Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Škola za zaštitu životne sredine, Water Workshop - Kvalitet voda Novi Sad, 2-5. septembar, 2014.
WW
OKRUGLI STOOKRUGLI STO: : ZNAČAJ KONTROLE OTPADNIH VODAZNAČAJ KONTROLE OTPADNIH VODA 2014, N
ovi Sa
ZNAČAJ KONTROLE OTPADNIH VODA ZNAČAJ KONTROLE OTPADNIH VODA NA IZVORU ZAGAĐENJA NA IZVORU ZAGAĐENJA
«END OF PIPE» TEHNIKATRETMANA OTPADNIH VODA
d, 02-05. septe
Profesor dr Božo DalmacijaUniverzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet Departman za hemiju biohemiju i zaštitu
1
embar2014.
fakultet, Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine
PRIMENA «END OF PIPE» TEHNIKATRETMANA OTPADNIH VODA
WW
2
Jedna od najvažnijih činjenica je da se obezbedi primena eliminacije, redukcije zagađenja vode na izvoru (mestu nastanka) umesto na kraju ili pre tretiranja produkovane otpadne vode.
2014, Novi S
adili pre tretiranja produkovane otpadne vode. Tehnike minimizacije otpada se široko primenjuju u industriji i podrazumevaju sledeće relacije sa tokovima otpadnih voda:
d, 02-05. septe
redukcija zapremine,redukcija dužine emitovanja,li i ij ili j j k t ij d đ ih t i
mbar2014.
eliminacija ili smanjenje koncentracije određenih supstanci,povećanje održivosti ponovne upotrebe.
2
KAKO TO POSTIĆI ?KAKO TO POSTIĆI ?W
WW 2014, N
ovi Sa
Ako se resursi kao što su voda i energija koriste
ad, 02-05. septeAko se resursi kao što su voda i energija koriste štedljivo, njihova potrošnja će se smanjiti. Zagađenost otpadne vode se može smanjiti li i i j t d ( t d ih d ) št j bliž
embar2014.
eliminisanjem otpada (otpadnih voda) što je bliže moguće njegovom izvoru. Nus-proizvodi treba čuvati odvojene jedne od drugih,Nus proizvodi treba čuvati odvojene jedne od drugih, a ne namerno ih mešati sa vodom 3
Količina otpada se može smanjiti merama kao što susu,
npr. ponovna upotreba nus-proizvoda tamo gde je to moguće.
WW
20
Potrošnja i emisije se moraju meriti; tehnike mogu biti identifikovane da se i jedno i drugo smanji;
14, Novi S
ad, 0
rezultati se mogu razmenjivati a tehnike isprobavati i testirati.
Akcioni planovi u kojima se imenuju odgovorni
02-05. septembAkcioni planovi u kojima se imenuju odgovorni
pojedinci i vremenski rokovi se mogu napraviti i pratiti.
Motivisanje i uključivanje osoblja kao i
bar2014.
Motivisanje i uključivanje osoblja kao i obezbeđivanje obuke i promovisanja šireg razumevanja procesa, mogu podstaći pozitivan stav prema korišćenju BAT 4
Opšti dizajn postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda mora biti u u skladu sa osnovnim principima održivog razvoja“ Moraju se menjatiprincipima „održivog razvoja . Moraju se menjati zastarela načela
Cena različitih projektanskih rešenja za ovakav tretman će u i iti d fik ti đ j i t i
W
mnogome zavisiti od efikasnosti uređenja sistema na nivou pojedinačnih jedinica (pogona ili operacija), a potom na nivou postrojenja. (Reference Document on BAT for the Waste Treatments Industries August 2006)
WW
2014, NovIndustries, August 2006). vi S
ad, 02-05. sseptembar 20144.
5
RAZDVAJANJE OTPADNIH VODA NANIVOU FABRIKE/POGONA UKLJUČUJE:
Recikliranje unutar pojedinačnih jedinica sa ciljem: Wj p j j jpovraćaja sirovog materijala ako je to poželjno;smanjenja zapremine otpadne vode koja se treba prečišćavati;
WW
2014, Novi prečišćavati;
smanjenje utroška vode.Razdvajanje izlaznog efluenta u:
Sad, 02-05. sej j g
diskontinualni izlaz:zagađena/nezagađena atmosferska voda;drenažna voda i voda za pranje;
eptembar2014.drenažna voda i voda za pranje;
zagađena/nezagađena voda za hlađenje;kontinualni izlaz:
procesna voda koja zahteva specifičan pred tretman;
.
procesna voda koja zahteva specifičan pred-tretman;procesna voda koja ne zahteva specifičan pred-tretman;
6
RAZDVAJANJE OTPADNIHVODA OMOGUĆAVA UVOĐENJESKLADIŠTENJA, EGALIZACIJEILI SIGURNOSNEREZERVOARE ZA EFLUENT:REZERVOARE ZA EFLUENT:
rezervoar za atmosferske vode koji je obično prazan i skladišti zagađenu atmosfersku vodu pre nego što će ona regulisanim
WW
2014, N
protokom biti vraćena u proces;pufer/ujednačavajući (egalizacioni) rezervoari u jedinicama/pogonima koje zahtevaju specifičan pred-tretman;
ovi Sad, 02-05j p g j j p p
rezervoari promenljivog nivoa ujednačavanja (egalizacije) za kombinovani tok otpadne vode, koji služe za normalizaciju protoka i koncentracije zagađujućih supstanci od interesa;
. septembar 20j g j p ;
sigurnosni tank za efluent koji je obično prazan, i služi za skladištenje i eventualno tretiranje i reciklažu izlaznog efluenta koji ne zadovoljava propisane kriterijume. Tretman se vrši pri regulisanom
014.
j p p j p gprotoku nakon što se analizom utvrdi da je to moguće izvesti bez narušavanja narednih tretmana.
