Download pdf - APRIL 2016 - Europa Magazine - Home · Korupcija u bh. zdravstvu: Velike afere bez ikakvih sankcija Godinama se govori da u zdravstvu u Bosni i Her-cegovini ima korupcije. Iako zdravstvo

Presuda istorijskih dimenzijaIntervju Emir Hadžihafizbegović: Bošnjaci su čudan narod, pobjeđuju kada se njihovi neprijatelji najmanje nadaju

APRIL 2016

ISSN

193

9-34

23

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 3APRIL 2016

sadržaj

U ovom broju:

4 Kolumna

Presuda istorijskih dimenzija

6 Bosna i Hercegovina

Ubiranje političkih poena na presudi

Karadžiću

24 Intervju

Emir Hadžihafizbegović: Bošnjaci su

čudan narod, pobjeđuju kada se

njihovi neprijatelji najmanje nadaju

30 Društvo

32 Nauka

34 Automobili

36 Muzika

38 Sport

40 Film

44 Zabava

46 Oglasi

FASTV-kanal# 20NETTV-kanal# 29

BOSNATV-kanal# 26

www.bosnianyellowpages.usjedna web stranica za sve vaše potrebe

EUROPA4 APRIL 2016

kom

enta

r

KOLUMNA

Presuda istorijskih dimenzijaDok je Tribunal u Hagu izricao presudu osnivaču i

predsjedniku „Srpske Republike“ u Bosni i Hercego-vini Radovanu Karadžiću za genocid, istrebljenje nesrpskog stanovništva, ubistva i progone, zločine protiv čovječnosti i protiv zakona i običaja ratovanja – za predsjedavanja nad cijelim katalogom najgorih zlodjela počinjenih u okviru sve-obuhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata – predsjed-nik Vlade Srbije Aleksandar Vučić je iz Varvarina poručivao kako nikome neće dozvoliti da ovu presudu koristi protiv srpskog naroda i Republike Srpske. Taj princip pojedinačne odgovornosti vođe nasuprot kolektivnoj krivici naroda jeste u samoj srži misije haškog tribunala ali ako želi onemogućiti pripisivanje zlodjela srpskom narodu i Republici Srpskoj Vu-čić se mogao obratiti i svom počasnom gostu na varvarinskoj svečanosti Miloradu Dodiku. On je – po vlastitom osjećanju Karadžićevih istorijskih zasluga za nastajanje Republike Srpske i „odbranu srpskog naroda“ – još koliko prošlog vi-kenda na Palama otvorio studentski dom koji nosi Karadži-ćevo ime. Nije, dakle, bio potreban neki „spoljni neprijatelj“ ni „anti-srpska propaganda“ da bi se dovela u vezu današnja Republi-ka Srpska sa „udruženim zločinačkim poduhvatom“ za koji je osuđen njen utemeljivač. To, dajući javnoj instituciji njegovo ime – kao i ranije priređujući dočeke haškim osuđenicima i ispraćajući umrlog doživotnog osuđenika generala Tolimi-ra kao „heroja odbrane“ srpskog naroda – čini sam sadašnji predsjednik Repulike Srpske. Sinhronizovana politika poricanja „udruženog zločinačkog poduhvata“ i njegove najdrastičnije manifestacije u genocidu u Srebrenici, u okviru koje je ruski veto na rezoluciju Savje-ta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o osudi genocida proslav-

ljan kao „velika pobeda“ aktuelne srpske politike, više je put kolektivizcije nego individualizacija odgovonosti za ratna zlodjela.U podneblju u kojem se nastavlja nazdravljati ratnim zločinima i njihovima počiniocima presude haškog tribunala – i posebno ova izrečena Radovanu Karadžiću – imaju nepro-cjenjivu istorijsku i obrazovnu vrijednost. Neće se sa svim detaljima ove presude složiti mnogi, i ne samo sljedbenici i baštinici Karadžićevog nasljeđa, nego ni preživjeli iz sedam opština u kojima je Tribunal utvrdio zlo-čine istrebljenja, ubijanja, progona i deportacija, ali ih nije na-zvao i genocidom. Ali, ovo suđenje je – obiljem dokumentacije i iskazima sto-tina svjedoka i sudskih vještaka – utvrdilo temeljito dokaza-nu snažnu vezu između Karadžićeve prijetnje o „nestajanju muslimanskog naroda“ sa govornice parlamenta Bosne i Her-cegovine u oktoru 1991. i Mladićevog poziva na „osvetu Tur-cima u ovim krajevima“ nakon zauzimanja „zaštićene zone“ Srebrenice u julu 1995. Ono je pokazalo kako je Karadžić predsjedavao nad stva-ranjem odvojenih srpskih institucija u Republici Bosni i Her-cegovini; kako je označio kao srpska široka područja i orke-strirao uspostavu srpskih opština, kriznih štabova, policije i paravojski na tim područjima čak i ako su neka od njih – od Zvornika preko Prijedora i Sanskog Mosta, Foče i Višegrada, sve do Bratucna i Srebrenice – imala predratnu nesrpsku veći-nu; kako su na tim prostorima „preuzimana vlast“ i uspostav-ljani koncentracioni logori, provođene masovne likvidacije i sistematski progon sve do ucjene Mladića Srebreničanima da sami odluče hoće li „opstati, otići ili nestati“. Preživjeli tog pokušaja istrebljena rasuti su širom svijeta, svako od njih sa vlastitim sjećanjem i pričom, a oni među nji-


komentar

ma koji su u troipogodišnjem ubijanju Bosne izgubili najdraže i prije iziricanja presude su govorili kako od nje ne očekuju mnogo: njima niko neće moći vratiti ubijene i „nestale“ očeve i braću, muževe i sinove i za njih je negiranje zlodjela najdu-blja lična uvreda i nastavak decenija patnje. Sa izricanjem presude Karadžiću neće prestati sistematsko negiranje prirode i razmjera ratnih zlodjela. Ono je postalo dio izbornih strategija i instrument održavanja na vlasti; način da se dokazuju reference zaštitnika nacionalnih interesa i da se – i po cijenu vrijeđanja osjećanja preživjelih – poriču i nipo-daštavaju žrtve održavajući tako nacionalne i vjerske straho-ve, napetosti i mržnje. Tribunal je, uprkos svim iznevjerenim – možda i neosnova-nim – očekivanjima, odigrao dragocjenu ulogu u osvjetljava-nju i dokumentovanju balkanskih devedesetih. U bosansko-hercegovačkom slučaju, u odsustvu lokalnih i materijalnih i duhovnih uslova za bavljenje novijom istorijom i domina-cijom „istorije po narudžbi“ koju pišu jeftini intelektualni plaćenici, haška međunarodno-pravosudna verzija prošlosti najbolji je odgovor poricateljima zlodjela. Oni mogu, za dnevnopolitičke potrebe i za još jednu pa još jednu izbornu trku, i da nastave pričati kako su „svi činili zločine“ i kako su se „sarajevski muslimani sami bombardo-vali ne bi li izazvali stranu intervenciju“ ali Tribunal je doku-mentovano zaključio kako su takvi incidenti statistički „be-značajni“ u odnosu na razmjere „sveouhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata“.Dugoročno, najveća korist od haš-kih postupaka i presuda i jeste ta bogata dokumentarna gra-đa koja će nekoj budućoj intelektualnoj i građanskoj javnosti pomoći da ušutka i marginalizuje političke baštinike zločina.

Piše: Kemal Kurspahić

EUROPA6 APRIL 2016

bosn

a i h

erce

govi

na

Nakon presude Radovanu Karadžiću za genocid, zlo-čine, teror, deportacije, političari u Bosni i Hercego-

vini koriste priliku da iskažu svoj stav i time uberu političke poene u svom korpusu, jer izborna je godina. Žrtve pokuša-vaju pronaći utjehu u djelimičnom zadovoljenju pravde, jer ipak je osuđen za genocid. Ima onih koji presudu koriste za podizanje tenzija, ali ima i onih drugih koji nastoje u svemu pronaći nadu da je pomirenje i suživot moguć bez obzira na politike.

Presuda Radovanu Karadžiću za genocid, zločine, teror, deportacije u Bosni i Hercegovini očekivano je podijelila jav-nost.

Dakle, žrtve su nezadovoljne što nije izrečena doživotna robija, u RS pak, prave od Karadžića sprskog mučenika, sma-trajući da je trebao biti oslobođen.

I mediji su podijeljeni. Dok na naslovnicama u Federa-ciji uglavnom presudu ocjenjuju kao djelimično zadovoljenu pravdu, u RS prenose na naslovnicama Karadžićevu reakciju nakon suđenja da je navodno rekao ‘’zar ne vide Evropa, Bri-sel i Pariz s kim smo mi imali posla ‘90-ih godina’’.

Osim toga, ni pomena da je Karadžić u udruženom zloči-načkom poduhvatu kriv za genocid i zločine protiv civila. A to je mnogo važnije nego visina kazne rekao je Edin Ramilić iz Udruženja Prijedorčanki IZVOR.

“Najbitnija stvar, a što se često zanemaruje, je da je on učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu u kojem je on bio jedan od najvažnijih čimbenika’’, komentariše Ramu-

lić.Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ocijenio je da od-

luke Haškog tribunala ne doprinose smirivanju prilika u BiH nego radikalizaciji. Ivanić je postavio pitanje zašto Haški sud nikoga ozbiljno nije osudio za zločine nad Srbima, ocjenjujući da to izaziva duboko nezadovoljstvo u srpskom narodu.

