Zimmer, Košutić - Poljoprivredna Tehnika u Ratarstvu

8/20/2019 Zimmer, Košutić - Poljoprivredna Tehnika u Ratarstvu

http://slidepdf.com/reader/full/zimmer-kosutic-poljoprivredna-tehnika-u-ratarstvu 1/306

Sveuč ilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Poljoprivredni fakultet Osijek

Poljoprivredna tehnika u ratarstvu

Robert Zimmer, Silvio Košutić , Domagoj Zimmer

Osijek, 2009



Nakladnik:

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Za izdavač a:dr. sc. Robert Zimmer, red. prof.

Recenzenti:

Prof. dr. sc. Rudolf Emert, Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Prof. dr. sc. Dubravko Filipović, Agronomski fakultet Zagreb

Prof. dr. sc. Tomislav Jurić, Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Lektor:

Branka Horvat, prof.

Oblikovanje naslovnice:

Marko Košutić, [email protected]

Fakultetsko vijeće Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku na 2. izvanrednoj sjednici od 16.

srpnja 2008. godine donijelo je odluku da se udžbenik „Poljoprivredna tehnika u ratarstvu“

autora Robert Zimmer, Silvio Košutić i Domagoj Zimmer prihvati kao sveučilišni udžbenik.

Ova odluka Fakultetskog vijeća upućena je Senatu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku,

koji je na 8. redovitoj sjednici održanoj 29. rujna 2008. godine potvrdio odluku Vijeća i daosuglasnost za izdavanje „poljoprivredna tehnika u ratarstvu“ kao sveučilišnog udžbenika pod

brojem 34/08.

Tisak:

Grafika d.o.o., Osijek

Naklada:

500 primjeraka

Umnožavanje i kopiranje udžbenika nije dozvoljeno bez pismene suglasnosti autora.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem

120606003.

ISBN 978-953-6331-65-9



S A D R Ž A J

1. MEĐUNARODNI SUSTAV MJERNIH JEDINICA 4

2. POLJOPRIVREDNI TRAKTOR (Odabrane teme) 11

3. ORUĐA I STROJEVI ZA OBRADU TLA 53

4. STROJEVI ZA APLIKACIJU MINERALNIH GNOJIVA 95

5. STROJEVI ZA APLIKACIJU STAJSKOGA GNOJA 114

6. SIJAČICE ZA USKOREDNE USJEVE 119

7. SIJAČICE ZA ŠIROKOREDNE USJEVE (OKOPAVINE) 144

8. STROJEVI ZA NJEGU I ZAŠTITU BILJA 171

9. STROJEVI ZA SPREMANJE PROSUŠENE KRME 195

10. KRMNI KOMBAJN 21711. UNIVERZALNI ŽITNI KOMBAJN 225

12. KOMBAJN ZA ŠEĆERNU REPU 260

13. TRANSPORT 271

14. GUME NA POLJOPRIVREDNIM STROJEVIMA

I ORUĐIMA 279

15. MAZIVA 285

16. KONZERVACIJA-ZAŠTITA STROJEVA I ORUĐA 293

LITERATURA ZS UDŽBENIK 297

POJMOVNIK VIŠEJEZIČNI 299



4

1. MEĐUNARODNI SUSTAV MJERNIH JEDINICA

Republika Hrvatska danom osamostaljenja 8. listopada 1991. godine preuzela jeodređeni broj Zakona iz tadašnje SFRJ, među kojima i Zakon o mjernim jedinicama imjerilima. Zakonom donesenim 2. lipnja 1993. godine, a objavljenim u “Narodnimnovinama“ broj 58 od 18. lipnja iste godine, zakonite mjerne jedinice u RH su:

- Jedinice međunarodnoga sustava (jedinice SI);- Iznimno dopuštene jedinice;- Decimalne jedinice i- Složene izvedene jedinice.

Međunarodni sustav mjernih jedinica sastoji se od:

- Sedam (7) osnovnih jedinica;- Dvije (2) dopunske jedinice i- Mnoštva izvedenih jedinica.

Tablica 1.1. Fizičke veličine i definicije osnovnih SI jedinice

Fizička veličina Osnovna SI jedinicaInstrumentza mjerenje

Naziv Simbol Naziv Simbol NazivDuljina l metar m Metar

Masa m kilogram kg VagaVrijeme t sekunda s Sat

Električna struja I amper A AmpermetarTermodinamička

temperaturaT kelvin K Toplomjer

Količina tvari n mol mol VagaIntenzitet svjetlosti Iv kandela cd Svjetlomjer

Tablica 1.2. Dopunske jedinice SI

Naziv jedinice Znak Jedinica veličine

Radijan rad KutSteradijan sr Prostorni kut

Radijan je kut u ravnini između dvaju radijusa kruga koji, presijecajući kružnicu,omeđuje luk duljine radijusa. Steradijan je kut koji, imajući vrh u središtu kugle, omeđujepovršinu na plohi kugle jednaku površini kvadrata na stranicama duljine radijusa te kugle.



5

Tablica 1.3. Izvedene SI s posebnim nazivima i znakovima

Naziv jedinica Jednadžbameđu

jedinicamaFizikalnaveličina

PisanjeIzvorno Fonetsko Znak

frekvencija hertz herc Hz Hz = s-1

sila newton njutn N N = kgm/s

tlak pascal paskal Pa Pa = N/m

energija, rad,toplina

jule džul J J = N/m

snaga wat vat W W = J /s

električni otpor ohm om Ω Ω = V/A

električnavodljivost

siemens simens S S = A/V

električninapon

volt volt V V = W/A

električninaboj

coulomb kulon C C = As

električnikapacitet farad farad F F = C/V

magnetskaindukcija

tesla tesla T T = N/Am

magnetski tok weber veber Wb Wb = Tm2

induktivitet henry henri H H = Wb/A

ativnost reak-tivnog izvora bacquerel bekerel Bq Bq = s-1

svjetlosni tok lumen lumen lm Lm = cdsrosvjetljenje lux luks lx Lx = lm/m2

apsorbiranadoza

gray grej Gy Gy = J/kg

ekvivalentnadoza

sivert sivert Sv Sv = J/kg

celzijevatemperatura

celzijevstupanj

celzijevstupanj

ºC 0°C = 273,16 K

Otkud nazivi mjernim jedinicama? Dobro je podsjetiti na 15 znanstvenika,uglavnom 19. stoljeća, čija su imena dala nazive nekim izvedenim SI jedinicama:

- amper (A), jedinica jakosti električne struje. Francuz AndreAmpere (1775. – 1836.)

- kulon ( C), jedinica električnog naboja. Francuz Augustin deCoulomb (1736. – 1806.)

- farad (F), jedinica električnog kapaciteta. Englez MichaelFaraday (1791. – 1867.)

- gaus (G), jedinica jakosti magnetskog polja. Nijemac KarlFriedrich Gauss (1777. - 1855.)



6

- henri (H), jedinica induktivnosti. Amerikanac Joseph Henry(1797. – 1878.)

- herc (Hz), jedinica frekvencije. Nijemac Heinrich Hertz (1857. –1894.)

- džul (J), jedinica energije. Englez James Prescott Joule (1818. –1889.)

- kelvin (K), jedinica termodinamičke temperature. Vrelište vodeu kelvinima iznosi 373,16 K. Englez Sir William Thomason,poznat također pod imenom lord Kelvin (1824. – 1907.)

- njutn (N), jedinica sile. Englez Sir Issac Newton (1642. – 1727.)- om (Ω), jedinica električnog otpora. Nijemac Georg Simon

Ohm (1789. – 1854.)

- paskal (Pa), jedinica tlaka. Francuz Blaise Pascal (1623. – 1662.)- tesla (T), jedinica magnetske indukcije. Jugoslaven Nikola Tesla(1856. – 1943.)

- volt (V), jedinica snage. Škot James Watt (1736. – 1819.)- veber (Wb), jedinica magnetskog toka. Nijemac Wilhelm Weber

(1804. – 1891.)

Tablica 1.4. Iznimno dopuštene jedinice izvan SI

Fizikalnaveličina

Naziv Znak Veza s jedinicom SI Uporaba samo za:

kut

stupanj 1ş 180

rad180

1O π=

π=

minuta 1'60180

)60

1('1

⋅

π=°=

sekunda 1"260180

)'60

1(''1

⋅

π==

gon 1g200

rad200

q1 π

=π

=

površinaar a 1a = 102 m2 površinu

zemljištahektar ha 1 ha = 10 a = 10 mobujam litra 1 1 l = 1dm = 10- m

vrijememinuta min 1 min = 60 s

sat h 1h = 60 min = 3600 s

dan d 1d = 86 400 s

masakarat - 2 ·10-4 kg

masu draguljagram g 10-3 kgtona t 1 t = 103 kg

tlakmilimetar

živina stupcamm Hg 133,322 Pa izražavanje tlaka

tjelesnih tekućinabar bar 1 bar = 105 Pa

energija elektronvolt eV 1 602 ·10-19 J



7

snaga var var 1 Wreaktivnu snaguizmjenične el.

strujeatomska

jedinica maseu 1.66054 ·10-27 kg fiziku i kemiju

duljinamorska milja - 1 852 mastronomska

jedinica- 149 597 870 691 m

brzina čvor -1 852 m / 3 600 s =

0,514 m/spomorski i zračni

prometduljinska

masateks tex 10-6 kg/m

tekstilna vlakna ikonac

Tablica 1.5. Zakoniti predmeci i primjeri tvorbe decimalnih jedinica

Zakoniti predmetak Primjeri uporabe

Naziv Znak Vrijednost Primjer Izgovor jokto y 10-24 ym = 10-24 m joktometarzepto z 10- zm = 10- m zeptometarato a 10- aj =10- J atodžul

femto f 10- fm =10- m femtometarpiko p 10-12 pF =10-12 F pikofarad

nano n 10-9

ns =10-9

s nanosekundamikro µ 10-6 µW = 10-6 W mikrovatmili m 10- mT =10- T militeslacenti c 10-2 cm =10-2 m centimetardeci d 10-1 dl =10-1 l =10-4 m3 decimetardeka da 101 dag =101 g =10-2 kg dekagramhekto h 102 hl =102 l =10-1 m3 hektolitar

kilo k 103 kV =103 V kilovolt

mega M 106 MPa =106 Pa megapaskal

giga G 109 GN =109 N giganjutn

tera T 1012 TJ =1012 J teradžul

peta P 1015 Pg =1015 g =1012 kg petagram

eksa E 1018 Em =1018 m eksametar

zeta Z 1021 Zm = 1021 m zetametar

jota Y 1024 Ym = 1024 m jotametar



8

Tablica 1.6. Primjer za decimalne jedinice samo od litre,bara i grama

Naziv Znak Značenjedecilitar dl, dL 10- L = 10- dm

hektolitar hl, hL 10 L = 10- mdekagram dag 10 g = 10- kgmegagram Mg 10 g = 103 kg = 1t

milibar mbar 10-3 bar = 102 Pa

Složene izvedene jedinice sastavljene su od jedinica SI, iznimno dopuštenih jedinica i

decimalnih jedinica.

Tablica 1.7. Složene izvedene jedinice

Naziv Znak Naziv Znakkilometar na sat km/h kilovatsat kWh

centimetar u sekundi cm/s litra u minuti L/minkilogram na sat kg/h tona na sat t/h

gram po kilovatsatu g/kWh tona na hektar t/hahektar na dan ha/d kilogram na hektar kg/ha

Tablica 1.8. Usporedba nekih mjernih jedinica i SI

Naziv Oznaka Vrijednosti SIStopa ft 0,3048 m

Inč in 0,254 mMilja mile 1.609,344 m

Kvadratni inč Sq in 6,4516 cm2 Kvadratna stopa Sq ft 0,0929 m2

Akar 4.047 m2 Funta (SAD) Lb (US) 0,4535924277 kg

Unca oz 28,3495 x 10- kgGalon (SAD) Gal (US) 3,78543 x 10-3 m3

Jard 0,914 mHvat 1,896 mJutro 0,576 ha

Dulum 0,1 ha (1000 m )



9

Tablica 1.9. Neke jedinice izvan sustava SI koje se ponekad rabe zbog tradicije

Veličina(i njezin znak)

Mjerna jedinica

Naziv Znak Definicija (točno ili približno!)

duljina (l, L)

inch in 1 in = 25,4 mmfoot ft 1 ft = 12 in = 0,304 8 myard yd 1 yd = 3 ft = 36 in = 0,914 mmile mi 1 mi = 5 280 ft = 1,609 m

nautical mile 1 nautical mile = 1,852 m

ploština,površina

( A,S )

četvorni kilometar km 1 km = 100 ha = 10 m

square inch in 1 in = 645,16 mm

square foot ft2 1 ft2 = 929 cm2

square yard yd2 1 yd2 = 0,836 m2 bečki četvorni hvat 1 = 3,597 m2

katastarsko jutro (ral) 1 jutro = 1 600 = 5 755 mar 100 m

obujam, volumen(V )

cubic inch in3 1 in3 = 16,387 cm3 cubic foot ft3 1 ft3 = 28, 317 dm3

cubic yard yd 1 yd = 0,764 6 m

gallon (US) gal (US) 1 gal (US) = 3,785 dm

barrel (US) 1 barrel (US) = 158,987 dmbushel (US) bu (US) 1 bu (US) = 35,239 dm3

brzina(v, c, u, w)

kilometar na sat km/h 1 km/h = 0,278 m/s

foot per second ft/s 1 ft/s = 0,304 8 m/smile per hour mi/hr 1 mi/hr = 1 609 m/sčvor, knot kn 1 kn = 1 852 m/s

ubrzanje (a)foot per second

squaredft/s2 1 ft/s2 = 0,3048 m/s2

masa (m)

kvintal (metričkacenta)

q 1 q = 100 kg = 102 kg

pound lb 1 lb = 0,453 6 kgslug slug 1 slug = 14,59 kgton 1 ton (US) = 907,2 kg

gustoća,

obujamska masa( ρ)

gram po kubnomcentimetru

g/cm3 1 g/cm3 = 1000 kg/m3

pound per cubic inch lb/in 1 lb/in = 27,680 g/cm

pound per cubic foot lb/ft 1 lb/ft = 16,018 kg/m

pound per cubic yard lb/yd3 1 lb/yd3 = 0,593 kg/m3

sila (F )kilopond kp 1 kp = 9,807 N

pound-force Lb (lbf ) 1 Lb = 4,448 Nkilo pound-force kip 1 kip = 1 000 Lb = 4 448 N



10

tlak ( p),naprezanje (σ ,τ )

milibar mbar 1 mbar = 100 Pa = 1 hPa

tehnička atmosferaat =

kp/cm2 1 at = 98,07 kPa

metar vodenogastupca

mH2O 1 mH2O = 9,807 kPa

milimetar živinastupca

mmHg 1 mmHg = 133,3 Pa

pound-force persquare inch

Lb/in =psi 1 Lb/in2 = 1 psi = 6,895 kPa

kilo pound-force persquare inch

ksi 1 ksi = 1 000 psi = 6,895 MPa

dinamičkaviskoznost (η)

centipoise cP 1 cP = 1 mPa·s = 10-3 Pa·s

kinematičkaviskoznost (ν)

centistokes cSt 1 cSt = 1 mm2 /s = 10-6 m2 /s

energija ( E ), rad(W ), toplina(Q)

kalorija cal 1 cal = 4,187 Jkilopondmetar kp·m 1 kp·m = 9,807 J

kilovatsat kW·h 1 kW·h = 3 600 kJfoot pound-force ft·Lb 1 ft Lb = 1, 356 J

British termal unit Btu 1 Btu = 1 055,1 J = 0,293 W·h

snaga (P)

kilopond metar usekundi

kp·m/s 1 kp·m/s = 9,807 W

konjska snaga KS = PS 1 KS = 1 PS = 0,736 kW

horse power hp 1 hp = 550 ft·Lb/s = 0,746 kW

jedinična snaga

konjska snaga pokilogramu

KS/kg 1 KS/kg = 0,736 kW/kg

horse power perpound

hp/lb 1 hp/lb =1,644 kW/kg

jedinična masa

kilogram po konjskojsnazi

kg/KS 1 kg/KS =1,36 kg/kW

pound per horsepower lb/hp 1 lb/hp = 0,608 kg/kW

specifičnapotrošnja goriva

g/KS·h=g/PS·h

1 g/KS·h =1,36 g/kW·h

lb/hp·hr 1 lb/hp·hr = 608,3 g/kW·h

Napomena: lb – jedinica mase, Lb (lbf) – jedinica sile, KS – hrvatska konjskasnaga, PS – njemačka konjska snaga.

Prema: K. Ražnjević: Jedinice Međunarodnog sustava (SI) i mjerne jedinice uHrvatskoj, Axiom, Zagreb, 1997.



11

2. P O L J O P R I V R E D N I T R A K T O R (Odabrane teme)

2.1 DEFINICIJA, POVIJESNI OSVRT I SMJERNICE RAZVOJA

Poljoprivredni traktor je vozilo namijenjeno obavljanju poslova po cestama ipoljima, sposobno za nošenje, upravljanje, vuču i pogon oruđa-priključaka ili pokretnih inepokretnih strojeva i vuču prikolica (Renius 1999.)

Shodno toj definiciji, ”rođenje” traktora nalazimo pod imenom Fowlerovo vozilo,koje je bilo pogonjeno parnim strojem i sposobno vuči pluga sustavom čeličnih užeta(Velika Britanija, 1860). Ipak prvi pravi traktor, ali pogonjen parnim strojem, proizveo jeCase (USA) 1878. godine. Prvi traktor pogonjen Otto motorom proizveden je u USA 1889.godine. Traktor ima svoju povijest i ključne razvojne događaje:

blok ”šasija”, Fordson (USA), 1917.; priključ no vratilo, International Harvester (USA), 1918.; prvi traktor s Dieselovim motorom, Benz-Sendling (D), 1922.; trozglobna hidraulič ka poteznica, Harry Ferguson (UK), 1925.; pneumatici niskoga pritiska, Goodyear i Allis Chalmers (USA), 1932.; motor s izravnim ubrizgavanjem (DI), MAN (D), 1938.;istraživač ki model s ”hidrostatič kim” pogonom, NIAE (UK), 1954.; hidraulič ki sustav konstantnoga pritiska s pumpom promjenjivoga volumena,John Deere (USA), 1960.; mjenjač s promjenom stupnja prijenosa pod optereć enjem, tzv. full ”PowerShift”, John Deere (USA), 1963.; Nebraska test tzv. ”Tihe kabine”, tvrtka John Deere (USA), 1972.; hidraulič ki sustav s ”osjetom” optereć enja (Load-sensing), Allis Chalmers

(USA), 1973.;elektronič ko upravljanje i nadzor trozglobne hidraulič ke poteznice (EHR),Bosch/Deutz (D), 1978.;v= 40 km h-1 standard za traktore, tvrtke Fendt i Schlüter (D), 1980.; tzv. Münchenski istraživač ki traktor ( okvir, elastični ovjes motora, spušten ”nos”pokrova motora, kontinuirani nestupnjeviti mjenjač, vrlo niska razina buke)Lehrstuhl der Landtechnik TÜM (D), 1988.; traktor sa spuštenim ”nosom” pokrova motora, Deutz (D), 1991.; traktor s nosivim okvirom ”šasijom” i elastič no ovješenim motorom, John Deere(D) i (USA), 1992.;v= 50 km h-1 standard za traktore i hidro-pneumatski ovjes prednje osovine,Fendt i Deutz (D), 1993.; kontinuirani nestupnjeviti mjenjač (CVT), Fendt (D), 1996.

Noviji trend razvoja poljoprivrednih traktora karakterizira porast ulogeinformacijske tehnologije (elektronike) povezane s unaprijeđenim konceptom prijenosnikasnage (tzv. Powershift i Continuously Variable Transmission), visoko sofisticiranomhidraulikom (load sensing, proportional valves) i stalno poboljšavanom razinom konforarukovatelja. Sustav proizvodnje traktora 1990-ih se godina dramatično promijenio odmasovne proizvodnje nekoliko modela u proizvodnju individualnih traktora shodnozahtjevima kupaca.



12

2.2. KONCEPT TRAKTORA

Pojednostavljeno “obiteljsko stablo” (Renius, 1999.) (Slika 2.1) prikazuje, tipičanmodel standardnoga univerzalnoga traktora, popularnog u visoko razvijenim državamakrajem 90-tih godina prošloga stoljeća. Osnovna obilježja ovog traktora su:četverocilindarski turbo diesel motor s direktnim ubrizgavanjem, kategorije snage Pe=90,0kW, koji osigurava snagu za kretanje, vuču strojeva i oruđa, pogon strojeva i oruđa prekopriključnog vratila (P.V.) i ostale pomoćne potrošače kao hidraulične pumpe, kompresore,kompresore klima uređaja, električne generatore i slično. Pogled na svjetsku scenupokazuje da dvoosovinski traktori u usporedbi s ostalim vrstama traktora imaju najvećuekonomsku važnost. Traktori s pogonom na sve kotače (4x4, FWD) superiorni su onima spogonom na stražnje kotače (4x2, TWD), najviše u uvjetima rastresitoga-nekompaktnoga

tla, kao i u radu s prednjim utovarivačima.

Slika 2.1 Porodično stablo poljoprivrednog traktora (izvor 27. Renius K.T. (1999))

Karakteristično za tu skupinu traktora je manji promjer prednjih kotača odpromjera stražnjih (Slika 2.2.a i 2.2.b). Raspon snaga motora te skupine danas je P e=41,0-265 kW, a raspored mase je 40% na prednjim i 60% na stražnjim kotačima. Unutar skupinestandardnih traktora postoje i traktori s jednakim promjerom svih kotača (izodijametralnikotači) (Slika 2.3.a i 2.3.b ). Raspon snaga motora ove skupine traktora je Pe= 110,3-257,3kW. Konstrukcijska osobitost tih traktora je raspored mase od 60% na prednjim kotačima i40% na stražnjim kotačima, što je posebice prednost u radu s nošenim priključcima.



13

Konačno valja spomenuti i skupinu nestandardnih zglobnih traktora (Articulated tractors),kotača jednakoga promjera (Slika 2.4.a i 2.4.b). Zglobna konstrukcija osigurava dobremanevarske sposobnosti, nužne zbog iznimnih, ponekad gigantskih dimenzija. Rasponsnage motora je Pe =14,7–442 kW, a raspored mase 60% na prednjim i 40% na stražnjimkotačima.

Slika 2.2.a Presjek standardnog traktora

Slika 2.2.b Traktor standardne izvedbe – JD 7530



14

Slika 2.3.a Traktor s izodijametralnim Slika 2.3.b Traktor s izodijametralnimkotačima – Schlüter Eurotrac kotačima – Schlüter Profitrac

Slika 2.4.a Traktor zglobne izvedbe Slika 2.4.b Traktor zglobne izvedbeJD 9640 JD 8640

Danas poznati i ”jaki” proizvođači traktora u lepezi proizvoda nude i modele sgumenim gusjenicama (Slika 2.5.a, 2.5.b i 2.5.c) (AGCO Challenger serija MT, Case-IHserija Steiger Quadtrack, John Deere modeli T serije 8030 i 9030). Ta grupa traktora, zboginicijalno veće cijene (i do 30% više od traktora s kotačima), ograničenoga područ ja brzinekretanja i mogućega gaženja usjeva pri manevriranju nema niti približan značaj kao traktoris kotačima. Glavna prednost traktora s gumenim gusjenicama njihova je značajno boljatrakcijska efikasnost i viši omjer vučna sila/masa u usporedbi s traktorima s kotačima.Raspon snage motora te skupine je Pe= 14,7-446,0 kW

Potreba snage traktora po hektaru korištenih poljoprivrednih površina (Agricultural UsedArea) može se izračunati temeljem tražene gustoće nazivne snage motora po hektaru. Zapraktičnu namjenu može poslužiti sljedeći vodič: male farme > 3 kW ha-1, srednje farme(cca 100 ha) =2 kW ha-1, velike farme ≤ 1,5 kW ha-1.



15

Slika 2.5.a Traktor s gumenim gusjenicama – JD 9630 T

Slika 2.5.b Traktor s gumenim gusjenicama Slika 2.5.c Traktor s gumenim gusjenicamaChallenger MT 865 Case Steiger STX QuadTrac425



16

2.3. MOTOR S UNUTARNJIM IZGARANJEM

Motor je, slikovito rečeno, energetsko srce traktora, jer energijom opskrbljuje sve potrošačekoji čine cjelovitost traktora. Motor kemijsku energiju goriva procesom izgaranja pretvara umehaničku energiju potrebnu za pogon vitalnih dijelova traktora i, naravno, za pogon ivuču radnih strojeva i oruđa. Prevladavajući tip motora koji se ugrađuju u novije generacijetraktora je (4)-četverotaktni Dieselov (Compresion Ignition) motor s izravnimubrizgavanjem (Direct Injection). Princip rada Dieselovog motora (CI) je sljedeći:

•

gibanjem klipa u cilindru, GMT (Gornja Mrtva Točka) ⇒ dole DMT (DonjaMrtva Točka), prvotno se usisava vanjski zrak u cilindar ( 1. takt –usis);

• potom opet gibanjem klipa u cilindru od DMT ⇒ GMT, stlačuje-komprimira se

usisani zrak u prostor omjera 16-20:1 i stoga se zagrijava do užarenja (2. takt-stlačivanje ili kompresija);

• pri samom kraju 2. takta stlačivanja-kompresije u užareni zrak (700-900° C) podvisokim se pritiskom p>100 MPa ubrizgava plinsko ulje-diesel gorivo krozbrizgaljku-dizu, koja ga u finoj maglici vrlo sitnih kapljica raspršuje po prostoruza izgaranja;

• gorivo se pali u doticaju s užarenim zrakom i izgara. Izgaranje goriva uzrokujeintenzivno širenje-ekspanziju nastalih plinova koji potiskuju klip, a on prekoklipnjače pokreće koljenasto vratilo-radilicu i stvara zakretni moment motora Mz

(3. takt-radni);• izlaz sagorjelih plinova u ispušnom taktu regulira ventilski sklop (4. takt-ispuh).

(Slika 2.6. princip rada motora), (Slika 2.7. moderni Dieselov motor)

Slika 2.6. Princip rada Dieselovog motora



17

Slika 2.7. Presjek suvremenoga Dieselovoga traktorskoga motora

2.3.1 UBRIZGAVANJA GORIVA

Ubrizgavanje goriva u Dieselovom motoru vrlo je kritičan proces upravo zbog osobitostiprincipa rada. Stoga je toj vrsti motora nužno osigurati dobro miješanje goriva i zraka ucilindrima, s ciljem da i izgaranje bude što je moguće potpunije i ”postupno”, jer se time

osigurava pravilan rad motora, dobra energetska korisnost i dozvoljeno onečišćenje okolišaispušnim plinovima. Stariji, tzv. mehanički sustavi nadzora i upravljanja ubrizgavanjemnisu u potpunosti mogli ispuniti prethodno navedene zahtjeve te ih je danas zamijenila sveprisutnija elektronika. Sadašnja tehnologija koristi pumpu visokoga pritiska, koja šaljepojedinačne-manje količine goriva putem vodova visokoga pritiska do brizgaljki-diza kojeubrizgavaju gorivo izravno u cilindre motora, a slijed i trajanje ubrizgavanja regulira seelektroničkim regulatorom. Pumpa visokog pritiska šalje gorivo do centralnog voda(common rail). Elektronička jedinica nadzire i upravlja vremenskim slijedom i trajanjemubrizgavanja otvaranjem elektromagnetskih ventila. Vremenski slijed i trajanjeubrizgavanja može se podešavati shodno različitim ciljevima, uključujući postizanjemaksimalne snage ili ekonomičnost potrošnje goriva ili minimalizaciju zagađenja okolišaispušnim plinovima. Tzv. pilot ubrizgavanje, koje ima svaki sustav ubrizgavanja scentralnim vodom, de facto je predubrizgavanje manje količine goriva 1-4 mm3 i odvija se

prije svakoga glavnoga ciklusa ubrizgavanja. To malo pilot ubrizgavanje može iniciratikašnjenje perioda paljenja, smanjujući time količinu predpripravljene gorive smjese, štosmanjuje detonaciju goriva i ”lupanje” motora. Uz navedeno, pilot ubrizgavanje takođerpomaže smanjenju emisije NOx.

Prve komercijalne izvedbe novih sustava ubrizgavanja goriva na motorima traktora su:• Common Rail Electronic Injection (CREI) tvrtke Bosch (Slika 2.8.)• Hydraulic-Electronic Unit Injection System (HUI) tvrtke Caterpillar (Slika 2.9.)



18

Slika 2.8. Common rail sustav ubrizgavanja goriva (Bosch), (izvor Farmer's Weekly)

2.3.1.1 CREI ELEKTRONIČKI SUSTAV UBRIZGAVANJA GORIVA

U CREI sustavu pumpa promjenjivoga volumena dobave šalje gorivo pod visokim

pritiskom do centralnoga voda (common raila). Pritisak unutar centralnoga voda mora bitimnogo veći od vršnoga pritiska stlačenih plinova u prostoru za izgaranja te taj dosiževrijednosti u rasponu 60–130-160 MPa, što zavisi o trenutnim potrebama motora.Unutarnja zapremina centralnoga voda mora biti dostatna da priguši oscilacije pritiskagoriva koje stvara pumpa visokoga pritiska tijekom procesa ubrizgavanja. Elektroničkanadzorno-upravljačka jedinica (Electronic Control Unit) nadzire i upravlja isporukomgoriva s ciljem održavanja stalnoga pritiska u centralnome vodu; tipična odstupanja pritiskaispod su 5MPa od prosječne vrijednosti pritiska. Kad započne ubrizgavanje goriva,elektronička nadzorno-upravljačka jedinica (ECU) osigurava električni napon za otvaranjeelektromagnetskih ventila unutar brizgaljki-diza (Slika 2.8.a), omogućujući time gorivu podvisokim pritiskom unutar centralnoga voda strujanje i raspršivanje kroz vrh brizgaljke smnogo otvora. Ubrizgavanje prestaje u momentu kad elektronička nadzorno-upravljačka jedinica prekine napon i zatvori elektromagnetske ventile. Kao i drugi elektronički sustavi

ubrizgavanja goriva, elektronička nadzorno-upravljačka jedinica koristi ulazne pobuderazličitih senzora, s ciljem određivanja stanja motora u svakome trenutku. Program-software nadzorno-upravljačke jedinice može se jednostavno modificirati s ciljem promjeneradnih karakteristika motora.



19

Slika 2.8.a. Brizgaljka sustava Bosch Slika 2.9.a. Brizgaljka sustava HEUI(izvor Farmer's Weekly)

2.3.1.2 HUI SUSTAV UBRIZGAVANJA GORIVA

U tome sustavu pumpa visokoga pritiska i promjenjivoga volumena dobave šalje uljemotora u centralni vod za ulje. Pumpa održava u centralnome vodu pritisak unutar granica4-23 MPa. Slika 2.9.a prikazuje poprečni presjek brizgaljke-dize. Dobavna nisko tlačnapumpa šalje gorivo pod pritiskom od 200 kPa do brizgaljki. Kada računalo u elektroničkonadzorno-upravljačkom modulu (Electronic Control Module) pošalje pobudni signal donadzornoga-upravljačkoga ventila pojedinačne brizgaljke, ulje iz centralnoga voda podvisokim pritiskom dolazi do klipa-pojačivača unutar brizgaljke, pomiče ga nadolje i timešalje gorivo do brizgaljke. Gorivo pod visokim pritiskom podiže iglu brizgaljke te ulazi uprostor za izgaranje kroz otvore po obodu vrha brizgaljke. Prestankom pobude nadzorno-upravljačkoga ventila, ulje iz brizgaljke izlazi u područ je iza nadzorno-upravljačkogaventila. Pad pritiska unutar brizgaljke dopušta vraćanje igle brizgaljke u sjedište, čime seprekida ubrizgavanje. Manja količina neubrizganoga goriva sa svake brizgaljke, tzv.pretičak, povratnim se vodom vraća u spremnik. Prednost HEUI sustava ubrizgavanjagoriva u odnosu na konvencionalni mehanički sustav prikazuje slika 2.29.b, dok slika

2.29.c prikazuje usporedno referentne podatke sustava pročišćavanja goriva u HEUI imehaničkog sustava.



20

Slika 2.9. HEUI sustav ubrizgavanja goriva (Caterpillar)

Slika 2.9.b. Usporedba HEUI i Slika 2.9.c. Pročišćavanje gorivakonvencionalnog ubrizgavanja Common rail sustava



21

2.3.2 SUSTAV DOVODA ZRAKA I ODVODA ISPUŠNIH PLINOVA

Sustav dovođenja zraka u motor je gotovo istoga ranga važnosti kao i sustav zaubrizgavanje goriva. Naime, snaga koju može razviti motor s unutrašnjim izgaranjemlimitirana je njegovim kapacitetom za dovod zraka koji iskazuje izraz:

ma= 0,03∗Ve∗ne∗ ρa ∗ηv [kg h-1] (1)

ma - kapacitet motora za dovod zraka, kg h-1 0,03- korekcijski faktor, [(1000 (L >m3), 60 (min > h), 2 – 1 radni takt 2 okretaja radilice] Ve - zapremina motora, Lne – broj okretaja motora, min-1

ρa - specifična gustoća okolnoga zraka, probližno 1,19 kg m-3

ηv - omjer dovoda zrakaDieselovi motori s prirodnim punjenjem zraka, tzv. aspiracijski motori, imaju vrijednost ηv

≅ 0,85, dok motori s turbo punjenjem imaju vrijednost ηv ≥ 2,0. Ekvivalent omjera zraka igoriva za Dieselove motore trebao bi iznositi barem φ > 1,0 za uvjet pravilnoga izgaranja,uz prihvatljivu emisiju CO2, CO, HC, NOx i čestica čađi. Budući aspiracijski motori danasne mogu udovoljiti zakonom propisanim ekološkim uvjetima, strategija unapređenjaDieselovoga motora usmjerena je na uvođenje turbo punjenja, povišenje tlakovaubrizgavanje goriva i elektroničkog upravljanja i nadzora ubrizgavanja uz ugradnjukatalizatora, što smanjuje emisiju CO, HC, a ekonomičnija potrošnja goriva, pak, smanjujeemisiju CO2. Turbo punjači-puhala značajno pospješuju snagu i elastičnost motora uusporedbi s aspiracijskim motorima. Shematski prikaz turbo puhala prikazuje Slika 2.10.a;ispušni plinovi motora nastali izgaranjem goriva pogone turbinu (ljubičaste strelice), budući

da je na istoj osovini istovremeno pogoni kompresor. Kompresor stlačuje okolni(ambijentalni) zrak povećavajući količinu dovedenoga zraka u motor (zelena strelica).

Slika 2.10.a Turbo puhalo klasične izvedbe



22

Standardno se turbo puhalo pri niskome broju okretaja (slobodni hod- eng. Idle;nj. lehr lauf,) vrti cca 20000 min-1, dok pri punom opterećenju motora i visokome brojuokretaja motora dosiže brzinu vrtnje u rasponu od 80000 - 150000 min -1. Stoga jekvalitetno podmazivanje turbo puhala iznimno važno za njegov rad i vijek trajanja. Budu ćida je sposobnost produkcije snage motora limitirana kapacitetom dovoda zraka, turbopunjači dopuštaju značajan porast proizvedene snage iz motora iste zapremine. Zbogvelikoga termičkoga opterećenja ( ulazni zrak se zagrijava na temperaturu i do 130° C),turbo motori novije generacije uobičajeno imaju međuhladnjak za zrak (intercooler), kojimse intenzivno stlačeni vrući zrak hladi ( hlađenjem se temperatura zraka snizi na 50-60° C)prije ulaska u motor, Slika 2.10.b.

Slika 2.10.b Turbo puhalo s međuhladnjakom zraka (intercooler) (izvor 23. Jejčič V. 2007.)

Značajna manjkavost standardnih turbo puhala je pad intenziteta punjenja zraka pri nižembroju okretaja motora, odnosno energija ispušnih plinova relativno je niska, što rezultiratromošću odziva ili ubrzanja turbine na momentalni zahtjev za snagom ili tzv. ”rupom ugasu”. Inovacija nazvana turbo puhalo promjenjive geometrije lopatica-krilaca (VariableGeometry Turbocharger) rješava taj nedostatak. Uz spomenuto, ta se inovacija povezuje i stzv. recirkulacijom ispušnih plinova (Exhaust Gas Recirculation) kojom se smanjujeemisija štetnih tvari ispušnim plinovima u okoliš, Slika 2.10.c Način rada toga turbo puhalaprikazuju Slike 2.10.d i 2.10.e.



23

Slika 2.10.c. Turbo puhalo promjenjive geometrije lopatica pri niskome broju okretaja

motora djelomično zatvorene lopatice, tako da struja ispušnih plinova pod kutom 90° djeluje na krilca turbine, čime se vrtnja turbina ubrzava (izvor http://www.autozine.org/).

Slika 2.10.d. Turbo puhalo promjenjive geometrije lopatica pri visokom broju okretajamotora (izvor http://www.autozine.org/ )

Lopatice su potpuno otvorene koristeći pogodnost snažnoga strujanja ispušnih plinova, atime se oslobađa pritisak ispuha u turbo puhalu, smanjujući potrebu ugradnje ventila zakontrolu pritiska. Naime, zbog relativno velike brzine vrtnje, turbina kompresora prisilnoubacuje veliki volumen zraka u motor. Budući da volumen izlaznoga toka turbo puhalaprelazi volumetrijski tok motora, dolazi do porasta pritiska zraka u usisnome vodu. Budućida je brzina vrtnje turbo puhala proporcionalna pritisku stlačivanoga zraka, ukupna masazračnoga toka se pokreće. Turbo puhalo može se vrtjeti znantno iznad potrebnoga brojaokretaja, što prelazi granicu sigurnosti, stoga brzina vrtnje mora biti nadzirana i upravljana.

Stoga je glavna zadaća nadzornoga ventila usmjeravanje dijela struje ispušnih plinovaobilaznim putem mimo turbine, u slučaju postizanja graničnoga pritiska u usisnome vodu.



24

Slika 2.10.e Sustav recirkulacije ispušnih plinova (EGR) u kombinaciji s turbo puhalompromjenjive geometrije lopatica (VGT)

Sustav recirkulacije ispušnih plinova (Exhaust Gas Recirculation) de facto je tehnikaredukcije NOx (dušikovoga oksida i dušikovoga dioksida). Dakle, EGR sustav vraća 5-10%ispušnih plinova natrag u cilindre motora. Miješanje tih ispušnih plinova s ulaznim zrakomrazređuje gorivu smjesu inertnim plinovima, što usporava izgaranje i snizuje vršnetemperature izgaranja. Budući da je stvaranje NOx progresivno brže pri visokimtemeraturama, EGR ima zadaću limitatora stvaranja NOx. Kontrolni ventil EGR sustavaostaje zatvoren pri tzv. slobodnom hodu motora, odnosno pri niskome broju okretaja, jerkoličina inertnih plinova primljena od EGR-a ne bi bila dovoljna za rad motora pri niskomebroju okretaja. Recirkulacija ispušnih plinova ostvaruje se preusmjeravanjem dijela ukupnekoličine posebnim vodom do usisnoga voda-grane motora. Kontrolni ventil EGR-a unutartoga kruga regulira količinu i vremenski slijed toka ispušnih plinova. Kod modernihDieselovih motora sustav EGR plinova obavlja hlađenje plinova toplinskim izmjenjivačem,čime je omogućeno povećanje količine recirkuliranih plinova. Prednosti i nedostaci oveinovacije mogu se sažeti u sljedeće:

Prednosti

•

smanjenje toplinskih gubitaka; ispušni plinovi, (najviše CO2 i vodena para) imajuveću specifičnu toplinu od zraka pa to smanjuje vršne temperature izgaranja. Uzsmanjenje stvaranja NOx, smanjuju se toplinski gubici na stijenke prostora zaizgaranje.

• smanjenje kemijske disocijacije; zbog nižih vršnih temperatura, povećava se udiooslobođene energije, koja ostaje u vidu tzv. ”nježne” energije pri GMT (GornjojMrtvoj Točki), a ne ostaje vezana (rani početak takta ekspanzije-radnog takta) uzdisocijaciju-odvajanje produkata izgaranja.



25

•

smanjenje omjera specifične topline; siromašnije punjenje motora ima višitoplinski omjer od EGR smjesa. Smanjenje specifičnoga toplinskoga omjerareducira količinu energije koja se može prenijeti na klip

Nedostaci•

povećanje stvaranja-emisije tzv. partikula-čestica čađi; djelovanje EGR sustavaima tendenciju smanjenja količine goriva koje može sagorjeti u radnom taktu.Time se povećava emisija čađi u ispuhu. Partikule-čađ (u najvećoj mjeri C-ugljik)nesagorene u radnome taktu praktično su ”izgubljena” energija. Osim toga,povećana emisija partikula-čađi predstavlja problem zbog strožijih ekološkihstandarda. Stoga se u sustav ispuha mora ugraditi pročistač za ”hvatanje”partikula, a time se smanjuje iskorištenje goriva.

Rješenje nedostataka moguće je tzv. post-tretmanom ispuha tzv. diesel oksidacijskimkatalizatorom, koji omogućuje redukciju emisije CO za 40%, HC za 50% i Partikula-čađiza 20%. Proizvođači motora u ispunjavanju strogih ekoloških standarda Tier 4 prijelaznafaza planiraju ugradnju posebnoga pročistača za partikule-čađ, kojim će emisija istih biti još manja. Bitno je istaknuti da generacija modernih –tzv. ”zelenih” Dieselovih motoraispunjava uistinu stroge ekološke standarde Tier 3/stupanj i Tier 4 prijelaznu fazu te završniTier 4/stupanj IV.

2.3.3 OSNOVNE KARAKTERISTIKE MODERNIH DIESELOVIH MOTORA

2.3.3.1 SNAGA - P

Snaga, fizikalna jedinica predstavlja rad (W) u vremenu (t), a izražava se u vatima(Watt).Rad (W) je definiran kao sila (F) na putu-kraku (s) W = F x s ili l izražen u [Nm]. Kodmotora se sila (F) realizira u vidu zakretnoga momenta Mz, a put ili krak i vrijemepredstavlja frekvencija vrtnje 2π x n.

snaga(P) =rad (∆W )

vrijeme(∆t )W [ ] (2)

Određivanje snage motora s unutarnjim izgaranjem (UI) obavlja se mjerenjem na kočnici.Efektivnu snagu motora Pe definiraju sljedeći čimbenici:

Pe = M z × ω =2π × M z × n

60000kW =

kNm

s

(3)

Pe- efektivna snaga [kW] π- Ludolfov broj 3,14....Mz-zakretni moment motora [Nm] ω -kutna brzina [s-1] n- broj okretaja motora [min-1] 60000- korekcijski faktor za jedinice [1000 (Nm>kNm); 60 (min>s)].



26

Praktično se snaga motora određuje računski, jer mjerenjem zakretnoga momenta Mz nakočnici, a pri različitim brojevima okretaja, odnosno pri različitim razinama opterećenjamotora, dobivamo osnovne elemente jednađbe (3) kojima možemo izračunati snagumotora. Puno opterećenje motora režim je rada pri kojem motor još uvijek radi bezsmanjivanja ili pada broja okretaja. Najveća trajna snaga motora je ona koju motorostvaruje bez pregrijavanja. Motor je najekonomičniji u područ ju broja okretaja snajmanjom specifičnom potrošnjom goriva. To je de facto područ je snage (P) pri najvećemzakretnom momentu (Mz max), a nižem broju okretaja (n) od onog pri stalnoj snazi (P).

2.3.3.2 ZAKRETNI MOMENT- MZ

Ekspanzija plinova nastalih izgaranjem goriva u cilindru motora stvara pritisak-silu na čeloklipa koji/a ga/se prenosi na klipnjaču, a s nje na radilicu ili koljenasto vratilo kao zakretnimoment, Slika 2.11. Veličina-iznos zakretnoga momenta zavisi o veličini sile (F) kojadjeluje na čelo klipa, a shodno položaju klipnjače i udaljenosti koljena radilice do njenesimetrale (l-krak). Umnožak sile (F) koja djeluje na koljeno izražen u njutnima (N) i dužinekoljena od simetrale radilice izražena u metrima (m) daju zakretni moment Mz izražen unjutn metrima (Nm). Zakretni moment motora nema najveću vrijednost ni pri najvećojsnazi i broju okretaja, a ni pri maloj snazi i niskome broju okretaja i to zbog sljedećeg:

•

pri većem broju okretaja motora punjenje cilindara zrakom je slabije pa je iizgaranje slabije-nepotpuno, a zbog visoke frekvencije vrtnje otpori trenja suveliki, te se i značajan dio energije goriva troši na svladavanje trenja i nije naraspolaganju,

•

pri niskim okretajima motora količina ubrizganoga goriva relativno je mala, a tadase energija goriva troši gotovo isključivo na savladavanje otpora trenja u motoru.

Ipak, svaki motor s unutrašnjim izgaranjem ima područ je frekvencije vrtnje-broja okretajaunutar kojeg je energija izgaranja goriva dostatna za svladavanje otpotra trenja i zaobavljanje rada. To znači da je u tome područ ju broja okretaja motor najkorisniji inajekonomičniji.

Slika 2.11. Stvaranje zakretnoga momenta (Mz) (izvor 23. Jejčič V. 2007.)



27

2.3.3.3 BROJ OKRETAJA MOTORA- FREKVENCIJA VRTNJE- n

Nazivni ili nominalni broj okretaja je onaj pri kojem motor proizvodi-postiže najveću-maksimalnu snagu (to vrijedi za starije generacije motora traktora). Iznad nazivnoga brojaokretaja snaga motora počinje opadati, jer regulator koji osigurava pravilan rad motora utome momentu počinje smanjivati količinu goriva, smanjujući time broj okretaja motora.Današnja generacija Dieselovih motora opremljena je elektroničkim regulatorima brzinevrtnje. Raspon maksimalnoga broja okretaja Dieselovih motora u traktorima je n = 2000 –2600 min-1.

2.3.3.4 ELASTIČNOST MOTORA I PORAST ZAKRETNOGA MOMENTA

Elastičnost motora karakteristika je motora UI, a njezin efekt očituje se kada zbogiznanadnoga porasta opterećenja počinje smanjivanje broja okretaja motora, a time iostvarene snage, no smanjenjem broja okretaja motor se ne zaustavlja, već dolazi upodruč je porasta zakretnoga momenta, a na taj način motor svladava iznenadnapreopterećenja. Motor s većom elastičnosti ili elastičniji motor se pri iznenadnompreopterećenju ne počne odmah zaustavljati, već upravo porast zakretnoga momentasvladava to iznenenadno preopterećenje. Stoga vozilo-traktor s takvim elastičnim motoromne treba u toj situaciji mijenjati stupanj projenosa iz višeg u niži da bi svladao opterećenje,već to čini upravo motor svojim konstrukcijskim značajkama. Današnja generacijaDieselovih motora ugrađenih u traktore ima porast momenta i u rasponu od 30-50%.

Slika 2.12. Karakteristične krivulje četverotaktnoga Dieselovoga motora (izvor 28. Schön H. etal 1998.)



28

Porast momenta M z∆ =

( M z max − M zn )

M zn

× 100 [%] (4)

2.3.4 MAPA EFIKASNOSTI MOTORA

Mapa učinkovitosti motora ili tzv. ”školjkasti dijagram” izuzetno je korisna zaodabir motora i za odabir željenih radnih točaka. Slika 2.13. prikazuje mapu učinkovitostiDieselovoga motora s izravnim ubrizgavanjem (DI) i regulatorom brzine vrtnje. Brzinavrtnje motora, zakretni moment i snaga iskazani su kao postotak vrijednosti kod

regulatorskoga maksimuma. Krivulja koja seže od točke A, prolazi točkom B i vodi dotočke C je krivulja maksimalnoga zakretnoga momenta motora zavisno broju okretaja ilibrzini vrtnje. Sve, punom linijom ucrtane konturne-linije prikazuju različite kombinacijemoment (Mz)-broj okretaja (n), a pri konstantnoj specifičnoj potrošnji goriva na kočnici(gspec.). Svaka od crtkanih linija na mapi prikazuje različite kombinacije moment (Mz)-brojokretaja (n), ali pri konstantnoj snazi na kočnici (Pb).

Točka A na mapi je toč ka tzv. visokoga praznoga hoda, jer motor radi privisokome broju okretaja, ali bez opterećenja. Dio krivulje između točaka A i B je područ jeu kojem motor radi pod nadzorom regulatora, odnosno regulatorski dio krivulje. U tomepodruč ju regulator nadzire i regulira količinu goriva za svladavanje opterećenja, ali uz štomanju promjenu brzine vrtnje motora. Točka B je tzv. vršna-maksimalna toč ka regulatorskoga dijela krivulje. Naime, ukoliko se motor dodatno optereti iznad te točke,tada regulator ne može više povećati količinu goriva i brzina vrtnje motora intenzivno se

smanjuje. Visoko ”postavljen” regulator indicira da regulator dopušta male promjene brzinevrtnje u područ ju između točaka A i B i obratno. Dio krivulje između točaka A i B odgovara podešavanju jednoga položaja-pozicije ručice regulatora brzine vrtnje.Promjenom položaja te ručice, dio krivulje između A i B u osnovi se pomiče ili lijevo ilidesno od početne pozicije.

U područ ju između točaka B i C rad motora kontrolira opterećenje; brzina vrtnjeupravljana je samo opterećenjem zakretnoga momenta motora. Dio krivulje između točakaB i C naziva se i područ jem vuč e. Porast zakretnoga momenta od točke B do točke najvećevrijednosti na krivulji zakretnoga momenta naziva se rezervom momenta ili porastom

momenta. Ta se rezerva momenta uobičajeno iskazuje kao postotni dio zakretnogamomenta pri regulatorskome maksimumu, odnosno omjer maksimalne vrijednosti momentaMz max. i momenta pri maksimalnoj snazi Mz Pmax. Velika rezerva zakretnoga momenta dajemotoru mogućnost prilagodbe, odnosno svladavanja trenutnoga preopterećenja bez

zaustavljanja motora. Kontinuiran rad u područ ju vuč e u biti je nepovoljan, jer regulatornije u mogućnosti nadzirati i upravljati brzinom vrtnje motora.Budući porast momenta u osnovi ”odgađa” smanjenje broja okretaja motora, jer

motor ulazi u područ je kontrole opterećenjem, motor je ”sposoban” raditi u područ ju konstantne-stalne snage, a to je povoljna značajka. Kako je vidljivo iz Slike 2.13., motorima gotovo konstantnu snagu u područ ju između 80-100% nazivnog broja okretaja.

Usporedba mapi učinkovitosti motora različitih proizvođača korisna je za odlukuizbora motora shodno namjenjenom poslu. Te mape učinkovitosti prikazuju izlazne snagemotora mjerene na kočnici, a pri istovjetnoj specifičnoj potrošnji goriva. Stoga najniža



29

specifična potrošnja goriva obilježava najučinkovitiji motor. Uz rečeno, mapa učinkovitostiomogućuje izbor tražene radne točke za određeni motor. Valja uočiti da slabo opterećenimotor ima vrlo visoku specifičnu potrošnju goriva. Naime, većina energije goriva služisvladavanju otpora trenja. Specifična potrošnja jako opterećenoga motora niža je pri nižojbrzini vrtnje, jer se trenje smanjuje s kvadratom brzine vrtnje. Smanjenje položaja visokogpraznoga hoda na približno 95% smanjuje specifičnu potrošnju kod regulatorskogmaksimimuma s 210 g kWh-1 na 200 g kWh-1,što je gotovo 5% uštede goriva. No, usprkossvemu, motor će imati manju rezervu momenta pri nižem položaju regulatora brzine vrtnje.Traktor uz opterećenje motora od 20% i nazivni broj okretaja ima specifičnu potrošnjugoriva gspec.= 320 g kWh-1 ( točka 1)., dok uz opterećenje od 85% i 63% nazivnoga brojaokretaja postiže minimum gspec.=193 g kWh-1, oznaka X na krivulji. Mogućnosti uštedegoriva nalazimo i korištenjem tzv. ”šparnoga” stupnja prijenosa, što prikazuje sljedeći

primjer: U točki 1 motor traktora radi pri svega 20% opterećenja (transport po javnomeputu), ali kod 100% brzine vrtnje i brzine kretanja v= 40 km h -1. U tome radnome režimuima specifičnu potrošnju gspec.= 320 g kWh-1. Prebacivanjem mijenjača u ”šparni” stupanj,brzina vrtnje motora smanjuje se na 60% nazivne, a brzina kretanja na v= 25 km h -1.Specifična se potrošnja, međutim, smanjuje na gspec.= 220 g kWh-1 (točka 2), odnosno za31,2 %, a uz to se smanjuje i razina buke kod uha rukovatelja za 10-15%, što odgovaraupola manjem zvučnome pritisku.

Slika 2.13. Mapa učinkovitosti motora (izvor 27. Renius K. T. 1999.)



30

Visoku rezervu zakretnoga momenta trebaju motori poljoprivrednih traktora, budući danjihovo radno opterećenje izuzetno varira čak unutar jednog polja-parcele. Ekonomičnapotrošnja goriva postiže se radom u područ ju nadzora regulatora brzine vrtnje, ali uzopterećenje blizu vršne točke regulatora.

2.4. TRAKCIJSKI UREĐAJI

Trakcijski, a ujedno i vozni, uređaji traktora moraju u osnovi ispunjavati sljedeće uvjete:•

redukcija-smanjenje pritiska mase traktora na tlo, uključivo priključna oruđa,•

prijenos sile-zakretnoga momenta motora na tlo, zbog svladavanja otpora kretanjai vučnog otpora oruđa,

•

prilagodba specifičnim-posebnim zahtjevima podloge, usjeva i poduzeća,•

smanjenje-prigušenje vibracija vozila-traktora•

sposobnost samočišćenja (odstranjenje tla između rebara)• otpornost trošenju-dugotrajnost, otpornost prodiranju oštrih predmeta.

