Arhitektonske konstrukcije3
PREDAVANJE
Doc. dr Ţeljko Jakšić, dipl.inţ.arh.
MATERIJALIZACIJA ĈELIĈNE ZGRADE
SADRŢAJ PREDAVANJA
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
1. OSNOVI PROJEKTOVANJA
2. NOSEĆI SISTEMI
3. STUBOVI
4. UKRUĆENJE
5. MEĐUSPRATNE TAVANICE
6. VOĐENJE INSTALACIJA
7. ZIDOVI – UNUTRAŠNJI I SPOLJAŠNJI
8. PRIMERI KONSTRUKCIJA
1. OSNOVI PROJEKTOVANJA
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
SVOJSTVA ĈELIĈNE NOSEĆE KONSTRUKCIJE
Kod projektovanja
• Velika rastojanja stubova.
• Mali popreĉni preseci stubova.
• Velika visina zgrada i visoka nosivost.
• Mala teţina noseće konstrukcije.
• Propustljivi noseći sistemi.
• Jednostavno voĊenje instalacija.
• Visok stepen fleksibilnosti prostora.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Kod postupka graĊenja
• Prefabrikacija i montaţa elemenata.
• Kratko vreme graĊenja.
• Male tolerancije.
• Precizna montaţa graĊevinskih elemenata.
• Montaţa nezavisna od vremenskih prilika.
• Potreban mali prostor na gradilištu (moguća montaţa elemenata sa vozila).
• Suvi postupak graĊenja.
Kod korišćenja
• Visok stepen adaptibilnosti.
• Malo fiksnih taĉaka na spratnim površinama.
• Mogućnost menjanja noseće konstrukcije.
• Mogućnost produţetka veka trajanja objekta.
• Mogućnost demontaţe posle završetka korišćenja.
• Moguća reciklaţa ĉeliĉnih elemenata.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
PROJEKAT USAGLAŠEN SA MATERIJALOM
Da bi se shvatili aspekti usaglašenosti projekta ĉeliĉne zgrade sa materijalom, neophodno
je da se upozna njena noseća konstrukcija. Pri tome treba da se usklade grubi radovi,
radovi na zatvaranju i pregraĊivanju prostora i instalacije sa završnim zanatskim radovima.
NOSEĆA KONSTRUKCIJA
Polazni proizvod
• Valjani profilisani ĉeliĉni štapovi.
• Štapovi su tankozidni, sa jasno rasĉlanjenim popreĉnim presecima.
• Štapovi malih dimenzija popreĉnog preseka i malih teţina imaju visoku nosivost.
• Broj valjanih profila je ograniĉen.
• Jednostavnim vezama valjani profili se mogu kombinovati za formiranje raznovrsnih
graĊevinskih elemenata.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Čelični skelet
• Ĉeliĉnu konstrukciju ĉine linijskki elementi – ĉeliĉni skelet.
• Konstrukcija odvojena od elemenata pregraĊivanja.
• Izrada elemenata se vrši industrijski.
Uticaj noseće konstrukcije
Na projektovanje konstrukcije od znaĉaja je dispozicija stubova:
• naĉin,
• raspored i rastojanje leţajeva,
• rastojanje stubova, meĊuspratne konstrukcije, raspored elemenata za ukrućenje,
• vrsta ukrućenja
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
ELEMENTI PREGRADE
Zahtevi u vezi sa ugradnjom pregradnih elemenata
Naroĉito do izraţaja dolazi primena pregradnih elemenata kada su usklaĊeni sa uslovima
ĉeliĉnog skeleta:
• Rašĉlanjeni u elemente i prefabrikovani – skraćeno ukupno vreme graĊenja objekta.
• Male teţine, zbog ĉega je ukupna teţina objekta mala.
• Omogućavaju adaptibilnost prostora, ĉime se ne narušava slobodna deljivost spratnih
površina ĉeliĉnog skeleta.