7
STRATEŠKA SEPARACIJA TOKOVA OTPADNEVODE OMOGUĆAVA CILJANO I EFIKASNOVODE OMOGUĆAVA CILJANO I EFIKASNOPROCESUIRANJE SLEDEĆEG:
mikrobiološki nedegradabilinog ili teško
WW
2014mikrobiološki nedegradabilinog ili teško razgradljivih oreganskih materija (HPK) korišćenjem oksidacije (npr. O3, mokri procesi oksidacije) i adsorpcije (npr aktivni ugalj smole);
4, Novi S
ad, 02(npr. aktivni ugalj, smole);toksičnih komponenti (npr. prioritetni polutanti, teški metali);
ij k ( t i i d ij k k d f b ik
-05. septemba
amonijak (npr. striping vode sa amonijakom kod fabrika za proizvodnju koksa);visoko koncentrovane, ali biodegradabilne otpadne
r2014.
g pvode koje mogu biti jeftinije prerađene korišćenjem visoko opterećenih BPK procesa (npr. metanska fermentacija);j )zagađene rashladne vode; 8
Zašto anaerobni tretman ?
Gubitak toplote
AEROBNIEfluent,2 10 kg HPK
Influent +
Aeracija(100 kWh)
Mulj, 30-60 kg
2-10 kg HPK
100 kg HPK ≅ 35 m3 CH4≅ 382 kWh
Biogas 40-45 m3
(70% CH4)
Influent
ANAEROBNIEfluent,10-20 kg HPK
100 kg COD
Mulj, 5 kg
10 20 kg HPK9
Princip koriščenja visoko opterećenih otpadnih voda i muljeva koji su nastali u tretmanu otpadnih
d i d j ij
WW
2
voda za proizvodnju energije
2014, Novi S
add, 02-05. septembar 2014.
12
PRIMER:Shematski prikaz mesta nastanka i tokova otpadnihnastanka i tokova otpadnih voda u fabrici skroba «Jabuka»
W
Razdvajanje tokova vode na: • visokoopterećene i • niskoopterećene otpadne
vode
WW
2014, Novvode.
Visokoopterećene otpadne vode mogu biti iskoristiv potencijal za dobijanje energije
vi Sad, 02-05. s
anaerobnim tretmanom. Niskoopterećene otpadne vode mogu se tretirati aerobnim tretmanom;
septembar 2014tretmanom; 4.
13
Broj Mesto uzorkovanja Opis procesa Protok (m3/h)
Parametar
Temp. vode pH
El. provo-dljivos
HPK(mgO /l)
BPK5(mgO /l)
NH4+
(mgNH +/l)(0c ) dljivost (μS)
(mgO2/l) (mgO2/l) (mgNH4 /l)
1. Voda iz kvasione Voda za kvašenje (močenje) kukuruza 11 44.1 3.48 11
460 60 000 31 500 150
V d d j Hid t k d j 2. Voda od pranja u kvasioni
Hidrantska voda za pranje opreme i poda kvasione 0.5 18.8 6.00 1 540 3 400 1 890 45
...
13. Rashladna voda, Odeljenje Modifikata Voda za rashladne tornjeve 6 26.8 8.57 526 20 16.9 0.25Odeljenje Modifikata j
14.Voda od hlađenja pumpi, Odeljenje
Modifikata
Hidrantska voda za hlađenje i dihtovanje pumpi 1 24.1 7.57 869 20 18.6 0.25
V d d j Hid t k d j 16.
Voda od pranja opreme, Odeljenje
Modifikata
Hidrantska voda za pranje opreme i poda u odeljenju
Modifikata0.5 16.9 7.83 828 600 141 0.75
17. Voda od odsoljavanja kotla
Ispuštena voda iz kotla zbog odsoljavanja 3 90 11.3 6 790 40 29 0.25
18. Voda od regeneracijeVoda za regeneraciju
jonoizmenjivača i peščanih filtera
2
Otpadne vode iz suvog 20. Šaht S2
godeljenja i istraživačke
laboratorije
21. Bunarska voda Voda iz sopstvenih bunara 80 15.6 7.59 678 10 20.2 0.25
14
Recikliranje vode u fabrici šećerne Recikliranje vode u fabrici šećerne reperepereperepe
j irepad š ć
šećerk i t li ij
fabrikapranje i čišćenje repe
pprerada šećera kristalizacija
WW
201
Zgušnjivačmulja
Jezero za poliranje
14, Novi S
ad, 0
Kondenzati
(visoka temp.,C O
02-05. septemb
Jezero za
nizak HPK, NH4+)CaO
bar 2014.
