Rolf Herkert
JOGA I MEDITACIJA
Ako imate zdravstvenih problema, ove vježbe nisu zamjena za
liječnički savjet i pomoć. Autor i nakladnik ne preuzimaju odgo
vornost za štete koje nastanu zbog izvođenja ili eventualne zlo-
uporabe vježbi opisanih u ovoj knjizi.
Joga i meditacija
MALI PREDAH ZA TIJELO, DUH I DUŠU
Uz pomoć vježbi joge, disanja i meditacije koje je sastavio Rolf Herkert možete se brzo smiriti, odmoriti i napuniti baterije. Bile to kratke stanke ugode usred užurbane svakod-nevice ili kao proširena vježba opuštanja nakon posla, tehnike izvođenja vježbi mogu se prilagoditi individualnim potrebama. Tako se oni kojima se jako žuri mogu razmaziti pe-tominutnim ili sedmominutnim dovodom energije, a tko ima malo više vremena, priuštit će si prošireni ciklus vježbi.
Od jednostavnih, nadasve djelotvornih vježbi disanja sve do kla
sika joge, Pozdrava Suncu - ova knjiga sadržava prikladan iz
bor dokazanih, tisuću godina starih tehnika te nudi početnici
ma i naprednima u jednakoj mjeri uravnoteženi program kojim
se postiže unutarnja ravnoteža, opuštenost, vitalnost i duhov
ni razvoj.
Rolf Herkert autor je mnogih priručnika, predavač i savjetnik za
wellness i osobni razvoj.
Sadržaj
Predgovor 9
Životna radost i uspjeh s jogom 16
Tri stupa za zdrav način života 23
Dar bogova 36
Joga - meditacija - disanje 38
Meditacija - uroniti duboko u unutrašnje sebstvo 82
Duhovni izvori istočne i zapadne mistike 96
Povijest joge 108
Hinduizam i budizam 112
Duhovni razvoj, prosvjetljenje i svijest o svjetlosti 116
Predgovor
Danas knjižare, robne kuće, sportske studije, a odnedavna i supermarkete preplavljuje mnoštvo tečajeva joge, prostirki i jastuka za meditiranje, knjiga i predavanja o klasičnim tradicijama joge.
Što će vam još jedna knjiga poput »Joge i meditacije«? Saznat ćete kad iskušate ovdje predstavljene vježbe i počnete ih izvoditi. Naučit ćete tehnike koje se odmah mogu primijeniti, a između kojih ćete moći odabrati one koje vam najbolje odgovaraju. Bez dogmi i propisa, ali s velikim učinkom. Ova vam knjiga predlaže vježbe koje su doista korisne i mogu se izvoditi u užurbanoj svakodnevici. Pruža potrebne informacije o jogi i meditaciji koje će vam pomoći da doznate koliko duboko djeluje na tijelo, duh i dušu.
Joga je postala dio trenda wellnessa u čijem se središtu nalazi osjećaj ugode, tjelesni fitnes i uživanje. To pak djeluje i na izvođenje joge. Tako osobe zainteresirane za jogu slijede sve češće ovaj prilično površan trend usmjeren na tjelesnu ugodu. One vježbaju jogu stanovito vrijeme s različitim intenzitetom koji većinom opada te gube katkad potpuno svoju ambiciju. Ili doživljavaju jogu kao tjelovježbu koju im je možda preporučio liječnik kako bi ublažili glavobolju izazvanu napetostima ili ojačali mišiće. To su svakako vrlo vrijedni aspekti joge.
No nažalost, mnogi ljudi brzo gube iz vida dublje aspekte joge i meditacije. Uz pomoć tih prastarih tradicija možemo naći pristup svojoj nutrini, doživjeti dubok i dugotrajan mir te trajno poticati vlastiti razvoj. Možda sada mislite: »Nemam ja vremena da pet sati na dan proučavam jogu i vježbam poput jogija u Indiji.« Naravno da imate pravo. To ne odgovara našem zapadnjačkom načinu života.
Kako naći pristup jogi i meditaciji koji se u našem brzom vremenu može realno primijeniti, a da ne gubimo dubinu iskustva i mogućnost koju nam pružaju te tehnike?
Ova knjiga pokazuje vam sasvim pragmatičan put. Osvijetlimo načas tri velika izazova s kojima je na ovaj ili
onaj način suočena većina ljudi u našem industrijalizira
lo
nom zapadnom svijetu: kućanica s dvoje djece i savjetnik za strategiju srednjih poduzeća ili vlasnica frizerskoga salona.
1. Živimo u ubrzanoj svakodnevici prepunoj raznih podražaja
Svakodnevica savjetnika ne razlikuje se previše od one kućanice i majke. Rokovi se love. Užurbanost, zakrčene ulice i razdražljivo raspoloženje svakodnevna su pojava u svijetu brzine. Novine, televizija i internet pružaju sve više podražaja i privlače našu pozornost. Ono malo preostaloga vremena često zauzimaju i određuju nepredviđene i neslućene situacije. Kao suprotnost brzom načinu života, raste čežnja za sporošću, spokojem, istinski dubokim i pravim doživljajima.
2. Preopterećeni smo - za opterećenje smo pak većinom sami krivi
U našem društvu od nas se očekuje da budemo uspješni. I to u svakoj ulozi u kojoj se nalazimo: kao poslovan čovjek / poslovna žena, otac / majka, domaćica / domaćin, ljubavnik / ljubavnica, prijatelj / prijateljica ili kao sin / kći. Broj
uloga raste, baš kao i očekivanja klijenata, djece i partnera. Tomu se pridružuje i pritisak nadmetanja. Tu se uz rezultat i fleksibilnost traži i vlastita odgovornost za sebe same. Često si ne možemo priuštiti da budemo bolesni. Zato moramo nastojati upravljati svojim energetskim sustavom te se fokusirati na stvari koje su uistinu važne. Isto su tako vlastito zadovoljstvo, uravnoteženost i osobni razvoj u našim rukama.
S obzirom na ovaj izazov, mi smo već postali stručnjaci u tome kako mnogo stvari rješavati istodobno. No kad ćemo moći posvetiti pozornost samo jednoj jedinoj osobi ili jednoj stvari, predano i duboko?
3. Nema univerzalnoga recepta za naš osobni (životni) uspjeh
Nitko nam ne može reći kako da najbolje oblikujemo svoj život, što trebamo činiti i kako zadovoljavati visoke zahtjeve, a da pritom budemo sretni. Ima mnogo mogućnosti, a izbor ovisi o nama. Tu nastaje i muka, jer teško je odabrati. Odgovor nam većinom može dati samo naš unutarnji glas: Što uistinu želim? Što mi leži? Što mi godi? Što me određuje kao osobu? Mogućnost izbora postaje mukom tek kada
brza, površna svakodnevica prečuje naš glas, našu intuiciju ili poremeti pristup našim dubljim potencijalima. Ali ako je pristup nama samima slobodan i ako svakodnevno donosimo svjesne odluke, uživat ćemo u novoj zanimljivoj ulozi aktivnog oblikovanja života.
Dakle, zahtjevi postaju visoki, svakodnevica užurbana, nema više lakih rješenja i univerzalnih recepata. To jača postaje naša potreba da nađemo vremena i mira, vratimo se sebi samima, čujemo svoj unutarnji glas, svjesno odlučujemo i dalje se osobno razvijamo.
Kako glasi rješenje za dilemu u kojoj se nalazimo? Kako prevladati jaz između brzoga života i površnosti svakodne-vice te potrebe za mirom, dubinom i kontemplacijom - u ono malo raspoloživoga vremena? Kako istinski primijeniti praksu joge i meditacije u svakodnevnom životu te iskoristiti njezine pozitivne utjecaje za sebe? Kako naći put u dublje slojeve svoje nutrine? Odgovor glasi: Prilagođavajući tehnike sebi, oblikujemo vlastitu praksu. Na taj način nalazimo vlastiti put te možemo ispitati koje su vježbe za nas korisne, pomažu nam i realno su izvedive. Upravo tomu služi ova knjiga Rolfa Herkerta kao baza.
Ona ukratko predstavlja, i ne odričući se potrebne dubine, tehnike koje se mogu brzo primijeniti kako bi se mobilizirale unutarnje snage, izoštrila intuicija, poboljšalo vlastito zdravlje te sklad tjelesnih, duhovnih i duševnih aspekata i opet uspostavila veza. Sa sobom. A tako i s drugima. To nije samo ono za čim čeznu mnogi ljudi u današnje vrijeme, već sve više i ključ za ovladavanje profesijom, privatnim životom i vlastitom srećom. Trajno!
Nadine Hamburger, savjetnica i trenerica za osobni
marketing
1 Životna radost i uspjeh
s jogom
Ne znajući kako je istina blizu,
ljudi je traže daleko -
baš šteta!
Nalik su onome koji, stojeći usred vode,
vapi kako je žedan.
Hakuin
Danas su u zapadnome svijetu veoma popularne prastare istočnjačke mogućnosti joge i meditacije. No iznenađuje koliko malo ljudi zna što je zapravo joga. Mnogi su fascinirani time jer se nadaju da će njome ispuniti svoju želju za lijepim tijelom. Drugi se opet osjećaju privučenima ovom praktičnom znanošću o životu jer bi željeli postići poboljšanje i
ozdravljenje od tjelesnih tegoba. Neki gaje nadu kako će u jogi naći smisao života i tako bolje iskoristiti vlastiti život.
Na prvi pogled čini se kako se joga sastoji samo od niza egzotičnih položaja tijela. No to moramo sami iskušati. Naime, ako se redovito prakticira, s vremenom nastaje fina razlika u kvaliteti života. Stalnim jačanjem, napinjanjem i opušta-njem tijela, smirivanjem duha u vježbama meditacije i disanja, uspostavljaju se istinski unutarnji mir i spoznaja.
Joga je kao put spoznaje nevjerojatno omiljena i popularna, ne samo u mistično-religioznom području ili kao svjetonazor. I na zapadu su ljudi otkrili aspekte joge, meditacije i svjesnog disanja koje pridonose zdravlju i razvoju ličnosti.
Tako npr. autogeni trening, koji je osmislio psihijatar Johannes H. Schulz, ima podrijetlo u jogi. Znanstvena istraživanja su pokazala kako opuštanje u tzv. položaju mrtvaca snižava povišen krvni tlak, a dnevno prakticiranje vježbi tijela i disanja (asane i pranajame) može pomoći liječenju različitih tegoba kao što su artritis, kronična iscrpljenost, astma, proširene vene i bolesti srca. Osim toga, studije potvrđuju kako joga povećava kapacitet pluća i disanja, smanjuje opseg tijela i težinu, štiti od stresa i snižava šećer u krvi te razinu kolesterola.
Nema više dvojbe u ljekovita, preventivna i harmonizira-juća djelovanja joge. Vježbe tijela koje duboko opuštaju, jačaju mišiće i zglobove, čine nas pokretljivijima i vitalnijima. Disanje u jogi pomaže da se optimalno opskrbimo energijom, služi vježbanju koncentracije i pozornosti te može riješiti i psihosomatske napetosti.
Stari indijski jogiji i mudraci imali su duboko razumijevanje za ljudsku prirodu. Znali su što čovjeku, kao cjelini sastavljenoj od tijela, duha i duše, treba kako bi živio u
skladu sa sobom i svojom okolinom. Psihičko tijelo je vozilo, duh upravljač. Duša se smatra pravim čovjekovim identitetom. Djelovanje, znanje i osjećaji tri su sile koje vuku tijelo. Kako bi se postiglo jedinstvo tih triju sila, one moraju jedna prema drugoj stajati u ujednačenoj ravnoteži. To je još i danas cilj tradicionalne istočnjačke psihologije i filozofije joge.
Praksa joge i meditacije daje sve veću jasnoću, duhovnu snagu i radost, potiče duševnu ugodu i intuiciju. Fino uravnoteženom blagotvornom snagom napetosti nastaje stanje ugode koje nazivamo životnom radošću. A životna radost je melem za dušu. Ozaren, zdrav izgled, pozitivno zračenje i shvaćanje života izraz su prirodnih sila koje u nama drijemaju.
