RAZVOJ URBANIH SISTEMA EVROPE U SREDNJEM VIJEKU
Vježba 3. Amir Halilović, asistent
POLITIČKA I VJERSKA ORGANIZACIJA SREDNJOVJEKOVNOG DRUŠTVA
Od II. stoljeća počinje slabiti Rimsko carstvo
Uzroci: težnje za samostalnošću pojedinih naroda i provincija, invazije barbarskih naroda
Kelti, Franci, Alemani i Goti
Konačnom raspadu Carstva doprinijela je i podjela na Istočno i Zapadno Rimsko carstvo
God 324-330. car Konstantin osniva Konstantinopolis (sjedište Istočnorimskog Carstva Vizantije)
Carstvo se održalo do 1453. god. Kada ga osvajaju Turci
Početkom VI st. Zapadno Rimsko Carstvo je podijeljeno na više kraljevstava: Franačko, Kraljevina Vizigota, Ostrogota, Anglosaksonaca, Burgunda i dr.
Kasnije se osnivaju i druge kraljevine: Njemačka, Francuska, Norveška, Danska, Poljska, Ugarska, Kijevska država, države južnih Slavena
Od VIII-X stoljeća stvara se moćna Franačka država (teritorij današnje Francuske, Njemačke, Austrije, Italije, Beneluksa)
Dinastija Karolinga – Karlo Veliki
To je vrijeme kada sa istoka prodiru Slaveni
Značajan je i prodor Arapa; stvaranje velike Islamske države
Razdoblje od XI do XIV stoljeća karakterišu značajne teritorijalne promjene
Velika politička i teritorijalna rascjepkanost unutar pojedinih kraljevina
Formiraju se jake grofovije i vojvodstva koja teže samostalnsti
Srednji vijek je razdoblje kršćanstva hegemonija crkve
Teritorijalna organizacija Crkve u srednjem vijeku:
Svaka od ovih jedinica imala je svoje sjedište sa vjerskim i svjetovnim institucijama
Crkva je svojim položajem, veličinom i izgledom dominirala u prostoru (Firenca u XV st. 90 000 st. i 110 crkava)
Nadbiskupije
Biskupije
Župe
FEUDALIZAM – novi društveni poredak u srednjovjekovnoj Evropi
Feudalci posjeduju zemlju i na njoj grade zamkove – bezemljaši postaju kmetovi
Utvrđeni zamci se intenzivno grade od X do XIII st.
Od XII stoljeća dolazi do razvoja trgovine i zanata
Trgovci osnivaju svoja udruženja – gilde
U udaljenijim krajevima osnivaju hanze
Bez obzira na razvoj trgovine društvo ranog srednjeg vijeka ostalo je agrarno sa dominacijom poljoprivrede
Trgovački savezi pojedinih gradova - najpoznatija je Velika Hanza (od kraja 12. st.) koja je u 14. stoljeću ujedinjavala oko 160gradova
PROSTORNA STRUKTURA SREDNJOVJEKOVNOG GRADA
• Zamak• Sjedište svjetovne vlasti• Kompleks vjerskih institucija• Kompleks gradske uprave sa
gradskom vijećnicom• Kompleks objekata vezan za
privredni život grada• Stambeni dijelovi
Osnovni morfološko-funkcionalni
dijelovi srednjovjekovnog
grada:
Zamak
Jezgra razvoja mnogih gradova
Postojali su: kraljevski, grofovski, kneževski, viteški, samostanski zamkovi, a ponegdje su i katedrale imale svoje zamkove
U nekim gradovima zamak je u središtu grada, u nekima na rubu, a u nekima odijeljen od grada
Gradovi se grade na lokacijama koje omogućuju izgradnju dobrog odbrambenog sistema
Takve lokacije su: visoke stijene, brežuljci, otoci, i sl.
Trgovačko naselje se razvija kao predgrađe uz saobraćajnice, udaljeno od zamka
Često se novi grad razvijao neposredno uz zamak
Srednjevjekovni Trogir
Katedrala; crkva; samostan
Katedrala – najvažnija vjerska institucija i središte okupljanja stanovništva
Katedrale često imaju i svoj odbrambeni sistem, vlastiti zid
Crkva – njihov broj je zavisio od veličine grada
Uz crkvu se nalazio i trg za okupljanje vjernika
Samostani su imali svoje ckve
Bili su samostalni kompleksi sa odbrambenim zidom
Zamak i katedrala bili su najznačajniji elementi u prostornoj strukturi grada
CIVITAS – najrazvijeniji oblik grada u upravnom smislu
U početku taj status su imali biskupski, kraljevski, samostanski gradovi
Od civitasa su se razlikovali locus, oppidum ili burgum kojima je nedostajala sloboda civitasa
Za potrebe gradskog vijeća, gradske uprave i gradonačelnika u gradovima su se gradile gradske kuće ili vijećnice
Gradski trgovi
Gradski trg imao je više namjena i specifičan položaj u gradu
Služio je za razmjenu dobara (tržnica), za javne skupove, vjerske obrede, smotre vojske, itd.
Osim glavnog, postojali su i manji trgovi u pojedinim četvrtima
Oblik trga zavisio je od toga da li se grad razvijao planski ili neplanski
U malim, trgovačko-obrtničkim gradovima često se formirao i tzv. ulični trg
Riječ je zapravo o proširenoj ulici koja je prolazila sredinom naselja i spajala dvoja gradska vrata
Odbrambeni sistem
U početku su fortifikaciju činili nasipi, jarci s vodom i drvene palisade
Drvo se kao građevinski materijal počelo zamjenjivati kamenom, pa se grade kameni zidovi
Kasnije se iskorištavaju prirodno-geografske karakteristike terena: padine, vodene površine, stijene itd.
PLANOVI SREDNJEVJEKOVNOG GRADA
U planski građenim gradovima nastale su pravougaone mreže i blokovi, a spontani razvoj je uslovio postanak nepravilnih struktura
Neki gradovi su imali složenu strukturu jer su pojedini dijelovi nastajali u različito vrijeme i na različite načine
Ulice
Ulice su bile uske i često nepravilne
Bile su namjenjene pješacima a ne kolskom saobraćaju
Glavne ulice dijelile su grad na četvrti koje su imale karakter samostalnih jedinica (vlastiti trg, crkva i sl.)
U početku su ulice bile nabijeni zemljani putevi
Kasnije, od XII st. dolazi do njihovog popločavanja
U srednjevjekovnim gradovima preovladavale su niske kuće (prizemnice, jednospratnice ili dvospratnice)
Gustoća izgrađenosti bila je velika, po 50 i više kuća po hektaru gradskog zemljišta
Higijenski uslovi života u gradovima bili su loši
Osim nedostatka vode bilo je i problema s kanalizacijom i higijenom uopšte
Zbog loših higijenskih prilika i velike gustoće stanovništva epidemije su bile česte
Najveća pošast je bila KUGA
U srednjem vijeku postojali su specifični stilovi gradnje:– Romanički (od IX do XIII st.)– Gotički (od XIII do XV st.)
Lijevo- Kosi toranj u Pisi (romanički
stil gradnje)
Desno – Katedrala Notre Dame u
Parizu (gotički stil gradnje)
SOCIJALNA TOPOGRAFIJA GRADA
Stvara se građanski sloj stanovništva
Prvi pravi takav sloj (poslije klera i vlastele) bili su trgovci i obrtnici
Izrazitog socijalnog zoninga nije bilo iako su postojale socijalne razlike
HVALA NA PAŽNJI
Recommended