• Konstruktivno usklaĊeni sa osobinama ĉeliĉnog skeleta.
• Ojaĉavaju osnovnu konstrukcijom kao spregnuta konstrukcija, kada je to moguće.
• Pogodne da ĉeliĉnoj konstrukciji jednovremeno obezbede i protivpoţarnu zaštitu.
Uključeni delovi objekta
Nosećoj ĉeliĉnoj konstrukciji naroĉito se moraju prilagoditi:
• meĊuspratne konstrukcije,
• krov,
• spoljašnji zidovi,
• unutrašnji zidovi i
• elementi vertikalnih komunikacija.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Tehnička izgradnja (ugradnja instalacija)
Prohodnost noseće konstrukcije pogoduje projektovanje trase za tehniĉko opremanje
objekata:
• u vertikalnom pravcu na stubovima ili koncentrisano u instalacione šahtove,
• u horizontalnom pravcu u tavanicama.
Velika dostupnost i slobodan pristup pri projektovanju i polaganju instalacija olakšava
projektovanje i izmene u postupku adaptacije.
Ĉeliĉna skeletna konstrukcija pruţa optimalne mogućnosti za ugradnju svih vrsta ureĊaja.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
AB skelet sa stubovima kruţnog preseka, preĉnika 40cm i 80cm.
Fasadni stubovi iza fasadne obloge.
Vertikalne komunikacije i sanitarne prostorije smeštene u vertikalnim šahtovima.
Popreĉne trase voĊenja instalacija prolaze kroz podvlake.
Fasadni zid kao parapetna fasada vezan kruto za tavanicu.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Svi projektni detalji saĉuvani, samo je zamenjena konstrukcija i izvodi se u ĉeliku.
Popreĉni stubovi manjeg preseka nego u sluĉaju AB konstrukcije.
Poloţaj stubova i dalje nezgodan pri organizovanju prostorija kao i pri
projektovanju fasade.
Jaki AB šahtovi su saĉuvani za vertikalne komunikacije.
Primer projekta koji ne koristi mogućnosti ĉeliĉnog rešenja – nije usaglašen sa
materijalom.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Izmena projekta – rešenje usaglašeno sa materijalom.
Fasadni stubovi dimenzija 16/16cm i 25/25cm, postavljeni gusto.
Ukrućenje zgrade vertikalnim rešetkastim nosaĉima – 4 u popreĉnom, 1 u poduţnom
pravcu.
Stepenište, liftovi i instalacioni šahtovi zatvoreni lakim vatrostalnim zidovima.
Smanjeni broj i površina popreĉnih preseka unutrašnjih stubova i rasporeĊivanje podvlaka
ispod tavaniĉnih nosaĉa omogućava voĊenje instalacija u popreĉnim trasama.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Optimalno rešenje kod ĉeliĉne visoke zgrade.
Gusto postavljeni fasadni stubovi obrazuju sa preĉkama u ĉeonom delu fasadne
okvire za ukrućenje zgrade.
Unutrašnji prostor ostaje slobodno raspoloţiv.
Vertikalne komunikacije nisu vezane za noseću konstrukciju.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
2. NOSEĆE KONSTRUKCIJE
Zgrada je izloţena naprezanjima usled: spoljašnjih i unutrašnjih opterećenja,
deformacija i pritisaka.
Neka opterećenja deluju stalno, neka povremeno ili nastupaju retko, samo u
izuzetnim situacijama i ekscesnim sluĉajevima.
Tokom razliĉitih faza graĊenja nastaju razliĉita naprezanja nego tokom korišćenja
objekta.
Opterećenja mogu biti mirna ili lako promenljiva (statiĉka opterećenja) ili se mogu
menjati brzo i ritmiĉki (dinamiĉka opterećenja).
