Željeznički promet

8/2/2019 eljezniki promet

1/37

STRATEGIJAPROMETNOG RAZVITKA

RH (ELJEZNIKIPROMET)

Aleksandar Horvat


2/37

2

SADRAJ

1. UVOD

2. STUDIJE I PROJEKTI RESTRUKTURIRANJA IMODERNIZACIJE

3. PLAN RAZVITKA HRVATSKIH ELJEZNICA

4. ELJEZNIKA INFRASTRUKTURA

5. POSTOJEA ELJEZNIKA MREA6. PRIJEVOZNI KAPACITETI I KOMBINIRANI PROMET

7.RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH ELJEZNICA

8. ZAKLJUAK


3/37

3

1. UVOD

Prometovanje eljeznicom u Hrvatskoj zapoelo je 24. travnja 1860.(uvrijeme Austro-Ugarske) kroz hrvatska podruja, i to kroz Meimurje,na dijelu izmeu stajalita Macinec na dananjoj hrvatsko-slovenskojgranici,akovca i kolodvora Kotoriba

prvosagraena pruga u Hrvatskoj bila je dugaka 42 kilometra i bila jedionica pruge Pragersko - akovec - Kotoriba Nagykanizsa,a time subile izravno spojene dvije carske metropole: Budimpeta i Be


4/37

4

Hrvatske eljeznice su od 8. listopada 1991. samostalna eljeznika

uprava

nakon pristupanja Vlade RH COTIF-u,a H postala aktivnom lanicomMeunarodne eljeznike unije (UIC) (10. lipnja 1992.) ostvareni su svipravni uvjeti za ukljuenje u europski i meunarodni eljezniki sustav

H se nalazi u vlasnitvu RH, a sastoji se od nekoliko tvrtki keri HHolding, H Cargo, H Infrastruktura, H Putniki prijevoz i H Vuavlakova


5/37

5

2. STUDIJE I PROJEKTI

RESTRUKTURIRANJA I MODERNIZACIJE

Studija o restrukturiranju Hrvatskih eljeznica, Swedrail, 1993.

Strategija razvoja eljeznikog prometnog sustava RepublikeHrvatske, Institut prometa i veza, Zagreb, 1997.

Studija o restrukturiranju Hrvatskih eljeznica, Canac, 1997.

Projekt modernizacije i restrukturiranja Hrvatskih eljeznica, 1998.


6/37

6

saniranje infrastrukture oteene u ratu

obnova najnunijeg dijela prijevoznog parka i ponovno uspostavljanjeprometa na pravcima i dijelovima mree koji su zbog okupacije biliizvan prometa

u razdoblju od 1994. do 1997. godine ostvarena su ulaganja od 1.465milijuna kuna, financirana u najveem dijelu kreditnim sredstvima


7/37

7

projekt H-a u suradnji s IBRD-om i EBRD-om:

poveanje proizvodnosti rada 8,5 posto godinje i smanjenje brojazaposlenika

smanjenje trokova poslovanja rjeavanjem nerentabilnih pruga ivlakova u putnikom prometu

svoenje transfera za poslovanje H-a iz dravnog prorauna na

razinu od 0,9 posto BDP-a investicije u eljeznicu predviaju se u ukupnom iznosu od oko 3milijarde kuna za cijelo petogodinje razdoblje (1997.-2002.),ukljuujui obnovu (506 mln kuna)


8/37

8

3. PLAN RAZVITKA HRVATSKIHELJEZNICA

Strategija razvitka eljeznikog prometa temelji se na potrebizadovoljenja prometnih zahtjeva, jadranskoj orijentaciji Hrvatske,strategiji prostornog razvitka Hrvatske i opredjeljenju o ukljuivanju ueuropske integracije

Plan razvitka eljeznike mree proizlazi iz strategije razvitkaeljeznikog prometa i on odreuje konkretne mjere za provedbustrategije prometa

Europska unija posveuje mnogo pozornosti izgradnji kvalitetneprometne mree unutar Unije, kao vanom elementu ujedinjenja, atakoer je vrlo zainteresirana za kvalitetno povezivanje cijelogeuropskog prostora sa susjednim regijama i kontinentima


9/37

9

Glavni cilj:

osposobljavanje eljeznice za konkurentnost na transportnom tritu, aosobito u odnosu na sve jai cestovni prijevoz

Prednosti eljeznikog u odnosu na cestovni prijevoz:

veliki kapacitet (prijevozna sposobnost)

manji utroak energije malo zauzimanje prostora

zatita okolia, sigurnost i sl.


