problema koji opterećuje socijalni dijalog u djelatnosti zdrav-stva, a to je pitanje reprezentativno-sti Hrvatskoga liječničkoga sindi-kata. Predsjednik SSZSSH Stjepan Topolnjak tražio je još 25. svibnja 2017. godine od ministra zdravstva da pokrene postupak rješavanja toga pitanja, međutim, ministar ništa nije poduzeo. Stoga je SSZSSH uputio ministru Kujundžiću u rujnu i dopis i požurnicu upozoravajući kako bi za pregovore, ali i za ugled zdravstvene struke, i sustava u cjelini, liječnički sindikat trebao biti za pregovaračkim stolom. Sindikatu je suvišno komen-tirati zlonamjerne navode kako će u ime doktora pregovarati sindikati »spremačica i sestara«. Međutim, ni ministar niti sindikat liječnika nisu ništa poduzeli kako bi se to spriječilo. Treba ih pitati: zašto je to tako?

Novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

Popunjavanje evidencije na tjednoj osnovi

U sklopu provedbe Akcijskoga plana rasterećenja gospodar-stva, s prvim danom rujna 2017.

godine na snagu je stupio novi Pravil-nik o sadržaju i načinu vođenja eviden-cije o radnicima („Narodne novine“, br. 73/2017.), sukladno kojemu poslodavci trebaju evidencije umjesto na dnevnoj popunjavati na tjednoj osnovi, a oslobo-đeni su i obveze evidentiranja dnevnog i tjednog odmora, ako vode evidenciju o početku i završetku rada, te ako je dnevno, tjedno i mjesečno radno vrijeme radnika jednako raspoređeno.

Očitujući se na prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika, SSSH, NHS i MHS napominjali su kako su im tako predložene promjene neprihvatljive, jer je važeće uređe-nje u Pravilniku dopuštalo dovoljnu fleksi-bilnost poslodavcu da neki podatak koji mu nije poznat na kraju radnoga dana unese u evidenciju odmah po njegovu saznanju. Ono zbog čega nam je takav prijedlog bio posebno neprihvatljiv jest činjenica što će kod poslodavca koji ima veliki broj radnika koji rade u različitim radnim režimima, posebice ako rade s nejednakim raspore-dom radnoga vremena, obveza unošenja podataka o radnome vremenu najkasnije 7.

dana, u pravilu, značiti znatno više posla za toga poslodavca odjednom, uz puno veću mogućnost za netočnost i nepreciznost (kod korektnih poslodavaca), te veće šanse za „friziranje“ podataka (kod nekorektnih poslodavaca kojih je, prema našem isku-stvu, znatno više od korektnih).

No, na žalost, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, kao formalni pred-lagatelj izmjena, a zapravo sve konce vuče Ministarstvo gospodarstva u suradnji s HUP-om, nije uvažilo sindikalnu argu-mentaciju. Što reći, ipak je 2017. godina – godina poduzetništva, treba rasteretiti poslodavce, a opteretiti radnike!


DOGAĐAJI

Jačanje Direktive o upućenim radnicima

Luca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindi-kata, čiji je član i SSSH, sastao se početkom rujna s fran-cuskim ministrom rada Murielom Penicaudom kako bi

raspravljali o reviziji Direktive o upućenim radnicima. Francuski predsjednik Emmanuel Macron proveo je kolovoz na

istočnoj turneji u sklopu pokušavši osigurati suglasnost za svoj prijed-log revizije koji je još ambiciozniji od onog kojeg je Komisija stavila na stol; Macron, naravno, podupire izjednačavanje plaća domaćih i upućenih radnika, ali skratio bi maksimalno razdoblje upućivanja.

