DEMOGRAFSKI I PROIZVODNI RESURSI
STANOVNIŠTVO
Čimbenik gospodarskog razvitka Hrvatske
• OSNOVNI ČINITELJ ALI I CILJ GOSP. RAZVITKA
• OSTVARENO BLAGOSTANJE-NIKAD DOSTIGNUTI CILJ
TEMELJNE PRETPOSTAVKE RAZVITKA
• Znanje koje stječemo
• Umijeda kojima ovladavamo
• Naslijeđe (genetsko i psihofizičko)
• Brojnost pučanstva
SNAGA UNUTRAŠNJEG TRŽIŠTA
• Broj stanovnika
• BDP po stanovniku
Temeljni demografski pokazatelji
• Ukupan broj stanovnika u trenutku popisa(Pt)je funkcija kretanja u vremenu “t”: nataliteta (N), mortaliteta (M), imigracija (I) i emigracija €.
Pt=f(N,M,I,E)
• Vitalni indeks (Vi) pokazuje broj živorođenih (N) na 100 umrlih (M)
Vi=N/M x 100
• Opda stopa nataliteta je broj živorođenih na 1000 stanovnikan=N/P x 1000
• Opda stopa fertiliteta (f) pokazuje broj živorođene djece na ukupan broj žena u fertilnom razdoblju tj. od 15. do 49. god.
f= N/Pf(15-49)
• Opda stopa mortaliteta (m) dobije se kao kvocijent broja umrlih u tijeku godine (M) i broja stanovnika sredinom godine (P) i to se pomnoži s 1000 (izražava se u promilima)
m= M/P x 1000
• Koeficijent starosti X(60 i više) pokazuje udio(%) osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu
X(60 i više) = P(60+)/P x 100
• Kada udio osoba starih 60 i više godina dostigne 12%, smatra se da je stanovništvo te zemlje počelo starjeti.
BROJ STANOVNIKA HRVATSKE 1700. -2011.
Godina Broj stanovnika god.st. rasta
1700. 644.000
1800. 1.595.143 8,5%
1910. 3.460.584 10,7%
1991. 4.784.265 3,9%
2001. 4.437.460 - 0,72%
2011. 4.290.612 - 0,29%
Porast pučanstva kroz stoljeda
• U 18.st. porast 2,5 puta
• U 19.st. porast 2 puta
• U 20.st. Porast 1,5 puta
• Napučenost Hrvatske
• U 17. st. 11,4 osobe na 1 km2
• U 20. st. 84,5 osoba na 1 km2
Demografska tranzicija/prijelaz
• Kada stopa mortaliteta trajno padne ispod 30 umrlih na 1000 stanovnika, dok se stopa nataliteta neko vrijeme zadržava na razini iznad 30 živorođenih na 1000 stanovnika.
• Prijelaz s visokih stopa nataliteta na razinu ispod 30 živorođenih na 1000 stanovnika nastupio je u vedini zemalja zapadne Europe u drugoj polovici XIX. stoljeda i trajao je do 30- tih godina 20. stoljeda.
Demografska tranzicija u Hrvatskoj
• Između 1780. i 1820.g. prosječna stopa nataliteta je 42 promila
• Između 1820. i 1880. prosječna stopa nataliteta je između 38 i 44 promila.
• Broj živorođenih između 1780. i 1880. god. raste na današnjem teritoriju Hrvatske sa 62.000 na 110.000
• Nakon 1880. do 1930. stope nataliteta padaju od 40 na 30 promila
• Nakon 1930. stopa nataliteta pada ispod 30 promila te od tada započinje proces demografske tranzicije.
• Demografska tranzicija mortaliteta trajala je između 1880. i 1940. godine kada je opda stopa mortaliteta snižena od 30 na 15 i manje na 1000 stanovnika.
• Od 1930. godine stanovništvo Hrvatske ulazi u proces tranzicije nataliteta koja traje do 1980.
• Nakon 1980. godine Hrvatska zalazi u post tranzicijsku etapu u razvoju stanovništva
Negativni prirodni prirast po godinama 1991.-2001.