10/37

10

Da bi se planske odrednice razvitka Hrvatskih eljeznica ostvarile,potrebno je dosegnuti ove ciljeve:

sinkronizacija s europskom eljeznikom mreom

poveanje kvalitete usluga

razvijanje mree sukladno potrebama i mogunostima

usuglaavanje s pravnom regulativom EU na podruju eljeznikogprometa


11/37

11

4. ELJEZNIKA INFRASTRUKTURA

na podruju infrastrukture potrebno je eljeznike pruge u Hrvatskojpromatrati u dvije razine:

1) dravne pruge-trebaju biti pruge koje su ukljuene u meunarodnumreu magistralnih pruga (koridor V. i X.)

2) ostale pruge


12/37

12

pruge koridora X.:

Savski Marof - Zagreb - Tovarnik

Zaprei - Krapina - granica sa Slovenijom - (Maribor) i Krapina -

Golubovec - Varadin - (Murakeresztur) pruge koridora V.:

Botovo - Koprivnica - Zagreb - Otarije - Rijeka

Zagreb - Otarije - Knin - Split

Rijeka - Istra - granica sa Slovenijom - (Trst) Ploe - (Mostar - Sarajevo) - Strizivojna / Vrpolje - akovo - Osijek -Beli Manastir - granica s Maarskom - (Budimpeta)

(Budimpeta - Murakeresztur) - Kotoriba - akovec - granica saSlovenijom - (Trst)


13/37

13

tehnika razina ovih pruga, koje su ukljuene u meunarodnu mreumagistralnih pruga, mora u konanici biti prema preporukama AGCsporazuma, to podrazumijeva pruge s velikom uinkovitou,

uglavnom dvokolosijene i moguih brzina od 160 km/h.


14/37

14

Na prugama koridora V. i X. koje prolaze kroz Hrvatsku prioritetiulaganja moraju biti:

nastavak remonta i modernizacije pruge Botovo - Zagreb - Rijeka

na pruzi Savski Marof - Tovarnik obnova elektrifikacije

na pruzi Otarije - Knin - Split nastavak remonta pruge

na pruzi Strizivojna / Vrpolje - akovo - Osijek - Beli Manastir - dravna granicas Maarskom, dovrenje remonta pruge, rekonstrukcija i osiguranje kolodvora ieljezniko-cestovnih prijelaza


15/37

15

5. POSTOJEA ELJEZNIKA MREA

ukupna graevinska duljina pruga iznosi 2.726,5 km, od ega je samo248,0 km (ili 9,1%) dvokolosijenih

tehniko stanje pruga je nezadovoljavajue zbog:

posljedica ratnih oteenja

njihovog stajanja izvan funkcije i odravanja

tako i zbog viegodinjeg neulaganja u razvitak i osuvremenjivanje neadekvatnog ulaganja u odravanje funkcionalne sposobnosti i

ispravnosti kapaciteta

(oko 400 km) neprikladno za normalno odvijanje prometa na njima


16/37

16


17/37

17

oko 80% duljine pruga sposobno je za prijevoz osovinskim masama 20

i 22,5 tone; oko 9% sa 18 tona, a na 1% duljine pruga prijevoz jemogu osovinskim masama 12-16 tona

brzine na prugama su u daljnjem padu, pa su tako u voznom redu1999./2000. na samo 13% duljine pruga predviene brzine 101-160km/h, na 45% 61-100 km/h, na 19% 41-60 km/h, a na ak 23% duljinepruga 40 km/h i manje

pruge su osigurane relejnim signalno-sigurnosnim ureajima,a vei diostarim mehanikim ureajima ili ureaja uope nema

posebno je izraen problem ugradbe autostop-ureaja i osiguranjaeljezniko-cestovnih prijelaza


18/37

18

elektrificirano je 984 km pruga (tj. 36% od ukupne mree H-a)

ukupni vozni park je prevelik, ali je premali broj odgovarajuih i tehnikiispravnih vozila, tako da je ukupno stanje nezadovoljavajue. Uinventarskom parku na kraju 1996. godine bilo je 520 vunih sredstava,632 putnika i 11.736 teretnih vagona. Na sadanjoj niskoj raziniprijevoza potebno je 500 putnikih i 6.500 teretnih vagona te 405vunih sredstava

