8
2.5. NEARMIRANI ZIDOVI IZLOŽENI BOČNOM OPTEREĆENJU Zidovi koji mogu biti izloženi bočnom (laterainom) opterećenju trebaju imati proračunsku nosivost veću od tog opterećenja ili jednaku tom opterećenju. 2.5.1. Zidovi izloženi povremenom bočnom opterećenju vjetra 2.5. 1. 1. Uvjeti oslanjanja i kontinuiteta Pri procjeni bočne (lateraine ) otpornosti ziđa, naprezanog uglavnom vertikalnim opterećenjem te povremenim opterećenjem vjetra, uvjeti oslanjanja i kontinuiteta trebaju se uzeti u obzir. Reakcije uzduž ruba zida nastale zbog proračunskog opterećenja, mogu se pretpostaviti da su jednoliko raspoređene kada se proračunava ležaj. Pravilni ležaj osigurava se pomoću spona, zidarskog veza s poprečnim zidovima ili vezama sa stropnim tj. krovnim konstrukcijama. 2.5.1.2. Metode proračuna zida poduprtog na rubovima Zidani zidovi nisu izotropni konstrukcijski elementi. Nosivost ovisi o smjeru u kojem se promatra naprezanje kao i vrsti zidnog elementa i morta kojim je zidano. Proračunski moment, M d , treba uzeti u obzir svojstva materijala i može se uzeti po jediničnoj visini ili jediničnoj duljini zida.

Zidane2.5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

zidane

Citation preview

2.5.NEARMIRANIZIDOVIIZLOENIBONOM OPTEREENJU Zidovikojimogubitiizloenibonom(laterainom) optereenju trebaju imati proraunsku nosivost veu od tog optereenja ili jednaku tom optereenju. 2.5.1.Zidoviizloenipovremenombonomoptereenju vjetra 2.5. 1. 1.Uvjeti oslanjanja i kontinuiteta Priprocjenibone(lateraine)otpornostizia,naprezanog uglavnomvertikalnimoptereenjemtepovremenim optereenjemvjetra,uvjetioslanjanjaikontinuitetatrebaju seuzetiuobzir.Reakcijeuzdurubazidanastalezbog proraunskogoptereenja,mogusepretpostavitidasu jednolikorasporeenekadaseproraunavaleaj.Pravilni leajosiguravasepomouspona,zidarskogvezas poprenimzidovimailivezamasastropnimtj.krovnim konstrukcijama. 2.5.1.2. Metode prorauna zida poduprtog na rubovima Zidanizidovinisuizotropnikonstrukcijskielementi. Nosivostovisiosmjeruukojemsepromatranaprezanje kaoivrstizidnogelementaimortakojimjezidano. Proraunskimoment,Md,trebauzetiuobzirsvojstva materijala i moe se uzeti po jedininoj visini ili jedininoj duljini zida. Kadajeravninaotkazivanja(sloma)paralelna horizontalnimsljubnicamamorta,tj.usmjerufxk1,(sliku 2.8), tada je proraunski moment Md1 21L W MG k d = po jedinici duljine zida (kNm/m), Kadajeravninaotkazivanja(sloma)okomitana horizontalnesljubnicemorta,tj.usmjerufxk1,(vidisliku 2.8), tada je proraunski moment Md2 21L W MG k d = po jedinici visine zida (kNm/m). gdje je: --koeficijentortogonalnosti,tj.omjerkarakteristinih vrstoa na savijanje zia ( = fxk / fxk2),--koeficijentmomentasavijanjakojiovisio ortogonalnomodnosu,okoeficijentu,stupnjukrutosti rubovapanelaiodnosuvisineiduljinezida.Ove vrijednosti prikazane su u tablici 2.3, -Wk-karakteristinooptereenjevjetrompojedinici povrine. - k -parcijalni koeficijent sigurnosti za optereenja.- L - duljina zida izmeu leajeva (vidjeti sliku 2.8), Kadastalnovertikalnotlanooptereenjedjelujetakoda poveavavrstounasavijanjefxk1,koeficijent ortogonalnostikarakteristinihvrstoa,,moese modificiratikoristeivrstounasavijanjeutomsmjeru kao: M d xk xkf f + =1 gdje je: -fxk1-karakteristinavrstoanasavijanjesravninom sloma paralelnom horizontalnim sljubnicama morta, -d-proraunskovertikalnonaprezanjezidaodstalnog optereenja na razini koja se trenutno promatra (mnoen sa G =1.0, za povoljan uinak), a nije vee od 0.25 N/mm2, tj. d