‘’Time se ocjena ratnih događaja u Bosni I Hercegovini nikad neće završiti. Ja se zato nadam da će ovaj Tribunal vrlo brzo prestati postojati, a da ćemo se mi unutar zemlje vratiti procesu pomirenja na istinski način’’, kazao je Ivanić.

Presuđeno pojedincu, a ne kolektivuVlada Republike Srpske sazvala je posebnu sjednicu o

presudi. No, sjednica je bila zatvorena za javnost.U saopštenju Vlade RS stoji ocjena da je presuda Karad-

žiću primarno politički utemeljena, te da će Vlada RS pružiti svoju pomoć pravnom timu Radovana Karadžića, da se dru-gostepeni postupak okonča u njegovu korist.

Takođe se navodi da je presuđeno pojedincu, a ne kolek-tivu i da Republiku Srpsku niko ne treba dovoditi u pitanje.

Oglasio se i Forum bošnjačkih intelektualaca. Jedan od članova Suad Kurtčehajić smatra da se presuda Karadžiću ne može odnositi samo na pojedinca, jer je navedeno da je sudje-lovao u udruženom zločinačkom poduhvatu.

‘’Neprirodno mi izgleda da imate presudu protiv tadaš-njeg kompletnog političkog rukovodstva RS, a da u isto vri-jeme tvorevina koja je to uradila i dalje postoji’’, konstatuje

Ubiranje političkih poena na presudi Karadžiću


bosna i hercegovinaKurtčehajić.

Presudu Karadžiću prokomentarisao je i nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, koji podsjeća da pomire-nje treba da bude na vrhu prioriteta svakog građanina BiH.

‘’Nije osuđen korijen tih zločina, ideologija koja je krei-rala te zločine i, zapravo, dokle god nema kajanja za zločine teško se može govoriti o procesu pomirenja. Zato je prevažno da se stvori jedna katarza, da svi mi u ovom društvu, ako ga želimo izgrađivati pozitivno, svaku stvar nazovemo pravim imenom. Zločin je zločin bez obzira ko ga je učinio i ako neće-mo zločin osuditi i od zločina se ograditi opasnost je da smo i sami sudionici zločina’’, rekao je Puljić.

Tilman Zuilh, osnivač i doživotni počasni predsjednik Društva za ugrožene narode iz njemačkog grada Getingena, izjavio je da je neophodno da Evropska unija i SAD počnu ra-diti na ujedinjenju Bosne i Hercegovine. On navodi da među-narodna zajednica, među ostalim i tada ujedinjena Njemačka podržala podjelu BiH, te je vrijeme da učestvuje u pomirenju i oporavku.

“Ne samo Mladić i Karadžić, već i drugi izvršioci, bi tre-bali biti odgovorni i dobiti doživotne zatvore. Zapadne sile bi sada trebale raditi na politici ujedinjenja BiH. Evropska unija ima dosta načina da pritisne Srbiju kako bi se odrekla direk-tne kontrole na velikom dijelom BiH. Jedan od načina je da preduslov za Srbiju da bi bila prihvaćena u NATO i sve druge zapadne institucije i organizacije jeste da ujedine BiH, da ob-nove zemlju, koja bi ujedinjena bila primljena u EU”, riječi su Tilmana Zilha.

Uz ovu poruku Tilman Zilh ukazuje i na neophonost ekonomskih reformi u BiH, te podrške kroz strane investicije.

EUROPA8 APRIL 2016

bosn

a i h

erce

govi

na Korupcija u bh. zdravstvu:

Velike afere bez ikakvih sankcija

Godinama se govori da u zdravstvu u Bosni i Her-cegovini ima korupcije. Iako zdravstvo smatraju

izuzetno korumpiranim, građani se rijetko odlučuju i da pri-javljuju ovakve slučajeve. Rijetki otkriveni slučajevi se zavr-šavaju sudskim nagodbama i plaćanjem novčanih kazni.

Banjalučki Osnovni sud 1. marta zbog prevara sa invalid-skim penzijama, potvrdio je optužnicu protiv ukupno 15 lica, osumnjičenih da su za novac određenom broju lica omogućili sticanje prava na invalidsku penziju. Preko posrednika su da-vali mito od 6.000 do 8.000 maraka.

Osim lica zaposlenih u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (PIO RS), među optuženim se našao i Duško Račić, bivši direktor banjalučkog Kliničkog centra koji je, u međuvremenu, priznao da je primao mito i falsifikovao službene isprave pri dodjeli invalidskih penzija i sa tužilaštvom sklopio sudsku nagodbu.

Prema dogovoru, Račić bi trebao dobiti šest mjeseci za-tvora i 5.000 maraka novčane kazne. U decembru 2015. godi-ne, kada je akcija pod nazivom “Loto” pokrenuta, tvrdio je da

je nevin.

“Kao direktor KC i kao odbornik SNSD-a u gradskoj skupštini, smatram da sve ovo što se desilo predstavlja režiju otuđenih centara moći i da ima veliku političku i ekonomsku pozadinu. Lično, sinoć sam mirno spavao za razliku od cijele moje porodice, a sve one koji su ovo režirali pitam ih kako će u budućnosti spavati”, izjavio je Račić.

Ozbiljnih problema sa korupcijom u zdravstvu u Bosni i Hercegovini ima, što nam je potvrdila i Anica Ramić iz Udru-ženja građana “Stop mobingu” iz Trebinja, koje je dio antiko-rupcijske mreže Account.

“Prije nekoliko godina pokrenuta je istraga o nelegalnom naplaćivanju operacija oka u trebinjskoj bolnici u što su bili uključeni i mediji. Nakon naše optužbe Fond zdravstva RS je refundirao pacijentima iznos koji su oni uplatili. Imali smo i slučaj laboratorijskih usluga mimo cijenovnika i istragu o ko-rumpiranom direktoru Doma zdravlja Gacko, koji je nakon toga i smjenjen sa direktorskog mjesta”, kaže Ramić, te do-daje:


bosna i hercegovina

- PREVODILAC NA RASPOLAGANJU -

EUROPA10 APRIL 2016

bosn

a i h

erce

govi

na“U Trebinju je smijenjen direktor Doma zdravlja Dragan

Kovač, protiv koga je sada Udruženje, zajedno sa menad-žmentom Doma zdravlja, podnijelo krivičnu prijavu Centru javne bezbjednosti zbog nestanka ili otuđenja kompleta šest stomatoloških ordinacija i dvije zubne tehnike u vrijednosti od oko 450.000 maraka. Ovo djelo svrstano je u organizovani kriminal i pokrenuta je zvanična istraga od nadležnih orga-na.”

Bivši ministar zdravlja Republike Srpske Slobodan Stanić – koji je smijenjen 2013. godine nakon svega pet mjeseci rada pod optužbom da je radio samostalno, bez saglasnosti Vlade RS – kaže da je zdravstvo samo odraz ukupnog stanja u Bosni i Hercegovini.

“Svakako da u zdravstvu ima korupcije. Međutim, si-stem se stalno bavi sitnom korupcijom. Onog momenta kada se počnu rješavati krupne afere korupcije, većim dijelom će nestati i ove male poput uzimanja novca od pacijenata. Stvo-ren je ambijent u zdravstvu da se dešava ovo što nam se deša-va”, smatra Stanić.

Iako se oblast zdravstva, prema indeksu percepcije ko-rupcije, nalazi u vrhu u Bosni i Hercegovini, rijetki su sluča-jevi da su ljekari optuženi za korupciju i da su pravosnažno osuđeni.

Prema podacima Transparency Internationala u BiH naji-zraženija korupcija već godinama u opštinskoj upravi, zdrav-stvu, policiji i obrazovanju.

Jasna Fetahović, novinarka Centra za istraživačko novi-narstvo iz Sarajeva, kaže da je njihovo istraživanje, rađeno prije dvije godine, pokazalo da je u BiH samo jedan ljekar pra-

vosnažno osuđen za korupciju.

“Doktor iz Brčkog Zoran Petrović priznao je krivicu i osuđen je u septembru 2012. godine na tri mjeseca zatvora. Kaznu je isplatio novcem. On je ucijenio supruga pacijentice Miralema Čolakovića. Rekao mu je da neće dati njegovoj su-pruzi Erni neophodnu injekciju ukoliko mu ne donese novac (100 evra). Čovjek je sve prijavio policiji. Došlo je do istrage, optužnice, a na kraju i do presude, a to je jedina pravosnažna presuda za korupciju u zdravstvu u BiH, koliko nam je po-znato. Još su dva sudska postupka vođena za isto djelo, ali su dvojica doktora oslobođeni krivice. Zahtjeve da nam daju podatke slali smo na preko 60 sudova i tužilaštava u BiH”, naglašava Fetahović.

Posljednja presuda za korupciju u Srbiji indirektno je povezana i sa BiH.

Apelacioni sud u Beogradu 16. marta pravosnažno je osudio na tri godine zatvora Bojana Gulića, specijalistu grud-ne hirurgije koji je radio na Vojnomedicinskoj akademiji, zbog primanja mita od pacijenata i njihovih srodnika.

Guliću je izrečena i zabrana vršenja ljekarskog poziva od tri godine, a obavezan je da u budžet Srbije uplati 2.400 evra i 300 švajcarskih franaka.

Bojan Gulić od 2014. godine radi u UKC RS u Banjaluci, a uprava je najavila da će postupiti po zakonu kada im bude dostavljena presuda.

“Jedan od razloga za ovakvo stanje je što je korupcija jed-no od krivičnih dijela koje je najteže dokazati. Morate imati onoga ko traži i onog od koga se traži novac, a koji je spreman da to i otkrije”, ističe Marko Vujić iz centra za pružanje prav-


bosna i hercegovina

ne pomoći Transparency Internationala u BiH.