U H-u je 1. sijenja 1998. bilo 22.908 zaposlenih djelatnika


19/37

19


20/37

20


21/37

21


22/37

22

6. PRIJEVOZNI KAPACITETI IKOMBINIRANI PROMET

na podruju prijevoznih kapaciteta potrebno je u prvom redu obavitianalizu i reviziju i cjelokupnoga prijevoznog parka koji je prevelik i

neodgovarajue strukture za sadanje potrebe prijevoza, djelominozastario, oteen i zbog nedostatnog ulaganja zaputen

dugoroni planovi su: uvoenje motornih i elektromotornih vlakovavelike udobnosti i brzina 160-220 km/h, te vlakova s nagibnom

tehnikom koji omoguavaju do 20-30% vee brzine na postojeimprugama

u teretnom prometu potrebno je nabaviti vagone za kombiniraniprijevoz, prijevoz kontejnera i sl. kako bi se poveala efikasnost i

kapaciteti


23/37

23


24/37

24

u europskim dravama zamjeuje se velika potreba za razvitkomkombiniranog prijevoza

kombinirani prijevoz posebno je potreban Hrvatskoj zbog jadranskeorijentacije i veega koritenja luka, te zbog velikoga tranzitnogacestovnog prometa, koji unitava cestovnu infrastrukturu i zaguujepromet na cestama i time u znatnoj mjeri usporava i oteava prometosobnih vozila cestom

treba naglasiti da se kombinirani promet vrlo slabo koristi u RH, te zbog

njegove same uloge pri planiranju i odreivanju ukupne strategijerazvitka prometa u Republici Hrvatskoj, vano mjesto treba zauzetikombinirani prijevoz, iji razvitak valja poticati odgovarajuim dravnimmjeram


25/37

25

8. RESTRUKTURIRANJE H-a

Hrvatske se eljeznice nalaze u velikim financijskim tekoama, one suuzrokovane unutarnjim (H) i vanjskim utjecajima (bespotednakonkurencija na prometnom tritu, nepovoljni utjecaji posljedica rata idr.) te je potrebno brzo i efikasno restrukturiranje, te su potrebneradikalnije promjene s trajnim uincima

Restrukturiranje H provodi se sukladno Projektu osuvremenjivanja i

restrukturiranja eljeznice koji je usvojila Vlada RH i ima podrkuSvjetske banke


26/37

26

mjere koje treba provesti odnose se na:

organizaciju proizvodnost i funkcionalne postupke

procese upravljanja

ljudski potencijal

Investicije

sve mjere zasluuju osobitu pozornost,to su mjere glede redukcijeprometa i rjeavanja statusa pruga s malim radom te problema vikaradnika


27/37

27

prema smjernicama Aide Memoirea WB i EBRD-a trebalo bi doi dosmanjenja broja djelatnika do 2002. godine, s postojeih 22.908 u1998. godini na 16.000 ili za 6.908 djelatnika (uz osigurane otpremnineod 18 prosjenih plaa zaposlenika)

provedba faze redukcije na neefikasnim prugama:

1) smanjenje neprofitabilnoga putnikog i teretnog prometa

2) smanjenje broja djelatnika na tim prugama

3) smanjenje trokova eksploatacije uporabom suvremenijih i jeftinijihsustava regulacije prometa na prugama i u kolodvorima

4) mijenjanje tarifa i usluga

5) davanje pruga u zakup ili koncesiju


28/37

28

uz promjene (restrukturiranje) u broju zaposlenih te ukidanje ismanjenje prometa na neefikasnim prugama predvia se uvoenjemree pruge velike uinkovitosti

pruge velike uinkovitosti su dvokolosijene elektrificirane pruge,opremljene suvremenim sustavom osiguranja i telekomunikacija,namijenjene za mjeoviti (putniki i teretni) promet, a predviene su zapromet vlakova brzine do 160 km/h, nalaze se diljem Europe i svijeta, aomoguavaju: visoku razinu usluge u putnikom i teretnom prometu(omoguuju veliku propusnost pruga, najvee brzine vlakova 160 km/hi promet tekih teretnih vlakova)