Jezero za sedimentaciju 16
Recikliranje vode u fabrici šećerne Recikliranje vode u fabrici šećerne reperepe
pranje irepaprerada šećera
šećerkristalizacija
fabrika
reperepe
pranje ičišćenje repe
prerada šećera kristalizacija
WW
201
Zgušnjivačmulja
Jezero za poliranje
14, Novi S
ad, 0
kondenzat
CaOUASB
02-05. septemb
Sedimentaciono
CaO
Kada je UASB uključen u proces cirk lacije ode doda anje kreča
bar 2014.
jezero cirkulacije vode dodavanje kreča nije potrebno
17
Recikliranje vode u fabrici šećerne repeRecikliranje vode u fabrici šećerne repe
j irepad š ć
šećerk i t li ij
fabrika
WW
2
pranje i čišćenje repe
pprerada šećera kristalizacija
200 m3/h
014, Novi S
ad,
Zgušnjivačmulja
Jezero za poliranje
200 m /h
•• male zapremine vode za pranje imale zapremine vode za pranje i
transportovanje repetransportovanje repe
, 02-05. septem
•• kratkakratka HRT’sHRT’s
•• smanjenje dodatnih HPK opterećenjasmanjenje dodatnih HPK opterećenja
•• energetski efikasnijeenergetski efikasnijeUASB
mbar 2014.
aerobnopoliranje
rekasek. bistrenje
energetski efikasnijeenergetski efikasnije
SedimentacionoN-uklanjanje
jSedimentaciono jezero 18
InfluentDEN NTNITANA
NO3Najčešća Najčešća
Povrat mulja
Interna recirkulacija MLSSjj
konfiguracijkonfiguracija PPOVa PPOV
Povrat mulja Višak mulja
Reaktor Uslovi Postupak E-S Oprema
ANA Anaerobni, bez O2 Otpuštanje P Mešanje
DEN Anoksični, bez O2 Denitrifikacija Mešanje
Oksidacija C Aeracija + 19NIT Aerobni, sa O2
jNitrifikacijaVezanje P
Aeracija + mešanje
WW
201
Karakterističan rast filamentoznih i 4, N
ovi Sad, 02
nefilamentoznih organizama u funkciji koncentracije supstrata
2-05. septemba
Selektor procesa sa aktivnim muljem. U cilju sprečavanja uticaja ik i čišć j kti i lj k i t ifič i ar 2014.
mikroorganizama na prečišćavanje sa aktivnim muljem koriste se specifični bioreaktori dizajnirani tako da favorizuju rast bakterija koje ne dovode do bujanja ili dizanja mulja, kao ni stvaranja pene. Visoke koncentracije supstrata (zagađujućih materija u otpadnoj vodi) favorizuju rast p ( g j j p j ) jnefilamentoznih organizama. Selektor je mali biorektor (kontaktno vreme 20 do 60 min) ili serija bioreaktora gde vladaju različiti uslovi (aerobni, anoksični i anaerobni).
22
WWW
2014, Novi SSad, 02-05. sepModifikovan BardenphoTM proces za uklanjanje fosfora i azota ptem
bar 2014.
Petofazni sistem omogućuje anaerobne, nekiseonične i aerobne faze za uklanjanje fosfora, azota i ugljenika. Druga nekiseonična faza obezbeđuje dodatnu denitrifikaciju korišćenjem nitrata proizvedenim u aerobnoj fazidodatnu denitrifikaciju korišćenjem nitrata, proizvedenim u aerobnoj fazi, kao elektron akceptora, a endogenog organskog ugljenika kao elektron donora. Finalna aerobna faza se korsiti da ukloni rezidualni gas azota iz rastvora i da smanji oslobađanje fosfora u finalnom taložniku. Promešana
t d d i b ć ki ič 23otpadna voda iz prve aerobne zone se vraća u nekiseoničnu zonu. Petostepeni proces koristi duže SRT (10 do 20 dana) nego A2/OTM proces i na taj način smanjuje mogućnost oksidacije ugljenika.
WWW
2014, Novvi S
ad, 02-05. sseptembar 20144.
Uklanjanje amonijka iz otpadnih voda proizvodnje koksa 24koksa
SSVIVI PROCESIPROCESI II OPERACIJEOPERACIJE MORAJUMORAJU BITIBITIISPITANIISPITANI II SLEDEĆASLEDEĆA PITANJAPITANJA POSTAVLJENAPOSTAVLJENAISPITANIISPITANI II SLEDEĆASLEDEĆA PITANJAPITANJA POSTAVLJENAPOSTAVLJENA
Koliko vode/energije je potrošeno? Za šta je utrošeno?Za šta je utrošeno? Koliko je potrebno da se postigne željeni rezultat bez ugrožavanja kvaliteta proizvodnje?
Odgovori na ova pitanja mogu pomoći da se identifikuju mesta na kojima se uštede vode i energije mogu ostvaritiostvariti.
U mnogim slučajevima će se ustanoviti da ima mnogo rasipanja vode, zato što voda u stvari ne čini sastavni ddeo procesa. Tipičan primer je voda za pranje koja u stvari i ne dopire do proizvoda ili opreme koju treba oprati. p p p j pTakve rasipne situacije moraju se eliminisati. 25
WW
20144, Novi S
ad, 02-05. septembar2014.
PRIMER: Ponovna upotreba vode u konzervnoj industriji (BREF in the Food, Drink and Milk Industries, 2006)
26the Food, Drink and Milk Industries, 2006)
W
3
Gubici vode zbog slavina koje cure, creva iz kojih voda stalno teče i toaleta
WW
2014, Novi
Vrsta i uslov Gubitak (l/h) Gubitak (m3/god)Slavina koja curi- 10 kapi u 10 sekundi
30 kapi u 10 sekundi0,72 1
6,118 4 S
ad, 02-05. se
- 30 kapi u 10 sekundi- 1 mm isteka- 1,5 mm isteka
2,19,0
18,0
18,479
158Crevo za vodu teče non-stop (8 eptem
bar 2014.