Osnova iskorištenja trakcijskih uređaja gotovo je isključivo uvjetovana:•

veličinom sile na obodu trakcijskog uređaja,• raspodjelom sile na tlo,•

izborom pneumatika ili gusjenica.

2.4.1 Vrste trakcijskih uređaja

Osnovni trakcijski uređaji koje koriste današnji traktori su:

•

kotači s pneumaticima•

gumene gusjenice

Slika 2.14. Široki pogonski pneumatik Slika 2.15. Gumena gusjenica710/70R42 TL 173A8/173B XM28 širina - 406-762mm, duljina-2438 mm

710-korisna širina 70-oznaka niskog profila R-radijalna TL-bez zračnice (tubeless) 173-index nosivosti do 6,5 t A8- index brzine do v= 40 km h-1 B-index brzine do v= 50 km h



31

2.4.2 SILA NA OBODU KOTAČA – FO

Na tlo prenesena pogonska-obodna sila služi svladavanju otpora vožnji-kretanju i vučnogotpora ukoliko je taj prisutan, odnosno ukoliko traktor vuče neko oruđe ili stroj. Priprijenosu pogonske sile na tlo, dolazi do deformacije tla i pneumatika te pojave klizanjakotača. Klizanje kotača uzrokuje smanjenje stvarno prijeđenog puta, jer se kotači traktoraza da bi prošli neki put okrenu više puta nego što bi to bilo u slučaju slobodnog okretanjakotača. U stvarnosti je ”prava” brzina kretanja v uvijek manja od teoretske v0 koju seizračuna osnovom broja okretaja kotača ( n) na poznatome putu ( s), vremena za prolazodređenoga puta ( t) i opsega kotača (O). Gubici brzine kretanja iskazani postotno označujuse kao klizanje (δ). Prijenos sile na tlo nije moguć bez klizanja, a pri tome je utrošeni diosnage; snaga klizanja (Pδ); uvijek prisutan i umanjuje korisnost trakcije.

δ =v0 − v

v0

× 100 [%] (5)

gdje je:δ- klizanje pogonskih kotača [%] v0-teoretska brzina [m s-1] v-stvarna brzina [m s-1]

Slika 2.16. Shema sila na obodu pogonskoga kotača traktora (izvor 28. Schön H. et al 1998)



32

2.4.2.1 VUČNA BILANCA TRAKTORA

Maksimalna sila na obodu kotača, koju stvara zakretni moment s poluvratila kotača (Mz),djelujući na kraku radijusa-polumjera kotača (r) poznata je i kao tangencijalna sila- pogonska sila, a definirana je izrazom:

F o

max=

Po × 3.6

v0= F

t [N] (6)

gdje je:

F omax- maksimalna sila na obodu kotača [N]

Po - snaga na poluvratilu kotača [Nm s-1= W] v0 - teoretska brzina kretanja [km h-1]

Tako stvorena tangencijalna sila Ft= F omax zavisi isključivo o karakteristikama motoratraktora i djeluje smjerom kretanja traktora (Slika 2.16. F o=M z /r d ).

Slika 2.17.* Zavisnost koeficijenta vuče (µ) Slika 2.18.* Zavisnost koeficijenatai otpora kotrljanja (f) o klizanju i vrsti podloge f, µ,η o klizanju

Pneumatici 16.9/14-30ASFG=15820 N, p=1.1 barIlovasta glina, 17.3-20.8% m.v.tanjurano strnište

* (izvor 28. Schön H. et al 1998)



33

Maksimalna sila na obodu kotača F omax je teoretska sila i načelno je nije moguće

realizirati. Nasuprot rečenome, veličina od tla preuzete sile na obodu pogonjenog kotača, a

time i pogonske sile kotača ili tzv. racionalne sile F o

r zavisna je o pripadajućoj težinitraktora na pogonskim kotačima Gad, odnosno adhezijskoj težini i koeficijentu vuče µ, štodefinira slijedeći izraz:

F o

r = G

ad × µ [N] (7)

gdje je:

F o

r - racionalna obodna sila [N] Gad - adhezijska težina [N]

Tzv. sila spoja traktora s podlogom, odnosno adhezijska težina Gad svojim djelovanjemizaziva istovremenu reakciju podloge (Slika 2.16. Normalna reakcija podloge) koja je istogintenziteta, no suprotnoga smjera djelovanja. Njezina horizontalna komponenta, djelujućismjerom kretanja traktora, suprotstavlja se mogućem otporu oruđa i time osigurava vučuoruđa. Koeficijent vuče µ iskazuje adhezijski koeficijent između kotača i podloge. Zbograzloga ”sparivanja materijala” trakcijski uređ aj-tlo realizacija vučne-pogonske sile kotačatraktora zavisna je o vrsti i stanju podloge (Slika 2.17.) Porastom deformacije dodirnepovršine pneumatik-podloga, povećava se koeficijent vuče. Navedena zakonitost vrijedi iza slučajeve povećanja promjera i povećanja širine kotača. Povećanjem ”pomicanja”-

smicanja tla, smanjuje se koeficijent vuče µ. Povećanje vučne sile može se prvenstvenorealizirati povećanjem težine na pogonskim kotačima, odnosno povećanjem opterećenjapogonskih kotača i to na sljedećim:

•

dodatnom težinom-balastom,•

punjenjem pneumatika tekućinom,• korištenjem nošenih oruđa,• hidrauličnom regulacijom.

Povećanje koeficijenta vuče ostvarivo je :• pogonom na sve kotače (4x4),• izborom pneumatika (dimenzije, profil, tip:radijalne, dijagonalne),

• blokiranjem diferencijala (djelotvorno u ekstremno nepovoljnim uvjetima),

• dodatna trakcijska pomagala (polugusjenice, lančana mreža).

Da bismo u konačnici dobili tzv. poteznu racionalnu silu F pot

r , valja racionalnu obodnu silu

F or umanjiti za otpor kotrljanju kojeg definira sljedeći izraz:

Ff = FG * f [N] (8)gdje je:Ff - Otpor kotrljanju [N] FG- Sila težine traktora [N] f – koeficijent otpora kotrljanja

F pot

r = F o

r - Ff [N] (9)



34

Zavisnost veličine koeficijenta otpora kotrljanju f o klizanju i tipu podloge prikazana je naSlici 2.17. i 2.18.. Utjecaj klizanja δ i vrste podloge na koeficijent vuče µ prikazuje Slika2.19., a pritiska i dimenzija pneumatika Slika 2.20 (izvor 17. Eichorn H., 1999)

Slika 2.19. Zavisnost koeficijenata Slika 2.20. Zavisnost koeficijenta vuče (µ)µ, η o klizanju i vrsti podloge o pritisku (p) zraka i tipu pneumatika

U konačnici dolazimo do pojma ukupne korisnosti traktora ηΣ koja je sastavljena od lancapojedinačnih korisnosti. Slijedeći primjer objašnjava korisnost traktora:

Dakle, uz klizanje δ= 20% korisnost trakcije ηt je u rasponu ηt= 0,60-0,70. Uz korisnosttrakcije ηt= 0,70 i upotrebu moderne transmisije mehaničke korisnosti ηmeh= 0,85,

teoretska mehanička korisnost traktora u oranju iznosi ηtr= 0,60. Uzmemo li, nadalje, uračun i termičku korisnost Dieselovoga motora traktora ηm= 0,30, dobivamo ukupnuenergetsku korisnost traktora u iznosu ηΣ= 0,18. Naime, računica pokazuje da uiznesenome primjeru traktor u oranju-vuči može iz utrošenoga goriva iskoristiti svega 18%energije za rad, a ostatak od 82% troši se na klizanje, kretanje, mehaničke gubitketransmisije, termičke gubitke u motoru što zorno prikazuje Slika 2.21.

ηtr=ηt * ηmeh = 0,7 * 0,85= 0,595 ≅0,60ηΣ= ηtr*ηm = 0,60 * 0,30 = 0,18

Fpot=FG*(f+0,01i) [N] (10)gdje je :FG- masa traktora [t]

f- koeficijent otpora kotrljanjui- uspon [%]

P pot

=F pot × v × ( f + 0,01i)

360kW [ ] (11)

η tr =P pot

Pe

(12)



35

Slika 2.21. Shema energetskih gubitaka traktora u oranju (izvor 26. Renius K.T. 1985)

Slika 2.22. Nomogram za određivanje snage motora traktora shodno vučnoj siliKoeficijent otpora kotrljanju f= 0,10, uspon i= 12%, težina traktora G= 6,0 MgVučna sila na poteznici Fpot= 1294,92 daN, teoretska snaga na potezniciPpot=71,94 kW, korisnost traktora ηtr=0,80, Pe= 89,93 kW

(izvor 28. Schön H. et al 1998.)

2.6 MJENJAČ I PRIKLJUČNO VRATILO

Mjenjač traktora omogućuje kretanje prema naprijed, natrag te neutralni položaj (en. Idle; nje. Lehr lauf ; fr. Marche ò vide; it. Marcia o vuoto) Mjenjač ne služi samo određivanjubrzine kretanja, već i koliki će traktor otpor moći svladati. Zavisno o modelu, danas imamo



36

mjenjače s rasponom brzina kretanja prema naprijed v=0,6 – 40 (50) km h -1, raspodjeljenihu 6-48 stupnjeva naprijed i 2-48 stupnjeva natrag. Načelno uzevši, mjenjač bi trebaoiskoristiti date karakteristike motora (zakretni moment, snaga, specifična potrošnja goriva)što ekonomičnije u određenim radnim uvjetima. Današnji moderni traktori opremljeni suslijedećim tipovima mjenjača:

•

mehanički stupnjeviti (15-18 stupnjeva naprijed), promjena brzine podopterećenjem obavlja se mehanički, hidraulički ili elektronički. Ugrađuju se utraktore snage motora Pe>100 kW. Ta je grupa poznata pod nazivom Power-shiftmjenjači. (Slika 23.) Elektronički nadzor i upravljanje mjenjačem značajka sudanašnje generacije traktora opremljenih s Power shift mjenjačem.

Slika 2.23. Mehanički stupnjeviti mjenjač Power-shift

•

kontinuirani-nestupnjeviti (broj brzina je gotovo beskonačan - ∞). Postoje dvijegrupe tih mjenjača:

•

mehanička (varijator s mrežastim lancem), namjenjena za traktore snage motoraPe=≤ 80 kW (Slika 2.24.)



37

Slika 2.24. Mehanički kontinuirani mjenjač

•

hidrauličko-mehanički s podjeljenim tokom snage (Power Split CVT). Tok snage je podijeljen u dvije usporedne staze: jedna je mehanička s fiksnim omjeromprijenosa, a druga je staza kontinuirani mjenjač-hidraulička staza (CVT), koje sena kraju spajaju. (Slika 2.25.)

Slika 2.25. Hidrauličko-mehanički mjenjač s podjeljenim tokom snage, Power Split CVT(Fendt) (izvor časopis Profi International ISSN 1430-6239)



38

Slika 2.26. Hidrauličko-mehanički mjenjač s podjeljenim tokom snage, AutoPowr (JohnDeere) (izvor časopis Profi International ISSN 1430-6239)

Priključno vratilo dio je standardne opreme svakoga traktora i služi prijenosu zakretnogamomenta i brzine vrtnje motora traktora do radnih dijelova pogonjenih strojeva i oruđa, kaonpr. preša skupljačica, kosilica, nošeni krmni kombajn, samoutovarna prikolica, rovilica-freza, zvrk drljača, sitnilica biljnih ostataka, nošena i vučena prskalica itd. Shodnomeđunarodnoj standardizaciji (ISO 500-1:2004(E)), postoje tri osnovna tipa stražnjihpriključnih vratila, čije su temeljne značajke prikazane u Tablici 2.1.

Tablica 2.1. Osnovne karakteristike stražnjega priključnoga vratila (ISO 500-1:2004(E))

Tip priključnoga vratila (P.V.) 1 2 3Smjer vrtnje U smislu kazaljke sata, gledano stragaNazivni broj okretaja (min-1) 540/1000a 1000Promjer vratila (mm) 35 35 45Broj zubaca- vratila 6 21 20Profil zubaca ravan uvijen

Položaj Visina* min. (mm)max. (mm)

450675**

550775**

650875**

nesimetrično (u stranu) max. ± 50 vodoravnoPreporučena snaga pri nazivnom brojuokretaja motora (kW)

do 60do 92a

do 115 do 275

* iznad podloge** najveća preporučena granicaa to se odnosi na preporučenu snagu PV sa šest zubaca i 1000 min-1



39

Slika 2.27. Tri osnovna tipa priključnoga vratila

Tipovi priključnoga vratila traktora 2 i 3 uvedeni su s ciljem povećanja praga prijenosasnage tipa 1, koji je u vrlo povoljnim uvjetima mogao prenijeti najviše 60 kW poddinamičkim opterećenjem. Trajnost priključnoga vratila nije uvjetovana samo opterećenjemzakretnim momentom (koje ima velike amplitude), nego i prekomjernim dinamičkimmomentima savijanja (reakcija univerzalnih spojeva-kardana). U slučaju, pak, ujednačenihopterećenja (npr. pogon crpke sustava za navodnjavanje) granica umora je i iznad 60 kW.Većina današnjih traktora opremljena je mjenjačima koji omogućuju koncept pogona P.V.-a tzv. ”dvije brzine vrtnje u jednom P.V.”. Tako rukovatelj može odabrati između dvaosnovna koncepta pogona: ”nezavisno” i ” zavisno brzini kretanja vozila” (Slika 2.27.). Uznavedeno, valja spomenuti da moderni traktori mogu mijenjati i smisao vrtnje priključnogavratila pa se i time prilagoditi posebnim zahtjevima nekih priključnih strojeva. Uzstandardne frekvencije vrtnje (Tablica 2.1., Slika 2.28.), postoje i tzv. ekonomičnefrekvencije s oznakom E. Tako izvedba 540 E stvarno ima 750 min -1, a 1000 E 1400 min -1.Novija generacija traktora uz standardno stražnje priključno vratilo ima i dodatnu opcijuprednjega priključnog vratila. Frekvencija vrtnje prednjeg priključnoga vratila je n= 1000min-1.



40

Slika 2.28. Priključno vratilo

2.7 TROZGLOBNA POTEZNICA S ELEKTRO-HIDRAULIČKOM REGULACIJOM

Priključivanje nošenih-ovjesnih oruđa i strojeva o traktor moguće je zahvaljujući stražnjojtrozglobnoj hidrauličkoj poteznici, standardnoj opremi traktora. U novije vrijemeproizvođači traktora nude po izboru i prednju-čeonu trozglobnu poteznicu. Osnovommeđunarodne standardizacije (ISO 730-1:1994 3rd edition) razlikujemo četiri (4) kategorijetrozglobne poteznice poljoprivrednih traktora (Slika 2.29., Tablica 2.2.).

Slika 2.29. Shema dimenzija stražnje trozglobne hidraulične poteznice (ISO 730-1: 1994).



41

Tablica 2.2. Dimenzije priključenja stražnje hidraulične trozglobne poteznice (ISO 730-1: 1994)

Slika 2.30. Stražnja i prednja hidraulična trozglobna poteznica

Kategorija priključenja kod

snage na PV u kW pri nazivnombroju okretaja

1 2 3 4L 4H

Do 48 Do 92 80 do185

- 150 do 350 -

Gornja točka priključenja - hvatište vučeD1 Promjer klina (čepa, zavora), mm 19 0

-0.08

25,5 0-

0.13

31,750

-0.2

45 0-0.8

45 0-0.8

b1 Širina kugle (mm) 44 max. 51 max. 51 max. 64 max. 64 max.b2 Razmak od glave klina do sredine

provrta, mm76 min. 93 min. 102

min.140min.

140 min.

d Promjer provrta na klinu zaosigurač, mm

12 min. 12 min. 12 min. 17,5min.

17,5min.

Donje točke priključenja - hvatišta vučed2 Promjer klina (čepa, zavora), mm 22,4

+0,250

28,7+0,3

0

37,4+0,35

0

51+0,5

0

51+0,5

0b3 Širina kugle, mm 35 + 0

- 0,245 + 0

- 0,245 + 0

- 0,257,8 + 0

-0,2

57,8 + 0-

0,2l1 Postrani razmak od osi kugle do

centralne linije traktora, mm 359 435 505 610 ili612

610 ili612

l2 Postrano kretanje donje točkepriključenja, mm

100min.

125min.

125min.

130min.

130 min.

L Razmak od PV do donje točkepriključenja, mm

500 do575

550 do625

575 do675

575 do675

610 do670

h Visina dizanja, mm 460 ± 1,5

685 ± 1,5

685 ± 1,5

685 ± 1,5

1000 ± 1,5



42

Elektroničko-hidraulična kontrola ( de facto nadzor i upravljanje) trozglobne poteznicetraktora izum je njemačke tvrtke Bosch, a pojavio se kao serijski proizvod 1978. godine.Danas, 30 godina kasnije, EHR je praktično dio standardne opreme svakoga traktora.Elektronička, pa i mehanička kontrola trozglobne hidraulične poteznice traktora omogućujuregulaciju položaja, regulaciju osnovom vučnog otpora i mješovitu regulaciju. EHR imasljedeće funkcije:

•

kontrola vuče i položaja,•

kontrola priključka (stroj ili oruđe) sa zasebnim hidrauličnim podsustavom,•

preklopnik kontrole prednje-stražnje poteznice,• kontrola pritiska priključenoga stroja-oruđa o tlo,•

kontrola klizanja,

•

prigušenje vibracija u transportu nošenih oruđa,•

dijagnostika HER sustava.

Slika 2.31. EHR sustav implementiran na traktor (Bosch)

1. Hidraulična crpka 6. Senzor sile vuče 10. Kontrolna ploča, stražnja2. Podizni regulacijski ventil, stražnji 7. Senzor tlaka 11. Kontrolna ploča, prednja3. Podizni regulacijski ventil, prednji 8. Podizni cilindar 12. Upravljačka jedinica4. Radarski senzor 9. Senzor položaja 13. Stražnje (vanjske) kontrole5. Senzor brzine 14. Senzor položaja



43

Slika 2.32. Kontrola vuče i položaja

EHR-sustav nudi mogućnost tzv. vanjske kontrole. Ta se funkcija koristi za nadzori upravljanje oruđima (strojevima) priključenim o trozglobnu poteznicu koja u radu morajuzadržavati točno određenu udaljenost od tla (Slika 2.33.). U prikazanom se primjeru mjerirelativan položaj okvira stroja u odnosu na površinu tla pomoću induktivnoga senzorapoložaja.

Slika 2.33. Kontrola oruđa-stroja sa zasebnom hidraulikom

Kontrola pritiska koristi se kada želimo smanjiti pritisak priključenog oruđa o tlo.U tom slučaju sustav kontrole pritiska ostvaruje precizno podešavanje dijela ukupne maseoruđa ili stroja kojom se oslanja o tlo (Slika 2.34). To podešavanje odvija se neprekidnotokom rada, a ostvareno je kontrolom tlaka u hidrauličnom sustavu trozglobne poteznice.

Suprotan tip kontrole pritiska je dodavanje opterećenja na priključeno oruđe, npr. pri radu sPacker valjkom u predsjetvenoj pripremi pooranog tla. U slučaju ako je masa valjkapremala, moguće je dio mase traktora preko trozglobne poteznice prenijeti na oruđe te nataj način ujednačiti zbijanje i mrvljenje tla pneumaticima oruđa i traktora.



44

Slika 2.34. Kontrola pritiska priključenoga stroja-oruđa o tlo

U sustavu kontrole klizanja (Slika 2.35) elektronička upravljačka jedinica koristipodatke o stvarnoj i teoretskoj brzini kretanja te iz njihove razlike izra čunava iznosklizanja. Povećanje klizanja utječe na regulaciju poteznice jednako kao i povećanje vučnesile, što znači da se u slučaju povećanja klizanja poteznica podiže kako bi se smanjilapotrebna vučna sila. Boschov sustav kontrole klizanja je sustav mješovite kontrole, koji kaoulazne veličine koristi vučnu silu i klizanje. Kada bi se kao kontrolna veličina u obziruzimalo samo klizanje, tada bi se u radu javljale značajne promjene radne dubine, pogotovopri različitome stanju tla. Boschov sustav kontrole usmjeren je smanjenju klizanja navlažnom tlu te omogućava manja odstupanja od zadane radne dubine nego standardnisustav kontrole vuče.

Međ

usobni omjer utjecaja vučne sile i klizanja na kontrolni sustav preddefiniran jei ne može se mijenjati, dok se veličina koja određuje utjecaj klizanja na poteznicu može

podešavati tako da se pri određenom iznosu klizanja poteznica u potpunosti podigne.

Slika 2.35. Kontrola klizanja

Kada je na trozglobnu poteznicu traktora priključeno nošeno oruđe velike mase(npr. nošeni plug premetnjak), prilikom prijevoza dolazi do pojave velikih opterećenjaprednjega mosta, naročito pri većim brzinama, što tada utječe na sigurnost upravljanja ipredstavlja opasnost za oštećenja samog stroja. Elektronički upravljački sustav omogućujeaktivno prigušenje takvih oscilacija. Za mjerenje promjena opterećenja nisu potrebni



45

dodatni senzori, već se mjere sile u hvatištima donjih poluga, pomoću senzora sile vuče, asustav radi na način prikazan blok dijagramom (Bosch).

Kada traktor s oruđem u prijevoznom položaju miruje, senzori mjere ukupnutežinu priključenog oruđa. Ukoliko u transportu dođe do pojave oscilacija (njihanja oruđa),senzori mjere i taj dinamički dio sile koji je proporcionalan oscilacijama. Statički dio sile(težina oruđa u mirovanju) oduzima se od ukupnoga signala i na osnovu te veličineelektronička upravljačka jedinica kompenzira vršna opterećenja na trozglobnoj poteznici(Slika 2.36). Sustav prigušivanja vibracija aktivira se automatski kada je priključeno oruđepodignuto u transportni položaj, a brzina kretanja traktora premaši podešenu brzinu (nakontrolnoj ploči). Osim smanjenja opterećenja stroja i oruđa, te povećanja sigurnostiupravljanja, ovaj sustav pridonosi udobnosti rukovatelja.

Slika 2.36. Prigušenje vibracija u transportu nošenih oruđa

Digitalni elektronički sustavi omogućuju jednostavnu dijagnostiku radacjelokupnoga sustava te brzo prepoznavanje mogućih neispravnosti ili kvarova. Na taj senačin smanjuju troškovi popravaka i zastoja u radu. U sklopu EHR-D sustava dijagnostikase obavlja pomoću ulaznih i izlaznih električnih signala upravljačke jedinice. Kvarovi susvrstani u tri kategorije, ovisno o ozbiljnosti i mogućnosti otklanjanja (Slika 2.37).Signalizacija kvara ostvarena je treptanjem LED diode na kontrolnoj ploči kaonajjednostavnije rješenje, a moguća je i dogradnja LCD ekrana.

Slika 2.37. Dijagnostika EHR sustava



46

2.7. KABINA I ELEKTRONIČKI UREĐAJI TRAKTORA

2.7.1 KABINA Kabina je dio traktora koji je tokom poslijednjih 30 godina izuzetno poboljšan uergonomskom pogledu. Zdravstvene institucije i institucije za sigurnost na radu inicirale suuvođenjem ergonomskih propisa '70 godina 20. stoljeća intenzivan tehnički razvoj”radnoga mjesta” rukovatelja traktora. Zahvaljujući tom tehničkom razvoju usmjerenomkomforu, zdravlju i sigurnosti rukovatelja, kabina – radni prostor rukovatelja današnjegeneracije traktora ima danas vrhunske ergonomske karakteristike. Primarne zadatkekojima kabina s elektroničkom opremom mora udovoljiti prikazuje Tablica 2.3.

Tablica 2.3. Uobičajena opterećenja rukovatelja i tehnička pomagala za obavljanje

Radno opterećenje Tehničko pomagalo prema ISORadni proces

Postavljanje zadataka -Ekran s indikatorima, računalo (ISO 11783, 11787,11788)

Usporedba zadatak-provedba -Vizualna pomagala (ISO 5721)-Senzori, indikatori (ISO 11786)-Računalo, GPS ( ISO 11788)-Ekran, signali, simboli (ISO 3767-1)

Korekcija procesa -Valjano postavljene ručice, pedale, tipkala (ISO 3789dio 1-4, 8935, 15077)-Podesivi upravljač, sjedalo itd. (ISO 3462, 4252, 4253,5353)-Adekvatne sile otpora kontrola (ISO/TR 3778, ISO15077)-Simboli (ISO 3767-1) i smjer okretanja kontrola (ISO15077)-Aktivatori za Poweshift, Automaticshift i sl.-Aktivatori kontinuirani (za CVT brzinu kretanja,daljinske kontrole proporcionalnim ventilima......)

Radni prostorKlima Kabina s puhalom, zatamnjena stakla, sjenila,

klimatizacija, grijanje (ISO 7330, 14269-1; ISO/TR8953)

Buka Kabina sa zvučnom izolacijom (ISO 5128, 5131)Prašina -Brtvljena kabina s nad tlakom (ISO 3737, 14269-5)

-Proćišćenje (filtriranje) ulaznoga zraka (ISO 14269-4)Vibracije -Pasivna redukcija akceleracije oprugama i

prigušnicama sjedala, kabine, vratila, nošenih oruđa-strojeva (ISO 2631, 5007, 5008, 8608)-Aktivna kontrola položaja rukovatelja

Svjetlo-iluminacija -Svjetla za rad noću-Osvjetljenje ekrana i indikatora



47

Osim navedenog, treba posebice naglasiti vrlo veliku sigurnost rukovatelja u slučajuprevrtanja traktora koju pružaju današnje kabine s ugrađenom zaštitnom konstrukcijomROPS (Roll Over Protection Structure), što prikazuje Slika 2.39 b.

Slika 2.38. Unutrašnjost moderne kabine traktora

Slika 2.39 a. Shema klimatizacije kabine Slika 2.39 b. Zaštitna konstrukcija kabine

2.7.2 ELEKTRONIČKI SUSTAV NADZORA I UPRAVLJANJA

Elektronički sustav nadzora i upravljanja intenzivno se razvija tijekom poslijednjih godina20. stoljeća i predstavlja područ je kojem barem sada nije moguće predvidjeti granicerazvoja. Zahtjevi veće učinkovitosti i ekonomičnosti traktora, psihofizičko rasterećenjerukovatelja monotonih i učestalih poslova, težnja smanjenja negativnog utjecaja strojeva ipostupaka na okoliš zbog sve rigiroznijih ekoloških propisa te konačno, potrebe potpuneautomatizacije različitih poslova u poljoprivredi naveli su proizvođače traktora na ugradnjuvisoko sofisticiranih elektroničkih sustava nadzora i upravljanja traktorom i priključnimstrojevima-oruđima.



48

Slika 2.40. Elektroničko nadzorno-upravljački sustav modernih traktoraOsnovni elementi sustava su:

•

središnja nadzorno-upravljačka jedinica,•

senzori (na svim vitalnim dijelovima sustava)•

elektronički podsustav upravljanja priključnim strojevima-oruđima,•

sabirnice za prijenos digitalnih podataka ISO BUS,• dijagnostika traktora,•

GPS, AutoTrack, ParalelTrack, iTEC Pro Steering.

Slika 2.41*. Shema strukture elektroničkoga nadzorno-upravljačkoga sustava* (izvor 28. Renius K.T. 2002.)



49

GPS, AutoTrack, ParallelTrack, iTEC Pro Steering sustavi su elektroničkoga vođenja inadzora kretanja agregata u polju. Sustav za automatsko vođenje traktora i priključnogoruđa-stroja, zahvaljujući odašiljaču-prijemniku smještenom na traktoru (preciznostprijemnika ±25,4 cm i ±10,2 cm razmak prohoda), uz programsku podršku AutoTrack omogućuju automatsko vođenje traktora i stroja-oruđa kroz polje bez intervencijerukovatelja. Uz programsku podršku ParalellTrack (paralelnost prohoda), taj sustav voditraktor na način da postavlja prohod do prohoda s izuzetnom preciznošću razmaka. Uzpravocrtno kretanje sustava, AutoTrack je primjenjiv i za nepravocrtno kretanje, odnosnoza različite oblike parcela (jednostavno zakrivljene, spiralne, kružne, zakrivljene u oblikuslova S, pravokutne). Programska podrška iTEC Pro (InteligentTotal Equipment Control)namjenjena je automatskom vođenju traktora i stroja-oruđa pri okretanju na uvratinama.Naime, sustav automatski upravlja cjelokupnim postupkom okretanja na uvratinama:

smanjuje brzinu kretanja traktora, isključuje blokadu diferencijala, podiže stroj-oruđe izradnog u prijevozni položaj te konačno, postavlja traktor i stroj-oruđe na poziciju idućegaparalelnoga prohoda. Naravno da je u sustav prethodno potrebno detaljno unijeti podatke oobliku parcele, mogućim preprekama (stup, drvo i slično), radnome zahvatu priključenogastroja-oruđa, najmanjem radijusu okretanja agregata, planiranoj brzini kretanja, sjetvenojdozi, normi prskanja i slično. Opisani sustavi elektroničkog vođenja traktora i strojeva-oruđa u polju oslobađaju rukovatelja rutinskih i monotonih poslova, dajući mu mogućnostpažljivoga nadzora pravilnosti rada strojeva-oruđa; traktoru odabiru optimalni režim radaoptimizirajući time potrošnju goriva; vođenjem strojeva-oruđa optimalnim načinomkretanja u polju optimiraju utrošak radnog vremena i tzv. repro materijala (gnojivo, sjemepesticidi i sl.).

Slika 2.42. DGPS prijemnik i odašiljač na traktoru



50

Slika 2.43. Ekran nadzorno-upravljačkoga sustava traktora

Slika 2.44. Prikaz ekrana automatskoga vođenja traktora



51



ERROR: stackunderflow

OFFENDING COMMAND: ~

STACK:



53

3. ORUĐA I STROJEVI ZA OBRADU TLA

Osnova uspješnosti biljne proizvodnje temelji se na međusobnom odnosu tla,biljke, vode i u njoj otopljenih tvari, zraka, sunčeve energije, tehnike i čovjeka. Uporabompoljoprivredne tehnike podržavaju se biološki, kemijski i fizički razvojni procesi u tlu istvaraju optimalni uvjeti za klijanje, rast i razvoj kulturnoga bilja.

Slika 3.1. Biljka u okruženju zraka, topline, vode i tla

A – sjetvena posteljica, B – zrak i toplina,C – krupno zrnati (grublji) sloj štiti tlo od zamuljivanja i isparivanja vlage,D – fino mrvičasti (rahli) sloj tla, E – zona korjenovoga sustava, F - vlaga

Slika 3.2. Sjetvena posteljica i razvoj biljaka

Prije odabira strojeva i oruđa za obradu tla potrebno je penetrometrom provjeritizbijenost tla. Instrument se sastoji od metalnoga šiljka koji se rukohvatima utiskuje u tlo, ana skali očitava otpor prodiranju šiljka. Instrument je opremljen sa šiljkom promjera baze ½inča za tvrđa i ¾ inča za mekša tla. Na skali su tri polja: zeleno = ne treba orati ni rahliti,žuto = detaljnije ocijeniti i crveno = treba temeljita osnovna obrada.

Slika 3.3. Utvrđivanje zbijenosti tla penetrometrom (Dickey-john)



54

Cilj mehaničke obrade tla je stvaranje sitno-mrvičaste strukture, kakvu u prirodinajbolje naprave kišne gliste, ako u tlu ima dovoljno organske tvari koju one probavljaju ipretvaraju u humus. U oraničnome sloju poželjno je da tlo sadrži od oko 50% krutih tvari,oko 25% pora za zrak i oko 25% pora za vodu. Kada je volumen pora manji od 45%, tlo jezbijeno i ne sadrži dovoljno kisika, što otežava razvoj korijenovog sustava. Previše rahla tlas više od 55% pora slabo ili nedovoljno zadržavaju vodu.

Slika 3.4. Odnosi između krute tvari, Slika 3.5. Glista – znak dobrovode i zraka u ”zdravome” tlu prorahljenoga i zdravoga tla

Kišne gliste aktivne su u tlu u kojem ima mrtve organske mase u površinskomesloju tla te u toplome i vlažnome tlu. U kiselom tlu njihova je aktivnost vrlo mala, a u tlu sobiljem vapna naglašena. Ilovasto i glineno tlo im pogoduje, a u pijesku ih se ne može naći.

Prema postojećoj terminologiji danas postoje tri temeljna sustava obrade tla:

- obrada tla plugom ili konvencionalna obrada;-

obrada tla bez pluga ili konzervacijska obrada i- izravna (direktna) sjetva ili No-till obrada.



55

Slika 3.6. Osnovni sustavi obrade tla (prema Stroppel-u)

U konvencionalnoj obradi tla plugom, osnovna obrada podrazumijeva okretanje irahljenje rizosfere; predsjetvena ili dopunska priprema tla i sjetva mogu biti obavljeneistovremeno (kombiniranim agregatom) ili odvojeno. Oranje je najstarija agrotehničkamjera koja čini sponu čovjeka, tla i poljoprivredne tehnike i o kojoj uvelike ovisi količina ikvaliteta uroda. Obrada tla plugom, uz neupitne pozitivne, nosi i neke negativne efekte, kaošto su glatko odrezivanje tla, njegovo podizanje, okretanje i premještanje, pri čemu se onoizlaže mogućem riziku odnošenja djelovanjem vjetra ili vode. Mogućnost pojave erozijepovećana je i zato što se biljni pokrov, koji štiti tlo, zaorava, a na površinu se izdiže „golo i

neživo“ tlo. Većina ratarskih površina u Hrvatskoj danas se obrađuje plugom i oruđima zadopunsku obradu tla, tj. oruđima koja poorano tlo pripremaju za sjetvu. Primjena oranjaima opravdanje kada se obavlja u uvjetima povoljne vlage tla, koriste suvremeni plugovi iako se izvode kvalitetno. Oranje prekomjerno vlažnoga tla ima za posljedicu višegodišnjenarušavanje strukture tla i značajno smanjenje uroda tijekom tih godina. Najpovoljnijimoment za oranje je kada tlo sadrži 18 – 24 težinskih postotaka vode. Ako nemamo takavpodatak, tada treba napraviti štapić od zemlje duljine 5 – 10 cm i promjera 0,5 cm. Ukolikopri savijanju štapić ispuca, vlažnost je normalna. Nakon jednog oranja prekomjerno



56

vlažnoga tla, stvara se zbijeni, slabo propusan sloj, tzv. taban pluga, koji se još pojačavaukoliko se dopunska obrada obavlja tanjuračom.

Konzervirajuća obrada ili obrada tla bez pluga počinje doslovno odmah nakonžetve/berbe pšenice, uljane repice, soje, suncokreta, kukuruza i dr., kada se odgovarajućomtehnikom tlo ne okreće, nego se biljni ostaci miješaju s površinskim slojem tla te „zatvara“površina radi očuvanja vlage. U konzervirajućoj obradi površinski sloj tla može, ali i nemora biti razrahljen. I u tom slučaju predsjetvena obrada i sjetva mogu biti obavljeneistovremeno ili odvojeno, kao i kod konvencionalne obrade. Ako se tlo obradi nakonnekoliko dana, gotovo se neće imati što konzervirati i koncepcija nije održiva. Ukoliko seoranica ostavi nezaštićenom sunčeva energija čini štetu – uništava mikrofloru, osušuje tlo iotežava njihovu, naročito, konvencionalnu obradu. Konzervirajuću obradu moguće je

izvesti plugom za prašenje, tanjurastim plugom, rovilom (gruberom ili chiselom ilikultivatorom za duboku obradu), mulcherom, teškim vučenim sjetvospremačem(multitillerom), rotirajućom drljačom (rototiller ili rotacijski sjetvospremač), „V“ ripperom,teškom tanjuračom i drugim.

Pod izravnom ili direktnom sjetvom (No-till) podrazumijeva se ulaganje sjemenkiu neobrađeno (nedodirnuto) tlo, na čijoj su površini svi biljni ostaci prethodne kulture.Dakle, na tom tlu ne provodi se ni jedna mjera obrade, a sjetva se obavlja posebnoizvedenim sijaćicama. Moguća je na tlima koja nemaju tendenciju zbijanja, a to znači nalaganim humusno bogatim tlima, kojih je u Hrvatskoj vrlo malo. Taj sustav (ne)obrade tlaomogućuje iznimno visok učinak pri niskom utrošku ljudskoga rada i energije.

Slika 3.7. Žetva, prešanje slame i plitka obrada tla (lijevo), gnojidba ,osnovna i dopunskaobrada tla i sjetva (desno)



57

Slika 3.8. Konzervirajuća obrada tla plitkim rovilom (lijevo) i dopunska obrada i sjetva u jednom prohodu (valjak-zvrk drljača+sijačica) (desno)

Slika 3.9. Kombinirano oruđe za dopunsku obradu tla priključenouz traktor s gusjenicama

3. 1 ORUĐA ZA OSNOVNU OBRADU TLA

Osnovna obrada tla najčešće se izvodi plugom, kada se odrezuje dio cjelice uokomitoj i vodoravnoj ravnini. Odrezani dio (brazda) se lomi, mrvi, premješta i miješa, teokreće i odlaže na prethodnu brazdu. Pravilo je da se tlo smije orati samo kod povoljnevlažnosti, kada iza pluga ono ostaje smrvljeno i rasuto. Oranjem se zaorava biljni pokrov,biljni ostaci prethodne kulture, organska i mineralna gnojiva, te ispravljaju prethodne

pogreške u obradi tla. Međutim, oranjem se troši najviše energije, a obrada tla rezanjem jenepoželjna. Višegodišnjim oranjem na istu dubinu stvara se tzv. taban pluga, odnosnonepropusni sloj (A-C ili Bt horizont). To ne znači da će oranje nestati, ali ga treba postupnoizostavljati i zamijeniti drugim oruđima.

Osnovna obrada može se obaviti i oruđima koja ne okreću tlo, već ga rahle. To su:podrivači, vibro i roto podrivači, para plug, ripper, rovilo (chisel plug ili gruber).



58

3. 1. 1 PLUG

Prvi čelični jedno i dvobrazni sprežni plug za vuču konjima i mulama iskovao je1837. kovač John Deere u mjestu Grand Detour, savezna država Illinois na obali rijekeMississippi (SAD). U Europi su krajem XVIII. i XIX. stoljeća iz kovačnica razvijenesljedeće tvornice plugova:

-

Ransomes, Sims & Head, Engleska, 1785.- J. & F. Howard, Engleska, 1837.- H.F. Weckert, Berlin, Njemačka, 1846.-

Braća Eberhardt, Ulm na Dunavu, Njemačka, 1854.- Rud. Sack, Leipzig, Njemačka, 1863.

-

Okretni plug Howard, Engleska, 1950.

Plugovi su različitih konstrukcija i izvedbi, a moguće ih je razlikovati po sljedećimkriterijima:

- prema obliku plužnoga tijela: lemešni, tanjurasti, diskosni, dlijetasti, plug srotirajućim radnim tijelima

-

prema načinu priključenja: nošeni, polunošeni (poluovjesni), vučeni- prema dubini oranja: plitko (prašenje) 8 – 15 cm, predsjetveno 18 – 25 – 30 –

35 cm (tu se misli na oranje u jesen neposredno prije sjetve), duboko ilizimsko 35 – 40 cm (izvodi se u jesen), rigolanje 65 – 85 cm (za zasnivanjevoćnjaka ili vinograda). Prof. Stefanelli (Italija) podijelio je oranja na: vrloplitko, < 20 cm, plitko, 20 – 25 cm, normalno, 25 – 40 cm, duboko, 40 – 60 –

70 cm, vrlo duboko, 70 – 85 cm, i iznimno duboko, >85 cm.- prema smjeru okretanja brazde: ravnjak, okretni (premetni), četverokutni(zakretni)

-

prema broju plužnih tijela: jednobrazdni, višebrazdni.

Slika 3.10. Shematski prikaz oranja



59

Slika 3.11. Shema prolaska plužnoga tijela kroz tlo(1-lemeš, 2-odgrnjača, 3-produžetak odgrnjače ili pero, 4-plaz, 5-taban)

Odgrnjače – oblici plužnih tijela

Prema osnovnome tipu tla, razvijeni su i osnovni oblici plužnih tijela. Promjeneveličina kutova određuju oblik i povijenost odgrnjače ili plužne daske pa su napravljeniosnovni oblici odgrnjača: cilindrične, kulturne, poluvijčane, vijčane i četverokutne.

Za obradu pjeskovitih, praškastih, glinastih ili zatravljenih površina razvijeni suosnovni oblici plužnih tijela, koja se danas, uz traktore s dovoljnom vučnom silom koristekod nas kako prikazuje slijedeći prikaz.

Slika 3.12. Oblici plužnih tijela i područ ja njihove primjene

Za različita vrste tla razvijeni su posebni oblici odgrnjača. Za lagana i pjeskovitatla preporučuje se cilindričan oblik odgrnjača, s velikim kutom podizanja (α) i velikim



60

kutom rezanja i premještanja tla (γ) u stranu. To je kratka i strma odgrnjača, koja vrlodobro mrvi brazdu, ali je radi maloga kuta β slabije okreće.

Za srednje teška tla može se koristiti odgrnjaču koja je u prednjem dijelucilindrična, a u zadnjem vijčana. Dakle, kut α manje je strm, a kut γ manje šiljast u odnosuna cilindričnu odgrnjaču. Takva odgrnjača, koja nosi naziv „kulturna“, podjednako dobromrvi, miješa i okreće brazdu.

Kombinacijom cilindrične i vijčane ili spiralne, s naglašenim karakteristikamavijčane, dobivena je poluvijčana odgrnjača. Kut γ je nakon dodira lemeša s odgrnjačomveći nego u prethodno opisanim oblicima odgrnjača pa je mrvljenje brazdezadovoljavajuće. Kut α je mali, tj. manji nego u prethodnih oblika odgrnjača pa se brazda

ne lomi. Kut β je velik, naročito na krilu, zbog čega se brazda jako dobro okreće. Taj seoblik odgrnjače koristi za oranje teških tala.

Vijčana odgrnjača najbolje okreće brazdu zbog intenzivnoga povećanja kuta β povisini, od prednjeg (grudi) do stražnjeg (krila) dijela odgrnjače. Zbog malih kuteva α i γ ,brazda se uspinje i premješta u stranu vrlo blago i postupno pa se stoga vrlo malo lomi,mrvi i miješa, odnosno ne „raspada“, ostaje kompaktna. Takva odgrnjača služi za oranjevrlo teških tala i preoravanje livada i ledina.

U Hrvatskoj većina poljoprivrednika odlučuje se za univerzalno plužno tijelo, iakobi im bolje odgovarao plug s polu vijčanim odgrnjačama, zbog boljeg okretanja brazde imanjeg otpora tla oranju. Dobro opremljen okretni ili premetni plug, koji sve brazde slažena jednu stranu i nema naora i razora, ima:

- rešetkastu odgrnjaču, jer pruža manji otpor za oko 18%, bolje mrvi i sitni tlo,- mogućnost mijenjanja zahvata, mehanički u četiri položaja,- samooštreći lemeš s tvrdom sredinom i mekane slojeve koji se brže troše; iako jeSkuplji, brzo se isplati jer ne treba kovanja, manji je otpor i manja potrošnja goriva;postoji mogućnost produljenja vijeka lemeša kvalitetnim navarivanjem tvrdihmaterijala,- plaz osigurava stabilnost u održavanju smjera i dubine rada,- crtalo oblika diska, bolje ako je nazubljeno; položaj crtala u odnosu na vrh lemeša:donji rub crtala 2 – 5 cm iznad vrha lemeša, a njegova ravnina pomaknuta 1,5 do 3 cmu neorano. Položaj glavčine crtala u odnosu na vrh lemeša: točno iznad vrha u srednjeteškim tlima, do 5 cm iza vrha pri oranju teških tala, a do 5 cm ispred kada se orulagana tla. Glavčina crtala mora biti najmanje 5 cm iznad površine tla, u protivnom su

moguća zagušenja. Crtalo u vidu noža pričvršćenog odozdo i bočno na plužnu glavupodrezuju tlo bez zagušivanja,- pretplužnjak uski za zaoravanje kukuruzovine, odnosno široki za unošenje stajnjaka,- povišenje odgrnjače (plužne daske) zbog ubacivanja svih organskih tvari u tlo,- produžetak odgrnjače pomaže potpuno okretanje brazde.

Plužno tijelo prodirući kroz tlo djeluje poput klina, pri čemu tlo podiže, okreće,rahli i istovremeno premješta čestice uzduž i u stranu. Svako plužno tijelo karakteriziraju trikuta. Kut α odgovoran je za podsjecanje i podizanje tla, kut γ za rezanje i premještanje u



61

stranu, mrveći i miješajući pri tome čestice tla, a kut β za naginjanje na bok i okretanje tla.Kut α ili kut uspona čini radna površina lemeša s dnom brazde, a veličina mu je od 13° 20°25°. Kut rezanja γ čini oštrica lemeša i smjer oranja (zid brazde), a veličina varira od 35°45° 50°. Vrijedi pravilo: što su kutovi α i γ veći, plužno tijelo bolje mrvi, a slabije okrećebrazdu i obrnuto. Kut β najčešće je u rasponu od 90° do 110°.

Slika 3.13. Trostrani klin i kutovi plužnoga tijela

Slika 3.14. Shematski prikaz okretanja brazde

Dubina oranja (a) i zahvat (b) plužnoga tijela čine s dnom brazde pravokutnitrokut, u kojem kut α predstavlja kut nalijeganja brazde. Veličina kuta α određena jeizrazom

sin α = a : b

Povećanjem dubine oranja kut nalijeganja brazde postaje veći. Kod prevelikogakuta nalijeganja (α) brazda postaje labilna i ima tendenciju vraćanja na dno brazde. Da se tone dogodi, kut nalijeganja ne smije biti veći od 51° do 57°, odnosno vrijednost sin α može

iznositi najviše 0,787. Jednostavnije rečeno, odnos između zahvata (B) i dubine oranja (a)određuje izraz

b : a = 1 : sin α = 1 : 0,787 = 1,27

Zaključno, odnos dubine i zahvata mora biti najmanje 1 : 1,28; dakle, da je zahvatveći najmanje za 28% od dubine, kako bi se brazda potpuno okretala.



62

Slika 3.15. Promjene kuta okretanja brazde u ovisnosti o promjeni širine zahvata plužnogtijela pri stalnoj radnoj dubini oranja od 18 cm

Slika 3.16. Plužno tijelo s odgrnjačom od troslojnog čelika, dlijetastim izmjenjivim vrhomlemeša i tzv. ”peraja” (fin coulter) crtalom integriranim u tijelo pluga (Kuhn)

Odgrnjače (plužne daske) se izrađuju iz troslojnoga čelika, od kojih su vanjskislojevi vrlo tvrdi, a srednji od relativno meka čelika. Tim žilavim i relativno mekim

srednjim dijelom štite se od loma oba vanjska sloja. Kao opciju neki proizvođači plugovanude ugradnju odgrnjača i izmjenjive dijelove (nos) lemeša s povećanom čvrstoćomhabajućega sloja. Kod odgrnjača habajući sloj podebljan je za 3,3 mm, a izmjenjivi vršnidio lemeša posebno je toplinski obrađen i oplemenjeni volfram karbidom.



63

Slika 3.17. Izmjenjivi vrhovi lemeša (Kuhn)

Slika 3.18. Podešavanje zahvata prvoga plužnoga tijela i usklađenostlinije vuče i linije otpora pluga

Na nekim plugovima dogradnjom jednoga vanjskoga i jednoga unutrašnjeganavojnoga vretena te hidrauličnoga cilindra na prednji dio pluga pojednostavljeno jepodešavanje zahvata prvoga plužnoga tijela i pluga u cjelini. Zahvat prvoga plužnoga tijelaručno se podešava vanjskim navojnim vretenom ili hidrauličnim cilindrom iz kabinetraktora, a unutarnjim plugom u cjelini u odnosu na liniju vuče. Ako spojna linija točaka PZi Z ne prolazi težištem traktora (M), pojavljuje se kosa vuča (gore). Zadnji dio pluga „bježi“u neorano, a prednji kotači traktora u orano. Uporabom unutarnjeg navojnoga vretenaspojna linija prolazi težištem traktora (M), a kosa vuča lagano je otklonjena.



64

Slika 3.19. Mjesta podešavanja na plugu premetnjaku (Rabe)

Slika 3.20. Navojna vretena i hidraulični cilindarna prednjem dijelu pluga premetnjaka

Noviji plugovi premetnjaci imaju promjenjiv zahvat plužnih tijela. Podešavanje seizvodi kontinuirano (hidraulički, što je skuplja varijanta) ili mehanički, u četiri položaja na35, 40, 45 i 50 cm zahvata po plužnom tijelu.

Slika 3.21. Karakterističan oblik, okretanje i položaj brazdestandardne (lijevo) i romboidne odgrnjače (desno)



65

Slika 3.22. Romboidno plužno tijelo

Slika 3.23. Četverobrazdni nošeni plug ravnjak (Överum)



66

Slika 3.24. Slika 3.25.

Određivanje zahvata plužnoga tijela Ucrtavanje Cotpora plužnoga tijela

Plug „prašač“ namijenjen je za plitku obradu tla do 15 cm. Radni zahvat plužnogatijela je 20 cm, a veliki klirens i veliki razmak između tijela omogućuju čist rad bezzagušenja. Međutim, kako mnogi za prašenje strništa koriste tanjuraču to je ova vrstaplugova gotovo iščezla s naših polja.

Plugovi tipa „Slavonac“ OLT koriste se za teže uvjete rada, a zahvat plužnogatijela može biti 30 ili 35 cm (12" ili 14"). U radu jednolično slažu brazde, kvalitetnozaoravaju biljnu masu i iza sebe ostavljaju široko i čisto dno brazde za sljedeći prohod.Plugovi s dodatkom oznake ''Y'' opremljeni su samooštrećim dlijetastim šiljkom, kojiomogućava lakše prodiranje pluga u tvrdo zbijena, posebno šljunkovita tla. Masa im je

povećana za cca 10 kg po plužnome tijelu. Plug je konstruiran za prvu ili drugu kategorijutraktora.

Slika 3.26. Nošeni plug za plitku obradu Slika 3.27. Oranje nošenim četverobraznimtla (prašenje) radnog zahvata 1,6 m. okretnim plugom (traktor snage motora

155 kW/210 KS, v = 6-7 km/h, a = 28-32 cm)



67

Slika 3.28. Crtalo i pretplužnjak (lijevo) i nožasto crtalo

Slika 3.29. Podešavanja crtala

Crtala se koriste u oranju normalnih oranica i to za dubine do 40 cm. U odnosu nanožasto, tanjurasto crtalo pruža manji otpor, jer tlo reže rotiranjem tanke oštrice. Položajcrtala u odnosu na vrh lemeša:

- donji rub kružne ploče treba biti iznad vrha lemeša 2 – 5 cm;-

ravnina tanjurastoga crtala treba biti pomaknuta u neorano 1 –2 - 3 cm;

Položaj glavčine crtala u odnosu na vrh lemeša:

-

točno iznad vrha u srednjim tlima;- do 5 cm iza vrha u teškim tlima;-

do 5 cm ispred vrha u laganim tlima;- glavčina tanjura treba biti najmanje 5 cm iznad tla, u protivnom su moguća

zagušenja.



68

Slika 3.30. Položaj pluga u odnosu na traktor

Primjer: ako je zahvat plužnoga tijela B = 40 cm i koristi se traktor s unutrašnjimrazmakom kotača A = 140 cm, odstojanje od simetrale pluga do plaza prvoga plužnogatijela pluga mora biti C = 24 cm. D = usklađivanje linije vuče i linije otpora pluga, E =podešavanje zahvata prvoga plužnoga tijela, Z = težište traktora

Slika 3.31. Nošeni četverobrazni okretni plug - premetnjak

Okretni plug - premetnjak bitno je skuplji od ravnjaka, jer ga u stvari čine dvapluga. Oranjem plugom premetnjakom na polju nema razora i naora, jer su sve brazde



69

složene u istu stranu i zato površina ostaje ravna. Ako se ore brzinom većom od 2,2 m/s ilioko 8 km/h, postiže se odlično mrvljenje i rasipanje tla, ali i ravnanje mikro reljefa.

Suvremeni nošeni okretni plug - premetnjak s 4+4 plužna tijela opremljen rešetkastimodgrnjačama, pretplužnjacima i nazubljenim crtalima, karakterizira razmak plužnih tijela od100 cm, klirens od 80 cm i podesivi radni zahvat po plužnome tijelu 35, 40, 45 i 50 cm.Plug se priključuje u tri točke III. kategorije.

Slika 3.32. Podesivi radni zahvat po plužnome tijelu od33/35; 37/40; 42/45 i 47/50 cm (Rabe)

Slika 3.33. Dopunska priprema izoranoga tla packer valjkom i sjetva mehaničko-pneumatskom sijačicom Rabe Turbodrill zahvata 3 m s traktorom snage motora 118 kW

(160 KS)



70

Slika 3.34. Plug premetnjak + dvoredni packer valjak+ jednoredni croskil valjak

Priključenje više oruđa uz traktor i njihova istovremena uporaba u osnovnoj idopunskoj obradi tla kod nas još nije uobičajena, unatoč činjenici da u trenutku kada se tloore ono je najpovoljnije i za dopunsku pripremu. Proizvođači poljoprivredne tehnikenastoje konstruirati raznolika oruđa kojima će se na određenom tipu tla postići najbolji

efekti. Vrlo je poznata kombinacija oruđa u kojoj iza oranja čelični dvoredni naizmjeničnopostavljeni prsteni (packer valjak) promjera 70 – 90 cm popunjavaju praznine nakon oranja,a ozubljeni koluti croskil valjka još razmrve i poravnaju površinu tla.