U jogi i meditaciji radi se dakle o cjelovitom, tjelesno-du-ševno-duhovnom razvoju ličnosti. To nam može pomoći da upravo u današnjem vremenu, obilježenom žurbom i stresom, nađemo put prema miru i uravnoteženosti. U našem modernom svijetu moramo se snalaziti s promjenama životnih struktura, što prije nije postojalo. Potrebno je više kreativnosti, mašte i spremnosti da stalno iznova učimo kako bismo udovoljili visokim zahtjevima koje nam postavlja sva-kodnevica. Razvoj duha, unutarnja spoznaja i tjelesna ugo-
da postignuti jogom i meditacijom mogu nam pomoći da reagiramo fleksibilno, a istodobno i s velikom unutarnjom snagom na stalno nove izazove, te da tako uspješnije svladavamo život i na privatnom i na poslovnom planu.
Takva orijentacija odgovara u potpunosti trendu selfne-ss koji se posljednjih godina sve više širi. Selfness se može shvatiti kao daljnji razvoj wellnessa jer se pritom ne radi samo o tjelesnoj i duševnoj ugodi, već više o cjelokupnom razvoju ličnosti koji uključuje sva područja života. Cilj je preuzeti odgovornost za svoj život i upravljati njime vlastitom kompetencijom.
Tu možemo uključiti prastare tehnike joge i meditacije u cijeli životni koncept i gledati ga kao pomoć na našem osobnom razvojnom putu. No čak i ako ne postavimo svoje ciljeve tako visoko i vježbe primjenjujemo samo kratko, primjerice kao pauzu wellnessa kako bismo se opustili i napunili baterije, darovat ćemo tijelu i duši mali predah.
Ovdje predstavljene tehnike ne oduzimaju mnogo vremena, no mogu se po volji produbljivati. U svakom slučaju, imaju blagotvorno djelovanje, pojačavaju životnu radost, pridonose vitalnosti tijela i stvaraju nov, neslućen sklad, snagu i zadovoljstvo. Kao što kamen bačen u vodu uzrokuje valove, tako i mi možemo ovu novu pozitivnu energiju i
životnu radost prenijeti našoj okolini i našim bližnjima jer smo dobro raspoloženi, pa ćemo i druge time zaraziti.
Bez obzira na to nalazite li se kod kuće, u uredu, užurbanoj velegradskoj vrevi ili se opuštate u samoći, s vježbama prikazanim u ovoj knjizi možete se u svako doba, na svakom mjestu povući u sebe i naći mir, opuštenost i ležernost.
Važno je da ostvarite svoj osobni ritam, da ne vježbate pod vremenskim pritiskom te izbjegavate prevelika tjelesna i duhovna naprezanja. Obratite pozornost na to koje dijelove programa osjećate kao blagotvorne. Tako možete sami osmisliti ležeran program koji je skrojen prema vašim osobnim potrebama i izaziva tjelesno-duhovnu ugodu.
Prije nego što poćnete sa svojim osobnim treningom, trebali biste si postaviti sljedeća pitanja:
- Kako postupam sa sobom, što mogu učiniti za poboljšanje svoje kvalitete života?
- Ako želite djelovati aktivno prema van: što mogu učiniti da svojim bližnjima dam pozitivan osjećaj i podarim im energiju?
- Što je za mene vrijedan dan? Kako mogu imati takav dan? Kako da postignem tako dobro raspoloženje da njime mogu zaraziti svoga partnera i bližnje?
- Što danas činim za svoje zdravlje i što bih mogao činiti svakodnevno?
- Koje bih ciljeve i želje htio ostvarivati u sljedećem razdoblju, čime mogu već danas početi? Komu i kada mogu pripremiti kakvu radost?
Ako vam je u ovom trenutku potrebna stanka za opuštanje ili si želite odmah podariti brzi dovod energije, možete preskočiti sljedeće poglavlje i odmah prijeći na dio s vježbama (vidi str. 43).
Sljedeće poglavlje bavi se trima važnim stupovima koji mogu tvoriti stabilan temelj za dugotrajnu praksu joge i meditacije, a i načelno su vrijedni za zdrav način života.
Tri stupa za zdrav način
života
U jednom selu bilo je jedno vrlo staro, snažno i prekrasno stablo. Jednog dana svi su stanovnici sela i cijele doline smjeli objesiti na to drvo svoje brige, nevolje i probleme umotane u paket. No morali su odnijeti kući drugi, tuđi paketić. Došavši kući, svi su otvorili svoj novi paket. Bili su zaprepašteni jer su im se tuđe brige učinile mnogo većima od njihovih. Svi su se brzo vratili do stabla. Ono je stajalo mirno i mudro se smiješilo na suncu. Objesili su ponovno tuđe paketiće na stablo i potražili svoje, otišli kući te bili zadovoljni svojim problemom.
Indijska legenda
Pozitivno stajalište prema životu
Svaki čovjek, svjesno ili nesvjesno, nalazi se u vezi s beskonačnim izvorom energije koji ga hrani i daruje mu njegovu individualnu »životnu snagu«. Taj beskonačni izvor energi-
2
je ne poznaje vrednovanje u smislu pozitivno ili negativno, nego jednostavno postoji. Tako to ovisi i o nama, kako ćemo postupati s našom strujom energije iz električne centrale naše podsvijesti. Mislimo li ili djelujemo negativno, loše smo volje, puni osjećaja krivnje i dvojbe, i naše će energije teći obojene sukladno tomu te utjecati na naše djelovanje i opći osjećaj ugode. Ako smo iz nekog razloga veseli, radosni, opušteni, puni samopouzdanja, i snaga teče pozitivno. Negativno mišljenje izaziva negativno, pozitivno mišljenje daruje pozitivno.
Ako smo svjesni beskrajne centrale energije i iskorištavamo mogućnost da tom energijom upravljamo svojim mišljenjem, imamo u ruci ključ za ispunjen život. Dobivamo mogućnost da uz pomoć svojih misli oslobodimo negativna raspoloženja preobrazbom negativne energije. To znači da o nama ovisi hoćemo li kročiti kroz život mrzovoljni i frustrirani ili vedri i opušteni.
Svaka misao koja nastaje u nama je duhovna energija. Energija proizvedena mišljenjem formira i obilježava naše ponašanje. Netko tko stalno plače i žali se, nikad neće vidjeti kako njegova okolina zrači vedrom svjetlošću, osjetiti toplinu sunca, zamijetiti miris ruže... Prisjetite se kako ima ljudi koji unatoč teškim udarcima sudbine imaju začuđujuće pozitivan stav prema životu i uvijek s povjerenjem i samopouzdanjem idu svojim putom. Ne gube smiješak i životnu hrabrost.
Iskoristite najbolje svaki dan i počnite ga dobro: namjestite budilicu nekoliko minuta ranije te se istežite i rastežite uživajući poput mačke. Udahnite duboko i mirno nekoliko puta i izdahnite. Ako imate dovoljno vremena za osobnu higijenu i ugodan doručak, to je još blagotvornije. Krenite na posao opušteno i bez žurbe. Dobar početak temelj je za
skladan i uspješan dan. Mirno uhodavanje ima znatan udio u kvaliteti vašega života, a time i vašeg uspjeha. Na taj način svladavat ćete teže zadatke opuštenije i ležernije.
Pokušajte u svakom dan naći nešto pozitivno. Veliki ko-mičar Charlie Chaplin jednom je rekao: »Dan kada se nisi smijao, izgubljen je dan!«
Učinite svakoga dana nešto što vam pričinja zadovoljstvo, tvori ravnotežu prema poslu, poput hobija, sportskih i slobodnih aktivnosti, te vodi korak bliže do vaših ciljeva.
Pozitivno oblikovanje života obuhvaća i postupanje s bližnjima - kolegama, susjedima, članovima obitelji, prijateljima. Zarazite svoju okolinu pozitivnom energijom! Tako možete više toga pokrenuti. Vi sami postajete pažljiviji, otvoreniji, afirmativniji prema životu, a time i lakše donosite odluke.
- Stvorite u mislima dnevni plan! Pitajte se: »Što ću učiniti da stvorim pretpostavke za dobru večer, dobar vikend, dobar godišnji odmor?«
- Bavite se »duhovnim treningom s pomoću pozitivnoga razmišljanja«! Stanite - meditirajte o svom duhovnom stanju, o svojim navikama razmišljanja. Gledate li ili prosuđujete neki događaj pozitivno ili odmah sve odbijete?
- Odvojite dva do tri puta na dan, stanite i razmišljajte svjesno pozitivno uz pomoć neke afirmacije prema metodi autosugestije: »Svakoga sam dana sve bolje i bolje, svakoga dana osjećam kako sam sve bliže svom poslanju.«
Ovdje možete primijeniti i vlastitu »formulu«. Primijenite afirmaciju koja za vas ima pozitivan karakter. Nakon nekoliko tjedana imat ćete novi osjećaj unutarnjeg mira, snage i sklada. No nemojte pokušavati pretjeranom snagom volje provesti to novo životno stajalište.
Život bez sresa
Biste li katkad najradije porazbijali tanjure da se riješite ljutnje i frustracije? Ostavite porculan u ormaru i čitajte opušteno sljedeće retke jer zvuči ludo, ali ne možemo živjeti bez ikakva stresa.
Stres održava našu radnu sposobnost, proizvodi adrenalin u našem tijelu, potiče krvni tlak, oslobađa energiju. No ako stres postane trajnim stanjem, primjerice zbog psihičke napetosti, ono se prenosi na cijeli organizam i ima negativan učinak.
Stres je pomodna riječ koju svi izgovaraju. Pojam »stres« potječe od engleske riječi distress (štetan utjecaj) i označava neugodno ili dugotrajno tjelesno ili duševno opterećenje. Štetni stres označavamo danas kao distress, za razliku od blagotvornog eustressa. Eustress je dobro doziran stres koji smo sami odabrali i dok se ne okrene u svoju suprotnost, djeluje revitalizirajuće i godi nam. Distress se, naprotiv, pojavljuje kada okolnosti vladaju nama, a ne mi njima.
Poremećena ravnoteža s našom okolinom i postavljenim zahtjevima znači negativan stres.
Mnogi ljudi ne znaju primjereno reagirati na izazove stresnih situacija. Kod nekoga se pojavljuje visoki krvni tlak i dospijeva u predinfarktno stanje, drugome je mučno od problema i ometaju mu probavu.
Trebali bismo stoga naučiti kako štetni stres spriječiti već u začetku. Distress, koji se već razvio u trajnu napetost, u pravilu s psihičkom i tjelesnom napetošću može se razgraditi ciljanim antistresnim treningom i treningom opu-štanja.
Nikada ne bismo smjeli zaboraviti tražiti eustress, posebno u obliku kretanja, i uvijek imati na pameti kako je čovjek po svojoj biološkoj naravi živo biće koje čezne za tjelesnim kretanjem.
Pritom je nužna pretpostavka da se sami odlučite, ne slušajući očekivanja okoline, za program wellnessa koji se uklapa u vaš koncept života. Takav će se program pojaviti s radosnim i veseljem obilježenim osjećajima, pa se ne razvija u mučnu dužnost. (Uživanje u kretanju vodi do meditacije u kretanju pri kojoj čovjek još osjeća samo sebe i blagotvornu vitalnost svoga tijela. Duh miruje, duša se »smije«.)
Nemojte u početku pretjerivati. To lako može izazvati oštećenja. Krenite sustavno u svoje novo kretanje. Ako ste stariji ili dugo vremena niste bili sportski aktivni, ponajprije nakon teških bolesti, savjetujte se sa svojim liječnikom, po-
sebno zbog eventualnih rizika srca i cirkulacije, kralježnice i aparata za kretanje.
Važno je također osluškivati glas svoga tijela. Uživajte u sve boljoj kondiciji. Osjetite ugodu.
Dobro doziran stres je pozitivan, on održava na životu -pretjerani trajni stres je negativan, razara život.