Vujić je naglasio da se građani za prijavljivanje korupcije u zdravstvu teško odlučuju, o čemu govori i broj prijava kao i šta se prijavljuje ovoj organizaciji.

“Godine 2014. smo imali pet prijava u sektoru zdrav-stva od građana, a godinu dana kasnije četrnaest. Te prijave se odnose na nesavjestan rad, nezakonito zapošljavanje i na ljekare koji rade u javnim i privatnim ustanovama pa upućuju pacijente u te privatne kako bi brže došli na red”, objašnjava Vujić.

Kazne zatvora mogu se kupitiAktuelna kaznena politika u BiH pogoduje i korupciji u

zdravstvu. Prema trenutno važećem zakonu, kazne do šest mjeseci zatvora mogu se kupiti, pa tako ako Osnovni sud u Banjaluci prihvati prijedlog tužilaštva, doktor Duško Račić će, ukoliko plati 18.000 maraka, izbjeći odlazak u zatvor.

Krivicu u ovom slučaju priznala je i doktorica Milica Obradović iz Fonda PIO RS.

Prema sporazumu, kaznu od tri mjeseca zatvora može zamijeniti sa novčanom kaznom od 9.000 maraka, kaže Anica Ramić.

“Nagodbom u ovom slučaju dr Račića šalje se poruka drugim zdravstvenim radnicima ‘uzimajte, ulazite u vrtlog korupcije, postoji jednostavno rješenje, ostavite malo para po strani i ne bojte se’. Sramotno, ali ovo je naša stvarnost.”

“Iz navedenih primjera se vidi da se korupcija isplati. Od zarađenog novac na ovako nelegalan način tuženi izdvoji jed-

nu svotu koju mu sud naloži u nagodbi i on pere svoje grije-he. Ostaje mu pozamašna svota, radno mjesto, a licenca se ne oduzima. NOdluku o ukidanju licence može donijeti jedino Komora doktora.

Takođe, u Bosni i Hercegovini nije poznato da je neko zbog korupcije ostao i bez radnog mjesta. Na lični zahtjev Na-čelnik Klinike za neurologiju UKC RS Duško Račić razriješen je funkcije načelnika, ali je nastavio raditi.

“Prema važećem Zakonu o radu, radniku se može dati otkaz ukoliko je presuđen na više od šest mjeseci zatvora”, ističe Slobodanka Šiljegović, šefica Službe za opšte i pravne poslove UKC-a.

Direktor banjalučkog Kliničkog centra Mirko Stanetić kaže da ne zna da li će doktor Račić ostati u radnom odnosu.

Ministar zdravlja RS Dragan Bogdanić ne želi se o ovom slučaju izjašnjavati dok ne vidi pravosnažnu presudu Osnov-nog suda u Banjaluci.

“O ovome ću govoriti kada naš kolega bude zvanično proglašen krivim. Na upravi KC je da postupi po zakonu”, rekao je Bogdanić.

Pomaci u borbi protiv korupcije su mali. Slobodan Stanić misli da je problem krupniji od onoga što javnost vidi.

“Mnogo veći problemi sa korupcijom su kada je u pitanju gradnja u zdravstvu u vezi nabavke opreme i u vezi nekih drugih stvari koje se moraju preispitati u narednom periodu”, objasnio je Stanić.

EUROPA12 APRIL 2016

bosn

a i h

erce

govi

na

Ima li pravde za Bosnu? Nakon što je Međunarodni sud pravde (kako to

gordo zvuči) u Hagu u februaru 2007. godine donio odluku da Srbija nije odgovorna za genocid u Bosni i Hercegovini, nakon što je balkanski kasapin Slobodan Milošević otišao na onaj svijet bez kazne, Ujedinjeni narodi (UN) oslobođeni odgovornosti za Srebrenicu, Biljana Plavšić i Momčilo Kra-jišnik odavno uživaju u mirovini, a hiljade zločinaca i dalje tumaraju ovom zemljom bez ikakve presude, pitanje s počet-ka ovog teksta dovedeno je do apsurdnosti.

Sumnja žrtavaTim prije jer brojne majke ni 21 godinu poslije agresije

nisu našle nijednu kost svoje ubijene djece, a sudovi, često i zbog naših hulja u sistemu, progone ili bi progonili preživjele žrtve, ali i sve one branitelje i slavne komandante, u rasponu od Nasera Orića, preko Ahmeta Sejdića, do Atifa Dudakovi-ća... Dok heroje ucjenjuju, četnici ravnogorci, s obje strane Dri-ne, okupljaju se, prijete, pa čak i napadaju... Pravda?!

U ovakvom svijetu, u međunarodnim okolnostima u ko-jima diljem Evrope jačaju snage ekstremne desnice, brutalni fašizam, pa i otvorena islamofobija, žrtve agresije na našu ze-mlju dovedene su u poziciju da u mogućnost pravde odbijaju i vjerovati.

Mnogi su izgubili nadu. Umorni su. Priznaje to i glavni

Može li biti, Bože, pravde za Bosnu?


bosna i hercegovinahaški tužilac Serž Bramerc (Serge Brammertz) te ponavlja da je “presuda Karadžiću dokaz da je pravda moguća”!

Ako “demokratski svijet” zaista bude htio da očisti svo-ju savjest u BiH jedinom mogućom - doživotnom - kaznom Radovanu Karadžiću, revnosnom provoditelju velikosrpske ideje načertanijevsko-garašaninovsko-SANU-ovskog tipa, onda će to donijeti više novih pitanja i obaveza u BiH.

Iako je bivši predsjednik RS proglašen krivim za učešće u četiri odvojena, ali međusobno povezana udružena zločinač-ka poduhvata: progone i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima BiH koji su u sedam općina dosegli razmjere ge-nocida (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlase-nica i Zvornik); artiljerijski i snajperski teror nad Sarajevom; uzimanje osoblja UN-a za taoce i njihovo korištenje za žive štitove; te, konačno, genocid koji je u julu 1995. počinjen u Srebrenici, upitno je da li će ova presuda biti polazna tačka s koje će srpski intelektualci i političke elite pogledati svo-ju budućnost gdje neće moći biti ideologije koja je iza sebe ostavila 5.000 masovnih grobnica - Tomašicu, Jakarinu Kosu, Sandiće, Zeleni Jadar, Potočare...

Kristalna noć Jer, samo tako se može govoriti o iskrenosti da ovi pro-

stori više nikada ne budu poprište novih zločina! Presuda Karadžiću neće imati nikakvog smisla ako lider

RS Milorad Dodik i čelnici svih srpskih stranaka i dalje budu slavili 9. januar kao dan kada je počeo udruženi zločinački poduhvat s ciljem etničkog čišćenja i genocida. To bi bilo jednako apsurdno kao da, ne daj Bože, vlasti u Berlinu sla-ve Kristalnu noć ili otvaranje Aušvica, ignorirajući historiju presuda suda u Nirnbergu.

Shvataju te izazove u RS, pa Karadžićeva kćerka nakon izricanja presude svom ocu veli da bi ona (prusuda) “mogla pokrenuti niz pritisaka na institucije RS”. Jer, kaže, radi se o presudi prvom predsjedniku RS, izražavajući nadu da će institucije entiteta “znati da spriječe zloupotrebe i pokušaj prekrajanja Dejtonskog sporazuma i Ustava“. Prepoznaje to i Dodik, pa veli da je presuda Karadžiću osveta, a ne pravda!

Može li nam se, onda, SDS, koji je Karadžić stvorio i čiji je danas funkcioner njegova kćerka, sve jasnije, čak i od među-narodne zajednice, nametati kao nosilac demokratskih pro-cesa i evropskih vrijednosti?

Osim, naravno, ako prihvate da se odreknu čovjeka koji je pokrenuo realizaciju posljednjeg genocida u Evropi u 20. stoljeću.

Nadalje, može li nosilac reformskih procesa u državi biti Mladen Bosić, član Karadžićevog SDS-a od 1992. godine i čovjek koji ga je posjećivao u Hagu i je li on spreman da se odrekne Rašinog djela?

Ili da ministar sigurnosti BiH bude notorni Dragan Mek-tić, koji je bio na čelu policije u Prnjavoru dok su Bošnjaci iz tog grada protjerivani čak i poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Taj čovjek otvoreno se hvali svojim ratnim zaslugama te, bez ijednog glasa negodovanja iz zvaničnog Sarajeva, mirno gleda četničko orgijanje po Višegradu. Ali, zato se diči kako ‘apsi i ‘apsit će po Sarajevu.

Na koncu, ako je već tako, onda ima mjesta i za Milenka Stanića iz Vlasenice na mjestu viceguvernera Centralne ban-ke BiH i za Nikolu Poplašena u našem obrazovanju.

Jer, pojedincima u glavnom gradu BiH važniji je SDS dok odrađuje njihove prljave poslove nego 200.000 nevinih žrta-va, ali to je već neka druga priča.

Ponavljanje prošlosti Na koncu, šta je RS ako u historiji bude zapisano da su je

utemeljili, a jesu, ratni zločinci ili da je njen prvi predsjednik bio, a jeste, onaj kojeg je svijet već svrstao u red najvećih zli-kovaca.

Ako bi presuda Karadžiću dokinula snove o RS kao ne-ovisnoj državi, samo tako bi mogli presahnuti i snovi onih koji bi na ostacima Bosne htjeli da jednom vide privatnu fild-žan-državu. A ima ih, nemojmo se lagati.