29/37

29

Uvoenje dvokolsijene pruge najvie se odnosi na prugu Botovo Rijeka (koridor Vb) gdje se manje zahvate na trasi jednokolosijenepruge mogu se prilagoditi za brzine 160 km/h i uz njih se moe izgraditi

drugi kolosijek, pa pruga moe poprimiti znaajke pruge velikeuinkovitosti

Osim uvoenja mree pruge velike uinkovitosti planira se i uvoenjevlakovi s nagibnom tehnikom koji bi poveali usluge na postojeim

prugama (udobnost), te brzinu na 160 km/h

Izgradnjom vlakova s nagibnom tehnikom otvorilo bi se velikamogunost za hrvatske proizvoae koji bi sudjelovali u gradnji tihvlakova


30/37

30

PRIORITETI I ETAPE U RAZVITKUELJEZNIKOG PROMETA

prioriteti izgradnje na mrei eljeznikih pruga u Hrvatskoj utvreni suna osnovi vie kriterija: obujma prometa, ukljuenja u mreupaneuropskih koridora, jadranske orijentacije Hrvatske, stratekihodrednica iz studija prostornog razvitka Hrvatske, razvitka europskihpruga koje zahtijevaju AGC i AGTC sporazumi, te TER (TransEuropean Railway project) i ostalih projekata


31/37

31

etape razvitka eljeznikog prometa: 1. etapa (1999.-2005.)

2. etapa u razdoblju 2006.-2010

3. etapa modernizacije (iza 2010. g.)


32/37

32

UKLJUENJE HRVATSKIH ELJEZNICA UMREU EU-a

ukljuenje Hrvatskih eljeznica u mreu eljeznica EU treba se ostvaritina dva osnovna podruja:

1.) je normativno podruje: Hrvatska treba stvoriti zakonske inormativne uvjete za ukljuenje u EU (u svojim zakonima treba usvojitiminimum uvjeta koje predlae EU)

2.) je tehniko podruje (infrastruktura, prijevozna sredstva iorganizacija prometa)


33/37

33

osnovne odrednice smjernice 440/91 EEC-a (Europskogagospodarstvenog vijea) jesu:

1. Uspostavljanje neovisnosti upravnih struktura pojedinih djelatnosti upodruju eljeznikog prometa

2. Razdvajanje upravljanja eljeznikom infrastrukturom ieksploatacijom prometnih usluga u eljeznikim poduzeima

3. Poboljanje financijskog poloaja pojedinih eljeznikih poduzea

4. Jamstvo slobodnog pristupa eljeznikoj infrastrukturi premapravinim uvjetima i bez diskriminacije


34/37

34

realizacijom navedenih smjernica EU, brigu o infrastrukturi trebala bi upoetku preuzeti drava, a eljezniki prijevoznici trebali bi poslovatiprema trinim uvjetima. Njima bi pod ravnopravnim uvjetima trebaobiti omoguen pristup infrastrukturi. Oni bi na tritu zakupili trasevlakova, koje bi prodavao operator infrastrukturom. Operatorinfrastrukturom (u poetku to bi bila dravna tvrtka, a kasnije se

predvia privatizacija i u tom sektoru) trebao bi skrbiti o pruzi na nainda njegov proizvod (trasa vlaka) bude konkurentan na tritu

tako bi se stvorio krug meuzavisnosti u kojem bi trite bilo regulator


35/37

35

ZAKLJUAK

danas H i njegove tvrtke keri (Cargo,Putnikiprijevoz,Holding,Infrastruktura i Vua vlakova) pogaaju brojni problemikao to su: prijevare i malverzacije, suenja visoko pozicijoniranimdunosnicima, nekoliko veih eljeznikih nesrea sa poginulimosobama, neprofitabilno poslovanje...

Moje miljenje je da je potrebno to prije potrebno dopuniti postojeeplanove i da treba to prije krenuti s restrukturiranjem i izvravanjempostavljenih ciljeva kako bi se uz vei razvoj eljeznikog prometa(koji

je jedan od jeftinijih prometa) poelo razvijati nae gospodarstvo


36/37

IZOVR

STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKASTRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA--

http://narodnehttp://narodne--novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271868.htmlnovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271868.html

36


37/37

37

Documents

Željeznički promet