Europska konfederacija sindikata zalaže se za jačanje Direktive koja je oslabljena nizom štetnih odluka Suda Europske unije dovela do velikog pada plaća u EU, stoga podupire francuske napore da do kompropisa oko revizije dođe do kraja godine. Načelo jednake plaće za jednak rad mora ostati prioritet, no nije vrijedno inzistirati na smanjenju maksimalnog razdoblja upućivanja na jednu, umjesto dvije godine ako bi to priječilo dogovor među državama članicama. Važno je da se revizija Direktive usvoji na dvojnoj pravnoj osnovi - onoj jedinstvenog tržišta kao i socijalnog prava, kako bi se prisilio Europski sud da ubuduće u slučajevima koji se tiču upućivanja razmatra i radnička prava. Sunčića Brnardić

Diskriminacija - tko, koga i zašto?

Svaka peta osoba u Hrvatskoj bila je diskriminirana u posljednjih pet godina, pokazalo je istraživanje pučke pravobraniteljice. Najviše diskriminacije događa se u

području rada i zapošljavanja i zdravstvene zaštite. Iako se u svakodnevnom razgovoru često žalimo da smo

diskriminirani, nije svaka nepravda diskriminacija. Prema zakonu, diskriminacija je stavljanje osobe u nepovoljniji položaj na temelju spola, dobi, nacionalne pripadnosti, boje kože, vjere, spolne orijentacije…. Zabrana diskriminacije štiti jednakost i društvo jednakih mogućnosti za sve. I članstvo u sindikatu jedna je od 17 diskriminacijskih osnova! Nitko ne smije izravno diskri-minirati, a zakon štiti i od naizgled neutralnih odredbi, kriterija i praksi koje osobu stavljaju osobu u nepovoljniji položaj.

Predrasude i negativni stavovi podloga su za diskrimina-ciju. Istraživanje je pokazalo da su Romi još uvijek najdiskri-miniranija pojava u društvu, prate ih azilanti, a zabrinjavajuće je da sve manje toleriramo bolesne i siromašne. Zanimljiv je i stav koji se odnosi na sindikate - visok je stupanj slaganja s tvrdnjom da “članovi sindikata samo stvaraju probleme.”

Važno je prepoznati i prijaviti diskriminaciju, bilo da se radi o nama samima ili nekome drugome. Diskriminacija nije sindikalna vrijednost. Sunčica Brnardić

Car je gol!Prema podacima Eurostata, Hrvat-

ska je na prvom mjestu u Europ-skoj uniji i po padu nezaposle-

nosti i po padu zaposlenosti! Na takav trend, koji je posljedica loših javnih poli-tika, SSSH upozorava već godinama, ali su nas sve vlade ignorirale fokusirajući se na „šminkanje“ statistike. I to su mogle dok Eurostat, objavljujući podatke, nije rekao „Car je gol“!

Da pojasnimo: proteklih dana pred-sjednica Republike Kolinda Grabar Kita-rović rekla je kako „brojke o nezaposle-nosti nisu točne“, na što su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada Marko Pavić odgovorili kako „u Hrvat-skoj raste zaposlenost, jer imamo 55.000 osiguranika više nego prije dvije godine“. No, nijedna od ovih izjava nije točna.

Do smanjenja nezaposlenosti došlo je zbog iseljavanja (uzrokovanog niskim plaća i uvjetima rada – kaže i službena statistika DZS-a), zbog brisanja iz eviden-cije (HZZ se posljednjih godinu dana studiozno posvetio brisanju nezaposlenih iz evidencije, iako to za posljedicu imat nemogućnost dopiranja do radno neak-tivnih) te zbog nekoliko desetaka tisuća

mladih uključenih u stručno osposobljava-nje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, tzv. SOR, (koji se skidaju s evidencije neza-poslenih, ali ne ulaze u radni odnos).

Broj osiguranika uvijek je veći, među ostalim i zato što se kao osigura-nici evidentiraju svi oni kojima se po bilo kojem ugovoru (o radu, ali i o djelu, te o autorskom djelu) uplaćuje mirovinski doprinos, ali, i zbog istih onih nekoliko desetaka tisuća mladih na SOR-u kojima se uplaćuje doprinos, ali se ne evidentiraju u zaposlenosti, jer nisu u radnom odnosu, nemaju ugovor o radu te nemaju radna prava (i obveze) u cijelosti – oni su, kako i sam naziv mjere kaže –na osposobljavanju.