Crevo za vodu teče non-stop (8sati svih 250 dana)- ½ inča (12,7 mm)- ¾ inča (19 mm)
30005100
600010.000
.¾ inča (19 mm)Toalet- curi jedva primetno- curi primetno
99195
29- mreškava površina vode- lije
4953000
KKORIŠĆENJEORIŠĆENJE ČIŠĆENJAČIŠĆENJA VODOMVODOM PODPODPRITISKOMPRITISKOM
Uprkos efektima npr. temperature i agenasa za Wp p p gčišćenja, efikasnost čišćenja pomoću creva zavisi od protoka vode i pritiska u crevu. I št ji k ž d iti k d 1 5 MP i t k d 60
WW
2014, Nov
Izveštaji kažu da pritisak od 1,5 MPa i protok od 60 l/min po mlaznici pruža dobre rezultate za čišćenje kamiona, u poređenju sa 0,3 mPa i 250 l/min, tj. 75%
vi Sad, 02-05. s
vode se može uštedeti uz iste rezultate čišćenja.Starteri za kontrolisano zaustavljanje dotoka vode mogu da se montiraju na creva za čišćenje
septembar 2014vode mogu da se montiraju na creva za čišćenje
Automatski zaporni ventili se često prodaju zajedno sa mlaznicama. Mlaznice povećavaju efekat vode i
4.
smanjuju protok. 30
Primer: Otpadna voda iz postrojenja za zaštitu metala ima sledeće karakteristike:Procesna voda (PV): Q = 10 m3/dan, 2 mg/l Cr, i ( ) Q , g ,Voda od pranja (VP): Q = 40 m3/dan, 0,1 mg/l CrEfekat rada postrojenja: 0,5 mg/l koliko i zahteva GVE W
W 2
PVQ = 10 m3/dan, 2 mg/l Cr
VPQ = 40 m3/dan, 0,1 mg/l Cr
PVQ = 10 m3/dan, 2 mg/l Cr
014, Novi S
ad,
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda
, 02-05. septem
otpadnih voda
EflentQ 50 3/d
otpadnih voda
VPQ = 40 m3/dan, 0,1 mg/l Cr
mbar2014.
Q = 50 m3/dan, 0,5 mg/l CrOpterećenje recipijenta0,5 x 50 = 25 g/dan
EflentQ = 10+40 m3/dan, PV ⇒10 m3/dan i 0,5 mg/l Cr iVP Q 40 m3/dan 0 1 mg/l CrVP ⇒ Q = 40 m3/dan, 0,1 mg/l CrOpterećenje recipijenta(0,5 x 10) + (0.1 x 40) = 9 g/dan
32
POGON GDE SE POGONON GDE SE POGON GDE SE KORISTE OPASNE
MATERIJE(npr. proizvodnja hlora)
KORISTE OPASNE MATERIJE (npr. Pogon
za proizvodnju polivinilhlorida)polivinilhlorida)
POGONI GEDE SE KORISTE OSTALE POSTROJENJE ZA
MATERIJE KOJE NISU OPASNE MATERIJE
POSTROJENJE ZA PREDTRETMAN
INDUSTRISKIH OTPADNIH VODA
POSTROJENJE ZA PREČIŠĆAVANJE INDUSTRIJSKIH
OTPADNIH VODA
POSTROJENJE ZA PREČIŠĆAVANJE
OTPADNIH VODA
PREČIŠĆAVANJE KOMUNALNIH OTPADNIH
VODARECIPIJENT (npr. vodotok)
33
PPRETHODNARETHODNA OBRADAOBRADA OTPADNIHOTPADNIH VODAVODA IZIZČ ŠĆČ ŠĆINDUSTRIJEINDUSTRIJE KOJEKOJE SESE PREČIŠĆAVAJUPREČIŠĆAVAJU ZAJEDNOZAJEDNO
ZAZA OTPADNIMOTPADNIM VODAMAVODAMA IZIZ DOMAĆINSTVADOMAĆINSTVA
Potreba za prethodnom obradom proističe iz kvaliteta otpadne vode iz pogona i performansi centralnog postrojenja. p g p j j
Prethodnom obradom se sprečava negativan uticaj industrijskih otpadnih voda iz različitih pogona na rad centralnom postrojenjacentralnom postrojenja.
Kada je u pitanju zajednički tretman voda iz domaćinsta i industriskih voda može se preći da pretreman p pindustrijskih voda je u stavi primena tehnike «end of pipe»
U principu prethodna obrada nije potrebna kada je otpadna voda iz proizvodnje znatno više opterećenaotpadna voda iz proizvodnje znatno više opterećena organskim materijama nego komunalna otpadna voda.
34
Č Č ŠĆZAJEDNIČKO PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
OTPADNE VODE OSTALE OBORINSKE INDUSTRIJSKEOTPADNE VODEDOMAĆINSTAVA
OSTALEVODE
OBORINSKEVODE
INDUSTRIJSKEOTPADNE VODE
POSTROJENJE ZA
WW
2014,
PRETHODNUOBRADU
KOMUNALNE OTPADNE VODE
Novi S
ad, 02-0KOMUNALNE OTPADNE VODE
KOMUNALNO (CENTRALNO)POSTROJENJE
ZA PREČIŠĆAVANJE
INDUSTRIJSKOPOSTROJENJE ZAPREČIŠĆAVANJE
05. septembar
ZA PREČIŠĆAVANJE PREČIŠĆAVANJE
VODOTOK (RECIPIJENT)
2014.