Opterećenja nastaju usled dejstva:
- sile zemljine teţe,
- vetra,
- pritiska zemlje, itd.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Deformacije, kao posledica prirodnih sila, nastaju zbog:
- skupljanja betona,
- temperaturnih promena,
- prilikom dejstva poţara.
Vibracije zgrade i odgovarajuća naponska stanja nastaju usled:
- zemljotresa,
- vetra,
- vibrirajućih masa (npr. zvona, mašina).
Spratne konstrukcije se sastoje iz izraţeno naslaganih ravni. Za sistem noseće
konstrukcije je karakteristiĉan naĉin kako su ove ravni prihvaćene i kojim putem se
naprezanja kojima su one izloţene prenose na tlo.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
SKELETNE KONSTRUKCIJE
Za oblik zgrade je od znaĉaja da li je noseći sistem odvojen od sistema obloge:
1 – kod masivnih konstrukcija noseći zidovi imaju dvojnu funkciju – preuzimaju
opterećenje na sebe i zatvaraju i pregraĊuju objekat,
2 – Skeletna konstrukcija za funkciju nošenja i pregraĊivanja ima posebne
graĊevinske elemente:
- skelet nosi opterećenje,
- nenoseći spoljašnji i unutrašnji zidovi zatvaraju i pregraĊuju objekat.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
3 - Ĉeste su kombinacije masivnog i skeletnog sistema (visoke zgrade sa vertikalnim
komunikacijama smeštenim u AB jezgro).
Funkcja AB jezgra: zatvaraju prostor, preuzimaju deo opterećenja, ukrućuju objekat.
4 – Noseći elementi kod ĉeliĉnih konstrukcija:
a) Stubovi taĉkasto podupiru tavanicu, zidovi linijski. Obe konstrukcije prenose
vertikalno opterećenje na tlo.
b) Tavaniĉne konstrukcije preuzimaju neposredno vertikalno opterećenje i
prenose ih vodoravno do oslonaĉkih taĉaka.
c) Vertikalna ukrućenja prenose sile na odreĊena mesta objekta sve do
temeljnog tla.
d) Horizontalna ukrućenja preuzimaju opterećenja u napadnim taĉkama i
prenosi ih vertikalna ukrućenja.
3. STUBOVI
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
STUBOVI U OBLIKOVANJU OBJEKATA
Stubovi u spoljašnjoj arhitekturi
1 – Kada je fasada obloţena stubovi su
pokriveni, ali se mogu naslutiti njihove
pozicije – da se uoĉavaju kroz staklene
površine, da im se poloţaj naslućuje po
slepom polju i zastakljenju, da su slobodno
vidljivi u vazdušnim spratovima, ili kod
povuĉenih fasada.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
2 – Stubovi mogu da predstavljaju snaţno sredstvo oblikovanja fasade objekta,
naglašavajući njenu vertikalnost.
3 – Stubovi mogu da daju karakter objektu, isticanjem daleko ispred fasade ili ĉak kao
ramovska konstrukcija vidljivo nose zgradu.
4 – Široko razmaknuti snaţni stubovi visokoh zgrada istiĉu koncentrisano veliko
opterećenje na same stubove.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
5 – Blisko rasporeĊeni, tanki stubovi daju fasadi izraz providne filigranske mreţe.
Stubovi u uglovima
6 – Kod ĉeliĉnih konstrukcija ĉesto se kod uglova zgrade javljaju problemi oblikovanju,
jer su ĉeliĉne konstrukcije predstavljaju specifiĉan naĉin izgradnje, a stubovi poduţnih i
kalkanskih strana imaju razliĉite funkcije i dimenzije. Zato je kod ĉeliĉnih konstrukcija
ĉesto organski ispravnije da se za kalkansku stranu izabere drugaĉija fasada.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Raspored stubova
Tavaniĉna polja i rasteri stubova
1 – Kvadratna, masivna, nerašĉlanjena betonska ploĉa predstavlja najednostavniji
oblik tavaniĉne konstrukcije. Kod većih raspona postaje nerentabilna – teška i debela –
pa se olakšava ošupljivanjem ili ivoĊenjem rebara u jednom ili dva pravca (kasetirana
tavanica) ĉime se umanjuje debljina ploĉe.