Dakle, „upumpavanje“ ogromnih sredstava u, za poslodavce, besplatnu radnu snagu na relativno malo tržište rada kakvo je naše, proizvelo je višestruke negativne posljedice na što smo upozorili. Dodatne posljedice koje će tek s vreme-nom izaći na površinu su neodrživost sustava socijalne sigurnosti, te će vlada, ova ili sljedeće, pribjeći snižavanju socijal-nih prava „jer se moraju rezati troškovi iz proračuna“ što znači da javnog novca za poslodavce ima (neovisno je li to hrvatski ili europski proračun, to su javna sred-stva, jer kao porezni obveznici izravno uplaćujemo i u EU proračun), ali nema za radnike i socijalno ugrožene!

Izvor: Eurostat


AKTUALNO

VODIČ KROZ EUROPSKU UNIJU

DIREKTIVA – zakonodavni akt koji je obvezujući za države članice glede rezultata koje je potrebno postići, dok je izbor oblika i metoda postizanja tih rezultata prepušten nacionalnim tije-lima država članica. Svrha je direk-tive kao pravnog akta Europske unije približavanje pravnih sustava država članica. Države članice direktive moraju prenijeti u nacionalna zako-nodavstva, pri čemu izbor vrste akta ovisi o uobičajenome načinu uređi-vanja pravnih odnosa u svakoj državi članici. Rok za prenošenje direktive naveden je u samoj direktivi, a poči-nje teći od dana objave u Službenom listu Europske unije. Države članice obvezne su obavijestiti (notificirati) Europsku komisiju o prenošenju direktive u zadanome roku.

UREDBA – zakonodavni akt koji je obvezujući u cijelosti i neposredno se primjenjuje u svim državama člani-cama. Svrha uredbe kao pravnog akta Europske unije jest ujednačavanje pravnih sustava država članica. Iz sudske prakse Suda Europske unije proizlazi: I.) države članice ne smiju prenositi uredbe u nacionalno zako-nodavstvo, već se one primjenjuju u državama članicama nakon objave u Službenom listu Europske unije (osim ako uredba ne propisuje drža-vama članicama obvezu poduzimanja određenih mjera radi stvaranja uvjeta za provedbu i primjenu uredbe); II.) države članice obvezne su ukloniti nacionalna pravila koja su istovjetna odredbama uredbi i III.) države članice obvezne su ukloniti nacionalna pravila u suprotnosti s uredbama.

ODLUKA - u cijelosti obvezujući zakonodavni akt. Odluka u kojoj je određeno komu je upućena (određe-noj državi članici ili određenoj fizič-koj ili pravnoj osobi) obvezujuća je samo za one kojima je upućena.

Pojmovni vodič kroz Europsku uniju za zastupnike Hrvatskoga sabora,

Zagreb, 2016.

Sve dublji jaz između istoka i zapada EU-a:

Najdramatičnija razlika i pad plaća u Hrvatskoj!

Mijenja se Zakon o raduRepublika Hrvatska ima obavezu

usklađivanja Zakona o radu i Zakona o europskim radničkim

vijećima sa direktivom o pomorcima do 10. listopada 2017. godine. Zbog toga je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava oformilo radnu skupinu za izradu izmjena i dopuna tih dvaju zakona (SSSH su predstavljali Luka Mišić iz Sindikata pomoraca Hrvatske i Gordana Palajsa).

Radna skupina i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kao stručni nosi-telj izmjena i dopuna ZOR-a ocijenili su kako odredbe važećeg ZOR-a osiguravaju pomorcima, odnosno članovima posade, ostvarivanje jednake razine prava kao i ostalim radnicima, kako RH nije primje-njivala isključenja i neobavezna isključe-nja članova posade broda od primjene odredbi direktiva koje se moraju imple-mentirati, te zbog potrebe implementa-cije direktiva o pomorcima nije potrebno mijenjati ZOR.