Slika 3.35. Diskosni plug s diskovima-tanjurima na odvojenim držačima

Diskosni plug ove konstrukcije posjeduje pojedinačne držače u čijim je ležajimaugrađen tanjur promjera 60 do 85 cm. Vrlo je pogodan za obradu neuređenih tala i tala ukojima ima kamenja, a preko zapreka prelazi bez oštećenja. Za razliku od lemešnog pluga,



71

tanjurastim se tlo ne okreće, već samo mrvi i miješa. Diskosni plug ulazi u zemlju svojomtežinom, dok se lemešni u tlo zariva poput klina. Položaj diska u odnosu na smjer oranja i uodnosu na površinu tla definiraju dva kuta:

- kut tanjura (α = 35 - 50°) zatvara ravnina konkavne strane diska-tanjura ismjer oranja i

-

kut ukošenja diska-tanjura prema tlu (β = 15 - 25°) zatvara ravnina konkavnestrane diska-tanjura i spuštena okomica na površinu, odnosno na dno brazde.

Slika 3.36. Tanjurasti plug s tanjurima na zajedničkoj osovini

Tanjurasti plug posjeduje horizontalnu osovinu na kojoj su kruto priključenitanjuri pod kutom 40 do 45°, promjera su 50 do 60 cm, s međusobnim razmakom 20 do 25cm i u radu svi se okreću odjednom. Pogodni su za plitku obradu tla (5-10 cm), odnosno zaprašenje strništa.

Slika 3.37. Nošeni zakretni plug sa četverokutnom odgrnjačom

Plug opremljen četverokutnom odgrnjačom pogodan je za zaoravanje žetvenihostataka nakon prolaska univerzalnoga žitnog kombajna, opremljenog tzv. stripperhederom. Naime, tim se hederom u žetvi otkidaju samo klasovi, pa nakon žetve u poljuostaje gotovo sva slama i to u uspravnom položaju. Plug sa četverokutnom odgrnjačompogodan je za rad na lakim i srednjim tlima. Posjeduju samooštreće lemeše, a zahvatplužnoga tijela najčešće je 50 cm. Konstrukcija četverokutne odgrnjače osigurava izuzetnovisoki klirens plužnih tijela, što je bitno pri zaoravanju velikih količina žetvenih ostataka.



72

Zahvaljujući plitkoj obradi tla, učinak pluga četverokutnom odgrnjačom veći je za oko 25 –30% u odnosu na klasični lemešni plug.

Slika 3.38. Plug s motikama na koljenastome vratiluObrada tla na zadanu dubinu (lijevo),obrada uz istovremeno unošenje mineralnoga gnojiva (sredina),osnovna i dopunska površinska obrada tla (desno)

Plug s motikama, često pogrešno nazivan lopatasti prorahljivač, koji je razvioSchulte-Karing MM 100 najbolje dubinski rahli tlo i prema potrebi meliorativno gnoji. Priradu plug sam sebe gura, što ponekad nije u skladu s mjenjačem traktora.

Prednosti stroja su:-

tlo je i u tragu kotača traktora u potpunosti obrađeno,- nema razora i naora,- ostvaruje se srednja do krupno grudasta struktura tla i kvaliteta rada približno

je istovjetna kvaliteti rada lemešnoga pluga.

Nedostaci stroja su:-

opasnost stvaranja zbijenih horizonata tla pri obradi vlažnih tala,- često nezadovoljavajuća inkorporacija biljnih ostataka,- u usporedbi s lemešnim plugom manje brzine kretanja i-

manji učinak, viša cijena stroja te, s tim u vezi, veći eksploatacijski troškovi.

3. 1. 2 ROVILA

Rovilo ili plošni kultivator ili gruber (prema njemačkom Grubber) ili chisel(engleski naziv) oruđe je koje obrađuje (rahli) tlo po cijeloj dubini, ne okrećući ga. Rovilo

troši manje tekućega goriva nego plug, kod kojega se veliki dio energije utroši na radodgrnjače. Rovilom se može razbiti nepropusni ili slabo propusni sloj tla, tzv. taban pluga,

koji nastaje višekratnim oranjem lemešnim plugom na istu dubinu. Radni organi su zupci,koji mogu biti kruto ili elastično pričvršćeni na okvir. Prema obliku, razlikujemo: dlijetastarala - namijenjena težim uvjetima rada i za dublje rahljenje, kopljasta – za srednje teškeuvjete i rala oblika pač je noge (lastin rep) za lakše uvjete rada, dobro podrezivanje korova ipliće rahljenje zone tla, kako se voda ne bi isparavala, a kiša upijala. Zupci su preko drža čarazmještena „cik-cak“ po širini na okvir. Dubina obrade podešava se hidraulikom traktoraza nošena ili prigrađenim valjkom za polunošena oruđa. Rovila tlo obrađuju, u pravilu, do



73

dubine oranja, tj. do 40 cm. Prikladna su za agregatiranje s drugim oruđima ili strojevimaza obradu tla, u tzv. složenim ili kombiniranim agregatima.

Slika 3.39. Nošeno rovilo s dlijetastim Slika 3.40. Rovilo s dva reda motičica oblikaralom na krutome nosaču i cijevni valjak pač ja noga elastično priključena na okvir,

četiri tanjura u redu i dvostruki cijevni valjak.Maksimalna dubina obrade do 20 cm.

Slika 3.41. Shema rada rovila (Pegoraro)



74

Slika 3.42. Prorahljivanje rovilom i površinsko usitnjavanje dvostrukim zvjezdastimvaljkom

Slika 3.43. Oblik rala pač ja noga B = 22,5 - 37 cm (lijevo), kopljasto B = 7,5 cm (sredina) idlijeto+pač ja noga B = 25 ili 35 cm (desno)

Rovila se opremaju s ralima za površinsko rahljenje ili za duboko rahljenje tla, uzistovremeno stvaranje makrošupljina ili mulč (mulch) ralima koja uz dublju obraduistovremeno miješaju biljne ostatke sa zemljom i stvaraju makrošupljine u tlu. Na okvirmogu biti priključeni preko krutog ili elastičnoga nosača.



75

Slika 3.44. Usporedba obrade tla plugom i rovilom



76

Ilustracija na reklami tvrtke Pegoraro vrlo je poučna za proizvođače hrane.Uporabom rovila (rahljača) tlo se prorahli za četvrtinu vremena i s polovinom utroškagoriva u odnosu na oranje (A). Nakon rahljenja nema tzv. tabana pluga, ne zadržava sevoda i nema zamuljenja tla (B). Silazni i uzlazni tokovi vode imaju slobodan prolaz i neosjeća se nedostatak vlage (C). Primjerice, biljke repe, a i druge biljke, imaju pogodneuvjete za razvoj (D) pa se obradom bez okretanja ostvaruju manji troškovi i veći urodi (E).

Slika 3.45. Kombinirano oruđe za dopunsku obradu tla (Heko)

Slika 3.46. Novo razvijeno oruđe za plitku obradu tla (Heko)



77

Proizvođač poljoprivredne tehnike Heko u 2005. je godini tržištu ponudio novo

oruđe za prašenje strništa s pasivnim pogonom radnih dijelova. Ponuđene su izvedbe sradnim zahvatom od 3,0 i 5,0 m. Uporabom oruđa širega radnoga zahvata mogući supovršinski učinci od 5-8 ha h-1 ,uz potrošnju dizel goriva od 5-7 l ha-1.

3. 1. 2 STROJEVI I ORUĐA ZA DOPUNSKU OBRADU TLA

3. 1. 2. 1 TANJURAČE

Tanjurače služe za plitku i srednje duboku obradu tla, sitnjenje biljnih ostataka,

zatrpavanje razora i razvlačenje naora nastalih oranjem na slogove te poravnanje površineoranice. Učinak tanjurače na sitnjenje zemlje je minimalan, a leđima tanjura zbija tlo. Radnidijelovi su konkavni tanjuri, nanizani na zajedničku osovinu, s kojom se zajedno okreću.Intenzitet miješanja i mrvljenja tla posljedica je različitih obodnih brzina tanjura.Tanjurače se razlikuju prema:

a) promjeru tanjura: lake do 46 cm, srednje do 56 cm, teške do 66 cm i super teške do81 cm

b) razmaku tanjura: lake do 18 cm, srednje 23 cm, teške od 28 do 34 cmc) masi tanjura: do 20 kg, oko 50 kg, oko 70 kg, 100 kg i više.

Prema načinu gradnje tanjurače dijelimo na:a) jednostruke (rjeđa izvedba);b) dvostruke ili tandem i

c)

bočne ili „offset“.

Jednostruke i bočne tanjurače obično imaju jedno krilo, a dvostruke više krila, gdje sutanjuri pojedinoga krila okrenuti nasuprot drugima. Prednji tanjuri tlo odbacuju od sredineprema krajevima, a zadnji obrnuto pa takva tanjurača ima dvostruko djelovanje.Konstruirane su tako da se tanjuri u prednjem i stražnjem krilu prekrivaju pa grebenenastale djelovanjem prednjih tanjura režu tanjuri zadnjega krila. Dvostrukim djelovanjemtanjura tlo se bolje mrvi i površina dobro poravnava.

Ukošenjem prednjih i izravnavanjem zadnjih krila poravnava se (razvlači) naor, aobrnutim položajem zatrpava razor. Bočna tanjurača obično je dvostruka jednokrilna, kodkoje su krila postavljena jedno iza drugog, pa je ona, također, dvostrukoga djelovanja.Tanjurače maloga zahvata izrađuju se kao nošene s mehaničkim podešavanjem kuta

ukošenja tanjura. Kod poluovjesnih (polunošenih) tanjurača ukošenje tanjura obavlja sehidraulički iz kabine traktora. Tanjurače mogu bit opremljene tanjurima glatkog i izrezanogoboda. Ti posljednji efikasnije režu biljne ostatke i nešto bolje prodiru u tlo. Dublja obradaostvaruje se ukošenjem tanjura, dodavanjem balasta ili smanjenjem brzine rada. Premastanju tla, uz tanjurače se priključuju valjci različitog oblika.



78

Slika 3.47. Polunošena tanjurača + cijevni valjak Slika 3.48. Položaj krila(promjer tanjura 66 cm, opterećenje po tanjuru tanjurače s dvostrukim120 kg, razmak između tanjura 23 cm, ukošenje djelovanjemprednjih tanjura 15-24°, a stražnjih 15-25°,ukošenje tanjura mehaničko/hidraulično,dubina obrade 4 do 18 cm)

Slika 3.49. Polunošena tanjurača + dvoredni zvjezdasti valjak

3. 1. 2. 2 DRLJAČE

Koriste se za predsjetvenu pripremu tla, tj. za usitnjavanje i poravnavanje tla,zagrtanje sjemena, uništavanje ponikloga korova, razbijanje pokorice, prozračivanje livada,lucerišta pa čak i za zatvaranje zimske brazde. Danas su drljače, pretežito, sa svojimzupcima ili klinovima sastavni sklopovi u kombiniranim strojevima.



79

Obzirom na pripadajuću masu po klinu (zupcu), drljače se dijele na:

a) lagane – 0,5 do 0,8 kgb) srednje teške – do 1,2 kgc) teške – do 2,5 kgd) super teške – do 4,5 kg.

Drljače koje ne koriste pogon od PV mogu biti sljedeće izvedbe:

a) klinasteb)

perastec) pljevilice

d)

mrežaste

Klinaste drljače imaju klinove koji su postavljeni na okvir u obliku slova „Z“ iliobrnutoga slova „S“, a oblici i duljina ovise o njihovoj namjeni. Klinovi (ili zupci) mogubiti okrugli, kvadratnoga presjeka, žličastog ili nožastog oblika.

Slika 3.50. Sjetvospremač (klinasta drljača + valjkasta drljača)

Peraste drljače pogodne su za pripremu tla za sjetvu i uništavanje korova. Radni

dio pričvršćen je na noseći okvir preko elastične lisnate opruge pa takve drljače bolje sitnegrude i čupaju korove. Duljina opruge od vrha klina do pričvršćenja na okvir može biti urasponu 25 do 50 cm. Pri radu na težim tlima lisnate opruge mogu biti poja čane dodatnimoprugama. Peraste drljače često su sastavni dio agregata za predsjetvenu pripremu tla.



80

Slika 3.51. Perasta drljača Slika 3.52. Pljevilica u radu

Pljevilica (češljasti kultivator ili brana s opružnim zupcima ili žičana brana) jenajbolja alternativa kemijskoj borbi protiv korova. Radni dio pljevilice su elastični zubiukupne duljine 40 do 50 cm, a zahvati takvog oruđa mogu biti vrlo veliki, i do 25 m.Prolaskom plitko prorahljuje površinski dio tla (< 3 cm), a brzina rada ovisi o stanju tla. Štose brže vozi, kod pljevljenja su veće sile udaranja i bolji uspjeh borbe protiv korova.Uspješno se koristi i za njegu tla kod žitarica, kukuruza, repe, repice, soje, njivskoga graha,graška, krumpira, povrća i travnjaka. Dodatna korist od uporabe pljevilice je prozračenosttla, regulacija zadržavanja vode i podupiranje rasta stabljika. Pljevilicu treba koristiti okopodneva kod sunčana vremena, kada se izbačene klice korova na suncu osuše.

Slika 3.53. Prsti pljevilice

Mrežaste drljače, za razliku od drugih drljača, nemaju kruti okvir, nego su zupcimeđusobno zglobno vezani pa se dobro prilagođavaju obliku polja. Krila su isprepletena oddeblje elastične žice, a izrađena su da s obje strane imaju zupce, s jedne kraće, a s drugeduže. Takva izrada zubaca omogućuje različitu dubinu obrade. Namijenjene su za drljanjelivada, pašnjaka, strnih žitarica, uništavanje pokorice, a u uzgoju krumpira smanjenjuhumaka, ako je obavljena dublja sadnja te čupanju korova.



81

Slika 3.54. Mrežasta drljača

Drljače s pogonom od PV mogu biti sljedećih izvedbi:- klateća drljača- zvrk (rotacijska ili okretna) drljača- oscilacijska drljača- rotacijska drljača

Oscilirajuća-klateća drljača sastoji se od dvije ili četiri poprečne grede s klinovimai prijenosnim sustavom ekscentričnoga tipa. Rad se temelji na suprotnom osciliranju(lijevo-desno) greda s klinovima duljine 20 do 30 cm. Kod drljača s četiri grede duljinaklinova i brzina poprečnoga gibanja greda nisu jednake. Klinovi na prvoj gredi su dulji, a uostalim kraći. Brzina poprečnog gibanja najveća je kod posljednje grede, a najmanja kodprve. Na taj se način postiže da se gornji sloj oranice bolje usitni i poravna.

Slika 3.55. Oscilirajuća-klateća drljača

Zvrk drljača (cyclotiller RAU) sastoji se od uređaja za priključenje o traktor,krutog okvira, prijenosnoga sustava i parova međusobno spojenih kovanih nožastih klinova(zubaca). Duljina klinova je 28 cm, 25 cm je promjer dodirnice zupčanika, odnosno 8klinova po metru. Pogon od reduktora do radnih elemenata (parova klinova ili zubi) obavljase uz pomoć zupčanika. Izmjenom zupčanika mijenja se broj okretaja klinova u granicama



82

od 130 do 550 u minuti. Koristi se isključivo iza oranja, a dubina obrade tla je do 30 cm.Izrađuje se s radnim zahvatom od 2,5 do 4,5 m.

Slika 3.56. Zvrk drljača

Slika 3.57. Zvrk drljača i kolutasti Slika 3.58. Obrada tla zvrk drljačom

nazubljeni valjak + nazubljeni valjak (Kuhn)

Njihajuća drljača ima na pogonskom vratilu u razmacima od 25 cm učvršćenenosače klinova u paru. Klinovi su duljine oko 25 cm. Uz pomoć posebno izvedenihležajeva, nosači klinova njišući se amo-tamo, ali ne istovremeno, obrađuju tlo bez vršnihopterećenja pogonskoga stroja. Intenzivna obrada tla moguća je do dubine 25 cm. Tadrljača posebno je pogodna za usitnjavanje teških tala.



83

Slika 3.59. Njihajuća drljača

Rotacijska drljača (rototiller RAU) sastoji se od čvrstog okvira, uređaja zapriključenje, prijenosnoga sustava, reduktora, klinova tangencijalno pričvršćenih na razmak5 cm i odbojnoga lima. Maksimalna dubina obrade je 20 cm. Radni zahvat stroja je od 2,2do 4,5 m, a kod nas su u eksploataciji izvedbe od 3 m i 3,6 m. Ugrađeni reduktoromogućuje četiri vrtnje rotora s klinovima: 250, 290, 370 i 425 okretaja/minuti. Može sekoristiti u obradi nedodirnutoga, ali i pooranoga tla. Zahvaljujući obliku i tzv. ubodnomekutu klina, tlo se otkida, a samo na malim eliptičnim mjestima reže. Vrlo brzo i jednostavnoklasični serijski klinovi zamjenjuju se mulč klinovima i obrađuje tlo na kojem su biljniostaci.

Slika 3.60. Rotacijska drljača (rototiller, RAU)



84

Slika 3.61. Shema rada klina rotacijske drljače (lijevo), klinasti zubac (sredina)i postavljanje mulč klinova (desno)

Slika 3.62. Shema rada zvrk, rotirajuće i peraste drljače

3. 1. 2. 3 ROVILICA-FREZA

Freza vrlo intenzivno usitnjava tlo, miješa i prozračuje ga te u jednome prohodupriprema za sjetvu ili sadnju. Uništavaju korov i jednolično ga unose i miješaju s tlom. Uradu na tlima s korovima, koji imaju mogućnost širenja vegetativnim razmnožavanjem,freze nisu prikladne jer pospješuju razmnožavanje korova. Koriste se najčešće za obradu tlado dubine 25 cm.

Freze ili rovilice u poljoprivrednoj proizvodnji najčešće koristimo s radnimzahvatom do 3 m, međutim postoje izvedbe i s radnim zahvatom do 5 m. Masa stroja urasponu je od 300 do 400 kg/m zahvata. Freza se sastoji od uređaja za priključenje opogonski stroj, osovine s motičicama – noževima, reduktora, plašta i regulatora dubine

rada.Oblik noža može biti:- na krajevima malo ili jače zakrivljeni nož, koji je pogodan za obradu izorana

tla (a),- oštro povijeni kutni nož (b), pogodan za unošenje slame i za obradu neoranog

tla. Veliki utrošak energije karakterizira tu izvedbu freze.- ravni nož „I“ oblika, pogodan za obradu bez oranja, uz znatno manji utrošak

energije u odnosu na prethodne noževe (c).



85

Slika 3.63. Noževi freze

Slika 3.64. Nošena freza s noževima „L“ oblika

3. 1. 2. 4 PRORAHLJIVAČ – PODRIVAČ

Prorahljivači (podrivači) služe za razbijanje nepropusnih (taban pluga) i rahljenje

zbijenih slojeva tla, koji sprečavaju vertikalno kretanje vode u tlu i rast korjenovogasustava. Kvaliteta rahljenja ovisi o konstrukciji prorahljivača, stanju tla i brzini rada.Najefikasniji rezultati postižu se u suhome tlu (srpanj/kolovoz), dakle iza žetve ozimihžitarica i pri brzini od 6 do 8 km/h. Dubina podrivanja veća je od 40 cm, najčešće između50 i 80 cm. Prema konstrukciji, prorahljivače dijelimo na krute i vibrirajuće.

Kruti prorahljivač – podrivač ima pasivno radno tijelo koje prodiranjem tlo bočnorahli, ali ne jednako po cijelome profilu obrađivanoga sloja tla. Izrađuje se kao okomitiplosnati nosač, s prednje strane opremljen nožem. Na donjoj strani učvršćen je klin, kojemu



86

je na prednjoj strani pričvršćeno ralo (nož), pod kutom 25-26º u odnosu na vodoravnuravninu. Podrivači moraju biti dovoljno čvrsti, opremljeni sigurnosnim uređajima zaiskretanje podrivačkoga tijela pri nailasku, na primjer, na kamen, a istrošeni dijelovi da semogu lagano izmijeniti.

Na nekim prorahljivačima iza rala, a na stražnju stranu klina pričvršćuje se čunjpromjera oko 10 cm, za tzv. krtičnu drenažu. U takvoj izvedbi držač prednjim dijelom –nožem reže tlo i ostavlja u profilu prorez koji na dnu završava šupljinom. Postignuta„drenaža“ može funkcionirati i više od godinu dana.

Slika 3.65. Kruti prorahljivač Slika 3.66. Vibro-aerator

Vibrirajući prorahljivač

Vibrirajući prorahljivači – podrivači izrađuju se zbog boljega rahljenja tla i boljegakorištenja snaga traktora preko priključnog vratila (PV). Podrivač ima pogonjeni radni dio(ralo) koje vibrira u tlu. Ima izvedbi kod kojih vibrirati može okvir zajedno s podrivačkimtijelima ili okvir miruje, a vibrira samo podrivačko tijelo ili samo ralo. Mehaničkipogonjeno cijelo prorahljivačko tijelo, zbog neizbalansiranosti djelujućih sila, prenosivibracije na noseći dio prorahljivača, a preko njega i na traktor, što se pokazaloneprihvatljivim. Zato je za pogon prorahljivačkog tijela ugrađen hidromotor, a ralo sepogoni mehaničkim putem. Time je spriječen prijenos vibracija na noseću konstrukcijuprorahljivača i na traktor.

Vibrirajući prorahljivači imaju jače bočno djelovanje, tako da obrađuju veći profilizmeđu dva radna tijela. Uzdižu površinu tla uz podrivačko tijelo i do 20 cm, dok krutisamo 10 cm. To je posljedica vibracija, koje nastaju gibanjem rala ili podriva čkoga tijela, aintenzitet rahljenja ovisit će od amplitude i frekvencije gibanja rala, odnosno tijela. Zarazliku od krutih, vibrirajući prorahljivači imaju ekscentre, koljenaste osovine pogonjenemehaničkim ili hidrauličnim putem. Dubina rahljenja podešava se podizanjem i spuštanjemkotača smještenih na krajevima noseće konstrukcije ili hidraulikom traktora.



87

Slika 3.67. Shema rada vibrirajućega prorahljivača (podrivača)

Vibro-aerator je prorahljivač dubljih slojeva tla. On podiže, mrvi i prozračujegornje slojeve tla bez okretanja. Može raditi na dubinu od 20 – 50 cm. Ima jedinstvenivibrirajući sustav koji zajedno s jako svinutim radnim organima i motičicama daje boljiradni učinak u odnosu na potrebnu radnu snagu od bilo kojega stroja konstruiranoga za istunamjenu.

Obrada tla u dubinu od 40 do 50 cm može se obaviti sa strojem pod nazivomripper, koji po konstrukciji podsjeća na kruti podrivač – rahljač. Ispred rala je ugrađenocrtalo, čiji je zadatak da siječe komade tla koji bivaju izbačeni na površinu.

3. 1. 2. 5 VALJCI

Razbijanje gruda i pokorice tla, popunjavanje praznih prostora u oraničnome slojui uspostavljanje boljega kontakta između posijanoga sjemena i tla, valjanje lucerišta,pašnjaka i livada nakon golomrazice te reguliranje vertikalnih tokova vode u tlu obavlja sevaljcima. Prema namjeni i izvedbi njihove vanjske površine, dijelimo ih na tri glavneskupine.

- Valjci oblika cijevi: a) s glatkim metalnim plaštemb) s nazubljenim metalnim plaštem

(zupčasti valjak)- Kolutasti valjci: a) prstenasti

b) prizmatičnic) kombinirani (cambridge)d) nazubljeni (croskill)e) zvjezdastif) od gumenih kotača

- Valjci posebne namjene: a) za mrvljenje i sitnjenje tla – cjevasti valjakb) za sitnjenje i održavanje radne dubine

kombiniranih strojeva



88

Valjci s glatkim metalnim plaštem izrađeni su u obliku široke cijevi promjera 50-

65 cm, a napravljeni su od drveta ili betona. Valjak može biti šupalj (160-200 kg/m) iliispunjen vodom, kada ima masu 250-550 kg/m zahvata. Slabije mrve i sitne, grude utiskujuu tlo te dobro poravnavaju površinu tla. Radi gubljenja vlage iz tla valjanje glatkimvaljkom, u pravilu, ne bi smjela biti zadnja operacija u obradi tla.

Zupčasti valjci sačinjeni su od metalnoga plašta, koji na obodu imaju spiralnonavarene zupce. Koriste se, pretežito, kao sastavni dio strojeva s rotirajućim radnimdijelovima, s pogonom od PV, na primjer iza rotirajuće drljače (rototiller). Zupčasti valjcičesto su sastavni dio kombiniranih strojeva za obradu i sjetvu u jednome prohodu (primjer:Rotosem/Kombisem RAU). Valjak može imati promjer 45,5 cm ili 50 cm, a na njegovoj

površini zubi su duljine 10 cm, koji su zavareni na međusobni razmak od 12,5 cm, što imomogućuje da prolaze između redova. Valjak dobiva pogon od tla, pri čemu dobro mrvi iporavnava tlo.

Slika 3.68. Zupčasti valjak

Prstenasti valjci imaju kolutove promjera 35-40 cm, a masa valjka je 200-250kg/metru zahvata. Dobro režu tlo, praveći pri tome male jarčiće te razbijaju pokoricu.

Slika 3.69. Prstenasti valjak, nazubljen i glatki kolut



89

Za popunjavanje praznih prostora iza oranja služi prstenasti valjak pod nazivom

packer valjak. Uski čelični prsteni promjera 70 do 90 cm postavljeni su na razmak 15-25cm, čime tvore sekciju mase 250 – 600 kg/m zahvata. Obod prstena izrađen je pod kutomod 30 do 45° u odnosu na osnovicu. Dobro ga je koristiti paralelno uz okretni plug.

Prizmatični valjak sastoji se od naizmjenično složenih prizmatičnih (Güttlerovih)zvijezda različita promjera: 33/38 cm i 45/50 cm. Nose naziv samočisteći, jer u radu zubizvijezda okomito ulaze u tlo, nakon čega slijedi kratko vodoravno pomicanje i okomitoizlaženje zubi iz tla. Prikladni su, naročito za proljetno, ali i za jesensko valjanje. Ugrađujuse u agregate za obavljanje svih poslova u jednom prohodu, a mjesto im je uvijek ispredulagača sjemena.

Slika 3.70. Shema rada prizmatičkoga valjka

Cambridge valjak sastoji se od glatkih prstenastih koluta, između kojih su užiozubljeni prsteni većega promjera. Promjer koluta je 35 do 65 cm, a masa valjka je 140 do200 kg/m zahvata. Cambridge valjkom postiže se intenzivno usitnjavanje gruda tla.

Croskill valjak dobro mrvi i poravnava prvenstveno teža tla. Promjer pokretnihnazubljenih kolutova je 35-50 cm, a međusobni razmak je 12-15 cm. Masa valjka je 220-420 kg/m zahvata.

Slika 3.71. Cambridge valjak Slika 3.72. Croskill valjak



90

Slika 3.73. Valjak sa spiralno Slika 3.74. Gumeni valjak od kotačapostavljenim cijevima uz rozete

3. 1. 2. 6 KOMBINIRANA ORUĐA ZA PREDSJETVENU PRIPREMU TLA

Dopunska obrada zimske brazde za sjetvu proljetnih kultura može se obavitikombiniranim strojevima koji nose jedinstveni naziv sjetvospremači. Namijenjeni su zabrzu predsjetvenu pripremu tla, kojom bi se trebalo riješiti više zahtjeva, kao što su:

- poravnanje tla,- uništiti ili počupati korov,-

prozračiti i prorahliti tlo bez okretanja,- napraviti sjetvenu posteljicu, tj. zbiti tlo na dubini 3-5 cm i- usitniti gornji sloj tla i rasporediti iznad krupno-zrnatoga (grubljega) sloja tla.

Na našim poljima udomaćio se sjetvospremač Teramax RAU, kojim je mogućeispuniti gore navedene zahtjeve. Stroj čine sljedeći alati:

-

podesiva oprugom tlačena daska za niveliranje tla,- prednji i dva stražnja valjka, koji mrve tlo i precizno određuju dubinu

prodiranja opružnih klinova. Dubina rahljenja iza prolaska stražnjega valjkamanjega promjera je, ustvari, dubina sjetve,

- pet redi opružnih klinova.

Slika 95. Nošeni sjetvospremač „Teramax“



91

Gotovo idealnu sjetvenu posteljicu moguće je napraviti sa sjetvospremačemGerminator tvrtke Kongskilde. Stroj čine sljedeći alati: valjak promjera 33 cm odgovoran jeza vođenje po dubini i predmrvljenje, podesiv mali ravnjač, pet redi zubaca s finimgruberskim raončićima (razmak tragova 5-8 cm, dubina 3-15 cm bez izbacivanja vlažnezemlje na površinu), valjci s letvama promjera 33 cm zaduženi za vođenje po dubini straga,mrvljenje i zgušnjavanje straga, podizno tlačni cilindar za egzaktno prilagođavanje tlu,podizno tlačni cilindar podvozja i transportni kotači promjera 80 cm (širina pneumatika 40cm).

Slika 3.75. Nošeni sjetvospremač (Kvernaland „Combinator II“)

Slika 3.76. Shematski prikaz dopunske obrade tla i sjetve u jednome prohodu(1-daska za niveliranje, 2-opružni klinovi, 3-dvoredni zvjezdasti valjak, 4-opružni prsti

poravnavaju tlo, 5-ulagači sjemena)

Vučeni teški sjetvospremač, u praksi poznat pod imenom Multitiller RAU, činiuniverzalni okvir na kojem su istovremeno postavljena 3 do 4 samostalna oruđa, kojaobavljaju više tehnoloških operacija. Mogu se rabiti sljedeća samostalna oruđa:

- daska za niveliranje tla- dvostruko tanjurasto crtalo promjera 61 cm



92

- rovila ili opružne motičice-

prednje dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 61 i 51 cm, na razmaku 16,7 cm- stražnje dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 51 cm

Slika 3.77. Multitiller (RAU)

Obzirom na stanje tla i biljne ostatke na njemu, moguće su sljedeće kombinacije oruđa.

a)

za izravnu pripremu tla za sjetvu u sušnim uvjetima rada na tlima stežim mehaničkim sastavom i bez velike mase biljnih ostataka,preporuča se multitiller u sljedećoj izvedbi: teško rovilo, prednjedvostruko krilo sa zvijezdama promjera 61 i 51 cm i stražnje dvostrukokrilo sa zvijezdama promjera 51 cm (Sl. 3.78).

Slika 3.78. Shema rada alata Multitillera

b) za osnovnu obradu s dopunskom pripremom tla na površinama s manjommasom biljnih ostataka ili bez njih primjenjuje se kombinacija oruđa: tanjurasto crtalo,



93

rovilo, prednje dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 61 i 51 cm i stražnje dvostruko krilosa zvijezdama promjera 51 cm (Sl. 3.79);

Slika 3.79. Shema alata na Multitilleru

c) iza oranja u sušnim uvjetima pripremu tla moguće je obaviti primjenom sljedeće

kombinacije: prednje dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 61 i 51 cm, rovilo i stražnjedvostruko krilo sa zvijezdama promjera 51 cm (Sl. 3.80);

Slika 3.80. Razmještaj alata Multitillera

d) na tlima s većom masom ujednačeno dispergiranih biljnih ostataka po površini,

obrada se može obaviti sljedećom kombinacijom oruđa: dvostruko krilo s tanjurastimcrtalom promjera 61 cm, rovilo i stražnje dvostruko krilo sa zvijezdama promjera 51 cm.Usitnjene biljne ostatke gruber (rovilo) miješa s tlom, a stražnje dvostruko krilo sazvijezdama usitnjava grude i utiskuje ih u tlo (Slika 3.81).

Slika 3.81. Razmještaj alata na Multitiller

e) za pripremu pooranog tla u vrijeme velike vlažnosti može koristiti sljedećaizvedba (Slika 3.82.)



94

Slika 3.82. Razmještaj alata za pripremu pooranog tla u vrijeme veće vlažnosti

Slika 3.83. Sjetvospremač - Multitiller na oranom tlu



95

4. STROJEVI ZA APLIKACIJU MINERALNIH GNOJIVA

Opskrbu tla i biljaka gnojivima obavljaju strojevi brojnih naziva, od rasipača,rasturača, razmetača, posipača, raspodjeljivač i u novije vrijeme – gnojilica. Zadatak tihstrojeva je raspodjela različitih oblika gnojiva u zadanoj količini ravnomjerno po površini iusjevima. Prema sustavu doziranja gnojiva i vrsti gnojiva, raspodjeljivače (gnojilice)dijelimo na strojeve za:

- sjeckanje biljaka za zelenu gnojidbu (mulch);-

usitnjavanje kukuruzovine, ostatka nakon žetve soje i suncokreta, slame, rezanjelista i trave;

-

raspodjelu krutih stajskih gnojiva proizvedenih na dubokoj, rastućoj stelji stokekrupnoga zuba;- raspodjelu gnojiva peradi, komposta, glisnjaka te vapnenih materijala za

popravljanje tla;- raspodjelu guste faze gnojovke i stajskoga gnojiva proizvedenoga bez slame;- raspodjelu gnojovke sa cisternama za gnojovku i osoku;-

raspodjelu suhih mineralnih gnojiva s raspodjeljivačima mineralnih gnojiva;- raspodjelu tekućih i otopljenih mineralnih gnojiva s prskalicama;- raspodjeljivači ukapljenog plina – amonijaka.

Prema radnim elementima i načinu raspodjele, dijelimo ih na:

-

mehaničke raspodjeljivače;- dodatke na sijaćicama i kultivatorima za startnu gnojidbu i kasnu gnojidbu

(prihranu);- centrifugalne raspodjeljivače ;- pneumatske raspodjeljivače;-

prskalice namijenjene za zaštitu bilja prilagođene za raspodjelu tekućih iotopljenih gnojiva.

Prema omeđenosti raspodjele, dijelimo ih na:

-

raspodjeljivače neomeđenoga zahvata, odnosno lako varirajućega zahvata(centrifugalni raspodjeljivači);

-

raspodjeljivače omeđenoga zahvata s neznatnim prekrivanjem gnojidbe(pneumatski raspodjeljivači suhih mineralnih gnojiva i raspodjeljivači stajskogagnojiva);

- raspodjeljivače potpuno omeđenoga zahvata;-

cisterne s pumpom i uređajem za razlijevanje ili uređajem za unošenje u tlo i- prskalice.



96

Na našim poljima najčešće su u uporabi sljedeće izvedbe raspodjeljivača mineralnihgnojiva:

- centrifugalni;-

pneumatski, i- egzaktni raspodjeljivači.

4.1 CENTRIFUGALNI RASPODJELJIVAČI

Centrifugalni raspodjeljivači namijenjeni su raspodjeli granuliranih i zrnatih

gnojiva, a izvedeni su kao samokretni, nošeni ili vučeni strojevi. Spremnik nošenihraspodjeljivača nosivosti je 500 do 2000 kg, a vučenih i samokretnih i do 20 tona. Izrađujuse s jednom i dvije rotirajuće ploče te s klatećom-oscilirajućom cijevi. Raspodjela gnojivakod prvih izvodi se centrifugalnom silom i krilcima-lopaticama na ploči promjera 40 do 50cm uz obodnu brzinu ploče vo= 15 i 35 m/s (54 do 126 km/h). Kod raspodjeljivača soscilirajućom-klatećom cijevi, koja se giba lijevo desno, raspodjela ovisi o radnoj brzini ibroju okretaja PV. Raspodjeljivači s pločama namijenjeni su raspodjeli granuliranih izrnatih gnojiva, a oni s oscilirajućom-klatećom cijevi mogu raspodjeljivati i praškastagnojiva. Korisni zahvat raspodjeljivača s jednom pločom je Br= 10-15 m, s dvije Br= 10-42m, a s oscilirajućom-klatećom cijevi Br= 6-15 m.

Kod raspodeljivača s jednom rotirajućom pločom i kod različitih veličina granulagnojiva potrebno je podesiti mjesto istjecanja gnojiva na ploču i/ili podesiti lopatice na

ploči i zatim provjeriti simetričnost raspodjele. Iako raspodjeljivači s dvije ploče imajuujednačeniju raspodjelu na obje strane, provjera mjesta istjecanja gnojiva na ploču nijesuvišna. Kod raspodjeljivača s klatećom cijevi nije moguće podešavanje u ciljupopravljanja slike gnojidbe.

Podešavanje količine izbacivanja kod nošenih raspodjeljivača izvodi se pomoćuotvaranja zasuna na izlazu gnojiva, a kod vučenih izvedbi podešavanjem brzine dozirnetrake na dnu spremnika. Stalnost podešene doze bez obzira na brzinu kretanja je izuzetnobitna i na novoj generaciji raspodjeljivača regulirana je elektronički. Shodno brzini kretanjatraktora, koju mjeri radar, nošenim raspodjeljivačima centralno računalo povećava ilismanjuje veličinu izlaznog otvora i time osigurava prilagodbu doze, a vučenimraspodjeljivačima računalo regulira brzinu dobavne trake i veličinu izlaznog otvora čimeprilagođava dozu brzini kretanja. Uz prethodno rečeno, raspodjeljivači su opremljeni

elektroničkim vagama koje vrlo precizno i stalno mjere masu gnojiva u spremniku. Time jeosigurano tzv. on-line odnosno trenutni podatak protoka gnojiva-doze u svakom trenutkurada stroja, a povezano s GPS sustavom korisnik može obavljati tzv. diferencijalnugnojidbu temeljenu na karti uroda i karti opskrbljenosti osnovnim hranjivima.



97

Slika 4.1. Elementi elektroničkoga upravljanja raspodjeljivačem

Slika 4.2. Shema on-line upravljanja raspodjeljivačem uz potporu GPS

Pogon organa za širenje i miješanje gnojiva u spremniku kod centrifugalnihraspodjeljivača je u pravilu od PV traktora ili od hidro-motora ugrađenog naraspodjeljivaču. Prednost pogona hidro-motorom je u održavanju stalne obodne brzine

rotirajućih plo

ča i u slu

čaju smanjenja broja okretaja motora. Kod novijih nošenihraspodjeljivača s dvije rotirajuće ploče te kod nekih raspodjeljivača vučene izvedbe moguće

je za rad na rubu polja, zatvaranjem jednog zasuna, podesiti raspodjelu gnojiva samo na jednu stranu.



98

4.1.1 CENTRIFUGALNI RASPODJELJIVAČI S JEDNOM ROTIRAJUĆOM PLOČOM

Centrifugalni raspodjeljivači s jednom rotirajućom (okretnom) pločom imajukorisni zahvat između Br= 10 -15 m i prikladni su za manja gospodarstva. U radu rotirajućaploča mora biti poprečno i po dužini u vodoravnome položaju te postavljena na visinu od80 cm od tla ili od biljaka koje se prihranjuju. Podešavanje se izvodi na polugamatraktorskoga hidrauličnog podizača. Najprije se raspodjeljivač podigne na željenu visinu, azatim podesi u vodoravni položaj produljivanjem ili skraćivanjem gornje poluge traktorsketrozglobne poteznice. Prije početka rada uputno je obaviti tzv. test dotjerivanjasimetričnosti raspodjeljivača. Treba postaviti dvije jednake posude (dimenzija 50 cm x 50cm) na međusobnoj udaljenosti od 10 m i raspodjeljivačem proći točno po sredini izmeđuposuda. Gnojivo iz kutija treba izvagati. Količine bi u obje posude trebale biti potpuno

jednake. Ako nisu, treba nastaviti s podešavanjem i ponavljati pokus sve dok se to postigne.Kod raspodeljivača s jednom rotirajućom pločom i kod različitih veličina granula gnojivapotrebno je podesiti mjesto istjecanja gnojiva na ploču i/ili podesiti lopatice na ploči i zatimprovjeriti simetričnost raspodjele. Iako raspodjeljivači s dvije ploče imaju ujednačenijuraspodjelu na obje strane, provjera mjesta istjecanja gnojiva na ploču nije suvišna.

Slika 4.3. Nošeni raspodjeljivač s jednom rotirajućom pločom



99

Slika 4.4. Izgled rotirajuće ploče i položaj krilaca-lopatica

4.1.2 CENTRIFUGALNI RASPODJELJIVAČI S DVIJE ROTIRAJUĆE PLOČE

Cetrifugalni raspodjeljivači s dvije rotirajuće (okretne) ploče imaju korisni zahvatBr= 10 - 42 m i prikladni su za velika gospodarstva. Na preciznost rada utječe:

- broj okretaja rotirajuće ploče, dakle ustaljenost broja okretaja PV traktora ilipogonskoga hidro-motora;

- kut pod kojim su rotirajuće ploče;- podešenost lopatica na rotirajućim pločama- točka dotoka granula gnojiva na rotirajuće ploče (može se

podešavati);

- količina. Bolja ujedna

čenost postiže se gnojidbom ve

ćimdozama (pr. 600 kg/ha, nego 150 kg/ha);

- razmak između rotirajućih ploča i tla, visina ploča iznad tlaili iznad usjeva;

- ujednačenost veličine granula;- površina granula, oblik i stanje površine granula;- prekrivanje kod gnojidbe = širina gnojidbe minus radna

širina. Prekrivanje se može pročitati iz Uputstva ili se trebapokusom utvrditi;

- smjer i jačina vjetra u momentu gnojidbe;- naginjanje raspodjeljivača tijekom kretanja zbogneravnina, te

- reljef–nagnutost terena, kretanje uz uspon ili silaženje,

kretanje po valovitome terenu.



100

Slika 4.5. Centrifugalni raspodjeljivač s dvije rotirajuće ploče

Slika 4.6. Jednostavnost podešavanja položaja krilaca-lopatica

Slika 4.7. Shematski prikaz raspodjele gnojiva centrifugalnimraspodjeljivačem s dvije rotirajuće ploče



101

Radni zahvat raspodjeljivača utvrđuje se na sljedeći način: na tlo se postaviodgovarajući broj posuda za prihvat gnojiva, nakon čega se uključi raspodjeljivač u rad.Prihvaćene granule gnojiva iz posuda odmah se važu i dobiva se odgovarajući grafičkiprikaz raspodjele gnojiva. Spuštanjem okomica iz sjecišta rubova rasipanja (lijevo i desnood simetrale prohoda stroja) na horizontalu dobivaju se dvije duljine, a njihov zbroj jestvarni radni zahvat raspodjeljivača.

Slika 4.8. Provjera količine izbacivanja granuliranoga gnojiva test posudama

Slika 4.9. Dijelovi test posude za prihvat granuliranoga gnojiva(dimenzije 50 x 50 cm, dubina 12,5 cm, dno posude 40 x 40 cm, radna površina posude

0,25 m2, 4 + 4 = 8 pregradnih limova čine 25 malih kvadrata dimenzija 10 x 10 cm, straniceposude pod kutom su od 15°)



102

Slika 4.10. Cilindri za provjeru ujednačenosti raspodjele gnojiva prispajanju prohoda raspodjeljivača

Slika 4.11. Shema spajanja/prekrivanja prohoda centrifugalnoga raspodjeljivača s dvijerotirajuće ploče (gnojivo 27% N, radni zahvat 18 m, doza 240,54 kg/ha, brzina rada 8 km/h,

max greška 8,51%, min greška 7,08%, koeficijent varijacije 4,62%)



103

Slika 4.12. Centrifugalni raspodjeljivač s dvije rotirajuće ploče

Centrifugalni raspodjeljivač Axera 1101 s dvije rotirajuće ploče danas je vrlokvalitetan i traženi raspodjeljivač gnojiva u Europi. Stroj karakterizira sljedeće:

- simetrija u poprečnoj raspodjeli gnojiva,- kontrola simetrije kroz dva ispusna lijevka,-

strmije stijenke nego kod spremnika s jednim lijevkom,- isti smjer okretanja zvjezdastoga mješača i rotirajućih ploča za raspodjeljivanje,- mehanički pogon rotirajućih ploča (oznaka M),-

zahvat do 42 m s pločom oznake D4 M VxR: 20-42, sive boje.

Na novijim raspodjeljivačima toga tipa oznake H pokazuju da je pogon rotacijskih pločahidro-motorima, a H EMC da je regulacija protoka elektronička.

Slika 4.13. Shema raspodjele gnojiva s uključenim uređajem (Limiter kod Amazone, kodRaucha Telimat , a kod Vicona Trim-Flow) za ograničenje gnojidbe na lijevoj ploči



104

Slika 4.14. Gnojidba zone ispod stabala s dvije rotirajuće ploče

(cca 1,0 m širina gnojenja, cca 2,0 do 5,0 m razmak između stabala)

Slika 4.15. Uređaj za gnojenje zone ispod stabalana raspodjeljivaču Amazone ZA-XW

4.1.3 RASPODJELJIVAČ S OSCILIRAJUĆOM-KLATEĆOM CIJEVI

Raspodjeljivači iz te skupine najčešće se izrađuju kao nošeni strojevi, skapacitetom spremnika od 300 do 1600 litara. Gnojivo iz spremnika dospijeva prekosustava za doziranje do plastične cijevi koja brzo horizontalno oscilira lijevo desno. Klatećaili oscilirajuća cijev pogon dobiva od izvoda vratila traktora preko kardanskoga vratila dokružnog ekscentra, koji kružno gibanje pretvara u oscilirajuće. Granule gnojiva izlaze iz

plastične cijevi pod kutom 90°. Prijelaz između pune doze i nulte gnojidbe dosta je „oštar“za taj tip raspodjeljivača gnojiva.

Količina gnojiva podešava se izborom veličine tri otvora na tanjurastom uređaju zapodešavanje doze, dužinom cijevi i brzinom kretanja. Kod pojedinih tipova raspodjeljivačazahvat se može mijenjati promjenom duljine klateće cijevi ili promjenom granice njenogosciliranja lijevo – desno. Prema uputama proizvođača stroja, kvalitetna raspodjelagranuliranih gnojiva postiže se s 540, a praškastih s 450 okretaja u minuti priključnogavratila. Ako se koriste praškasta i vlažnija mineralna gnojiva, u spremniku treba biti



105

ugrađen mješač, a u oscilirajuću-klateću cijev gumeni umetak. Održavanje stroja bitnoutječe na njegovu preciznost pa:

- oscilirajuća-klateća cijev i njen stremen ne smiju biti oštećeni, jer najviše utječu napreciznost gnojidbe,

-

uređaji za dozaciju na dnu spremnika ne smiju biti oštećeni i- ispusni otvori u položaju „0“ moraju biti potpuno zatvoreni.

Slika 4.16. Nošeni raspodjeljivač s oscilirajućom-klatećom cijevi

Slika 4.17. Raspodjeljivač s oscilirajućom-klatećom cijevi u radu



106

Slika 4.18. Shema raspodjele gnojiva oscilirajućom-klatećom cijevi

4.1.4 PNEUMATSKI RASPODJELJIVAČI

Naziv su dobili po pneumatskome transportu granuliranih gnojiva, koji se obavljau transportnim cijevima do krajnjih usmjerivača. Izrađeni su kao sedlasto dograđeniraspodjeljivači na sistemskim traktorima, kao nošeni u tri točke i vučeni strojevi.Omeđenoga su i točno poznatoga zahvata. Nosivost spremnika je kod sedlastih izvedbi

izmeđ

u 1000 i 1500 kg, a kod nošenih 950 do 1800 kg. Radni zahvat je od 12 do 24 m, amože se birati između 12, 18, 20, 21 i 24 m.

Princip rada pneumatskoga raspodjeljivača temelji se na mehaničkom izuzimanjugranula gnojiva iz spremnika uz pomoć valjka s bradavicama ili udubljenjima (alveolama) iubacivanju u zračnu struju, koja ga odnosi velikom brzinom kroz cijevi do krajnjihusmjerivača. Usmjerivači su postavljeni, na primjer, kod strojeva Rauch na razmake od 75cm (kod strojeva zahvata 12 m) do 125 cm kod stroja zahvata 20 m.

Količina izbacivanja podešava se brojem okretaja valjka s bradavicama ilialveolama, smještenim na izlazu iz spremnika gnojiva. Kod pojedinih raspodjeljivačamoguće je usklađivanje doziranja s brzinom rada. Uporabom hidro-motora regulacijakoličine je bezstupnjevita. Za kvalitetan rad broj okretaja PV treba održavati na 540

okretaja u minuti, a na nekim tipovima raspodjeljivača može se regulirati i količina zrakapomoću posebnih zaklopaca prilagođenih vrsti i količini gnojiva. Pogon ventilatora je odPV traktora ili od hidro-motora. Kod tih raspodjeljivača moguće je isključiti po jednusekciju, sve do isključenja njih tri od četiri ili pet od šest. S pneumatskim raspodjeljivačimapostiže se najbolja preciznost u poprečnoj i dužnoj raspodjeli mineralnih granuliranihgnojiva.



107

Slika 4.19. Nošeni pneumatski raspodjeljivač

Slika 4.20. Shema raspodjele gnojiva pneumatskim raspodjeljivačem

Slika 4.21. Usmjerivači gnojiva pneumatskoga raspodjeljivača



108

Slika 4.22. Teoretski prikaz raspodjele gnojiva pneumatskim raspodjeljivačem

Slika 4.23. Pneumatski raspodjeljivač (volumen spremnika 2000 – 2900 l,radni zahvat 18 – 28 m, doziranje gnojiva 3 – 500 kg/ha kod 8 km/h)

4.1.5 RASPODJELJIVAČ S PUŽNICOM

Raspodjeljivači s poprečno postavljenom pužnicom omeđenoga su zahvata, akoriste se za rasipanje/raspodjelu velikih količina praškastih tvari, dakle za melioraciju tala.

Gnojivo se iz spremnika do pužnice donosi podnom transportnom trakom na dnu sanduka.Količina se regulira brzinom transportne trake i podizanjem zasuna na spremniku.

Izvedeni su kao vučeni strojevi, na kojima se, u pravilu, pužnički uređaj možezamijeniti uređajem s dvije rotirajuće ploče. Neke izvedbe tih strojeva imaju istovremenougrađena oba uređaja. Na stražnjoj strani se rotirajućim pločama raspodjeljuju granuliranagnojiva, a na prednjoj strani spremnika (sanduka) dograđen je pužnički uređaj zarasipanje/raspodjelu praškastih tvari. Podesivog zahvata Br = 6, 9 ili 12 m, bez preinaka na



109

stroju. U tvornici Amazone razvijene su izvedbe stroja nosivosti spremnika u rasponu od 2,3, 4, 6, 7, 8, 10 i 16 tona, iako su češće nosivosti u rasponu između 6 i 10 tona.

Reguliranje količine izvodi se podešavanjem otvora zasuna na stražnjoj ili naprednjoj strani („zidu“) spremnika, podešavanjem brzine kretanja transportne trake na dnuspremnika i promjenom brzine vrtnje (broja okretaja) pužnice u cijevi za raspodjelupraškastih tvari.

Pogon pužnice je u pravilu od PV traktora, a transportne (dozirne) trake od PVtraktora ili od kotača.

Slika 4.24. Raspodjeljivač s pužnicom

4.2. POSTUPAK ISPITIVANJA RASPODJELJIVAČ

A MINERALNIH GNOJIVAPostupak se temelji na hvatanju gnojiva ispod raspodjeljivača u posude

raspoređene po točno utvrđenome rasporedu poprečno i po dužini. Izbačeno gnojivo hvatase u posude površine 50 x 50 cm i važe. Slijedi statistička obrada ujednačenosti raspodjele.

Kod centrifugalnih raspodjeljivača, koji, za razliku od pneumatskih, nemajuomeđeni zahvat, izbačeno gnojivo hvata se po širini dometa granula. Značajan dio zahvatakod centrifugalnih se raspodjeljivača preklapa, dok je kod pneumatskih to samo polovinakrajnjega usmjerivača, odnosno krajnje izlazne cijevi i zahvata koji se postigneraširivanjem granula prigodom njihova udara u lim za raspodjelu gnojiva. Dakle, mjeri seizbacivanje gnojiva na točno utvrđenoj udaljenosti od osi raspodjeljivača u odlasku do osiraspodjeljivača u povratku. Nakon uhvaćenih i izvaganih uzoraka, utvrđuje se ujednačenost

raspodjele gnojiva po zahvatu i izračunava varijacijski koeficijent cv ili VK. Ocjene oujednačenosti poprečne raspodjele su:

Tablica 4.1 Elementi ocjenjivanja distribucije raspodjeljivača mineralnoga gnojiva

Varijacijski koeficijent Ocjena ujednačenosti raspodjele1,0 – 5,0 vrlo dobra5,1 – 10,0 dobra10,1 – 15,0 zadovoljavajuća



110

Uz strojeve za raspodjelu gnojiva tvrtke Rauch u cijeni su i posude za hvatanje

gnojiva kod gnojidbene probe. Set se sastoji od šest skupljačkih posuda, mjernih posuda imjerne vrpce. Postupak testiranja gnojidbe sa šest posuda prikazuje se donjom slikom, anjihovim postavljanjem provjerava se poprečna raspodjela i istovremeno utvrđuje jesmo lipodesili radni zahvat kako treba.