35
ZAJEDNIČKO ODVOĐENJE IPREČIŠĆAVANJE KOMUNALNIH IINDUSTRIJSKIH OTPADNIH VODA
Zajedničko odvođenje i prečišćavanje otpadnih vodadomaćinstava, industrije i zanatskih radnji, široko se
WW
2014, N
primenjuje u svetskoj praksi. Zajednička ili odvojena obrada navedenih vrstaotpadnih voda predstavlja pitanje na koje je teško
ovi Sad, 02-05otpadnih voda, predstavlja pitanje, na koje je teško
unapred odgovoriti, bez prethodnih analiza. Na donošenje odluke utiče niz faktora, koje treba
. septembar 20
ponaosob ocenjivati, u svakom konkretnom slučaju.
014.
36
PPREDNOSTIREDNOSTI ZAJEDNIČKEZAJEDNIČKE OBRADOBRADEE INDUSTRIJSKIHINDUSTRIJSKIH IIKOMUNALNIHKOMUNALNIH OTPADNIHOTPADNIH VODAVODA
Veća postrojenja su ekonomičnija od manjih;Usled ujednačenog sastava otpadnih voda (veća količina iveći puferski kapacitet), postižu se povoljniji uslovi obrade;Lakše se obezbeđuje stručno vođenje i kontrola
WW
2014, Nj jprečišćavanja;Bezbednija zaštita vodoprijemnika od udarnog opterećenjazagađenjem (u odnosu na individualnu obradu po fabrikama
ovi Sad, 02-05zagađenjem (u odnosu na individualnu obradu po fabrikama
i direktnog ispuštanja);Prenošenje brige o otpadnim vodama u nadležnostk l d l t ti i
. septembar 20
komunalne delatnosti iKonsekventno i ravnopravno sprovođenje propisanih uslova priključivanja na javni sistem kanalizacije i njegovo
014.
p j j j j j gkorišćenje. 37
NNEDOSTACIEDOSTACI ZAJEDNIČKEZAJEDNIČKE OBRADEOBRADENNEDOSTACIEDOSTACI ZAJEDNIČKEZAJEDNIČKE OBRADEOBRADEOpasnost od poremećaja procesa prečišćavanja nacentralnom postrojenju;centralnom postrojenju;Smanjeni interes fabrika za vođenje brige o karakteristikamaotpadnih voda unutar proizvodnje;N dl ž i i ili jih l žb lj i jNadležni organi ili njihove službe u naselju preuzimajuzakonsku odgovornost za eventualne posledice koje nisu oneizazvale;N d lj f k t j t k čišć jNedovoljan efekat usvojenog postupka prečišćavanja nacentralnom postrojenju za neke specifične otpadne vode izindustrija iO t d k t ć j t lOpasnost od prekomernog opterećenja centralnogpostrojenja za prečišćavanje zagađenjem i snošenjenjenih zakonskih posledica od strane nadležnekomunalne organizacijekomunalne organizacije. 38
O čemu se mora voditi računa kada je u pitanju zajedničko prečišćavanje otpadnihpitanju zajedničko prečišćavanje otpadnih
voda iz domaćinstva i ostalih otpadnih voda koje nastaju na teritoriji jednog grada
• Uticaj na kanalizacioni sistem• Uticaj na proces prečišćavanja
Industrijskeotpadne vode j p p jotpadne vode
• Uticaj na kanalizacioni sistem• Uticaj na proces prečišćavanja
Otpadne vodezanatskih radionica j p p j
• Uticaj na kanalizacioni sistem• Uticaj na proces prečišćavanja
Ostale otpadne vode koje ne potiču iz
domaćinstva j p p jdomaćinstva
39
• zaštita zdravlja i života ljudi koji rade na javnomP i ht
Otpadne vode industrije i zanatskih radionica, koja se upuštaju u javni sistem kanalizacije moraju udovoljiti sledećim opštim zahtevima
• zaštita zdravlja i života ljudi koji rade na javnomsistemu kanalizacijePrvi zahtev
• da se spreči da se oštete opreme i objekti nakanalizacionom slivnom područjuDrugi zahtev Wp j
• nastaju pre svega, usled visokog sadržaja taloživih iplivajućih materija u otpadnoj vodi
Zastoji u pogonupostrojenja za
čišć j
WW
2014, Nov
prečišćavanje
• posebno u slučajevima poremećaja biohemijskihprocesa razgradnje.
S j j f kt
vi Sad, 02-05. s
• visok sadržaj biološki teže i sporo razgradljiveorganske materije
• poremećaj procesa taloženja usled visokogsadržaja emulgujućih sredstava itd.
Smanjenje efektaprečišćavanja
septembar 2014
• nastupa prilikom oslobađanja određenihlakoisparljivih materija, intenzivnog mirisa, poreklomiz parcijalnih tokova industrijskih otpadnih voda
Širenje neugodnogmirisa
4.
• sadržaj jona teških metala u mulju, iznad određenihgranica, isključuje takvu mogućnost
Korišćenje mulja u poljoprivredi
40
Bit j ti i GVEBitno je poznavati i GVE za
upuštanje prečišćenih p j pkomunalnih otpadnih voda u vodotok i industrijskih voda u gradskuindustrijskih voda u gradsku kanalizaciju, kao i standarde (norme) za(norme) za kvalitet mulja.
41
1. Bitno je kontrolisati kvalitet industrijskih otpadnih voda (granične vrednosti emisije-GVE) koji se ispuštaju u gradsku kanalizaciju u cilju da se spreči njihov negativan
Industrijskeotpadne vode
g j j p j guticaj na proces prečišćavanja i kvalitet nastalog mulja.