U našem užurbanom vremenu ima malo ljudi koji se znaju dobro opustiti. Za opuštanje je potrebno stati i ostati u trenutku, zaustaviti neprekidnu rijeku misli. Ne trebate nužno izvoditi vježbe joge u potpunoj izolaciji kako biste meditirali. Možete se opuštati i na drugi način. Možete usred gradske vreve sjesti na terasu nekog kafića i prepustiti se toplim zrakama sunca, blagotvorno upijati atmosferu, gledati kako se djeca igraju, slušati kako ljudi razgovaraju, ptice cvrkuću. U takvom trenutku u nama raste životna radost. Ako uživamo u trenutku, otvaraju se sva osjetila, nastupaju opuštenost i ležernost. Mogućnost uživanja u naoko banalnim stvarima nema granica. Smijeh i radost izazivaju pozitivnu energiju. Smijte se češće jer smijeh je najbolji lijek.
Da bismo se opustili, potrebno je ponovno otkriti što nam uistinu godi. To može biti šalica čaja ili kave, zanimljiva knjiga, čaša vina s prijateljima ili kakva dječja pjesmica. Ležernost, opuštenost i sposobnost isključivanja misli su potrebni, djelotvorni trenuci mira i odmora: Pravi wellness!.
- Za male vježbe opuštanja uvijek ima vremena pa i tijekom rada: sjednite opušteno i udišite mirno i ravnomjerno. Mislite pritom samo na neku određenu stvar.
Neka vam misli što manje lutaju. Vježbajte tu tehniku više puta. Nakon nekog vremena otkrit ćete opuštajuće djelovanje. Naučite umijeće dokolice: zavalite se i zatvorite oči. Udah-nite nekoliko puta duboko i mirno kroz nos. Osjetite blagodat umirujućeg disanja. Zatim otvorite oči i uživajte u sadašnjem trenutku svakodnevice. Promatrajte ptice, raskoš boja u prirodi, osjetite miris cvijeta, slušajte tišinu - zaustavite vrijeme. Donesite sljedeću odluku: »Novom energijom, snagom, opuštenošću i pozitivnim zračenjem suočit ću se sa svim izazovima i biti miran i opušten«. Napravite vlastiti program wellnessa.
Opuštenost
Opušten čovjek je uvijek nadmoćan nad uplašenim kojeg progoni nemir. On i jednim satom snova dobiva više nego užurbani znojem cijeloga dana. Njegova prirodna sigurnost i neograničeno povjerenje omogućuju mu da kao od šale svladava zapreke pred kojima se drugi očajnički muče. On je poput studenca koji uvijek teče, a ipak ništa ne gubi. Hrani ga nevidljiv izvor. Njemu dolaze žedni i on toči, a ipak ostaje uvijek nasmiješen i zadovoljan.
Autor nepoznat
ZDRAVA P R E H R A N A
Čovjek je ono što jede.
Poslovica
Razvoj tijela, duha i duše pretpostavlja zdravu, uravnoteženu prehranu. Ona daje životnu snagu te sprečava pretjeranu tjelesnu težinu i duhovnu tromost.
- Jedite samo kad ste gladni. Pijte prije jela i više puta tijekom dana, jednu do dvije čaše izvorske vode! To stvara osjećaj sitosti. Jedite polako jer se osjećaj sitosti pojavljuje nakon dvadeset minuta.
- Držite se sezonskog svježeg povrća i voća, suhih plodova mahunarki, orašastih plodova, sokova koji sadržavaju vitamine, čaja, mliječnih proizvoda, meda, müslija, integralnoga kruha, ribe i peradi!
- Izbjegavajte meso, previše kave, alkohola, šećera, životinjskih masti i kolača.
- Pijte obilno, ponajprije sokove razrijeđene vodom, čaj i mineralnu vodu.
- Popijte ujutro natašte, zbog bolje probave, sok od pola limuna pomiješan s čašom vode.
Poseban program prehrane za jogu nije nužan, ali je poželjan. Jedan dan posta u tjednu čini čuda - mijenja vaše navike jela i pila. Osluškujte svoje tijelo. Ono intuitivno zna koja su jela i pića dobra za vas.
Ako tu i tamo »zgriješite«, onda to učinite s uživanjem i radošću: pojedite komad mesa ili tortu sa šlagom ili hamburger, popijte kavu, konjak ili vino, a zatim se vratite pametnoj prehrani!
Dok jedete, vodite samo pozitivne i prijateljske razgovore. U načelu vrijedi: ne jedite i ne pijte previše, prevruće, pre-hladno ili prebrzo. Otkrijte što vam uistinu godi jer svako tijelo reagira različito na namirnice koje mora preraditi.
3 Dar bogova
U davna vremena, dok su ljudi još imali darove bogova, mudrac Brahma je odlučio da će ljudima oduzeti božju moć jer su zloupotrebljavali svoje darove na najgori mogući način.
Zato su se bogovi sastali i stali vijećati gdje bi se najbolje mogli sakriti od ljudi.
»Zakopajmo se u zemlju«, reče jedan. »Ne, bolje je da uronimo u more na njegovu najdubljem mjestu«, predložio je drugi. »A kako bi bilo s Mjesecom?« Ali Brahma je samo tresao svojom sijedom glavom. »Ne, ne, prije ili kasnije otkrit će sklonište, njihova znatiželja ne poznaje granica. Oni kopaju i rone, ruju i oru, ne poznaju vanjske granice.«
Širila se bespomoćnost, zbunjena lica u krugu. Zatim se Brahma ponovno digao i rekao: »Oni će tražiti u najdubljim dubinama, u najsvjetlijim šupljinama, iza najviših brda. No
Dar bogova
u svojoj nutrini, u svom praiskonskom sebstvu, neće to slutiti. Sakrijmo darove ondje.«
Rekao je to, nasmiješio se i bio zadovoljan. Brahma je znao za ljudsku prirodu i imao je pravo.
Do danas je, tako završava legenda, čovjek obišao svijet, otkrio najudaljenije kutke, ronio i kopao, samo da bi tražio nešto što se može naći u njemu samome.
4 Joga - meditacija -
disanje
Čitav život je joga.
Stara mudrost o jogi
Sve ovdje predstavljene vježbe samo su mali dio velikog sustava joge. Odabrane su tako da se mogu naučiti lako i bezopasno ako se orijentirate po svom osjećaju ugode. Važno je samo da pazite na to da razvijete vlastiti, individualni oblik vježbanja i postojanja. Odaberite samo vježbe za koje osjećate da vas privlače. Promatrajte svoje opće tjelesno i duševno stanje. Nemojte se ni na što siliti i ne pokušavajte ništa postići. Ne pretjerujte, tijelo će tek redovitim vježbanjem dostići gipkost. Doživite sebe s pozitivnom vjerom i razigranom radošću!
Dajte si uvijek priliku da osluhnete sami sebe i izbacite suvišnu energiju ili stres džogiranjem ili vježbama snage.
No počnite što prije, mirno i opušteno, s vježbama joge, meditacije i disanja. Dobro je i baviti se nekom vrstom sporta. Voziti brdski bicikl, plivati, igrati tenis ili golf, skijati na snowboardu ili nešto slično. Nakon toga čovjek je opušteniji i može se posvetiti prikladnim duhovnim vježbama. Nemojte se baviti sportom samo radi rezultata. Činite to iz užitka. Doživljavajte pritom svoje tijelo i duh svjesno, bez pritiska od rezultata. Tada već imate neku vrstu meditacije pokreta kod koje se možete istodobno potpuno iscrpiti.
No ako vježbate položaje joge, ne biste ih trebali izvoditi kao obične gimnastičke vježbe, nego tako kako je prikazano u određenim odlomcima. Sportska aktivnost je oslobađanje fizičke energije, dok vježbe joge ciljano oslobađaju fizičku i duhovno-duševnu prirodu, i to prema unutra, usmjereno na jezgru jedinke. Nemojte odmah odustati, vježbajte umjereno, ali redovito, ako je moguće svakodnevno. Pokušajte stvari u životu gledati pozitivno. Pozitivno ponašanje i povjerenje pomažu nam da izliječimo i ojačamo našu podsvijest.
Ovako ćete pravilno vježbati
- Prije početka vježbe kratko umijte lice i operite ruke hladnom vodom.
Nosite po mogućnosti laganu, ležernu, svijetlu odjeću. Želudac ne bi trebao biti ni prepun niti prazan. Neposredno prije vježbanja smijete popiti čaj i pojesti malo voća ili jogurta. No izbjegavajte teško probavljiva jela i vježbanje odmah nakon jela. Pojedite uvijek samo toliko da utažite glad. Pun želudac stvara tromost duha. Imajte mjeru u svemu. Dobro je vježbati uvijek u prozračnom, svijetlom, mirnom prostoru. Ako biste pri vježbanju htjeli otići u dubinu svoga se-bstva, trebali biste zato uzeti oko 20 do 30 minuta vremena. Odaberite vrijeme vježbanja ujutro i navečer kad vas nitko ne ometa. (Uzmite u obzir jutarnju nepokretljivost tijela.) Vježbajte uvijek u isto doba dana. Ako se nakon vježbanja pojave upala mišića ili napetosti, pogrešno ste vježbali (preveliko opterećenje). Ako ste nervozni, odvojite malo vremena i pozabavite se »higijenom mozga«. Slijedite sve neugodne, ometajuće misli. Pustite da vam smetnje prođu kroz glavu i tijelo. Nemojte se blokirati. Nakon nekoliko minuta ponovno se mirno i opušteno usredotočite na vježbe.
- Postupajte isto tako pri tjelesnoj napetosti. Iživite se, ple-šite ili skačite, rastežite se, istežite kako vam odgovara. Počnite tada, nakon nekoliko minuta, mirno i opušteno sa svojim vježbama.
- Odaberite niz vježbi koje možete izvoditi na radnome mjestu, na sastancima, na šetnji ili u pauzi.
- Izbjegavajte pretjerano odricanje. Pogrešno shvaćeno »mučeništvo« ne vodi ničemu.
- Pod određenim okolnostima ne biste trebali vježbati (primjerice, u trudnoći, pri tjelesnim oštećenjima, oštećenjima kralježnice i mišića i slično). U slučaju dvojbe uvijek potražite liječnički savjet.
Ove upute vrijede za sve vježbe hatha joge te za meditaciju i učenje disanja. Možete svuda, u svako doba, u svakoj situaciji izvesti neku vježbu i trenutačno osjetiti pozitivne utjecaje i ugodu, čak i ako imate samo malo vremena. Uspjeh vježbe ne ovisi o stupnju težine, već o ispravnom stajalištu onoga koji prakticira!
Za sva učenja za jogu, meditaciju ili disanje vrijedi sljedeća uputa: prije početka vježbe izdahnite uvijek najprije na usta kako bi potrošena energija potpuno napustila tije-
10. Nakon toga udahnite duboko kroz nos i počnite s pojedinim vježbama.
Joga, meditacija i disanje nisu nikakvi čudesni recepti ili psihotehnike koje vode do prosvjetljenja. No one vode - katkad brže, katkad polaganije - do spoznaja koje nam daruju duboko razumijevanje za život. Pružaju nam mogućnost da nađemo put prema vlastitom središtu.
Prije nego što nastavite čitati, napravite »pauzu izdisanja«!
Opušteno duboko izdisanje kroz nos ili usta i uz olakšavajući uzdisaj odvodi otrove, štetne tvari te čisti tijelo od potrošenog dušika i kisika. »Čišćenjem disanjem« tijelo se može pri udisaju optimalno opskrbiti svježom, okrepljujućom energijom, a duh postaje opušteniji, ležerniji i rješava se grčeva. Uživajte u blagotvornom djelovanju male pauze disanja u kojoj mirujete u sebi, oštrite osjete, zaustavljate vrijeme, osluškujete sebe ili čujete srce kako kuca. Kad se želite odmoriti, napravite pauzu između disanja.
Izdahnite stoga uvijek duboko i opušteno, iz trbuha. Napravite malu pauzu i pustite da vam zrak ulazi odozdo prema gore i zatim opet duboko izdahnite. Počnite sve vježbe pravim izdisanjem!
J O G O M D O S L O B O D E
Joga nije za onoga
tko previše ili premalo jede,
tko previše spava ili ostaje
budan.