Slika 4.25. Raspored posuda za hvatanje gnojiva pri poljskome testu

4.3 RASPODJELA TEKUĆIH GNOJIVA

Gnojidba tekućim gnojivima, a najčešće UAN-om, uspješno se obavlja uporabomprskalica. UAN je otopina ureje i amonijskog nitrata i stoga najpoželjnije dušično gnojivo.Sadrži 28% težinski, a 36% volumno N, od čega je polovica amonijski nitrat, a polovicaurea. To je kombinacija više formi dušika pa gnojivo djeluje odmah i trajno.

UAN se može aplicirati svakom suvremenom prskalicom, čiji su ventili,razvodnici, membrane pumpe i crijeva od materijala otpornih na djelovanje UAN-a. Pravilakorištenja prskalice vrlo su jednostavna:

- podešavanje prskalice obavlja se kao i za prskanje pesticidima,- pažljivo punjenje prskalice; ne razlijevati UAN po vanjskim dijelovima prskalice,- po završetku rada napuniti spremnik prskalice do polovine vodom, uključiti

intenzivni mješač i poprskati po tabli; na taj ćete način isprati sve dijelove

prskalice koji su bili u kontaktu s UAN-om; ukoliko se UAN prolio po vanjskimdijelovima prskalice, obavezno ih treba oprati.

Mlaznice za raspodjelu UAN-a

Za aplikaciju UAN-a mogu se koristiti standardne plastične, čelične ili keramičkemlaznice plosnatoga mlaza. Ako se želi dobiti krupnije kapljice, treba raditi s tlakom u



111

rasponu od jedan do najviše tri bara. Pravilo je niži tlak – veće kapljice. Mlaznice izrađeneod plastike i keramike (AHL) imaju tri otvora, a razlikuju se po boji i kapacitetu:

- crvene za doze od 75 do 225 l/ha- plave za doze od 100 do 320 l/ha-

bijele za doze od 150 do 500 l/ha

Namjenske mlaznice za UAN proizvode se s 3, 5, 7 ili 8 otvora bitno većegapromjera pa UAN kroz njih protječe praktički bez povećanoga tlaka. Radni tlak, naime,nema utjecaja. Kapljice su krupne, što smanjuje rizik od ožegotina. Zbog krupnih kapljica,ne dolazi u obzir miješanje UAN-a i zaštitnih sredstava, već se za tu mješavinu preporučujunovo razvijene injektorske mlaznice, kao što su Lechler ID i IDK.

Slika 4.26. Lechler čelične FL (5 otvora) mlaznice za tekuće gnojivo za tlak 1 do 5 bara

Mlaznice s oznakom FL (Flüssigdüngung Fünflochdüsen) namijenjene su zaaplikaciju tekućih gnojiva. Izrađene su od čelika, imaju pet otvora i rade s tlakom od 1 – 5bara. Uporabom takvih mlaznica zanošenje je smanjeno zbog grubih kapljica, a nanošenjeUAN-a u prihrani je nježno i ravnomjerno po cijeloj površini.

Mlaznice s oznakom ID (Air-Injektor düsen) izrađuju se s kutom od 90° i 120°.Često ih nazivamo konvencionalne duge injektorske mlaznice. Mlaznica uvlači zrak, te podtlakom od 3 – 8 bara stvara krupne na zanošenje otporne mjehuriće, koji se u kontaktu spovršinom nanošenja rasprše i prekriju površinu.



112

Slika 4.27. Lechler zračne injektorske ID-90 mlaznice za nasade

Slika 4.28. Lechler zračne injektorske kompaktne mlaznice IDK

Mlaznica s oznakom IDK (Air-Injektor Kompaktdüsen) podjednakih je

mogućnosti kao mlaznica ID. Te mlaznice rade kod nižih tlakova, što znači da je aplikacijas malim zanošenjem moguća kod tlaka od 2,5 bara. Jeftinija je, jer se proizvodi od plastike.

4.4 PRIMJENA DGPS-a U GNOJIDBI

DGPS – Differential Global Positioning System u našoj poljoprivredi gotovo jenepoznat. Veliki napredak u elektroničkoj obradi podataka omogućio je da se DGPS uvede



113

u redovno korištenje, za što treba osigurati dovoljna financijska sredstva i znanje. CjelovitiDGPS sustav kodirane gnojidbe sastoji se od:

Slika 4.29. Traktor + raspodjeljivač opremljeni DGPS sustavom

- poljoprivrednoga laboratorija u kojem se ispituju uzorci tla uzeti na oranici dodubine 20 – 30 cm. Jedan uzorak dobiva se od 15 do 20 uboda sonde. Mjesta uzimanjauzoraka unose se preko GPS-a u kartu, kako bi se nakon četiri godine mogli uzeti uzorci naistim mjestima. U laboratoriju se utvrđuje tip tla, sadržaj humusa, pH vrijednost, slobodnovapno, fosfor, kalij, magnezij i mikroelementi. Ispitivanje se ponavlja svake četvrte godine.

- pozicioniranje stroja (kombajna, traktora s raspodjeljivačem, ……) na tablipomoću satelita, kojih se više od 20 kreću po stalnim putanjama. Na svakoj točki ZEMLJEmogu se istovremeno koristiti signali od najmanje četiri satelita. Uz pomoć nepokretnereferentne postaje i prijemnika na stroju (nalazi se na kabini traktora ili kombajna), utvrđujese pozicija stroja,

- kartiranje uroda dobije se iz podataka o trenutnoj poziciji kombajna i podataka ourodu usjeva (pšenice, kukuruza, šećerne repe, lucerne). Kombajn mjeri momentalni urod iunosi podatke u sustav, a kretanje kombajna prati GPS i unosi u sustav.

Točnost mjerenja uroda je u granicama 4%, a sustavi mjerenja su volumetrijski ili zrakama.Geokodirana gnojidba provodi se na osnovu karti gnojidbe pohranjene na Chip-u udigitalnome vidu. Chip kartica upravlja raspodjeljivačem opremljenim za njeno korištenje ivođenim pomoću DGPS sustava. Mijenja dozu gnojidbe tijekom kretanja i rada.



114

5. STROJEVI ZA APLIKACIJU KRUTOG STAJSKOGA GNOJA

Unošenjem stajnjaka u tlo povećava se biološka aktivnost zemljišta, a time injegova plodnost. Unošenjem organskoga gnoja (stajnjaka) popravljaju se fizičke, kemijskei biološke karakteristike tla i istovremeno aktivira rad mikroorganizama.

Vrijednost odmah zaoranoga stajnjaka poslije razbacivanja je 100%, zaoranoganakon 6 sati je 80%, zaoranoga nakon 24 sata je 70%, a zaoranoga 4 dana poslijerazbacivanja je 50%.

Kruti stajski gnoj - stajnjak najčešće se razbacuje po polju, a tekući dio - osokaunosi se u tlo posebnim cisternama s provodnim cijevima priključenim uz kultivatorske

motičice u tlo. U razbacivanju stajnjaka koriste se jedno ili dvoosovinske prikolice na kojese montira uređaj za razbacivanje gnoja. Uređaj za razbacivanje stajnjaka sastoji se odbubnjeva opremljenih zvjezdastim ili lopatičastim zupcima, koji se okreću obodnombrzinom najčešće od 7 do 14 m/s. Zupcima se grude stajnjaka usitnjavaju i jednoličnorazbacuju po polju.

Slika 5.1. Prikolica s dva vodoravna bubnja

Najprošireniji oblik uređaja za razbacivanje su dva vodoravna bubnja sa

zvijezdama, smještena na stražnjem dijelu prikolice. Širina razbacivanja stajnjaka takveizvedbe jednaka je širini bubnja. Kod izvedbe s 3 do 5 vertikalno postavljenih bubnjevastajnjak se razbacuje više u širinu (3 do 5 m). Postoje izvedbe s bočnim izbacivanjem uzpomoć rotora s lopaticama, koji je poprečno smješten u prednjem dijelu spremnikaprikolice.



115

Slika 5.2. Uređaj za razbacivanje stajnjaka (bubnjevi + rotirajuće ploče)

Slika 5.3. Jednoosovinska prikolica s vertikalnim bubnjevima

Stajnjak se donosi beskonačnom trakom do uređaja za razbacivanje. Beskonačnatraka s lancem pogon može dobivati od voznih kotača stroja, a kod nekih izvedbi odpriključnoga vratila. Brzinom pokretanja beskonačne trake i brzinom kretanja traktorskogagregata mijenja se količina razbacivanja stajnjaka po površini. Beskonačna traka često sepogoni preko zupčanika, zaporke i ručice s podesivim polumjerom. Uz veći polumjer ručicezaporka kod svakoga hoda zapornoga zupčanika zahvati više zuba nego kad je polumjer

malen. Beskonačna traka pokreće se u razmacima, srednjom brzinom od 0,4 do 1,2 m/min.



116

Slika 5.4. Uređaj za doziranje stajnjaka

Slika 5.5. Beskonačna traka s lancem



117

Slika 5.6. Razbacivač stajnjaka (SIP)

Razbacivač stajnjaka tvornice SIP iz Slovenije opremljen s dvije rotirajuće pločedostiže radni zahvat do 30 m. Spremnik može prihvatiti masu od 8900 kg stajnjaka, a zarazbacivanje treba 1000 okretaja/min priključnoga vratila i traktor snage motora 74 kW.Stroj je u standardnoj izvedbi opremljen pneumaticima širine 500 mm, odnosno 550 mm ponarudžbi.

Slika 5.7. Standardni (lijevo) i univerzalni raspodjeljivač

Standardni uređaj sa četiri vertikalna rotora i Hardox noževima osigurava jednakomjernu raspodjelu materijala u širinu do 12 m. Uređaj je učinkovit i kod raspodjelenajtežih materijala, kao što je tvrdo zgusnuto stajsko gnojivo.

Ispod zadnjega zaštitnoga hidrauličnoga poklopca montiran je uređaj zaraspodjeljivanje s dva horizontalna rotora i Hardox noževima, koji obavljaju mljevenje i jednakomjerno doziranje na dva raspodjeljivačka tanjura. Pogon tanjura (diskova) obavljase preko PV. Lopatice na tanjurima lako je moguće demontirati te raspodjeljivač koristitikao transporter ili mješalicu.



118

Slika 5.8. Razbacivanje stanjaka (lijevo) i poboljšivača tla (desno)

U Hrvatskoj imamo oko 70% kiselih tala i ona su naš veliki problem. Europa je tajproblem riješila prije 40 godina, a mi ga odgovarajućim agrotehničkim mjerama trebamo

riješiti prije ulaska u EU. Od tla se u svakom slučaju traži visoka plodnost, a nju može imatisamo tlo neutralne reakcije. Budući da su hrvatska tla prirodno kisela, kalcizacija se namećekao nužna agrotehnička protumjera. Dodavanje poboljšivača tla uvijek treba obaviti natemelju analiza tla. Treba koristiti onaj materijal koji je sitan i jeftin te da je blizu oranice.Najbolje je to obaviti poslije žetve, kad je tlo suho i koristiti moderne kvalitetnerazbacivače velike nosivosti. Postupak se može obaviti i zimi, kada je tlo smrznuto, uznapomenu da su neki materijali osjetljivi na klice. U uporabi su agrovapno, karbokalk,fertdolomit i ostala hranjiva na bazi kalcija, kojega bi u svakoj plodosmjeni trebalo unijetioko tri tone po hektaru.



119

6. SIJAČICE ZA USKOREDNE USJEVE

Zadatak svake sijačice je željenu količinu sjemena jednolično razmjestiti po jedinici površine i položiti na odgovarajuću dubinu. U sjetvi strnih žitarica, trava i drugihsitnozrnatih kultura ne traži se takva preciznost kao za sjetvu okopavina (kukuruza,suncokreta, šećerne repe i dr.).

Najbolja opskrbljenost biljaka hranjivim tvarima, zrakom i svjetlom ostvaruje seispravnim razmještajem biljaka na površini tla. Na temelju istraživanja, najpovoljnije jesjeme razmjestiti u redove s razmakom red od reda br = r√3 i zrna u redu l = 2r, gdje je r =polumjer kruga za ishranu biljke, Slika 6.1.. Pri takvome razmještaju zrna površina zaishranu jedne biljke odgovara površini šestkutnika opisanog oko kruga polumjera r. U

praksi nemamo sijačice kojima je moguće postići takav razmještaj zrna, ali neke inozemne,razvojno na višoj tehnološkoj razini, već posjeduju tehnička rješenja koja su vrlo blizuudovoljavanju traženim agrotehničkim zahtjevima.

U sjetvi strnih žita koriste se univerzalne sijačice, koje sjeme polažu upripremljeno tlo. One se sastoje od sljedećih osnovnih sklopova:

- okvir s uređajem za priključenje o radni stroj,- spremnik za sjeme (kod nekih sijačica i za mineralno gnojivo),- jedan ili više uređaja za doziranje (izuzimanje) sjemena,- kod nekih sijačica turbina (ventilator),- sijaće cijevi s ulagačima,- pritiskujući kotači ili zagrtači sjemena,- sustavi za pogon pojedinih uređaja, i

- marker.

S obzirom na način doziranja sjemena razlikujemo dva osnovna sustava i to:- Sijačice s pojedinačnim doziranjem sjemena pomoću ižlijebljenog ili

bradavičastoga valjka, kod kojih je broj redova istovjetan broju dozatora sjemena,-

sijačice sa centralnim doziranjem imaju pri dnu spremnika ugrađen dozator(reducirana Arhimedova spirala, rotirajući dozator s lopaticama, ižlijebljene ilibradavičaste valjke), a transport sjemena do svih ulagača obavlja se centrifugalnimili pneumatskim načinom.

Slika 6.1. Shema najpovoljnijeg razmještaja zrnja



120

Glede razmaka redova i razmještaja zrna u njima razlikujemo sljedeće načine sjetve:

a) ručna sjetva – primjenjuje se od najranijih dana čovjekova uzgoja bilja. Sjeme serazbacuje ručno, najčešće na pooranu i pripremljenu površinu. Neujednačen razmještaj popovršini i nejednolika dubina sjetve te veći utrošak sjemena i manji urod karakteriziraju tajnačin sjetve.

Krajem 80-tih godina prošloga stoljeća osmišljeni i napravljeni su integriranisjetveni agregati koji u jednome prohodu rotirajućim alatima obrađuju tlo, a cijevnimulagačima jednolično ulažu sjeme širom u tlo.Takav način sjetve strnih žita prva jeosmislila i na naša polja dovela poznata njemačka tvrtka RAU. Stroj je bio poznat ponazivu Rotosem RAU, a sastojao se od rotirajuće drljače (rototillera), mehaničko-

pneumatske sijačice i valjka s prstima. Nekoliko godina kasnije ista je tvrtka nakon manjihmodifikacija na Rotosemu izradila novi stroj i nazvala ga Kombisem RAU. Iako je umnogo čemu sličio svom prethodniku Kombisem je ponudio neka nova tehnološka rješenjau pogledu ulaganje sjemena s obzirom na stanje tla.

b) sjetvom u uske redove, s razmakom od 7-8 cm, nastojalo se osigurati posijanomesjemenu bolji vegetacijski prostor. Mali razmak između ulagača razlog je mogućihzagušenja u sjetvi.

c) sjetva u redove koristi se u proizvodnji strnih kultura, s međurednim razmakom od 12 do18 cm. Kod nas se koriste univerzalne sijačice, uglavnom, s razmakom redova od 12,5 cm.

d) širokoredna sjetva koristi se u proizvodnji ratarskih kultura kod kojih se provodi

međuredna kultivacija. Razmak redova može biti 30, 45, 50 i 70 cm, a razmak zrna unutarreda ovisi od vrste usjeva, sorte ili hibrida. Kod tog načina sjetve težnja je sjemenkerazmjestiti što ujednačenije unutar reda, kako bi što bolje koristile vegetacijski prostor.

e) polaganje zrna u trake koristi se, pretežito, u povrtlarstvu i u proizvodnji sjemena trava.Sjetva u trake izvodi se univerzalnim sijačicama za strnine, uz isključenje pojedinih redova.

f) kućišna sjetva podsjeća na širokorednu sjetvu, s tim što se umjesto pojedinačnih,posebnim uređajem odjednom polažu 2-3 zrna u tlo tvoreći tzv. kućice.

g) u kvadratnoj sjetvi sjemenke se polažu u vrhove kvadrata. Tim načinom omogućena jemeđuredna obrada u dva okomita smjera, pri čemu se bolje uništava korov. Razvojem iuporabom većeg broja kemijskih sredstava za zaštitu bilja te primjena novijih kultivara

razlog je nekorištenja tog načina sjetve.

h) precizna sjetva podrazumijeva polaganje zrna preciznom jednosjemenom sijačicom uširoke redove na zadani razmak unutar reda. Tim se načinom siju kulture kod kojih seobavlja međuredna obrada - kultivacija (kukuruz, suncokret, šećerna repa i dr.), i

i) križnom sjetvom ostvaruje se veće rastojanje zrna u redu, a zadržava međuredni razmakkao i kod redne sjetve. Sjetva se izvodi tako da se ½ sjemena posije u jednome pravcu, apreostala polovica okomito na posijane redove. Metoda nije raširena u praksi, jer se sjetva



121

mora obaviti u dva smjera, pri čemu se povećavaju troškovi proizvodnje i povećavazbijanje tla.

Slika 6.2. Načini sjetve

A – ručna, B – uskoredna, C – redna, D – širokoredna, E – u trake, F – kućišna,G – kvadratna, H – precizna jednosjemena, I – križna

6.1 Sijačice s ižlijebljenim valjcima

Rotirajući ižlijebljeni valjak, koji u pravilu ima paralelne žljebove s horizontalnom

osi rotacije, najčešće je korišten uređaj (aparat) za doziranje sjemena na univerzalnimsijačicama. U paru ižlijebljeni i glatki (neižlijebljen) nerotirajući valjak, ugrađeni na sijaćojosovini u dnu spremnika služe kod doziranja sjemena. Doza sjemena podešava sepomicanjem valjaka po osi sijaće osovine, tako da se unutar svakog kućišta sijaćeg aparatanalazi veći ili manji aktivni dio ižlijebljenoga valjka. Na podešavanje doze sjemena utječe ivertikalno pomični lim ispod valjka. Pri sjetvi sitnoga sjemena lim se postavlja u gornjipoložaj, srednje krupnog u srednji, a u donji položaj kada se sije krupno zrno.



122

Domaća tvornica poljoprivrednih strojeva OLT Osijek proizvela je univerzalnusijačicu Sigma čiji aparat čine ižlijebljeni valjci. Sijačica sa 16 redi (zahvat 2,0 m) i 20 redi(zahvat 2,5 m) su ovjesne, a ostale su vučene (24 redi = 3,0 m, 30 redi = 3,75 m zahvat).Karakteristika vučenih sijačica Sigma 30 je pogon sijaćih valjaka koji se ostvaruje preko 10kotača srednje sekcije sijačice, lančanog prijenosa i jednosmjerne kandžaste spojke. Ostalikotači (10 + 10 kotača) čine dvije bočne sekcije i služe samo kao pritiskujući elementi.

Slika 6.4. Sijačica Sigma (OLT)

Podešavanje doze sijanja kod sijačice Sigma riješeno je putem numerički označeneskale i ručice za pomicanje valjaka. S obzirom na razlike među sortama pšenice (krupnoća,hektolitarska masa i dr.), prikazana tablica služi kao orijentacija, tj. podloga za točnopodešavanje količine doze sorte pšenice koja se sije.

Slika 6.3. Sijaći aparat s ižlijebljenim iglatkim valjkom1 – kućište sijaćeg aparata,2 – podesivi lim,3 – ručica za podešavanje lima,4 – smjer rotacije ižlijebljenog valjka



123

Tablica 6.1. Orijentacijske količine sjemena (Sigma – 30)

Oznaka na skali4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52

Količina izuzimanja sjemena u kg/ha za tvrdu pšenicu30 75 123 170 213 260 303 350 397 440 487 537 570

Kod sijačice postoje dva načina podešavanja dubine polaganja sjemena i to:- centralno, pomoću navojnoga vretena ili klipa u hidrauličnom cilindru, koji

zakretanjem četvrtaste ili šestkutne osovine istovremeno dižu ili spuštaju sveulagače.

-

pojedinačno, kada se zatikom s gornje strane skraćuje (plića sjetva) ili produžuje

(dublje) duljina nosača opruge. Ja

če ili slabije tla

čenje ulaga

ča na tlo ostvaruje se sdonje strane, skraćenjem ili produženjem hoda opruge na nosaču.

Zastupljenost bradavičastoga valjka u sijačicama za sjetvu strnih žita zadnje jedesetljeće povećana. Na zajedničkoj sijaćoj osovini nanizani višeredni bradavičasti valjčićiposjeduju veća ili manja izbočenja. Količina sjemena podešava se promjenom brojaokretaja sijaće osovine i odgovarajućega poklopca (umetka).

Slika 6.6. Klasična izvedba bradavičastoga valjka (lijevo) i višerednoga valjka bez i sumetkom

Slika 6.5. Pojedinačno podešavanje dubinesjetve1 – četvrtasta osovina,2 i 3 – spoj osovine i nosača opruge,4 – nosač opruge,5 – držač ulagača,6 – opruga,7 – graničnik hoda opruge,8 – zatik



124

Slika 6.7. Bradavičasti valjak u kombinaciji s pomičnim poklopcemza dugačka (lijevo) i okrugla zrna (desno)

Slika 6.8. Sijačica sa sjetvenim aparatom s bradavičastim valjcima (Rabe)

Sijaći aparat žitne sijačice Ceria karakteriziraju bradavičasti valjci za sjetvukrupnih i sitnozrnatih kultura, kada je pri reguliranju doze sjemena potrebno koristitiplastične poklopce (umetke) uz valjčiće.

6.3 Centrifugalne sijačice

Sijačice sa centralnim doziranjem uz pomoć spirale, pod nazivom „Gama“, uHrvatskoj proizvodi tvornica OLT. Prepoznatljive su po ljevkastome spremniku za sjeme, učijem se dnu nalazi cilindrična komora sa centralnim sjetvenim aparatom. Aparat se sastojiod spirale (dozatora), rotora s lopaticama i statora s pregradama te uređaja za regulacijukoličine. Rotacijom spirala zahvaća određenu količinu sjemena, koja ovisi o veličini otvorai tipu spirale (tip 10 za količine do 100 kg/ha, a tip 20 do 400 kg/ha). Sjeme isprvadospijeva na rotor s lopaticama, a potom djelovanjem centrifugalne sile u stator. Iz pregrada



125

statora sjeme pada u sijaće cijevi te u ulagače. Količina sjemena određena je veličinomotvora na ulazu u spiralu, a podešava se na vodilici sa skalom. Sjetveni mehanizam pogondobiva od voznih kotača sijačice.

Slika 6.9. Sijačica Gama (OLT)

Slika 6.10. Presjek aparata sijačice Gama

1 - pogon kotača sijačice,2 - držač,3 - osnova cilindrične komore,4 - spirala,5 - regulator (poklopac) otvora,6 - šipka regulatora doze,7 - rotor,8 - stator,9 - prolaz sjemena u rotor,

10 - izlaz sjemena iz statora,11,12,13 - sklop prijenosa pogona,14 - numerička skala,15 - cilindrična komora,16 - podloga cilindrične komore

6.4 Zračne sijačice

Sijačice sa sijaćim aparatom s centralnim mehaničkim doziranjem sjemena izračnim transportom kroz sijaće cijevi do tla nazivamo zračne ili pneumatske sijačice.Centralni sijaći aparat sastoji se od jednog ižlijebljenog ili bradavičastoga valjka, uređaja zadoziranje i turbine (ventilatora). Princip rada sijaćeg aparata temelji se na rotaciji valjka,koji zahvaćeno sjeme ubacuje u zračnu masu. Od turbine proizvedena zračna masatransportira sjeme kroz injektor i centralnu provodnu cijev do razvodnika, od kojeg sesjeme radijalno širi u sijaće cijevi do ulagača. Doza (količina) sjemena podešava se



126

mijenjanjem aktivne površine ižlijebljenog ili bradavičastog valjka. Na uređaju za doziranjeugrađen je i dodatni element kojim se ostvaruju male količine sjemena po jedinici površine.Uređaj za doziranje sjemena pogon dobiva od voznih kotača sijačice, a radijalna turbina odpriključnog vratila.

Domaća tvornica poljoprivrednih strojeva OLT proizvela je zračnu sijačicu podnazivom ETA - 48. Sijačica je vučenoga tipa s radnim zahvatom 6 m. Okvir sijačice nosičetvrtasti spremnik, koji je u svom donjem dijelu simetrično podijeljen radi ugradnje dvasijaća aparata s ižlijebljenim valjcima. Sijačicom se mogu sijati sjeme žitarica do 550 kg/ha,odnosno do 30 kg/ha sjemena sitnozrnatih kultura.

Slika 6.11. Sijačica ETA – 32 (OLT)

Ulagači sjemena dvostruko su diskosni promjera 30 cm, razmješteni u dva reda izapogonskih kotača sijačice. Ulagački „stol“ čine tri sekcije, od kojih se krajnje u transportusklapaju pomoću hidrauličnih cilindara. Dizanje i spuštanje ulagačkoga „stola“ obavlja sepomoću para hidrauličnih cilindara. Dubina polaganja sjemena regulira se centralno ipojedinačno za svaki ulagač. Iza svih ulagača nalaze se elastični prsti, koji služe zapokrivanje sjemena. Oba sijaća aparata pogon dobivaju od voznih kotača sijačice, prekolančanoga prijenosa i jednosmjerne kandžaste spojnice, koja se automatski uključuje iliisključuje prilikom hidrauličnog podizanja ili spuštanja ulagača.



127

Slika 6.12. Regulator sjetvenoga mehanizma – normalna sjetva (ETA)

1 - sanduk za sjeme, 2 - kućište sjetvenoga mehanizma, 3 - šesterokutna pogonska osovina,4 - zasun žljebastoga valjka, 5 - uskočnik regulatora, 6 - vreteno regulatora,7 - otvor za pražnjenje, 8 - skala regulatora 0 – 110

Slika 6.13. Regulator sjetvenoga mehanizma – fina regulacija (ETA)

1-šesterokutna pogonska osovina,2-uskočnik regulatora u položaju «F» za sjetvu sitnozrnatih kultura,3-skala fine regulacije 0 -25,4-vreteno regulatora,

5-mjesto postavljanja ručice za sjetvene probe



128

Slika 6.14. Princip rada mehaničko-pneumatskog aparata

Slika 6.15. Dvostruki diskosni ulagači sijačice ETA – 48

Na većim gospodarstvima sjetvu strnih žitarica u pripremljeno tlokonvencionalnim načinom, odnosno u nepripremljeno, tlo na čijoj su površini ostaciprethodne kulture, može se obaviti inozemnim sijačicama među kojima su na hrvatskimpoljima najzastupljenije John Deere 750 A, Horsch i Tye. Prve dvije sijačice pripadajugrupi zračnih (pneumatskih) sijačica, sa sijaćim aparatom sa centralnim mehaničkimdoziranjem sjemena i pneumatskim transportom kroz sijaće cijevi i ulagača do tla, dok sekod sijačice Tye izuzeto sjeme gravitacijski spušta kroz sijaće cijevi u ulagače.



129

Slika 6.16. Mehaničko-zračna sijačica za strna žita (JD 750 A)

Američka sijačica John Deere 750 A pogodna je za sjetvu strnih žitarica u

pripremljeno (obrađeno), odnosno u neobrađeno (No-till) tlo u jednome prohodu. Izrađujese u varijantama zahvata 3 m (18 redi, spremnik 1000 l) i 4 m (24 redi, spremnik 1800 l) zamanja gospodarstva i od 6 m (36 redi, spremnik za sjeme od 2300 l) za velika gospodarstva.Razmak između redi je 16,6 m, a brzina sjetve je 9-10-11 km/h.

Slika 6.17. Shematski prikaz ulagačkog sklopa sijačice JD 750 A

Tehnika sjetve temelji se na crtalu (disku) Ø 45,7 cm postavljenome pod kutom od7º (prema van u odnosu na pravac sjetve), koji siječe tlo i biljne ostatke na njemu. Pritisakcrtala na tlo može se podešavati u granicama od 1000 – 2500 N, a kontrola očitavati na



130

manometru. Vertikalno podesivi kotur širine 11,4 cm i promjera 40,6 cm, postavljen uzdiskosni ulagač, služi za reguliranje dubine sjetve u rasponu od 1,3 do 8,9 cm, dodatno 1,1cm. Vertikalno podesiv polupneumatski gumeni kotačić Ø 25,4 cm i plastični usmjerivač zaduženi su za sigurno polaganje sjemena na dno brazdice. Zatvaranje brazdice obavljavertikalno podesiv metalni kotač Ø 30,5 cm pod kutom 20º u odnosu na sjetvu. On mrvistijenku brazdice sa strane i učvršćuje tlo oko sjemena bez izravnoga zbijanja tla iznadsjemena.

Slika 6.18. Ulagački sklop sijačice JD 750 A

Slika 6.19.Centralni uređaj za doziranje sjemena (JD 750 A)



131

Slika 6.20. Pogon sjetvene osovine sijačice JD 750 A

Slika 6.21. Sijačica JD 750 agregatirana s traktorom s gumenim gusjenicama



132

Slika 6.22. Dopunska obrada tla i sjetva u jednome prohodu (Horsch)

Tvornica poljoprivrednih strojeva Horsch proizvela je sijačicu za sjetvu strnihžitarica u pripremljeno, odnosno nepripremljeno tlo, u jednome prohodu. Obradu tlaobavljaju dva reda nazubljenih tanjura, iza kojih je postavljen jedan red gumenih kotača-valjaka (promjer 78 cm i 65 cm). Mehanički izuzeto sjeme valjkom struja zraka transportirado vertikalno podesivih (± 7,5 cm) dvostrukih diskosnih ulagača, koji se mogu tlačiti silomod 50 do 1500 N. Sijačica se izrađuje u varijantama zahvata od 3, 4, 6, 8 i 9 m, s razmakomredova od 15 cm. Radna brzina, prema tvorničkim podacima, je 10 – 20 km/h.

Slika 6.23. Ulagački sklop sijačice Horsch



133

Plastični usmjerivač u donjem dijelu ulagača osigurava da svako sjeme budeuloženo na dno brazdice, a gumeni kotačići osiguravaju preciznost njegovoga polaganja utlo. Sijačica je precizna do brzine 12 km/h.

Žitne sijačice s oznakom CO koje izrađuje tvornica Horsch karakteriziramehaničko izuzimanje sjemena i pneumatski transport do ulagača, ali i način ulaganjasjemena i gnojiva u tlo. Tehnika sjetve temelji se na motičicama koje rahle tlo, iza kojihposebno konstruirani ulagači istovremeno polažu sjeme i tekuće gnojivo u tlo. Sijačica seizrađuje sa zahvatima 3, 4, 6, 8, 9 i 12 m.

Slika 6.24. Shematski prikaz ulaganje sjemena i tekućega gnojiva (Horsch)

Na nekim tipovima sijačica iz proizvodnoga programa Horsch posebno izvedenimulagačima polaže se sjeme, a ispod tekuće gnojivo. Jedna sijaća cijev dovodi sjeme za dvareda i polaže (dubina 2-3 cm) na sjetvenu posteljicu. Iznad sjemena je rahli sloj tla, a ispodnešto «čvršći» sloj tla, zbog uspostavljanja kapilariteta. Tekuće gnojivo egzaktno i okomitoulaže se ispod sjemena, čime se dobiva optimalno rastojanje (5 – 6 cm) između sjemena ignojiva. Uporabom različitih sjetvenih valjaka, koji dobivaju elektro pogon, sijačicom semogu sijati žita, kukuruz i sitnozrnate kulture. Visoka preciznost sjetve moguća je do brzinemaksimalno15 km/h, a lagano poravnanje tla iza ulagača obavljaju gumeni kotači-valjci,dimenzija 185/65-15.

6.5 Sjetveni pokus

Prije svake sjetve potrebno je sijačicu podesiti na željenu normu sijanja. Normasijanja u kg/ha određuje potreban sklop biljaka, apsolutna masa sjemena, uporabnavrijednost sjemena i vrijeme sjetve, s obzirom na agrotehnički rok.

U Uputama za rad i održavanje sijačice postoje tablice normi sijanja koje,ponekad, zbog većega broja faktora ne odgovaraju stvarnim rezultatima podešavanja



134

sijačice. S obzirom na navedeno, tablice normi sjetve proizvođača treba prihvatiti zaorijentaciju ili grubo podešavanje.

Podešavanje sijačice započinje njenim podizanjem tako da se pogonski kotačislobodno okreću. Od sijaće cijevi potrebno je postaviti plastične posude ili vrećice iliceradu za prihvaćanje izuzetoga zrna. Pokus se najčešće izvodi za površinu u tla od 400 m2,tj. 1/25 ha. Početno je potrebno utvrditi površinu koja se zasije pri jednom okretu kotačasijačice, a to je:

A1 = O • Br (m2), gdje je

A1 = površina koja se zasije za jedan okret kotača u m2,

O = opseg kotača u m,Br = radni zahvat sijačice u m.

Radni zahvat sijačice jednak je umnošku broja redova (n) i njihova razmaka (a), tj.

Br = n • a (m)

Da bi se zasijala površina od 400 m2 (A), potrebno je utvrditi koliko se puta kotačisijačice moraju okrenuti. Broj okretaja kotača (n1) jednak je kvocijentu površine za koju seizvodi pokus (A) i površine koja se zasije pri jednom okretaju kotača (A1), tj.

(n1) = A : A1

Okretanje potrebnoga broja pogonskoga kotača mora odgovarati brzini rada upolju i mora se obaviti u određenome vremenu (t) prema izrazu:

T = (3,6 • O • n1) : V (s), gdje je

T = vrijeme okretaja kotača u s,O = opseg kotača u m,n1 = broj okretaja kotača za 1/25 ha, iV = predviđena brzina rada sijačice u polju u km/h.

Masa sjemena (q) koju izuzmu sijaći aparati u svim posudama ili vrećicama iliceradi mora biti 25 puta manja u odnosu na željenu normu sjetve za 1 hektar (Q),

q = Q : 25 (kg)

Ukoliko izuzeta masa sjemena ne odgovara željenoj normi, mora se povećati ilismanjiti vrijednost na numeričkoj (orijentacijskoj) skali i ponoviti sjetveni pokus, sve dokse postigne željena norma. Kod današnjih sijačica za sjetvu strnih žitarica maksimalnodopušteno odstupanje izuzetih masa po ulagaču u odnosu na aritmetičku sredinu izuzimanjamase sjemenja iznosi ±3 %. Ako su odstupanja izuzete mase veća kod pojedinih sijaćihaparata, treba u radionici utvrditi i otkloniti uzroke njihovoga nastajanja.



135

6.6 Marker

U sjetvi ratarskih kultura potrebno je osigurati ispravno spajanje prohoda, aposebno pri sjetvi ili sadnji okopavina zbog njege i berbe. Sijačice su zbog toga opremljeneuređajima koji ostavljaju trag na pripremljenome tlu. Poznate su različite izvedbe uređaja, anajzastupljeniji su u obliku tanjura i raončića.

Uređaji za pravljenje tragova nazivaju se markeri, a dijelovi za praćenje tragova sunišani ili pokazivači traga. Kao nišani ili pokazivači traga koriste se najčešće prednji kotačitraktora. Markeri pri sjetvi ostavljaju jarčić po kojemu se u narednom prohodu vodi sredinasjetvenog agregata ili prednji kotač traktora, ovisno o načinu izračunavanja duljine markera.Duljina markera od sredine sijačice, uz vođenje traktora s prednjim kotačem po jarčićumarkera, izračunava se prema izrazu:

L1 + L2 = n • a,L1 = (n • a) – L2

L1 – udaljenost markera od sredine sijačice do motičice ili diska (cm ili m)L2 - udaljenost simetrala agregata i prednjeg kotača traktora (cm ili m)n - broj redova sijačicea - razmak redova sijačice (cm ili m).

Slika 6.25. Vođenje traktora prednjim kotačem po jarčiću markera

Duljina markera od krajnjeg ulagača sijačice, uz vođenje simetrale traktora po jarčiću markera, izračunava se prema jednadžbi:

M = [a • (n + 1)] : 2 (cm),



136

gdje je:M - udaljenost od krajnjeg ulagača sjemena do radnoga dijela markera (cm)a - razmak ulagača sjemena sijačice (cm)n - broj redi

Slika 6.26. Vođenje sredine traktora po jarčiću

Tvornica OLT Osijek za svoje žitne sijačice navodi formulu za izračunavanje duljinemarkera.

Slika 6.27. Pravilno vođenje sijačice



137

A = međuredni razmak,V = razmak simetrala prednjih kotača traktora,T = udaljenost od zadnjeg ulagača do diska markera

Potrebna dužina markera određuje se prema formuli:

A (N + 1) - VT= ------------------ (cm)

2

T = udaljenost od krajnjeg ulagača sjemena do radnoga dijela

diska markera (cm)A = međuredni razmak (cm)N = broj sjetvenih redovaV = razmak središnjica prednjih kotača traktora

Primjer:

- Razmak prednjih kotača traktora iznosi V=170 cm- Međuredni razmak A=12,5 cm- Broj redova N=48

12,5 (48 + 1) -170------------------------ = 221 cm

2Udaljenost od krajnjeg ulagača do diska markera mora za ovaj primjer iznositi T=221 cm.

6.7 Tehnološke trake ili stalni tragovi

Tehnologija sjetve strnih žitarica uspostavljanjem stalnih tragova ili tehnološkihtraka je nužnost, a planira se na bazi zahvata raspoloživih strojeva za gnojidbu, njegu izaštitu bilja. Sustav stalnih tragova temelji se na isključivanju pojedinih sjetvenih aparatasijačice, čime se uspostavljaju neposijane trake širine 37,5 cm za prolaz kotača agregata.Ostavljanjem stalnih tragova nezasijana površina ne bi smjela biti veća od 4,17 %. Danassve moderne sijačice za sjetvu strnih žitarica pored uređaja za uspostavljanje stalnih tragova

imaju elektronički uređaj, pomoću kojega se kontroliraju i podešavaju sve funkcije sijačice.



138

Slika 6.29. Tehnološki tragovi u sjetvi (lijevo) i raspodjeljivanju gnojiva

Uspostavljanje tehnoloških tragova

U prvome prohodu svi ulagači polažu sjeme i disk pokazivača prohoda postavljase na „SO“ - start otvoreno. Kako se pri povratku 4 reda (šesti i sedmi red lijevo i desno odsredine sijačice) neće sijati, disk treba postaviti na oznaku „NZ“ - nazad zatvoreno iaktivirati zatvarače određenih sijaćih tijela. Treći prohod isti je kao i prvi, dok je četvrtipovratni prohod, pri kojem siju sva sijaća tijela, znači „NO“ - nazad otvoreno. U petom seprohodu ostavljaju ponovo „tehnološke trake“ i na disku treba biti oznaka „SZ“ - startzatvoreno. Šesti je prohod označen na disku s „NO“ - nazad otvoreno, sedmi s „SO“ - startotvoreno i ciklus se ponavlja.

Slika 6.30. Shema rada sijačice zahvata 6 m i uspostavljanje tehnološki tragova na razmaku18 m i pokazivač prohoda agregata (desno)



139

Slika 6.31. Sijačica za strna žita „Tye“

Američku sijačicu „Tye“ karakteriziraju dva reda nazubljenih diskova, koji supostavljeni 1,8 do 2,0 m ispred ulagača. Izuzimanje sjemena obavlja se klasičnim sustavomižlijebljenih valjaka za svaki red. Zahvaljujući ižljebljenim valjcima, sijačicom se možesijati u pripremljeno i nepripremljeno tlo, na čijoj su površini dispergirani ostaci prethodnekulture.

6.8 Integrirani agregati za sjetvu strnih žitarica

Njemačka tvrtka RAU «pionir» je u razvoju i uvođenju novih tehnologija i tehnikau biljnu proizvodnju. Rotosem RAU prvi je integrirani (sastavljeni) stroj za sjetvu strnihžitarica u pripremljeno ili nepripremljeno tlo, na čijoj su površini biljni ostaci prethodnekulture. Centralno mjesto na Rotosemu je mehaničko-pneumatska sijačica, ispred koje je jedan od alata za obradu tla, a iza ulagača valjak. Kasnije se iz Rotosema razvio usavršenijiKombisem, koji je nudio mogućnost sjetve ispred i iza valjka te više oblika valjaka.

Slika 6.32. Obrada tla i sjetva u neobrađeno tlo Rotosemom RAU(rovilo + rotirajuća drljača + cijevni ulagači sjemena + valjak)



140

a b c

Slika 6.33. Moguće izvedbe Rotosem/Kombisem RAU

a = Kružna drljača + zupčasti valjak;b = Rovilo + rotirajuća drljača + valjak;c = Daska za ravnanje tla + drljača + valjak

Slika 6.34. Sastavljeni agregat za sjetvu strnih žitarica (Rotosem/Kombisem RAU)

Za sjetvu u neobrađeno tlo Kombisem sprijeda je bio opremljen rotirajućomdrljačom (rototillerom), u sredini su se nalazili cijevni ulagači, a pozadi gumeni farmflexvaljak i elastični prsti. Kombisem se proizvodio sa zahvatima od 2,5, 3,0, 3,6, 4,0 i 4,5 m.Na poljima u Hrvatskoj korištena je izvedba Kombisema sa zahvatom 3,6 m radi stalnihtragova od 18 m. S obzirom na stanje tla, mogao se regulirati broj okretaja rotora od 250 –290 – 370 – 425 u minuti.



141

Slika 6.35. Kombinacije alata za Rotosem/Kombisem (RAU)

Sjetvu u jednome prohodu s integriranim agregatom Rotosem/Kombisem uneobrađeno ili djelomično obrađeno tlo moguće je obaviti kombinacijom alata kako slijedi:.

- Dopunska obrada izoranoga tla kružnom (Cyclotiller) drljačom + poravnanje tlavaljkom + sjetva raonim ulagačima;

-

Obrada neobrađenoga tla rovilom na kojem su ostaci prethodne kulture +rotirajuća (Rototiller) drljača + sjetva cijevnim ulagačima + valjak;

- Dopunska obrada tla izoranog tla daskom za poravnanje tla + opružna drljača +valjak + sjetva raonim ulagačima;

- Dopunska obrada tla kružnom drljačom + sjetva raonim ulagačima + valjak;- Poravnanje izoranog tla + rotirajuća drljača + valjak + sjetva raonim ulagačima;

-

Poravnanje izoranog tla + opružna drljača + sjetva raonim ulagačima + valjak.

Slika 6.36. Sjetva u „struju“ zemlje sa cijevnim ulagačima (npr. za sjetvu strnih žitarica)

Slika 6.37. Plitka sjetva na „struju“ zemlje sa cijevnim ulagačima(npr. za sjetvu uljane repice)



142

Slika 6.38. Sjetva ispod „struje“ zemlje na dubinu obrade klinastim rotorom s izravnimpriključkom na kapilarnu vodu tla (npr. za sjetvu graška)

Slika 6.39. Kombisem opremljen kružnom (zvrk) drljačom

Sjetva u jednome prohodu u pripremljeno tlo zahtjeva uporabu Kombisema koji jesprijeda opremljen kružnom ili zvrk drljačom (cyclotillerom), a pozadi su zupčasti valjak iraoni ulagači. Ta varijanta obrade i sjetve vrlo je dobro dočekana na našim poljima.



143

Slika 6.40. Složeni agregat kružna drljače + zupčasti valjak + žitna sijačica

Strojeve tvrtke RAU moguće je kombinirati sa strojevima drugih proizvođača idopunsku obradu tla i sjetvu kvalitetno obaviti u jednom prohodu i tako racionaliziratitroškove i bolje koristiti raspoloživo vrijeme.



144

7. SIJAČICE ZA ŠIROKOREDNE USJEVE (OKOPAVINE)

Sijačice za sjetvu okopavina trebaju udovoljiti sljedećim tehnološkim zahtjevima:

- u sjetvi ne smiju oštetiti sjemenke,- u što većem postotku izdvajati po jednu sjemenku,- izdvojenu sjemenku sa što manje visine uložiti u brazdicu, koju otvara ulagač,- dubina brazdice treba biti podesiva, jer se u stvari tako podešava dubina sjetve,- položeno sjeme treba zagrnuti i pritisnuti, i- broj sjemenki u redu mora biti podesiv s obzirom na prijeđeni put.

Sijačice za okopavine razlikuju se prema izvedbi sjetvenih aparata, čija je zadaća prihvatiti

zrno iz spremnika i uložiti na sjetvenu posteljicu. Prema konstrukciji i principima radamožemo ih podijeliti na mehaničke i zračne ili pneumatske.

7.1 SIJAČICE S MEHANIČKIM SIJAČIM APARATOM

Kod sijačica s mehaničkim sijaćim aparatom sjeme gravitacijom iz spremnikadospijeva do izuzimača sjemena, koji mogu biti: okrugla ploča, cilindar (kolut), kolut shvataljkama ili beskrajna traka. Sjetveni aparati mehaničkoga tipa najčešće su opremljeniokruglom pločom s otvorima na ili unutar oboda. Otvori su okrugli, ovalni ili kvadratni, apopunjavanje ovisi o usklađenosti veličine i oblika otvora s veličinom i oblikom sjemena teobodnoj brzini ploče, koja umnogome određuje brzinu sjetve. Sjetva s mehaničkimsijačicama podrazumijeva obvezno korištenje kalibriranoga sjemena, moguća oštećenjasjemena od strane izbacivača i manje radne brzine. Položaj ploča je vodoravan, okomit i

rijetko kos.

Sijačice s vodoravnom pločom

Daleke 1956. u OLT-u Osijek izrađena je vrlo poznata mehanička sijačica svodoravnom pločom, pod oznakom SKPO. Sijačica je bila opremljena metalnim pločamarazličitih oblika i dimenzija otvora, zahtijevala je kalibrirano sjeme i niže radne brzine.Ploče su tada imale 16 otvora, metalni skidač i izbacivač, a danas ta sijačica ima plastičneploče s 20 otvora, plastični skidač i izbacivač sjemena. Dorađene izvedbe s oznakomSKPR, SKPT i MSK u principu su iste po sustavu izdvajanja sjemena, njegova sprovođenjai ulaganja u tlo. Na današnjoj sijačici oznake MSK, za koju još uvijek pokazuju interesmanja obiteljska gospodarstva, spušten je spremnik i sjetvena ploča pa sjeme pada s visineod 30 cm (prije 38 do 40 cm), čime se ostvaruje bolji raspored zrna u redu. S obzirom na

sjetveni materijal, rukovatelju sijačice na raspolaganju su ploče s okruglim otvorimaveličine 9,10, 11, 12, 13 i 14 mm za kukuruz, s ovalnim otvorima dimenzija 12,5 x 5,5 mmi 14 x 6 mm za suncokret i ploče s 40 okruglih otvora za sjetvu soje. Sjetveni aparat u svimizvedbama pogon dobiva od pogonskih (istovremeno su i pritiskujući) kotača sijačice,preko otvorenoga reduktora, kojeg čine lanac i lančanici na voznoj i pogonskoj osovini.



145

Slika 7.1. Mehanička sija

čica s vodoravnom plo

čom

Slika 7.2. Sjetveni aparat s vodoravnom pločom

1 – spremnik za sjeme 3 – skidač sjemena2 – pogonski zupčanici 4 – izbacivač zrna

Slika 7.3. Metalne (lijevo) i plastične ploče



146

Sijačice s okomitom sijačom pločom (kolutom)

Te sijačice mogu se koristiti za sjetvu više kultura (repe, kukuruza, graha ipovrća), uz uporabu ploča različitoga broja, veličine i oblika otvora. Popunjavanje otvorasijače ploče može biti unutarnje ili vanjsko, a pogon mogu dobivati centralno, tj. odpogonskih kotača ili preko kotača sjetvenog aparata izravno od tla.

Slika 7.4. Mehanička sijačica s okomitom sijačom pločom

Mehanička sijačica Exakta S koristila se za sjetvu repe, kukuruza, graha i povrća.Za sjetvu navedenih kultura koristile su se okomite sijače ploče sa 36, 54 i 72 otvora, apogon su dobivale od kotača sijačice preko reduktora. Odstranjivač suvišnih zrna iznadploče bio je učinkovit ukoliko je njegova obodna brzina bila 2,5 puta veća od obodne brzineploče. Podešavanje dubine sjetve regulira se navojnim vretenom postavljenim izmeđuprednjeg i stražnjega kotača sjetvenog aparata. Sijačica je bila vrlo precizna ukoliko sesijalo kalibrirano sjeme i radilo radnom brzinom ne većom od 4 do 4,5 km/h.

Slika 7.5. Sijače ploče s izbacivačem sjemena (lijevo) i ploča za repu i kukuruz



147

Slika 7.6. Mehanička jednosjemena sijačica za repu

1 – predkotač obložen gumom,2 – uređaj za podešavanje dubine sjetve,3 – sijači aparat,4 – sjetvena ćelija,5 – višak sjemena vraća se u komoru za sjeme,6 – brazdica,7 – senzor elektronske kontrole sjetve,8 – kotač za pritiskivanje sjemena na dno klinaste brazdice,9 – pritiskujući kotač obložen gumom

Slika 7.7. Uređaj za sjetvu u mulč (mulch)

Za sjetvu u mulč umjesto pretkotača postavlja se novi kotač sastavljen odelastičnih gumenih graničnika dubine, unutar kojeg je dvostruki disk za rezanje odumrlih(izmrzlih i/ili herbicidima umrtvljenih) biljaka.



148

Slika 7.8. Sklopovi i dijelovi mehaničke sija

čice s okomitom sija

čom plo

čom (Kleine)(razgrtač gruda, paralelogramski mehanizam, spremnik sjemena, okomita sijača ploča,

ulagač sjemena, zagrtač, prednji kotač obložen gumom i stražnji kotač s gumenim prstima)

Slika 7.9. Shema funkcije paralelogramskog mehanizma na sijačici

Koja je uloga paralelogramskog mehanizma? Između sijačega tijela i glavnenosive grede sijačice je paralelogramski mehanizam, koji osigurava stalno isti položaj (kut= const.), a linearna brzina kretanja sijačice F jednaka je obodnoj brzini sijače ploče U (U =F). Sjetvena osovina dobiva pogon od kotača sijačice smještenih ispred nosive grede. Zbogsigurnosti pogona mogu se ugraditi i šire gume (standardne su 7,00 – 12 AS).

Sijačice s koso postavljenom sjetvenom pločom

Kod sijačica s koso postavljenom sijačom pločom najpoznatije su dvije izvedbe:koso postavljena ploča s otvorima unutar oboda ploče i pripadajuće prijenosno kolo te ploča



149

ukošena za 30° s 18 prstastih produžetaka, koji završavaju udubljenjima za sjeme ipripadajuće prijenosno kolo.

Prva izvedba temelji se na koso postavljenoj ploči i metalnome prstenu, kojisprječava ispadanje sjemenki i prijenosno sjetveno kolo. Donji dio ploče zalazi u kućištesjetvenog aparata i zahvaća sjeme. Okretanjem ploče, sjeme dospijeva u gornji dio, gdjeupada u otvor prijenosnoga kola. Kolo rotira i dovodi sjeme do otvora na donjem dijelusjetvenog aparata te ono pada s male visine u brazdicu. Unatoč činjenici da je sijačicauspješno korištena u sjetvi piliranog i kalibriranog sjemena šećerne repe, nije se proširila nanaša polja.

Slika 7.10. Shema rada sijačice s koso postavljenom sijačom pločom

1 – sijača ploča 3 – prijenosno kolo 5 – visina padanja sjemena2 – slijepa ploča 4 – sjeme u kučištu

Kod druge izvedbe promjenom ploča s različitom veličinom udubljenja naprstastim produžecima moguće je sijati sitno, srednje i krupno sjeme kukuruza, soje isuncokreta.

Slika 7.11. Sijači aparat s prstastim produžecima i prijenosno kolo



150

Sijačica sa sijačim aparatom s beskrajnom trakom

Sijačica sa sijačim aparatom s beskrajnom gumiranom trakom intenzivnije sekoristila u sjetvi povrća prije dva desetljeća, ali i danas je prisutna na svjetskom tržištu.Sjeme iz spremnika gravitacijom dospijeva u donji dio sijačeg aparata, tj. do sijače trake(B) sa poklopcem-zasunom (A), ulazi u otvore trake, koja ga potom transportira do izlaznogotvora na kučištu (E). Jednakomjerno popunjavanje perforirane trake osiguravaodstranjivač suvišnih sjemenki (D). Sijačicom se može sijati lepezu usjeva (asparagus,mrkva, cikorija, lan šećerna repa, kukuruz, luk), ali za pojedine usjeve valja izabratiodređenu sijaču traku, zasun i izlazni otvor. Sijačica zahtjeva kalibrirano sjeme. Budućisjeme izlazi u smjeru suprotnom kretanju sijačice, a visina padanje sjemena je svega 25mm, sijačica je vrlo precizna.

Slika 7.12. Sijači aparat s beskrajnom trakom (Stainhay S870)

7.2 ZRAČNE ILI PNEUMATSKE SIJAČICE

Zračne ili pneumatske sijačice imaju niz prednosti u odnosu na mehaničkeizvedbe. Najvažnije prednosti su:

- precizno izdvajaju po jednu sjemenku,- sjeme polažu u brazdicu s male visine, tako da ono ne odskače,

- stručno podešene ostvaruju pravilan razmak sjemenki unutar reda,- moguće su veće radne brzine, bez opasnosti da se sjeme ošteti,

- izmjenom sijačih ploča moguće je sijati veći broj kultura,- razvojno i tehnički na višoj su razini u odnosu na mehaničke sijačice,- zahtijevaju od rukovatelja obučenost i pažljivost u radu.

S obzirom na način djelovanja tlaka zraka pri izuzimanju sjemenja, dijele se na:- sijačice s podtlakom, i- sijačice s nadtlakom.



