UNIVERZITET U TUZLI RUDARSKO GELOKO GRAEVINSKI FAKULTET

S E M I N A R S K I R A D

Tema:eljezniki saobraaj u Tuzli

Predmet:INFRASTRUKTURNI SISTEMI

Student: Maid Bajri Prof.dr. eljko Kneiek Tuzla, maj 2015.

Sadraj:RezimeSummaryUVOD1. Hostorije eljeznica u BiH 51.1 Poetci razvoja eljeznikog saobraaja u BiH 5 1.2 Prva faza razvoja izgradnje pruga 6 2. eljeznika infrastruktura 2.1 Osnovna djelatnost 8 2.2 Doputene brzine, doputene mase 8 2.3 Slubena mjesta, kategorizacije pruga 9 3. Putniki prijevoz 3.1 Opti uslovi 10 3.1.1 Pretprodaja i rok vanosti voznih karata 10 3.1.2 Prekidi putovanja 11 3.1.3 Vraanje vozne cijene 11 3.1.4 Prijevoz prtljaga 11 3.1.5 Prijevoz ivih ivotinja 12 ZAKLJUAK 13LITERATURA 14

Rezime: eljezniki saobraaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora-javna preduzea: eljeznice Federacije BiH sa sjeditem u Sarajevu i eljeznica Republike Srpske sa sjeditem u Doboju. Pored osnovne djelatnosti, prijevoza robe i putnika, eljezniki operatori u BiH obavljaju i komplementarne djelatnosti kao to su: specijalni prevozi, skladitenje, kombinirani transport, pretovar i itd. Robno transportni centri za prihvat, pretovar ili skladitenje pojedinanih, paletnih i grupnih poiljki, ve funcioniraju ili se obnavljaju u svim veim industrijskim centrima u BiH BH javna korporacija eljeznice Bosne i Hercegovine ili BH, sa sjeditem u Doboju.

Kljune rijei : eljeznika infrastruktura,pruga, eljeznice

Summary: Railway transport of Bosnia and Herzegovina is is managed by two operators, public enterprises: eljeznice Federacije BiH with its center in Sarajevo, and Zeljeznica Republike Srpske with its center in Doboj. Besides its main activity, transportation of goods and passangers, railway operators in Bosnia and Herzegovina manage complementary activities like special transportation, storaging, combined transportation, transshipment, etc. Railway centers for these activities are already in function, or are being renewed in every big industrial center in Bosnia and Herzegovina. BH public corporation of eljeznice of Bosnia and Herzegovina or BH, centered in Doboj.

Key words: Railway Infrastructure, stripe, railways

UVOD

Infrastruktura je osnova, podloga za privredni i drutveni razvoj koju ine: saobraajnice (putevi, eleznike pruge i dr.) vodene instalacije, izvori elektrine energije, osvetljenje, parkovi, kole, bolnice i dr. Infrastruktura se tipino odnosi na tehnike strukture i sisteme koji podravaju drutvo, kao npr. ceste, vodovod, kanalizacija, elektropskrba, itd. Mogu biti u vlasnitvu i odravane od lokalnih i sredinjih vlasti, ali i od privatnih tvrtki ili u sklopu javno-privatnog parnerstva. Openitija definicija infrastrukture je mrea resursa "gdje je sistem kao cjelina namjenjen biti neogranieno odravan specifinim standardom usluge kroz kontinuiranu izmjenu i promjenu svojih dijelova."Pojam infrastruktura se moe odnositi i na informatiku tehnologiju, neformalne i formalne kanale komunikacije, politike i socijalne mree ili sustav vjerovanja lanova pojedine grupe. Polazei od tako definisanog ueg poimanja,infrastrukturu (tehniku infrastrukturu) moemo podijeliti u nekoliko grupa sistema: Saobraajne sisteme (suvozemni, vodni, vazduni) Vodne sisteme (vodovodi, kanalizacija, zahvatanjei zatita voda) Energetske sisteme (elektroene,energetski,gasovodi, toplovodi) Telekomunikacione sisteme (komunikacioni,informacioni)U okviru svakog od navedenih sistema podrazumevaju se objekti i mree: Objekti obavljaju se odreeni procesi i transformacije Mree obavlja se prenos materije, energije,informacijeKljuni vorni objekti pojedinih sistema infrastrukture: eleznike stanice,meugradske autobuske stanice, aerodromske objekte, luke objekte,saobraajne terminale, toplane, trafostanice, telekomunikacione tornjeve, podzemna i nadzemna parkiralita, garae,crpne stanice, postrojenja za preiavanje voda itd. Slika 1. Autobuska stanica Slika 2. eljeznika stanica