• 1990. 2.117
• 1991. -3.496
• 1992. -4.830
• 1993. -2.311
• 1994. -898
• 1995. -354
• 1996. 3.175
• 1997. 3.537
• 1998. -5.243
• 1999. -6.774
• 2000. -6.500
• 2001. -8.559
Negativni prirodni prirast po godinama 2002.-2010.
• 2002. - 10.475 2007. - 10.457
• 2003. - 12.907 2008. - 8.398
• 2004. - 9.449 2009. - 7.837
• 2005. - 9.298 2010. - 8.735
• 2006. - 8.932
Prirodni prirast stanovništva Hrvatske od 1957. do danas
• 1957. posljednji put je iznad 10 promila
• 1967. pada ispod 5 promila
• 1986. pada ispod 2 promila
• 1989. pada ispod 1 promil
• 1990. iznosi 0,5 promila
• Nakon 1990. godine broj umrlih sve više nadvisuje broj živorođenih i Hrvatska ima svake godine sve vede prirodno smanjenje stanovništva
SVJETSKO STANOVNIŠTVOu milijunima
God. Hrvatska Europa Svijet
---------------------------------------------------------
1800. 1,6 203 978
1900. 3,2 408 1.650
1990. 4,8 722 5.285
2008. 4,5 740 6.697
2011. 4,3 7.000
---------------------------------------------------------
Između 1900 i 1990. svjetsko stanovništvo raste 3,2 puta, europsko 1,8 a hrvatsko 1,5 puta.
MIGRACIJE
• Trajne selidbe tokom povijesti
• Migracijski saldo
- u 18.st. I 19. st. je pozitivan, tj. broj stanovnika raste brže od prirodnog
priraštaja
- od 1890. – 1900. iseljavanje iz Hrvatske se naglo povedava, a useljavanje smanjuje
- masovno iseljavanje između 1900-1914.
nakon Drugog svjetskog rata 1945-1955. i 1970. - tih godina- seljenje u Zap. Europu.
Unutrašnje migracije
• Iseljavanje iz ruralnih u urbane sredine
• Iseljavanje iz lokalnih u opdinska središta
• Privremene migracije –zanemarive za statistiku
Sastav stanovništva po spolu
• ½ muško + ½ žensko /biološka zakonitost/
• Izuzetak nakon ratova /manjak muškaraca na 1000 djevojčica dolazi 1030-1070 dječaka/
• Produžetak ljudskog vijeka
- višak muškaraca 0-40 god.
- višak žena iznad 60 god.
Stanovništvo po dobi
• Radni kontingent:
- muški 15-64 god.
- žene 15-59 god.
• Fertilno stanovništvo
- žene 15- 49
- muški 15- 64
Starenje stanovništva
• 18. st. prosječna starost 18-19 godina
• 19. st. 22-23
• 20.st 37
• Demografsko starenje 1910. 1991.
mlađih od 10 god. 25% 12%
starijih od 65 god. 5% 12,5%
umirovljenički problem
Gospodarska struktura stanovništva
• 1880. – 1931. – totalna dominacija agrarnog stanovništva
• 1950.- 1980. - prijelaz u industrijsko društvo
• 1981.- 2001. nestajanje agrarnog i apsolutna dominacija uslužnih djelatnosti
Ukupno aktivno stanovništvo
1880. 1991.
Poljodjelska zanimanja 84% 12,2%
Industrija i srod. zanim. 6,8% 20,0%
Uslužna i srodna zan. 6,1% 25,2%
Državne službe i ruk.os. 1,8% 40,0%
Izvan zanimanja 1,3% 2,6%
Rast svjetskog stanovništva
• Najvedi porast posljednjih 40 godina
• Najvedi klimaks ekspanzije u narednih trideset godina
Svjetsko stanovništvo1900.-1990. u milijardama
1900. 1950. 1990. Rast(%)• Zemlje u razvoju
1,07 1,68 4,08 143
• Razvijene zemlje
0,56 0,84 1,21 44
• SVIJET
1,63 2,52 5,30 110
• Prva milijarda – početkom 19. st.