151

Sijačice s podtlakom odlikuje nježno i pouzdano pojedinačno uzimanje sjemenki iz masesjemenja na temelju razlike tlaka s jedne i druge strane sjetvene ploče. Sijača ploča rotiraoko vodoravne osi i ima otvore uz obod. Podtlak, odnosno isisavanje zraka iz donjega dijelakućišta ostvaruje se turbinom. Djelovanjem gravitacije sjeme iz spremnika dospijeva dookomito postavljene ploče, s čije jedne strane djeluje podtlak koji privlači sjemenke naotvore i drži ih sve dok one dospiju u predio djelovanja normalnog atmosferskog tlaka.Prestankom djelovanja podtlaka sjeme pada u tlo.

Sila isisavanja neophodna je za držanje sjemenki na otvorima, za svladavanjetrenja sjemenki u sjemenskoj masi i za savladavanje centrifugalne brzine sijače ploče.Dakle, usisnoj sili suprotstavljene su sljedeće veličine:

Težina sjemenki Q = m x g (N)Sila trenja Ftr = ktr x N (N)Centrifugalna sila Fc = m x r x w2 (N)

Prema uputama proizvođača pneumatskih sijačica za sjetvu okopavina, potrebno jeostvariti podtlak sljedećih veličina:

- za kukuruz 5 do 10 kPa- za suncokret i soju 10 do 12 kPa- za repu 3,5 do 5 kPa

Domaća tvornica poljoprivrednih strojeva OLT proizvela je pneumatsku sijačicupod oznakom PSK, koja je prikladna za sjetvu većega broja kultura na manjim i na velikimgospodarstvima.

Slika 7.13. Pneumatska sijačica PSK – 8 (OLT)



152

Tablica 7.1. Važniji tehnički podaci PSK sijačice

Tehnički podaci:

Izvedba sijačice

P S K -

2

P S K -

4

P S K -

4 / 6

P S K -

6

P S K -

8

P S K -

1 2 / 8

P S K -

1 2

Izvedba sijačice ovjesna – nošena

Broj redova 2 4 4 ili 6 6 8 12 ili 8 12

Najmani razmaci redova(cm)

40 45

Najmanji razmaci zrna(cm)

1,6

Dubina ulaganja (cm) 2 – 8

Volumenspremnika

za:

sjeme

(dm3

/1 red)

18

gnojivo(dm

3 /

2 reda)90 ili 120

pesticide(dm

3 /

1 red)15

Brzina rada (km/h) 6 - 10 8 - 10

Potrebna snaga traktora(kW/KS)

25/35

30/40

45/60

45/60

60/80

80/110

Kategorija trozglobnepoteznice

1 2

Najveći broj okretajapriključnog vratila

traktora (min-1

)540 min

-1



153

Slika 7.14. Princip rada sijačeg aparata s podtlakom (Accord Optima)

1 - spremnik za sjeme 3 – potlačni vod,2 - sijača ploča 4 - odstranjivač suvišnih zrna

Sijačicu je mogu

će koristiti za sjetvu svih zrnatih širokorednih kultura kalibriranog inekalibriranoga sjemena, što joj daje univerzalnost primjene. Za to je potrebno u sijači

aparat postaviti odgovarajuću sijaču ploču. Sijače ploče razlikuju se po broju i veličiniotvora, ovisno o kulturi koja se želi sijati.

Tablica 7.2. Pregled izbora sijačih ploča(za kandžastu spojku sa standardnim lančanikom u=24)

broj otvorana sijačoj

ploči

promjerotvora(mm)

vrsta sjemenaRaspon razmaka

zrna u redu(cm) t

a b l i c a

s k l o p o v a

9 x 4 2.5 Lubenica (razmak otvora 6 mm) 20 do 50 818

2.1 Šećerna repa15 do 35 3

3.5 Suncokret

224.5 Kukuruz

12 do 29.5 45 Kukuruz5.5 Kukuruz

273.5 Pamuk

10 do 23 54.5 Kukuruz (nekalibriran)



154

27 x 2 1.5 Salata (razmak otvora 5 mm) 5 do 11.6 16

312.1 Šećerna repa (pilirano)

9 do 20 63.5 Stočna repa

31 x 2 1.5 Rajčica (razmak otvora 5 mm) 9 do 20 10

334.5 Kukuruz

8 do 19 75.5 Kukuruz

48

1.0 Povrtlarske kulture

5.5 do 13 91.75 Povrtlarske kulture2.1 Šećerna repa (segment.)3.5 Soja (sitna)5.5 Grah, Mahune

48 x 4 0.5 Mak 5.5 do 13 15

70

1.0 Povrtlarske kulture (Paštrnjak)

4 do 9 111.75 Povrtlarske kulture2.1 Povrtlarske kulture3.5 Pamuk

72 1.5 Rajčica 3.7 do 8.7 12

100

0.7 Ljekovito bilje

2.7 do 6.3 13

1.0 Povrtlarske kulture (Peršin)1.1 Stočni kelj, Mak1.25 Paštrnjak1.5 Paprika, Paštrnjak1.75 Povrtlarske kulture

120 4.5 Soja 2.2 do 5.2 14SLIJEPA PLOČA

(za kandžastu spojku s lančanikom u=16)

broj otvorana sijačoj

ploči

promjerotvora(mm)

vrsta sjemenaRaspon razmaka

zrna u redu(cm) t

a b l i c a

s k l o p o v a

72

0.8 Mrkva

2.5 do 5.8 171.5 Povrtlarske kulture4.0 Povrtlarske kulture (Grašak)4.5 Soja

1000.7-0.8 Lucerna, Stočna repa

1.8 do 4.2 181 Povrtlarske kulture1.5 Povrtlarske kulture

1200.8 Povrtlarske kulture

1.5 do 3.5 191.0 Povrtlarske kulture



155

Slika 7.15. Izbor sijačih ploča za: nekalibrirani kukuruz, kalibrirani kukuruz, piliranušećernu repu, segmentiranu šećernu repu, stočnu repu, suncokret, soju, soju, grah, grašak,

pamuk, mahune, rajčicu, papriku, peršin i pastrnak.

Slika 7.16. Ugradnja ploče



156

Izborom sijače ploče s određenim brojem otvora te kombinacijom prijenosnogodnosa na lančastom reduktoru moguće je odabrati najpovoljniji razmak zrna u redu, ovisnoo vrsti, sorti i hibridu kojega sijemo.

Slika 7.17. Reduktor na PSK

Prema odabranoj sijačoj ploči, odlučujemo se za određeni prijenosni odnos odpogonske osovine na sjetvenu osovinu, kako bismo dobili željeni razmak zrna u redu,odnosno sklop zrna po hektaru površine.

Slika 7.18. Skidač viška sjemena na sijačici PSK

Skidač viška sjemena svojom izvedbom zubi ima zadatak odstraniti suvišna zrna sotvora sijače ploče. Prema kalibraciji sjemena koje sijemo, potrebno je skidač viškasjemena podesiti tako da on propušta na svakom otvoru sijače ploče samo po jednusjemenku.



157

Slika 7.19. Podešavanje dubine sjetve sijačice PSK

1 – gornji rukohvat, 2 – donji rukohvat, 3 – skala dubine rada

Slika 7.20. Podešavanje pritiskujućih kotača sijačice PSK

Prema vrsti sjemena, dubini sjetve, vlažnosti tla i agrotehničkoga roka sjetve,obavlja se podešavanje položaja pritiskujućih kotača i njihova traga u odnosu na sjemeprema sljedećoj orijentacijskoj tablici (za PSK sijačicu):



158

Tablica 7.3. Preporuka podešavanja pritiskujućih kotača

Položaj pritiskujućihkotača

Dubina sjetve Vremenske prilike

A Plića sjetva Suho vrijemeBC Dublja sjetva Kišno razdoblje u

vrijeme nicanjaD

Slika 7.21. Pritiskujući kotači: s gumenim obodom ø 37 cm i ø 50 cm, nazubljeni metalnikotači postavljeni u „V“ položaj i kotači s gumenim obodom postavljeni u „V“ položaj

Postoje dvije izvedbe pritiskujućih kotača za PSK sijačicu: lijevani, kao standardnaizvedba, i gumeni (s fleksibilnim gumenim obodom), koji se isporučuju kao posebnaoprema. Posljednji navedeni imaju kvalitativnu prednost u sjetvi na manju dubinu, povlažnijem tlu, kod mrvičaste strukture ili u klimatu, gdje se kod sjetve očekuje više oborinai stvaranje pokorice na tlu.

Slika 7.22. Podešavanje pritiska paralelograma kod sijačice PSK



159

Kod sijačice PSK zbog što ujednačenije dubine sjetve, potrebno je pritisak

paralelograma podesiti shodno vrsti sjemena kojega sijemo.

Za pliće sjetve (šećerna repa, povrće): povećavamo pritisak opruge paralelogramana vodilicu regulatora pritiska. To se postiže pritezanjem krilne matice, odnosnoskraćivanjem opruge.

Za dublje sjetve (kukuruz, suncokret): smanjujemo pritisak opruge paralelogramana vodilicu regulatora pritiska kako bi se dobilo energičnije kopiranje terena i ulaženjeraonika u tlo. To se postiže otpuštanjem krilne matice, odnosno produžavanjem opruge.

Pritisak paralelograma, tj. opruge, mora biti podjednak na svim sjetvenimsekcijama.

Podešavanje markeraU sjetvi ratarskih kultura potrebno je osigurati ispravno spajanje prohoda, a

naročito je to važno pri sjetvi ili sadnji okopavina, zbog njege i berbe. Sija čice su, stoga,opremljene uređajima koji ostavljaju trag na pripremljenom tlu. Postoje različite izvedbeuređaja, a najzastupljeniji su u obliku tanjura i raončića.

Uređaji za pravljenje tragova nazivaju se markeri. Oni u sjetvi ostavljaju jarčić pokojemu se u narednome prohodu vodi sredina sjetvenog agregata (Ts) ili prednji kotač traktora (T), ovisno o načinu izračunavanja dužine markira. Radnu dužinu markera (T iliTs) najpravilnije i najlakše ćemo odrediti ako je mjerimo od ulagača krajnjih sjetvenih

sekcija do pravca radnoga dijela markera (diska).

Slika 7.23. Podešavanje markera



160

Dužina markera pri simetričnoj sjetvi - ukoliko se sredina traktora poklapa sa sredinomsijačice, tj. ako su na istom pravcu), riječ je o simetričnoj sjetvi. To je uobičajeni načinsjetve.

Radne dužine markera izračunavaju se po formulama:

Markiranje za prednje kotače traktora ili

Markiranje za sredinu (simetralu) traktora

Pri čemu je:T ili Ts (cm) = udaljenost od krajnjega sjetvenog

ulagača do radnoga dijela markeraA (cm) = međuredni razmakN = broj sjetvenih rediV (cm) = razmak prednjih kotača traktora

Primjer: Sjetva se obavlja četverorednom (N = 4) sijačicom na razmak (A ) redova 70 cm.Razmak prednjih kotača traktora iznosi V = 132 cm (mjereno od simetrale jednog

do simetrale drugoga kotača). Markiranje se obavlja za prednje kotače traktora.

Dužina markira pri asimetričnoj sjetvi - ukoliko se sredina traktora ne poklapa sasredinom sijačice, tj. ako je sredina traktora pomaknuta u desno u odnosu na sredinusijačice (gledano sa stražnje strane sijačice) za veličinu “P”, riječ je o asimetričnoj sjetvi.Strane sijačice (lijeva ili desna) određujemo tako da stanemo iza sijačice. Takav načinsjetve koristi se kada ne želimo da sjetveni red ulazi u tragove kotača traktora (što ovisi orazmaku kotača traktora te o međurednome razmaku “A”). Pomak “P” ostvaruje sepomicanjem glavnog okvira – jarma po glavnoj profilnoj gredi. Veličina pomaka “P”najčešće treba iznositi 22.5 cm.

[ ]cm N A

Ts2

)1( +⋅=

[ ]cmV N A

T 2

)1( −+⋅=

cmT 1092

218

2

132350

2

132570

2

132)14(70==

−=

−⋅=

−+⋅=



161

Slika 7.24. Podešavanje markera

Radne dužine markira izračunavaju se po formulama:

- za lijevi marker

- za desni marker

Pri čemu je: TL , TD (cm) = udaljenosti od krajnjega sjetvenog ulagača do radnogadijela markira (diska)

A (cm) = međuredni razmakN = broj sjetvenih rediV (cm) = razmak prednjih kotača traktoraP (cm) = pomak u desno sredine traktora u odnosu na sredinu

sijačice (gledano sa stražnje strane sijačice) najčešćetreba iznositi 22,5 cm.

[ ]cmPV N A

T L

+−+⋅

=

2

)1(

[ ]cmPV N A

T D

−−+⋅

=

2

)1(



162

Slika 7.25. Uređaj za deponiranje mikro granuliranih pesticida

Slika 7.26. Sekcije sijačice PSK (OLT)



163

Slika 7.27. Pneumatska sijačica PSK priključena uz rotacijsku drljaču (Cyclotiller RAU)

Slika 7.29. Sijače ploče za sijačicu s predtlakom (Becker Aeromat)



164

Slika 7.30. Princip rada sijačice na predtlak (Becker Aeromat)

7.3 SIJAČICE JEDNOSJEMENE ZA SJETVU U MULČ I U NEOBRAĐENO TLO

Europske sijačice mogu se opremiti za sjetvu u mulč (mulch), dok se američke upravilu mogu opremiti i za sjetvu u neobrađeno tlo, na čijoj su površini dispergirani biljniostaci prethodne kulture.

Prije više od jednoga desetljeća dva svjetski poznata proizvođača poljoprivrednihstrojeva razvili su sijačicu za sjetvu okopavina u neobrađeno tlo i mnogome izmijenilitehnologiju proizvodnje bilja. U Njemačkoj je proizvedena pneumatska sijačica spodtlakom pod nazivom Maxem RAU, a u SAD Max Emerge 2.

Slika 7.31. Sekcija sijačice na podtlak (gore) i princip rada dijelova sijačice



165

Kod njemačke sijačice Maxem RAU prvi disk promjera 35 cm presijeca biljne

ostatke i pravi prorez za sjetveni red, dok dvostruki diskosni ulagač oblikuje sjetvenubrazdicu. Iz zračnoga sijačeg aparata s podtlakom jednakomjerno se izdvaja po jednasjemenka i ulaže na dno brazdice. Preciznu i stalnu dubinu sjetve osiguravaju dvasamočisteća kotača. Čeličnim oprugama tlačeni pritiskujući kotači postavljeni u „V“položaj daju potreban tlak na tlo, kako bi sjeme bilo pokriveno i priljubljeno uz sjetvenuposteljicu. Sijačica je vrlo precizna do brzine oko 8,5 km/h.

Slika 7.32. Sekcija pneumatske sijačice Maxem RAU

Slika 7.33. Sijačica Maxem RAU u sjetvi kukuruza



166

Slika 7.34. Sekcija sijačice Amazone ED 02 Contour i način prilagodbe mikroreljefu

Prorez u tlu otvara dvostruki diskosni ulagač, a dubina ulaganja sjemena regulira

se jednim koturom (promjera 34 cm, širina 10 cm). Malim kotačićem promjera 18 cmpritišće se sjeme, a s dva kotača „V“ oblika (promjera 36 cm) zemlja.

Slika 7.35. Princip rada potlačne sijačice Amazone ED 02 Contour



167

Slika 7.36. Presjek sekcije sijačice Amazone ED i pripadajuče plastične sijače ploče

Sijačica radi na principu podtlaka, pri čemu može koristiti plastične ploče s 15, 30,45, 60 i 90 otvora, koje pogon dobivaju od lijevoga kotača sijačice. Sijača je ploča poobodu nazubljena zbog pogona od jednoga cilindričnoga zupčanika.

Slika 7.37. Sijačica na podtlak (Max Emerge 2)



168

Slika 7.38. Sekcija sijačice na podtlak (John Deere MaxEmerge 2)

1 – jednostruki disk za ulaganje gnojiva 2 – valoviti ozubljeni disk – otvarač brazde3 – ulagač sjemena 4 – pritiskujući kotači 5 – opruge za regulaciju penetracije

Kod američke pneumatske sijačice (Max Emerge 2) s podtlakom crtalo (disk)

presijeca biljne ostatke i pravi prorez za sjetveni red. Slijede dva diska postavljena u „V“položaj, koja otvaraju prorez i u njega se ulaže sjeme. Preciznu i stalnu dubinu ulaganjasjemena osiguravaju dva samočisteća kotura, obostrano postavljena neposredno uz „V“diskove. Pritiskujućim kotačima ostvaruje se neposredan kontakt sjemena sa sjetvenomposteljicom. Sijačica omogućava preciznu sjetvu pri brzinama i do 15 km/h.

Slika 7.39. Izbor crtala za presijecanja biljnih ostataka za sijačicu ME - 2

A – 25 valova širine 16 mm predviđeno za tlo s manje rezidua, zona obrade 22 mm;B – 13 valova širine 18 mm univerzalno za no-till uvjete i brzine ispod 10 km/h, zona obrade 25,4

mm



169

C – 8 valova širine 25,4 mm namijenjeno brzinama iznad 9 km/h, zona obrade 38 mmD – crtalo s izbočinama ostvaruje najbolje prodiranje u tlo i rezanje biljnih ostataka, minimalna zona

obrade

Slika 7.40. Sijači aparat sijačice JD ME – 2

Slika 7.41. Sijačica s električnim pogonom sjetvene ploče (Kleine Unicorn)



170

Električni pogon ugrađuje se izravno na sjetvenu ploču i time su zamjenjeni svimehanički pogonski elementi i mjenjač razmaka zrna u redu. Dobre strane tog noviteta:

- rastojanje sjemenki u redu podesivo je od 12,5 do 25 cm, bezstupnjeviti,kontinuirano

- stalni tragovi postavljaju se pojedinačno, po želji gdje nam trebaju,- svaki red moguće je pojedinačno isključiti, tako da se na tabli nepravilna oblika

štedi sjeme i obavlja potpuno uredna sjetva i- sigurnost sjetve stalno se kontrolira preko monitora računala, a može se opremiti i

s brojačem posijanih zrna.



171

8. STROJEVI ZA NJEGU I ZAŠTITU USJEVA

8. 1. STROJEVI I APARATI ZA KEMIJSKU ZAŠTITU BILJA

Suvremena ratarska proizvodnja nezamisliva je bez dobro organizirane i sustavnezaštite kulturnoga bilja od bolesti, štetnika i korova. Može se provesti razli čitim načinima,pri čemu se koriste različiti strojevi i pripadajući aparati. U Hrvatskoj još je uvijeknajraširenija tzv. kemijska metoda koja se obavlja prskalicama. One se mogu uspješnokoristiti tijekom mirovanja vegetacije i tijekom rasta bilja, pri čemu je moguća primjenainsekticida, fungicida i herbicida, te svih drugih pesticida za zaštitu bilja topivih u vodi bilou obliku emulzije ili suspenzije.

U razvijenim zemljama koriste se u proizvodnji i mjere zaštite kojima se”ekološki”, dakle bez štete i opterećenja prirode-okoliša štiti kulturno bilje od bolesti,štetnika i korova. Takav sustav proizvodnje naziva se „integralna proizvodnja bilja“, aobuhvaća kombinaciju različitih postupaka, kao što su konzervirajuća obrada tla, izborotpornih biljnih vrsti i sorata, plodored, sjetvu postrnih usjeva i međukultura, kultivaciju,rezidbu pa sve do kemijske zaštite pesticidima, odnosno njihovu integraciju.

Kemijska zaštitna sredstva sastoje se od aktivne tvari, dodatka i nosača, a udiokomponenti se iskazuju u %, g/l ili g/kg. Upute za korištenje zaštitnoga sredstva navodeutrošak tekućine po jedinici površine ili po ha pa razlikujemo slijedeće:

Tablica 8.1.1. Podjela prskanja osnovom utroška tekućine

Utrošak tekućine Oznake KoličinaVisok HV (high volume) Preko 1000 l/haSrednji MV (medium volume) 500 do 1000 l/haNizak LV (low volume) 200 do 500 l/ha

Vrlo nizak VLV (very low volume) 50 do 200 l/haUltra nizak ULV (ultra low volume) 5 do 50 l/ha

Ultra, ultra nizak UULV (ultra, ultra low volume) Do 5 l/ha

Prskalice su univerzalni strojevi namjenjene raspodjeli kemijskih sredstava zazaštitu bilja. Možemo ih podijeliti osnovom zapremine spremnika i radnog zahvata:

1. Nošene, na trozglobnoj hidrauličnoj poteznici; najraširenije su: zahvata do 8-18 m izapremine spremnika 400-1200 l.

2. Vučene prskalice zapremine spremnika 1000-3500 l i zahvata 12-24 (36) m

3. Prigrađene na nosač oruđa, sistemski traktor ili posebno univerzalno vozilo Unimog.

4. Samokretne prskalice. Zapremine spremnika 500-5000 l, radnog zahvata do 24 (36) m smotorom snage Pe= 60-185 kW. Cijena ovih prskalica je i > 100.000 €, ali je i njihovučinak izuzetno visok.



172

*controlled droplet application/aplikacija kontroliranom veličinom kapljica

Na malim gospodarstvima poljoprivrednici koriste ručne prskalice sa spremnikomzapremine do 5 l, leđne sa spremnikom 15 do 20 l i imaju ugrađenu ručnu klipnu ili klipno-membransku pumpu i motorne prijevozne prskalice, koje su opremljene pogonskimmotorom s unutarnjim sagorijevanjem i nešto većim spremnikom.

Najstarije metode u zaštiti bilja su prskanje i zaprašivanje. Prvu metodukarakterizira relativno veliki utrošak vode, a drugu slabo prianjanje pesticida uz površinubiljke. Na kvalitetu rada navedenih metoda utječe više faktora, na koje poljoprivrednicitrebaju obratiti pažnju i odrediti vrijeme rada i odgovarajući stroj te njegovu opremljenost.



173

Shema 8.1.1. Faktori koji utječu na zanošenje suspenzije i njegov utjecaj na okoliš

(prema Hosseinipour)

Slika 8.1.1. Zanošenje zaštitnog sredstva tijekom dana s obzirom na vlagu u % itemperaturu zraka u ºC, te jakost vjetra u m/s



174

Slika 8.1.2. Moderna vučena prskalica

Moderne vučene prskalice karakteriziraju slijedeće najvažnije mogućnosti:- podvozje je prilagođeno transportnim brzinama do 40 km/h;- poteznica omogućava praćenje traga kotača-

izbor guma od uskih dimenzija 9,5R44 do 13,6R44, pa do širokih guma zaokopavine 20,8R38;

-

uređaji za pripremanje rastvora za prskanje i za ispiranje nakon rada;-

priključenje krila na paralelogramu i mogućnost podizanja iznad visokih kultura(1,5 do 2,5 m);

- centralno ovješenje krila te mogućnost fiksiranja na nagibu zbog paralelnogavođenja s tlom;

- centralni spremnik volumena do 6000 l, spremnik volumena do 300 l za ispiranje ispremnik od najmanje 20 l za pranje ruku;

-

radni zahvat do 36 m;- mogućnost simetričnog i asimetričnoga smanjenja radnoga zahvata i- elektronsko upravljanje prskalicom itd.



175

Slika 8.1.3. Dijelovi i sklopovi nošene prskalice

1 – regulator pritiska 10 – donji otvor na spremniku2 – regulator stalnog rada mješalice 11 – hidraulička mješalica sa3 – središnji pročistač i tlakomjer sustavom raspodjele4 – QUANTOMETER – uređaj za 12 – dodatna mješalica

elektroničko upravljanje prskalicom 13 – lepezaste brizgaljke s5 – zaporne slavine pročistačem i ventilom protiv kapanja6 – stabilizator pritiska 14 – lepezasti mlaz s dvostrukim preklapanjem7 – klipno-membramska pumpa 15 – sustav podešavanja visine krila8 – pročistač spremnika 16 – ulivno sito9 – slavina usisnog pročistača 17 – indikator napunjenosti

18 – spremnik

Osnovni sklopovi prskalice su: polietilenski spremnik, pumpa (crpka), regulatortlaka tekućine, manometar (tlakomjer), Quantometar (regulacijski uređaj), pročistači, tlačnacrijeva i krilo za prskanje s mlaznicama.



176

Slika 8.1.4. Shematski prikaz toka škropiva (otopine)

Slika 8.1.5. Glavni spremnik (1), pomoćni za ispiranje i otapanje sredstva (2)i mali spremnik za pranje ruku (3)

Slika 8.1.6. Presjek klipno-membranske pumpe



177

Način rada klipno-membranske pumpe s dvije ili četiri komore (crpke) RAU: Na

jednom ležećem cilindru radi na obje strane izložen tlaku i paralelno vođeni dvostruki klipnasuprot po jednoj membrani na svakoj strani. Klipovi i pogon klipa su u uljnoj kupelji.Jedan klinasti prsten (crveno) između klipa i membrane (žuto) podupire membranu(pojačava je) i time omogućuje veći hod klipa bez da to naškodi trajnosti membrane. Usisnii tlačni plastični ventili imaju zadaću propuštanja tekućine i održavanja tlaka u smjeru odspremnika ka mlaznicama. Iznad kućišta pumpe postavljena je zračna ili tlačna komora sobvezatno ugrađenim ventilom za upumpavanje zraka. Njena zadaća je neutraliziranjenagloga rasta ili pada tlaka radom diskontinuirane pumpe. Tlak zraka u komori treba biti jednak ili viši od radnoga tlaka.

Slika 8.1.7. Mehanički regulator prskanja

Slika 8.1.8. Regulator tlaka (RAU)



178

Regulator tlaka, pod nazivom Quantomat RAU, karakterizira automatsko

održavanje stalne hektarske doze otopine kod promjene brzine kretanja unutar jednogastupnja prijenosa.

Slika 8.1.9. Tlačni pročistač i shema rada

I – u spremnik se vrača 5-6 l/min, II – 15 do 20 l/min, III – oko 40 l/min.a – u mlaznice, b – od regulatora tlaka, c – u spremnik

Slika 8.1.10. Izgled izmjenjive pločice Quantometra za mlaznicu 11004



179

Na prskalici je ugrađen tlakomjer, čija je zadaća stalno i pouzdano kontroliranje ipokazivanje tlaka u instalacijama. Prije početka rada tlak treba podesiti na zadanuvrijednost, a tijekom rada održavati ga bez većih oscilacija. Kada je prskalica opremljenaelektroničkim sustavom, koji sve parametre podešava na temelju radne brzine onda jeumjesto standardnoga tlakomjera ugrađen „Quantometar“. Taj instrument susrećemo podrazličitim nazivom, ovisno o proizvođaču. Skala RAU „Quantometra“ sinkrozira radnubrzinu i izlaznu količinu tekućine po hektaru. Okretanje vijka za regulaciju tlakaQuantometar pokazuje točno postavljanje za namjeravanu radnu brzinu i količinu tekućinepo 1 ha.

Slika 8.1.11. Upravljivo miješanje u spremniku prskalice Sprido-Train RAU

Povratno (1) i tlačno (2) miješanje pokrivaju cijelo dno spremnika, injektorsko miješalo(3) čine 4 mlaznice s učinkom cca 400 l/min.

Slika 8.1.12. Razmještaj mlaznica plosnatoga mlaza

Razmakom mlaznica na krilu prskalice od 50 cm i visinom mlaznica od tla 40 do60 cm ostvaruje se mlaz s dvostrukim prekrivanjem površine. U ratarstvu se koriste

mlaznice lepezastog mlaza izlaznoga kuta najčešće 110º ili 120º, a u voćarskoj ivinogradarskoj proizvodnji mlaznice s konusnim mlazom s kutom 50º do 80º. Prema razinitlaka, raspoznajemo mlaznice niskog tlaka do 3 bara, srednjeg 3 do 10 bara i visokoga tlakapreko 10 bara.

Danas na tržištu postoje tri tipa mlaznica s lepezastim mlazom:-

standardne ili konvencionalne,- anti-drift (low drift) i- injektorske.



180

Standardne mlaznice s plosnatim mlazom nazivaju se i univerzalnim. Ovisno o tlaku i

veličini otvora, mlaznice ostvaruju mlaz širokoga spektra kapljica (fine-srednje-krupnekapi). Ukoliko se koriste mlaznice s malim otvorom (oznaka 01, 0,15, 02), dobit će se mlazs najvećim udjelom finih i srednjih kapljica, kojima se postiže ujednačena distribucija,dobro prianjanje i ujednačeno pokrivanje površine. Sitne kapljice vrlo su osjetljive na vjetari brzo isparavaju pa su gubici zbog drifta (zanošenja) često veliki. Zanošenje se možedonekle smanjiti radom u niskotlačnom područ ju do max 2,5 bara i pri brzini vjetra do 3m/s. Ukoliko se radi pri višem tlaku (>3 bara) i većim otvorima mlaznice, volumni udjelkapljica manjih od 100 µm (1 µ=1 mm:1000) može iznositi i do 30%, što je osnovninedostatak tog tipa mlaznica.

Slika 8.1.13. Utjecaj radnoga tlaka na veličinu kapljica

Anti-drift mlaznice, za razliku od standardnih, imaju u sebi integriranu pretkomoruprizmatičnag oblika. Opadanjem tlaka tekućine u pretkomori smanjuje se udjel neželjenih

sitnih kapljica, koje se razvijaju procesom raspršivanja. Tim mlaznicama ostvaruje se užispektar kapljica u mlazu, zadovoljavajuća distribucija te značajnije smanjenje zanošenja.Aplikacija se može izvoditi do brzine vjetra od 4 m/s.

Slika 8.1.14. Zanošenje kapljica različite veličine ovisno brzini vjetra



181

Injektorske ili zračne mlaznice pojavile su se sredinom devedesetih godina prošlogstoljeća, a danas predstavljaju razinu stanja tehnike mlaznica. Izgrađene su tako da se utijelu mlaznice pomoću injektorskog uloška na venturijevom principu usisava zrak unutarmlaznice i stvaraju krupne kapljice koje u sebi sadrže zračne mjehuriće. Tekućina i zrakpribližno su u omjeru 1:1, a do raspršivanja dolazi u trenutku izlaska tekućine kroz otvormlaznice.

Slika 8.1.15. Mlaznica lepezastog Slika 8.1.16. U dvostruke ili četvrerostrukei konusnog mlaza nosače mogu se ugraditi sve vrste lezastih

mlaznica, kao i mlaznica s dvojnim ilitrojnim lepezama

Na prskalicama za plošno tretiranje najčešće se koriste mlaznice oznake 11004.Prve tri brojke označuju izlazni kut mlaza, a broj 04 kapacitet mlaznice u galonima/min (1galon = 3,785 l) pri tlaku od 2,76 bara (2,82 atmosfere). Međutim, radi šarenila koje je natržištu, u V. Britaniji uvedeni su standardi koji obuhvaćaju oblik mlaza, kut izbacivanja,kapacitet i tlak koji se preporuča. Tako se na modernim prskalicama koriste mlaznicesljedećih oznaka:

- F - spljošten mlaz- HC – šuplji konusni mlaz- D - odbijajući mlaz- FE - ravnomjerni mlaz- FLP - niski tlak.



182

Na primjer: oznaka F 110/1,6/3 znači da je mlaznica spljoštenoga mlaza s kutomod 110º i kapacitetom 1,6 l/min, kod tlaka od 3 bara. Pored navedenih karakteristikamlaznica proizvođači u svojim uputama mlaznice označavaju kataloškim brojem i bojom.

Prema međunarodnom standardu ISO 10625, mlaznice se kodiraju po boji naosnovi protoka tekućine pri tlaku 3,0 bara (300 kPa).

Tablica 8.1.3. Označavanje mlaznica po boji

Boja mlaznice Protok tekućine u l/min. pri3,0 bara (dopušteno relativno

odstupanje ± 5%)

Narančasta 0,4Zelena 0,6Žuta 0,8Plava 1,2

Crvena 1,6Smeđa 2,0Siva 2,1

Bijela 3,2

Zračne injektorske mlaznice mogu se podijeliti u dvije karakteristične grupe:

- dugačka izvedba (na pr. oznaka ID) je većih vanjskih dimenzija i ima većuunutarnju komoru, što rezultira većim padom tlaka tekućine u mlaznici. Minimalni

tlak prskanja je 2 ili 3 bara. Kvaliteta mlaza je konstantna i u širem rasponutlakova (3 do 8 bara).

- kratka izvedba (na pr. oznaka IDK) koristi minimalni tlak prskanja 1 ili 1,5 bara.Povećanjem tlaka iznad 2,5 bara mijenja se kvaliteta mlaza.

Slika 8.1.17. Zračne injektorske, višenamjenske i standardne mlaznice



183

Slika 8.1.18. Zračna injektorska Slika 8.1.19. Zračna injektorskamlaznica IDN 120-25 mlaznica plosnatog mlaza ID

Prednosti IDN mlaznica:

- maksimalno smanjenje zanošenja u razredu 90% za standardnu količinu nanošenjaod 200 l/ha (prema BBA);

-

kroz novu izvedbu geometrije tlačno područ je prošireno je na 2 bara;- prošireno područ je primjene 2 do 8 bara;- relativno grube kapi rezultiraju ekstremnom stabilnošću od zanošenja kod niskih

tlakova;- primjena do brzine vjetra 5 m/s i radne brzine 10 km/h;- s poznatim prednostima ID mlaznica: demontiranje injektora, širokogrudno

dimenzionirane poprečne presjeke i provrte, malo trošenje, niska opasnost odzagušenja, i

- jednaka biološka djelotvornost kao ID mlaznica.

Zračnu injektorsku mlaznicu plosnatog mlaza karakterizira: kutovi prskanja 90° i120°, naročito malo zanošenje, tlačno područ je od 3 do 20 bara, a izrađuju se od keramike.

Slika 8.1.20. Mlaznica šupljega kuglastog mlaza

Tu mlaznicu karakterizira: šuplji kuglasti mlaz s kutom prskanja 80°, fina strukturakapljica, tlačno područ je 3 do 20 bara, a izrađuju se od keramike.



184

Slika 8.1.21. ID – zračna injektorska mlaznica

Prskalice opremljene injektorskim mlaznicama Lecher ID, IDN i IDK naročito seprikladne za prihranu UAN-om (raspon tlaka 2 do 4 bara), jer oblikuju grube mjehurastekapljice, koje se u kontaktu usitne. Grube mjehuraste kapi smanjuju zanošenje pa suprikladne za primjenu do brzine vjetra od 5 m/s (18 km/h) i radne brzine 10 km/h. U jutarnjim satima, pa sve do oko 9 sati brzine vjetra (u poljima u nizini) su između 0 m/s i 4m/s, a najčešće oko 2 ili 3 m/s, što omogućava dobar i kvaliteta rad.

Slika 8.1.22. Viseća crijeva na razmaku 25 cm koriste se za aplikaciju tekućega gnojiva.



185

Slika 8.1.23. Mlaznica s membranom (crveno) i oprugom: lijevo otvorena, desno zatvorena

Membranski protukapajući ventili sprječavaju naknadno kapanje iz mlaznicanakon isključenja. Kod takvih mlaznica moguće je precizno podesiti silu tlačenja opruge,što nije moguće kod mlaznica opremljenih kuglicom.

Slika 8.1.24. Mogućnosti korištenja različitih mlaznica za prskanje redova, ispod lista uredove, ispod lista cijele površine, ispod lista s dvije mlaznice te ispod lista u redove.

Razlikujemo mlaznice uskog (25º - 65º), normalnog (80º - 90º) i širokokutnog(110º - 120º) mlaza te asimetrične mlaznice (na pr. OC-03).

Prskalice sa zračnom potporom

Potpuno pokrivanje biljne mase zaštitnim sredstvom uporabom konvencionalnihprskalica s klasičnim mlaznicama nije zadovoljavajuće. Problem je riješen korištenjemprskalice sa turbinom (ventilatorom) kod kojih zračna struja razgrće sklop i omogućavadobro prodiranje kapljica pesticida do svih dijelova bilja. Glavna su obilježja takvihprskalica ugrađena turbina, plastificirano crijevo s otvorima na donjoj strani i konusne

mlaznice postavljene na armaturi na razmak od 25 cm. Kapacitet turbine je 40000 do 62000m3 /sat, a brzina zraka je od 30 do 45 m/s.



186

Slika 8.1.25. Prskalica sa zračnom potporom

Tehniku prskanja sa zračnom potporom karakteriziraju tri glavna obilježja: velikakoličina zraka, velika brzina zraka i sitne kapljice iz mlaznice s mlazom oblika šupljegastošca. Spoj triju obilježja rezultira višestrukim dobicima:

-

manje kemije;- manje vode;-

površinski učinak veći do 50%;- više dana za ostale radove;- prskanje u optimalnome terminu i-

sigurna dobit.

Slika 8.1.26. Prskalica sa zračnom potporom i prikaz prekrivenostikontaktne površine kapima različitoga promjera



187

Slika 8.1.27. Shema rada prskalice sa zračnom potporom

Slika 8.1.28.a. Prskalica sa zračnom potporom (TwinStream HARDI)

Slika 8.1.28.b. Kut istrujavanja unazad, kut = 0°, kut istrujavanja naprijed (Hardi)



188

Poznati svjetski proizvođač prskalica Hardi na svojim prskalicama Twin Stream iTwin Force ugradio je mehanizam za zakretanje mlaza zračne struje s obzirom na smjervjetra, čime je bitno optimizirao aplikaciju zaštitnoga sredstva na biljkama.

Slika 8.1.29. Prikaz veličina kapljica na insektu

Slika 8.1.30.Veličina kapljica uporabom različitih mlaznica (Hardi)

Standardna lepezasta mlaznica jednoliko raspodjeljuje škropivo, preporučljive zaoptimalne uvjete prskanja (gore lijevo); lepezastom mlaznicom s posebnim dodatkommanji je rizik odnošenja kapljica ili mogućnost smanjenja doze škropiva (dolje lijevo);zračna potpora s malim mlaznicama daje najbolje prekrivanje i biološku efikasnost,najbolja je kontrola gubitaka odnošenjem, najveći kapacitet (gore desno); uporabom injetmlaznica ostvaruju se veće kapljice i dobra kontrola gubitaka odnošenjem, smanjenopokrivanje, kompromisna biološka efikasnost, veći gubitak prema površini (dolje desno).



189

Slika 8.1.31. Elektronički uređaj izračunava isprskanu količinu (l/min), pokazuje protok(l/min), ukupnu količinu u litrama, ukupno obrađene površine (ha); može se koristiti kao

brzinomjer i kao kontrola drugih parametara kod drugih radova

Slika 8.1.32. Plastificirana test folija za brzu kontrolu pokrivenosti biljke



190

Slika 8.1.33. Spray scanner 2000 (Hardi)

Uz pomoć elektronske opreme moguće je utvrditi količinu i poprečnu raspodjelu

otopine, te protok svake mlaznice zasebno. Uređaj je mobilan i vrlo lagano se sklapa irasklapa.



191

8.2 STROJEVI ZA MEHANIČKU NJEGU USJEVA

MEĐUREDNI KULTIVATORI

Obradu tla između redova biljaka nazivamo kultivacijom, a oruđe kojim se toobavlja je međuredni kultivator. Kultivacija treba ispuniti sljedeće agrotehničke zahtjeve:

-

razbijanjem pokorice (zakoreni površinski sloj tla) osigurati razvoj biljaka;- podrezivanjem uništiti korove između redova;- rezanjem i prorahljivanjem površinskog sloja prekinuti evaporaciju;-

prorahliti tragove gaženja radnih strojeva u sjetvi i zaštiti usjeva;- mineralno gnojivo, ako je potrebno, rasporediti prema normi na određenu dubinu i

udaljenost od biljke.-

ne oštetiti biljke.

Slika 8.2.1. Međuredni kultivator s mogučnošću prihrane usjeva

Uz postavljene zahtjeve bitno je podesiti dubinu izvođenja kultivacije, ovisno otipu tla, vrsti i fazi razvoja biljaka te širinu zaštitne zone. Iako se na nekim gospodarstvimakorovi uništavaju kemijskim mjerama, pravilna i pravodobna kultivacija ne bi se smjelaizostaviti. Dubina kultivacije ovisi o vlažnosti, uzrastu i vrsti okopavina. Ona se trebaobaviti u dubinu oko 5 cm, nikako dublje od 8 do 10 cm. Vlažna tla zahtijevaju dubljumeđurednu obradu radi prozračivanja, a broj kultivacija ovisi o rastu biljke, zbijenosti,

stanju vlažnosti i zakorovljenosti tla. Od međurednog kultivatora zahtjeva se sljedeće:

- lako i jednostavno priključenje o radni stroj (traktor);-

dobru prohodnost, odnosno visoki klirens;- lako podešavanje na željenu dubinu rada i međuredni razmak;- spajanje sekcija pomoću paralelograma na okvir stroja, što će omogućiti dosljedno

kopiranje tla;- dobro podsijecanje i uništavanje korova između redi;



192

- neoštećivanje nadzemnih i podzemnih dijelova biljaka i nezatrpavanje malihbiljčica zemljom.

Slika 8.2.2. Širina i dubina obrade tla u prvoj, drugoj i trećoj kultivaciji

Slika 8.2.3. Moderni međuredni kultivator (Kulti Crop RAU)

Moderni međuredni kultivatori sastoje se od nosećeg okvira s uređajem zapriključenje, radnih sekcija i uređaja za deponiranje mineralnih gnojiva. Kultivatorskesekcije izvedene su tako da se na njih mogu postaviti razni oblici motičica s različitimmeđusobnim razmakom. Na nekim kultivatorima u sredini sekcije je jedna dvostranamotičica oblika gušč je ili pač je noge, a lijevo i desno od nje jednostrana ili postranamotičica. Krajnje motičice izvedene su samo s jednom jednostranom motičicom. Međutim,sekciju mogu činiti tri iste dvostrane motičice priključene jedna iza druge na nosače sekcije.

Kultivatorske motičice oblika gušč je ili pač je noge s malim kutom uspona dobropodsijecaju korov, ali slabije rahle tlo. Univerzalna motičica podjednako dobro rahli ipodsijeca korov. Streličasta ili kopljasta motičica, radi male radne širine, dobro rahli tlo, alislabije podsijeca korov (Slika 8.2.6.).



193

Slika 8.2.4. Sekcije kultivatora s dvostranim motičicama i zaštitnim tanjurimaravnoga ili nazubljenoga oboda

U prvoj kultivaciji na kultivator se postavljaju zaštitni diskovi sa cijelim ilinazubljenim obodom, koji će spriječiti zatrpavanje mladih biljčica zemljom, pogotovo privećim radnim brzinama. Kultivatori opremljeni motičicama na elastičnim nosačimazahtijevaju brzinu rada 10 do 12 km/h, pri kojoj se ostvaruju potrebne vibracije radnogatijela.

Slika 8.2.5. Dijelovi sekcije kultivatora

1 – dvostrana motičica, 2 – jednostrana motičica, 3 – ulagač mineralnoga gnojiva,4 – dvostrani navoj za podešavanje horizontalnosti na paralelogramu,5 – vodeći kotač za održavanja radne dubine

Međuredni kultivatori u standardnoj opremi posjeduju uređaj za dodavanjeumjetnih gnojiva. Mineralno gnojivo ulaže se ulagačima 10 do 15 cm bočno od reda usjevai do 10 cm u dubinu. Dubina kultivacije regulira se odnosom između donje strane kotača



194

sekcije i vrha motičice, s tim da treba računati na moguće «utonuće» kultivatora, pogotovona lakšim tlima.

Slika 8.2.6. Kutovi uspona i rezanja motičica

1-dvostrana motičica oblika gušč je ili pač je noge, 2-jednostrana (postrana),3-univerzalna, 4-streličasta ili kopljasta motičica

Raspored motičica na sekciji i razvojna faza biljaka bitne su pri određivanjuzaštitne zone biljke i zaštitne zone kotača traktora. Zaštitna zona biljke potrebni jeminimum prostora lijevo i desno od simetrale reda usjeva do ruba motičice. Ona je prikultivaciji repe od 4 do 10 cm, a 12 do 16 cm u suncokretu i kukuruzu. Zaštitnu zonukotača traktora čini prostor od unutrašnjeg i vanjskog ruba kotača do simetrala usjeva. Onau kultivaciji repe iznosi najmanje 10 cm, suncokreta 16 cm i kukuruza 18 cm.



195

9. STROJEVI ZA SPREMANJE PROSUŠENE KRME

Pri spremanju zelene mase, sijena, sjenaže ili silaže lucernu treba kositi u fazipupanja, odnosno u početku cvjetanja kada ima najveći sadržaj bjelančevina. Na taj načinpovećava se broj otkosa u godini. Razmak između posljednjeg i pretposljednjeg otkosatreba biti 40-45 dana, kako bi lucerna nakupila dovoljno hranjivih tvari u korijenu i sigurnoprezimila. Takvim odnosom prema lucerištu produžava se vrijeme njegovoga korištenja.Trave treba kositi u početku vlatanja, što znači da prvu košnju na zasijanim i dobrognojenim travnjacima treba obaviti već krajem travnja ili najkasnije početkom svibnja.

Slika 9.1. Tehnika modernoga spremanja krme strojevima «Claas»

Za košnju trave, leguminoza i djetelinsko-travnih smjesa (DTS) koriste se dvaosnovna tipa strojeva: oscilirajuće i rotacijske kosilice. Od njih se zahtjeva da udovoljesljedećim zahtjevima:

- brza i nesmetana košnja u svim uvjetima;- čisti rez i što manje onečišćenje krme zemljom;- siguran rad na nagibima;- kratko vrijeme pripreme stroja i lako održavanje;- eksploatacijska pouzdanost stroja i rijetka pojava kvarova;- visoke radne brzine;- ostvarivi radni učinak i

- povoljna cijena nabave.

Oscilirajuće kosilice režu stabljike na principu škara, a rotacijske ostvaruju rezanjesamo jednom oštricom, s tim da je protusila sili rezanja ukorijenjena biljka. Postoje dvaosnovna tipa oscilirajućih kosilica:



196

9. 1 OSCILIRAJUĆA KOSILICA S PRSTIMA

Noževi imaju trapezasti oblik (širina baze je 76,2 mm), a kao protupločica služenepokretni prsti. Noževi savijaju zelenu biljku do prsta i u tom je položaju odrežu. Prematome, razmak između prstiju uređaja za rezanje određuje visinu košnje. Prema ISO i DINstandardima, postoje uređaji za visoki, srednji i niski rez. Visoki rez postiže se razmakomsimetrala prstiju od 76,2 mm, srednji rez razmakom 50,8 mm i niski rez razmakom 38,1mm. Kod svih triju navedenih konstrukcija hod noža je 76,2 mm. Da bi se ostvario čisti rez,srednja brzina noževa treba iznositi 2 do 3 m/s. Preporučena brzina kretanja kosilice trebabiti do 8 km/h. Pri većim brzinama kvaliteta košnje opada pa na polju ostaju nepokošenamjesta.

Slika 9.2. Razmaci prstiju oscilirajuće kosilice

a – visoki rez, b – srednji rez, c – niski rez

Slika 9.3. Oscilirajuća kosilica u radnom položaju lijevo (Gaspardo)i transportnom desno (BCS)

U nedostatke takvih izvedbi kosilica ubrajaju se češća zagušenja, ograničena im jeradna brzina, manji radni učinak i posebno osjetljivost na neravnine. U dobre strane trebanavesti: vrlo su lagane i zahtjevaju malu pogonsku snagu - 2 kW/m zahvata.



197

9. 2 KOSILICE S DVA OSCILIRAJUĆA NOŽA

Kao protunož služi drugi nož koji se giba u suprotnome smjeru. Na taj na činsmanjuju se «mrtve točke» pa su zagušenja bitno smanjena. Zbog suprotnoga gibanjaoscilirajućih noževa poništavaju se sile rezanja na oštricama noževa te je rad tih kosilicavrlo miran i tih. Srednja linearna brzina oštrice noža iznosi 2,5 do 3,5 m/s, no potrebnasnaga za pogon im je nešto veća i iznosi 2,5 kW/m zahvata.

Slika 9.4. Kosilica s dva oscilirajuća noža (Rasant Aebi)

9. 3 ROTACIJSKE KOSILICE

Rotacijske kosilice najčešće se izrađuju u dvije izvedbe: s bubnjem (s gornjimpogonom) i s tanjurima (s donjim pogonom). Rotirajući tanjuri ili bubnjevi rade bezproturežućih pločica, a za dobro rezanje potrebna je obodna brzina noževa 60 - 80 m/s. Prvaizvedba ima dva ili više bubnjeva koji rotiraju oko vertikalne osi. U donjem dijelu bubnjapričvršćeni su noževi koji rotiraju zajedno s bubnjem. Visina košnje podešava semeđusobnim razmakom klizne ploče i noževa. U odnosu na oscilirajuće kosilice manje suosjetljive na zastoje u radu zbog kamenja i drugih prepreka. Veća masa kosilice omogućujesamo prednje i stražnje priključenje na traktor. Novije izvedbe zahtjevaju pogonsku snaguod min. 7 kW/m radnog zahvata.

Rotacijske kosilice s tanjurima posjeduju rotirajuće ploče s noževima, a pogondobivaju preko zupčaničkoga prijenosa smještenog u nosećem kućištu ispod tanjura. Nemazagušenja i dobro režu kod brzina od 12 km/h, imaju manju masu pa novije izvedbe tražepogonsku snagu od min. 6 kW/m radnog zahvata. Kod obje izvedbe zbog velike obodnebrzine bubnjeva/tanjura s noževima postoji opasnost od odbačenoga kamenja pa kosilicemoraju imati odgovarajuću zaštitu.



198

Slika 9.5. Prednja nošena rotacijska kosilica s bubnjevima (Claas)

Slika 9.6. Stražnja nošena rotacijska kosilica s tanjurima (Pöttinger)

Slika 9.7. Agregatiranje traktora s diskosnim kosilicama (Pöttinger)



199

Košnja livade s prednjom i jednom ili dvije bočne kose omogućava veliki učinak.

Je li to važno? Da, jer se spremanje sijena, posebice lucerne, treba obaviti u kratkomevremenskome roku, kako ne bi pokislo. Ukoliko sijeno jedanput pokisne, gubitak hraniva jeod 5 do 10%.

9. 4 GNJEČILICE (KONDICIONERI)

Gnječilice s valjcima i lomilice s prstima za mehaničko tretiranje pokošenihbiljaka koriste se za prisilno istiskivanje kapilarne vode iz unutrašnjosti biljke na površinu ina taj način ubrzava sušenje. Za taj posao koriste se gnječilice s glatkim ili rebrastimvaljcima, odnosno lomilice s metalnim prstima ili prstima od sintetičkoga materijala. Takvi

uređaji upotrebljavaju se u agregatu s kosilicom. Obodna brzina valjaka treba biti veća odlinearne brzine kretanja kose, kako bi se spriječilo zagušenje i da se zgnječena masa odbaciiza kombiniranog agregata i djelomično raširi. Uporaba kombiniranih strojeva za košnju,kosilica + gnječilica ili lomilica u jednome prohodu zahtjeva dodatno najmanje 10 do 15kW snage motora više u odnosu na korištenja samo kosilice. Glavne prednosti uporabenavedenih strojeva:

-

u usporedbi s uobičajenim postupcima, skraćuje se vrijeme sušenja u polju za30% i više;

- smanjuju se gubici trušenja lišća;-

bolje se sačuva hranidbena vrijednost i prirodna boja krme,

Slika 9.8. Rotacijska kosilica s gnječilicama s valjcima

Slika 9.9.a. Princip rada kondicionera (lomilice) s prstima na rotacijskoj kosilici



200

Slika 9.9.b. Rotacijska kosilica + lomilica s metalnim prstima (lijevo)i od sintetičkoga materijala (desno)

Slika 9.10. Utjecaj lomilice i gnječilice (kondicioneri) na proces sušenja krme u polju

Korištenjem kosilice s kondicionerom ubrzava se sušenje krme u polju pa se uranim večernjim satima (oko 17 h) dobiva oko 48% suhe mase, a košnjom bez kondicioneradobiva se oko 32% suhe mase.

9. 5 STROJEVI ZA SUŠENJE I SKUPLJANJE KRME U POLJU

U postupku sušenja i spremanja sijena u polju neophodno je odabrati priključkekoji će za određene klimate voluminoznu krmu najbrže prosušiti i sa što manje gubitkahranjiva istu uskladištiti. Najjeftinije je ako se krma suši u polju do skladišne vlage (18-20%), ali takvu metodu spremanja lucerne mogu pratiti veliki gubici. U povoljnim uvjetimagubitak hranjivih tvari može biti do 19%, a u nepovoljnim do 63%. Od ukupnih gubitakahranjivih tvari najizraženiji gubitak od 5 do 40% nastaje mrvljenjem i otpadanjem lišća. Taj je gubitak posljedica rada strojeva pri okretanju i prigrtanju lucerne u polju i nazočan je odtrenutka kada sijeno sadrži manje od 35-40% vode pa sve dok se u krmi sadržaj vlage snizi



201

ispod 20%. Za raširivanje, natresanje i okretanje pokošene mase upotrebljavaju se grabljekoje se nazivaju natresači i okretači sijena.

Rotacijski okretač-rastresač ima dva ili više rotora sa zupcima, odnosno vilamakoje se u parovima okreću u suprotnim smjerovima, pogon dobiva od priključnog vratila(PV) traktora. Rotori sa zupcima nagnuti su naprijed pa se krma vrlo kratko povlači po tlu iodmah zatim odbacuje unazad. Ako se krmu želi rastresti kut nagiba rotora treba biti manji,i suprotno, veći pri okretanju mase. Svaki rotor podupire pneumatski kotač, aprilagođavanje podlozi omogućuje zglobni okvir.