No, ocijenjeno je kako je potrebno preispitati odredbe ZOR-a o provedbi arbitraže u postupku nadomještanja suglasnosti radničkoga vijeća, odnosno sindikata (koja je kao obvezna uvedena ZOR-om iz 2014. godine), jer niti nakon

tri godine od donošenja Zakona arbitraža nije zaživjela, dok je od podzakonskih akata donesen samo Pravilnik o načinu izbora arbitara i provođenju postupka arbitraže, a arbitri nisu imenovani.

Radna skupina je prije donoše-nja zaključka obavila i razgovore sa predstavnicima struke (predsjednikom Općinskoga radnoga suda u Zagrebu, sutkinjom Županijskoga suda u Zagrebu i sucem Vrhovnoga suda) koji su se zalo-žili da nadomještanje suglasnosti ostane u sudskoj nadležnosti. Nakon toga je posti-gnuto suglasje da se izmijeni odredba članka 151. ZOR-a (suodlučivanje) na način da se Zakonom propiše sudska nadležnost u postupku nadomještanja suglasnosti, te da se na odgovarajući način izmijene odredbe članka 41. (pravo zaposlenja na drugim poslovima) i članka 188. (zaštita sindikalnih povjerenika), što znači da se u ZOR vraća uređenje nado-mještanja suglasnosti kakvo je vrijedilo u razdoblju od 2009. do 2014. godine.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu bio je i na javnoj raspravi, odnosno proveden je postupak e-savjeto-vanja, te će biti upućen u postupak dono-šenja. Gordana Palajsa

Nastavlja se zaostajanje plaća radnika u istočnim zemljama Europske unije. Oni sada zara-

đuju dvostruko manje od prosječne plaće radnika u zapadnim članicama EU-a, koje su Uniji pristupile prije 2004. godine. Najdramatičniji pad plaća bilježi Hrvatska čiji je udio s 43 pao na 37 posto prosjeka zapadne Europe, pokazuje objavljeno istraživanje Europskog sindi-kalnog instituta (ETUI).

Radnici u deset istočnih država članica Europske unije zarađuju od 42 posto plaća na zapadu (u Estoniji), do manje od 18 posto (u Bugarskoj). Samo u Sloveniji radnici zarađuju više od polo-vice, gdje plaće iznose 60 posto prosjeka EU 15.

Tablica - Prosječne nominalne plaće EU 11 u postotcima (%) od prosjeka EU15. EU 15 = 100

Država 2016. 2008.Slovenija 59,5 60,5Estonija 42,3 37,0Hrvatska 36,9 43,5Slovačka 36,8 32,7Češka Republika 36,7 38,8Latvija 34,7 33,0Litva 32,5 30,3Poljska 29,2 31,0Mađarska 28,2 34,7Rumunjska 21,1 22,8Bugarska 17,7 11,8


PRAVNI SAVJETIPitanje: Zaposlena sam na radnome

mjestu odgojiteljice u dječjem vrtiću. Volim svoj posao i imam dobru komunikaciju i s djecom i s njihovim roditeljima. Prije neko-liko mjeseci, u dječji vrtić, u kojemu sam zaposlena, je provaljeno i ukradeni su pred-meti koje je donirao roditelj djeteta koje pohađa moju vrtićku skupinu. Pozvana je policija, sastavljen je zapisnik, no počinitelj nije pronađen, što je izazvalo nezadovolj-stvo roditelja koji je ukradene predmete donirao. Zbog navedenoga razloga roditelj me svakodnevno lažno optužuje za krađu, prijeti mi pozivanjem inspekcije, prijavom državnom odvjetništvu i policiji, te me vrijeđa i naziva pogrdnim imenima. Kako se mogu zaštititi? (L. J., Rijeka)