Sve su ovo pitanja koja će ova sedmica otvoriti. Hoćemo li dobiti pravedan odgovor na postavljena pitanja? Teško. Neki će reći da je dosta prošlosti i da se moramo okrenu-ti budućnosti. Jeste! Odmah! Ali, to je moguće samo ako s presudom Karadžiću i duhovi ideologije koja ga je povela odu u prošlost. Dodikove prijetnje, ali i razni mektići, stanići, poplašeni... uvijek iznova nas podsjete da nam se prošlost ponavlja.

Ali, jedno je jasno, kao što su odluke suda u Nirnbergu temelj modernih društava Evrope, tako i presuda Karadžiću može biti temelj jednog zdravijeg društva u kojem se neće-mo brinuti da će i našu djecu zadesiti sudbina kakva nas je zadesila.

EUROPA14 APRIL 2016

bosn

a i h

erce

govi

na

Od 222 miliona KM prihoda kladionica, država inkasirala tek 4,6 miliona KM!

Prema najnovijim podacima Porezne uprave FBiH do kojih je došao naš list, samo u prva dva mjeseca ove godine kladionice u Federaciji naplatile su čak 222 miliona maraka prihoda od iga-ra na sreću!

Porez na dohodakMeđutim, od tog iznosa dr-

žavi je pripalo tek 4,6 miliona KM po osnovu poreza na doho-dak od 10 posto, koliko se pla-ća samo na isplate dobitaka od klađenja veće od 100 KM, zatim odbitaka od pet posto na teret igrača za pogađanje ishoda s ne-izvjesnim rezultatom, te paušala na tzv. RNG igre. Riječ je o kom-pjuterski generiranim igrama u kojima se koristi generator slu-čajnih brojeva, zatim snimljenih događaja poput utrka konja ili pasa.

Od iznosa prihoda od 222 miliona KM, koliko je inkasiralo 13 registriranih kladionica u FBiH, čak 195 miliona KM spa-da na RNG igre, koje uopće nisu oporezovane, već se na njih, prema postojećim zakonskim propisima, plaća mjesečni pau-šal po mjestu klađenja u iznosu od 300 KM.

Tako su kladionice na ovu vrstu igara na sreću inkasirale enormnih 195 miliona KM, a državi su po osnovu navede-nog paušala platili milion i po! Prema podacima iz Porezne uprave, u prva dva mjeseca ove godine isplate dobitaka većih od 100 KM koji se oporezuju iznosile su tek 18 miliona KM i samo na taj iznos plaćen je porez, dok su isplate za dobitke manje od 100 KM iznosile čak 172 miliona. A one se uopće ne oporezuju!

Zbog ove činjenice, Porezna uprava je Vladi FBiH uputila inicijativu za izmjene Zakona o igrama na sreću tako da se propiše obračun i uplata naknade jednako za sve igre odno-sno u procentu od svake pojedinačne uplate igrača.

Podrška penzionerimaPrema računici zasnovanoj na prihodima kladionica u

prva dva mjeseca ove godine na isplate dobitaka manjih od 100 KM koji se ne oporezuju, a riječ je o iznosu od 172 miliona KM, ukoliko bi se prihvatila ova inicijativa, država bi inkasi-rala 17,2 miliona KM.

Naime, prema projekciji za ovu godinu koja se temelji na prihodima u prva dva mjeseca, kladionice bi u ovoj godini mogle inkasirati oko 1,3 milijarde KM, a država bi, prema po-stojećim zakonskim propisima, od toga dobila tek oko 27 mi-liona KM. Ukoliko bi Vlada prihvatila inicijativu te izmijenila Zakon, prihodi od klađenja bi na godišnjem nivou iznosili

više od 100 miliona KM.Taj iznos bi se, također prema ovoj inicijativi, preusmje-

rio u Zavod PIO/MIO u vidu podrške likvidnosti Fonda radi neometane isplate penzija. Drugim riječima, na mjesečnom ni-vou prihodi bi u ovoj godini iznosili 11 miliona maraka umje-sto trenutna 2,3 miliona KM.

Inače, kako nam je potvrđeno, Vlada FBiH formirala je radnu grupu koja treba izanalizirati ovu inicijativu te predlo-žiti i eventualne zakonske izmjene.

13 kladionica sa 2.442 uplatna mjestaPrema stanju od 29. februara ove godine, 13 kladionica u

FBiH imalo je ukupno 2.442 registrirane poslovnice, odnosno uplatna mjesta. Najviše uplatnih mjesta je u Kantonu Sarajevo - njih 430. Slijedi TK sa 404 uplatna mjesta, SBK sa 375, HNK sa 359, ZDK sa 358, USK sa 231, ZHK sa 110, LK sa 88, PK sa 54 i BPK sa 33 poslovnice kladionica.

SMS i internet klađenje na granici između legalnosti i sive zone

U Poreznoj upravi su nam rekli da su izmjene Zakona od višestrukog značaja jer bi, osim povećanja javnih prihoda, došlo i do povećanja porezne baze, sprečavanja zloupotreba u isplatama, pravednijem oporezivanja igara na sreću.

- Potrebno je, međutim, ukazati i na SMS i internet klađe-nje koje je nedovoljno regulirano zakonskim propisima, a koje je u ekspanziji i na granici između legalnosti i sive zone. Pri-hvati li se inicijativa, i ovo bi bilo obuhvaćeno, međutim, upo-redo treba urediti ovu vrstu igara na sreću - kažu u Poreznoj upravi FBiH.


evropa

EUROPA16 APRIL 2016

balk

an Zapadni Balkan ne želi da bude cilj za izbjeglice

Zemlje na Balkanskoj ruti su do sada smo sprovodile izbjeglice ka konačnom odredištu - Njemačkoj, Šved-

skoj ili Austriji. Sada strahuju da bi i same mogle posati krajnji cilj za izbjeglice.

Kada šefovi država i vlada EU i Turske budu razgovarali o rješenjima za izbjegličku krizu, to će sa galerije pomno pra-titi i gosti sa Zapadnog Balkana: predstavnici Makedonije i Srbije. Jer, sve što se na konferenciji dogovori, pa čak i samo pomene, direktno će se odraziti na situaciju na Balkanskoj ruti.

U razgovoru za naš magazin o pooštravanju pogranične politike svoje zemlje, srpski komesar za izbjeglice Vladimir Cucić odbacio je odgovornost svoje zemlje: “Uvjeravam Vas da takve odluke potiču iz ciljnih zemalja - Njemačke, Austrije ili Švedske”. A makedonski premijer Đorđe Ivanov objašnja-va: “Kad god neka zemlja sjeverno od nas oteža prelazak svo-je granice, i mi to učinimo”.

Mig ZapadaOvakvo ponašanje balkanskih zemalja nije novo. Tako je

bilo još poslije samita EU-Balkan u oktobru 2015. u Briselu. Tada se razgovaralo o mjerama za sprečavanje haosa na Bal-

kanskoj ruti. Samo što su se učesnici konferencije vratili kući, stigla je elektronska pošta iz Slovenije preko Hrvatske do Sr-bije i Makedonije... Iako to u zvaničnim dokumentima nije utvrđeno, odlučeno je da se iz Grčke prema sjeveru propu-štaju još samo izbjeglice iz Sirije, Iraka i Avganistana, prenosi Ksenija Milenković, direktorka Kancelarije za evropske inte-gracije Srbije SEIO, i dodaje da je poruka ozbiljno shvaćena.

Kada su u Njemačkoj počele diskusije o tome treba li izbje-glicama iz Avganistana uopšte priznati status ratnih izbje-glica, zemlje na Balkanskoj ruti nisu dugo oklijevale: Avga-nistanci su preko noći proglašeni za ekonomske izbjeglice i spriječeni da dalje putuju. “Spremni smo da u tranzitu pomo-gnemo svim ljudima koje ciljne zemlje hoće da prime”, kaže srpski komesar za izbjeglice Cucić lakonski - i pere ruke u ne-vinosti: “Već odavno se govori da Avganistancima neće više biti dozvoljeno proputovanje; to nije bila naša odluka”.

Neuobičajena harmonijaRijetko kada su balkanske zemlje bile tako složne, i rijetko

kada su njihove političke elite i narod bili tako saglasni kao kada se radi o izbjeglicama. U Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, Hr-vatskoj i Sloveniji, poput mantre se ponavlja: to se ne odnosi na nas! Oni samo žele da dalje putuju, a mi pri tome samo


balkannudimo logističku pomoć. U neuobičajenoj harmoniji, Sko-plje, Beograd i Zagreb poručuju: “Mi sigurno nećemo postati hotspot”.

U ljeto 2015, dok je fenomen izbjegličkih talasa još bio nov a slike sa granica treperile na malim ekranima, i u zemljama Zapadnog Balkana se živo diskutovalo o geostrateškim uzro-cima zbjega, ili o “islamističkoj opasnosti”. No, brzo je svima postalo jasno da izbjeglice ne žele da ostanu ni u jednoj od tih zemalja. “Govorilo se: mi smo samo tranzitna zemlja; izbje-glice žele da idu dalje, za Njemačku, to ja za njih obećana ze-mlja i to se nas ne tiče” - tako Anđelko Milardović sa Instituta za migraciju u Zagrebu objašnjava raspoloženje u regionu. Brojke mu daju za pravo: prošle godine je Balkanskom rutom prošlo više od 800.000 izbjeglica, ali u Makedoniji je podnijeto samo 1.578 zahteva za azil, u Srbiji osam, a u Hrvatskoj, koja je zemlja EU - čitavih 211 zahtjeva.