Slika 9.11. Rotacijski okretač-rastresač (SIP)

Slika 9.12. Rotacijski okretač-prigrtač (Deutz Fahr)

Rotacijski okretač-prigrtač s elastičnim zupcima (prstima) s pogonom od PVtraktora kvalitetno obavlja operacije rastresanja, okretanja i prigrtanja krme.



202

Slika 9.13. Prigrtanje provenute mase u zboj s rotacijskim grabljamakoje mogu obavljati samo na slici prikazanu operaciju (Claas)

Grablje s beskrajnom trakom i prstima imaju dva remena od gume ili sintetičkogamaterijala koji rotiraju poprečno u odnosu na smjer rada. Položaj potpornih kotača grabljiomogućava okretanje i rastresanje mase, a s bočno smještenom zavjesom vrši se prigrtanje iostvaruje se rahli i dobro oblikovani zboj (Slika 9.14.). Ograničen radni zahvat i brzinamanjkavosti su tih grablji.

Slika 9.14. Grablje s beskrajnom trakom s elastičnim zupcima (prstima)

Zvjezdaste (tzv. sunce) grablje imaju koso postavljene zvjezdaste kotače sazupcima, koji se okreću zahvaljujući djelovanju rezultante sila pri kretanju agregata ipomicanja sijena u odnosu na tlo. Znači, zvijezde s elastičnim prstima ostvaruju neposrednipogon od tla, a ne od PV traktora. O promjeni kuta zvijezda u odnosu na smjer rada ovisinačin rada grablji. Kada je kut manji, grabljama se sijeno rastresa i preokreće, a ako je veći,tada se krma skuplja u zbojeve. Te se grablje koriste uglavnom za prigrtanje potpunorazastrtoga sijena.



203

Slika 9.15. Nošene zvjezdaste grablje

9. 6 PREŠE

Prešama se u jednom prohodu sijeno skuplja i preša u bale koje se prebacuju utransportne prikolice ili ostaju u polju. U odnosu na rasutu krmu, sijeno u balama pogodnije je za manipulaciju i zauzima manji prostor. Najčešće se koriste visokotlačne preše za male ivelike četvrtaste bale te preše (rotobaleri) za valjčaste bale.

9.6.1 Preše za četvrtaste bale

Preše za male četvrtaste bale služe za prešanje krme u praktične male bale, koje sepretovaruju, pretežno ručno ili rjeđe utovaruju u prikolicu utovaračima različitih izvedbi.

Najčešće dimenzije malih bala su 50 cm (širina), 30-35 cm (visina) i 50-100 cm (dužina).Krmnu masu zahvaća i diže pick-up uređaj s bubnjem, dodaje transportnom uređaju upoprečnome kanalu iz kojeg masa odlazi u uzdužni kanal za prešanje, oblikovanje i vezanjebale.

Slika 9.16. Visokotlačna preša za male četvrtaste bale (John Deere)



204

Na velikim gospodarstvima klasične visokotlačne preše za male bale zamijenile su

velike vučene preše u kojima se oblikuju bale, čije su dimenzije usklađene s dimenzijamatransportnoga sredstva. Širina i visina bala kod nekih su preša iste (80 x 80 cm), a koddrugih različite (120 x 70 cm). Dužina bala može biti od 60 cm (za sjenažu) do 220-240 cm(za slamu). Kod takvih preša prešanje je u pravcu rada, a vezanje bala obavljaju četiri ilišest vezača.

Slika 9.17. Prešanje slame prešom za velike četvrtaste bale (Greenland/Vicon)

Slika 9.18. Ubacivanje malih četvrtastih bala (Deutz Fahr)



205

9.6.2 Preše za valjčaste bale

Stroj je namjenjen za prešanje trava, sijena i slame u valjčaste bale. Preše zavaljčaste bale ili rotobaleri rade po načelu namotavanja i istovremenoga prešanja krme uokomitome smjeru. Skupljački ili pick-up uređaj podiže krmu s tla i uvodi je u tlačnukomoru preše.

U primjeni su dvije izvedbe:

- s elastičnom tlačnom komorom i- s tlačnom komorom stalnog oblika.

Kod prve izvedbe pick-up uvodi krmu izravno do rotirajućih tlačnih traka, koje ses povećanjem mase šire i tvore sve veću tlačnu komoru. Tako formiranu balu karakterizira jednolična gustoća. Moguće je mijenjati konačni promjer bale.

U preši s komorom stalnog oblika ista od početka namatanja bale zadržavadimenzije gotove bale. Konačni promjer bale nije moguće mijenjati, a zbijenost, odnosnogustoća bale povećava se kako se komora puni. Takvim načinom rada nastaje mekana i lakoprozračna jezgra s vrlo gustim i zbijenim vanjskim plaštem, koji balu štiti od oborina.Kontrola zbijenosti očitava se na ugrađenome manometru.

Zbog rotirajućega načina rada, preše za valjčaste bale imaju vrlo veliki kapacitetuvlačenja krmne mase, koje se prekida samo za vrijeme vezanja (omatanja) bale. Naime,stroj se zaustavlja, rotira samo bala i u vremenu od oko 1 minute bala će biti 12-15 putaomotana vezivom. Na nekim prešama bale se omotavaju 2,5 puta s mrežastom folijom.

Slika 9.19. Shema rada preše za valjčaste bale s elastičnom komorom(lijevo - Claas, desno - Vicon)



206

Slika 9.20. Preša za valjčaste bale s elastičnom komorom (John Deere)

Preša se sastoji od sakupljačkog (pick-up) uređaja maloga promjera, koji opružnimzupcima skuplja biljnu masu s tla i ubacuje je u kratki transportni kanal. U njemu mogu bitinoževi za usitnjavanje biljne mase koja zatim ulazi u tlačnu komoru. Prednji dio komoreopremljen je profiliranim valjcima, a na stražnjem dijelu stroja pomična su vrata. Kada jebala oblikovana i omotana pomična vrata se podižu i bala iz radne komore pada na tlo.Ukoliko se dogodi začepljenje u radu, kod nekih preša moguće je uključiti potpunosuprotno okretanje sekcija noževa (ako ih ima) i za nekoliko sekundi nastaviti s radom.Kod nekih preša svaki je nož pojedinačno osiguran oprugom i u slučaju nailaska na stranipredmet jednostavno se uvlači u kućište. Vezanje bale može se izvesti vezivom ili mrežnomfolijom, koja povećava zaštitu bale za oko 15%, budući da mreža prelazi preko rubova bale.U današnje moderno izvedene preše stane i do šest rola veziva i dvije do tri role mreže.Promjer bale i vezanje lako se mogu podešavati i kontrolirati iz kabine traktora.

Poznati proizvođači preša za valjkaste bale na svoje preše ugrađuju elektronskeuređaje kojima osiguravaju potpuni nadzor nad prešanjem, a na velikom LCD zaslonudobiva se jasna i pregledna slika o formiranju bale.



207

Slika 9.21. Preša za valjčaste bale s tlačnom komorom stalnog oblika (Claas)

Slika 9.22. Shema rada preše za valjčaste bale (Sipma)

Slika 9.23. Valjčaste bale od slame, sijena i sjenaže



208

Slika 9.24. Valjčasta bala omotana mrežastom folijom (Fendt)

Slika 9.25. Vezivo i mrežna folija

Slika 9.26. Monitor



209

A – uključenje/isključenje rada noževa i uključenje funkcije povrata maseB – vezanje bala vezivom ili mrežom, podešavanje broja namotaja, ručno podešavanje

ciklusa vezanja. Postupak vezanja u potpunosti se kontrolira iz kabine.C – Komforan LCD pokazivač za nadgledanje formiranja bala i njihovo ispravno

oblikovanjeD – Radni pokazivači (zbijenosti i veličina bale, početka vezanja, izbacivanja bale,

otvorenosti vrata preše, isključenosti MaxiCut noževa, greške pri vezanju, brojačabala).

9. 7 VENTILATORSKA SUŠARA

Najraširenija i najjeftinija je metoda višednevnoga sušenja lucerne, djeteline itravno-djetelinskih smjesa u polju do skladišne vlage od 18-20%. Uspješnost sušenjaprvenstveno ovisi o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. Ako polusuho sijeno lucerne jednom ili dvaput pokisne, javljaju se visoki gubici lišća i hranjivih tvari, a zbog dodatnihokretanja i prigrtanja sijena troši se i veća količina goriva.

Dosušivanje provenute krme provjetravanjem u ventilatorskoj sušari postupak je ukojem se koristi prirodni ili predgrijani zrak. Ako se dosušuje sijeno s 30 - 35% vlage,prirodni zrak se indirektnim načinom zagrijava za 5- 12ºC i zatim upuhava u kanal sušare.Profilirani četvrtasti kanal od drveta podignut 15 – 30 cm od tla kraći je za oko 1 – 1,5 m odsušare. Obostrano bočno od kanala postavljaju se drvene rešetke, koje su, također,podignute od tla. Na čelu sušare nalazi se zid u kojem je aksijalni, rjeđe radijalni ventilator.

U ventilatorskim sušarama uglavnom se dosušuje lucerna u balama, vrlo rijetko rinfuza.

Slika 9.27. Ventilatorska sušara s aksijalnim ventilatorom u zidu i pokretnimtermogenom (Schwarting) za zagrijavanje prirodnoga zraka



210

9. 8 SJENOTORANJ

Samoutovarna prikolica nezaobilazan je stroj pri spremanju lucerne u vertikalnojsušari ili sjenotornju. Ispred prednjega kraja jednoosovinske samoutovarne prikolicesmješten je skupljački uređaj, koji skuplja i podiže provenutu krmu iz zboja i usmjerujeprema uređaju za prijenos krme, a taj otprema u utovarni prostor. Unutar transportnogakanala može biti postavljen uređaj za rezanje krme. Uključenjem lančanoga transportera nadnu utovarnoga prostora moguće je nagomilanu krmu potisnuti prema stražnjoj straniprikolice i obaviti njeno pražnjenje.

Slika 9.28. Rotacijska kosilica i samoutovarna prikolica

Ako postoji potreba za svježom krmom na prednji hidralični podizni uređajtraktora priključuje se kosilica pa će pick-up uređaj u tome slučaju podizati zelenu, umjestoprovenutu krmu.

a c b

Slika 9.29. Sjenotoranj ili vertikalna sušara za sijeno (Schwarting)



211

Punjenje sjenotornja obavlja se pomoću pneumatskoga transportera. Sijeno se

kružnim raspodjeljivačem ravnomjerno raspoređuje oko centralnoga stupa, koji diže valjakistovremeno s punjenjem sušare i na taj način oblikuje šupljinu za prolaz zagrijanoga zrakau postupku sušenja, odnosno za provjetravanje krme prirodnim zrakom (a). Pri sušenjuvlažnijega sijena u sjenotornju se koristi odgovarajući termogen, u kojem sagorijeva lakoplinsko ulje, pri čemu se dobiva zrak topline 60 - 70ºC. Zagrijani zrak se zatim miješa sokolnim zrakom, kako bi se dobio zrak manje topline (oko 35ºC), upuhava u sjenotoranj ukojem na sebe veže vlagu u plinovitome stanju i izlazi kroz perforirano oplošje iz sušare(b). Uređaj za pražnjenje ravnomjerno grabi sijeno s gornje površine i baca ga u centralnušupljinu (c). Na dnu šupljine može se montirati transporter ili, umjesto njega, odgovaraju ćetransportno sredstvo.

Sjenotoranj visine 12,75 m i promjera 10 m ima zapreminu od 1000 m3, odnosno unjega stane oko 14 vagona sijena. Sušenje sa zagrijanim zrakom preporuča se kada jerelativna zraka veća od 70%, a troškovi sušenja nešto su viši od troškova kada se sušiprirodnim zrakom.

9. 9 SUŠENJE VALJČASTIH BALA

Sušenje valjčastih bala u postrojenju Clim.Air.50 novijeg je datuma i gotovo jenepoznato u Hrvatskoj. Postrojenje čine tzv. moduli za 8 bala, sustav kanala za prolaz zrakai termogen. Vrlo učinkovito sušenje složenih valjčastih bala osigurava se prolaskomprirodnog ili zagrijanoga zraka kroz jedan vertikalni centralni kanal te po jednog donjeg i

gornjeg kanala. Sušenje bala sijena s vlagom 25 do 30 % obavlja se u kratkome vremenu i sminimalnim utroškom energije. Ako krmna masa ima vlagu 35 do 40 %, sušenje traje 20 do30 sati, a ukoliko se u modulu dosušuje krma s visokom vlagom od 45 do 50 % sušenjetraje 48 i više sati. Osušena masa sadrži veliki udjel lista, ima visoki sadržaj proteina i nemapljesni.

Za sušenje 8 valjčastih bala u jednome modulu pri temparaturi prirodnoga zraka od 15ºCkoristi se ventilator kapaciteta 12.800 m3 /h, elektromotor snage 5 kW i termogen kojiproizvodi oko 17.200 kJ/h (72.000 kcal/h). Pri uporabi simetričnoga postrojenja, u kojem jetermogen između dva modula, za sušenje napr. 16 bala ugrađeni ventilator ima kapacitet25.600 m3 /h, elektromotor snagu 11 kW, a termogen proizvodi 34.400 kJ/h (144.000kcal/h).



212

Slika 9.30. Dosušivanje valjčastih bala prirodnim i zagrijanim zrakom (Clim.Air)

Slika 9.31. Tehnički sustav za sušenje valjčastih bala (Clim.Air)

Slika 9.32. Shema cirkulacije zraka za sušenje valjčastih bala (Clim.Air)



213

ClimAir sustav sušenja s dvostrukim protokom zraka karakterizira:- brza montaža uređaja;- obavljanje košnje kada zelena masa sadrži najvišu proteinsku vrijednost;- smanjen broj radnih operacija – manji gubitak lisne mase;- baliranje zelene krme s vlagom 45-55%;- dosušivanjem krme na vlagu 12-15% izbjegava se razvoj gljivičnih bolesti;- spremanje krme neovisno o vremenskim uvjetima i manje izlaganje ultra violentnimzrakama i

- velika neovisnost o vremenskim uvjetima i mogućnost košnje nakon dva pretežitosunčana dana.

9. 10 DEHIDRACIJA LUCERNE

Spremanje lucerne u polupokretnom dehidratoru karakterizira izostavljanje fazesušenja u polju, znatan utrošak energije (tekućega goriva) u dehidraciji i dobivanjevisokokvalitetnoga proizvoda oblika briketa ili brašna vlažnosti 12,5%. Proces spremanjazapočinje radom samokretnoga krmnoga kombajna koji lucernu kosi, sjecka i ubacuje usamoistovarnu prikolicu. Isjeckana krma odlaže se u dozator iz kojeg odlazi u bubanjsušare. U rotirajućem bubnju na temparaturi od 700 do 1000ºC, lucerna gubi vlagu i izlaziiz njega u obliku lucerninoga brašna ili briketa, ukoliko prolazi kroz prešu. Na potezu dotransportne prikolice dehidrirana masa prolazi kroz instrument za utvrđenje trenutne vlage ikosi transporter u kojem se dodatno hladi.

Slika 9.33. Polupokretni dehidrator (Claas)



214

Slika 9.34. Shema tehničkog sustava za dehidraciju

1 – Samoutovarna prikolica,2 – spremnik za prihvat krme,3 – transporter na prednjem dijelu spremnika krme,4 – dozirni transporter,5 – pužnica za ulaganje krme u bubanj,6 – ventilator,

7 – grijač,8 – diesel motor,9 – komora miješanja,

10 – bubanj,11 – separator,12 – preša briketa,13 – vodilica briketa,14 – transporter/spremnik s uređajem za hlađenje briketa,15 – cisterna goriva lakoga plinskog ulja.

9. 11 SPREMANJE KRME U AG-BAG CRIJEVA

Spremanje lucerne, ali i cijele stabljike ječma, smjese žitarica i grahorica,visokovlažnoga zrna, npr. krmnoga ječma, svih varijanti siliranja kukuruza-prekrupljenogazrna, prekrupljenoga klipa s komušinom, kukuruzne biljke košene ispod klipa te sjećkane ignječene prolaskom kroz silažni kombajn, pivskoga tropa procijeđeni repini rezanci i druginusproizvodi prehrambene industrije mogu se uskladištiti u fleksibilno crijevo uporabomAG-BAG preše. Kapacitet punjenja crijeva prešom G-7000 je preko 100 t/h pa se za dvijesmjene mogu napuniti npr. tri crijeva promjera 2,7 ili 3,0 m i neto duljine 70 m. Zaunošenje u obrok silaža je spremna već za 20 dana, a može se bez gubitaka čuvati višegodina.



215

Slika 9.35. Preša AG-BAG s vlastitim pogonskim motorom snage 426 kW (580 KS)

Slika 9.36. AG-BAG 6000 preša i crijevo promjera 2,44 m (8 stopa) napunjeno krmom.



216

Za pogon preše G6060 potrebna je snaga od 59 do 88 kW (80 - 120 KS), a 129 kW (175KS) za G7000. Obje preše su premjestive i pogone se traktorom. Za polaganje AG-BAGcrijeva poželjna je betonska ili asfaltna podloga, ali nije neophodna.

Slika 9.37. AG-BAG preša G6060 i G7000

Prednosti tog načina spremanja krme:

-

manji utrošak kapitala po toni silaže i manji rizik ulaganja kapitala, jer jekraće vrijeme korištenja u usporedbi s čvrstim objektima-

visoki radni učinak i sigurnost ulaganja- visoka prilagodljivost s obzirom na proizvode koji se siliraju, mjesto siliranja i

vremenske uvjete kod punjenja i pražnjenja-

niski gubici kroz otklanjanje/isključivanje zraka odmah pri punjenju. Nemabočnih ni površinskih gubitaka

- mali gubici naknadnim vrenjem jer je mala površina reza-

pouzdano konzerviranje specijalnih proizvoda kao što su prešani repinirezanci, CCM (Corn-Cob mix = prekrupljeno zrno i oklasak kukuruza),prekrupljeni klip kukuruza s komušinom

-

prikladno za pojedinačna veća gospodarstva i za poduzetničke usluge- bezopasno za okolinu.

Navedene prednosti vrijede ukoliko se organizira dovoljno posla za taj postupakspremanja silaža, a trajnost stroja može biti oko 10 godina.



217

10. KRMNI-SILAŽNI KOMBAJN

Krmni kombajn je centralni stroj u lancu spremanja sjeckane-usitnjene, tzv. ”kratke” krme.Naime, lanac spremanja sjeckane ”kratke” krme je moguće u cijelosti ”mehanizirati” odskladištenja, izuzimanja i raspodjele mehanički sjeckane-usitnjene krme, te je stoga i vrloproširen u ”praksi”.

Tablica 10.1. Povoljna-potrebna duljina sječke za postupak siliranja(Izvor 28, Schön H. et al, 1998))

Vrsta usjeva Teorijskaduljina sječke

mm

Prosječnaduljina sječke

mm

Udiodulje sječke

Načinpripreme

Provenuta trava (35%H2O)

6-9 20-30 <20%>50 mm

Kukuruz za silažu 4-8 6-20 0%>40mm

mehaničkognječenje

zrnaPrekrupa (oklasak,

komušina, zrno)1 -LKS 2-4 <5 - bubanj s

noževimaCijela biljka kukuruza –

GPS2 2-4 <5 -

1 Lieschkolbenschrotsilage-LKS, CCM (Corn Cob Mix)2 Ganzpflanzensilage-GPS, Whole Crop Silage, Integral Plant

KRMNI KOMBAJN S EGZAKTNOM DULJINOM SJEČKE

Taj tip kombajna dominira tržištem strojeva za spremanje sjeckane ”kratke” krme jer prijesvega ispunjava osnovne tehnološke zahtjeve:

• egzaktna duljina sječke (promjenjiva shodno zahtjevima tehnologije spremanja),• čistoća krme izuzetno dobra,• visok kapacitet i učinak, 25 - ≥150 Mg h-1.• izvedbe shodno potrebama gospodarstva [nošeni, vučeni (manji kapacitet) i

samokretni (veći kapacitet)].

Princip rada egzaktnoga kombajna (Slika 10.1.) je sljedeći: redni berački uređaj privodistabljike s klipovima kukuruza za silažu te ih prosljeđuje do uvlačne pužnice i dalje dokombinacije uvlačno-tlačnih glatkih i zupčastih valjaka. Valjci tu masu lome, stlačuju iotpremaju do sječkare. Sječkara dopremljenu masu sjecka na podešenu duljinu sječke, a

potom isjeckana masa prolazi kroz uređaj za gnječenje-drobljenje zrna. Nakon prolaza krozuređaj za gnječenje zrna, isjeckanu masu prihvaća i prosljeđuje prema provodnoj cijevi tzv.ubrzivač. Provodnom cijevi masa je zračnom strujom koju stvara ubrzivač transportirana uprikolicu za sječku. Uređaj za sjeckanje (sječkara) postoji u dvije izvedbe:

• sječkara s noževima na kolu, tzv. aksijalna sječkara (masa ulazi u sječkarusmjerom osi sječkare (Slika 10.2.),



218

• sječkara s noževima na bubnju, tzv. radijalna sječkara (masa ulazi u sječkarusmjerom polumjera-radijusa sječkare (Slika 10.3.)

Slika 10.1. Tok mase kroz krmni kombajn (Izvor 28, Schön H. et al, 1998),Izvor 43, John Deere, Moline, Illinois, SAD)

Teorijsku duljinu sječke može se izračunati osnovom sljedećeg izraza:

lt =v × 60

nm × ns

[mm] (1)

v- brzina ulaza mase [m s-1]nm- broj noževa sječkare [kom]ns- frekvencija vrtnje sječkare [min-1]

Teorijska duljina sječke podesiva je u rasponu vrijednosti lt = 2-20 mm i to:

•

promjenom broja noževa,•

promjenom frekvencije vrtnje sječkare,• promjenom brzine ulaza mase



219

Slika 10.2. Aksijalna sječkara Slika 10.3. Radijalna sječkara(Izvor 28, Schön H. et al, 1998))

Osnovni radni element aksijalne sječkare je čelična ploča promjera φ = 700-1200 mm, nakoju je s prednje strane pričvršćeno 6-12 noževa, a na strani nasuprot noževa pričvršćena sulopatice-krilca koja stvaraju dodatnu zračnu struju za transport sjeckane mase krozusmjerivački kanal. Frekvencija vrtnje ploče je n= 550-1450 min-1.

Radijalnu sječkaru čini vodoravno postavljeni bubanj s noževima, promjera φ = 600-800mm i širine š= 540-900 mm. Na bubanj je pričvršćeno do 12 noževa duljine bubnja ili do56 segmentiranih noževa. Frekvencija vrtnje bubnja je n= 800-1600 min-1. Tim tipomsječkare može se varirati duljina sječke uz nepromijenjen kapacitet ili varirati kapacitet uznepromijenjenu duljinu sječke.

Današnju generaciju krmnih kombajna s bubnjem karakteriziraju tri načina postavljanjanoževa (Slika 10.4.) i dva načina zaštite od čvrstih opstrukcija (prvenstveno kamenje) štoprikazuje Slika 10.5.

Slika 10.4. Način postave noževa na radijalnu sječkaru(Izvor 28, Schön H. et al, 1998))



220

Slika 10.5. Sustavi zaštite sječkare od oštećenja (Izvor 28, Schön H. et al, 1998))

Bubanj s koso postavljenim noževima- energetski štedljiv, dobra kvaliteta reza, laganaizmjena noževa.

Bubanj s noževima u V- energetski štedljiv, dobra kvaliteta reza, jednakomjeran rasporedkrme, manje postrano trenje o kučište.

Bubanj sa segmentiranim noževima- brza i lagana izmjena noževa, veći udio ”dulje”sječke.

Standardna oprema svakoga krmnoga kombajna je i uređaj za zaštitu sječkare od čvrstih imetalnih opstrukcija-predmeta (Slika 10.5). Na tržištu su prisutne dvije izvedbe: mehaničkai elektronička.

Mehanička-manje opstrukcije zupci će uvlačnih valjaka ”uhvatiti”; opstrukcije većhdimenzija mogu se zaglaviti i blokirati sustav dopreme krme; sigurnosni vijci-osigurači i

spojke štite sječkaru od oštećenja; niska cijena.

Elektronička-u sakupljački uređaj (pickup) ugrađen je elektromagnetski detektor metala;sve metalne opstrukcije detektira i odstranjuje; u stotinki sekunde isključuje sustav zauvlaćenje krme.

Ubiranje kukuruza za siliranje s visokim sadržajem suhe tvari ST > 40%, osim sjeckanjastabljike i oklaska, iziskuje i gnječenje-drobljenje zrna, zbog poboljšanja postupkaspravljanja silaže, odnosno njegove probavljivosti. Stoga se u kombajne s egzaktnomduljinom sječke ugrađuju posebni uređaji za gnječenje zrna (corn cracker, kernal processor,unicracker) (Slika 10.6.). Kukuruz za silažu s 28% suhe tvari nezgnječena zrna mogu uishrani goveda mogu prouzročiti gubitke u raponu 50-200 € ha-1. Kod siliranja cijele biljke(GPS, WCS) isto je vrlo bitno osigurati dobro gnječenje-drobljenje zrna i njihovo odvajanje

od klipova i dijelova stabljike. Slika 10.6. prikazuje četiri izvedbe sustava za gnječenje-usitnjavanje zrna koji se ugrađuju u današnju generaciju krmnih kombajna.



221

Slika 10.6. Sustavi drobljenja-gnječenja zrna kukuruza za silažu(Izvor 28, Schön H. et al, 1998))

Narebrana ploč a-kratka- ugrađuje se u krmne kombajne manjega kapaciteta; krmnikombajni velikoga kapaciteta opremljeni su tzv. narebranim podom-dnom; zrna kukuruz

taru se o rebra te kratke ploče; kod ploče s noževima čelični češljasti nastavak pojačavadrobljenje zrna; tehnički manje zahtjevna kod nižih snaga; do 30% ST zadovoljavajućedrobljenje.

Zupč asti valjci - razmak valjaka podesiv u rasponu 0-25 mm; frekvencija vrtnje pojačavaefekt gnječenja-drobljenja; dobar učin-efekt i pri visokome sadržaju suhe tvari; visokacijena sustava (5000 – 7000 €) i energetski zahtjevi; standardna oprema krmnih kombajnavisokoga kapaciteta.

Valjci s nazubljenim ploč ama – zrna gnječe i drobe nazubljene ploče na valjcima;

Ploč a s 20-24 noža – noževi bubnja u toj izvedbi imaju dvojaku funkciju 1. sjeckaju-usitnjuju krmu i 2. trljaju-ribaju zrna o rebrasti pod kučišta.

Univerzalni krmni kombajn namjenjen je ubiranju različitih tipova krme (lucerna, silažacijelog usjeva-biljke, kukuruzna prekrupa-LKS, kukuruz za silažu) pa, stoga, mora bitiopremljen i odgovarajućim žetvenim uređajima-headerima. Dakle, hederi za univerzalnikrmni kombajn mogu biti sljedećih izvedbi (Slika 10.7.):

• sakupljački ili pickup, za pokošenu krmu iz zbojeva, radni zahvat Br = 2,1-4,5 m• žetveni uređaj za nisku svježu krmu s rotacijskim ili oscilacijskim noževima Br

=3,3 m• žitni žetveni uređaj za ubiranje cijele biljke (GPS) Br = 4,2 m



222

•

redni za kukuruz s rotacijskim ili oscilacijskim noževima Br = 4-8 redova (3,0-6,0m)

•

kombinirani 2 reda ubiranje klipa-4 reda košnja cijele biljke•

redni za ubiranje klipa Br = 6 redova (4,5 m)• redni s ozubljenim rotorima Br = 3,0-6,0 m

Slika 10.7. Izvedbe žetveno-beračkih uređaja (Izvor 28, Schön H. et al, 1998))

Tablica 10.2. Tehnički podaci samokretnih krmnih kombajna najviše klase(Izvor 15, Čuljat, M., Barčić J. (1997), Izvor 3, Anonim. (1998-2008)

Opis Mjera Claas John Deere Krone NewHolland

Model Jaguar 980 7850LC Big X 1000 FR 9090Motor tip-snaga-zapremina

kW/KSdm3

MB2xOM460LA611/8302 x 12.8

Cum.QSX15508/690

15

MB2xOM460LA750/10202 x 12,8

Iv.V8vector824/1121

20Transmisija Hidrostat. Hidrostat. Hidrostat. Hidrostat.Heder

-kukuruz-pickup-cijela biljka

Br.red.mmmm

6-8-103800 6-8-103000;4500 10-12-143000-3800 6-8-123788-5151

Uvl. kanal-broj valjaka

mmkom

7304

8304 6

8374

Bubanj-širina-promjer-broj noževa-frek. reza

mmmmkommin-1

750630

2x12; 2x1814400; 21600

810610

40-48-56

800600

28-4016800-24000

862700

2x12-1613600-



223

-duljina sječke mm 3-37 6-26;5-22;4-19

4,5-24; 3,5-17 181124-22

Procesor zrna mm 2-10 1-30 0,5-10Dimenzije-tr. duljina-duljina-tr. širina- visina

mmmmmmmm

6480

30005600

6620

3000-34506200

7600

34604000

6970

30003760

Masa kg 13180 12960 14900 14669Cijena € 359.527,00 409.987,50 358.772,00

MB-Mercedes-Benz, Cum.- Cummins, Iv.-Iveco

Univerzalni krmni kombajni proizvode se u sljedećim izvedbama (Slika 10.8.):

• vučeni (priključuje se o vučnu poteznicu traktora i giba se bočno od traktora, aprikolica za sječku se priključuje o kombajn). Ta izvedba neprikladna je zbogslabe manevrabilnosti ( velika ukupna duljine agregata),

•

bočno nošeni (prikolica se priključuje o traktor),• stražnji-nošeni (priključuje se o trozglobnu poteznicu, a u radu se traktor kreće

unatrag ili iziskuje posebnu izvedbu traktorskih komandi),•

samokretni (strojevi snage motora Pe=200 - 620 kW).

Slika 10.8. Podjela i osnovni tehnički podaci krmnih kombajna s egzaktnom sječkom(Izvor 28, Schön H. Et al (1998))



224

Utrošak energije krmnoga kombajna zavisi o sljedećim čimbenicima: vrsti usjeva i fazamazriobe, odnosno sadržaju suhe tvari (%ST), duljini sječke-reza, naoštrenosti noževasječkare, razmaku između noževa i protunoževa. Uobičajena duljina sječke za različiteusjeve su: kukuruz i ozime žitarice l= 6-9 mm, ljulj i ostale trave l= 20-30 mm - silaža isjenaža; lucerna l= 40-50 mm –dehidracija. Ukoliko su noževi sječkare u ”dobrom” stanju-naoštreni, utrošak energije je u rasponu cη = 2,0-3,0 kWh Mg-1, što prvenstveno zavisi ousjevu i duljini sječke. Zbirno uzevši, radni kapacitet krmnoga kombajna s egzaktnomduljinom sječke primarno je zavisan o raspoloživoj snazi ugrađenoga motora. Stoga se zaubiranje kukuruza za silažu jednorednim (1) i dvorednim (2) nošenim krmnim kombajnommože računati na kapacitet do 30 Mg h -1, za dvo-tro redni(2-3) vučeni i nošeni moguće jeračunati na kapacitet 35-45 Mg h-1, a 4-6-8 redni samokretni krmni kombajn može ostvaritikapacitet i do 140 Mg h-1. Dakle, kapacitet krmnoga kombajna moguće je ”grubo”

izračunati osnovom raspoložive snage motora kombajna ili traktora za vučenu i nošenuizvedbu na sljedeći način:

k =Pe × cη

ce

[Mg h-1] (2)

gdje je:

k- kapacitet kombajna [ t h-1]Pe- raspoloživa snaga motora [kW]cη- koeficijent iskorištenja snage 0,6-0,7ce- koeficijent energetske učinkovitosti [kW h Mg-1]

(Izvor 14, CIGR HANDBOOK (1999))

Naposljetku valja napomenuti da je ta računica valjana samo uz raspon brzine kretanjavr = 7-8 km h-1 za kombajne s frontalnim hederom, vr = 6-7 km h-1 za kombajne sasakupljačkim (Pick-up) hederom i vr = 6-7 km h-1 za kombajne s rednim hederom.

Slika 10.9. Kapacitet krmnoga kombajna u zavisnosti o pogonskoj snazi(Izvor 28, Schön H. et al, 1998))



225

11. UNIVERZALNI ŽITNI KOMBAJN

Žitni kombajn (combine prema američkom nazivu, combine harvester kažuEnglezi, Mähfrescher u Njemačkoj, moissonneuse-betteuse u Francuskoj i zernovojkombajnun u ruskom jeziku) je kombinirani (složeni) stroj koji istovremeno žanje, vrši ičisti žitarice u jednome prohodu. Prvi samokretni kombajn u svijetu proizveden je 1886. ikorišten je na farmi G. S. Bery (SAD). Kombajn je pogonio parni stroj, a gorivo je bilaslama. Zahvat kose bio je 6,7 m. Godine 1954. žitni kombajn adaptiran je za berbu irunjenje kukuruza.

Slika 11.1. Prvi samokretni kombajn u svijetu (SAD)

Tvornica poljoprivrednih strojeva Claas (Njemačka) 1931. godine započela je, a1933. godine prikazala svoja tri prototipa kombajna. Takva preteča kombajna sastojala se

od vezač

ice s vitlom velikoga promjera i vršalice. Sastavljeni stroj – kombajn vukao je iistovremeno davao pogon traktor snage motora 33 kW (45 KS).



226

Slika 11.2. Prototip vučenoga kombajna (Claas)

Slika 11.3. Shematski prikaz prototipa kombajna (Claas)

Izvedba prototipa kombajna sastojala se od kose i vršalice, koje je vukao i davaopogon traktor snage motora 33 kW (45 KS). S platforme kose, zahvata 2,1, m žitna je masa

odlazila na vršidbu, koja se sastojala od bubnja i podbubnja. Promjer bubnja iznosio je 450mm i imao je 6 letava. Nakon dva čišćenja na sitima zrno je uvrečavano, a slama se vezala iodlagala s lijeve strane stroja na tlo. Dužina toga prototipa kombajna iznosila je 4,2 m, aukupna širina 5,3 m (vršalica 3,2 m + 2,1 m kosa). Masa stroja iznosila je 2400 kg. Žetvu jeobavljalo dvoje ljudi: jedan čovjek na traktoru i jedan na vršalici, te jedan mlađi čovjek koji je služio kao ispomoć.



227

U Hrvatskoj je 1984. godine po licenci Deutz-Fahr započela proizvodnja kombajnau tvornici poljoprivrednih strojeva Županja. Godine 2005. domaću tvornicu kombajna uŽupanji preuzima korporacija SAME Deutz Fahr Group i postaje njen većinski vlasnik.

U drugoj polovici 20.st. žitni se kombajn razvija u univerzalni, koji žanje ili bere ivrši, osim strnih žitarica, i sve uljarice, kukuruz, sjeme trava, mahunjače i dr. Danas svestrojeve koji su razvijeni na konceptu univerzalnoga žitnoga kombajna možemosistematizirati u slijedeće grupe:

- žitni kombajn opremljen za žetvu strnih žitarica,- žitni kombajn adaptiran (prilagođen) za berbu i runjenje merkantilnoga

kukuruza ili za berbu i pripremu mješavine zrna i oklaska kukuruza (CCM =Corb Cob Mix),

-

žitni kombajn adaptiran za žetvu uljarica (uljane repice, suncokreta, soje i dr.),-

samokretni kombajn berač-komušač klipa kukuruza te prilagođena izvedba zaberbu klipova kukuruza šećerca,

- silažni kombajn za košnju, sjeckanje i utovar stočne krme,-

samokretni stroj za skupljanje i peletiranje sijena ili slame u polju,- kombajn za repu (rezanje lišća i glava, vađenje, čišćenje i utovar korjena),- kombajn za krumpir,-

kombajn za vađenje i čišćenje povrća,- kombajn za grožđe.

U razdoblju od 1985. do 1996. godine razvijeni su i prikazani kombajni JohnDeere serija 9000 (modeli i WTS, i CTS, i STS) Deutz-Fahr serije Topliner, Claas Mega218, John Deere «Z» serije, Claas Lexion 480 s tri poprečna i dva uzdužna bubnja

(propusna moć 19,4 kg/s žitne mase) te John Deere CTS s dva poprečna i dva uzdužnabubnja.Danas se žetva pšenice i ostalih žitarica kod nas obavlja u jednoj fazi, za razliku od

moguće višefazne žetve, kada se taj posao obavlja s najmanje dva stroja u nešto dužemvremenskom razdoblju, uz nekoliko ručnih operacija.

Pšenica dozrijeva uglavnom jednakomjerno, a samoosipanje je sortna osobina.Raž, također, dozrijeva jednolično, ali ima jače izraženo samoosipanje. Ječam dozrijeva jednakomjerno, sklon je samoosipanju i lomu klasnoga vretena. Zob dozrijeva nejednoličnoi među žitaricama najviše je sklona samoosipanju.

11. 1. Sustavi vršidbe

Prema načinu izdvajanja zrna, razlikujemo tri sustava vršidbe:- tangencijalni,-

aksijalni i- tangencijalno-aksijalni.Kod tangencijalnoga sustava vršidbe usjev se u tankome sloju dovodi između

bubnja i podbubnja. Izdvajanje zrna obavlja se na temelju udarnog opterećenja i sile trenjanastale zbog veće obodne brzine letava bubnja od brzine žitne mase. U vršidbenom uređaju,ovisno o veličini kuta obuhvaćanja oblovine-podbubnja, površini oblovine-podbubnja,obodnoj brzini bubnja, stanju usjeva (sadržaj vode u zrnu i slami, zakorovljenost, omjer



228

zrno-slama) i klimatskim uvjetima tijekom žetve odvoji-ovrši se i propadne kroz oblovinucca. 75 - 90% zrna. Preostala zrna izdvajaju se na slamotresu, koji protresa i transportiražitnu masu. Taj sustav vršidbe ima neke prednosti:

- vrlo nježno tretiranje slame,- smanjen udio kratke slame u pljevi,-

smanjen utrošak snage,- univerzalna primjena u svim vrstama žita,-

niska osjetljivost na varirajuće uvjete žetve,- vrlo niski gubici (max 2%, od čega 1% na hederu i 1% na ostalim radnim

organima).

Slika 11.4. Shema kombajna s tangencijalnim sustavom vršidbe i kaskadnimslamotresima (gore) i sa centralnim odjeljivanjem zrna od slame (dolje)

Slika 11.5. Tangencijalni sustav vršidbe s 8 bubnjeva i podbubnjeva za odvajanje (gore) itangencijalni sustav vršidbe i centrifugalni odvajač s jednim rotorom s oblovinom (dolje)



229

Kod aksijalnoga sustava vršidbe ulogu-funkciju vršidbenog aparata i slamotresapreuzima jedan ili dva rotora, potpuno okružena rešetkastom oblovinom (oblovina-podbubanj-košara). Usjev se unutar ovog uređaja giba spiralnom putanjom između rotora(bubnja) i oblovine. Zbog manje obodne brzine bubnja sloj žitne mase je deblji, razmakizmeđu bubnja i plašta je veći nego kod tangencijalnoga sustava vršidbe. Aksijalnivršidbeni uređaj manje oštećuje zrna, jer se vršidba-odvajanje zrna u većem dijelu obavljatrenjem, a manje udarnim opterećenjem letava bubnja. No, stoga ovaj sustav iziskuje većusnagu, a i jače usitnjava slamu. Aksijalni kombajni vrlo su pogodni za žetvu kukuruza isoje, a dobro su se pokazali i kod žetve žita u suhim uvjetima kod malog udjela slame.

Slika 11.6. Kombajn s jednim aksijalnim (gore) i s dva aksijalna bubnja (dolje)

Tangencijalno-aksijalni sustav vršidbe bez slamotresa prvi su put prikazani kodnas 1996. godine, i to s kombajnima Claas Lexion 480 i John Deere CTS. Ovi strojevi suprvi puta obavljali žetvu naših polja tek početkom 21. stoljeća.

Slika 11.7. Tangencijalno-aksijalni sustav vršidbe bez slamotresa(John Deere 9780i CTS)



230

Slika 11.8. Moderni kombajn opremljen CTS sustavom vršidbe (John Deere)

Vršalica kombajna CTS je kombinacija tangencijalnog i aksijalnog uređaja. Prvidio izvršaja obavlja se na tangencijalnom bubnju promjera 66 cm s 10 letvi i frekvencijomvrtnje n= 240-510 / 475-1030 o/min, odnosno obodnom brzinom vo= 8,3-17,6 / 16,4-35,6m/s. Drugi dio izvršaja i odvajanje od slame (separacija) odvija se u dva aksijalna cilindra ukojima suprotno rotiraju ozubljeni rotori (Cilinder Tine Separator). Ekscentričan položajrotora s lopaticama i zupcima unutar oblovine (Tine) smanjuje utrošak energije, što nijeslučaj kod aksijalnih cilindara. Rotori (moduli) duljine l= 3,4 m obavljaju prihvat dugeslame, odvajanje zrna iz te duge slame i izbacivanje duge slame iz kombajna. Zupci narotoru osiguravaju masu rastresitom, čime se izbjegava njeno namotavanje i zbijanje.

Tvrtka John Deere je u Bruchsalu (Njemačka) 2004. godine prvi puta predstavilanovu seriju tzv. i generacije kombajna, odnosno kombajne s tzv. inteligentnim načinomvršidbe. Prikazana je serija 9000, modeli: WTS (tangencijalni bubanj 660/1400 mm ili

660/1670 mm + 5 ili 6 slamotresa + roto rastresač

),CTS

(tangencijalni bubanj 660/1400mm + dva aksijalna rotora 454/502 mm, 3,4 m) i STS (aksijalni rotor 750/834 mm, 3130mm vršidba i odvajanje). Model iSTS je novo razvijeni kombajn za europske uvjete ukojima su ponekad i teške i vlažne žetve. Vršalicu čini jedan rotor, čiji prednji dio izvlačizrno iz klasa, a srednji i stražnji dio odvajaju zrno od slame i pljeve. Iznimnost togakombajna je duljina rotora 3,13 m i promjer na prednjem dijelu 750 mm, a na stražnjem834 m, te snaga motora od 360 kW (493 KS) i spremnik zrna od 11.000 litara.

Svi kombajni nosili su oznaku – i, što znači da je riječ o inteligentnimkombajnima. Jedinstvenim ih čini satelitska potpora automatskom upravljanju, kojakombajn precizno vodi po polju, na bazi unaprijed zadanih pokazatelja visine gubitaka,automatsko reguliranje protoka, dostatna snaga motora za stalno održavanje visokog učinkai dr. Ugrađeni novi «i» uređaji su:

-

automatsko upravljanje,

-

automatska regulacija protoka (pametna vršidba),- povećana snaga motora s rezervom pri pražnjenju spremnika,-

nova transmisija s povećanim okretnim momentom,- mjerač vlage zrna sa γ zrakama; uzima uzorak zrna na ulazu u spremnik

svakih 10 sekundi,- vanjske, nadzorne kamere s kolor monitorom u kabini za nadzor stražnje

strane kombajna i-

automatska spojnica za priključenje prikolice žetvenog uređaja.



231

Osim 7 navedenih uređaja, dodane su i slijedeće nove «i» mogućnosti:

- egzaktno vođenje uređaja za košnju, koji ostvaruje čisti rez i kod poleglogusjeva,

- podešavanje visine reza tijekom rada, što je idealno npr. kod žetve graška igustih nagnutih žitarica, čime se, u takvim uvjetima, povećava učinak do 30%,

- pogon kose epicikličnim zupčanicima osigurava ravno kretanje bez vibracija iomogućava višu frekvenciju rezanja nego raniji teturajući pogon,

- prsti kose potpuno obuhvaćaju noževe pa nema zagušenja i rezanje je čisto,- žetveni se stol razvlači u tri pozicije, od 545 do 715 mm,-

pužnica velikog promjera s prstima po cijelom zahvatu jamči kontinuiraniprotok mase, i

-

povrat mase u slučaju zagušenja sa 74 kW (100 KS), pri čemu se i vitlo okrećeu suprotnom smjeru. Može se brže žeti i u otežanim uvjetima, jer se zagušenjeotklanja brzo i bez fizičkog angažmana rukovatelja.

Slika 11.9. Kombajn sa sustavom vršidbe CTS

11. 2. Izvedbe žitnih kombajna

Žitni kombajni mogu se, s obzirom na razlike u izvedbi, sistematizirati prema:a) pogonu i vuči (samokretni s vlastitim motorom; vučeni traktorom)b) kapacitetu ili propusnoj moćic)

položaju žetvenog uređaja (čeoni-frontalni i bočni-lateralni )d) položaju motora (donji i gornji)e)

izvedbi vršidbenog uređaja (tangencijalni i aksijalni)f)

izvedbi slamotresa (sekcijski-oscilacijski i rotacijski)g) načinu prihvata ovršenoga zrna (sa sortir cilindrom i uređajem za uvrećavanje; sa

spremnikom i uređajem za uvrećavanje; sa spremnikom i uređajem za pražnjenje)h) izvedbi pogona kotača (mehanički; mehaničko-hidraulički; hidrostatički)

Važniji tehnički podaci kombajna su oznaka kombajna, snaga motora, zahvatžetvenog uređaja, izvedba vršidbenog uređaja, duljina (širina) i promjer bubnja, površina i



232

kut obuhvata oblovine, izvedba separacijskih uređaja, površina i broj sekcija slamotresa,izvedba sustava čišćenja, površina sita (rešeta), volumen spremnika za zrno, masakombajna, propusnost (kg/s), specifična energetska opskrbljenost kombajna, izvedbatransmisije, sustav uređaja za kontrolu rada kombajna i dr.

Osim navedenoga, postoje i druge razlike u izvedbi, kao na primjer: za brdskekrajeve brdski kombajn; stariji kombajni nemaju ugrađenu elektroničku opremu za praćenjeprocesa rada, a podešavanje je bilo mehaničko ili mehaničko-hidraulično. Nadalje, starijikombajni nisu imali kabinu, a mjesto rukovatelja nije odgovaralo ergonomskim zahtjevima.

11. 3. Osnovni sklopovi kombajna

Žitni kombajn sastoji se od nekoliko osnovnih sklopova, i to:

-

žetvenog uređaja (hedera),-

uređaja za vršidbu,- pogonskoga sustava,- hidrauličnoga sustava,-

sustava za kretanje i upravljanje i- dodatnih – pomoćnih uređaja.

Slika 11.10. Univerzalni žitni kombajn

Osnovni sklopovi sastoje se od većeg ili manjeg broja dijelova, koji sufunkcionalno i tehnički vezani u jednu cjelinu. Zadatak radnih dijelova je da žitnu masuodrežu ili otkinu, podignu, dopreme do vršidbenog uređaja gdje se odvoji zrno od dijelova

koji nisu zrno, zatim na sustavu čišćenja očiste i konačno prenesu u spremnik, a da dio žitnemase koja nije zrno odlože u otkos na polje ili usitne i ujednačeno raspodjele po polju.

11. 4. Žetveni uređaj

Dijelovi žetvenog uređaja su korito-platforma s razdjeljivačima žitne mase, gredakose i kosa, vitlo (motovilo), dvosmjerna pužnica s uvlačnim prstima na srednjem dijelupužnice, središnji transporter žitne mase, uređaji za pogon i podešavanje i podizači poleglihstabljika. Postrani razdjeljivači razdvajaju stojeći usjev, a uz pomoć vitla dovedu zahvaćeni



233

dio stabljika na gredu kose. Nakon rezanja, žitna se masa odlaže na korito-platformu, sklasjem naprijed, gdje je prihvaća dvosmjerna pužnica. Pužnica zahvaća odrezanu žitnumasu s obje strane platforme, privodi je u sredinu na širinu uvlačnoga kanala, te pomoćuuvlačnih prstiju predaje središnjem-uvlačnom transporteru koji žitnu masu vodi u vršidbeniuređaj. Na kombajne se ugrađuju evropska ili američka izvedba razdjeljivača. Američkirazdjeljivači su s donje strane zaobljeni (dobro za niske i stojeće stabljike, a kod poleglihstabljika vlati ne odvaja dobro) i europski, koji su u prednjem dijelu šiljati zbog boljegapodizanja i razdvajanja stabljika.

Slika 11.11. Žetveni uređaj (heder) za strna žita

Greda kose i kosa slične su izvedbe kao i za standardne kosilice s visokim rezom.Kada je potrebno rezati suhe stabljike, koriste se nazubljeni noževi, a kada u usjevu ima

dosta zelenoga korova ugrađuju se glatke izvedbe.

Slika 11.12. Podizači stabljika, kosa s prstima i sabirna pužnicas podesivim prstima

Vitlo ili motovilo je podesivo u vertikalnom (gore-dole) i horizontalnom smjeru(naprijed-natrag). Ovo podešavanje se kod većih kombajna obavlja hidraulički. Obodna



234

brzina podešava se ili izborom lančanika, stupnjevito ili bezstupnjevito (ako je pogonhidraulični ili električni, dakle hidromotorom ili remenskim varijatorom), i usklađuje sbrzinom kretanja kombajna. Održavanje usklađenosti radne brzine kombajna i obodnebrzine vitla može se automatizirati. Kod uspravnog-stojećeg usjeva letve vitla sa zupcimamoraju zahvaćati stabljike ispod klasa – oko 2/3 visine biljke. Kod poleglog i niskog usjevavitlo se postavlja više naprijed, a kod visokog i stojećeg prema nazad. Pri žetvi visokostojećeg usjeva zupci vitla trebaju stajati okomito ili sasvim malo nagnuti prema naprijed, akod polegloga zupci su nagnuti prema natrag, tako da podižu stabljike radi bolje košnje.Kod žetve prezrelog usjeva uputno je skinuti ili limom prekriti zupce. Režim rada vitla

iskazan tzv. indexom vitla λ =vmo

v je omjer obodne brzine vitla vmo i brzine kretanja

kombajna v i načelno treba biti λ= 1,25-1,50, odnosno brzina vitla treba biti 25-50% većaod brzine kretanja kombajna.

Slika 11.13. Žetveni uređaj opremljen «Laser Pilotom»

Uređaj izvornog naziva «Laser Pilot» inovacija tvrtke Claas nagrađena je zlatnommedaljom 1999. godine na međunarodnoj izložbi poljoprivrednih strojeva i oruđaAgritehnica (Njemačka). »Laser Pilot» je uređaj automatskog vođenja žetvenog uređajakombajna. Infracrveni laserski senzor na 14 metara ispred kose otkriva granicu usjeva naosnovi razlike u boji, na temelju čega kombajn automatski vodi. Ugradnjom ovog uređajarukovatelj je manje opterećen upravljanjem, što znači bolje nadziranje drugih radnihoperacija. «Laser Pilot» naročito je značajan na kombajnima velikih zahvata. Transportžitne mase u koritu žetvenog uređaja obavlja se pomoću dvosmjerne sabirne pužnice, kojapokošenu masu privodi prema sredini platforme-korita. Uvlačni prsti, koji se nalaze nasredini pužnice zahvaćaju vlati i odbacuju ih prema središnjem-prijemnom transporteru.



235

Prsti se na prednjoj strani izvlače iz omotača pužnice i u tom položaju zahvaćaju žitnumasu, povlače ispod omotača pužnice i dopremaju transporteru. U rijetkom usjevu iliusjevu koji je sklon osipanju zrna broj okretaja pužnice treba smanjiti. Prema stanju usjevaobavlja se podešavanje duljine prstiju uz pomoć poluge za podešavanje. U žetvi usjeva sdugom slamom prsti na gornjem kraju su dulji, a na donjem više uvučeni u omotač pužnice.Kod rada u slabom usjevu prsti na donjem kraju trebaju biti više izvučeni radi boljegazahvaćanja vlati.

Udaljenost grede s kosom i dvosmjerne sabirne pužnice kod pojedinih kombajnapodesiv je za oko 10 cm. Tako se može prilagoditi položaj pužnice duljini žitne mase.

1 – Razdjeljivač 2 – Odbojnik3 – Podizač klasja 4 – Greda s noževima5 – Uvlačna pužnica 6 – Klizač sa senzorom7 – Vitlo 8 – Podešavanje visine vitla9 – Podešavanje broja okretaja 10 – Lanac s letvama

11 – Hidraulički cilindar 12 – Tlačna opruga

Slika 11.14. Shema žetvenog uređaja (hedera)

Kosi transporter s beskonačnim lanacem na kojeg su pričvršćene metalne kutneletvice žitnu masu transportira donjom stranom do vršaćeg uređaja.

Podešavanje visine hedera obavlja kombajner sa svog sjedala, daljinskiupravljajući hidrauličnim cilindrima. Heder se rasterećuje ili pomoću tlačne opruge ilipreko hidrauličkog spremnika tlaka. Na taj se način heder malom težinom oslanja o tlo pase kod poleglog usjeva to oslanjanje može svesti na podizače klasja. Usavršenije izvedbeimaju samostalno-automatsko održavanje i vođenje hedera po visini od tla (do visine cca 20cm), čime se također rasterećuje rukovatelj.



236

Slika 11.15. Plivajući položaj hedera (gore lijevo) i stalna visina košnje (dolje lijevo)podešava se iz kabine kombajna višefunkcionalnom ručicom (desno)

U suvremenijih kombajna rukovatelj iz kabine s jednom ručicom obavlja brzupromjenu visine košnje (gore lijevo), kontrolira podizanje, spuštanje i nagib hedera,kontrolira dizanje i spuštanje vitla te položaj vitla naprijed-nazad (dolje lijevo), isključujerad hedera i istovarne pužnice i zaustavlja otklapanje istovarne cijevi (gore desno),kontrolira otvaranje istovarne cijevi i njeno pozicioniranje (dole desno).

