1. vežba KARDIOVASKULARNI SISTEM
Kardiovaskularni sistem se sastoji od sistema za kretanje krvi i sistema za kretanje limfe.
Obuhvata srce, krvne sudove i limfne sudove. Kardiovaskularni sistem omogućava razmenu gasova i
metabolita između krvi i tkiva, transport hranljivih materija, hormona i signalnih molekula do ciljnih
ćelija, a uključen je i u regulaciju telesne temperature i imunološki nadzor organizma.
Krvni sistem obuhvata srce, arterijske krvne sudove, kapilare i venske krvne sudove. Zidovi
srca i krvnih sudova imaju zajednički opšti plan građe koji podrazumeva postojanje tri tunike
(omotača):
- tunica intima - jedan sloj endotelskih ćelija, lamina i podendotelsko rastresito vezivno tkivo u kojem
se ponekad mogu sresti glatke mišićne ćelije;
- tunica media - uglavnom glatke mišićne ćelije i različita količina elastina, retikularnih vlakana i
proteoglikana; u zidu arterija ovo je najširi sloj;
- tunica adventitia - vezivno tkivo sa kolagenim i elastičnim vlaknima, fibrolastima i ponekad glatkim
mišićnim ćelijama; kod velikih krvnih sudova sadrži manje krvne sudove i nerve; najširi je sloj zida
vena.
Kod nekih krvnih sudova, između tunica intima i tunica media, kao i između tunica media i
tunica adventitia mogu se zapaziti unutrašnja odnosno spoljašnja elastična lamina (lamina elastica
interna i lamina elastica externa).
Na osnovu dijametra, ali i finije histološke strukture, arterijski krvni sudovi se dele na elastične
(velike) arterije, mišićne arterije i arteriole. Slično je i sa venskim krvnim sudovima kod kojih
razlikujemo velike vene, srednje vene i venule.
Krvni kapilari su krvni sudovi najmanjeg dijametra, čiji se zid sastoji od endotela, lamine i, u
ponekad, pericita. Periciti se sreću u zidu kontinuiranih kapilara i postkapilarnih venula i smatra se da
predstavljaju njihovu tunica media.
Sistem limfnih sudova obuhvata limfne kapilare, limfne sudove i limfne kanale. Limfnim
sudovima se tečnost preuzima iz tkiva i, kao limfa, sprovodi ka krvnim sudovima. Zidovi limfnih
kapilara izgrađeni su od endotelskih ćelija koje leže na diskontinuiranoj lamini i veoma su propustljivi.
Sa postepenim porastom dijametra limfnih sudova njihova histološka struktura postaje nešto složenija
usled pojave glatkih mišićnih ćelija i vezivnog tkiva.
Slika 1
Deo zida elastične arterije (SM, hematoksilin/eozin)
Površinu arterijskog krvnog suda okrenutu ka lumenu oblaže jedan sloj endotelskih ćelija.
Subendotelsko vezivo je dobro razvijeno i u njemu se uočava nukleus glatke mišićne ćelije. Lamina
elastica interna predstavlja granicu između tunica intima i tunica media. U tunica media dominiraju
elastične komponente, a vidi se i nekoliko nukleusa glatkih mišićnih ćelija.
Obeležiti: tunica intima nukleusi glatkih mišićnih ćelija
nukleus endotelske ćelije tunica media
subendotelsko vezivo
lamina elastica interna
Slika 2
Arteriola, venula i limfni kapilar (SM, hematoksilin/eozin)
Odredite arteriolu, venulu i limfni kapilar. Obratite pažnju na debljinu pojedinih slojeva u zidu
arteriole i venule, kao i na to da je granicu tunica adventitia teško odrediti jer postepeno prelazi u
okolno vezivo. Na histološkim preparatima, zidovi venskih krvnih sudova su često kolabirani, dok su
zidovi arterijskih krvnih sudova pravilnog prstenastog oblika. Iako to ne odgovara stanju u živom tkivu
nego zavisi od metoda uzimanju uzorka, može pomoći pri razlikovanju vena i arterija.
Obeležiti: arteriola
venula
tunica intima arteriole, venule
tunica media arteriole, venule
tunica adventitia arteriole, venule
limfni kapilar
eritrociti
Slika 3
Arteriola i venula (TEM)
Uporedite izgled pojedinih histoloških komponenti zida arteriole i venule na svetlosnom i
transmisionom elektronskom mikroskopu. Pericit se, pored kapilara, može sresti i u zidu venula.
Razmislite zbog čega se njegova citoplazma ne vidi kao kontinuirani sloj. Podsetite se kako na nivou
TEM izgledaju eritrociti i krvne pločice.
.
Obeležiti: arteriola
venula
endotelska ćelija arteriole, venule
glatka mišićna ćelija
pericit
fibroblast
eritrociti
krvne pločice
Slika 4
Kontinuirani kapilar (TEM)
Mikrografija prikazuje poprečni presek kontinuiranog kapilara. Najveći deo endotelske ćelije
zauzima nukleus, a pored njega u citoplazmi se mogu videti mitohondrije, Goldžijev aparat i veliki broj
transcitoznih vezikula. U donjem delu mikrografije zaokruženo je mesto međućelijskog spoja
zaštićenog marginalnim prevojem. Sa leve strane mikrografije, u gornjem i donjem uglu, vide se
poprečno presečeni kolageni fibrili, a gore desno je poprečni presek dela skeletne mišićne ćelije. Na
isečku (dole desno), na većem uveličanju, snimljene su transcitotske vezikule.
Obeležiti: nukelus endotelske ćelije
lamina
transcitotska vezikula
međućelisjki spoj sa marginalnim prevojem
kolageni fibrili
deo skeletne mišićne ćelije
Slika 5
Fenestrirani kapilar sa dijafragmom (TEM)
Fenestrirani kapilari omogućavaju intenzivnije razmene između krvi i tkiva nego što je to slučaj
kod kontinuiranih kapilara. Na endotelskim ćelijama postoje otvori (fenestri) koji su, u ovom slučaju,
premošćeni tankom dijafragmom. Fenestri se javljaju u grupama. Na osnovu čega možete odrediti da se
u donjem levom uglu mikrografije vidi deo endokrine žlezdane ćelije?
Obeležiti: nukelus endotelske ćelije
lamina
fenestar sa dijafragmom
eritrocit
nukelus endokrine žlezdane ćelije
Zadatak 1 (opciono)
Arterijski i venski krvni sud (mikroskopski preparat)
Posmatrajte preparat na malom uveličanju i pronađite arterijski i venski krvni sud. Skicirajte ih
vodeći računa o obliku i veličini. Na srednjem uveličanju nacrtajte deo zida svakog krvnog suda i
odredite tunica intima, tunica media i tunica adventitia. Uporedite relativne širine ovih slojeva. Da li
možete da uočite spoljašnju i/ili unutrašnju elastičnu laminu? Pažljivo pogledajte endotel i prikažite ga
što vernije.