• Druga milijarda- trebalo je 120 godina
• Treda milijarda – trebalo je 33 godine
• Četvrta milijarda – trebalo je 14 godina
• Peta milijarda – samo 13 godina
• Šesta milijarda- samo 12 godina
• Sedma milijarda- 11 godina (listopad 2011. g.)
• ---------------------------
• Procjena- za svaku milijardu trebati de 10 godina.
• Prije 2020. – svijet de imati 8 milijardi ljudi
Rast svjetskog stanovništva 1990.- 2100. god. (milijarde)
Stanovništvo (milijarde) Rast(%)
1990. 2025. 2100. 1990-2100
Zemlje u razvoju 4,08 7,07 10,20 150
Razvijene zemlje 1,21 1,40 1,50 24
SVIJET 5,30 8,47 11,70 121
Žarište problema
• Od 17 ljudi samo jedan de živjeti u razvijenim zemljama
• Najvedi priraštaj u subsaharskoj Africi, Sjevernoj Africi i Zapadnoj Aziji /Bliski istok/
• Problem migracija u razvijeni dio svijeta
• Epidemije gladi s katastrofalnim posljedicama
• Kronična nedovoljna ishranjenost- suvremene dimenzije gladi
• 1780 kalorija dnevno – donja granica
• Nemogudnost povedanja obradivih površina
PROIZVODNI KAPITAL
Pojam proizvodnog kapitala
• Bitan čimbenik poslovne aktivnosti (strojevi; tehnologija; oprema; zgrade; inovacije; patenti i dr.)
• Određuje i definira potencijalni nacionalni proizvod
• Mjerenje i usporedba proizvodnog kapitala različitih zemalja - pokazatelji ekonomske snage i dinamike rasta/pada
Proizvodni kapital i rast
• Mjerenje poslovne aktivnosti na nacionalnoj razini putem pokazatelja BDP
• BDP mjeri realnu novčanu vrijednost količine dobara i usluga proizvedenih u nacionalnom gospodarstvu tijekom godine dana.
• Cijene u bivšim socijalističkim sustavima nisu bile tržišni alokator oskudnih resursa, ved su postale administrativni alokator resursa
AGREGATNI MAKROEKONOMSKI MODEL
• Odrţavanje kratkoroĉne ravnoteţe u privredi postiţe se mijenjanjem krivulje AD.
• Odrţavanje dugoroĉne ravnoteţe u privredi postiţe se mijenjanjem krivulje AS.
• POVEĆANJE krivulje AS je povećanje krivulje proizvodnih mogućnosti zemlje – to je osnova cjelokupnog privrednog razvoja.
• Privredni razvoj jedna je od temeljnih tema ekonomskog razvoja od samih poĉetaka razvoja ekonomske teorije.
33
• Tržišne ekonomije (neo-klasična ekonomska doktrina)-počiva na mikroekonomskim načelima tržišne ravnoteže
• Postulat modela nije optimalna/maksimalna dugoročna stopa rasta, nego dugoročna ravnoteža koja se automatski uspostavlja na tržištu.(doktrina “nevidljive ruke”)
• Aktivnost pojedinca je rukovođena sebičnim porivom a rezultira zajedničkim koristima.
• Keynsova doktrina (protivi se individualističkoj raspodjeli bez državne intervencije)
• Temeljna pretpostavka koju je Keynes napadao je ideja učinkovitih tržišta.
• Ta ideja bila je potpuno ignorirana, dok je njegova politika poticanja potražnje, izvedena iz tog pobijanja , je s oduševljenjem prihvadena i primijenjena.
• Današnji konsenzus učinkovitih tržišta usvojio je keynesijansku poticajnu politiku i dramatično proširio njezinu primjenu, a istodobno zaboravio da su te politike bile rođene kroz pobijanje teorije učinkovitih tržišta (intelektualni bankrot politike)
Suprostavljeni ciljevi, nedosljedne teorije i zbrkane politike, predstavlja današnji vrhunac središnjeg bankarstva.