Slika 3. Mrea pruga u Bosni i Hercegovini

1. Historije eljeznica u BiH 1.1 Poetci razvoja eljeznikog saobraaja u BiHPrva pruga u Bosni i Hercegovini putena je u saobraaj 24. decembra 1872. godine. Bila je to pruga normalnog kolosjeka od Banje Luke do Dobrljina (101,6 km), izgraena kao dio Carigradske magistrale koja je, prema planovima Turske, trebala povezati Carigrad sa Beom.Poslije Berlinskog kongresa (1878.) Austrougarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu i odmah poela intenzivnu gradnju pruga. Okupacione trupe su gradile pruge na liniji svog prodora u Bosnu, da bi osigurali snabdijevanje trupa. Ve u septembru 1878. godine, zapoeta je gradnja uzane pruge od Bosanskog Broda do Sarajeva. Desetog dana septembra 1878. godine, u Derventi je osnovana prva direkcija bosanskohercegovakih eljeznica, pod nazivom Direkcija carskih i kraljevskih bosanskih eljeznica. Direktor je bio austrougarski major ininjer Johan Tomaek. Osoblje Direkcije sainjavalo je sedam austrougarskih oficira i vojnih inovnika, 30 civilnih inovnika iz Austrougarske i vei broj drugog osoblja iskljuivo stranaca. Domai radnici su bili pomono osoblje.Vojna uprava je naredila da dionica do Dervente mora biti zavrena za dva mjeseca. Iz Rumunije, gdje je zavravana pruga uzanog kolosjeka Temivar-Orava, prebaene su lokomotive i raspoloivi vagoni, vlasnitvo firme Higel i Sagel koja e graditi i pruge u Bosni. Ta okolnost je odredila budui karakter bosanskohercegovakih pruga, a to su bile uzane pruge kolosjeka 0,76 m. Prugu za Derventu gradilo je 40 ininjera i 4.000 radnika, a trasa je imala nekoliko vrlo tekih taaka. Nije bilo vremena za izradu bilo kakvih tehnikih studija i elaborata.

1.2 Prva faza razvoja izgradnje pruga

U prvoj fazi izgraene pruge, stepen tehnike ispravnosti bio je na najmanjem moguem tehnikom nivou i jedva je zadovoljavao minimum za bezbjedno odvijanje saobraaja. Poluprenici krivina iznosili su 30 metara, uspon i do 16 promila, a gornji stroj je izraen od slabih ina tipa VI, teine 13,5 kg/m i duine 7 metara. Poseban problem su bile skretnice, tzv. ciganke, koje su kovai izraivali na licu mjesta bez podloenih ploica i sa vrlo loim sastavima. Vozni park se sastojao od malih lokomotiva i vagona. Lokomotive su imale jainu 20 do 40 konjskih snaga, a otvoreni vagoni zvani loris imali su nosivost dvije tone. Kvaenje vagona bilo je primitivno i uslijed krutih veza, esto je dolazilo do kidanja vozova u krivinama. Za putniki saobraaj preureeno je 10 lorisa na taj nain to su u etiri oka vagona postavljeni vertikalni stubovi i razapeto krovno platno, zvano SEGEITUH. eone strane zakovane su daskama, a bone strane kola bile su zastrte zavjesama. Sve ove okolnosti imale su za posljedicu da su prvih dana u saobraaju vozna vremena bila enormno duga, pa je voz iz Bosanskog Broda do Zenice vozio 15 sati. Do korekcije i poboljanja tehnikih elemenata pruge dolo je 1880. godine. Nastavljena je gradnja pruge prema Sarajevu. Nabavljene su nove lokomotive jaine 50 konjskih snaga, novi dvoosovinski putniki vagoni druge i tree klase i zatvorena teretna kola. Prva dionica ove pruge, od Bosanskog Broda do Doboja, zavrena je 12. 02.1879. godine, od Doboja do epa 22.04.1879. godine, od epa do Zenice 05.06.1879. godine. Pruga je zavrena 05.10.1882. godine, kada je lokomotiva RAMA dovezla prvi voz u Sarajevo. Ukupna duina ove pruge iznosila je 270.117 km. Pruga je predata u saobraaj 26.01.1885.godine