Tako su mjesecima stotine hiljada ljudi samo sprovođene od jedne granice do druge - do “zemalja prijema”, kako na Balkanskoj ruti zovu Austriju, Njemačku ili Švedsku.

Sad vlada strahU međuvremenu se situacija promijenila: otkako je Au-

strija početkom februara najavila da će rješavati još samo 80 zahtjeva za azil dnevno i primati još samo 37.500 izbeglica godišnje, u tranzitnim zemljama je došlo do uzbune. Nijedna od njih ne želi da bude posljednja stanica za izbjeglice. Make-donija je gotovo potpuno zatvorila granicu sa Grčkom, dok se u Hrvatskoj ozbiljno razmišlja o obezbjeđivanju granice vojskom. Čak i u zemljama kroz koje se dosad nisu kretale rijeke izbjeglica, sada raste nervoza zbog mogućeg nastajanja alternativnih ruta. Tako albanska ministarka za integraciju

Klajda Đoša upozorava na “veliki broj” izbjeglica koje čekaju da budu puštene u Albaniju, a bugarski premijer Bojko Bori-sov je naredio da se održe zajedničke vježbe policije i vojske u pograničnim regionima prema Grčkoj i Makedoniji.

Sada vlade zemalja Balkanske rute napeto iščekuju rezul-tate samita EU-Turska. Sve oči su u uprte u Njemačku. “Nje-mačka je najuticajnija zemlja EU i cilj za većinu izbjeglica. Umjesto da izračunava kvote i pokušava da blokira izbjeglič-ke rute, Njemačka sada ima šansu da nađe temeljno i sveobu-hvatno rješenje krize”, kaže mladi beogradski sociolog Dario Hajrić. A ako to ne uspije, hermetičko zatvaranje Evrope će se nastaviti, dodaje on: “Ako se Evropa odluči da slijedi Mađar-sku i dalje gradi zidove, ostaće u ružnom društvu: sama sa sopstvenom ksenofobijom.”

EUROPA18 APRIL 2016

bosn

a i h

erce

govi

na

Vojnici prilikom odlaska u mirovnu misiju moraju biti psihološki potpuno zdravi, spremni i sposobni

za nju. Dugo privikavanje i aklimatizacija prilikom povrat-ka kući su, također, jako bitni jer zbog trauma koje dožive i svega što vide na terenu njima je potrebna psiho-socijalna podrška. Zato je od izuzetne važnosti što je u Ministarstvu odbrane BiH angažovano šest psihologa, zahvaljujući pro-jektu Izgradnja institucija BiH na polju očuvanja mentalnog zdravlja pripadnika Oružanih snaga BiH - Preventiva, koji su na usluzi vojnicima i njihovim porodicama, kaže Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva.

Projekat od oktobra 2013. provodi Međunarodna orga-nizacija za migracije (IOM) kao izvršna agencija, zemlje Nor-dijsko-baltičke inicijative, predvođene Danskom, a u suradnji sa Ministarstvom odbrane BiH, federalnim Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Repu-blike Srpske i Odjelom za zdravstvo i ostale usluge distritka Brčko.

Uvezivanja sistemaČerkez naglašava da je ponosan što je federalno Mini-

starstvo zdravstva, zajedno sa IOM-om i Ministarstvom od-brane BiH, bilo jedan od pokretača ovog programa u našoj zemlji. Briga o zdravlju odnosi se i na civile i vojnike. Tako se uvidjelo da sve više pripadnika OSBiH odlazi u misije, a kompleksnost posla u OS-u traži i medicinsku brigu.

- Osnovni cilj je bio da unutar OS-a dobijemo psihologe koji će biti na usluzi tim vojnicima, ali i njihovim obiteljima. Dok je jedna osoba daleko od kuće, a često je to glava porodi-ce, uvijek se postavlja pitanje psiho-socijalne podrške takvoj obitelji, kazao je Čerkez.

Cilj je, također, uvezivanje vojnog i civilnog sektora zdravstva, kako bi psiholozi u radu dobili podršku kroz cen-tre za mentalno zdravlje, kojih je u Bosni i Hercegovini 67 (u Federaciji BiH 40, a u RS-u 27). Od trenutka kada pripadnik OSBiH ide u misiju, on ima podršku vojnih psihologa, a nje-gova obitelj se može svakog trenutka obratiti centrima za mentalno zdravlje. Uspostavljena je dobra suradnja centara za mentalno zdravlje i Oružanih snaga. Ukoliko psiholozi pak trebaju dodatnu podršku, mogu se osloniti na civilne strukture.

Pomoćnik ministra federalnog ministra zdravstva sma-tra da je ostvaren veliki dobitak, jer su ranije, dok nisu obučili i uključili sve domaće psihologe, često u misijama psiho-soci-jalnu podršku našim vojnicima pružali ljudi iz drugih zema-lja. Oni u mnogim slučajevima kulturološki nisu bili vezani za BiH, pa je teško dolazilo do razumijevanja.

Od samog početka programa federalno Ministarstvo zdravstva je učestvovalo u edukaciji o tome kako djelovati u tretiranju trauma i u pojedinim situacijama, ali i na uveziva-nju sistema civilnog sektora zdravstva sa vojnim.

- U civilnom sistemu mi smo lideri u cijeloj regiji jugoi-stočne Evrope, pa i šire, možemo tu uključiti i Sloveniju i Ma-đarsku i druge zemlje. To je prepoznala Svjetska zdravstvena organizacija u oblasti mentalnog zdravlja, organizaciji službe

i pružanja zdravstvenih usluga. Naravno, moramo na ovo gledati i u širem kontekstu, a ne samo u osnaživanju prilikom mirovnih misija. Vojnici imaju određeno trajanje vojnog roka. Zato je važna psihološka priprema za otpust iz vojske i po-vratak u civilni sektor, ali i nastavak brige o njihovom men-talnom zdravlju kroz centre, rekao je Čerkez.

Pod stresomVojnici su pod visokim stresom, a često su potrebne psi-

hološke pripreme za pojedine akcije. Zbog toga je, kaže Čer-kez, važno što je vojni sektor prihvatio da zaposli psihologe koji kontinuirano nadziru pripadnike OSBiH, ali i što je us-postavljen civilni kontakt. Na ovaj način skida se i tabu sa mentalnog zdravlja.

- Mentalno zdravlje znači dobru prevenciju i dobar kapa-citet svakoga da odgovori na svakodnevne situacije. Da biste imali individualne razvijene kapacitete, trebate uvijek imati podršku stručnog osoblja koje zna da podigne te kapacitete na određeni nivo. Imali smo neželjenih situacija u prošlosti. Zato je jako bitno profiliranje svake osobe koja ide u mirovnu misiju. Moramo znati kakav je kapacitet te osobe da odgovori na sve izazove koji će joj se desiti u misiji. Zato je tu psiholog i radi se testiranje, kazao je Čerkez.

Međutim, upozorava i da je mentalno zdravlje cjeloku-pne populacije ugroženo i u velikoj mjeri zavisi od socio-eko-nomske situacije i okruženja.

- Mi smo država koja je imala ratnu prošlost, iako je to bilo prije 20 godina. Imamo puno ljudi koji imaju probleme sa mentalnim zdravljem. Veliki broj njih nije tretiran, jer neće da prihvate da imaju probleme sa mentalnim zdravljem i ne javljaju se u zdravstvene ustanove. Danas su ti ljudi če-sto roditelji, profesori, vaspitači. Živimo u prilično trauma-tiziranom okruženju. Svi mi imamo potrebu za psihološkom podrškom. Sam način života i tempo koji je novi i zahtijeva punu angažiranost je sigurno stresniji nego ranije. Sve to do-prinosi da imamo velike potrebe za podrškom u ovoj oblasti i kontinuiranim unapređenjem mentalnog zdravlja. Mi nismo imali, kao susjedne zemlje, toliko spaljivanja boraca i samou-bistava zato što smo na vrijeme uspostavili decentralizirani sistem centara za mentalno zdravlje gdje imamo u svakom centru psihijatra, psihologa, socijalnog radnika i medicinske sestre, koji je u svakoj zajednici preventivno djelovao. Bili su pri ruci građanima, rekao je Čerkez.

On ističe i fenomenalnu suradnju zdravstvenih instituci-ja i ustanova u cijeloj Bosni i Hercegovini. Sistem zdravstva i zdravstvene zaštite su harmonizirani i imaju slične odgovore na probleme, a najveći je nedostatak finansijskih sredstava. Razmjenjuju se informacije, pripremaju programi.

Savjetnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milojko Grujičić potvrđuje da je saradnja izvrsna, a ona se u ovom projektu odvija kroz organizovanje edukativ-nih radionica za pripadnike OSBiH. Zdravstveni profesional-ci iz zdravstvenih ustanova, kaže on, na osnovu potpisanog memoranduma, stoje na raspolaganju za svaku stručnu ko-munikaciju i druge oblike saradnje za koje se ukaže potreba.

Briga o mentalnom zdravlju sve bolja u Bosni i Hercegovini: Podrška vojnicima, ali i porodicama


balkan

EUROPA20 APRIL 2016

bosn

a i h

erce

govi

naMinistarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS-a je vrlo ak-

tivno radilo i podržavalo projekat od rane faze i to u procesu prepoznavanja potrebe za unapređenje brige o zaštiti mental-nog zdravlja pripadnika OSBiH, posebno onih koji učestvuju u raznim misijama.