W
GVE za indstrijske otpadne vodekoje se ispuštaju u gradsku kanalizaciju
ENT)UREĐAJ ZA PREČIŠĆAVANJE Izliv
WW
2014, Nov
TOK
(RE
CIP
IJE
Uliv komunalnihotpadnih voda
GRADSKIH OTPADNIH VODAGVE za komunalne
otpadne vodeMuljevi
UREĐAJ ZA OBRADU MULJEVA
vi Sad, 02-05. s
VO
DO
T
GV za kvalitetviška mulja
Odlaganje muljeva
septembar 2014
2. Zatim je potrebno kontrolisati kvalitet izlaznih tokova: prečišćenu komunalnu otpadnu vodu (GVE) i
4.
prečišćenu komunalnu otpadnu vodu (GVE) i nastali mulj u procesu prečišćavanja
42
Redni broj Parametar Jedinica
mereGranična vrednost
1. pH 6,5-9,52. Hemijska potrošnja kiseonika (HPK) mg/l 1000(VII)
3. Biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5) mg/l 500(VII)
4 Ukupni neorganski azot (NH N NO N NO N) mg/l 120
Granične vrednosti emisije zaodređene grupe ili kategorijezagađujućih supstanci za tehnološke
4. Ukupni neorganski azot (NH4-N, NO3-N, NO2-N) mg/l 1205. Ukupni azot mg/l 1506. Amonijak, izražen preko azota (NH4-N) mg/l 100(I)
7. Taložive materije nakon 10 minuta mg/l 150(II)
8. Ukupan fosfor mg/l 209. Ekstrakt organskim rastvaračima (ulja, masnoće) mg/l 50(III)
10. Mineralna ulja (IV) mg/l 30
otpadne vode, pre njihovogispuštanja u javnu kanalizaciju(Uredbe o GVE zagađujućih materija u vodu i rokovima za njihovo dostizanje)
j g11. Fenoli (fenolni indeks) mg/l 5012. Katran mg/l 513. Ukupno gvožđe mg/l 20014. Ukupni mangan mg/l 515. Sulfidi mg/l 516. Sulfati mg/l 40017 Akti i hl /l 30
(I) Određuje se za 24-časovni srednje kompozitni uzorak.(II) Samo u tom slučaju se određuje, ako je zapreminataloživih materija, nakon 10 minuta taloženja veća od
5x10-3 m3/m3.17. Aktivni hlor mg/l 3018. Ukupne soli mg/l 5000(VIII)
19. Fluoridi mg/l 5020. Ukupni arsen(VI) mg/l 0,221. Ukupni barijum mg/l 0,522. Cijanidi (lako isparljivi) mg/l 0,123 Ukupni cijanidi mg/l 1
(III) U slučaju dnevnog protoka od 100 m3/d, za materijebiljnog i životinjskog porekla granična vrednost je trostruka, a iznad toga dvostruka. (IV) Iznad 10 m3/d.(V) Granična vrednost je izražena u 10-3 m3/m3.(VI) U slučaju korišćenja mulja nastalog na centralnom23. Ukupni cijanidi mg/l 1
24. Ukupno srebro mg/l 0,225. Ukupna živa(VI) mg/l 0,0526. Ukupni cink(VI) mg/l 227. Ukupni kadmijum(VI) mg/l 0,128. Ukupni kobalt mg/l 129. Hrom VI(VI) mg/l 0,5
(VI) U slučaju korišćenja mulja nastalog na centralnompostrojenju granične vrednosti se mogu zaoštriti iliako se utvrdi da dolazi do smetnje na centralonomprečistaču usled velikog broja priključenih industrijaza svaki slučaj potrebno je revidirati date vrednosti.(VII) Ove vrednosti mogu biti revidirane uzimajući u obzir
30. Ukupni hrom(VI) mg/l 131. Ukupno olovo mg/l 0,232 Ukupni kalaj mg/l 233. Ukupni bakar(VI) mg/l 234. Ukupni nikal(VI) mg/l 135. Ukupni molibden mg/l 0,536 BTEX (bezen toluen tiobenzen ksilen) (V) 0 1
g jtehničke, tehnološke i ekonomske faktore koji utiču naizbor zajedničkog prečišćavanja komunalnih i industrijskihotpadnih voda na gradskom postrojenju za prečišćavanjeotpadnih voda, kao i prodor podzemnih voda u kanalizaciju usled čega koncentracija organskih materija u dotoku na postrojenje može biti niska36. BTEX (bezen, toluen, tiobenzen, ksilen) (V) 0,1
37. Organski rastvarači (V) 0,138. Azbest mg/l 30
39. ToksičnostOdnos razblaženja LC50%
(toksikološki test sa ribama ili dafnijama)
40. Temperatura oC 40
dotoku na postrojenje može biti niska.(VIII) Ove vrednosti mogu biti revidirane uzimajući u obzirtehnološke faktore koji utiču na izbor zajedničkogprečišćavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda nagradskom postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda
43
Primer: Iz postrojenja od 10.000 ES mulj je cele godine odvožen u tečnoj formi na poljoprivredno zemljištetečnoj formi na poljoprivredno zemljište. U kanalizacionom slivu postaojalao je postrojenje za galvanizaciju kojeje produkovalo nikl (Ni)GVE Nikl čišć j di k j i št d k k li ij jGVE za Nikl u prečišćenoj vodi koja se ispušta u gradsku kanalizaciju je 1 mg Ni/l. Količina ispuštene prečišćene otpadne vode bila je 50 m3/dan. Pri