(Cooper George- Uzroci financijskih kriza- Masmedia 2009. str.89.)
• “Paradoks štednje”- ono što je poželjno u dugom roku (visoka štednja) u kratkom je roku nepoželjno jer proizvodi agregatnu potražnju nižu od proizvodnih kapaciteta u punoj zaposlenosti
• Pokazalo se da za krizu 70. god. visoke inflacije nije kriv Keynes nego oni koji su ga krivo tumačili ne vodedi računa o inflaciji, nego samo o zaposlenosti.
• Odnos Philipsove krivulje – rast potražnje-rast proizvodnje - pad nezaposlenih i rast cijena.
• Dolazi do pogrešnog tumačenja Keynesa, da kriza nije rezultat tržišne neravnoteže (Philips) nego pogrešne intervencije države i monetarnih vlasti
• Neoliberalna ekonomija od 80. godina samo je drugi naziv za “laisses fair” doktrine, koja je ponovo izazvala razočarenja i velike krize.
• Posebne velike štete takve teorije nastaju u tranzicijskim zemljama pa i u Hrvatskoj
POJAM PRIVREDNOG RAZVOJA
• A.Smith (1776) “ Istraţivanje bogatstva naroda” - tvrdi privredni razvoj poĉinje s podjelom rada.
• Podjela rada povećava produktivnost.
• Produktivnost povećava narodni dohodak.
• Povećanje narodnog dohotka povećava potrošnju.
• Povećanje potrošnje omogućuje povećanje podjele rada itd.
39
POJAM PRIVREDNOG RAZVOJA
• TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA razvijala se naroĉito nakon II svjetskog rata:
• 1.pristup – odmah nakon rata naglasak je stavljen na rast proizvodnje
• 2.pristup tijekom 1960-tih godina: model jednakosti – uz rast proizvodnje ugraĊeni su i elementi smanjivanja siromaštva i preraspodjele imetka.
• 3.pristup tijekom 1980-tih godina: model odrţivog rasta – naglasak na oĉuvanje okoliša.
40
POJAM PRIVREDNOG RAZVOJA
• ODRŢIVI RAZVOJ je razvoj u kome svaka generacija predaje veći iznos neto resursa od onih koje je primila.
• Neto resurse ĉine prirodni resursi, okoliš, znanje, tehnologija, fiziĉki i ljudski kapital.
• Odrţivi razvoj osigurava MEĐUGENERACIJSKU JEDNAKOST – to znaĉi da se i budućim generacijama osiguravaju isti uvjeti razvoja kao i sadašnjim.
41
POJAM PRIVREDNOG RAZVOJA
• PRIVREDNI RAZVOJ je dinamični proces povećavanja stupnja zadovoljenja ljudskih potreba.
• To je proces stalne promjene ljudskih potreba i mogućnosti njihova zadovoljenja.
• Veći stupanj razvoja proizvodnih mogućnosti znaĉi povećanje KOLIĈINE I KVALITETE proizvodnih faktora i stupnja EFIKASNOSTI njihove uporabe, omogućuje i veći stupanj zadovoljenja materijalnih potreba društva i kvalitetu ţivljenja (bolji okoliš, zdravlje i dr.).
42
POJAM PRIVREDNOG RAZVOJA
• Moderna ekonomska teorija nastoji kvantificirati STUPANJ PRIVREDNOG RAZVOJA.
• Većina ekonomista mjeri razinu domaćeg proizvoda kao mjeru privrednog razvoja, a porast domaćeg proizvodakao mjeru tempa privrednog razvoja.
• MeĊunarodne usporedbe: razina BDP per capita.
• Brzina razvoja: stope rasta realnog BDP-a.
• PRIVREDNI RAZVOJ JE DINAMIĈNI PROCES DUGOROĈNOG PORASTA REALNOG DOMAĆEG PROIZVODA UKUPNO I PO GLAVI STANOVNIKA (nije toĉno odreĊeno koliko to dugoroĉno treba biti).