Bhagavagdita, indijski ep u stihovima
Položaji tijela (asane) potiču zdravlje i gipkost tijela, našeg »vozila«, kako bi nas nosio kroza život, ako je moguće, do duboke starosti. Govori se o 84 klasična položaja tijela koja su imitacija životinja i prirode i koja skrbe o boljoj prokrv-ljenosti organa i žlijezda, čiste krv i smiruju duh.
Pri vježbanju asana trebali biste uvijek voditi računa o sljedećem:
- zauzimajte svaki položaj tijela iz potpunoga mira. Pripremite se duhovno na asanu koju ćete vježbati i izvodite sve pokrete polako, pažljivo, tečno i oprezno.
- zadovoljite se u početku grubim oblikom položaja tijela. Tijelo stalnim vježbanjem (i osjećajem ugode) nalazi fini oblik.
- izdahnite duboko i izvodite tijek asane od početka do željene krajnje pozicije polako i paralelno s udisanjem. Kad zauzmete željeni položaj, dišite mirno i opušteno. Kod nekih vježbi je pametnije, kao što ćete sami otkriti, kratko zadržati dah.
Ako se dah pritišće, otišli ste predaleko. Dah mora uvijek teći bez pritiska. Ostanite u svakom položaju toliko dugo dok se dobro osjećate ( 3 - 1 0 sekundi). Vratite se isto tako polako i tečno, paralelno s izdisajem, u početni položaj.
- prepustite se osjećaju ugode, pustite disanje da se intuitivno samo regulira i da se smiri.
- izvodite sve vježbe kao da se igrate i izbjegavajte svaki napor.
- ponovite asanu ako želite. - nemojte u početku vježbati sve asane odjednom, nego
postupno povećavajte količinu.
kralježnicu, zglobove i muskulaturu ne biste smjeli jednostrano opterećivati i trenirati! Nakon nagibanja kralježnice prema naprijed slijedi asana prema nazad. Nemojte u poćetku dugo sjediti u položaju lotosa ili polu-lo-tosa (preveliko rastezanje). Tek stalnim vježbanjem tijelo postaje gipko i pokretljivo. otkrijte je li kod nekih asana ugodno vježbati zatvorenih oćiju.
Položaj mrtvaca (savasana) Ležite opušteno na leđima s rukama bočno uz tijelo. Dišite mirno, tečno i opušteno.
- dobro je za opuštanje - smiruje duh i dušu - izgrađuje nove energije - protiv pospanosti i nervoze
Svijeća (sarvangasana) Ležite ispruženih nogu na leđima, a ruke držite bočno uz tijelo. Udi-šući, dižite polako ispružene skupljene noge daleko iznad glave. Rukama poduprite struk i ispružite noge u vis ravno poput svijeće izdišući. Disanje je mirno i opušteno. Izdišući, vratite se polako i oprezno u položaj mrtvaca.
- dobro je za prokrvljenost mozga - uravnotežuje središnji živčani sustav - dobro kod umornih nogu i bolesti vena - pozitivno utječe na cijeli organizam - opušta cijelo tijelo
Kotrljanje u jogi Sjednite privučenih koljena na pod, dođite čelom do koljena i držite se rukama čvrsto za koljena. Otkotrljajte se sada oprezno prema nazad na leđa a zatim s malo zamaha prema naprijed. Kotrljajte se ritmički naprijed-natrag. Pri kotrljanju naprijed izdišite, pri kotrljanju natrag udišite.
- potiče opuštanje i zagrijavanje - dobro je za probavu - pri napetostima u vratu i u kralježnici - jača trbušnu muskulaturu
Poljubac u koljeno, sjedeći (pašimotanasana) Izdišući u sjedećem položaju uz ispružene noge, pognite gornji dio tijela daleko naprijed i dodirnite čelom koljena. Rukama obuhvatite stopala. Ostanite 30 - 60 sekundi u tom položaju, a zatim se polako i tečno vratite gornjim dijelom tijela prema gore.
- dobro za trbušnu muskulaturu - potiče probavu - jača kralježnicu - isteže leđnu muskulaturu i aktivira snagu živaca - potiče stvaranje topline
Plug (halasana) Lezite ispruženi na leđa, ruke su uz tijelo, dlanovima pokazuju prema dolje. Udišući, dižite ispružene, skupljene noge iznad glave. Izdišući, spuštate noge prema straga sve dok nožni prsti ne dotaknu pod. Ispružite ruke prema odostraga i dotaknite vršcima prstiju nožne prste. Dišite mirno. Izdišući, vraćate se polako u položaj mrtvaca.
- dobro protiv laganih napinjanja u području leđa i vrata - potiče energiju i vitalnost - jača muskulaturu vrata i trbuha - pomaže pri zatvoru - potiče prokrvljenost - jača živčani sustav
Pantera (vajra hamsesana) Sjedite na petama i izdišući mičete gornji dio tijela i ruke naprijed na pod. Čelo i pod smiju se dodirnuti. Osjećajte duboko u trbuhu kako vam teče dah. Udisanjem se vraćate polako u početni položaj.
- dobro za istezanje leđne muskulature - potiče cirkulaciju i vitalizira organizam - znatno opušta - pomaže pri nadutosti
Libela (sukna salabhasana) Ležite na trbuhu rukama bočno uz tijelo, dlanova okrenutih prema gore. Udisanjem gipko dižite gornji dio tijela, ispružene noge i ruke lagano prema gore. Zadržite dah. Izdišući, vraćate se u početni položaj i opuštate se.
- širi trbušnu muskulaturu - jača snagu volje i seksualnu moć - isteže prsnu kralježnicu i slabinske kralješke - potiče čvrstu muskulaturu stražnjice i leđa
Položaj polulotosa (samanasana) Sjedite uspravno na podu ili malo povišeno na jastuku. Desno stopalo stavite na unutarnju stranu lijevog bedra. Ako vam je to istezanje prenaporno, možete postaviti stopalo i na lijevu cjevanicu. Zatim stavite lijevu nogu oprezno na desnu. Leđa su uspravna, držanje opušteno, disanje mirno i tečno. Oči su zatvorene.
- idealno za vježbe koncentracije, uranjanja i meditacije - za opuštanje i učenje pravilnoga disanja - dobro protiv nervoze
Oprez pri oštećenjima meniska u koljenom zglobu!
Položaj dijamanta (virasana) Sjednite skupljenih koljena na pete. Gornji dio tijela je uspravan. Oči su zatvorene. Ruke se nalaze na koljenima. Držanje i disanje su mirni i opušteni. Ako osjetite bolove u nožnom zglobu, stavite jastuk između peta i stražnjice.
- dobro za vježbe disanja i meditacije - idealno za jačanje leđa - opušta umorne noge i gležnjeve - potiče gipkost koljenih zglobova - za učenje pravilnoga disanja
Trokut (trikonasana) Stojite u laganom do srednjem raskoračenom položaju. Nagnite gornji dio tijela u lijevo. Lijeva ruka dodiruje lijevu nogu s vanjske strane, desna ruka tvori crtu s lijevom rukom. Glava se okreće prema desnoj ruci. Disanje je mirno. Ponovite zatim vježbu na desnoj strani.
- olabavljuje kukove - potiče vitki stas - jača muskulaturu bedara i nogu - ublažava boli u leđima
Poljubac koljena, stojeći (ardha padahastasana) Stojite uspravno skupljenih nogu, ruke vise sa strane. Udisanjem dižite ruke pred sebe. Izdišući, spuštajte ruke prema nogama dok čelo dodiruje koljena. Dišite mirno i opušteno. Nakon toga uspravite se polako udišući i stavite ruke iznad glave. Izdišući, vraćate se u početni položaj.
- daje novu energiju i osvježava - isteže leđnu muskulaturu - poboljšava prokrvljenost mozga - isteže koljene zglobove - potiče probavu
Oprez pri istrošenosti kralježaka u području slabinske kralježnice!
Simbol cjeline (padma jogasana) Sjedite u položaju polulotosa ili lotosa. Izdišući, naginjite se naprijed sve dok ćelom ne dotaknete tlo. Ruke su položene na leđa. Disanje je mirno i opušteno, oči zatvorene. Izdišući, vraćate se u početni položaj.
- idealno za istezanje kralježnice - potiče prokrvljenost glave - opušta i daje novu energiju
Oprez pri oštećenjima kralježaka i meniska!
Kobra (Bhujangasana) Ležite na trbuhu, dlanovi se nalaze u visini ramena. Zabacite glavu unazad i dižite, polako udišući dok je moguće, gornji dio tijela u križno područje. Zdjelica ostaje na podu. Zadržite ovaj položaj bez disanja dok se dobro osjećate. Izdišući, vraćate se u početni položaj.
- jača muskulaturu leđa i stražnjice - isteže muskulaturu prsa i trbuha - isteže slabinsku kralježnicu - ublažava lagane tegobe abdomena - jača živčani sustav
Luk (raja dhanurasana) Ležite na trbuhu i držite rukama zglobove stopala. Udahni-te, dižite istodobno gornji dio tijela i gurajte zglobove stopala visoko nazad. Izdišući, vraćate se polako u početni položaj.
- jača kralježnicu - potiče probavu - izgrađuje muskulaturu prsa i trbuha - djeluje pozitivno na žlijezde - jača mišiće stražnjice, leđa i nogu
Spavanje pete (supta vajrasana) Počnite vježbu kao položaj dijamanta (vidi str. 54). Lezite zatim oprezno na leđa. Poduprite se pri ležanju rukama ili lak-tovima. Prekrižite ruke iza glave. Dišite mirno i opušteno.
- dobro za istezanje muskulature bedara, zdjelice i trbuha - jača seksualnu moć
Oprez pri oštećenjima meniska!
Skakavac (raja salabhasana) Ležite na trbuhu i ispružite ruke uz tijelo. Dlanovi i bra da dotiču pod. Udišući podižete ispružene, skupljene noge ostajete u tom položaju sve dok ne udahnete. Izdišući, vraćate se polako opet u početni položaj.
- dobro za muskulaturu trbuha, zdjelice, kukova, stražnjice i leđa
- jača slabinsku kralježnicu i živčani sustav - pospješuje izlučivanje mokraće
Položaj poluzakreta (ardha matsjendrasana) Sjedite ispruženih nogu. Uvucite desno stopala pod stražnjicu i stavite lijevo koljeno preko desnoga. Stavite lijevu ruku iza leđa prema desnom bedru. Desna ruka dotiče lijevo stopalo. Dišite mirno i opušteno. Nakon toga vježbajte položaj poluzakreta na drugoj strani.
- dobro za slabinsku kralježnicu - aktivira trbušne organe (probavu)
Junački položaj (sarvanga pusti) Uspravan položaj u prednjem raskoraku. Jednim udisajem mičite ruke sklopljenih dlanova ispred prsiju iznad glave, lagano unazad i blago prema križima. Prednja noga je malo svinuta, stražnja ispružena. Mirno di-šite. Izdišući, vraćate se u položaj prednjega raskoraka. Ponovite vježbu. Nakon toga promijenite stopalo.
- jača cijelo tijelo - potiče koncentraciju - dobro za disanje
Položaj stabla (sukna vrikshasana) Stanite skupljenih nogu, uhvatite desnom rukom desno stopalo i stavite taban na lijevu unutarnju stranu natkoljenice. Koljeno je okrenuto u stranu. Izdišući, dignite ruke koje ste sklopili iznad prsa visoko iznad glave. Dišite duboko i opušteno. Izdišući, vratite ruke i nakon toga stopalo u početni položaj. Zatim promijenite nogu na kojoj stojite.