- Predstavnici Ministarstva su istraživali i upoznavali se sa modelima zaštite mentalnog zdravlja kod vojnika - pripad-nika mirovnih misija u skandinavskim zemljama. Na osnovu tih saznanja, opredijelili su se za model u kome bi se usposta-vila saradnja između OSBiH i civilnog sistema zaštite mental-nog zdravlja, koji je već izgrađen u RS-u i FBiH. Ministarstvo je organizovalo i pripremilo prvu radionicu posvećenu mode-lu saradnje između ministarstva zdravlja RS-a, FBiH i OSBiH, koja bi u razvojnom periodu bila podržana od donatora iz skandinavskih zemalja. Radionica je pred donatorima, pred-stavnicima OSBiH i IOM-a održana u Tesliću. Kada je proje-kat prihvaćen i počela njegova implementacija, Ministarstvo je učestvovalo u radu njegove upravljačke strukture, izradi i potpisivanju memoranduma, kreiranju i provođenju edukaci-je pripadnika OSBiH o značaju i načinima unapređenja njiho-vog mentalnog zdravlja, rekao je Grujičić.

Poput hraneSistem zaštite mentalnog zdravlja u RS-u uspješno se ra-

zvija u posljednjih 15-ak godina. Urađeni su značajni iskoraci u procesu deinstitucionalizacije zaštite mentalnog zdravlja i izvršena je preorijentacija ka zaštiti mentalnog zdravlja u za-jednici kroz uspostavu i razvoj 27 centara za zaštitu mental-nog zdravlja. U centrima rade multidisciplinarni timovi ospo-sobljeni da pruže kvalitetnu i sigurnu zdravstvenu uslugu iz oblasti mentalnog zdravlja. Grujičić kaže da OSBiH sada treba da se organizuju i uspostave svoje procedure, kako bi mogle koristiti postojeće resurse u sistemu zaštite mentalnog zdrav-lja u RS-u.

Od zemalja poput Danske i Norveške mi u BiH, ističe on, možemo naučiti da potreba za uslugama iz mentalnog zdrav-lja kod pripadnika OS-a postoji i da joj treba posvetiti značaj-nu pažnju, kao i drugim sadržajima kojim se posvećuje (ishra-na, odijevanje, fizička priprema, organizacija i sl).

- Njihovo iskustvo o značaju kontinuiranog rada, edu-kacije kako profesionalaca, tako i vojnika, može biti pokretač naših aktivnosti na tom polju, kazao je Grujičić.

Uključivanje članova porodica je od velikog značaja za oporavak i resocijalizaciju vojnika poslije mirovnih misija. A važno je naučiti i da je za brigu o mentalnom zdravlju vojnika, kaže Grujičić, potrebno obezbijediti u budžetu Ministarstva odbrane BiH stalna finansijska sredstva.

Ni Danska ni Norveška nemaju čarobno rješenje kojim će se otkloniti svi problemi koji se pojavljuju u ovoj vrlo specifič-noj situaciji, ali imamo dobra iskustva, koja uvijek pokušava-mo unaprijediti da bismo pomogli veteranima koji se vraćaju iz operacija, ističe potpukovnik Kristian Malver, šef danskog veteranskog centra.

Decentralizirana zaštita- Naravno, mi pri tome uzimamo u obzir da su i Danska

i Norveška različite zemlje, a posebno se one razlikuju od Bo-sne i Hercegovine. Mi s puno poštovanja pristupamo činjenici da se socijalne i zdravstvene strukture u BiH razlikuju od onih koji mi poznajemo iz historijskih i drugih razloga. Pokušava-mo aktivirati svoja iskustva ovdje na najbolji mogući način, ali isto tako ostati u potpunosti otvoreni, radoznali i zaintere-sirani za ono što možemo ovdje naučiti i zajedno unaprijediti sve što se nudi, kaže Malver, napominjući da riječ o projektu suradnje kraljevina Norveške, Danske i Švedske s OSBiH, koji

su finansijski podržale Norveška i Danska, a provodi IOM.Radi se na tome da se izađe u susret vojniku koji se vraća

i treba da se reintegrira u društvo. Koliko je njemu potrebna podrška, toliko ona treba i njegovoj porodici, naročito ako se radi o vojniku koji je tokom međunarodne mirovne operacije bio traumatiziran i sada se pokušava reintegrirati u društvo.

- Mi, zapravo, nudimo svoja iskustva u reintegraciji voj-nog osoblja i vojnika iz operacija i psihološkom i svakom drugom. Ako je porodica u takvim situacijama u potpunosti funkcionalna, onda će i tom vojniku biti lakše da se vrati u društvo kazao je Malver.

U Danskoj je zdravstvena zaštita decentralizirana, što omogućava da se vojniku, veteranu, izlazi u susret tamo gdje se oni nalaze. Ta vrlo bitna stvar je zajednička sa Bosnom i Hercegovinom.

Malver navodi da je održan veliki broj radionica u različi-tim dijelovima BiH. Također, bilo je i nekoliko vrlo plodono-snih studijskih posjeta, a predstavnici naših vlasti i stručnjaci bili su u Danskoj i Norveškoj. Do kraja novembra ove godine biće održano još nekoliko radionica.

- Svima nam je zajedničko, a to je izazov s kojim se stalno susreću i Danska i Norveška, da s jedne strane imate ogromnu želju da se pomogne i veteranima i njihovim porodicama, te vrlo emotivnu reakciju na potrebe koje je lako uočiti, a s druge strane vrlo ograničene resurse. Uvijek moramo pažljivo plani-rati i procjenjivati i određivati prioritete, rekao je Malver.

Nova znanjaDa bi što većem broju korisnika bila pružena što bolja

usluga, objašnjava danski potpukovnik, potreban je stalni dijalog i kompetentna suradnja svih aktera – i vlasti i raznih struka koje su pružaoci usluga sa veteranima i njihovim po-rodicama.

- Moj dojam je da postoji vrlo visok standard kvaliteta usluga koje se pružaju u BiH i da ljudi koji učestvuju u pro-gramu imaju od njega značajnu korist. Radi se o stručnjacima koji su željni sticanja novih znanja, kazao je Malver.

Primjena NATO standardaČerkez naglašava da je ovo je program razmjene iskusta-

va BiH i skandinavskih zemalja u kojem jedni od drugih mo-žemo mnogo naučiti.

- Od nas oni mogu naučiti šta znači nositi se sa traumama modernog rata, a mi od njih možemo mnogo naučiti o radu s veteranima i kako se veteranska iskustva koriste. Možemo na-učiti, također, kako se radi kvalitetna selekcija i odabir osoba koje idu u misije. Mi u suštini govorimo o tome kako se pribli-žiti NATO-u, jer ovo su visoki standardi koje i NATO zemlje imaju. Bitno je da naš sistem već sada u potpunosti pripremi-mo da bude kompatibilan sa sistemom NATO-a. Mi od njih možemo naučiti kako se u savremenoj organizaciji kao što je NATO pristupa zaštiti mentalnog zdravlja, kazao je Čerkez.


bosna i hercegovina

EUROPA22 APRIL 2016

amer

ika

Propusti u Belgiji i drugim evropskim zemljama nisu ništa novo

Brzo pregrupiranje i akcije belgijskih sigurnosnih agencija nakon terorističkih napada u Briselu stav-

ljaju cjelokupan sistem za borbu protiv terorizma u toj ze-mlji pod jaku lupu, dok kritike stižu iz cijelog svijeta.

Pritisak na Belgiju je dodatno porastao kada je ministar unutrašnjih poslova te zemlje ponudio svoju ostavku.

Ako sve elemente složite onda zaista možete postaviti važna pitanja u nekoliko područja, pitanja vezana za mini-starstvo pravde, za razvoj događaja, kao i za policiju, rekao je Jan Jambon, belgijski ministar unutrašnjih poslova.

Kritike stižu iz raznih dijelova. Predsjednik Turske kaže da je jedan od napadača samoubica morao biti na belgij-skom radaru.

Informirali smo belgijsku ambasadu putem diplomatske note o deportaciji 14 jula 2015. Belgijske vlasti su pustile do-tičnog napadača, rekao je Recep Tayyip Erdogan.

Kritike su uputili i neki američki zvaničnici. Ono što ih osobito zabrinjava je činjenica da propusti u Belgiji i drugim evropskim zemljama nisu novi.

Mnogi od njih potiču još od terorističkih napada u Ma-dridu i Londonu 2004 I 2005.

Moramo ubrzati neke od prijedloga koje smo iznije-

li kako bi izdvojili novac kako bi osigurali da teroristi ne mogu koristiti kreditne kartice ili unaprijed uplaćene karti-ce, kako bi mogli upratiti gdje se nalazi oružje, kaže Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Evropske komisije.

Postoji nada da će novi Evropski centar za borbu protiv terorizma pomoći, ali mnogi trenutni i bivši zvaničnici za borbu protiv terorizma kažu da je ovaj poziv na buđenje tre-bao doći mnogo ranije.

Mnogi od naših evropskih prijatelja nisu na nivou na kojem smo mi kada je u pitanju dijeljenje informacija, kaže Michael Hayden, bivši direktor CIAe.

Također postoje zabrinutosti vezane za osnaživanje evropskih sigurnosnih agencija kako bi se osiguralo da one imaju pravne i tehnološke sposobnosti kako bi pravovreme-no dobile ključne obavještajne informacije.

Predviđam da će to dovesti do velikog stresa unutar Evrope u trenucima dok različite zemlje počinju shvatati da možda moraju izmijeniti neophodan balans između privat-nosti svojih građana i prava na život, kaže Michael Hayden.