d ž j ikl ič i d ti t jsadržaju nikla u graničnim vrednostima nastaje:Opterećenje Ni = 50 m3/d ⋅ 1 g/m3 = 50 g/d = 50.000 mg Ni/danAko postrojenje za prečišćavanje produkuje 75 g suve materije/(ES⋅d) p j j p j p j g j ( )sa 2/3 organskog udela i odvajanjem 50% organske supstance, nastaje 50 g suve materije/(ES⋅d) ili 0,05 kg suve materije/(ES⋅dan). Na postrojenju za prečišćavanje nastaje posle stabilizacije:Količina suve materije = 10000 ES ⋅ 0,05 = 500 kg suve materije/danOpterećenje niklom Ni = 50000/500 = 100 mgNi/kg čvrste materijeGranična vrednost za korišćenje mulja u poljoprivredi za nikl jeGranična vrednost za korišćenje mulja u poljoprivredi za nikl je 60 mg Ni/kg suve materije a 400 mg/kg za ostale potrebe 44
Granične vrednosti emisije za ostatke koji nastaju nakon procesaprečišćavanja komunalnih otpadnih voda (Uredbe o GVE zagađujućih materija u vodu i rokovima za njihovo dostizanje)
Parametar Jedinica mere1 Granična vrednostZa upotrebu u poljoprivredi2 Za ostale potrebe3
Neorganske materijeOlovo mg/kg 120 1200Kadmijum mg/kg 2,5 40Hrom mg/kg 100 1000Hrom mg/kg 100 1000Nikl mg/kg 60 400Živa mg/kg 1,6 25Bakar mg/kg 700 1750Cink mg/kg 1500 4000Arsen mg/kg 15 75Organske materijeOrganske materijeAOH5 mg/kg 400 500RSV6 mg/kg 0,1 (po kongeneru) 0,2 (po kongeneru)PCCD/F7 ng /kg SO 30 30Patogeni4Salmonella MPN/10g SO8 0-10Enterovirus MPCN/10g SO9 3Enterovirus MPCN/10g SO9 31Odnosi se na masu suvog ostatka od prečišćavanja otpadnih voda (SO)2Pri korišćenju mulja u poljoprivredi mora se voditi računa o ciklusu proizvodnje poljoprivrednih kultura, uz uslove da je pH zemljišta od 6 do 7. Ako se mulj koristi pri nižim pH od 6 mora se uzeti u obzir povećanje mobilnosti metala i njihovog usvajanja od strane biljaka i tada se moraju uzeti niže GV. Mulj se koristi na način da se uzme u obzir potreba biljaka za nutrijentima, kvalitet zemljišta i da ne dođe do zagađivanja površinskih i podzemnih voda.3 Mulj se može koristiti za pokrivanje deponija u parkovima za zelene površine za popravljanje kvaliteta zemljišta na kome se neće najmanjeMulj se može koristiti za pokrivanje deponija, u parkovima za zelene površine, za popravljanje kvaliteta zemljišta na kome se neće najmanje godinu dana gajiti poljoprivredne kulture i napasati stoka, za nasipanje depresija (popravljanje pejsaža). Pri svim navedenim slučajevima pH zemljišta treba da se kreće od 6 do 7. 4Kod specifične upotrebe zemljišta, namenjenih za korišćenje napr. povrća i ispašu, postavljaju se ograničenja radi rizika za zdravlje ljudi od preostalih patogena. U tom slučaju mulj se tretira pre upotrebe da bi se smanjio broj patogena na prihvatljivu meru.5AOX – adsorbabilna hlorovana organska jedinjenja6PCB – polihlorovani bifenili, svaki od 6 individualnih PCB ( 28, 52, 101, 138, 153 i 180). Prema IUPAC nomenklaturi to su: 2,4,4'-Trichlorobiphenyl, 2,2',5,5'-Tetrachlorobiphenyl, 2,2',4,5,5'-Pentachlorobiphenyl, 2,2',3,4,4',5'-Hexachlorobiphenyl, 2,2',4,4',5,5'-Hexachlorobiphenyl, 2,2',3,4,4',5,5'-Heptachlorobiphenyl.7PCCD/F- polihlorovani dibenzo-p-dioksini i furani 8MPN/- najverovatniji broj9MPCN- najverovatniji broj koji izazivaju citopatogeni efekat
45
Z il d k l t j j i k t l GVEZa pravilan rad komunalnog postrojenja i kontrolu GVE indsutrije koja ispusta svoje otpadne vode u gradsku kanalizaciju potrebno je formirati katastr zagađivača za j p j gkanalizcijoni sliv na kome se nalazi postrojenje W
W 2014, N
ovi Sad, 02-005. septem
bar
Postrojenje za prečišćavanje komunalnih otpadnih
2014.
46p
voda
CCILJILJ KATASTRAKATASTRA OTPADNIHOTPADNIH VODAVODA KODKODIZGRAĐENIHIZGRAĐENIH SISTEMASISTEMA ZAZAPREČIŠĆAVANJEPREČIŠĆAVANJE OTPADNIHOTPADNIH VODAVODA JEJE::
Kontrole rada uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, Obeđivanje pravilnog funkcionisanja gradskog uređaja
WW
2014, j p g j g g jza zajedničko prečišćavanje industrijskih i komunalnih otpadnih voda
Novi S
ad, 02-0
Katastar otpadnih voda može korisno poslužiti za vođenje predtretmana industrijskih otpadnih voda i gradskog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
05. septembar gradskog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Poboljšanje celokupnog sistema kontrole kvaliteta voda.
2014.
47
PODACI IZ KATASTRA OTPADNIH VODA MOGUPOSLUŽITI ZA:
Izračunavanje organskog opterećenja preko ES za posmatrana preduzeća/pogone. Postavljanje osnove za optimizaciju rada postrojenja.Opis poslova u pogonu koji su značajni za produkciju otpadnih voda.Određivanje dinamike uzorkovanja otpadnih voda u pogonima i
WW
2014,
opseg analitičkih ispitivanja otpadnih voda na osnovu dinamke i kapaciteta proizvodnje. Vremenski periodi ispitivanja zavise od veličine pogona i učestalosti ispuštanja otpadnih voda.