43
GLAVNE ZNAČAJKE RAZVIJENIH ZEMALJA
• Svaka zemlja na temelju svojih specifiĉnih ograniĉenja treba izraditi vlastitu STRATEGIJU DUGOROĈNOG RAZVOJA.
• Razvijene zemlje imaju neke zajedniĉke karakteristike u ekonomskoj, politiĉkoj i socijalnoj sferi.
• U ekonomskoj sferi: visoka kapitalna opremljenost, visoka produktivnost rada, povećanje industrije i usluga u BDP-u, stimuliranje poduzetništva, vaţnost meĊunarodne razmjene, razvijen sustav financijskih institucija i trţišta kapitala, razvijen sustav komunikacija, razvijen pravni sustav i zaštita privatnog vlasništva, briga za okoliš.
44
GLAVNE ZNAČAJKE RAZVIJENIH ZEMALJA
• U politiĉkoj sferi: demokratska vlast i višestranaĉki sustav, osobna sloboda svakog pojedinca, smanjivanje rasne, vjerske, nacionalne ili politiĉke diskriminacije.
• U socijalnoj sferi: socijalna skrb siromašnih i hendikepiranih osoba, porast stupnja urbanizacije, porast stupnja zdravstvene zaštite, porast stupnja obrazovanja, smanjivanje nepismenosti.
45
TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA
• TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA bavi se istraţivanjem meĊuovisnosti izmeĊu ekonomskih varijabli koje odreĊuju DUGOROĈNI POTENCIJALNI RAZVOJ neke zemlje.
• To znaĉi dugoroĉni maksimalni porast realnog domaćeg proizvoda i per capita domaćeg proizvoda.
• Maksimalni porast domaćeg proizvoda postiţe se onda kada su svi proizvodni ĉimbenici potpuno zaposleni.
• Maksimalni proizvodni kapacitet nacionalne privrede u danom vremenu odreĊen je koliĉinom i kvalitetom raspoloţivih proizvodnih ĉimbenika zemlje.
46
TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA
• PORAST MATERIJALNOG BLAGOSTANJA moţe se postići: a) povećanjem veliĉine raspoloţivih ĉimbenika
• i/ili
• b) povećanjem produktivnosti raspoloţivih proizvodnih ĉimbenika.
• Tijekom vremena povećava se veliĉina raspoloţivih proizvodnih resursa (porast stanovništva, znanja, informacija, kapitala itd.).
• To znaĉi da se povećava maksimalni kapacitet, a time i privredni razvoj.
47
TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA
• Radi postizanja ŠTO BRŢEG TEMPA PRIVREDNOG RAZVOJA nastojalo se odrediti udio pojedinih proizvodnih faktora u stvarnom privrednom razvoju zemlje u odreĊenom vremenskom razdoblju.
• Prvu takvu analizu napravio je E.F.Denison za SAD: porast realnog BDP za SAD (1929-1957) iznosio je 2,93%.
• Porast ulaganja proizvodnih faktora pridonijelo je tom porastu 2% (povećanje ulaganja rada 1,57%, povećanje ulaganja kapitala 0,43%).
• Porast produktivnosti proizvodnih faktora pridonijelo je tom porastu 0,93% (najveći udio od 0,58% ima porast znanja).
48
TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA
• U teoriji privrednog razvoja i u modelima rasta INVESTICIJE imaju dvostruku ulogu.
• Prvo, investicije su komponenta agregatne potraţnje i procesom multiplikatora utjeĉu na veliĉinu domaćeg proizvoda.
• Drugo, investicije omogućuju povećanje proizvodnih kapaciteta i povećanje ukupne ponude. Investicije su nuţni uvjet privrednog razvoja.
49
TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA
• Povećanje proizvodnih kapaciteta, koje su posljedica I, uvjetuje povećanje AD da bi se ti kapaciteti iskoristili.
• Povećanje AD uvjetuje povećanje proizvodnih kapaciteta da bi se AD zadovoljila.