Odgovor: Sukladno članku 7., stavku 5. Zakona o radu, poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla kako od nadređenih, suradnika tako i od osoba s kojim radnik svakodnevno dolazi u doticaj uz uvjet da je ponašanje trećih osoba neželjeno i u suprotnosti sa Zakonom o radu. Budući da ste odgojiteljica u vrtićkoj skupini koju pohađa dijete roditelja koji Vas vrijeđa i zastrašuje, te se s njim svakodnevno susrećete, možete prema poslodavcu ili osobi koju je on imenovao kao ovlaštenu za primanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva radnika, podnijeti zahtjev za zaštitu dostojanstva u kojemu ćete opisati postupke roditelja. Posloda-vac ili osoba koja je ovlaštena za prima-nje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva, dužna je najkasnije u roku osam dana od dana dostave pritužbe, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili sporazumom sklopljenim između poslo-davca i radničkoga vijeća nije propisan kraći rok, ispitati Vašu pritužbu i poduzeti sve mjere kako bi otklonila i spriječila dalj-nje uznemiravanje od strane roditelja. Ako po podnesenom zahtjevu za zaštitu dosto-janstva poslodavac ili po njemu imenovana osoba ne postupi i ne poduzme primjerene mjere koje su nužne kako bi se spriječilo uznemiravanje ili pak poduzme mjere, ali one nisu primjerene za otklanjanje navede-nog uznemiravanja, imate pravo prekinuti rad sve dok Vam se ne osigura odgovara-juća zaštita uz uvjet da u roku osam dana od dana prekida rada podnesete tužbu pred nadležnim općinskim sudom. U slučaju

prekida rada, ostvarivali biste pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju biste ostvarili da ste radili. Ipak, ukazujemo na još jednu mogućnost. Ako pravomoćnom sudskom odlukom bude utvrđeno da Vaše dostojanstvo nije povrijeđeno, posloda-vac ima pravo zahtijevati povrat isplaćene naknade plaće koju je isplaćivao za vrijeme u kojemu niste radili.

Pitanje: U tvrtki u kojoj radim fizički su me napali moji suradnici. Zadobio sam teške ozljede glave, pozvana je policija, završio sam u bolnici i trenutno sam na bolovanju. Poslodavac mi prijeti sankci-jama. Imam li pravo na naknadu plaće u iznosu od 100 posto? (M. S., Opatija)

Odgovor: Prije no što poslodavac donese i dostavi Vam konkretnu odluku koja utječe na Vaša prava i obveze iz radnog odnosa, nema potrebe za reakciju prema poslodavcu, ako je došlo do fizič-kog napada na način na koji Vi to opisu-jete. Ipak, ako poslodavac smatra da ste svojim postupanjem povrijedili obvezu iz radnog odnosa, tada može, sukladno svojoj procjeni težine povrede, donijeti odgovarajuću opomenu ili odluku na koju imate pravo odgovora u obliku zaštite Vaših prava pred poslodavcem. U slučaju da Vam bude priznata ozljeda na radu, naknada plaće iznosi 100 posto od osno-vice za naknadu plaće za vrijeme privre-

mene nesposobnosti za rad, ali u konač-nici, naknada na koju ćete imati pravo ovisit će o tome hoće li Vaša ozljeda biti priznata kao ozljeda na radu. Priznavanje ozljede na radu utvrđuje se u upravnom postupku, u kojemu svakako imate pravo sudjelovati, kao i podnositi pravne lije-kove na rješenja koja budu donesena, a s kojima ne budete zadovoljni.