2 – Pravougaona polja ĉeliĉnih nosaĉa – sastoji se od ploĉe i oslonaĉkih nosaĉa.
Prefabrikovani ĉeliĉni nosaĉi se oslanjaju u jednom pravcu, na dva oslonca. Zbog
manje teţine tavanice nosaĉi se postavljaju na meĊusobno manjem razmaku. Osnovno
pravilo za ĉeliĉne skeletne konstrukcije:
Tipični oblik tavanice čelične konstrukcije je usko, podužno izduženo
tavanično polje.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Raster stubova
3 – Kvadratni raster stubova – kod betonskih
konstrukcija daje se prednost kvadratnom
preseku, tako da se daju kvadratna tavanuĉna
polja.
4 – Kod ĉeliĉnih konstrukcija moguć je isti
raspored stubova. Tavaniĉni nosaĉi
(sekundarni) prenose svoje nosaĉe na
podvlake (primarni), Sekundarni i primarni
nosaĉi su jednakog raspona, te ova
konstrukcija ne predstavlja optimalno rešenje.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Raster stubova
5 – Optimalno rešenje – Sekundarni nosaĉi,
slabije opterećeni, većeg raspona od teško
opterećenih primarnih nosaĉa (podvlaka).
6 – Visoka ĉvrstoća ĉelika omogićava veoma
vitke stubove. MeĊurazmak stubova odgovara
meĊurasponu tavaniĉnih ploĉa, svakom
tavaniĉnom nosaĉu je pridruţen stub, te se
ukida podvlaka.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Odstupanje u rasternoj podeli
7 – Svaki treći tavaniĉni nosaĉ u osi stubova.
8 – Ose tavaniĉnih nosaĉa mogu se pomeriti izvan ose stubova. Na ovaj naĉin se
omogućava voĊenje instalacija uz stubove (vertikalni instalcioni šahtovi), kao i stubovi
kontinualne duţine (npr. duţina stuba dve etaţe). Na ovaj naĉin se omogućavaju i
konstrikcijska pojednostavljenja kod ĉeliĉnog skeleta.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Trougaoni raster stubova
9 – Stubovi ne moraju biti u rasteru u oba pravca, već se u pravcu podvlake mogu
postavljati proizvoljno te se dobija velika sloboda u rasporeĊivanju stubova.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Raspored unutrašnjih stubova
Svojstvo ĉeliĉne konstrukcije da se lako i ekonomiĉno mogu savladati veliki rasponi
dovodi do alternativnih rasporeda unutrašnjih stubova :
1 – Prostori ĉija je širina od 10-12m mogu biti premošćeni bez stubova u unutrašnjem
prostoru, tako da se ostvaruje velika sloboda u organizaciji prostora – moguće prostorije
širine od jedne do druge fasade u popreĉnom pravcu.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
2 – Kod širih zgrada u sluĉaju centralne komunikacione zone stubovi se ne postavljaju sa
obe strane već je dovoljno samo sa jedne, ĉime se dobija asimetriĉni raster stubova i
duţina tavaniĉnih nosaĉa.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
3 – Kod velikih raspona kod organizacije prostora sa dva hodnika i jednom centralnom
zonom ekonomiĉan je raster sa dva reda unutrašnjih stubova.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
4 – Kod zgrade sa jednim centralnim jezgrom usvaja se rešenje sa širokim prostorom,
ĉiste površine, bez stubova izmeĊu jezgra i fasade.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Put opterećenja do stuba
Noseća konstrukcija je utoliko ekonomiĉna ukoliko je kraći put od opterećenja do
temeljnog tla i ukoliko je manji broj elemenata koji uĉestvuju u prenošenju opterećenja.