Slika 11.16. Uređaj automatskog održavanja zadane visine reza (Claas)

AUTO CONTOUR uređajem postiže se bitno olakšanje rada rukovatelja ipovećanje učinkovitosti kombajna. Podešavanje se obavlja putem mehaničko-električno-hidrauličnoga kruga. Kao davači impulsa djeluju ticala-kontakti koji se nalaze ispod uređajaza košnju. Dodirom s tlom ticala registriraju promjene mikroreljefa podloge, odnosno svakuneravninu tla i «javljaju» informacije do nadzorno-upravljačko-izvršnih elementa(elektronički uređaj i hidraulički izvršni elementi) koji obavljaju potrebnu korekcijupoložaja žetvenog uređaja-hedera.



237

11. 5. Uređaji za vršidbu, odvajanje i čišćenje zrna (vršalica)

Zadatak uređaja je izdvajanje zrnja iz klasova i odvajanje od slame, pljeve i drugihnečistoća. Osnovni dijelovi su: hvatač kamena, bubanj s oblovinom (korpom ilipodbubnjem), stražnji (odbacujući) biter, slamotresi, odbojno platno, sabirna ploha, gornje idonje sito (rešeto), ventilator, transporteri za zrno i neovršene dijelove klasa ili klasiće,spremnik za zrno, pogonski elementi i uređaji za podešavanje.

Vršidbeni uređaj preuzima žitnu masu od centralnoga-kosoga transportera uprostor između bubnja i oblovine-podbubnja. Zbog udaranja letava na bubnju i trljanjamase o ”šinje” oblovine obavlja se vršidba. Dobro podešen bubanj i oblovina morajuobaviti vršaj uz što manji ”lom” zrna i drobljenje slame.

Bubanj čini nekoliko rozeta pričvršćenih na jednu osovinu i 6,8 ili 10 zamjenjivih

letava s lijevim i desnim rebrima. Promjer bubnja je u rasponu 450 do 800 mm, a širina,odnosno duljina u aksijalnih ovisi o kapacitetu kombajna i u rasponu je od 850 do 2820mm. Kod starijih izvedbi kombajna broj okretaja bubnja podešavao se stupnjevitopromjenom lančanika, a kod novijih kontinuirano pomoću varijatora broja okretaja. Rasponfrekvencije vrtnje bubnja je između 400 – 1300 min-1, a kut obuhvata oblovine-podbubnja urasponu je od 104º do 120º.

Slika 11.17. Odnos bubnja i podbubnja Slika 11.18. Bubanj sa šest narebranih(E ulaz, A izlaz) letava i podbubanj

Razmak (zazor) između bubnja i podbubnja (oblovine) na ulazu (E) je veći, a naizlazu (A) manji. Naime, ulazni razmak treba biti jednak debljini klasa, mahune, komuške iklipa, doćim izlazni mora biti debljini zrna usjeva koji se žanje. Primjer: za pšenicu 20/10mm, za kukuruz 30/20 mm (za kombajn M 1600 Hydromat).



238

a b c

Slika 11.19. Tri tipa podbubnja

Višenamjenski podbubanj (korpa) s kratkim žicama (a) ima žice promjera 6 mm,razmak između žica je 17,8 mm, 13 otresajućih letvi i dva reda umetaka. Podbubanj zasitnozrnate kulture (b) sa žicama promjera 4 mm protežu se čitavom dužinom korpe irazmakom između žica od 9,9 mm. Korpa za krupnozrnate kulture (c) sa žicama promjera 6mm i razmakom između žica je 17,8 mm.

Slika 11.20. Tangencijalni sustav vršidbe

Slika 11.21. Turbo rotor slame iznad slamotresa



239

U kombajnima klasične izvedbe bubanj i podbubanj u pravilu ne ograničavaju

kapacitet kombajna. Problem se uočava na slamotresima koji su «usko» grlo kombajna. Urazvoju kombajna pokušalo se s ugradnjom protresača iznad slamotresa te vilama zaprotresanje. Međutim, kod otežanih vršidbi najbolji učinak ostvarivali su kombajni sdodatnim rotorima, koji se nazivaju turbo separatori (TS) ili rotirajući slamotresi (RS).

Slika 11.22. Vilasti protresači iznad slamotresa

Slika 11.23. Sabirna ploha, samočisteća sita, radijalan ventilator i pužnice



240

Slika 11.24. Funkcija i djelovanje zračne struje

Slika 11.25. Gornje lamelasto-podesivo sito s otvorom za prikupljanje zrna na nagibima



241

Slika 11.26. Princip djelovanja uređaja 3-D u kombajnu MEGA sustava

Slika 11.27. Uređ

aj 3-D za izravnavanje sekciječ

išć

enja (Claas)Prema provedenim istraživanjima, i manji nagib terena povećava gubitke kod

pročišćavanja uroda. Pri kosome položaju kombajna urod klizi prema nižim dijelovima sita.Struja zraka «traži» lakši put i puše niz nagib te ne drži pljevu i kratku slamu u lebdenju. Iztog razloga slama i pljeva mogu se zbiti u zatvorenu prostirku, u kojoj se zrno ne odvajaviše od pljeve. Rješenje je ugradnja uređaja 3-D kojim se dinamično izravnava nagib pa segornje sito trese u smjeru i prema snazi, odnosno o mogućem nagibu, u kontra nagibu.



242

Slika 11.28. APS sustav (Accelerated Pre Separation) čine tri poprečna bubnja (zupčastipredbubanj - ubrzivač, vršidbeni bubanj i bubanj za smirivanje pretežito slame)

APS sustav kojeg je razvila tvrka Claas, temelji se na ugradnji predbubnja -ubrzivača koji raširuje i ujednačeno ulaže žitnu masu između glavnoga bubnja i podbubnja.Ubrzavanjem žitne mase za oko 30% povećava se učinak kombajna, a djelomičnimpredizvršavanjem i odvajanjem zrna olakšava rad separacijskih organa. Obuhvatni kutpodbubanja (oblovine, korpe) ubrzivača i vršidbenog bubnja iznosi 151º. Za APS sustav

tvrtka Claas dobila je srebrnu medalju 1995. godine u Velikoj Britaniji

Slika 11.29. Usporedba brzine gibanja zrna u kombajnu standardnog iMEGA vršidbenoga sustava



243

Slika 11.30. Kombajn opremljen uređajem za niveliranje

Za rad na nagibima kombajn može biti opremljen uređajem za automatskoniveliranje. Sustav je efikasan do nagiba 15%. Ukoliko takav kombajn već posjedujestandardni uređaj za rad na nagibima do 7%, onda kabina ostaje vodoravna do 22% nagiba,što rukovatelju bitno olakšava rad.

Slika 11.31. Pravilno razastiranje usitnjenih biljnih ostataka



244

Tablica 11.1. Važnija podešavanja na kombajnu M 1600 Hydromat (Đuro Đaković)

Tablica podešavanja za različite kulture M 1600Hydromat

Kultura Bubanjo/ min

Razmakizmeđu bubnja

i podbubnjaNaprijedNazadmmmm

Gornjesito

otvorenomm

DonjesitoØ

mm

Zasunventilatora

Opaska

Ječam

ozimi

1000 10 3 8 - 12 11 - 13 ½

otvoreno

Sa

blindiranjemJečam jari

900-1000

18 8 8 - 12 11 - 13 ½otvoreno

Povremenoblindiranje

Raž 900-1000

20 10 6 - 8 11 - 13 ½otvoreno

Pšenica 800-1900

20 10 6 - 8 9 - 11 ½otvoreno

Zob 900 20 10 6 - 8 11 - 13 ½otvoreno

Grašak 750 20 15 15 18 otvorenoGrah 750 20 15 15 18 otvoreno

Repica 600 30 20 4 - 6 4 ½otvoreno

Trave 900 15 8 4 - 6 4 zatvoreno

Kukuruz 450 30 20Nosastosito 32 18 otvoreno

Postavitiposebnuopremu

Normalna oprema: Gornje sito = lamelasta sitaDonje sito = s okruglim otvorima Ø 9, Ø 11, Ø 13 mmSva sita su dvodjelna

Posebna oprema: Gornje sito = 32 mm nosasto sitoDonje sito = Ø 4, Ø 7, Ø 18Donje sito = lamelasta sita



245

11. 6. Korištenje DGPS

Tijekom razvoja kombajna u njega su ugrađivane razne funkcije, među kojima je iDGPS sustav. Korištenjem DGPS sustava moguće je suvremenim kombajnima, koji imajuuređaj za mjerenje momentalnog uroda, istovremeno i kartirati plodnost table, kako bi se unarednim operacijama gnojidbe moglo pojedine dijelove pognojiti različitim dozamagnojiva.

Slika 11.32. Princip DGPS

Iz slika se vidi kako funkcionira snimanje putanje kombajna pomoću GPS sustava.Urod na mjestu vršidbe utvrđuje se na osnovi brzine, tj. prijeđenoga puta za četiri sekunde,u kojemu se mjeri količina uroda i radnog zahvata. Taj se urod «upisuje» točno na tupovršinu i unosi u kartu table. Urod se, naravno, baždari, tj. kalibrira za pojedine kulture, ana osnovi vaganja uroda uhvaćenog u spremniku kombajna. Odstupanje uroda mogu bitivrlo mala, ispod 0,5%, što, međutim, i nije presudno za uočavanje razlika u plodnosti.



246

Slika 11.33. Princip mjerenja uroda

Preciznost lokacije, koja se utvrđuje signalima s najmanje tri, a redovito sa četirisatelita i s poznatom referentnom točkom na zemlji, vrlo je visoka. Za geodetske potrebeona je u granicama svega jednoga milimetra, a za potrebe rada kombajna i traktora spriključcima zadovoljavajuća preciznost je pet do deset centimetara.

Tvrtka Claas ugradila je u neke svoje kombajne računalo CEBIS, što je kratica od

prvih slova Claas Elektronische Bord Informationssystem. Elektronski uređ

aj CEBIS dajeodvojeno ili raščlanjeno: sliku vožnje kombajna po tabli, sliku žetve u meniju GPS-a,omogućava predpodešavanje vitla, predpodešavanje žetvenog uređaja, unošenje radnogazahvata, podešavanje prema vrsti kulture, mjerenje uroda, mjerenje vlage zrna, registriranjebroja okretaja motora, nagibe terena po kojemu se kombajn kreće i dr. i za svaki od tihmjerenja daje odvojene podatke, njihov grafički prikaz i ispis kakav je prikazan na gornjimdvijema slikama.



247

11.7 ADAPTACIJE ŽITNIH KOMBAJNA

Ugradnjom određenih adaptacija (žetveni uređaj, vršidbeni uređaj, čišćenje) u žitnikombajn značajno je proširena njegova namjena. Neosporno je da je žitni kombajnprerastao u stroj za žetvu svih strnih žitarica i uljarica te berbu i runjenje kukuruza.Gospodarski gledano, kombajn se projektira za 880 do 1100 efektivnih sati rada godišnje(30-50 h u uljanoj repici, 150-200 h u žitaricama, 200-250 h u soji i suncokretu, 500-600 h uberbi kukuruza) i za korištenje od 5 do 8 godina.

11.7.1 Načini berbe kukuruza

U berbi kukuruza otkinuti klip istovremeno se može tretirati na nekoliko načina:

- berba s naknadnim komušanjem i runjenjem,- berba s komušanjem i naknadnim runjenjem,- berba s krunjenjem i- berba sa sitnjenjem i drobljenjem.

Osim strojeva za berbu, postoje i drugi strojevi i oprema kojima se naknadnotretira zrno. Kukuruzovina se koristi kao stočna hrana ili zaore, a može poslužiti i kaosekundarno gorivo. Bez obzira na način korištenja, kukuruzovina se može usitnitisitnilicama koje mogu bit sastavni dio strojeva za berbu ili kao traktorski agregati zasitnjenje (npr. Shredder).

11.7.1.1 Klasifikacija strojeva za berbu kukuruza

U berbi kukuruza mogu se koristiti slijedeći strojevi:- kombajni za berbu kukuruza,- univerzalni žitni kombajni.

Kombajni za berbu kukuruza su strojevi kojima se bere samo kukuruz, i to:- Berač klipa najstarija je varijanta kombajna za berbu kukuruza.- Berač-komušač je stroj koji otkida i komuša klip. Okomušani klip može se

spremiti u čardak (koš) gdje se suši i istovremeno skladišti. Takav tip stroja možese koristiti na manjim posjedima i za berbu sjemenskoga kukuruza.

- Berač-runjač otkida klip i runi ga. Zrno se nakon sušenja sprema u skladište ikoristi kao stočna hrana.

- Berač-drobilica-gnječilica ubrani klip kukurza drobi i gnječi i priprema zasiliranje.

11.7.2 Berba i vršidba kukuruza

Za berbu kukuruza kombajn je morao dobiti novi jače dimenzionirani okvir,adapter (heder) za kukuruz, posebno izveden bubanj i podbubanj, odgovarajuća sita isnažniji motor.

Na kombajnima velikoga kapaciteta adapteri imaju pretežito 6 ili 8 redi. Adapterčine vertikalno podesivi razdjeljivači, uvlačni lanci s prstima, otkidačke ploče, profiliranivaljci za uvlačenje stabljike, nož koji sprječava namatanje biljne mase na valjke, pužnica s



248

prstima i transporter klipova. Klip kukuruza otkida se na mirujućim otkidačkim pločama,nakon čega ga prsti uvlačnoga lanaca guraju u transporter. Za berbu i runjenje kukuruzapotrebno je na kombajnu obaviti neke zahvate i podešavanja:

- zatvaranje sakupljača kamena,-

zatvaranje prostora između letava bubnja s posebno izvedenim pločama,- podesiti broj okreta bubnja prema Uputama za rad. Broj okretaja određuje se s

obzirom na vlažnost kukuruza pa je pri berbi vlažnijeg klipa broj okreta veći, akod sušeg nešto manji. Isto vrijedi za berbu u jutarnjim i večernjim satima uodnosu na rad u toplijem dijelu dana. Obodna brzina bubnja u rasponu je najčešće14 do 16 m/s, a broj okretaja bubnja 400 do 600 o/min. Berba kukuruza možezapočeti kada je vlaga zrna 27-30%, iako se često bere kada je vlaga oko 35%.

Zrno je najmanje osjetljivo na oštećenje kod vlažnosti 18 do 22%.-

kod većine kombajna mijenja se nježnija žitna oblovina s robusnijom za kukuruz,- podesiti razmak na ulazu i izlazu između bubnja i podbubnja. Pravilo je da ulazni

razmak mora biti nešto veći od promjera klipa, a izlazni nešto veći od promjeraoklaska. Tijekom rada ta podešavanja treba provjeravati.

- kod nekih kombajna na prve stepenice slamotresa postavljaju se limovi,- obaviti ostala podešavanja na kombajnu prema Uputama za rad.

Slika 11.34. Višeredni adapter u berbi kukuruza

11.7.2.1 Uređaj za berbu klipa

Razdjeljivači su čvrsto priključeni za adapter i pokrivaju pokretne dijelove (lance sprstima) zbog zaštite i sprječavanja zagušenja. Visina šiljaka razdjeljivača vertikalno jepodesiva, a služe za usmjeravanje stabljika kukuruza koje su izvan osi reda ili su poleglepreko reda. Stabljike prihvaćaju lanci s prstima i uvlače ih između valjaka. Ako je kukuruz



249

uspravan, linearna brzina lanaca jednaka je brzini kretanja stroja, a ukoliko je polegao nešto je veća.

Slika 11.35. Adapter (heder) za berbu kukuruza

Kod uređaja s parom otkidačkih valjaka za svaki red unutarnji je valjak niži odvanjskog. Kut uspona je oko 30º. Valjci za uvlačenje stabljike postavljeni su ispodmirujućih ploča, imaju uzdužna rebra koja omogućuju sigurno uvlačenje stabljike. Prednjidio konusnog je oblika, zbog prihvaćanja stabljike. Između valjaka je razmak koji se premastanju stabljike kukuruza može podešavati u rasponu 20 – 38 mm. Valjci uvlače stabljiku, aklip nasjeda na otkidačke ploče i tu se svojom bazom otkida. Razmak između ploča (22-38mm) može se podešavati neovisno o razmaku između valjaka. Na otkidačkim pločama klizeuvlačni lanci s prstima i guraju klip do kraja ploča. Klip pada na transporter koji ga kodberača komušaća transportira do uređaja za čišćenje pa zatim do uređaja za komušanje ili,

kod adaptiranih žitnih kombajna, u vršidbeni uređaj.

Slika 11.36. Otkidanje klipa kukuruza i načini sječenja kukuruzovine (Geringhoff)



250

Slika 11.37. Detalj aparata za otkidanja klipa i sječku kukuruzovine (Geringhoff)

Kod novijih konstrukcija adaptera treba spomenuti uređaj s jednim valjkom zauvlačenje stabljika po redu, koji na svom obodu ima spiralno smještene noževe. Pri ulaskustabljike u adapter ista se uvlači u prostor između valjka i elastičnoga limenog usmjerivača,pri čemu se klip otkine, a stabljika isjecka. Postoji izvedba s dva uvlačeća valjka, od kojih je jedan većega promjera, a drugi manjega. Klip se kod takve izvedbe otkida na mirujućimpločama. Sa strane valjka manjega promjera postoji rotirajući bubanj s noževima zasitnjenje stabljike odmah pri uvlačenju.

Slika 11.38. Uređaj za berbu klipa s istovremenim sječenjem kukuruzovine



251

11.7.2.2 Uređaj za komušanje klipa

Uređaj se sastoji od stola za komušanje s valjcima, pritiskivačima klipa iventilatora, sustava sita s lančanim transporterom i rastresačem komušine te transporteromokomušanoga klipa.

Stol za komušanje sastoji se od 3 ili 4 para uzdužno postavljenih valjaka zakomušanje. Na jedan red uređaja za otkidanje klipa dolazi 2 do 4 para valjaka zakomušanje. Valjci su u paru, od kojih je jedan željezni, a drugi gumeni ili su cik-cak formigumeni/metalni. Stol je nagnut u uzdužnome smjeru. Valjci rotiraju jedan prema drugom,zahvaćaju komušinu, povlače je prema dolje i odbacuju na prvo sito. Osim komušine, valjci

izbijaju i oštećuju zrna. Propadanje komušine i izbijenih zrna između valjaka omogućeno jepokretljivošću jednog od valjaka.Komušanje je posljedica sile trenja valjaka o klip, tlaka klipa o valjak i tlaka

rotirajućih gumenih pritiskivača na klipove. Tijekom komušanja klip rotira oko svojeuzdužne osi. Komušanje je dobro ukoliko je 90% klipova okomušano. Okomušani klippada na lančani transporter, koji ga transportira u prikolicu ili u spremnik za klipove.

Slika 11.39. Komušački stol

Zbog skupljanja izbijenih zrna, koja s komušinom i drugim nečistoćama padajuispod valjaka za komušanje, ispod je ugrađen uređaj za odvajanje zrna. On se sastoji odgornjeg i donjeg nepomičnoga sita i lančanoga transportera, koji klizi s gornje strane obasita. Iznad gornjega sita jedan je rastresač koji rastresa komušinu, kako bi zrno moglopropasti kroz otvore toga sita. S gornjega sita (veći otvori) transporter iznosi komušinuizvan stroja. Na donjem se situ (otvori manjega promjera) zrno prosijava, a čista zrnakukuruza lančani transporter odnosi u transporter za klipove.

11.8 Strojevi za berbu i komušanje kukuruza u klipu

Berba i komušanje merkantilnoga i sjemenskoga kukuruza na manjim segospodarstvima obavlja, uglavnom, vučenim jednorednim ili dvorednim strojevima pod



252

nazivom berači – komušači. U jednom prohodu kombajn obavlja sljedeće osnovneoperacije u berbi: otkidanje klipa, transport neokomušenoga klipa, komušanje, transportokomušanih klipova u spremnik i istovar u transportno sredstvo.

Pored osnovnih operacija, obavlja i dodatne operacije: otklanja i eliminira stabljikes lišćem koji su unijeti beračkim sklopom, sakuplja okrunjeno zrno tijekom komušanja isjecka i razbacuje kukuruzovinu po polju. Sva podešavanja na kombajnu obavlja rukovateljiz kabine traktora. Potrebna snaga motora traktora 40 kW (54 KS).

Slika 11.40. Dvoredni vučeni berač-komušač (CornLiner 12.50)

Komušački stol sastoji se od 12 komušačkih valjaka, 6 metalnih i 6 gumenih, iznadkojih su gumene rotirajuće zvijezde i jedno vratilo sa šest gumenih lopatica. Ispodkombajna je sječka (36 noževa) koja sječe kukuruzovinu i ravnomjerno raspoređuje popolju.

Slika 11.41. Eliminatorski nazubljeni valjci za odstranjenje dijelova stabljike



253

Domaći vučeni dvoredni kombajn berač-komušač CornLiner 12.50 posebno jecijenjen kod poljoprivrednika koji žele sačuvati kukuruz u klipu do povoljne cijene ili klipkukuruza žele silirati u obliku CCM- za svoje stočarstvo.

Slika 11.42. Sječka za sječenje kukuruzovine i rastresanje po polju

11.9 Ubiranje mješavine mljevenoga zrna i oklaska (CCM)

Dobrom adaptacijom na univerzalnome žitnome kombajnu uspješno se mogladobiti mješavina mljevenoga zrna i oklaska kukuruza, ali bez listova komušine. Svinje nisupreživač i komušinu ne mogu probaviti, za razliku od junadi ili bilo koje kategorije govedakojima komušina ne smeta.

Slika 11.43. Uređaj za prikupljanje mješavine mljevenoga zrna i oklaska (CCM)



254

Slika 1.44. Kombajn za berbu sjemenskoga kukuruza (Bourgoin)

Slika 11.45. Shema kombajna za berbu sjemenskoga kukuruza (Bourgoin)

Slika 11.46. Uvlačenje stabljike s tri lanca Slika 11.47. Uređaj za otkidanje i(Bourgoin) transport klipa (Bourgoin)



255

Slika 11.48. Istovar okomušanih klipova iz kombajna za berbusjemenskoga kukuruza

11.10 Žetva uljane repice

Uljana repica vrlo je značajna uljarica u svijetu i kod nas. U žetvi te kulture mogunastati veliki gubici, budući da nejednoliko dozrijeva, a zrele komuške sklone susamoosipanju. Ako je usjev zamršen i polegao, tada su gubici i 40 do 50%. U žetvi trebakoristiti univerzalni žitni kombajn s adapterom za uljanu repicu i posao obaviti za 3-4 dana.

Uređaj za žetvu uljane repice treba imati razdjeljivače, vitlo, obavezno vertikalnukosu (dužine oko 100 cm) na desnoj strani hedera i isturen stol za minimalno 60 cm.Razmak između bubnja i podbubnja na ulazu treba biti 16 mm, na izlazu 8 mm, a brojokretaja bubnja u rasponu 600 do 800. Najnovije izvedbe hedera za žetvu uljane repiceimaju horizontalno beskonačnu traku umjesto fiksnoga metalnoga stola.



256

Slika 11.49. Heder za žetvu uljane repice opremljens dvije vertikalne kose i produženim stolom-platformom (John Deere)

Slika 11.50. Heder za uljanu repicu opremljen beskonačnim platnom (John Deere)



257

Slika 11.51. Položaj vitla u zrelom usjevu uljane repice

11.11 Ubiranje suncokreta

Plod suncokreta je glava na kojoj zrna nejednoliko sazrijevaju, od ruba ka srediniglave. Zrela zrna sklona su samoosipanju. Ubiranje treba početi kod vlažnosti zrna 18 do30% i završiti za 5 do 7 dana. Stabljika suncokreta visoka je 130 do 250 cm i na njenomevrhu je glava. Stabljika suncokreta savija se zbog težine glave, a zbog vjetra i bolesti možepoleći.

Gubici žetve su u neodrezanim ili djelomično rezanim glavama i u slobodnomezrnu. Specifičnost rada žetvenog uređaja je odrezivanje stabljike neposredno ispod glave,tako da u vršeći uređaj dospijevaju samo glave. Žetva se obavlja u jednoj fazi pomoćuadaptiranoga žetvenog uređaja, na čijem je prednjem dijelu veći broj šiljastih i nešto doljepovijenih limenih razdjeljivača stabljike. Između dva susjedna razdjeljivača (podizača) jeslobodan prolaz za stabljike. Kretanjem kombajna stabljike ulaze između razdjeljivača ibivaju gurane unaprijed, tako da glava suncokreta klizi po površini razdjeljivača. Tek kada je stabljika zategnuta kosa je odreže. Iznad kose je radijalno vitlo manjega promjera koje jezaštićeno limenim štitnikom. Vitlo zahvaća glave suncokreta i odbacuje ih premaspiralnome transporteru. Limeni štitnik vitla, čiji se položaj može podesiti, ima zadatakspriječiti prerano odrezivanje glave.

U žetvi suncokreta razmak između bubnja i podbubnja na ulazu treba biti 32 do 45mm, a izlaz 10 do 25 mm, dok je broj okreta bubnja u rasponu 350 do 500 okretaja u

minuti. Gornje sito treba otvoriti ½, a donje 1/3.



258

Slika 11.52. Univerzalni žitni kombajn opremljen adapterom za ubiranje suncokreta

Slika 11.53. Shema uređaja za žetvu suncokreta i način djelovanja1-razdjeljivači, 2-nož, 3-štitnik vitla, 4-vitlo, 5-spiralni transporter hedera

11.12 Žetva soje

Biljka soje visoka je oko 1 m, s bočno razvijenim grančicama, na kojima vise

mahune s dva do pet zrna. Idealna žetva soje je pri 14 do 15% vlage zrna u dijelu dana bezrose na biljkama. Osobitosti pri žetvi soje su:

-

prva etaža mahuna nalazi se na visini 3 do 4 cm,- sklonost samoosipanju zrelih mahuna,- nejednoliko dozrijevanje stabljike i mahuna,-

donji dio stabljike gotovo je drvenast i čvrst u vrijeme kombajniranja,- kod nekih sorata polijeganje je sortna osobina.



259

Žetva soje danas se obavlja univerzalnim žitnim kombajnom opremljenim:

- standardnim žitnim hederom,- adaptiranim žitnim hederom i- posebnim hederom za žetvu soje, koji se pojavljuje kao plivajuća kosa, brzorežuća

(Kwick-out) i fleksibilna (savitljiva) kosa. Svi navedeni žetveni uređaji mogu bitiopskrbljeni automatskim uređajem za kontrolu visine reza s mjesta kombajnera iliautomatskom kontrolom.

Najveći gubici zrna posljedica su nemogućnosti postizanja niskoga reza teneusklađenosti brzine rezanja i kretanja kombajna. Prosječna visina reza kod uporabestandardnih hedera je 9 do 12 cm, kod plivajućeg uređaja 6 do 9 cm, a kod fleksibilnog 3 do

6 cm.Najčešće je u uporabi fleksibilna kosa, bolje reći savitljivi prut kose, koji vrlo dobrokopira poprečne mikro neravnine. S automatskim uređajem, u sklopu žetvenog uređaja, čijitaster klizi uzdužnim neravninama tla i predaje signale hidrauličnome cilindru, podiže se ilispušta žetveni uređaj i tako održava zadana visina reza. Domaća tvornica kombajna ĐuroĐaković u Županji napravila je 1986. godine heder ŽUS zahvata 5,75 m, a 1993. god. sazahvatom 4,2 m, kojeg je proizvodila do 2005. godine.

Slika 11.54. Fleksibilna kosa za žetvu soje

Savitljivi prut (fleksibilna kosa) kose može pratiti razlike neravninatla od ± 100 mm po širini zahvata od 100 cm.



260

12. KOMBAJN ZA ŠEĆERNU REPU

Prvi patent za mehaničku vadilicu šećerne repe izdan je 1898. god. u SAD. UEuropi započinje strojno vađenje korijena repe 1948. god. u Francuskoj sa strojevima s jednim do dva reda. Sustav vađenja šećerne repe u tri prolaza s tri agregata (rezanje lišća irezanje glava, vađenje korijena i odlaganje u uzdužni zboj, te utovar korijena u prikolicu)našao je šezdesetih godina prošlog stoljeća svoje uporište u francuskim tvornicama Matrot,Herriau i Moreau. Tijekom 1966. god. izrađeni su strojevi za dvofazno vađenje, kod kojihsu sječenje i vađenje ili vađenje i utovar spojeni, odnosno obavljaju se jednim agregatom.Šestredni samokretni kombajni sa spremnikom počeli su se koristiti 1972. god., aintenzivnije od 1985. godine.

U Njemačkoj je 1943. god. započela značajna primjena vadilica šećerne repe, aprvi šestredni kombajn sa spremnikom i dijelovima za rezanje glava i vađenje repe prijenailaska kotača proizvela je jedna šećeranska radionica u sklopu Südzucker-a, a nakon1978. god. razvoj tehnike za vađenje šećerne repe preuzima njemačka tvrtka Stoll.

U Europi daljnji razvoj tehnike za vađenje šećerne repe usmjeren je na izvedbusofisticiranih samokretnih kombajna korištenjem elektroničkih uređaja za jednostavnije isigurnije rukovanje, unapređenje automatizacije u vođenju dijelova za rezanje i vađenje,ugradnjom signalnih uređaja i kvalitetnih kabina, te hidrauličkih uređaja. Istaći trebauporabu širokih guma – terra guma, koje su u modernim kombajnima iza uređaja zavađenje šećerne repe.

Slika 12.1. Korijen šećernerepe s lišćem



261

Slika 12.2. Glavne dimenzijenadzemnog

i podzemnog dijela korijenašećerne repe

hg – visina glavehr – visina rezanjahz – visina nadzemnog

dijela korijena

hp – dužina podzemnogdijela korijenahp

' – dužina repa korijenahk – dužina nadzemnog i

podzemnog dijelakorijena

dr - promjer glave u visini rezanjadm – maksimalni promjer korijena

Slika 12.3. Utjecaj visinerezanja i loma korijena na

urod



262

Slika 12.4. Utjecaj visine rezanja na gubitak uroda

12.1 LINIJE ZA VIŠEFAZNO VAĐENJE ŠEĆERNE REPE

Višefazno vađenje šećerne repe s tri stroja – sjekača lišća i glava, vadilice iutovarivača gotovo se četiri desetljeća koristilo na našim poljima. Linija od tri strojapriključena o tri traktora i još obvezatan traktor s prikolicom za prihvat korijena odutovarivača ostavlja u tabli-polju 24 traga kotača na svakih tri metra zahvata stroja.Trofazni način vađenja repe zahtjeva četiri puta više ljudi i strojeva, kvaliteta rada često jeupitan, nabavna cijena strojeva nije manja od cijene kombajna, zbijanje tla je veliko,komplicirana organizacija rada, rezervni dijelovi, troškovi radionice, spremišta za strojeve idr. karakteristika je takvog načina rada. Dvofazni način vađenja šećerne repe je boljiutoliko što se spajaju sječenje i vađenje ili vađenje i utovar čime se smanjuje potreba za

ljudima i strojevima, međutim ako se izvađena repa ponovo odlaže na tlo gubici sepovećavaju. U dvofaznom sustavu vađenja repe potrebno je koristiti traktor koji posjedujeprednje PV i snažniji motor.

Slika 12.5. Dvofazni način vađenja korijena repe(sječenje glava s lišćem i vađenje repe)



263

Slika 12.6. Shema rada sjekača lišća, čistača (rotora) i sjekača glave repe

Slika 12.7. Sjekač lišća i glava repe

Slika 12.8. Saoni češljasti kopirniklizač i nožPrednji dio klizačapovinut je α = 15-28ºprema gore



264

Slika 12.9. Vadilica s raončićima za vađenje i zvjezdastim sitima za čišćenje korijena

Vađenje repe obavlja par raonika čiji je stražnji dio odignut od horizontalnepodloge za 3 – 4 cm. Kut ulaženja je 10 do 15º. Raonici su s prednje strane razmaknuti izatvaraju kut od oko 30º. Na zadnjem dijelu postoji zazor od oko 4 cm.

Slika 12.10. Vučeni utovarivač korijena repe



265

Slika 12.11. Samokretni šestredni kombajn za šećernu repu

12.2 PRINCIP RADA SAMOKRETNOG KOMBAJNA SA SPREMNIKOM

Odsječena lisna masa podiže se u pužni transporter, koji je iznosi na stranu idodaje rotirajućem razbacivaču podešenom da je ujednačeno rasprostire po zahvatuprethodnog prohoda, a odrezane glave ostaju na površini. Vađenje korijena repe raonimvadilicama ili slobodno rotirajućim kotačima obavlja se iz još nedotaknutog (nezbijenog tlakotačima kombajna), čime je rad vadilice olakšan. Oni podižu korijen i predaju organima zaprihvaćanje izvedenim u vidu zvjezdastog sita ili okretnih valjaka s reljefnom površinom.

Ovi elementi odmah započinju čišćenje korijena, ali osnovna im je zadaća korijen dostavitina elemente za čišćenje.

Slika 12.12. Sklop dijelova za pripremu i vađenje repe

1-sjekač lista, 2-pužni transporter,3-odstranjivač zaostalog lišća, 4-sjekač glava,5-taster za automatsko određivanje dubine vađenja, 6-vadilica,7-čistač repe, 8-valjci za čišćenje, 9-sita



266

Elementi za čišćenje korijena su po izvedbi slični i kombinacija su zvjezdastih sita,valjaka s izbočenjima i sitastih traka. Iza čišćenja – otresanja korijena od zemlje on odlazina žičani transporter i dalje u spremnik (bunker). Zapremina spremnika u rasponu je od 25– 40 m3 pa je kombajn autonoman najmanje 500 m, odnosno prosječno 700 do 800 metara.

Slika 12.13. Par kotača za vađenje repe

Na nekim strojevima vađenje repe obavlja par slobodno rotirajućih kotača, kojimogu imati obod ili su bez njega. Kotači su na prednjoj strani razmaknuti s kutom α = 25-30º, a na zadnjoj su skupljeni – zazor je 6 – 7 cm. U vertikalnoj ravnini njihova ukošenost je β = 25-30º. Dubina rada je oko 10 cm, a brzina oko 7 km/h. Okretanjem kotača vadiliceoko korijena rastrese se zemlja, a na zadnjem dijelu kotača korijen biva uklješten, izvučen ipodignut u vid.

Slika 12.14. Ticala senzora za vođenje kombajna

Ticala prenose poprečni tlak na razvodni razvodni elektro-hidraulički ventil, koji pomoćuhidrauličkog cilindra obavlja korekciju položaja uređaja za vođenje.



267

Slika 12.15. Način čišćenja korijena kombajnom P. Barigelli & C

Slika 12.16. 2-redni vučeni kombajnpogonjen traktorom snage motora52 kW (71 KS). Spremnik za korijenima volumen 10 m3 (6,2 t), a visinaistovara je 3,75 m.

Slika 12.17. Sjekač lišća, glava, kombinirana vadilica,rotirajuće kolo (Rotalift) i zvjezdasto sito



268

Na nekim kombajnima ugrađene su kombinirane vadilice s parom raončića iparom kotača, a u svrhu kvalitetnijeg vađenja i djelotvornijeg čišćenja. Tvornica Stollugradila je iznad para kotača rotirajuće kolo s lopaticama – Rotalift, koji je imao funkcijupodizanja korijena na zvjezdasto sito uz istovremeno otresanje zemlje.

Slika 12.18. Kombinirana vadilica (par raončića + par kotača)na dvorednom kombajnu (Stoll)

Slika 12.19. Samokretni kombajn (P. Barigelli & C)

Samokretnim šestrednim modernim kombajnom P. Barigelli & C) korijen repepriprema se, vadi i čisti od zemlje prije kotača. Kombajn ima ugrađeni motor 335 kW (455KS), a volumen spremnika je 25 m3 (oko 18 tona).



269

Slika 12.20. Položaj kotača kombajna u radu i shema ravnomjernog gaženja tla (E)

Kombajn ima dvije osovine na kojima su svi pneumatici upravljački. Dimenzijeprednjih guma su 800/65 R 32, a zadnjih 1050/50 R 32. U prvom stupnju prijenosa radnabrzina kombajna je od 0 – 11 km/h, a u drugom od 0 do 30 km/h što se koristi u transportustroja. Na nekim modernim kombajnima, a među njima je i P. Barigelli & C, postojimogućnost ukošenja nosača kotača kombajna tako da svaki kotač ima svoj kolotrag, čimese ravnomjerno gazi sva površina (E) i gotovo nema dvostrukog gaženja tla.



270

Slika 12.21. Mogućnosti upravljanja kotačima na kombajnu P. Barigelli & C

A – prednjim kotačima, B – križno zakretanje,C – različito smjerno, D – istosmjerno zakretanje

Slika 12.22. Komforna kabina kombajna Holmer Terra Dos

Ukupni gubici vađenja šećerne repe samokretnim šestrednim modernimkombajnima su u rasponu od 1,1 do 2,6 %, uz brzinu rada od 5,2 do 6,3 km/h i protok repeod 108,4 do 130,7 t/h (prema ispitivanjima Instituta za poljoprivrednu tehniku Bonn 1996.).



271

13. TRANSPORT

Transport je integralni dio biljne proizvodnje, jer obuhvaća prijevoze ljudi,materijala, strojeva i oruđa, energije i informacija na novi raspored, odnosno lokaciju. Saspekta opsega i dinamike, transport u ratarstvu karakterizira slijedeće:

- sezonskog je karaktera;- prijevoz velikih količina materijala u kratkome vremenu;-

razlika u volumnoj masi materijala;

- prijevoz po parcelama i putevima različite kvalitete;- u cijeni koštanja proizvoda transport sudjeluje s 10 do 30%, a vremenski angažira

40 do 50% ljudskoga i strojnoga rada.

Transport u poljoprivredi može biti vanjski (kopneni, vodeni i zračni) i unutarnji(unutar ekonomskoga dvorišta, skladišta, pogona za sušenje i doradu sjemenske robe).

Transport u poljoprivredi:1) vanjski – kopneni (cestovni i željeznički)

vodeni

zračni2) unutarnji – kontinuirani

periodični

Kod nas je najučestaliji i najviše razvijen cestovni transport, a znatno manje sekoriste željeznički i vodeni, a samo iznimno zračni prijevozi. Cestovni transport može se

odvijati:

a) unutar gospodarstva b) izvan gospodarstva- samokretni radni strojevi - traktor s prikolicom- traktor s prikolicom - kamion, kamion s prikolicom- kamion, kamion s prikolicom - terenska vozila

- terenska vozila - autobusi, kombibusi- autobusi, kombibusi- nosači oruđa

- utovarači.

Kada je riječ o unutarnjem transportu, najviše se koriste transporteri i to:

a) s vučnim elementima – trakasti, pločasti, s lancem, s lancem i vedricom, s posudama,

kolicima;b) bez vučnih elemenata – pužni, vibracijski, cjevovodi, spuštaljke, valjkaste koturače;c) zračni transporteri id) hidrotransporteri.



272

13.1 Unutarnji transport

Utovar, pretovar i transport robe u ograničenome prostoru obavlja se najčešćetransporterima. Za njihov pogon najviše se koristi električna energija, a zatim motori sunutarnjim izgaranjem. Među mnogobrojnim konstrukcijama, kod nas se najviše koriste

sljedeći:

-

beskrajna traka;

- pužni transporter;- elevator;-

lančasti transporter i

- pneumatski transporter.

Beskrajna traka najrasprostranjeniji je uređaj neprekidnoga transporta, s kojom se

mogu transportirati sipki materijali i komadne robe u vodoravnome ili kosome transportu, snagibom najčešće 10º - 28º. Roba se transportira na udaljenosti od pet do nekoliko stotinametara, a učinak je proporcionalan punjenju transportera. Nagib trake mora biti za oko 7º

do 10º manji od kuta trenja između trake i transportirane robe. Dopušteni kutevi nagibaglatke gumene trake iznose za krumpir 12º, zrno 20º, komadnu robu 20º, pelete 12º, cement20º, suhi pijesak 24º i vlažni pijesak 27º.

Slika 13.1. Beskrajna traka s elektro pogonom i određivanje duljine

transportiranja i trake s obzirom na visinu transportera

Pužni transporter koristi se u transportu rasutoga materijala na manje udaljenosti,najviše 30 do 40 m, a položaj transportera u većini je slučajeva vodoravan. Tijekompremještanja radi i kao mješalica. Ta vrsta transportera ne podnosi veća opterećenja, jer se

lako zagušuje (ako je roba prevlažna) unutar cijevi i, na kraju, gdje je ležaj. Nedostataktoga transportera su trenje materijala i puža, kao i oplošja cijevi. U dobre karakteristikespadaju jednostavna konstrukcija i lako održavanje.



273

Slika 13.2. Pužnica s elektro pogonom u oplošju

Elevatori spadaju u pretovarno-transportne uređaje, a koriste se za okomititransport zrnate mase, najčešće u sjemenarstvu i kod sušara uz ćelije silosa.Najrasprostranjenija je izvedba elevatora s limenim posudama na traci ili lancu, kojima se

podižu žitarice i brašno. Brzina trake ili lanca ograničena je, jer se materijal preko lijevkasipa u posude ili posude uranjaju u robu.

Slika 13.3. Izgled elevatora i posude



274

Lančasti transporter služi za premještanje lako pokretljivih zrnatih i praškastihmaterijala u vodoravnome i, manje, u kosome položaju. Dužina transportne linije obično je

oko 50 m, a vučni dio je lanac s lopaticama (prečkama) u limenom oklopu. Nedostacitransportera su brzo habanje oplošja i lanca te buka, a prednosti su što je materijal zatvoreni zaštićen pa se prilikom transporta ne diže prašina. Brzina transportiranja materijala je

mala 0,1 do 0,3 m/s. Često se koristi u tzv. galerijama silosa, gdje je poznat pod nazivom -redler.

Slika 13.4. Dio lančastoga transportera

Pneumatski ili zračni transporter sipkih materijala koristi se u silosima i

skladištima žitarica te mlinovima. Princip rada temelji se na uvođenju rasutoga materijala u«struju» zraka koja ga premješta do određenoga mjesta. Da bi se ostvarilo gibanje smjesezraka i materijala u cijevima transportera, potrebno je postići razliku u tlakovima na

njihovim krajevima, odnosno postići brzinu zraka koja će biti veća od slobodnoga padamaterijala koji se transportira. Za transportiranje pljeve brzina zraka mora biti 16 m/s,sječke 18 m/s, zrna 20-24 m/s i usitnjenoga sijena ili slame 23 m/s. Prema načinu stvaranjarazlike tlakova na krajevima transportnih cijevi razlikuju se usisni, tlačni i kombiniraniuređaji zračnoga transporta.

Slika 13.5. Shema pneumatskoga transportera



275

Prednosti uporabe pneumatskoga transportera:- mogućnost transportiranja materijala u vodoravnom, kosom i okomitom pravcu;

- pogodnost ugradnje i u manjim prostorima;- fleksibilnost pri uzimanju materijala s manje dostupnih mjesta i- veliki učinak.

Nedostaci:

- veliki utrošak energije, koja je za 8 – 10 puta veća nego kod mehaničkogatransportiranja;

-

povećano habanje pojedinih dijelova uređaja i

- neophodnost efikasnoga čišćenja zraka, kako se ne bi kontaminirao.

13.2 Vanjski transport

U poljoprivredi osnovno transportno sredstvo je agregat sastavljen od traktora iprikolice. Osnovni dijelovi prikolica su okvir, priključni uređaj, sanduk, vozni sklop i

dopunska oprema, pod koju spadaju cilindri, elektrooprema i kočnice. Poljoprivredneprikolice imaju univerzalnu konstrukciju donjega postroja i voznoga dijela, a utovarnisanduk mijenja se ovisno o vrsti tereta. Važniji parametri prikolica su vlastita masa, bruto

masa, volumen sanduka, visina poda, visina gornjeg ruba sanduka, način istovara, brojosovina, tip i dimenzije pneumatika i način priključenja za traktor. Traktorske prikoliceizrađuju se kao dvoosovinske i jednoosovinske.

13.2.1 Dvoosovinska prikolica

Sanduk može biti izrađen od drveta, lima ili kombinirano, a stranice su visoke 45-60 cm. Za transport lakših i kabastih roba sanduk može imati povišene stranice visine 60,

odnosno 80 cm. Klasične prikolice izrađene su za dvo i trostrano, a modernije i s uređajemza dvovisinsko istovaranje. Za istovar zrna na stražnjoj stranici sanduka imaju ispust oblikalijevka ili cijevi.

Slika 13.6. Dvoosovinska prikolica (Tehnostroj)



276

Slika 13.7. Prikolica s povišenim stranicama (Tehnostroj)

Dvoosovinskim prikolicama upravlja se pomoću okretnoga kola ili preko rukavca

prednjih osovina. Prikolice kojima se upravlja rukavcem prednje osovine znatno sustabilnije pri okretanju, jer je sanduk uvijek oslonjen u četiri točke. One su u pravilu lakše,ali je za okretanje potrebno više prostora, 7 do 8,5 m. Kod takvih izvedbi prikolica (i onih s

dvovisinskim istovarom) pri podizanju sanduka automatski se otvara zadnja stranica.Modernije prikolice imaju kosi sanduk. Kako je pokretna samo stražnja stranica sanduka,brtvljenje je bolje u odnosu na ostale izvedbe sanduka. Nosivost prikolice je 10, 12, 15 iviše tona.

Slika 13.8. Stražnji istovar (Tehnostroj)

13.2.2 Jednoosovinska prikolica

Jednoosovinske prikolice namijenjene su, u pravilu, za manje transportne radove.Odlikuje ih velika okretljivost i korištenje na brdovitim terenima, zbog konstrukcije s

niskim težištem. Jednoosovinska prikolica oslanja se u tri točke, tj. na dva kotača i preko

rude na poteznicu traktora. Dio bruto mase prikolice 2/3 do 4/5 prenosi se na traktor pa jetlak na kotače manji uz istovremeno povećanje adhezije (sile spoja) traktora. Visinastranica je 40 do 50 cm, s mogućnosšću povišenja za 50 cm. Nešto su manje po toninosivosti od dvoosovinskih, jer posjeduju samo jednu osovinu. Istovar robe moguć je na tri

strane, a nosivost je između 3 do 6 t.



277

Slika 13.9. Jednoosovinska prikolica (Tehnostroj)

Za transport kabaste zelene krme koriste se samoutovarne višenamjenskeprikolice, koje skupljaju stočnu krmu s tla, smještaju je u sanduk i istovaruju unazad ilibočno. Skupljanje (prihvat) obavlja sakupljački uređaj (pick-up), a pokretni noževi krmu

grubo režu i unose je odozgo ili odozdo u sanduk. Istovar obavlja pokretni transporter udnu sanduka. Izrađuju se u varijantama jednoosovinskih i dvoosovinskih prikolica.

Slika 13.10. Jednoosovinska prikolica s povišenim stranicama

Neki proizvođači poljoprivrednih strojeva proizvode dvoosovinske prikolice kojesu slične jednoosovinskim, budući da su im osovine vrlo blizu jedna do druge, a i način

priključenja za traktor izveden je kao kod jednoosovinskih. Kod modernih prikolica zasiguran istovar materijala zadnji dio sanduka za 100 mm širi je u odnosu na prednji dio.



278

Slika 13.11. Prikolica s tandem osovinama i ispustom za zrno na zadnjoj stranici

Slika 13.12. Različite mogućnosti otvaranja stranica



279

14. GUME NA POLJOPRIVREDNIM STROJEVIMA I ORUĐIMA

Prvu gumu, grijući smjesu kaučuka i sumpora, proizveo je Amerikanac C.Goodyear 1839. god., a do istog otkrića došao je pet godina kasnije Englez T. Hancoock.Međutim, tek je J. B. Dunlop 1888. god. patentirao pneumatski obruč, zrakom napunjenogumeno crijevo ovijeno oko kotača tricikla. Prva guma za automobile proizvedena je 1895.,a radijalna guma je patentirana 1946. god. i počela se koristiti na kamionima 1952. god.

Gume za poljoprivredne strojeve danas u svijetu proizvodi niz tvornica, anajpoznatije su Goodyear, Dunlop, Michelin, Continental, Pirelli, Fulda, Kelly-Tires,Kleber, Trelleborg, Vredestein, Sava i dr.

Zahtjeve na gume pri radu strojeva u polju i vožnji cestom najpoznatiji proizvođač pneumatika tvrtka Goodyear prikazuje na sedam radijalnih pogonskih guma serije

OPTITRAC, koje mogu biti istog opsega, a različite izvedbe, kao što su uske, standardne,široke, super široke, velikoga volumena i super velikoga volumena.

Tablica 14.1. Područ ja korištenja radijalnih pogonskih guma Goodyear Optitrac

Opis Tipovi i namjena pogonskih guma Goodyear OptitracDT 800 DT 806 DT 812 DT 818 DT 824 DT 830 DT 822

Širina (mm) 270 280-420 420-620 420-680 540-620 750-900 620-800

Tlak u gumi od(bar)

1,0 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6

Redne kulture,okopavineVoćarstvo

Vinogradarstvo

Traktori –pogonski kotači

(0-74 kW)TransportTravnjakTraktori –

pogonski kotači(74-147 kW)

TransportPriprema tlaTraktori –

pogonski kotači(147-221 kW)

TransportPriprema tla

Poljske prskaliceŽetveni strojevi(repa, krumpir)

Žitni i krmnikombajn

Berači grožđa



280

Tvrtka Michelin svoje gume za poljoprivredu razvrstava u sljedeće grupe:

- gume za tačke i kolica na guranje, za okretače sijena i sijačice. Dimenzije su 3,5 ili4,00-4, 4,00-6 i 4,00-8, a nosivost je u rasponu od 195 do 300 kg;

- gume za male traktore i freze za obradu tla,-

radijalne gume za prikolice, od kojih je npr. guma dimenzije 18 R 22,5, širine 453mm, vanjskoga promjera 1166 mm, nosivosti od 1620 kg, napumpana na 1,5 barado 4500 kg napumpana na 4,0 bara. Novo razvijene gume za prikolice mogu bitiznatno šire i više te s povećanom nosivosti kod svega 0,8 bara u radu na polju;

- gume za rad u šumi;-

prednje traktorske gume ili gume za upravljanje (nisu pogonske);- MPT nisko profilne gume za povećane brzine, visoke nosivosti;

-

gume za njegu usjeva dimenzija od 9,5-32 do 11,2-24 (270/95R54), uske;-

standardne pogonske gume;- široke gume s velikim volumenom zraka;- super široke i-

terra gume širine do 1080 mm, npr. na kombajnima za repu s tlakom od 0,4 bara.

Slika 14.1. Građa dijagonalne i radijalne gume

Svaki proizvođač svoje gume označava kombinacijom velikih i malih brojeva i slova,odnosno riječ ju. Dimenzije gume označene su u inchima ili milimetrima, a kod nekih sukombinirane jedne i druge oznake. Ostale oznake označuju maksimalno dopuštene brzine sobzirom na teret i nosivost gume. Potrebni tlak zraka u gumama, s obzirom na osovinskoopterećenje, brzinu rada, vožnju po cesti ili u polju, proizvođač daje u Priručniku. Upravilu, kod vožnje cestom viši tlak u gumama smanjuje otpor kotrljanja i potrošnju goriva,osigurava sigurnije upravljanje i bolju sposobnost za istovar (kipanje) i za kočenje. Ako se

agregat kreće po polju u gumama treba biti niži unutarnji tlak da bi se smanjila dubina tragakotača, smanjilo proklizavanje, ostvario veći komfor za vozača i postigla viša vučna sila uzprihvatljivu potrošnju goriva. Česta izmjena unutarnjega tlaka zraka u gumama kod većinekorisnika nije prihvaćena pa su se na tržištu pojavili uređaji kojima se tlak u gumama možeregulirati iz kabine. Takvi uređaji nisu jeftini (3200-8500 €), ali ispravnim unutarnjimtlakom u gumama stupanj iskorištenja i ušteda na dizelskom gorivu je oko 10%.



281

Slika 14.2. Oznake na gumi (izvor Michelin)

Dobro odabrane gume mogu sačuvati mrvičastu strukturu tla, omogućiti životkišnih glista i gujavica, za koje kažemo da su „najbolji ratari“ . Ako se zbije tlovisokotlačnim gumama, naročito po mokrom, čini se šteta za nekoliko godina unaprijed, jerće se morati provesti skupa obrada plugom, podrivanje i višekratna dopunska obrada radipostizanja mrvičaste strukture. Tlo je trofazni sustav u kojem je vodno-zračni režim tlanajpovoljniji kod odnosa kruta faza : zrak : voda = 50 : 25 : 25. Činjenica je, da voditeljipoljoprivrednih agregata, u pravilu, ne kontroliraju tlak u gumama, a kada se probušenaguma popravi i napumpa kompresorom bez manometra, provjera tlaka u gumi obavlja seudaranjem čizmom po gumi.