- potiče ravnotežu - učvršćuje volju - jača sposobnost koncentracije - jača mišiće nogu
Položaj na glavi (shirshasana) Vježbajte ovu asanu u početku uza zid. Pazite na dobru podlogu. Stavite glavu među sklopljene ruke. Glava i lakto-vi tvore trokut. (Dobar je i normalan stoj na glavi uz pomoć ruku uz ramena, uz odupiranje o pod.) Dignite stražnjicu, pritisnite koljena, napravite male korake u smjeru glave i pokušajte tada staviti noge iznad glave te izbalansirati položaj na glavi. Po mogućnosti duboko i mirno dišite.
dobro za prokrvljenost mozga potiče vitalnost oslobađa noge od venskih bolesti jača cijeli organizam
Položaj brda (pronam mudra aimam) Sjedite u položaj polulotosa ili lotosa (vidi str. 53). Udišući, stavite ruke ispred prsa iznad glave. Disanje je tečno. Sada se naginjite naizmjence polako na desnu, a zatim na lijevu stranu. Izdišući, vraćate se u polazni položaj.
- jača kralježnicu - dobro je za živčani sustav - smanjuje stres - jača disanje
Oprez pri oštećenjima meniska!
Položaj lotosa (siddhasana) Sjednite u položaj polulotosa (vidi str. 53). Sada stavite lijevo stopalo na desnu natkoljenicu a desno stopalo na lijevu natkolje-nicu. Oba koljena dotiču tlo. Dlanovi su položeni na koljena i okrenuti prema gore. Sjedite uspravno i opušteno (eventualno na jastuku). Disanje je mirno i tečno.
- optimalna pozicija za sve vježbe disanja, uranjanja i meditacije
- jača noge i leđa - ublažava tegobe abdomena - protiv nervoze i unutarnjeg nemira
Oprez pri oštećenjima meniska!
Molitva Suncu - (power joga za tijelo, duh i dušu)
Molitva Suncu kao štovanje Sunca sastoji se od niza položaja tijela koje izvode jogiji sukladno tradiciji pri izlasku Sunca. Molitva Suncu, nazvana i »Pozdrav Suncu«, jedna je od najljepših, najskladnijih, najzdravijih i najučinkovitijih vježbi uopće. Djeluje na cijeli organizam, jača disanje i obrambene snage. Potiče duhovnu koncentraciju, održava tijelo mladim, snažnim i vitkim, daruje nam energiju i vitalnost, pomaže da steknemo mir i blistavi izgled te je optimalno uravnotežena vježba kondicije.
Izvođenje Pozdrava Suncu je ljupko, ravnomjerno ispre-pletanje dvanaest različitih položaja u meditaciju, pokretima nalik na balet.
Kod ove asane budite u početku malo strpljivi i postupajte korak po korak. Zauzimajte svaki položaj posebno (vidi sliku na str. 72). Povežite pojedine položaje tek nakon višekratnog vježbanja u jedinstven tečni tijek pokreta. Prepustite se u početku intuitivno svom disanju. Nakon nekog vremena izvođenje pokreta će teći prema udisanju, odnosno izdisanju.
Slijed položaja tijela
1. Stanite uspravno skupljenih nogu. Dlanovi se dotiču kao kod molitve ispred prsa. Izdišući, lagano se nagnite.
2. Duboko udišući, uspravite tijelo, ispružite ruke dlanova sklopljenih iznad glave prema nazad i usmjerite pogled prema gore.
3. Izdahnite i nagnite gornji dio tijela pruženih nogu koliko je moguće naprijed. Ruke dotiču tlo.
4. Stavite desnu nogu (kod drugoga prolaza lijevu nogu) korak prema natrag i kleknite. Druga noga ostaje između ruku na podu. Usmjerite glavu prema gore i pritom udahnite.
5. Zadržite dah i ispružite drugu nogu unatrag, slično kao kod skleka.
6. Izdišući, spustite čelo, prsa i koljena prema podu i dignite stražnjicu.
7. Udahnite. Spustite kukove, nagnite gornji dio tijela unatrag i zabacite glavu unazad.
8. Izdisanje. Stisnite stražnjicu prema gore i kliznite nogama malo naprijed sve dok ne dođete u obrnuti V položaj.
9. Udisanje. Stavite desno stopalo (kod drugog prolaza lijevo stopalo) između ruku a glavu zabacite unazad. Drugo koljeno dotiče pod.
10.Izdišući, stavite drugu nogu isto tako naprijed i stisnite stražnjicu prema gore. Gornji dio tijela je nagnut, koljeno stisnuto, ruke dotiču pod.
11. Uspravite tijelo ponovno s udisajem, stavite ruke sklopljenih dlanova iznad glave prema straga.
12.Izdišući, vratite se u početni položaj.
Napravite drugi prolaz i počnite kod položaja 4. i 9. lijevim stopalom. Mislite kao i kod svih vježbi na pravilo: od grube forme do fine forme. Vježbajte Pozdrav Suncu koliko god vam godi!
Budi kakav jesi, i nemoj se izdavati za nešto posebno. Jedi svoju hranu, olakšaj svoju utrobu, zalij vodom, odjeni se. Kad si umoran, legni. Sve je ovdje - sada. Put je već cilj.
Rinzai (9. stoljeće)
S N A G A D I S A N J A
Disanje je život.
Tko samo napola diše,
i živi napola.
Stara mudrost joge
Vježbama disanja (pranajamama) učimo iscrpiti sav svoj kapacitet disanja. Kod normalnog disanja iskorištavamo samo petinu svojih mogućnosti pa tako ostavljamo mnogo energije neiskorištene. Vježbe disanja poboljšavaju dovod kisika, umiruju i jačaju živčani sustav te nam daju osjećaj sklada i uravnoteženosti.
Pravo disanje je najzdraviji, najprirodniji način života. Ono pomaže da se olabave tjelesne blokade, npr. dijafragma. To je najučinkovitija metoda da tijelo i osjećaje držimo pod nadzorom te da povećamo zdravlje i očekivanu životnu dob. Zrak koji udišemo važniji je za život od hrane. Disanje je život.
Vježbe disanja su i vježbe meditacije! Tako za učenje disanja i meditaciju vrijede iste pretpostavke: tradicionalan položaj lotosa ili polulotosa (vidi str. 53) optimalan je za vježbe disanja i meditacije. No za većinu zapadnih ljudi je
održavanje toga položaja na dulji rok vrlo mučno i izaziva napetosti. Kao pomoć preporučuje se da koso ispod stražnjice stavite jastuk, sjednete uspravno na stolac, ležite u položaju mrtvaca (vidi str. 46) ili da zauzmete položaj dijamanta (vidi str. 54). Pri izvođenju pranajame pripazite uvijek na sljedeće upute:
- oči su napola ili sasvim zatvorene, ruke su sklopljene u krilu ili okrenute dlanovima prema gore, na koljenima, pri čemu se palci i kažiprsti blago dodiruju. Vrh jezika dodiruje nepce tik ispred gornjeg reda zuba.
- udišite i izdišite - po mogućnosti na svježem zraku - polako i postupno, tečno, duboko u trbuhu. Pazite uvijek na potpuni izdisaj!
- olabavite mišiće ramena, abdomena i lica. - vježbajte na početku sve pranajame samo dvaput na dan
po tri minute. Zatim postupno povećavajte (triput, četiri puta, pet puta na dan) sve dok svjesno disanje nije više vježba, nego teče prirodno.
- izvodite vježbe disanja na lagan i ležeran način. Ako vam to nakon nekog vremena ne uspijeva, najbolje je da vježbate pod vodstvom kvalificiranog učitelja joge. Vlastiti eksperimenti mogu ovdje više štetiti nego koristiti.
Pustite dah da teče
Radi dubljeg uronjavanja, trebali biste sljedeće vježbe izvoditi uvijek zatvorenih oćiju. Prepustite se dahu i slijedite svjesno svoj ritam disanja. Izdišite mirno i opušteno - udi-šite - izdišite - udišite - izdišite - i tako dalje. Pustite dah da teče kako dolazi i odlazi, promatrajte sebe s udaljenosti.
Ciklus sedmica
Ako vaše misli pri disanju često vrludaju, što se može pretpostaviti, brojite u mislima do sedam i zatim ispočetka. Uzmite za udisanje i izdisanje jednako mnogo vremena: najprije duboko izdahnite, zatim udahnite - izdahnite - jedan; udahnite - izdahnite - dva; i tako dalje. Ako izgubite koncentraciju na disanje i misli vam lutaju, krenite ispočetka.
Koncentracija bez granica
Dišite kao kod druge vježbe, no brojite koliko možete izdržati, a da vam misli ne odlutaju.
Duboko udisanje
Dišite kao kod prve vježbe, no produžite udisanje i izdisa-nje, a to znači udišite i izdišite dublje, uvijek 5 - 1 0 sekunda. Pripazite da pri udisaju ispunite energijom područje želuca, prsa i ramena (bez grčenja), a da pri izdisanju potrošeni zrak potpuno izađe iz tijela. Udišite duboko tri do četiri puta i pustite da se disanje samo ponovno smiri. Oprez pri hiperventilaciji. Udišite i izdišite duboko u području trbuha, bez tiskanja.
Disanje u ritmu
Najprije duboko udahnite, a zatim duboko izdahnite, zatim udišite u ritmu 2 : 2 : 4 ili 4 : 4 : 8 ili 6 : 6 : 9. To znači da udišete oko dvije sekunde, a zatim dvije sekunde izdišete. Zatim zrak zadržavate četiri sekunde - nakon toga udišete ponovno dvije sekunde, dvije sekunde izdišete, četiri sekunde zadržavate zrak itd. Vježbajte isto tako ritam 4 : 4 : 8 ili 6 : 6: 9 (samo za napredne).
Disanje kao njihalo
Počnite tako da mišiće tijela istodobno napinjete, držite 5-10 sekunda i pustite, duboko izdišući. Zamislite sada da vam pred zatvorenim očima titra njihalo. Amo-tamo, amo-tamo. Sad se svojim disanjem na određen način priključujete ti-trajima njihala.
Tim načinom disanja dopuštate disanju da titra i da bude ravnomjerno. Ako vam je disanje preplošno i još ne titra do dna zdjelice, tada zamislite veće, teže, polaganije njihalo kako titra.
Disanje tao
Kao što pri Disanju kao njihalo zamišljate njihalo, možete pri disanju vizualizirati i optok krvi. Zamislite optok krvi u svom tijelu tako da više ne mislite na udisanje i izdisanje, već osjećate kako dah cirkulira u vašoj unutrašnjosti.
Zamislite da dah pri udisanju utječe ispod leđa, a kod izdisanja istječe na prednjoj strani. Udišite uvijek od trtič-ne kosti duž kralježnice prema glavi, a zatim od glave preko brade, prsa i trbuha do dna zdjelice tako da se krug zatvara. Dah bi trebao teći uvijek opušteno, kao kod drugih pranajama. Ako ne uspijete odmah u ovom obliku disanja,
možete najprije početi s disanjem kao njihalo, a zatim prijeći na disanja tao. Najprije će kružni pokret disanja biti više apstraktna predodžba. No postupno ćete razvijati svijest kako vaš dah doista cirkulira u kružnom toku.
Ako ste u svakodnevnom životu izloženi stresu, ovaj trening disanja može poslužiti ujutro za pripremu ili navečer za duboko opuštanje ili za stvarno »isključivanje«.
Energija koja titra
Uspravite se, potpuno opušteni. Noge su lagano razmaknute, paralelno, koljena su lagano svinuta, sasvim labavo. Glava je uspravna, ramena vise isto tako labavo. Zatvorite oči. I brada smije biti labava. Potpuno se opustite. Ni jedan mišić više nije zgrčen. Ako se neki mišić ne da lako opustiti, napnite ga i zatim sasvim svjesno pustite.
Sada zamislite kako vaše tijelo okružuje energetsko polje koje ima oblik stupa i u čijem središtu stojite vi. Kotrljajte se ili se ljuljajte na jagodicama nožnih prstiju i petama amo-tamo, potpuno opušteno, prema tom energetskom polju. Lagano se ljuljajte. Možda ćete nakon nekog vremena osjetiti lagano vibriranje. To je kao da kretanje prema ener-
getskom polju koje je izgrađeno u vašoj predodžbi proizvodi novu energiju: obje se međusobno miješaju.
Vježbajte neko vrijeme ovo ljuljanje. Otkrit ćete kako blagotvorno djeluje ovo opušteno titranje koje možete obavljati u svako doba.