• Središnji problem moderne teorije privrednog rasta: kako odrediti da proizvodni kapacitet tj. potencijalni proizvod i agregatna potraţnja tijekom vremena rastu istom stopom – kako bi se izbjegle nezaposlenost i inflacija.
50
TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA
• U razvijenim zemljama naglasak je na agregatnoj potraţnji: što uĉiniti da AD tijekom vremena raste po stopi koja će omogućiti potpuno korištenje rastućih proizvodnih kapaciteta.
• U nerazvijenim privredama naglasak je na strani ponude: što uĉiniti da proizvodni kapaciteti rastu po stopi kojom će zadovoljiti rastuću AD uvjetovanu ĉesto visokom stopom rasta stanovništva.
51
TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA
• RAST PROIZVODNIH KAPACITATA TJ. RAST POTENCIJALNOG OUTPUTA UVJETUJE INVESTICIJE.
• INVESTICIJE SE FINANCIRAJU ŠTEDNJOM.
• ZATO JE ODNOS ŠTEDNJE I INVESTICIJA SREDIŠNJI PROBLEM TEORIJE PRIVREDNOG RAZVOJA.
52
ZADUŽIVANJE I RAZVOJ
• Da bi se povećale investicije, a time i stopu privrednog razvoja, nerazvijene zemlje poseţu za INOZEMNOM ŠTEDNJOM.
• Bilanca investicija:• I = Sp+Sk+Sg+ΔL = S+ΔL• odnosno ΔL = I-S• Ukupne investicije financiraju se domaćom
štednjom S (koja je zbroj štednje poduzeća Sp, stanovništva Sk i drţave Sg) ili neto porastom zaduţivanja u inozemstvo-inozemnom štednjom ΔL.
• PORAST ZADUŢENOSTI U INOZEMSTVU=VIŠAK INVESTICIJA NAD DOMAĆOM AKUMULACIJOM.
53
Proizvodni kapital i nacionalno bogatstvo
• Oskudne resurse treba koristiti optimalno• Resurse ili fondove nazivamo zalihama kad se radi o
proizvodnom kapitalu• Nije dovoljno redi kako je ostvarena visoka ili niska
stopa rasta BDP-a, nego i utvrditi dali je ta stopa rasta rezultat potpunog korištenja raspoloživih resursa.
• NACIONALNO (DRUŠTVENO) BOGATSTVO JE PRIBRAJANJE PRIRODNOG KAPITALA (prirodnih izvora) ZALIHAMA PROIZVODNOG KAPITALA
• NB(DB)= Kpr + Kpz
• Svako povedanje proizvedenog bogatstva istodobno je i smanjenje prirodnog kapitala (ruda; ugljena; nafte i dr.)
• Te se promjene ne zbivaju u istom omjeru, jer bi tada ukupno nacionalno bogatstvo ostalo nepromijenjeno
• Razliku kojom se u procesu transformacije prirodnog u proizvedeni kapital uvedava ukupno nacionalno bogatstvo, čini ljudski rad.
Prirodni kapital
• Čine oni elementi prirodne sredine koji se dadu obraditi, oblikovati, preraditi u uporabno dobro
• Kpr= Σ Ko + ΣKš + L
• K= prirodni kapital, Ko= rudno bogatstvo, Kš= šumsko bogatstvo; L= zemljište
Proizvodni kapital i proizvedeno bogatstvo
• Proizvedeno bogatstvo su sve one materijalnevrijednosti kojima raspolaže neko nacionalno gospodarstvo, a koje su rezultat ljudskog rada.