Najveći tlak gume na tlo nastaje uvijek na dodirnoj površini, međutim najvećazbijanja tla očituju se u dubljim slojevima. Srednji tlak dodirne površine može se procijenitina temelju opterećenja kotača i dodirne površine. Ako je guma relativno mekana u odnosuna čvrstoću tla i ako se koristi u donjem područ ju zračnog tlaka, važi sljedeće pravilo:

srednji tlak dodirne površine (bar) = zračni tlak (bar) + bo

čni tlak na stijenku brazde ilifaktor krutosti stijenke gume (bar). Približne vrijednosti za bočni tlak na stijenku brazde su

za dijagonalne gume visoke čvrstoće 0,5 bara, velike radijalne gume na pogonskimkotačima 0,4 bara i za široke gume 0,2 – 0,3 bara. Smatra se kako štetna zbijenost nastajekod suhih tala kada je srednji tlak veći od 25 N/cm2 (2,5 bara), a kod vlažnih 10 N/cm2 ( 1bar). To znači, ako se na pogonskim kotačima koristi velika radijalna guma, unutarnji tlak unjoj smije biti maksimalno 1,79 bara pri radu u suhom, odnosno 0,71 bara u vlažnom tlu.Prema tome, niske vrijednosti postižu se pomoću niskoga zračnoga tlaka i mekane bočnestijenke gume. Niske vrijednosti štede gornji sloj tla, ostavljaju manje dubine tragova, a pri



282

jednakoj širini pneumatika i manji otpor kotrljanja. Osim srednjega tlaka dodirne površinena tlo, u obzir treba uzeti i utjecaj tlaka na dublje slojeve tla. Za njihovo prostornooblikovanje uveden je pojam „tlačne lukovice “ ili „školjkasti “ dijagram.

Slika 14.3. Školjkasti dijagram

U pogledu očuvanja tla, s obzirom na zbijanje, za usporedbu se mogu izdvojitisljedeće: dijagonalna guma dimenzija 18,4-38, radijalna 18,4 R-38, udvojeni kotači sgumama dimenzija 18,4 R-38, široka guma 650/60-38 i terra guma 66 x 43,00-25.

Slika 14.4. Kontaktna površina raznih konstrukcija guma1-

dijagonalna, 2 – radijalna, 3 – udvojene radijalne, 4 – široka,5 – terra guma



283

Tablica 14.2. Specifično opterećenje kontaktne površine raznih

konstrukcija guma(1-dijagonalna, 2-radijalna, 3-udvojene radijalne, 4-široka, 5-terra guma)

Naziv 1 2 3 4 5Tlak gazeće

površine (kg)2600 2600 2 x 1300 2600 2600

Unutarnji tlak(bar)

1,3 1,2 0,8 0,8 0,4

Površinapneumatika

(cm2

)

1240 1490 2 x 1550 3000 8323

Površinskitlak (kg/cm2)

2,1 1,74 0,84 0,86 0,31

Dodirna gazeća površina kod radijalne gume veća je za 20% nego kod dijagonalneistih dimenzija pa je s prosječno 17% manjim površinskim tlakom opterećen površinski slojtla. Dakle, radijalna guma više štedi tlo nego dijagonalna. Širina širokih guma za 37% jeveća nego kod dijagonalnih pa je gazeća površina za 2,4 puta veća, i u skladu s tim za 60% je manji tlak gazeće površine na tlo (dostiže svega 50% tlaka radijalne gume). Zaključno,primjenom tzv. širokih guma značajno se čuva tlo od oštećenja. Udvojeni kotači imaju istiefekt kao i široki pneumatici. U pogledu smanjenja zbijanja tla najbolje rezultate daju terragume. Taj tip gume ima 7 puta veću gazeću površinu od dijagonalne gume iste nosivosti patlak gazeće površine dostiže kod terra gume samo 15% od onog koji ima dijagonalna guma.

Tlak gazeće površine kod terra gume toliko je malen da štedno djeluje ne samo na tlo, već ina biljke visine 10-20 cm. Zaključno se može utvrditi: što je više zraka u gumi, manje gaima u tlu.

Stupanj zbijenosti tla ne ovisi samo o tlaku na tlo, nego ga ukupno određujusljedeći faktori:

- vlažnost tla (dominantna je),- vrsta tla,-

tlak na tlo,- stanje obrađenoga tla,- stupanj deformacije pomicanja tla,-

udjel vode i zraka u tlu i- brzina zbijanja.

Zbijanje tla moguće je u znatnoj mjeri smanjiti, ukoliko se u tehnologiji proizvodnje biljapridržava sljedećih pravila:

-

izbjegavati rad po mokrome tlu,- izbjegavati stvaranje dubokih tragova,- ograničiti broj prohoda poljoprivredne tehnike,-

koristiti gume velikoga volumena,- zračni tlak u gumama održavati što je moguće nižim,



284

- koristiti udvojene gume ili kotače s rešetkama,-

kontrolirati proklizavanje,- ne eksploatirati teži traktor i priključak ako nije neophodno,- uskladiti širinu gume i zahvat lemeša (raonika),- težiti preraspodjeli opterećenja na gume i-

ako je moguće, voziti brže.



285

15. MAZIVA

Osnovna sirovina od koje se dobivaju sve vrste tekućih i plinovitih goriva,mineralna ulja i ostali mnogobrojni proizvodi je sirova nafta - tekućina tamno-smeđe ilicrne boje. U Hrvatskoj naftu prerađuju tvrtka INA – Industrija nafte d.d. Zagreb, koja jeutemeljena 1883. godine i tvrtka PATTING d.o.o., koja je izrasla iz obiteljskogapoduzetništva i utemeljena 1992. godine u Varaždinu.

INA u Mazivima RIJEKA proizvodi pretežito motorna, te turbinska ikompresorska ulja, a u Mazivima ZAGREB ostali dio maziva i srodnih proizvoda za vozila,cjelokupan program industrijskih maziva i srodnih proizvoda te mazive masti za industriju ivozila.

Djelatnost PATTINGA u Varaždinu je proizvodnja i prodaja ulja, maziva i

kemijskih proizvoda te zbrinjavanje opasnog otpada.Podmazivanje je uvođenje maziva u potrebnoj količini i u pravo vrijeme izmeđupovršina koje su u kontaktu, odnosno u međusobnome (relativnome) gibanju. U tehnicipodmazivanja poznata su sljedeća trenja:

-

suho trenje nastaje dodirivanjem površina između kojih nema maziva;- mješovito trenje nastaje na mjestima dodirivanja površina pod velikim

opterećenjem, iako se između njih nalazi mazivo i-

tekuće trenje, koje nastaje kod površina koje su potpuno razdvojene slojemmaziva. Zbog prisutnosti uljnoga filma, praktički nema trošenja pa se taj načinpodmazivanja smatra optimalnim.

Mazivo ili motorno ulje mora posjedovati sljedeće bitne karakteristike:,- sposobnost podmazivanja pokretnih dijelova u kontaktu, koji su izloženi visokim

temperaturama i promjenjivim tlakovima;

-

održavanje čistoće motora razgrađivanjem produkata izgaranja i njihovomodržavanju u raspršenom stanju za vrijeme dok su u motoru;- sposobnost odvođenja topline s klipova, turbokompresora, ležajeva i dr.;-

učinkovitost pri neutralizaciji kiselina koje nastaju radom motora te zaštitamotornih dijelova od korozije;

- spriječavanje prekomjernoga prolaženja plinova izgaranja u korito (karter) motorate povećanje kompresije i

- zadržavanje razine kvalitete podmazivanja sve do trenutka zamjene, bez obzira nazagađivanje produktima izgaranja goriva.

MOTORNA ULJA

BAZNO ULJE+

POBOLJŠIVAČ VISKOZITETA+

ADITIVNI SKLOP

Slika 15.1. Dobivanje motornog ulja



286

15.1 Klasifikacija motornih ulja prema viskoznosti

Što je viskoznost? Viskoznost je mjerilo tečnosti tekućine, odnosno onopredstavlja unutarnji otpor gibanju slojeva tekućine. Viskoznost je promjenjivaveličina, a mijenja se promjenom temperature i tlaka.

Društvo automobilskih inžinjera u SAD-u (Society of Automotive Engineers) iliskraćeno SAE izradilo je 1911. god. sustav klasifikacije viskoznosti motornih ulja.Gradacije ulja označene slovom W predviđene su za korištenje kod niskih temperatura.Takva «zimska» ulja osiguravaju lakši start motora pri niskim temperaturama, a kodviših radnih temperatura okoline ona ne zadovoljavaju potpuno. Obrnut je slučaj s«ljetnim» uljima (bez slova W), koja su previskozna kod pokretanja motora pri niskim

temperaturama, ali zato zadovoljavaju sve uvjete podmazivanja kod visokih radnihtemperatura i ljetnih temperatura okoline.Motorna ulja koja zadovoljavaju samo «zimske» ili samo «ljetne» uvjete zovu se

jednogradna ili singlegrade ulja. Pored njih, razvijena su i višesezonska ili multigradnaulja, a nose oznake npr. SAE 15W-40 ili SAE 10W-40 itd. Navedena ulja pri niskimtemparaturama imaju karakteristike «zimskog» ulja (SAE 15W), a na radnojtemperaturi ponašaju se kao jednogradna ulja gradacije SAE 40. Takva ulja samostalnoprilagođavaju viskoznost ovisno o trenutnoj temperaturi motora. Kako se ponaša kaoulje s više gradacija, dobilo je naziv multigradno ulje.

Postoje i lako tekuće ulje, koje iskazuju, u odnosu na uobičajena motorna ulja,bolja svojstva podmazivanja, odnosno lakši rad motora. Lako tekuće ulje je «tanje» pa je i unutarnje trenje molekula manje. Takvo ulje brže dospijeva do dijelova motora kojise moraju podmazivati, prije svega kod hladnoga starta. Izrađuju se u gradacijama SAE

0W-30 ili SAE 5W-50 i ona su tečljivija od uobičajene gradacije SAE 15W-40.

15. 2 Klasifikacija motornih ulja prema API

Prvu jedinstvenu klasifikaciju kvalitete motornih ulja izradio je 1911. god.Američki petrolejski institut, skraćeno API. API klasifikacija za benzinske motore jesljedeća:

• SB niski zahtjevi;• SC motori proizvedeni od 1964. do 1971. god.;• SD motori proizvedeni od 1968. do 1971. god.;•

SE motori proizvedeni od 1972. god. stop-and-go pogon;•

SF motori proizvedeni od 1981. za produžene intervale izmjene ulja;• SG poboljšana stabilnost oksidacije i čistoće motora/1988. god.;• SH ispunjava povećane zahtjeve u točkama isparavanja, filtriranja, pjenjenja,

plamišta/1993. god. i• SJ poboljšano ponašanje kod hladnoga starta, produženi intervali izmjene ulja.



287

Označivanje motornih ulja prema SAE klasifikaciji:

SAE 15W – 40

OZNAKA

NISKOTEMPERATURNIH

SVOJSTAVA

KINEMATSKA VISKOZNOST

NA 100 0C

Multigradna ulja

SAE 30

KINEMATSKA VISKOZNOST

NA 100 0C

Monogradna ulja

Slika 15.2. Označivanje motornih ulja prema SAE

15.3 API klasifikacije za diesel motore:

• CA blagi do umjereni uvjeti rada, diesel motori s normalnim punjenjem, koji trošegorivo visoke kvalitete;

•

CB umjereni uvjeti rada, diesel motori s normalnim punjenjem, koji troše gorivoniže kvalitete;

• CC umjereni do teški uvjeti rada, diesel motori bez predpunjenja ili s lakimpredpunjenjem;

•

CD teški uvjeti rada, diesel motori s normalnim ili turbo-predpunjenjem;• CD-II teški uvjeti rada, dvotaktni diesel motori s normalnim ili turbo-

predpunjenjem;• CE SHPD diesel motorno ulje za teške uvjete rada (pogodan za benzinske

motore), i• CF-4 za podmazivanje brzohodnih četverotaktnih diesel motora, dobra zaštita od

stvaranja taloga, korozije, trošenja i pjenjenja, naročito kod visokih radnihtemperatura.



288

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE(MOTORNA ULJA)

PROIZVOĐAČI MOTORA

•• VolkswagenVolkswagen

•• APIAPI (American Petroleum Institute)•• ACEAACEA (Association des Constructeurs Europeens d’ Automobiles•• ILSACILSAC (International Lubricant Standardisation and

Approval Comitte)•• SAESAE (Society of Automotive Engineers)

•• MercedesMercedes--BenzBenz

•• M A NM A N

•• VolvoVolvo

•• IVECO i dr.IVECO i dr.

Slika 15.3. Međunarodne organizacije i proizvođači motora

U Europi je Komitet konstruktora motora i vozila (CCMC) klasificirao motorna

ulja prema radnim svojstvima. Međutim, u veljači 1991. god. formirano je novo udruženje

ACEA, odnosno Udruženje europskih konstruktora vozila koje je preuzelo CCMC

klasifikacije. Do 1. siječnja 1996. god. važile su CCMC norme, od 1. siječnja do 31.

prosinca 1996. god važile su norme ACEA i CCMC, a od 1. siječnja 1997. god. važe samo

ACEA klasifikacije. To je udruženje razradilo nove specifikacije pri uporabi motornih ulja

kod benzinskih i diesel motora, kako bi se mogli ispunjavati rastući zahtjevi današnje

tehnologije motora.



289

API

ILSAC

JASO

ACEA

OEM’s

Specifikacije

maziva

REGULATIVA - organizacije

Slika 15.4. Međunarodne organizacije i proizvođači motora prema specifikaciji maziva

1. Benzinski motori

•

A1-96 Ulje predviđeno za upotrebu u motorima koji mogu koristiti ulja male

viskoznosti i maloga trenja.

•

A2-96 Ulje predviđeno za uporabu u većini motora, neprikladno za upotrebu u

nekim visokoučinkovitim motorima. Može se koristiti gdje je ranije predviđena

kvaliteta CCMC G4.

• A3-96 Ulje predviđeno za uporabu u visokoučinkovitim motorima, kao i za

produžene intervale izmjene ulja. Može se rabiti gdje je ranije predviđena kvaliteta

CCMC G4 ili G5.

2. Diesel motori za teretna vozila

•

E1-96 Ulje predviđeno za opću uporabu u teško opterećenim motorima. Ranijakvaliteta CCMC D4.

• E2-96 Ulje kvalitete SHPD ili super high performance diesel. Predviđeno za stroge

uvjete rada u teško opterećenim motorima uključivo produžene intervale zamjene i

motore s turbo punjačem. Odgovara MB228.1.



290

•

E3-96 Ulje kvalitete ESHPD ili extra super high porformance diesel. Predviđeno

za najstrože uvjete rada u teško opterećenim motorima, uključivo produžene

intervale zamjene i motore s turbo punjačem. Ranija kvaliteta CCMC D5.

Odgovara MB228.3.

• E4-98 U najvećoj se mjeri temelji na MB228.5.

Za poljodjelske strojeve INA u svom proizvodnom programu sadrži motorna ulja s

oznakom Super 2000 (djelomično sintetično) i mineralna Super Max, Super Turbo, Super

5, Super 3 i višenamjensko ulje Agrina, a PATTING je proizveo Forol CD-Max i Forol

Agrotrak. Navedena motorna ulja INE zadovoljavaju stroge zahtjeve važećih specifikacija,

a podržavaju ih MB 228.5, MAN M 3277, VOLVO VDS-2, MTU Type 3, IVECO t-2,M.P.P Vozila TAM, CUMMINS; ZF TE-ML 03 A, Pielstick, FORD M2C-159C i Massey

Ferguson M 1139. Motorna ulja tvrtke PATTING također udovoljavaju strogim zahtjevimaspecifikacija, a podržavaju ih ZF TE ML ¾, MIL-L 2104D, MB 227.0/227.1, ALLISON

C4, CATERPILAR to-2, Ford M2C 159B i JOHN DEERE J20A.

PODJELA MOTORNIH ULJAPODJELA MOTORNIH ULJA

-- MOTORNA ULJA ZA OSOBNA VOZILAMOTORNA ULJA ZA OSOBNA VOZILA

-- MOTORNAMOTORNA ULJAULJA ZAZA CESTOVNI I ŽELJEZNIČKICESTOVNI I ŽELJEZNIČKI PROMET,PROMET,GRA GRAĐĐEVINSKE IEVINSKE I POLJODJELSKE STROJEVEPOLJODJELSKE STROJEVE

-- MOTORNA ULJA ZA BRODSKE MOTOREMOTORNA ULJA ZA BRODSKE MOTORE

-- MOTORNA ULJA ZA PRVO PUNJENJE I ZAŠTITU MOTORAMOTORNA ULJA ZA PRVO PUNJENJE I ZAŠTITU MOTORAOD KOROZIJEOD KOROZIJE

-- MOTORNA ULJA ZA DVOTAKTNE MOTOREMOTORNA ULJA ZA DVOTAKTNE MOTORE

Slika 15.5. Podjela motornih ulja



291

15.4 Mazive masti

Masti se rabe u ležajima poljoprivrednih strojeva i priključnih oruđa. S obzirom na

primjenu, masti se dijele na normalne, višenamjenske i specijalne, a prema područ ju radnih

temperatura na niskotemperaturne, normalne i visokotemperaturne. Prepoznatljive su kao

sapunske ili nesapunske, odnosno mineralne i sintetičke, s obzirom na sastav. S obzirom na

sposobnost podnošenja velikih opterećenja, masti se još mogu podijeliti na normalne i

masti s poboljšanim svojstvom podnošenja visokih opterećenja, tzv. EP masti. Važna je i

podjela masti u slučaju primjene u ležajima, kada je riječ o primjenjivosti pojedinih tipova

masti ovisno o radnoj temperaturi i faktoru brzine ležaja. Domaće tvrtke INA i PATTING u

svojim proizvodnim programima imaju masti za poljoprivredne strojeve i oruđa.

15.4.1 Litijeve masti

Višenamjenske masti proizvedene na bazi litijevoga sapuna viših kiselina i

selektivno rafiniranoga mineralnoga ulja služe za podmazivanje malih valjnih i kliznih

ležajeva u uvjetima velikih brzina. Sadrži posebne dodatke za zaštitu od oksidacije i

korozije. Postojane su na toplinu i hladnoću. Temperaturno područ je rada -30°C do

+135°C. Po narudžbi je iste masti moguće dobiti s EP aditivom. Litijeve masti INA

proizvodi s oznakama INA LIS, INA LIPLEKS S EP, INA LIS EP i INA LIS MOL, a

PATTINGA s oznakama LT-EP-1, LT-EP-2 i LT-EP-3.

15.4.2 Kalcijeve masti

Kalcijeve masti su visokokvalitetne mazive masti proizvedene iz rafiniranogamineralnog ulja i kalcijevih sapuna viših masnih kiselina s dodatkom EP aditiva. Koriste se

za dugotrajno podmazivanje teretnih, industrijskih, građevinskih vozila te poljoprivrednih

strojeva. Specijalna mast s izvrsnim prijanjajućim svojstvima te univerzalnom primjenom.

Potpuna otpornost na slatku i slanu vodu. Temperaturno područ je rada od -45°C do

+110°C. INA ih proizvodi s oznakama INA EKS HD i INA GKS, a PATTING ima Hydro

plus ER.

15.4.3 Aluminijeve kompleksne masti

Univerzalna aluminijeva mast s EP aditivima. Ima veliku postojanost prema

starenju, vodi i koroziji, kao i veliki raspon temperaturnoga područ ja rada od -30°C do

+160°C. Tekuća mast s visokokvalitetnim dodacima za pritisak koristi se za podmazivanje

mehaničkih prijenosa kao i motora prijenosa, te za centralne sisteme u teretnim vozilima ipoljoprivrednim uređajima. PATTING proizvodi mast s oznakom Trans ER.

15.4.4 Masti za visoke temperature

Mast za visoke temperature na bentonitnoj bazi s područ jem primjene do 200°C,

ali i s mogućnošću podnašanja temperatura do 250°C. Mast za podmazivanje jako



292

opterećenih valjkastih i kliznih ležajeva kod visokih temperatura. Temperaturno područ je

rada -25°C do +220°C.

15.4.5 Metalne paste

Metalna pasta s kvalitetnom primjenom kod visokih temperatura do 800°C.

Metalna pasta s visokokvalitetnom primjenom kod visokih temperatura do 1000°C.

U grupu ostalih masti spadaju masti proizvedene od modificirane gline i selektivno

rafiniranoga mineralnoga ulja, a koriste se za podmazivanje valjnih i kliznih ležaja koji

rade pri većim opterećenjima i vrlo visokim (160-200ºC) temperaturama.

Kompleksne su masti proizvedene na osnovi posebno odabranih kompleksnihsapuna litija i selektivno rafiniranoga mineralnoga ulja. Sadrže čitav niz različitih aditiva,

kao što su ER, inhibitori oksidacije i korozije te aditivi za povećanje prionjivosti. Pojedine

masti postojane su pri temperaturama od -30ºC do +180ºC, što je znakovito za kvalitet

proizvoda.



293

16. KONZERVACIJA I USKLADIŠTENJE STROJEVA I ORUĐA

Poljoprivredni strojevi, oruđa i aparati tijekom uporabe izloženi su različitimvanjskim i unutarnjim čimbenicima, koji imaju manji ili veći utjecaj na njihov učinak ipouzdanost te vijek trajanja. Da bi poljoprivredna tehnika zadržala konstrukcijom propisaneparametre i u razdoblju kad su izvan uporabe, potrebno ih je zaštiti od vremenskih i drugihutjecaja te konzervirati i uskladištiti na odgovarajuće mjesto.

Konzerviranje ili zaštita podrazumijeva uporabu fizičko-kemijskih mjera za zaštitudijelova, odnosno sklopova strojeva i oruđa, zbog spriječavanja djelovanja korozije.Temeljne postavke zaštite su normalna maziva, ulja i masti za podmazivanje zamijenitizaštitnim sredstvima (antikorozivnim uljima i mastima) istih ili sličnih karakteristika, takoda se nakon završenoga razdoblja zaštite ta sredstva ne moraju uklanjati, već da trebaju

preuzeti ulogu podmazivanja.Konzerviranje poljoprivredne tehnike (mehanizacije) je brz, jeftin i jednostavanpostupak, kojega mogu obaviti rukovatelji pomoću uputa uz isporučeni stroj. Sredstvaproizvode domaće tvrtke INA i PATTING i mogu se nabaviti na tržištu i uz svako sedobiva uputa o namjeni i načinu nanošenja. Vrlo često se u praksi kao sredstvo zakonzerviranje koristi „rabljeno ulje“ iz motora, što je potpuno pogrešno, jer takva uljasadrže sumpornu kiselinu koja nagriza metal. Samo ulja iz hidrauličnih instalacija i uređajate ulja iz prijenosnika (u kojima nema procesa izgaranja) mogu se rabiti kao sredstva zakonzerviranje.

Nakon sezone rada nezaštićeni poljoprivredni strojevi i oruđa izloženi suintenzivnome djelovanju korozije, što je jedan od važnih čimbenika propadanja tehnike. Odpostojećih zaštitnih sredstava za konzerviranje najviše odgovaraju sredstva za privremenuzaštitu površina od korozije, koja stvaraju nepropusan sloj, čime se metal izolira od okoliša.

Ta sredstva jamče trajnost konzerviranja koje se približava uporabi sredstava za trajnuzaštitu, tj. premazi bojanjem. Temeljna razlika između premaza bojama i privremenihsredstava za zaštitu od korozije mogućnost je lakog uklanjanja zaštitnih slojevaprivremenih brisanjem, uz pomoć otapala ili jednostavnih metoda odmašćivanja. Sredstvaza privremenu zaštitu izrađuju se od derivata nafte i to kao visokorafinirana zaštitna ulja,zaštitna emulgacijska ulja, zaštitni fluidi i zaštitne smjese.

a)

visokorafinirana zaštitna ulja koriste se za konzerviranje motora s unutarnjimizgaranjem, mjenjačke kutije, reduktore i dr. te za opću primjenu pri zaštitimetalnih predmeta;

b)

zaštitna emulgacijska ulja (sadrže mineralna ulja, antikorozivne aditive,emulgator i specijalne dodatke) stvaraju zaštitne filmove, koji vrlo dobroprianjaju na unutarnje površine, primjerice sustava za hlađenje vodom. Upraksi se najčešće koriste u koncentraciji od 10 do 20%.

c)

Zaštitni fluidi koriste se isključivo za konzerviranje vanjskih metalnihpovršina i kod najtežih uvjeta uskladištenja. Nakon ishlapljivanja otapala nametalnoj površini oblikuje se polusuhi ili suhi zaštitni film. U najširoj suprimjeni;

d) Zaštitne smjese su proizvodi na bazi derivata nafte i inhibitora korozije, akoriste se za zaštitu kliznih površina, kugličnih ležaja, zglobova, vanjskihzupčanika, prijenosnih lanaca, rezervnih dijelova i dr. tijekom uskladištenja itransporta. Tu spadaju i sredstva izrađena na bazi termoplastičnih masa, koještite stroj od manjih mehaničkih oštećenja.



294

16.1 Čišćenje i priprema površine za nanošenje zaštitnih sredstava

Priprema poljoprivredne tehnike za uskladištenje pretpostavlja da se strojevi ioruđa nakon uporabe dobro očiste od prašine, organske mase i masnoća, a zatim zaštiteodgovarajućim zaštitnim sredstvom protiv korozije te spreme, po mogućnosti, podnatkriveni prostor. Prašinu se najlakše otklanja pranjem vodom ili toplom otopinomdeterdženta, a masnoću deterdžentom ili nekim otapalom. Površine koje nisu predviđene zapranjem vodom moraju se očistiti komprimiranim zrakom ili mehanički.

Čišćenje korodiranih površina obavlja se najčešće brusnim papirom, čeličnomčetkom ručno ili brusilicom, odnosno kemijskim sredstvima-otopinama kiselina (sumporna,solna, klorovodična i fosforna). Pri korištenju kiselinskih otopina obvezatno je pridržavati

se propisanih mjera zaštite na radu.

16.2 Postupci nanošenja sredstava za privremenu zaštitu

Sredstva za privremenu zaštitu nanose se uranjanjem, prskanjem i premazivanjem.Uranjanje je vrlo pogodan način, budući da se obavlja brzo i daje jednoličan neprekidansloj. Prskanje se koristi u slučajevima kada je uranjanje nepraktično ili neizvedivo, apremazivanje četkom zahtjeva previše rada. Premazivanje četkom koristi se napojedinačnim dijelovima koje treba zaštititi, a nije praktično i ne primjenjuje se u slučajuzaštite većega broja predmeta složenijeg oblika. Treba voditi računa da je zaštitni sloj jednoličan i neprekinut, osobito na oštrim rubovima.

Po završetku nanošenja sredstva zaštićene dijelove, sklopove i strojeve zbogcijeđenja, hlađenja ili ishlapljivanja otapala ne bi trebalo pomicati, odnosno rukovati njima

neko vrijeme, najmanje 2 sata, a pri nižim temparaturama i do 12 sati.

16.3 Podmazivanje kao postupak zaštite

Sastavnim dijelom zaštite poljoprivredne tehnike smatra se i podmazivanje svihmjesta koja je proizvođač naveo u uputama za rad i održavanje. Eksploatacijska pouzdanoststroja u znatnoj mjeri ovisi o pravilnome podmazivanju, izboru prikladnoga maziva,njegove pravodobne kontrole i izmjene.

Za svaki stroj mora postojati popis svih mjesta za podmazivanje, vrsta i kakvoćamaziva te rokovi podmazivanja, kontrola i izmjena uljnih punjenja. Korisnici strojevatrebaju voditi računa o reduciranju na što je moguće manji broj vrsta i kakvoće maziva teda ih proizvode i isporučuju domaći proizvođači. Razlog tome je što se najčešće u uporabistrojevi različitih proizvođača, koji opet propisuju maziva i ulja različitih tvrtki. Može se

dogoditi da specifikacija maziva sadrži različite komercijalne nazive i oznake pod kojimase kriju maziva i ulja istih svojstava. Za podmazivanje se mogu koristiti kalcijeve, litijeve,kompleksne masti, mazive masti za vozila i ostale masti (Poglavlje MAZIVA).

16.4 Zaštita guma

Gume i elementi izrađeni od gume u razdoblju izvan uporabe izloženi su utjecajusvjetlosti, niskoj temparaturi i vlazi. Pod djelovanjem navedenih čimbenika, guma gubisvojstvo elastičnosti, a posljedica je pucanje gume. Gume se štite antikorozivnim



295

aluminijskim pigmentom, koji sprječava prodiranje svjetlosti i vlage, odnosno sredstvimana bazi plastičnih masa i dodataka. Poslije pranja i sušenja guma, zaštitno sredstvo nanosise prskanjem. Trajnost sredstva je od 6 do 12 mjeseci.

16.5 Zaštita dijelova od termoplastičnih masa

Konzerviranje dijelova izrađenih od plastičnih masa sastoji se u održavanjučistoće, a nakon sezone rada spremanju u suh i zatvoren prostor. Pri spremanju plastičnihelemenata u zatvoren prostor posebnu pažnju treba pridati zaštiti od miševa i štakora.Obavezna je deratizacija.

16.6 Zaštita elemenata prijenosa

U elemente prijenosa spadaju remenja, lanci, kardanska vratila i ostali elementiprijenosa. Elemente prijenosa prije postupka konzerviranja treba dobro pregledati, kako bise spremilo samo ispravno. Prije konzerviranja poljoprivredne tehnike svo remenje trebademontirati, osim onoga koje je nepristupačno. Skinuto remenje odlaže se u suhu izatvorenu prostoriju, a ono koje ostaje na stroju mora se popustiti. Ukoliko se ne konzervirastroj s kojeg se skida remenje, remenice treba očistiti, pripremiti i zaštititi sredstvom zazaštitu. Lanci se skidaju po istome principu kao remenje. Zaštitno sredstvo nanosi se jedinona suhe lance. Moguće je lance zaštiti uranjanjem u čisto ulje. Jedino lance s gumenimelementima nikako ne treba konzervirati postupkom uranjanja u čisto ulje.

Pri konzerviranju reduktora, mjenjačkih kutija i multiplikatora treba ispustiti ulje inaliti novo istih karakteristika. Priključni prijenosnici i kardanska vratila konzerviraju semašću.

16.7 Zaštita akumulatora i električne opreme

Dobar način zaštite i čuvanja akumulatora nakon uporabe stroja je upotrijebiti gana drugome radnome stroju u eksploataciji. Ako takva alternativa ne postoji, akumulator sedemontira sa stroja, očiste svi priključci (kleme) i zaštiti zaštitnim sredstvom. Po potrebi gadopuniti destiliranom vodom i priključiti na uređaj za punjenje. Nakon dopune, akumulatorse se sprema u suhu i zatvorenu prostoriju, u kojoj temparatura ne bi trebala biti manja od0ºC niti veća od 15ºC. Napunjeni akumulator podnosi hladnoću i do -65ºC, a prazan samo -10ºC. Akumulator se nakon skidanja sa stroja može potpuno konzervirati na način da se izsvih ćelija akumulatora izlije postojeći elektrolit, a elementi isperu destiliranom vodom.Prazan i ispran akumulator posuši se i spremi također u suhu i zatvorenu prostoriju.

Zaštita električne opreme sastoji se od čišćenja svih električnih spojeva od

korozije, masti i prašine, a zatim premazivanja zaštitnim sredstvom (najčešće vazelinom).Spojevi električnih instalacija zaštićuju se zaštitnim mastima.

16.8 Zaštita hidrauličnih elemenata i uređaja

U elementima hidraulike i hidrauličnim uređajima koriste se hidraulična ulja koja,zbog antikorozivnih aditiva, ujedno služe i za konzervaciju tih elemenata. Potrebno je samoprekontrolirati razinu ulja u spremniku te brtvu poklopca koja mora besprijekorno brtviti.Sve hidraulične cilindre treba držati u zatvorenome položaju (klip uvučen u tijelo cilindra).



296

Ako cilindar ostaje u otvorenome položaju (klip izvučen iz cilindra), površinu klipa trebapremazati zaštitnom mašću. Ako demontaža crijeva nije odviše komplicirana, preporuča seskinuti ih, očistiti, zaštiti sredstvom za zaštitu guma i spremiti u zatvorenu prostoriju.

16.9 Zaštita spremnika za sjeme i mineralna gnojiva

Spremnike prije pripreme za konzerviranje treba potpuno isprazniti i temeljitoočistiti. Eventualnu koroziju odstraniti, a manja oštećenja odmah popraviti. Pripremljenespremnike zaštiti sredstvom za konzerviranje. Ako postoje tehničke mogućnosti, spremnikeza mineralna gnojiva najbolje je zaštiti plastificiranjem.

16.10 Uskladištenje poljoprivredne tehnike

Zaštićenu poljoprivrednu tehniku potrebno je uskladištiti u zatvoreni,poluzatvoreni (nadstrešnice) ili otvoreni prostor.

U zatvoreni prostor uskladištuju se traktori, prskalice, pneumatske sijačice,pojedini uređaji (crpke, monitori, automatika, hidraulična oprema), pojedini elementistrojeva (kardanska vratila, lanci, remenje, akumulatori i dr.).

U poluzatvoreni prostor uskladištuju se najčešće različite vrste kombajna(univerzalni, repni, silažni i dr.), raspodjeljivači mineralnoga i organskoga gnojiva,kosilice, kultivatori, sijačice, prskalice, specijalne prikolice i dr.

Uskladištena tehnika na otvorenome prostoru mora se češće pregledavati inadzirati zbog utvrđivanja stanja zaštitnoga sredstva. Na otvoreni prostor spremaju senajčešće plugovi, tanjurače, sjetvospremači, drljače, valjci, podrivači, rovila, prikolice(sanduk malo podignut zbog istjecanja oborina) i dr. Ako neki od strojeva posjeduju

gumene kotače, takve strojeve treba postaviti na nogare, kako bi se rasteretile gume.Konzerviranje i uskladištenje strojeva, oruđa i aparata neophodna je mjera kojojtreba pridati punu pažnju, jer, u protivnome poljoprivredna tehnika gubi oko 5% i više odnabavne vrijednosti.



297

LITERATURA ZA UDŽBENIK

1. „Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede“ (1998-2008), Agronomski fkautletZagreb, Zagreb

2. Agricultural Engineering Yearbook (1998-2008), LV Druck imLandwirtschaftsverlag, Münster

3. Anonim. (1998-2008). Profi-Magazin für Agrartechnik, LandwirtschaftsverlagGmbH, Münster

4. Aurenhammer, H. (1991): Elektronik in Traktoren und Maschinen. BLVVerlagsgeschaft GmbH, München

5.

Aurenhammer, H., Schueller, K.J. (1990). Precision Farming. In Stout, B.A.:CIGRHANDBOOK of Agricultural Engineering Volume III, Plant Production

Engineering. CIGR – ASAE, St. Joseph6.

Banaj, Đ., Šmrčković, P. (2003): Upravljanje poljoprivrednom tehnikom,Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek

7. Barčić, J. (2001): Prskalice i orošivači, Agronomski fakultet Zagreb, Zagreb8.

Bell B. (2005): Farm Machinery. Old Pond Publishing, Ipswich9. Brčić J. (1987): Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjige, Zagreb10. Brkić. D., Vujčić, M., Šumanovac, L. (2002): Strojevi za žetvu i berbu zrnatih

plodina, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek11. Brkić, D., Jurišić, M. (2001): Strojevi i uređaji za vađenje šećerne repe,

Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek12.

Brkić, D., Vujčić, M, Šumanovac, L. Jurišić, M.(2000): Strojevi i uređaji zaspremanje silaže, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek

13. Buchner, W., Köller K. (1990): Integrierte Bodenbearbeitung, Eugen Ulmer

GmbH & Co., Stuttgart14. CIGR HANDBOOK (1999) of Agricultural Engineering Volume III, PlantProduction Engineering, CIGR – ASAE, St. Joseph

15. Čuljat, M., Barčić, J. (1997): Poljoprivredni kombajni, Poljoprivredni institut

Osijek, Osijek16. Čuljat, M. (1997): Promišljeno opremanje poljoprivrede, Agrotehničar, broj

2/1997. Gospodarski list Zagreb17. Emert H. Et al. (1999): Landtechnik. Verlag Eugen Ulmer GmbH & Co., Stuttgart18. Emert R. Bukvić Ž., Jurić T., filipović D. (1997): Popravak poljoprivrednih

strojeva, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek19. Goering E. C. (1990): Engine & Tractor Power. ASAE, Michigan20. Goering E.C., Stone L. M., Smith W. D., Turnquist K. P. (2003): Off-Road

Vehicle Engineering Principles, ASAE, Michigan

21.

Hernanz, J. L., Ortiz- Canavate J. (1999): Energy Saving in Crop Production. In O.Kitani: CIGR Handbook of Agricultural Engineering, Volume V – Energy andBiomass Engineering. CIGR – ASAE, St. Joseph

22. Jagar, N., Filipović, D. (1997): Traktor na poljoprivrednim obiteljskimgospodarstvima, Hrvatski zadružni savez, Zagreb

23.

Jejčič V. (2007): Traktor. Kmečki glas, Ljubljana24. Kahnt, G. (1995): Minimal Bodenbearbeitung, Ulmer GmbH & Co., Stuttgart25. Martinov M., Đević M., Novković N., Savin L., Ogrizović B., Micković G.,

vidaković V., Popović M., Kekić M. (2007): Moj traktor. Res Trade, Novi Sad



298

26. Renius Karl T. (1985): Traktoren – Technik und ihre Anwendung, BLVVerlagsgesellschaft mbH, München

27. Renius K.T. (1999): Tractors – Two – Axle Tractors. In Stout, B. A.: CIGREngineering. CIGR – ASAE, St. Joseph

28. Schön H. Et al (1998): Landtechnik Bauwessen, BLV VerlagsgesellschaftMünchen

29. Srivastava K.A., Goering E.C., Rohrbach P.R. (1993): Engineering Principles ofAgricultural Machines. ASAE, Michigan

30. Stjepanović, M. (1998): Lucerna, NIP „Nova Zemlja“, Osijek31. Upadhyaya, K.S., Chancellor, J.W., Perumpral, V.J., Schafer, L.R., Gill, R.W.,

VandenBerg, E.G. (1994): Advances in Soil Dynamics (Vol.1). ASAE, Michigan32. Upadhyaya, K.S., Chancellor, J.W., Perumpral, V.J., Schafer, L.R., Gill, R.W.,

VandenBerg, E.G. (1998): Advances in Soil Dynamics (Vol.1). ASAE, Michigan33.

Vratarić, M. i sur. (2004): Suncokret, Poljoprivredni institut Osijek, Osijek34. Vujčić, M., Emert, R., Jurić, T., Heffer, G., Baličević, P (1990): Osnove

strojarstva, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek35.

Zimmer, R., Banaj, Đ., Brkić, D., Košutić, S. (1997): Mehanizacija u ratarstvu,Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek

36. Witney B. (1988): Choosing & Using Farm machines. Land Technology Ltd.,Edinburgh

37. Katalog maziva INA, Zagreb, 2007.38. Katalog motornih ulja i maziva, Patting,Varaždin, 2006.39.

Promiđbeni materijali tvrtke AGCO–Challenger, Duluth, Georgia, SAD40. Promiđbeni materijali tvrtke Amazone, Hasbergen-Gaste, Njemačka41. Promiđbeni materijali tvrtke Case New Holland, Racine, Wisconsine, SAD

42.

Promiđbeni materijali tvrtke Claas GmbH, Harsewinkel, Njemačka43. Promiđbeni materijali tvrtke John Deere, Moline, Illinois, SAD



299

POJMOVNIK VIŠEJEZIČNI

Armatura prskalice s provodnim cijevima(en. Sprayboom with pipes, nj. Spritzgestänge mit Leistungen, fr. Rampes avectyauterie, it. Barre per Trattamenti con conduttore)

Automatska regulacija doze i uređaj za punjenje spremnika(en. Automatic metering and tank filling device, nj. Automatische Mengen-Regel undTankfülleinrichtung, fr. Ordonnateur automatique de quantités et dispositive de remplissage, it. Regolazione di quantità automatica e instalazione di riepimento)

Broj okretaja motora- frekvencija vrtnje ( en. Number of revolutions; nj. Drehzal; fr. Vitesse de rotation; it. Numero di giri)

Bubanj s nazubljenim letvama(en. Rasp bar threshing cylinder, nj. Dreschtrommel mit Leisten, fr. Batteur à battes, it. Battitore a spranghe)

Centrifugalni raspodjeljivač mineralnoga gnojiva(en. Disc broadcaster, nj. Schleuderstreuer, fr. Distributeur d’engrais, it. Spandiconcime centrifugo

Centrifugalna sijačica(en. Centrifugal seed drill, nj. Zentrifugal- Drillmaschine, fr. Semoir centrifuge, it.

Seminatrice centrifuga)

Dijagonalni pneumatik(en. Diagonal tyre, nj. Diagonalreifen, fr. Pneu diagonal, it. Pneumatico diagonale)

Drljače(en. Harrows, nj. Eggen, fr. Herses, it. Erpici

Egzaktna duljina sječke(en. Short-exact chop, nj. Exakthäksel, fr. Coupe précise, it Picado exacta)

Gnojidba(en. Fertilising-Fertilizing, nj. Düngung, fr.Fumer, it. Concimacione)

Gnječilica(en. Chrusher, nj. Knikzetter, fr.Conditioneur de fourage, it. Schiacciaforaggi)

Jednofazno vađenje šećerne repe(en. Single stage beet harvesting, nj.Einphase rüben ernte, fr. Récolte monophase, it. Raccolta in un solo passaggio)



300

Kombajn(en. Combine-harvester, nj. Mähdrescher, fr. Moissonneuse-batteuse, it. Mietitrebbiatrice)

Kombinirana oruđa za predsjetvenu pripremu tla(en. Seed bed combination implements, nj. Saatbettkombinationen, fr. Combinasons de preparation du sol, it. Combinazioni per preparazione alla semina

Kosa(en. Cutter-bar, nj. Messerbalken, fr. Barre de coupe, it. Barra della lama)

Kosilica oscilacijska –s kosom i prstima

(en. Reciprocating-Finger bar mower, nj. Mähbalken, fr. Barre de coupe à doigts, it. Barra falciante con denti)

Kosilica rotacijska-s bubnjevima(en. Rotary drum mower, nj. Trommel Kreiselmäher, fr. Faucheuse rotative à tambour,it. Falciatrice rotativa a tambura)

Kosilica rotacijska s diskovima(en. Rotary disc mower, nj. Scheibenmäher, fr. Faucheuse à disques rotative, it. Falciatrice a dischi rotativi)

Košnja(en. Mowing, nj. Mächen, fr. Fauchage-coupe, it. Falciare-Sfalcio

Kotači(en. Wheels, nj. Räder, fr. Roues, it. Ruote)

Krmni kombajn(en. Forage harvester; nje. Feldhäksler; fr. Recalteuses hacheuses ensileuses; it Raccogli foraggi)

Krmni kombajn s aksijalnom sječkarom-ploča s noževima(en. Flywheel chopper, nj. Scheibenrad-Wurfhäcksler, fr. Ensileuse à disques hacheurs,it. Raccolglitrice di foraggi con trinciatore a disco)

Krmni kombajn s radijalnom sječkarom-bubanj s noževima

(en. Cylinder chopper, nj. Trommel feldhäcksler, fr. Ensileuse à tambour hacheur, it. Raccolglitrice di foraggi a tamburo tagliente)

Mineralno gnojivo(en. Mineral fertilizer, nj. Mineraldünger, fr. Engrais minéraux, it. Concime minerale)

Mjenjač (en. Gearbox, nj. Getriebe, fr. Boite de vitesses, it. Cambio di velocita)



301

Motor s unutarnjim izgaranjem(en. Internal combustion engine-IC; nj. Verbrennungs motor; fr. Moteurs d' combustioninterne, it. Motori a combustione interne-MCI)

Naplaci-felge(en. Rims, nj. Felgen, fr. Jantes, it. Cerchi)

Oblovina sa šinama-žicama(en. Concave with bars, nj. Dreschkorb mit Leisten, fr. Contre-batteur, it. Controbattitore con spranghe)

Okretanje

(en. Turning, nj. Wenden, fr. Fanage, it. Voltare)

Oruđa i strojevi za obradu tla(en. Soil tillage implements, nj. Bodenbearbeitungs gärate, fr. Materiel du travail du sol,it. Attrezzature per la lavorazione del terreno)

Oruđa za osnovnu obradu tla(en. Primary tillage implements, nj. Grundbodenbearbeitungs geräte, fr. Travail du sol primaire, it. Lavorazione principale del terreno)

Oscilacijska drljača(en. Reciprocating harrow, nj. Rüttelegge, fr. Herse oscillante, it. Erpice oscilante)

Plosnati mlaz(en. Flat spray pattern, nj. Flachstral, fr. Jet plat, it. Getto a ventaglio)

Plug(en-am. Plough-plow, nj.- Pflug, fr. Charrue, it. Aratro)

Pneumatici-Gume(en. Tyres, nj. Reifen, fr. Pneus, it. Pneumatici)

Pneumatik bez zračnice(en. Tubeless tyre, nj. Schlauchloser Reifen, fr. Pneu sans chamber à air, it. Pneumatico senza camera d’ aria)

Podesivi naplatak(en. Adjustable rim, n. jVerstellfelge, fr. Jante adjustable, it. Cerchio regolabile)

Podesivo sito-rešeto( en. ”Jalousie sieve, nj. Jalousinensieb, fr. Grille à jalousie, it. Griglia a persiana)

Preše skupljačice za valjčaste bale( en. Round-roll balers, nj. Rundballenpresse, fr. Ramasseuse enrouleuse, it. Raccogli-imballatrice in balle cilindriche)



302

Priključno vratilo(en. Power take-off, nj. Zapfwelle, fr. Prise de force, it. Presa di potenza)

Prorahljivač – Podrivač (en. Subsoiler, nj. Tief Grubber, fr. Sus- soleuse, it. Aratro ripuntatore)

Provodna cijev(en. Seed tube, nj. Saatleitung, fr. Tube de descante, it. Tuba di caduta)

Prskalice(en. Sprayers, nj. Spritzgeräte, fr. Pulvérisateurs, it. Irroratrici)

Puni konusni mlaz(en. Solid cone spray pattern, nj. Vollkegel, fr. Cone plein, it. Getto conica plena)

Raspodjeljivač s oscilirajućom cijevi(en. Pendulum broadcaster-distributor, nj. Pendelstreuer, fr. Distributeur pendulaire, it.Spandiconcime a braccio oscillante)

Radijalni pneumatic(en. Radial ply tyre, nj. Radial-Ply –Reifen, fr. Pneu radial, it. Pneumatico radiale)Rasprskivač-Diza(en. Nozzle, nj. Düse, fr. Buse, it. Spruzzatore

Rastresanje-natresanje(en. Tedding, nj. Zetten, fr. Èpandage, it. Spargimento)

Razbacivač stajskoga gnoja(en. Manure spreaders, nj. Stalldüngung streuer, fr. Epandeurs de fumier, it.Spandiletame)

Rotacijski rastresači-natresači(en. Rotary tedders, nj. Kreisel zetter, fr. Epandeur d’ herbe rotatif, it. Spandierba rotativa)

Rovilica-freza(en. Rotary cultivator, nj. Fräse, fr. Fraise, it. Fresatice)

Rovilica sa zupcima-klinovima(en. Rotary cultivator with spike rotor, nj. Zinkenrotor, fr. Coulter rotative avec rotor denté, it. Zappatrice rotative con rotore a punte)

Rovilo(en. Chisel plough, nj. Grubber-Maisel pflug, fr. Cultivateur scarificateur, it. Cultivatore pesante



303

Samoutovarna prikolica(en. Self-loading wagon, nj. Ladewagen, fr. Remorque auto-chargeuse, it. Rimorchio autocaricante)

Sekcija čišćenja(en. Sieve shoe, nj. Siebkasten, fr.Caise de grilles, it. Cassa di crivelo)

Sijačice za uskoredne usjeve-kulure(en. Seed drills, nj. Drillmaschinen, fr. Semoirs en lignes, it. Seminatrici a righe)

Sijači aparat s ižljebljenim valjkom(en. Force feed roller, nj. Schubrad, fr. Roue à connelures, it. Distributore a rullo)

Sijači aparat s nazubljenim-bradavičastim kotačićem(en. Studded seed roller, nj. Nockenrad, fr. Roue à ergots, it. Distributore a denti)

Sijačice za širokoredne usjeve-precizne sijačice-jedosjemene sijačice(en. Spacing drills-planters, nj. Einzelkorndrillgräte, fr. Semoirs monograines, it.Seminatrice monoseme)

Sijači aparat s vertikalnom pločom i čelijama po obodu(en. Cell wheel system, nj. Zellenradsystem, fr. Système àroue alvèole, it. Sistema a ruota alveolata)

Sijači aparat s perforiranom beskonačnom gumenom trakom-remenom

(en. Perforated belt feeder, nj. Lochbandsystem, fr. Distributeur à courrole perforèe, it. Distributore a nastro perforato)

Sijači aparat s vertikalnim kolom (potlačni)(en. Suction system+maize cell wheel, nj. Saugluft system +Mais –Zellenrad, fr. Système à aspiration + roué alvéole à mais, it. Sisteme ad aspirazione + ruota alveolata per mais

Sijači aparat s vertikalnom pločom (potlačni)(en. Suction system+cell disc, nj. Saugluftsystem +Säscheibe, fr. Système à aspiration+disque perforè, it. Sisteme ad aspirazione+disco perforato)

Sijači aparat s vertikalnim kolom (natlačni)(en. Compressed air system+cell wheel + air nozzle, nj. Druckluftsystem+Zellenrad-Düse,

fr. System à air comprimè+ roué alvéole-buse d’ air, it. Sistemo d’ aria compressione+ruoto alveolata-ugello d’ aria)

Sječenje glava i lišća i vađenje korijena u istom redu(en. Topping+lifting the same row, nj. Köpft + rodet dieselbe Reihe, fr. Décolletage + surle même rang, it. Scolletta ed estirpa sulla stessa fila)



304

Sječenje glava i lišća i vađenje korijena iz prethodnog reda(en. Topping one row + lifting the previous row, nj. Köpft eine Reihe und rodet dievorher geköpfte Reihe, fr. Décolletage d’ un rang +arrachage du rang précedemment décolleté, it. Scolletta una fila ed estirpa quella precedente)

Sjetva(en. Sowing-seeding, nj. Saat-Aussaat, fr. Semence-Semis, it. Semina-Seminagione)

Sjetva u stalne tragove(en. Drilling by tramline system, nj. Drillen mit Fahrgasse, fr. Semis avec routes de passage, it. Semina con vicollo di passaggio)

Sjetva bez obrade-direktna sjetva(en. Direct drilling, nj. Direktsaat, fr. Semis direct, it. Semina diretta)

Skupljanje u zbojeve(en. Windrowing, nj. Schwaden, fr. Andainage, it. Andane)

Slika poprečne raspodjele gnojiva(en. Spread pattern, nj. Streubild, fr. Profil de épandage, it. Profilo di spadimento)

Slamotres(en. Straw walker, nj. Hordenschüttler, fr. Secoueur à éléments multiples, it.Scuotipaglia a piu elementi)

Snaga ( en. Power; nj. Leistung; fr. Puissance; it. Potenza)

Spremanje sijena(en. Hayharvesting, nj. Heuernte, fr. Fenaison, it. Fienagione)

Spremanje voluminozne-kabaste krme(en. Forage harvesting, nj.Rauhfutterernte, fr. Rècolte de fourrage grossier, it. Raccolta del forraggio, grossolano

Strojevi i oruđa za dopunsku obradu tla(en. Secondary tillage equipment, nj. Sekundare bodenbearbeitungs gärate, fr.Secondaire materiel de travail du sol, it. Secundario attrezzature per la lavorazione del

terreno

Sustav dovoda zraka i odvoda ispušnih plinova(en. Intake – Exhaust; nj. Ansaug – Auspuff; fr. d' Admission –d' Echappement; it. di

Aspirazione – Scappamento)

Šuplji konusni mlaz(en. Hollow cone spray pattern, nj. Hohlkegel, fr. Cone creux, it Getto conica cava)



305

Tanjurače(en. Disc harrows, nj. Scheibeneggen, fr. Pulveriseurs-herses a disque, it. Erpici a dichi

Trakaste bočne grablje(en. Belt type side delivery rake, nj. Band Rechwender, fr. Rateau-faneur à courrales trapezo’idales, it. Raghinatore a nastro)

Traktor(en. Tractor, nje. Schlepper, fr. Tracteur, it. Trattore)

Trakcijski uređaji(en. Traction devices; nj. Zugwerk; fr.Adhérence; it. Aderenza )

Trozglobna hidraulička poteznica s Elektro-Hidrauličkom Regulacijom(en. Three point hydraulic hitch with EHC; nj. Dreipunktkraftheber mit Elektronische Hubwerks-Regelung, fr. Attelage a trois points avec relevage électronique it. Accopiamento a tre punti con controllo electronico)

Ubrizgavanja goriva (en. Fuel injection; nj. Kraftstoff einspritzung; fr. Combustibile injection; it.Combustibile iniezione)

Ulagač sjemena- raončić (en.Shoe coulter, nj. Schleppshar, fr. Sac avec resort, it. Assalcatore)

Ulagač sjemena- dvostruki disk(en. Double disc coulter, nj. Doppelscheiben-Drillschar, fr. Sac à double disque, it. Assalcatore a doppio disco)

Valjci(en. Rollers, nj. Walzen, fr. Rouleaux, it. Rulli)

Visokotlačne preše skupljačice za kvadarne bale(en. High density Pick-up balers, nj. Hochdruck Aufsammelpressen, fr. Ramasseuses- presses à haute densitè, it. Imballatrici ad alta densità)

Višefazno vađenje šećerne repe(en. Multi stage beet harvesting, nj. Mehrphase rüben ernte, fr. Méthode de récolte

décomposée, it. Metodo di raccolta a canteri separati)

Vitlo-Motovilo(en. Reel, nj. Haspel, fr. Rabatteur, it. Aspo)

Vršidbeni uređaj(en. Threshing mechanism, nj. Dreschwerk, fr. Mechanisme de battage, it. Meccanismo di trebbiatura)



Documents

Zimmer, Košutić - Poljoprivredna Tehnika u Ratarstvu