Kad usavršite ovo njihanje, možete kombinirati vježbu s disanjem tao. Kod ove kombinirane vježbe mogu najprije nastupiti početni problemi koordinacije. Prihvatite to ležerno, uskoro će funkcionirati bolje. Ako ste povezali obje vježbe, one će vam uz ugodan osjećaj njihanja dati divan energetski zamah.
Buddhino disanje
Pri toj vježbi trebao bi dah teći neprekidno i neprimjetno prijeći iz udisanja u izdisanje. Koncentrirajte se samo na tijek disanja.
Ovo je disanje, ma kako se činilo lagano, najteže. Buddha, se, navodno, uz pomoć ove tehnike disanja, prosvijetlio kad je tjednima sjedio uronjen u meditaciju ispod nekog stabla.
4 Meditacija - uroniti
duboko u unutrašnje sebstvo
Meditacija je ne misliti,
i ne misliti na to
da se ne misli.
Sri Aurobindo, filozof
Pojam meditacija potječe od latinske riječi meditatio i znači religiozno uranjanje i duboko razmišljanje ili promatranje uz razmišljanje. Meditacija je duhovna tehnika kod koje dolazi do »prespajanja« svijesti. Onaj koji meditira, napušta uobičajenu razinu budne svijesti i upućuje se u nepoznata, neistražena područja svoje ličnosti. Meditacija pomaže za duhovno opuštanje, za isključivanje iz misli i svakodnevnoga nemira. Vodi samospoznajom do unutarnjeg uranjanja te daje mir i snagu.
Pokušaj da se meditacija objasni nalik je približavanju istinskom sadržaju. Fizičar i filozof Carl Friedrich von We-izsäcker mislio je o tome sljedeće: »To je mirovanje svjesnog pogona, a javlja se, pokazuje se nešto što je i prije bilo tu. Općenito, meditacijom ne postajemo netko drugi, već onaj koji smo uvijek bili. Majstor meditacije, grof Karlfried Dürc-kheim izrazio se na sljedeći način: »Meditacija znači preobrazbu čovjeka pretežno okrenuta svijetu koji živi iz svoje prirode, i u uvjetovanosti svijeta, u novoga čovjeka koji je svjesno ukotvljen u svojem biću i može ga u slobodi svjedočiti spoznavanjem, oblikovanjem i ljubavlju.«
Prema starom indijskom tekstu »Vijnana Bhairava Tantra postoji 112 tehnika meditacije.
Dati duši oduška
Predstavit ću vam samo nekoliko posebno potvrđenih oblika meditacije. Počnite svaku vježbu s opuštajućom pauzom u disanju i zatim nastavite disati mirno i ravnomjerno za vrijeme meditacije.
Zaustavite se - bez ikakve duhovne ili tjelesne djelatnosti. Uronite u tom trenutku unutra, slobodni od svih uzbu-
đenja, oslobođeni od svega. Osjećajte svjetlost, sunce, disanje, doživite duboko u svojoj unutrašnjosti tišinu i mir.
Otok mira
Podarite si trenutak tišine i unutarnjeg mira. Izgovarajte tiho i s pozitivnim uvjerenjem neku želju, molitvu ili molbu.
Starac i njegov konj
U selu je živio neki starac. Po imovini i novcu bio je veoma siromašan, no čak i kraljevi su mu zavidjeli jer je imao prekrasnog bijelog konja. Plemići u zemlji nudili su mu bajoslovne svote za životinju. Ali kod svake nove ponude, čovjek je uzvratio: »Ovaj konj za mene nije konj, već prijatelj, pa kako bih mogao prodati prijatelja?« Iako je čovjek bio siromašan, nikad nije prodao svoga konja.
Jednoga jutra nije našao konja u svojoj staji. Cijelo se selo okupilo i ljudi su mu dovikivali: »Glupi starče! Uvijek smo znali da će ti jednoga dana ukrasti životinju za jahanje. Da si je barem prodao! Kakva nesreća!« No starac je odvratio: »Ovo što govorite samo je vaša procjena. Činjenica je, međutim, da konj nije u staji. Je li to nesreća ili blagoslov, ne znam jer mi
vidimo samo njezin djelić. Tko zna što će nakon toga slijediti?« Ljudi su ismijali starca. Znali su oduvijek da je malo lud. Ali nakon deset dana konj se jedne večeri iznenada vratio. Nije bio ukraden, već je pobjegao u divljinu. I nije se vratio sam, već je doveo još tucet divljih konja sa sobom.
Ljudi su se opet okupili i rekli: »Starče, imao si pravo, nije to bila nesreća. To se doista pokazalo kao blagoslov.« I opet je starac drukčije gledao na ono što se dogodilo pa je rekao: »Pretjerujete. Recite samo da se konj vratio. Tko zna je li to blagoslov ili nije? To je samo djelić. Vi čitate samo jednu jedinu riječ u rečenici - pa kako biste onda mogli suditi o cijeloj knjizi?«
Ovaj put ljudi nisu znali što bi primijetili, ali u sebi su ipak mislili kako starac ima krivo. Pa ipak je dvanaest divnih konja došlo k njemu...
Starac je imao sina jedinca koji je počeo vježbati divlje konje. Već nakon tjedan dana pao je s konja i slomio noge. Opet su se ljudi okupili i opet su prosuđivali: »Da, imao si pravo. Tvoj sin jedinac ne može se više služiti nogama, a on ti je bio jedina potpora u starosti. Sad si siromašniji nego ikada prije.« Stari je odgovorio: »Opsjednuti ste prosudbama. Ne idite tako daleko. Recite samo da je moj sin slomio noge. Nitko ne zna je li to nesreća ili blagoslov. Život nam dolazi u dijelovima i više od toga ne možemo nikada vidjeti.«
Nakon nekoliko tjedana dogodilo se da je zemlja bila upletena u rat. Svi mladići u mjestu bili su prisilno pozvani u vojsku. Ostao je samo starčev sin jer je bio kljast. Selom su odjekivale žalopojke i bolni krikovi jer su se ljudi bojali da se većina mladića neće više vratiti. Došli su k starcu i rekli mu: »Imao si pravo, starče. To se pokazalo kao blagoslov. Tvoj sin je doduše kljast, ali još je kod tebe. Naši su sinovi zauvijek otišli.«
Starac je mislio drukčije: »Vi nikako ne prestajete prosuđivati. Nitko to ne zna. Recite samo to kako su vaši sinovi otišli u vojsku, a da moj sin nije otišao. Jer samo Bog, samo Cijelo zna je li to blagoslov ili nesreća.«
Meditacija u molitvi
Pri meditaciji možemo se usmjeriti na molitvu koja nam je poznata iz kršćanstva:
Oče naš koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje. Dođi kraljevstvo Tvoje, budi volja Tvoja, kako na nebu, tako i na Zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše, kako mi otpuštamo dužnicima našim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Jer tvoje je kraljevstvo, moć i slava u vjekove. Amen!
I budistička molitva moguća je u našoj meditaciji:
Iz dubine svoga srca utičem se svojem unutarnjem jastvu. Suzdržavam se svih nezdravih radnji i vježbam se u stvaranju duhovnog mira i opuštenosti. Na dobrobit i korist svih živih bića težim i proizvodim prosvijetljeno stajalište Boga. Prema toj želji neka duh osjećajne ljubavi u meni raste i odvede me na obalu prosvjećenja.
Meditacija disanjem
Tehnike disanja predstavljene u ovoj knjizi (pranajame) su također divni oblici meditacije za postizanje unutarnjeg mira i opuštenosti.
Na str. 74 i dalje naći ćete točne upute.
Meditacija u zrakama (prema Robertu Chrzanu)
Zamislite sunčevu zraku koja se probija kroz oblake. Stanite čvrsto na pod, malo raširenih nogu. Zatvorite oči i dignite ruke prema zraci svjetlosti. Dlanovi ruku okrenuti su prema unutra, međusobno razmaknuti u širini ramena. Osjećate kako vas zraka svjetlosti u potpunosti obavija, okrećete dlanove prema van i dodirujete zraku svjetlosti vršcima prstiju.
Ovu zraku povlačite polako kao zaštitu u polukružnom pokretu svojih ispruženih ruku oko tijela. Sada se nalazite u halji od svjetla, vidite se u tome zaštićeni i vidite se kako zaštićeni i radosni hodate tijekom cijelog dana znajući da vam ne mogu naštetiti nikakve neugodnosti.
Zamislite sada ispunjenje svojih materijalnih želja i potreba. Smijete bez daljnjega moliti za materijalne stvari koje trebate i koje vam se čine važnima kako biste imali ispunjen život. I vaši bližnji kojima biste htjeli pružiti posebnu pomoć, uključuju se u tu zaštitnu zraku.
Ova meditacija zrakama traje 2 - 3 minute i najbolje je da se izvodi odmah nakon jutarnje meditacije. Ako vam odgovara, možete tu meditaciju ponoviti i više puta tijekom dana.
Promatrajte sve te tehnike samo kao različite mogućnosti za »pripremu« svoje sasvim osobne meditacije. Vodite pritom računa da pretjerano vježbanje, kao i kod ostalih tehnika joge disanja i meditacije, nije korisno.
Završite sve vježbe tijela, disanja i meditacije »laganim buđenjem«. Dišite nekoliko puta snažnije i poklonite se u poniznosti. »Hvala« izgovoreno u srcu, pozitivan naum ili želja, formula meditacije, afirmacija ili molitva uvijek su dobar završetak i početak jer bi nas stanje meditacije trebalo stalno pratiti u svakodnevnom životu. Tako su duh i tijelo mirni i opušteni i u suzvučju s najintimnijim jastvom, dušom. Radujte se vremenu unutarnjeg promišljanja u kojem ste samo sa sobom. Osjetite djelovanje novog doživljaja sebe i samopouzdanja. Mislite uvijek pozitivno i vjerujte svojoj intuiciji.
Afirmacija: »Vedar uspjeh s unutarnjom opuštenošću!«
Program vježbi za početnike i napredne
Za uvođenje u tradicije učenja joge predstavljam vam sada dva programa vježbi za početnike, odnosno napredne. Vježbe su uvijek tako smišljene da u svojoj ukupnosti sadržavaju sva područja za harmonizaciju tijela, duha i duše. Ne biste trebali odmah izvoditi cijeli program joge, već svakodnevnim vježbanjem pojedinih asana, tehnika meditacije i vježbi disanja u intervalu od 6 - 12 tjedana usvojiti ovo učenje joge.
Za početnike
Već prema osjećaju ili potrebi možete poneku vježbu izostaviti ili dodati. Vježbajte oko 20 - 30 minuta na dan, po mogućnosti ujutro ili navečer, bez naprezanja i napetosti. Tijekom faze mirovanja možete primijeniti različite pranajame ili vježbe meditacije.
Na završetku ostanite nekoliko trenutaka u položaju dijamanta (vidi str. 54), polulotosa (vidi str. 53) ili mrtvaca (vidi str. 46). Uzmite vremena za vježbe i ne postavljajte previsoka očekivanja za sebe. Važno je da uvijek vježbate opušteno i bez unutarnjega pritiska. Nosite u sebi pozitivan osjećaj zahvalnosti.
Za napredne
Utrošak vremena za ovaj program vježbi iznosi oko 30 - 40 minuta. Vježbajte uvijek na istom mjestu, u vrijeme izlaska i zalaska Sunca. Primijenite tijekom mirovanja, već prema tome kako se osjećate, različite pranajame i vježbe meditacije.
Jogom i meditacijom učinite svakodnevicu ispunjenu vježbom i dajte intuiciji da vas vodi. Neovisno o tome gdje se nalazite ili što upravo ovog trenutka radite: u svakoj situaciji imate mogućnost opustiti se ovdje i sada.
Dolazimo do kraja praktičnoga dijela. Htio bih vas još jednom podsjetiti da ćete u sljedećem razdoblju sastaviti individualni program vježbi koji je skrojen prema vašim potrebama. Odaberite zato tehnike joge, disanja i meditacije koje vam se posebno sviđaju i kod kojih se najbolje osjećate. Na taj način ćete stalno vježbati s radošću i postići najpozi-tivnija i najdugotrajnija djelovanja.
