1.7. DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZlA 1.7.1. Modul elastinosti, E U nedostatku eksperimentalnih ispitivanja, sekantni modul elastinosti pod optereenjem (do 1/3 slomnog optereenja, vidjeti radni dijagram zia na slici 1.12) za sve vrste zia moe se uzeti sa E = 1000fk, gdje je fk karakteristina tlana vrstoa zia. Kada se modul elastinosti primjenjuje za granina stanja uporabljivosti, preporuuje se uzeti: E = 600 fk.

Slika 1.12. Dijagram naprezanje-deformacija 1.7.2. Modul posmika, G Modul posmika treba uzeti sa G = 0.4 E.

Pri proraunu na djelovanje potresa prema za preporuiti je uzimati vrijednost modula posmika sa G=0.167 E, ili manje. 1.7.3. Odnos naprezanja I relativne deformaclJe (-) Ovaj odnos prikazan je na slici 1.12. U proraunu se - dijagram moe uzeti kao plotina ispod parabole +pravokutnik, kao to je prikazano na slici 1.13, ili kao pravokutnik za verifikaciju presjeka kod graninog stanja nosivosti.

Slika 1.13. Proraunski dijagram naprezanje-deformacija

1.7.4. Puzanje, skupljanje i toplinsko irenje Deformacijska svojstva trebalo bi odrediti eksperimentom. U nedostatku takvih ispitivanja, vrijednosti iz tablice 3.13. mogu se uzeti kao proraunske vrijednosti za. puzanje, skupljanje i toplinsko irenje, a odnose se na deformacijska svojstva zia. Te vrijednosti su izvedene za odreene vrste zidnih elemenata. Deformacijska svojstva zia mogu varirati znaajno i zato se mora oekivati da e neke vrijednosti biti iznad, a neke ispod onih koje su dane u tablici 3.13. Tablica 1.10.Deformacijska svojstva nearmiranog zia

1.7.5. Mehanizmi sloma zida pri tlanom naprezanju Ovdje e se prikazati opeprihvaeno objanjenje mehanizma sloma kada je jednoosna tlana vrstoa zidnog elementa vea od vrstoe morta. Obrnuti sluaj, kada je jednoosna tlana vrstoa zidnog elementa manja od vrstoe morta, moe dovesti do potpuno razliitog ponaanja. ali je taj sluaj u praksi vrlo rijedak. 1.7.5.1. Prizme sastavljene od punih zidnih elemenata sa sljubnicama potpuno ispunjenim mortom Kao to se iz slike 1.14 moe zakljuiti pod istim tlanim naprezanjem zidni elementi imaju najmanje deformacije. Mort ima puno vee deformacije od zidnih elemenata, jer ima manju krutost (meki je). Zie, sastavljeno od zidnih elemenata i morta, ima neku srednju deformaciju.

Slika 1.14. Dijagrami naprezanje-deformacija

Pod tlakom se slabiji materijal, mort, nastoji vie bono iriti negoli zidni element. Na slici 1.15 prikazano je da zidni element sprjeava bono irenje morta, stvarajui u mortu stanje troosnog tlaka koje omoguuje mortu preuzimanje mnogo veih tlanih naprezanja od njegove jednoosne tlane vrstoe.

Slika 1.15. Stanje naprezanja zidnih elemenata i morta pri jednoosnom tlanom naprezanju