Slika 4. Lokomotiva '' 203 '' iz 1886. godine

Slika 5. Saobraajna pruga grada Sarajeva

eljezniki kapaciteti i infrastruktura su uniteni. Ukupna teta se procjenjuje na milijardu amerkih dolara. Kao i mlada drava Bosna i Herceogvina, eljeznice se diu iz pepela. Programi obnove i razvoja se realizuju uz pomo drave, FBiH i Meunarodne zajednice. Obnovljene su pruge, mostovi, pruna postrojenja i kontaktna mrea i uspostavljen saobraaj na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.2. eljeznika infrastruktura2.1 Osnovna djelatnost

1. Organizacija i upravljanje eljeznikim saobraajem2. Rukovanje kontrolnim sigurnosnim sistemima3. Sigurnost prijevoza putnika i robe 4. Tekue i investiciono odravanje donjeg stroja 5. Izgradnja objekata donjeg stroja6. Tekue i investiciono odravanje gornjeg stroja7. Mehanizovano odravanje gornjeg stroja8. Mjerenje i mjerna tehnika geometrije kolosjeka 9. Mjerenje slobodnog profila pruge10. Odravanje signalno - sigurnosnih, telekomunikacionih, EE postrojenja i kontaktne mree11. Uvoenje novih tehnologija staninog sistema osiguranja, osiguranje putnih prijelaza, kao i daljinskog upravljanja elektro-vuom sa tendencijom daljeg razvoja12. Priprema i izrada eljeznikih propisa 13. Uvoenje i odravanje poslovne informaciono - komunikacione mree14. Razvoj aplikativnog softvera2.2 Dopustene brzine, doputene mase Na narednoj slici imamo prikazane dopustene brzine u putnikom i teretnom saobraaju:

Slika 6. Doputene brzine

Slika 7. Doputene mase 2.3 Slubena mjesta, kategorizacija pruga

Slika 8. Slubena mjesta

D4 - (optereenje po osovini) 22,5 tona (optereenje po dunom metru) 8 t/m C3 - (optereenje po osovini) 20,0 tona (optereenje po dunom metru) 7,2 t/m Slika 9. Kategorizacija pruga

3. Putniki prijevoz

3.1 Opti uslovi3.1.1 Pretprodaja i rok vanosti voznih karata

Vozne karte se mogu kupiti u pretprodaji, najvie mjesec dana unaprijed.Rok vaenja voznih karata iznosi :-za obine vozne karte (putovanja u jednom smjeru): Za odstojanja do 100 km 1 dan, od 101 do 400 km 2 dana, a od 401 i vie km 4 dana.-povratne vozne karte (dvosmjerna putovanja): Za odstojanja do 50 km 1 dan, od 51 do 100 km 2 dana, a od 101 i vie km 6 dana-za kolektivna putovanja (putovanja u grupi od najmanje 6 odraslih osoba): U jednom pravcu 15 dana, a za putovanje u odlasku i povratku 30 dana.Rok vanosti vozne karte poinje da tee od 0.01 sati prvoga dana roka vaenja koji je naznaen na voznoj karti. Putnik moe zapoeti putovanje bilo kojeg dana u roku vaenja vozne karte, ali ga mora zavriti u roku vaenja vozne karte. Putovanje se mora zavriti najkasnije vozom koji po redu vonje stie u uputnu stanicu do 24.00 sata posljednjega dana vanosti vozne karte.

Vozne karte se mogu kupiti na blagajnama eljeznikih stanica i u ovlatenim putnikim agencijama.

3.1.2 Prekidi putovanja

Prekidi putovanja na odstojanjima preko 100 km doputeni su po elji putnika u roku vanosti vozne karte, ali uz ovjeru u stanici gdje se putovanje prekida.Na odstojanjima do 100 km prekid putovanja sa obinom voznom kartom dozvoljeno je jedanput, a sa povratnom voznom kartom jedanput u odlasku i jedanput u povratku, ali uz ovjeru u stanici prekida putovanja. Prekidom putovanja se ne produava rok vanosti vozne karte. Ako prekid putovanja nije ovjeren, tada vozna karta ne vrijedi za dalje putovanje.3.1.3 Vraanje vozne cijene