Pitanje: Zaposlen sam na radnome mjestu upravitelja. Poslodavac mi je dosta-vio prijedlog Suglasnosti za premještaj s poslova upravitelja na poslove revirnika, te mi je rekao da takvu suglasnost moram potpisati u roku tri dana. Moram li potpi-sati suglasnost za premještaj na drugo radno mjesto na kojemu ću imati nižu plaću? (B.S., Gerovo)

Odgovor: Ne morate potpisati Sugla-snost za premještaj s poslova upravitelja na poslove revirnika. Ako Vaš poslodavac želi da obavljate poslove na drugome radnome mjestu ili funkciji koja nije slična niti usko povezana s radnim mjestom na kojemu ste trenutno zaposleni, bez obzira na to radi li se o bolje ili lošije rangiranom ili plaće-nome radnome mjestu, dužan Vam je dati otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Napominjem kako se radniku mora pružiti mogućnost da o navedenoj ponudi razmisli. Rok unutar kojeg radnik mora donijeti odluku o prihvaćanju ponude je onaj rok koji odredi poslodavac, ali on svakako ne može biti kraći od osam dana od dana dostave otkaza s ponudom izmi-jenjenog ugovora o radu. Ako prihvatite ponudu za sklapanje izmijenjenog ugovora o radu, zadržavate pravo pred nadležnim općinskim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora o radu. Ako ne prihvatite ponudu za sklapanje izmijenje-nog ugovora o radu, poslodavac otkazuje ugovor o radu, te Vam pripada pravo na otkazni rok u punome trajanju, sukladno neprekidnome trajanju vremena koje ste proveli kod poslodavca, koji počinje teći od dana kad ste se izjasnili o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu u izmijenjenim uvjetima. Uz otkazni rok u punome traja-nju, ostvarili biste pravo i na otpremninu u visini određenoj kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu ili Zakonom o radu, ovisno o visini propisanog iznosa koja je za Vas kao radnika povoljnija.

Odgovara: Petra Vaci, pravna povjerenica u

Teritorijalnom uredu SSSH Rijeka


ZABAVNI KUTAK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. DUNJA BELLIANA. Starčevića 51 31400 Đakovo

2. SVJETLANA ZAGRAJSKIDr. Franje Tuđmana 18 31300 Beli Manastir

3. DARKO OZIMEC Zagrebačka 126, Gornja Gračenica, 44318 Voloder

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 470

Ime i prezime:

___________________________________

Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. listopada 2017.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: ZNANSTVENIK


N I S T E P R E T P L A Ć E N I N A G L A S I L O S S S H S I N D I K A L N U A KC I J U ?

Informacije o aktivnostima SSSH i udruženih sindikata, odluke i zaključci odgovarajućih tijela odlučivanja, novosti iz rada sindikalnih podružnica, izmjene u radnom i socijalnom zakonodavstvu, u politici zapošljavanja, obrazovnoj i zdravstvenoj politici, te u drugim javnim politikama, informacije o uredbama, direktivama i odlukama na razini Europske unije i njihov utjecaj na zakonodavstvo RH…, stižu redovitom mjesečnom dinamikom do vaših podružnica, članova sindikata udruženih u SSSH, na kućne adrese...

Pretplatite se! Jer je pravodoban pristup točnoj

informaciji preduvjet uspješnome

sindikalnom radu!

Naručujem _____ primjeraka Sindikalne akcije po cijeni od 90,00 kuna po primjerku (godišnja pretplata za 10 brojeva).

Sve primjerke Sindikalne akcije treba dostavljati na:

Naziv sindikalne podružnice: ____________________________________ OIB: ____________________________

Ime i prezime osobe koja preuzima i distribuira Sindikalnu akciju: _______________________________________

Adresa: ____________________________________________________

Mjesto i poštanski broj: _______________________________________

Kontakt telefon: _____________________________________________

Narudžbenicu s potvrdom o uplati pošaljite poštom na adresu:Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10 000 Zagreb, faksom na broj: 01 46 55 040, ili na mail: [email protected] ili [email protected] informacije na tel: 01 46 55 052.N

AR

UD

ŽB

ENIC

A

"

Godišnja pretplata na Sindikalnu akciju (deset brojeva) iznosi 90,00 kuna. Uplate na račun SSSH, broj HR6324840081102644193, model 00,

poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju".

Documents

Zagreb, 22. rujna 2017. Broj 470nesposobnost ili ograničena sposobnost radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada ovisi radno-pravni status tih radnika i oni sve češće,