1 – Masivna tavanica bez nosaĉa prenosi opterećenje najkraćim putem neposredno na
stubove. Kod velikih raspona masivna ploĉa postaje preteška. Ova konstrukcija je
pogodna za gust raspored stubova u oba pravca.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
2 – Tavaniĉna konstrukcija sa jednim redom nosaĉa koje neposredno nose stubovi. Put
sila je kratak, a konstrukcija ekonomiĉna. Raster osnove sastavlja se od poduţnih
pravougaonika, tako da stubovi u jednom pravcu imaju veliko rastojanje, a u drugom
pravcu malo rastojanje.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
3 – Tavaniĉna konstrukcija sa dva reda nosaĉa gde se zbog velikog rastojanja izmeĊu
stubova u oba pravca prenose opterećenja tavaniĉnog nosaĉa (sekundarni nosaĉ) na
podvlaku (primarni nosaĉ) na stubove. Sile savlaĊuju duţi put, a sekundarni nosaĉi treba
da su duţi od primarnih.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
4 – Noseća tavaniĉna konstrukcija sa tri reda nosaĉa koriste se kod veoma velikih
raspona gde glavni nosaĉi (primarni) prihvataju opterećenje od podvlaka (u ovoj
konstrukciji sekundarni nosaĉi), a oni opet sa tavaniĉnih nosaĉa (sada tercijarni nosaĉi).
Opterećenje sa primarnih nosaĉa se prenosi na stub. Put sila je dug.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
5 – Izmena nosaĉa nastaje kada se izvrši probijanje tavanice pri ĉemu se moţe proseći
red nosaĉa pri ĉemu dolazi do njihovog prekida. Opterćenja nosaĉa se tada prenose
umetanjem novih greda (“veksla”) na zaobilaznom putu.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Raspored spoljašnjih stubova
“Spoljašnji stubovi” – stubovi u
zoni fasade.
Odstojanje stubova od
spoljašnjeg zida
a – Stub stoji bez dodira sa
spoljašnjim zidom slobodno u
prostoru.
b – Stub stoji iznutra uz sam
spoljašnji zid.
c – Stub sa spoljašnjim zidom
obrazuje jedinstvenu
konstrukcijsku jedinicu.
d – Stub stoji spolja uz sam
spoljašnji zid.
e – Stub stoji daleko ispred
fasade bez kontakta sa njom.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Uticaj rasporeda stubova na spoljašnji zid
1 – Kod gusto poreĊanih stubova (isti popreĉni presek), usvaja se za sve fasadne panele
i prozore jedne širine elementa.
2 – Široko razmaknuti spoljašnji stubovi koji imaju neposredan kontakt sa spoljašnjim
zidom, zbog svog velikog popreĉnog preseka širi su nego uobiĉajeni stubovi spoljašnjeg
zida. Ako ose prozora zbog unutrašnjeg rastera treba da imaju jednaka rastojanja (a),
javljaju se sa obe strane stuba uţi prozori (b<a). Jednaki prozori bi uslovili nepravilnost u
rasteru.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Prostorni zahtevi za stubove
3 – Udaljeni poloţaj stuba iz konstruktivnih razloga (obezbeĊuje se prostor za podvlaku)
moţe da ugroţava prostor do mere oduzimanja prostora ne samog stuba, već i oko stuba
(npr. dragocen prostor kod prozora). Ovo je naroĉito naglašeno u manjim prostorijama.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
4 – Gusti raspored ĉeliĉnih stubova, malog popreĉnog preseka, gotovo se gube u
fasadnoj konstrukciji. Ako su i unutrašnjem prostoru, iza fasade, ne uzimaju znaĉajan
prostor, do mere koliko i grejna tela.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Temelji – Ukoliko stubovi zgrade ne stoje na ploĉi, stubovi se kod meĊusobnog
rastojanja većeg od 3-4m fundiraju na temeljima samcima.