Putnik moe u odreenim sluajevima zahtijevati vraanje naplaene vozne cijene (razlike) za neiskoritenu ili djelimino neiskoritenu voznu kartu kod putnike blagajne polazne, usputne ili uputne stanice.Zahtjev za vraanje vozne cijene (razlike) se podnosi:u polaznoj stanici najkasnije prvog dana roka vaenja vozne karte,u usputnoj ili uputnoj stanici odmah po prispjeu voza i to za povratne karte za neiskoriteno putovanje u povratku (najkasnije posljednjeg dana vanosti vozne karte), a za karte koje su iskoritene djelimino ili za neiskoriteno sjedite u 1. razredu ili vozu vieg reda (samo uz pismenu potvrdu konduktera). Ako stanica ne radi, tada se zahtjev podnosi najkasnije narednog radnog dana stanice.Iznos koji treba vratiti utvruje se tako to se od iznosa plaene vozne cijene oduzme vozna cijena za proputovani dio relacije, prema upotrebljenom razredu i vrsti voza.Putnike blagajne eljeznikih stanica i agencija ne vraaju vozne cijene odnosno razlike:ako zahtjev za vraanje nije podneen u propisanom roku,zbog nepravilne primjene tarife,za pretplatne karte,za posebne vozove po narudbi,za putovanje manjeg broja putnika od onog za koji glasi vozna karta.Za sluajeve vraanja vozne cijene (razlike) nadlean je Sektor kontrole prihoda FBH, uz prilog propisno ovjerenih originalnih voznih isprava i svih drugih isprava kojima se dokazuje osnovanost i visina potraivanja.Zahtjev za vraanje novca ne uzima se u razmatranje ako su vozne isprave neitljive, oteene ili ispravljene.Neiskoritenost ili djelimina (ne)iskoritenost mora biti potvrena na voznoj ispravi. Ako na voznoj ispravi to nije uinjeno, tada zahtjevu za vraanje novca moraju biti priloeni odgovarajui dokazi (lijenika potvrda, nova vozna isprava kupljena umjesto neiskoritene itd.)3.1.4 Prijevoz prtljaga

Putnik ima pravo da kao runi prtljag besplatno preveze u putnikim vagonima predmete koji se mogu lako unijeti i smjestiti iznad i ispod sjedita ako to nije protivno carinskim i drugim propisima i ako se tim predmetima ne nanosi teta vagonima. Putnici kojima se ne moe odrediti sjedite postupaju u pogledi smjetaja prtljaga po uputama konduktera.Za runi prtljag koji putnik ne moe da smjesti iznad i ispod svog sjedita u smislu predhodnog stava, naplauje se na ime prevoznine i dadatka iznos predvien PT- Cjenovnik usluga.Nije doputeno unositi u putnike vagone opasne predmete, a naroito napunjeno vatreno oruje, eksplozivne, zapaljive i nagrizajue materije, kao i predmete kojima se moe smetati ili nanijeti teta putnicima i drugim stvarima.

3.1.5 Prijevoz ivih ivotinja

U pravilu ive ivotinje ne smiju se unositi u vagone za prijevoz putnika i u vagon-restorane. No,ako to nije protivno veterinarskim ili drugim propisima, tada je doputeno unositi:male pripitomljene ivotinje koje su zatvorene u krletke ili u druge prikladne omote koji se mogu smjestiti kao runi prtljag;male pse (koji od poda do hrpta nisu vii od 30 cm i koji se mogu drati u krilu),pse koje sa sobom vode slubenici MUP-a, pripadnici vojske i slijepe osobe. Bez obzira na to koliko su veliki, psi koji se prevoze vozom moraju imati brnjicu na njuci, a vei psi moraju biti vezani na kratki povodac. Za svakog psa koji se prevozi u putnikom vagonu (osim za male pse koji se dre u krilu), plaa se polovica vozne cijene za 2. razred putnikog voza.

Zakljuak:

Izgradnja i razvoj infrastrukturnih sistema u bilo kojem pogledu u svakoj dravi predstavlja prioritetni zadatak. To su obino objekti za koje je potrebno obezbjediti velika finansijska sredstva. Tradicionalni,evropski pristup do sada je bio da se finansiranje ovih sistema vrsih iz poreza ili javnim finansiranjem i da ih u popunosti eksploatie centralna vlast. Danas se u svijetu primjenjuju razne metode finansiranja kojima drava povjerava drugome,na primjer privatnom sektoru, neku djelatnost koju je do tada obavljala sama,s tim sto ona i dalje igra vrlo bitnu ulogu. Bez razvijene infrastrukture danas se ne moe zamisliti razvijena privreda. Razvoj je uslovljen to efikasnijim povezivanjem njenih elemenata to je jednostavno u biti savremene civilizacije.

Literatura:

http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_frontpage&Itemid=27http://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezni%C4%8Dki_saobra%C4%87aj_u_Bosni_i_Hercegovini

12