• Kpz= Kk + Kj +Kn + Kd + Kp
• Kpz= proizvedeno bogatstvo/kapital, Kk=kulturni spomenici/kapital;
• Kj= javni fondovi/kapital materijalne infrastrukture;
• Kn = javni fondovi intelektualne infrastrukture;
• Kd = neproizvodni fondovi privatnih dobara; Kp = proizvodni fondovi/kapital
Proizvodni kapital i obrtni fondovi
• Kada od proizvedenog nacionalnog kapitala isključimo kulturni kapital, javni kapital materijalne i intelektualne infrastrukture te privatni neproizvodni kapital, dobijemo PROIZVODNI KAPITAL
• Nacionalni proizvodni kapital čine fiksni i obrtni fondovi pa je:
• Kp = Σ F+ Σ f
Kp = proizvodni kapital; F=fiksni fondovi/ kapitalni fondovi/ osnovna sredstva; f= obrtni fondovi /obrtna sredstva/zalihe
• Obrtni fondovi svoju cjelokupnu vrijednost na “vidljiv” način prenose (ugrađuju) na gotov proizvod u jednom proizvodnom ciklusu.
• Fiksni fondovi “nevidljivo”prenose svoju vrijednost na gotov proizvod tijekom više proizvodnih ciklusa.
• Fiksni proizvodni kapital sastoji se od strojeva, alata, poslovnih zgrada, građevinskog zemljišta i opreme.
POLITIKA PRIVREDNOG RAZVOJA
• 4 TEMELJNJA PROBLEMA za brţi privredni razvoj:
– AKUMULACIJA FIZIĈKOG KAPITALA
– PROMJENA PRIVREDNE STRUKTURE
– VANJSKA TRGOVINA
– ULOGA DRŢAVE I TRŢIŠTA U PROCESU PRIVREDNOG RAZVOJA.
60
1. AKUMULACIJA KAPITALA
• Nedostatak fiziĉkog kapitala, prije svega infrastrukture.
• Zbog toga je nuţno INVESTIRATI.
• Da bi se financirale investicije nuţna je DOSTATNA DOMAĆA AKUMULACIJA (ŠTEDNJA).
• Zbog toga je velika pozornost posvećena domaćoj akumulaciji.
• Na toj razini razvoja teoretiĉari istiĉu nuţnost DOMAĆE AKUMULACIJE TJ. DOMAĆE ŠTEDNJE.
61
2. PROMJENA PROIZVODNE STRUKTURE
• Tijekom privrednog razvoja mijenja se struktura proizvodnje.
• Udio poljoprivrede u proizvodnji i zaposlenosti opada, a raste udio industrije i usluga.
• Udio industrije u BDP-u u zemljama s niskim dohotkom porastao je od 27% u 1965.g. na 34% u 1988.g.
• POLITIKA TRANSFERA FINANCIJSKIH SREDSTAVA I RADNE SNAGE iz poljoprivrede imala je u mnogim zemljama štetne posljedice za razvoj poljoprivrede, ali i za ukupni privredni razvoj.
62
3. VANJSKA TRGOVINA
• Ranije se smatralo da vanjska trgovina moţe biti štetna za privredni razvoj.
• ZUR-u su uglavnom izvozile primarne proizvode.
• Zbog toga je formuliran pristup razvoja temeljen na SUPSTITUCIJI UVOZA, kako bi se omogućio rast domaćim sektorima, štedile devize i smanjila uvozna ovisnost domaće privrede.
• Posebno je naglašena vaţnost samodovoljnosti u proizvodnji hrane.
63
3. VANJSKA TRGOVINA
• Ipak uspješnije su bile zemlje koje su provodile POLITIKU PROMICANJA IZVOZA i temeljile politiku razvoja na rastu izvoza.
• ISTRAŢIVANJA: liberalizacija vanjske trgovine, a ne politika ograniĉavanja uvoza i supstitucije uvoza UTJEĈE NA UBRAZANJE PROCESA PRIVREDNOG RAZVOJA.
• PORAST IZVOZA DOVODI I DO POBOLJŠANJA U BILANCI PLAĆANJA.
64
3. VANJSKA TRGOVINA
• BROJNE STUDIJE POKAZUJU DA SU REZULTATI FUNKCIONIRANJA PRIVREDE TIM BOLJI ŠTO JE NJEZINA OTVORENOST VEĆA.
• VEĆEM STUPNJU OTVORENOSTI ODGOVARA VEĆA STOPA RASTA BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA I MANJA STOPA INFLACIJE.
65