Oblikovati dijamant
Stojite lagano raširenih nogu, mirno i opušteno, i tražite svoje duboke korijene koji rastu od stopala u zemlju. Raširite ruke kao da biste htjeli zagrliti cijeli svijet i zamislite kako vam vaše omiljene vježbe padaju u otvorene ruke. Polako zatvarajte vježbe sve čvršće. Osjećate kako su vam ruke zajedno i pritišćete ih postupno na prsa. Oblikujte sada rukama dijamant u kojem su sadržane sve vježbe koje vam gode.
Ovaj dijamant je uvijek kod vas. Kad god trebate kratku stanku za odmor ili želite intenzivniju vježbu, mislite na njega i neka vas on nadahnjuje.
Sljedeće poglavlje će vam prikazati nekoliko posebnih i dubljih poticaja za duhovne izvore istočne i zapadne misti-
ke koje možete odabrati da utječu na vašem meditativnom, duhovnom putu. Zatim slijedi nekoliko kratkih poglavlja koja uvode u povijest joge i bitne temelje budizma i hinduizma. Pokazuju koji cilj može na kraju intenzivne prakse joge i meditacije stajati za mnoge ljude na istoku, ali i za neke na zapadu, prosvjetljenje.
Duhovni izvori istočne i
zapadne mistike
Zen nije sustav
koji se temelji
na logici i analizi.
Daisetz T. Suzuki, filozof
Zen
Zen je japanski smjer meditativnog budizma mahajana koji je u 6. stoljeću donio u Kinu indijski monah Bodhidharma i koji je monah Eisai u 12. stoljeću uspješno uveo u Japan. Zen znači isto što i meditacija.
Tijekom vremena kristalizirale su se dvije tehnike vježbe: ZaZen, meditacija u sjedenju i prema tradiciji Rinsaieve škole, uz ZaZen vježbu s paradoksalnim dijalozima na temelju pitanja i odgovora (mondo) između učitelja zena i uče-
5
nika. Kod ovih tzv. koana uz pomoć logike nema odgovora, kao npr. na pitanje: »Kakav je pljesak jedne ruke?«
ZaZen i koana mogu izazvati naglo intuitivno prosvjeće-nje (satori) ako je isključeno »razmišljanje - i razmišljanje o tome da se ne razmišlja« te ako se spozna posebna priroda Buddhe.
Zen priča: Učenik je pitao svoga učitelja zena: »Već sam dugo ovdje i vi me poučavate na svetoj stazi Buddhe, ali nikada mi niste dali mig. Molim vas, suosjećajte više sa mnom.« Na to učitelj uzvrati: »Sine moj, svakog jutra upućuješ mi svoj pozdrav i ja ga uzvraćam. Donosiš mi šalicu čaja, uzimam je s radošću i zahvalnošću i ispijam. Koju pouku želiš još od mene?«
U svojoj najdubljoj biti zen se ne može objasniti, nego samo doživjeti. Zen cilja na iskustvo jedinstva svakog bitka. Zen je pažljivo životno stajalište, ali isto tako i bez namjere (meditativno). Budući da se teži doživljaju božanskoga jedinstva sebstva i svijeta, i profane svakodnevne stvari ili djelatnosti su zen. Zen je život, meditacija, okus, osjećanje, kre-
tanje, sjedenje, disanje. Nema svetih knjiga ili nauka za pristup sadržaju zena. Zen ništa ne poučava osim da je svatko svoj vlastiti učitelj.
U sportu, igri i u slobodno vrijeme duh zena na zapadu postaje sve važniji za ljude koji teže tomu da njihovo djelovanje nema određenu namjeru. Duhu zena odgovara vježbanje iz radosti, iskustvo sklada i jasnoće u pokretu bez lova na rekorde, nego radi kretanja.
T A O
Put kroz kozmos koji se stalno
mijenja je tao...
Tao je za čovjeka jedini skladan put
kojim se može razumno prolaziti
koji odgovara svojoj
prirodi i prirodi
kozmičkih sila.
R. L. Wing o kineskoj knjizi mudrosti i proročanstava I Gink.
Stare mistične kineske tradicije sastavio je prije nekih 2500 godina mudrac Laotse u Tao te Kingu. Ovo klasično djelo, nazvano i »Knjigom o putu i sili«, razvilo se tijekom stoljeća pod utjecajem konfucijanaca i budizma u filozofski, pravovjerni i pučki vjerski smjer. Sve struje sažete su pod zajedničkim pojmom »taoizam« i utječu na tradicionalno kinesko mišljenje, politiku, trgovinu, moral, spolnost, osobne veze, obiteljski život i umjetnost.
Taoizmu je stalo do sklada čovjeka i kozmosa. Univerzum i sav bitak ne mogu se međusobno razdvojiti; podlije-
žu velikomu (božanskom) zakonu taoa, početku svih stvari čija se bit ne može obuhvatiti običnom definicijom. Taoist ide svojim putom (tao) u skladu s velikim taom, u suglasju s prirodom, i u rijeci s energijama jin i jang, temeljima svakog života. On razumije i prihvaća uspone i padove promjena postojanja. Prema taoističkom shvaćanju, on doživljava kao prirodan rezultat takvog skladnog načina života sretnu vedrinu i razumijevanje za pravi životni put.
Tao (izgovara se: dau) je put da se »prođe« kroz sve stvari, da ih se iskusi i prihvati kako bi u stanju »milosti« tekle neovisno poput vode. Voda teče, ispunjava šupljine, prevladava otpore, ustraje kako bi ispunila duboka mjesta i zatim nastavlja teći. Ona je vjerna svome biću i teče zajedno sa silama kozmosa.
U jinu i jangu teku i ocrtavaju se negativne i pozitivne sile, ili elementi kozmosa koji se međusobno nadopunjuju i samo zajednički mogu stvarati cjelinu. Iz uzajamnih odnosa negativnog jina i pozitivnog janga nastaje sve ono što postoji u rijeci života, nastaje cijela stvarnost.
Jin i jang stoje ravnopravno jedan prema drugome pri čemu jin simbolizira negativno, zemlju, noć, hladnoću i ono žensko, dok jang prikazuje pozitivno, nebo, dan, svjetlost i ono muško. U jinu i u jangu sadržano je već, tako reći
kao sjeme, suprotno načelo. Svojstva te polarnosti izazivaju promjenu, kretanje taoa. »Noć dolazi poslije dana, ljeto poslije zime, bol poslije radosti.«
No nijedan trenutak nije isti kao drugi, sve je poput kozmičkog plesa, obuhvaćeno u stalnom pokretu. Kao što ovaj par snaga i u univerzumu stoji stalno u borbi koja sjedinjuje i izaziva kretanje i promjenu, simbolizira i sklad i nesklad, radost i tugu, visinu i dubinu ljudskoga života.
Uravnoteženost jina i janga znači skladan život i spoznaju vlastitoga bića. Taoistički ideali su jasan, miran duh koji opušteno reflektira, biti kakav jesi i prihvatiti sebe. Put odvodi od arogancije, analitičkog razmišljanja, komplicirano-sti i straha. Umjesto toga teži se spremnosti za radovanje jednostavnim, mirnim, priprostim i prirodnim stvarima.
Tao samopouzdanja u istinski bitak omogućuje čovjeku da se skladno kreće u rijeci života s njezinim svijetlim i mračnim stranama, da razvija intuitivni osjećaj za prirodan ritam stvari. Taoističko načelo wu weija, »djelovanja bez namjere, bez činjenja u kojem ipak ništa ne ostaje neučinjeno« znači dopustiti si da tečemo poput vode bez pretjerane revnosti, bez lažne ambicije ili svojeglavosti. U wu weiju sastaju se prirodni usponi i padovi života, skladna igra prirodnih zakona i naš istinski bitak u skladu. Taoizmu je nepoznat mentalitet »morati htjeti štedjeti vrijeme« koji je posebno raširen na zapadu. U univerzumu ne postoji vrijeme. U kineskoj filozofiji čovjekovo su djelovanje i mišljenje organska sastavnica kozmičkog reda i ne mogu se nipošto shvaćati odvojeno od univerzuma.
Ima zanimljivih paralela između kineskog svjetonazora Tao Te Kinga i filozofije grčkih mislilaca Heraklita i Sokrata. Heraklit piše oko 500. g. pr. Kr.: »Bog je noć i dan, zima i lje-
to, rat i mir... svejedno je jesi li živ ili mrtav, budan ili spavaš, mlad ili star. Početak će uvijek postati krajem, a kraj postaje naglo i neočekivano početkom.« Sokrat kaže: »Sjeti se uvijek da je sve prolazno pa nećeš u sreći biti radostan niti u tuzi žalostan«.
Tao bi nam na zapadu htio pokazati miran, vedro opušten put »zlatne sredine«. Onaj tko ga slijedi, vjeruje u vlastitu snagu, zaustavlja se ili djeluje i zna da je u pravo vrijeme na pravome mjestu na pravi način u suglasju s datostima.
P R A K R Š Ć A N S T V O I U N I V E R Z A L N A S L O B O D A
Novi čovjek bit će mistik -
ili neće biti!
Karl Rahner
Poput svih svjetskih religija, i kršćanstvo je prvotno bila istočna religija koja se usmjerila prema zapadu (Rim, Grčka) i presudno obilježila cijelu europsku kulturu. Isus Krist, kojeg je nadahnuo viši duh, zauzimao se sa svojim idealima za sve ljude. Bio je učitelj »tajnog nauka« pa prema tome onaj koji zna za dublje značenje bitka. Nalazi gotovo dvije tisuća godina starih svitaka u Kumranu na Mrtvom moru u Palestini upućuju angažirane znanstvenike religije na zaključak da je Isus kao i Ivan bio član i posvećen u tzv. pretkršćanskom esenskom bratstvu, dakle ezoterik.
Židovska sekta esena živjela je prije više od dvije tisuća godina u Palestini. Život i nauk toga bratstva bio je nadahnut i ispunjen idejama koje nazivamo prakršćanstvo i koje pokazuje iznenađujuće paralele prema istočnim razvijenim religijama. Meditacije više puta na dan (molitva), vježbe ti-
jela i disanja, obredna pranja, većinom vegetarijanska prehrana, jednostavan život povezan s prirodom, ljubav prema bližnjima, poznavanje ljekovitih sila prirode, poštovanje pred Bogom, intuitivna spoznaja zakona i kozmosa i proučavanje svetih spisa svjedoče o duhovno visoko razvijenoj skupini ljudi s velikom etičkom sviješću. Osim toga, eseni su bili poznati kao iscjelitelji i mudraci. Na svojim dalekim putovanjima dolazili su do Indije gdje su vjerojatno dolazili u doticaj s hinduističkim i budističkim svjetonazorima.
Temeljne značajke esenskoga nauka nalazimo također u idejama starih Egipćana, u Tibetu i Kini, Perziji i Grčkoj, pa i kod tajnih bratstava zapadnoga kulturnog kruga: templara, rozenkrojcera, slobodnih zidara, kabalista i u kršćanstvu. Isus je tumačio bit toga nauka u njegovu najčišćem obliku u porukama blaženstva Govora na Gori. Središnja ideja esenskoga nauka je »jedan zakon« - ukupnost svih zakona, koja obuhvaća sve oblike života i iskustva bitka te cijelog svemira. Svako ljudsko biće je jedan dio toga jedinstva. Jedinstvo je priroda, viša inteligencija, beskrajna mudrost, vječno svjetlo, zakon, Bog. Ovaj zakon sadržava sve što se nalazi u univerzumu. Sve događaje, sve stvaranje, duhovno i materijalno. To je sve što postoji u materiji, u energijama i silama, u svijesti, u znanju, u mislima, osjeća-
jima, cijeloj stvarnosti. U onoj mjeri u kojoj čovjek to prepoznaje, povećat će se i duhovna kvaliteta njegova života. To je ono što se podrazumijeva pod duhovnim razvojem - spoznaja, razumijevanje i otkrivenje čistog duha u sebi. Ovdje se prikazuje kako se sve mistične tradicije i nauci napajaju iz istog izvora, imaju isto podrijetlo. Najstarije fragmente tog nauka nalazimo u tisućljećima starim sumerskim tekstovima pisanim klinastim pismom. Spisi iz gornjoegipatskog Nag Hamadija pronađeni 1945. daju daljnje podatke o temeljnim značajkama prakršćanstva, dokumentiraju duhovni praizvor - univerzalno jedinstvo - svih mističnih tradicija. Nalazi iz Nag Hamadija vraćaju nas na početke, na pravu bit Kristova nauka kad su istok i zapad još bili jedno.