5 – Kod gusto rasporeĊenih spoljašnjih stubova kod zgrada bez suterena ekonomiĉniji su
trakasti temelji.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Daleko postavljeni spoljni stubovi, ispred ili iza fasadnog zida
1 – Stub se nalazi iza fasadnog zida, pomeren unazad u unutrašnost zgrade.
Kriterijum za definisanje rasporeda stubova
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
Prednosti
• Stub se nalazi u unutrašnjoj
klimi.
• Spoljašnji zid nezavisan od
noseće konstrukcije.
• Podela prozora nezavisna od
rasporeda stubova.
• Na svaki prozorski stubić
moţe se vezati pregradni zid.
• IzmeĊu fasadnog zida i stuba
mogu se voditi vertikalne i
horizontalne instalacije.
Nedostaci
• Stub zahteva mnogo prostora i smeta korišćenju.
• Komplikacije za pregradni zid kada se unutrašnji raster nalazi na rasteru stubova (delovi
za “upasivanje”).
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
2 – Stub koji se nalazi izvan zgrade
sa njom je vezan samo podvlakama
koje štrĉe iz zgrade
Prednosti
• Efikasan element oblikovanja.
• Podela i konstrukcija spoljašnjih i
pregradnih zidova nezavisne od
noseće konstrukcije.
• Zbog male ugroţenosti poţarom
ĉesto se odustaje od poţarne zaštite
obloge.
Nedostaci
• Skupa noseća konstrukcija.
• Stubovi se nalaze u spoljašnjoj klimi,
javljaju se deformacija.
• Pojava termiĉkih mostova.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
3 – Stub koji iza spoljašnjeg zida. On je
po pravilu sa tri strane zaštićen protiv
poţara iznutra.
Prednosti
• Stubovi se nalaze u unutrašnjoj klimi.
Nedostaci
• Pregradni zidovi imaju na stubovima
drugaĉije veze nego na drugim osama.
• Horizontalni vodovi instalacija moraju
se voditi oko stuba ili kroz stub.
Daleko razmaknuti fasadni
stubovi na ili u fasdnom zidu
Poloţaj c
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
4 – Stub je deo fasadnog zida.
Unutrašnja flanša ima zaštitnu oblogu
protiv poţara. fasadn zid preuzima
protivpoţarnu zaštitu sa strane stuba,
dok spoljašnja flanša moţe da ostane
nezaštićena.
Prednosti
• Stub ne traţi nikakav prostor u
unutrašnjosti.
Nedostaci
• Sloţena konstrukcija fasade.
• Problemi zaptivanja zbog razliĉitih deformacija
noseće konstrukcije i elemenata spoljašnjeg
zida.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
5 – Stub stoji ispred fasadnog zida.
Ako se zahteva protivpoţarna obloga
tada se vodi oko stuba.
Prednosti
• Stub postaje naglašeno sredstvo
oblikovanja.
• Sve veze oko pregradnih zidova su
jednake.
Nedostaci
• Stub se nalazi u spoljašnjoj klimi, zbog
toga su razliĉite deformacije.
• Pojava termiĉkih mostova.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
6 – Stub stoji iza fasadnog zida.
Protivpoţarna obloga se vodi oko tri
strane stuba.
Prednosti
• Stub se nalazi u unutrašnjoj klimi.
• U nišama izmeĊu stubova je prostor
za grejna tela.
Gusto rasporeĊeni fasadni stubovi
Poloţaj c
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
7 – Stubovi sa zidom obrazuju
jedinstvenu konstruktivnu celinu.
Unutrašnja flanša (strana stuba) se
oblaţe protiv poţara. Spoljašnji zid
preuzima poĉno protivpoţarnu zaštitu,
dok spoljašnja flanša najĉešće ostaje
nezaštićena.