Kako je to rekao jedan od američkih zvaničnika, takozva-na Islamska država pali šibicu i primorava sigurnosne agen-cije da vode utrku sa plamenom.


amerika

EUROPA24 APRIL 2016

inte

rvju

Emir Hadžihafizbegović (55) jedan je od najboljih i naj-traženijih glumaca u regionu. Njegov život dobrim

dijelom se odvija na točkovima, a vrijeme kada je u Saraje-vu uglavnom provodi u Kamernom teatru 55, na čijem je čelu pola godine. Intervju s ovim velikim umjetnikom tako smo i radili između njegovih putovanja.

Hadžihafizbegović je poznat kao čovjek koji ima stav i iz-govara ga bez kalkulacija. Tako je bilo i u veoma otvorenom intervjuu za naš magazin, u kojem je govorio o brojnim aktu-elnim temama. Krenuli smo od Emirovog nedavnog gostova-nja u Beogradu s kultnom predstavom „Žaba“.

Mentalna situacijaKako Vi danas doživljavate Beograd?

- Ma, Beograd je duga priča. Grad mikser, kao što je i na-ziv mjesta gdje smo igrali predstavu „Žaba“ - „Mikser Hou-se“. Konglomerat tranzicijskog ambijenta sa svim njegovim atributima. Kao i svi gradovi širom Evrope i bivše Jugosla-vije, doživio je demografski zemljotres. Sva Srbija sjatila se u Beograd. Mi smo nekada s „Audicijom“ u Beogradu, prije 30 godina, prodali 120.000 karata. Bilo je to u vrijeme one neo-bjašnjive pozitivne aure, osamdesetih godina. I, kada sam u Beogradu, ja tragam za tim Beogradom osamdesetih. Takvih fleka po Beogradu, u vidu nekog restorana, zanatske radnje, teatra, koncerta, promocije knjige, novine, dobrih ljudi, može

se pronaći i danas.

Većina Beograđana su mali, obični dobri ljudi, kao ovdje u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci. Kuknjava o lošem životu, u taksiju, samoposluzi, trolejbusu, na pijaci. Moja struka, dakle pozorišta, rade punom parom, ali i tu se osjete određena apa-tija i letargija. Ljudi su zbunjeni, egzistencijalna panika domi-nantna je tema u svakodnevnoj komunikaciji. Ma, šta da vam kažem? Preslikana mentalna situacija svih država i gradova nastalih disolucijom Jugoslavije. Koja od država živi bolje na-kon devedesetih, kapa dolje.

Upravo tokom boravka u Beogradu poslali ste poruku Emiru Kusturici da se vrati u rodni grad. Očekujete li da će Vas on poslušati ili barem odgovoriti na ovaj poziv?

- Ha, ha, ha... Vidim da je ta rečenica, izvučena iz mog du-gog odgovora na pitanje šta danas mislim o Kusturici, novi-nara Branka Rosića, a data za list „Nedeljnik“, izazvala buru reakcija. Mi smo licemjerno portal-društvo. Kažem portal, jer uglavnom se nekoliko pojedinaca u negativnom kontekstu na ovu izjavu oglasilo na portalima. Dakle, ovako: Kusturica je tragična ličnost. Pozicija apatrida prati ga punih 26 godina, htio on to ili ne htio priznati. Dalje, više je uvreda i poganluka iznio o meni lično u posljednjih 20 godina nego o bilo kojem drugom čovjeku u BiH. Išao je tako daleko da je izjavio i to da je jadna majka koja je mene rodila. Častio me terminima

Emir Hadžihafizbegović:

Bošnjaci su čudan narod, pobjeđuju kada se njihovi neprijatelji najmanje nadaju


intervju

kreten, idiot... On se uglavnom obračunavao s pojedincima u Sarajevu i u BiH, među kojima sam na vrhu ljestvice bio ja. U odgovoru na Kusturicu rekao sam Rosiću da su sve njego-ve Mokre Gore i Kustendorfi, svi njegovi koncerti i dobivena ruska odlikovanja zapravo Potemkimova sela koja je gradio pateći za Sarajevom. Kada sam rekao u intervjuu: „Pripremi, Emire, pet pametnih rečenica, skini mrenu gađenja s rodnog grada i vrati se, jer gdje god umreš, umrijet ćeš i pod zemlju otići kao endemski Sarajlija“, mislio sam na još nešto.

Pojedini portal-licemjeri komentiraju moj odgovor u nega-tivnom kontekstu, ne komentiraju, naprimjer, Milenka Stani-ća, gospodara života i smrti u okupiranoj Vlasenici, predsjed-nika kriznog štaba i ratnog načelnika Vlasenice 1992.-1995. U toj nesretnoj Vlasenici, u logoru Sušica, uz skoro 2.000 nevino ubijenih muslimana, mučki je likvidiran veliki košarkaški ta-lent i jedan od najboljih evropskih igrača te generacije, Edin Salaharević. E, taj izvjesni gospodin, čije je ime i prezime jako dobro poznato javnosti, a koji je došao u Sarajevo kao kan-didat za zamjenika guvernera Centralne banke BiH, mnogo je relevantniji lik kojim se trebaju baviti portal-licemjeri. Eto vam mesa, da ne znate šta ćete od pisanije. Kakvi se sve „za-tamnjeni likovi“ šetaju Sarajevom, kakva se sve bratija uhlje-bila po državnim institucijama, a devedesetih je ordinirala po BiH u čizmama fašizma, Kusturica je tek blagi eufemizam u odnosu na desetine i stotine krvoloka koji šetaju Sarajevom.

Lijepa stvarMožete li prokomentirati slučaj Fahrudina Radončića,

koji stručna javnost ocjenjuje kao politički motiviran?

- Ja gospodina Radončića poznajem skoro već 20 godina i on je zanimljiva i neobična ličnost. Fajter, beskompromisan, vrijedan, često neugodan, ekspresivan, što bi stari ljudi rekli „ne drži ga mjesto“ od te silne energije i radoholičnosti. Nije mi bilo svejedno kada su ga pritvorili prvi put, pa opet nedav-no. Evo, čujem i da je u bolnici. Vidite nešto, ja sam legalista i poštujem institucije BiH. Ali, bh. pravosuđe, kao i bh. izvršna i zakonodavna vlast, nisu u posljednjih 20 godina bili do kraja vjerodostojni u svom načinu rada. Idemo redom. Koliko se u ovom trenutku okrivljenih brani sa slobode?! Koliko li je onih koji bi trebali biti u pritvoru, a na slobodi su?! I treće, koliko je onih koji su okrivljeni, izrečena im je presuda, a na slobodi su i čekaju izvršenje kazne?! Kada se sve ovo sabere, dolazimo do groteske, a ta je: zašto se gospodinu Radončiću ne dozvoli odbrana sa slobode? Priča o njegovom naknadnom pritvara-nju liči mi na priču o dobrom matematičaru u razredu, ko-jem profesor uvijek može naći zadatak koji ovaj ne zna riješiti. Onda mu profesor „zavali“ keca, onako s merakom.

Povijesne odlukeU novembru prošle godine u intervjuu za ‘’Dnevni avaz’’

izjavili ste: „Sretan sam i zbog koalicije SDA i SBB.“ Sma-trate li da zbog slučaja „Radončić“ može biti ugrožena ova koalicija te može li imati implikacije na teško stečeno boš-njačko jedinstvo?

- Izjavio sam tada, a ponovit ću i sada. Meni je stoljetni slo-gan izvezen i na državnoj zastavi Srbije, što znači „Samo slo-ga Srbina spašava“, potpuno legitimna metafora koja govori o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti jednog balkanskog naroda.

EUROPA26 APRIL 2016

inte

rvju Meni je riječ domoljublje, inače najspominjaniji termin u drža-

vi Hrvatskoj, također potpuno lijepa stvar. Hrvatski sabor u Mostaru okupi i poziciju i opoziciju i donosi povijesne odluke o sudbini hrvatskog naroda u BiH. I to je lijepa i legitimna stvar. Čemu onda zabrinutost, histerija, loše mišljenje, nera-zumijevanje, sarkazam i ironija u političkim porukama kada istu vrstu kohezije naprave Bošnjaci?

Jesmo li mi to neki vanzemaljci, neka bića s druge plane-te, rastu li nam to tri glave ili imamo jedno oko na glavi? Ne kontam.

Što se mene tiče, ja godinama zagovaram ideju bosanske nacije, a istu je zagovarao i rahmetli predsjednik Alija Izetbe-gović, na jednom od stranačkih kongresa. Dao Bog da se ona nekada otjelotvori pa da, prije nego što se dijelimo na Bošnja-ke, Srbe i Hrvate, izrazimo ponos što smo Bosanci. Ali, šta je, tu je.

Koalicija SDA – SBB posljedica je pragmatičnog dogo-vora i zabrinutosti nad sudbinom bošnjačkog naroda. Neće, vjerujte mi, nikoga zaboljeti glava od jedinstvene političke i državotvorne poruke bošnjačkog naroda. Vrijeme koje je pred nama, dat će odgovor kome je ta koalicija zasmetala. Svakako da držanje gospodina Radončića u pritvoru stvara poteškoće i konfuziju u radu koalicionih partnera, ali Bošnjaci su čudan narod. Pobjeđuju kada se njihovi neprijatelji najmanje nadaju.

Kultura je kada ima toalet-papira u javnom WC-u i kada policajci imaju lijepe cipele

Kao bivši ministar kulture KS, imate li razumijevanja za one koji danas obavljaju te funkcije, kada Vam kažu da ne-maju novaca za kulturu?