Spoznaje o dubokim tajnama bitka prenose se usmeno dalje samo odabranom broju posvećenih, u tzv. školama misterija, i posreduju meditativnim vježbama: put prema svjetlosti vodi preko iskustva sebe samoga i spoznaje sebe samoga, preko iskustva cjeline kao kozmičkoga jedinstva koje oslobađa sve suprotno kao unio mystica.
Svi posvećeni poznaju, sukladno svojoj kulturnoj pozadini, tajno znanje »što svijet u nutrini drži zajedno« i kako se dolazi do staza toga znanja. U Tominu evanđelju Isus to izražava sljedećim riječima:
Jedan zakon
Zakon je upisan svuda u životu -
prepoznaje se u travi i u stablima,
u rijekama i brdima, pticama nebeskim,
u šumskim bićima, u morskim ribama,
- ali ponajprije nalazite ga u sebi samima.
Jedan zakon esena
Povijest joge
Na početku je nepoznavanje
značenja vlastitog postojanja.
Sebstvo je obavljeno maglom i daleko.
Uklanjanje toga neznanja je - joga!
Staroindijska mudrost o jogi
Korijeni joge mogu se pratiti oko 1500 do 3000 g. pr. Kr. Kameni pečati sa slikama vježbi nalik na jogu iskopani u Indiji i Pakistanu (Industal) najstariji su arheološki dokazi. Joga - nauk o znanosti o životu - spominje se prvi put u sklopu svete zbirke Veda otprilike 1500. g. pr. Kr. Glavni temelj nauka joge i filozofije poznate pod nazivom vedanta potječe ipak iz Upanišada (zbirke svetih spisa). Središtem i jezgrom smatra se nauk o apsolutnom bitku ili svijesti, brahmanu,
6
pratemelju svega bitka, koji je temelj cijelog univerzuma. Negdje u 5. stoljeću pr. Kr. nastali su veliki epovi indijske književnosti: Ramajana i Mahabharata u kojima se tumači ep u stihovima Bhagavadgita.
Kao što saznajemo iz starih indijskih spisa, različite vježbe koje proširuju svijest, postupke i spoznaje autoriteti onog vremena saželi su u sustav i nazvali ga joga. Joga znači »ujarmiti«, uprijeti sve snage, koncentracija duha na jednu točku, jedinstvo i veza duše s Bogom, sjedinjenje individualne duše s najvišim sebstvom.
Joga razvija dublju svijest i predstavlja »pravo«, prirodno vođenje života. Preko više razvojnih stupnjeva postiže se najčišća spoznaja sebe uz poštovanje zakona tzv. »osmerostruke staze« joge:
1. besprijekorno moralno ponašanje (jama) 2. vanjsko i unutarnje čišćenje (mijama) 3. svladavanje položaja tijela (asane) 4. vladanje disanjem (pranajama) 5. opuštanje organa osjeta (pratjahara) 6. koncentracija (dharana) 7. meditacija (dhjana) 8. uranjanje (samadhi)
Joga nije religija, već filozofski sustav. Filozofija joge je svjetonazor i shvaćanje života s najvišom etičkom sviješću. Svi putovi nauka o jogi sadržavaju spoznaju o najdubljem vlastitom biću s ciljem da se postigne stanje samadhija: sjedinjenje s najvišom, božanskom sviješću, »svjetskom dušom«.
Najvažniji putovi joge
Karma joga Praktični put radom i služenjem bližnjima. Hatha joga Put ovladavanja tijela i duha, vježbama tijela, medi
tacije i disanja. Raja joga Kraljevski put askeze, odricanja i povlačenja. Inana joga Put božjeg iskustva kroz proučavanje svetih spisa. Bhakti joga Put kako pobožnošću i duhovnom čežnjom iskusiti
spasenje uz pomoć Boga.
U Indiji 21. stoljeća joga se pojavljuje u višestrukim oblicima. Postoji još pravi jogi koji živi kao pustinjak u udaljenim dolinama Himalaje u pobožnoj askezi u stanju uranjanja i predavanja Bogu. Postoji fakir koji za novac pokazuje umijeća joge (kako sjediti na daskama s čavlima, jesti krhotine
stakla, zauzimati teški položaj joge), ali koji obično nema ništa zajedničko s istinskim duhom nauka. U Indiji je poznata i prastara tradicija učenja za jogu kakva se prakticirala od pradavnih vremena.
Tek se kasnih 60-ih godina prošloga stoljeća zapad počeo pojačano otvarati istočnim svjetonazorima. Mnogi mladi ljudi putovali su u Aziju i upoznavali postupke joge i meditacije. U potrazi za istinom, spoznajom i razvojem sebe otkrivali su sve više istočnjačke mudrosti, koračali egzotično nadahnuti novim stazama, nalazili odgovore koji su nosili sa sobom nova pitanja. U to su vrijeme scenom vladali joga, meditacija, istočnjačka duhovnost, pitanje o bitku i mogućnostima proširenja svijesti. U međuvremenu su joga i meditacija postale čvrsti sastavni dio zapadne kulture wellne-ssa, odnosno selfnessa.
7 Hinduizam i budizam
Nauci joge i meditacije tvore važne temelje hinduizma i budizma. Zbog boljeg razumijevanja joge i meditacije želio bih vam dati kratak pregled temeljnih duhovnih značajki ovih dviju svjetskih religija.
Hinduizam
Oko 5000 godina star hinduizam i budizam, koji je proistekao iz te religije (star oko 2500 godina) ubrajaju se uz judaizam, kršćanstvo i islam u velike svjetske religije. Nijedna od tih religija nije jedinstvena u sebi. Kao što u kršćanstvu ima različitih vjeroispovijesti, tako u svim religijama ima mnoštvo različitih struja. I hinduizam i budizam su stjecište različitih vjerskih pravaca i sekti.
Hindusi vjeruju kako su različite religije samo različiti putovi da se dospije na vrh istine (prosvjetljenja). Hinduizam poznaje beskonačan broj bogova (govori se o 330 milijuna- je r sve je božji Atman), a najvažnije je »trojstvo« Brahma (stvoritelj svijeta), Višnu (održavatelj svijeta) i Šiva (raza-rač svijeta). Sva ta božanstva su samo različita pojavna bića svebožjeg. Pod svebožjim (brahman) se ne misli na osobu. Ono ne vodi svijet kao stvoritelj, već je svijet koji vidimo i doživljavamo u njemu. I svako pojedino biće - čovjek, životinja, biljka, kamen - ima dušu, a sve te duše dio su sveobuhvatnoga brahmana. Duša živi u vidljivom svijetu koji se može iskusiti, proživljava radosti i patnje. Ona traži sjedinjenje sa svojim praizvorom, bogom koji sve obuhvaća. No prije tog opuštanja i sjedinjenja duša prolazi krug ponovnih rođenja (reinkarnacija).
Tko je u životu činio loše, patit će i u sljedećem životu kako bi platio svoj dug (karma). Iskupljuje se spoznajom kako je vidljiv svijet samo privid (maja) i da je duša svakoga pojedinca sama dio božanske cjeline (brahman). Tko živi prema spoznajama toga znanja, doživljava napokon u trenutku smrti oslobađanje iz kruga ponovnih rođenja (mok-sha). Kako bi se postigla ta spoznaja, hinduistički vjernici mogu se osloniti na razne putove i postupke nauka joge.
Budizam
Budizam je u dva i po tisućljeća svoje povijesti bio uz hinduizam jedan od najvećih nosilaca kulture Dalekog istoka. Dao je veliki zamah umjetnostima te je znatno oplodio kinesku i japansku kulturu (zen-budizam). Još je danas glavna religija u Mijanmaru, Tajlandu, Tibetu, Laosu i Šri Lanki te osim toga ima jak duhovni utjecaj u mnogim dijelovima Azije i zapadnome svijetu.
Budizam je nastao u Indiji kad je kneževski sin Sidd-harta Gautama, nazvan Buddha - Prosvijetljeni »tragao za istinom«. U Buddhi hinduizam vidi inkarnaciju (utjelovljenje) boga Višnua. O postojanju boga Buddha ništa ne kazuje, no budizam povezuje s drugim velikim religijama to što želi pokazati čovjeku put prema spasenju i uklanjanju patnji. Kako bi se čovjek oslobodio patnji i ušao u Nirvanu, »sretno stanje lebdenja«, potrebno je slijediti »četiri plemenite istine«, »osmostruki put« i vježbe »četiriju nebeskih položaja«: ljubaznost, sućut, radost s drugima i poniznost.
Četiri plemenite istine: 1. Život je patnja. 2. Uzrok patnje je pohlepa. 3. Patnja se liječi izbacivanjem pohlepe. 4. Pohlepa se izbacuje tako što se kroči »plemenitim osmo-
strukim putom«.
Plemeniti osmostruki put: 1. ispravan nazor 2. ispravna težnja 3. pravilan govor 4. pravilno vladanje 5. pravilan život 6. pravilan napor 7. pravilna svjesnost 8. pravilna kontemplacija (meditacija)
Duhovni razvoj, prosvjetljenje i svijest o
svjetlosti Kad svi osjeti šute, a duh miruje,
kada se razum ne koleba -
tada je, kaže mudrac,
postignuto najviše stanje.
Čovjek koji ga postiže,
oslobođen je svih varki.
Upanišade
Satori, nirvana, samadhi, transcendencija, intuicija, kozmička svijest, samoostvarenje - prosvjetljenje ima različita imena. Ono je najviši oblik spoznaje za kojom mi svi, svjesno ili nesvjesno, težimo.
U duhovnom stanju prosvjetljenja nema više dijeljenja između onoga koji spoznaje (subjekta) i onoga što se spoznaje (objekta). Uvjetovano, programirano ja odreklo se svih mi-
8
sli, osjećaja ili zapažanja - ja postaje čistim sebstvom. »Bez zvuka, bez oblika, nedodirljivo, neprolazno, bez okusa, bez mirisa, bez početka, bez kraja, vječno, nepromjenjivo, s one strane prirode je sebstvo« kaže se u Upanišadama, svetim spisima Indijaca.
Iz dalekoistočnih tekstova poznajemo postupke uranja-nja joge i kao različite faze i stupnjeve prosvjetljenja: od kratkih intuicija u svakodnevici preko površnih dojmova i spoznaja kakve se mogu posredovati u kontemplaciji ili meditaciji - do posljednjega stupnja, stanja najvišega prosvjetljenja u kojem je sebstvo s cijelim bitkom stvaranja jedno.
Stanja prosvjetljenja mogu vidno promijeniti životne okolnosti. Ponajprije valja na putu prema svjetlosti sve prepustiti prirodnom tijeku stvari i ne htjeti posjedovati prosvjetljenje.
Mudraci označavaju stanje svijesti prosvjetljenja kao blaženstvo, kraj neznanja i patnji i samu svjetlost. Svjetlost je u nama, mi smo uvijek bili svjetlost i uvijek ćemo biti bića svjetlosti. Svjetlost je prvi uzrok prirode, života i naše evolucije - u tome se slažu zapadni znanstvenici i stari učitelji istoka. Svaka razmjena energije, npr. između atoma i molekula izvodi se na bazi svjetla - svjetlo stvara život. Sve je svjetlo.
Kaže se da svjetlost u sebi treba svijetliti - zvali mi to ostvarenjem sebstva, duhom ili Bogom, nadsviješću ili pro-svjetljenjem, nije važno. Važna je spoznaja da je »svijest o svjetlu« stadij više odgovornosti - za vlastitu osobu, čovječanstvo i prirodu.