Prednosti
• Stubovi u unutrašnjosti ne zahtevaju
prostor.
Nedostaci
• Komplikovane veza ploĉe i spoljašnjeg
zida.
• Problemi zaptivanja zbog razliĉitih
deformacija noseće konstrukcije
spoljašnjeg zida.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
8 – Stub stoji ispred spoljašnjeg zida.
Ako se zahteva protivpoţarna zaštita
obloga se izvodi oko stuba.
Prednosti
• Stub postaje dominantni element
oblikovanja fasade.
• Stub ne zahteva prostor u
unutrašnjosti.
Nedostaci
• Stub se nalazi u spoljašnjoj klimi i trpi
deformacije.
• Mogući toplotni mostovi.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
1 – Kod kvadratnog rastera nema teškoća, naroĉito kod ĉeliĉnih stubova kvadratnog
preseka.
Spoljašnji stubovi na uglovima
zgrade
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
2 – Ako konzolne glave tavaniĉnih nosaĉa treba da sluţe za vezu fasade, kod ugla zgrade
se pomoću dijagonalne podvlake izvodi promena pravca nosaĉa.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
3 – Kod pravougaonog rastera stubova na poduţnoj i kalkanskoj strani dobijaju se razliĉiti
odnosi. Parapetne ploĉe, koje se montiraju izmeĊu stubova na poduţnoj strani, ne bi na
kalkanu, u sredini oba polja, imali stub za uĉvršćenje. Oslanjanje na tavaniĉne nosaĉe velikih
raspona, zbog razliĉitih deformacija bilo bi preporuĉljivo.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
4 – Jedino optimalno rešenje je okretanje pravca nosaĉa. Iako kalkanski nose jedva polovinu
opterećenja, a ugaoni stubovi samo ĉetvrtinu opterećenja, mogu se odgovarajućim izborom
profila oĉuvati iste spoljašnje dimenzije.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
5 – Kod usko rasporeĊenih stubova strogo ortogonalno voĊenje nosaĉa na kalkanu zahteva
u osnovi drugaĉiju fasadu nego na poduţnom zidu.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
6 – UvoĊenje neopterećenih “laţnih” stubova na kalkanskom zidu ne moţe da zadovolji,
pogotovo ako je tekši stub na podvlaci širi, te se u fasadi posebno odraţava.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
7 – Zadovoljavajuće rešenje je dijagonalna podvlaka, kada svi stubovi ne primaju
puno opterećenje. Veće opterećenje na uglu (ovde udvostruĉeno) moţe preuzeti stub
bez opterećenja.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
8 – Drugo rešenje je naizmeniĉno slaganje nosaĉa kod ĉega nekoliko stubova
preuzimaju nešto veće opterećenje nego normalni stubovi, a stubovi u uglu su gotovo
neopterećeni.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
9 – Razliĉito oblikovane fasade kod osnove 5 (na poduţnoj strani laka metalna
fasada, na kalkanskoj strani samonoseći zid od opeke).
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
10 – Ugao zgrade sa fasadom spolja, kod poloţaja stubova b (slajd 34).
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
11 – Ugao zgrade kod poloţaja stubova c, sa umetnutom fasadom (slajd 34).
11.1 i 11.2 – Alternativa sa formiranje ugaonuh stubova za osnovu 7.
11.3 – Kod voĊenja nosaĉa prema osnovi 8 kao ugaoni stub dovoljan je ugaonik.
12 – Za stubove koji se nalaze spolja u poloţaju d (slajd 34) mogućni su za voĊenje
nosaĉa prema osnovi 7 i 8 kao ugaoni stubovi od zavarenih profila.
Arhitektonske konstrukcije 3 dr Ţeljko Jakšić
13 – Za vezu ugaonih stubova koji se nalaze ispred fasade saglasno poloţaju e (slajd
34) postavlja se dijagonalna podvlaka osnove 2, viljuškasti završetak.