Novi S
ad, 02-0
Određivanje opterećenja otpadnih voda u pogonu i učešća pogona u ukupnom opterećenju otpadnih voda obuhvaćenih katastrom. Podaci iz katastra mogu da posluže za donošenje propisa u vezi
t ć j t d ih d k ji čišć j j d ičk
05. septembar
opterećenja otpadnih voda koji se prečišćavaju na zajedničkom postrojenju.Dokazi o mogućem prevazilaženju kapaciteta postrojenja za prečišćavanje Podaci o pogonima kojim će se u poznatom periodu
2014.
48prečišćavanje. Podaci o pogonima kojim će se u poznatom periodu povećati kapacitet.
DELATNOSTPARAMETRI SISTEMSKE ŠIFRE TIP ZAGAĐIVAČARECIPIJENT ŠIFARNICI INDUSTRIJA
UPITI U NASELJABAZU PODATAKA FARMEBAZU PODATAKA FARME
ZAGAĐIVAČI TERMOENERGETSKI↓ OBJEKTI
ZAGAĐIVAČ TIP RECIPIJENTAOPŠTINA KAPACITET KANALIZACIJAMESTO REŽIM RADA VODOTOK
SIROVINE SEPTIČKA JAMAPROIZVODNJA MEĐUPROIZVODI OSTALOGlobalan PROIZVODNJA MEĐUPROIZVODI OSTALO
OTPADNE VODE PROIZVODI TIP REŽIMA RADAANALIZA OTPADNIH VODA GORIVA UJEDNAČEN
ENERGETSKI PROMENLJIVOBJEKTI VRSTA MATERIJALA
SIROVINEPOSTROJENJE ZA PREČIŠĆA- MEĐUPROIZVODIVANJE OTPADNIH VODA PROIZVODI
Globalan model baze
WW
2014, N
POREKLO OTPADNE VODE GORIVANALAZ INSPEKCIJE KANALIZACIJA AGREGATNO STANJEISPUŠTANJE OTPADNIH VODA → VODOTOK KORIŠTENIH MATERIJALAISPUSTI OTPADNIH VODA SEPTIČKA JAMA TEČAN
OSTALO ČVRSTGASOVIT
TIP OTPADNE VODETIP RECIPIJENTA PROCESNA
podataka
ovi Sad, 02-05
TIP RECIPIJENTA PROCESNASTACIONAŽA IZLIVA RASHLADNA
NAČIN UZORKOVANJA RECIRKULACIONAMESTO UZORKOVANJA SANITARNA
STEPEN OBRADEOTPADNE VODE
DATUM UZORKOVANJA BEZ PREČIŠĆAVANJATIP UZORKA → TRENUTAN PRETHODNA
. septembar 20
VREMENSKI PERIOD KOMPOZITNI OBRADAUZORKOVANJA PRIMARANAUČESTALOST UZORKOVANJA SEKUNDARNAKOD KOMPOZITNOG UZORKA TERCIJARNANAČIN MERENJA PROTOKA
↓PODACI ANALIZE OTPADNE VODE / EFLUENTA
014.
KOLIČINA ODABRANOG PARAMATETRA ANALIZA UTICAIJA OTPADNEOPTEREĆENJE VODE ZA ODABRANI PARAMATAR VODE NA RECIPIJENT
UPRAVLJANJE KVALITETOMVODA
49
AAŽURIRANJEŽURIRANJE KATASTRAKATASTRA UU SVRHUSVRHUUPRAVLJANJAUPRAVLJANJA POSTROJENJAPOSTROJENJA ZAZA ZAJEDNIČKOZAJEDNIČKOUPRAVLJANJAUPRAVLJANJA POSTROJENJAPOSTROJENJA ZAZA ZAJEDNIČKOZAJEDNIČKOPREČIŠĆAVANJEPREČIŠĆAVANJE OTPADNIHOTPADNIH VODAVODA
Katastar je potrebno stalno ažuriratiKatastar je potrebno stalno ažurirati. Ograničenja nastaju u obuhvatljivosti ispitivanja i podataka za pogone malog kapaciteta.
WW
2014, Np p g g pTreba obuhvatiti nove pogone i ažurirati podelu pogona po vrsti proizvodnje i kapacitetu, obeležiti gašene pogone
ovi Sad, 02-05
ugašene pogone. Važno je utvrditi nastanak novog pogona na mestu ugašenog ili promenu u proizvodnom programu.
. septembar 20g g p p p g
Obeležiti najvažnije pogone kako bi se glavno opterećenje sigurno obuhvatilo. Kasnije se obuhvataju i j ž i
014.
i manje važni. 55
Prilikom odlučivanja o zajedničkom ili odvojenom odvođenju i prečišćavanju otpadnihodvojenom odvođenju i prečišćavanju otpadnih voda domaćinstava, industrije i zanatskih radionica u naseljuradionica u naselju
treba odmeriti svaki od navedenih argumenata, i tako ih odabrati, da usvojeno rešenje bude
WW
2014, N
tehnički racionalno, ekonomski opravdano i
ovi Sad, 02-05
podržano od strane lokalne samouprave. Po pravilu, treba težiti zajedničkom odvođenju i prečišćavanju komunalnih i industrijskih
. septembar 20prečišćavanju komunalnih i industrijskih
otpadnih voda.
014.
56