- Kultura je vrlo širok pojam. Nedostatak novca da siro-mašna djeca imaju pristojan obrok u obdaništu ili školi ta-kođer je nedostatak novca za kulturu. Nedostatak novca da nam policija ima pristojne uniforme i lijepe cipele također je nedostatak novca za kulturu. Nedostatak novca za kulturu je kada na autobuskim stanicama nemate toalet-papira u WC-u. Kod nas je kultura svedena na film, pozorište, operu, balet, izdavaštvo, izložbe i pomalo džeza i sevdaha. Svaki papir po-dignut s ulice i ubačen u kontejner također je kultura. Uredan haustor i poštovanje saobraćajnih pravila također je kultura. Spalio sam iluziju da će u vremenu pred nama politika na-praviti ambijent pristojnog življenja. Da bismo ostali kultur-ni i mentalno čisti, moramo raditi na deprimitivizaciji našeg društva. Od haustora do državnog parlamenta. Primitivizam u svakom segmentu društva je alarm. Cijeli problem novca u kulturi povezan je, između ostalog, sa strahom vlasti da će oslobađajući novac za kulturu, dobiti partnera s kojim će se unutar države morati takmičiti. I, eto, onda pitanja ko je bitni-ji. Kultura ili vlast?

Oni koji odlučuju o količini novca unutar pobrojanih kulturnih segmenata, od filma do izložbi, nisu konzumenti te ponude i tu nastaje problem. Tu nastaje provalija. Kako osvi-jestiti nekoga ko nema potrebu za „kulturnim obrokom“ da spravljanje tog obroka finansira?

Osjećam se duboko umornimPola godine ste na čelu Kamernog teatra 55. Jeste li za-

dovoljni onime što ste do sada uradili?- Jesam, ali već se osjećam duboko umornim. To vam je

ona priča o „zamoru materijala“. Kada se most sruši, a na nje-


intervju

mu nema ni kola ni ljudi. Teškom mukom, zajedno s cijelim kolektivom mijenjamo već pet mjeseci vizuelni i repertoarski identitet Kamernog teatra. Sa 14 do 16 programa mjesečno, u martu smo se popeli na nevjerovatnih 25. Ali, Kamernom nedostaje još stručnih ljudi. Polomismo se ovo što nas ima. Teško je ostvariti viziju s, recimo, jednim čovjekom u marke-tingu, s nedostatkom dekoratera, s nekoliko glumaca koji neće da rade, a zakon ih štiti...

Dakle, sve što radimo u Kamernom, namjerno kažem radi-mo, jer sve su ovo petomjesečne kolektivne pobjede, sa mnom kao upravnikom na čelu, bez uposlenika, ne bi bilo ništa. Mi-slim tu na glumce, administraciju, tehniku, portire i čistačice. Svaki šraf u kolektivu je bitan. Kada portira i čistačicu poštu-ješ kao i prvaka drame, onda ti to ljudi vraćaju i spremni su, kako se ono kaže, „poginuti za tebe“. Taj porodični duh, koji pokušavam stvoriti u Kamernom teatru, preduslov je da bu-demo najbolji teatar u regiji. A to nam je dugoročni cilj. Bože zdravlja i radne energije, pa da ga ostvarimo. Svi smo sretni da od prije deset dana imamo hit predstavu Srđana Vuletića, po tekstu Adnana Lugonića, „Kad bi naglas govorili“. Posje-ćenost ove predstave zorno govori o tome da smo uradili pra-vu stvar.

Nije Danis rođen u Kambodži, naravno da je njegova nagrada uspjeh i BiH

Danis Tanović nedavno je donio u BiH „Srebrenog med-vjeda“. Od tada traje polemika je li to njegov uspjeh ili uspjeh Bosne i Hercegovine. Šta Vi kažete? Kako ste se Vi osjećali kada ste dobivali prestižne filmske nagrade?

- Pa, nije Danis rođen u Kambodži. Naravno da je njegova nagrada uspjeh i Bosne i Hercegovine. Kada te prozovu da primiš nagradu, ne zna onaj u Berlinu, Kanu, Veneciji da te domicilna vlast omalovažava i ne da ti da radiš i snimaš fil-move. Da si u toj esnafskoj sferi unutar svoje države dobrano marginaliziran. Ali, svako od nas ko je dobivao nagrade, za svoj rad na filmu, bez obzira na sramni društveni i kulturni kontekst, osjeća ponos da ta nagrada, osim na njegovu kućnu policu, odlazi i u neku historiju evropske i, naravno, bh. kine-matografije.

Drago mi je što sam skinuo stigmuEmir Hadžihafizbegović je u Općinskom kaznenom sudu

u Sisku priznao krivicu za saobraćajnu nesreću u kojoj je smrtno stradala Ankica Kuduz (63). Sud mu je izrekao kaznu od godinu dana zatvora, uvjetno na četiri godine. Nesreća se dogodila na autoputu A3 kod mjesta Bročice 12. oktobra 2014.

- Sretan sam što je proces završen, a, naravno, nesretan što se sve to završilo smrtnim ishodom. Sudski postupak bio je vrlo korektan. Drago mi je što je sud uvažio sve olakotne okolnosti. Dakle, da je signalizacija pometena, što je pročita-no na sudu, da je čovjek pobjegao s mjesta pometene signa-lizacije, da se u preticajnoj traci u mraku mijenjala guma bez ikakvog upozorenja. I, naravno, ono što je meni najdraže jeste da sam na neki način destigmatiziran, sjajnim odnosom sa kćerkom gospođe Kuduz, koja je stradala, i da je taj odnos za posljedicu imao nagodbu koju smo mi napravili još prije de-vet mjeseci. Ovo je samo potvrđivanje nagodbe iz juna 2015., kada smo Lana Kuduz i ja napravili ovu vrstu nagodbe za-jedno s Državnim tužilaštvom – izjavio je Hadžihafizbegović.

EUROPA28 APRIL 2016

dru

štvo

Praznik u zatvoru

Bilo je to praznično jutro u Sarajevu i Jugi, ali Cen-tralni, naravno, ne poznaje praznika, ni sveca ni

petka.Znali smo mi kao djeca za Goli otok. Ali ne previše. Tek

toliko da postoji kao strašna kaznionica u koju šalju najgore i drugo, čuli smo da tamo po cijele dane zatvorenici tucaju kamenje. Kad bi neko nekog htio upozoriti ili prestrašiti, govorio(la) bi: “Završit ćeš ti na Golom. Pa ćeš tamo kamenje tucati…”

Jedan jedini za kojeg smo znali da je bio na Golom bio je Alija s Mahmutovca kojem smo dali nadimak Tajni agent Flint. A taj smo mu nadimak prilijepili jer je vazda nešto is-pitivao i stalno nam, kao da je on milicioner Jažić, branio da igramo karti na ulici.

SudacInače, nije puno pričao, nosio je uvijek odijelo koje mu na

zdepastom, nezgrapnom tijelu i nije nešto stajalo, a redovno je, kad je pomislio da ga niko ne gleda, vadio iz džepa ogle-

dalce i češalj, malo se ogledao pa potom krenuo da raspoređuje ono malo dlaka što mu je ostalo na glavi. Kasnije ću ja saznati o Golom otoku dosta i postaće mi jasno zašto i Alija nije ništa pričao o svojim patnjama i podvizima u tom strašnom zatvoru u kojem su se osuđenici na izlasku zaklinjali na šutnju.

O ostalim zatvorima saznali smo podosta zahvaljujući šaroli-kom društvu mojih bližih i daljih komšija koji su svoje lopovske, nasilničke, prevarantske i razne druge grijehe podvedene pod paragrafe krivičnog zakona ispaštali u Gradiški, Zenici, Foči a bogami i u Centralnom zatvoru u srcu Sarajeva. Taj Centralni tema je ove priče.

Kad sam ja u praznično novembarsko jutro 1976. doveden u taj zatvor, možda je bila, a možda i nije na snazi praksa prema kojoj su čuvari nepoćudne i buntovnike uveče izvlačili iz ćelija pa ih na hodniku prebijali. To sam čuo od mnogih a svi su pomi-njali jedno ime, strah i trepet Centralnog, bio je to neki Prljača. Kad se Malac, gora od čovjeka, razbolio i počeo da topi pričao mi je kako su ga i u Centralnom lukavo prebijali, tako da se ništa


društvo

izvana ne vidi a bubrezi da stradaju.- Vidiš, od tada su meni bubrezi počeli truhnut, tvrdio je

Malac.E, a sad kako je došlo do mog privođenja i zatvaranja?

Trebao sam platiti prekršajnu kaznu zbog jedne tuče, koja je u fer-pleju započela u “Vatrogasnoj” a tako i završila nešto kasnije pod bistričkim mostom. U “Vatrogasnoj” nas polici-ja zapisala, a sud osudio. Jednom sam već išao kod prekršaj-nog i rekao da neću platiti kaznu. Prošlo neko vrijeme, kad u to praznično jutro, bilo je rano, možda šest, dođoše dvojica milicionera. Brzo buđenje, brzo spremanje i pravac opet kod onog prekršajnog sudije. Sačekamo da on dođe. Ljut sam ja što su me probudili i strah mi u kuću unijeli, a valjda je i on bio ljut što ga je zapao radni dan u praznik. Ni dobro jutro, ni on meni ni ja njemu. Ona dvojica što su me dovela, s njim malo popričaju, on me pozove: “Hoćete li platiti kaznu?” “Je-sam li već jednom rekao da neću?”, odgovorim ljutito. “Onda ga vodite odmah u zatvor”, pokaza prstom smjer ka vratima i ona dvojica sa mnom u Centralni.

Nedostaju mi sad detalji, opis unutrašnjosti Centralnog poklopio bi se sa klasičnim slikama zatvora iz filmova, kako je proteklo sa prijemom i birokratskim dijelom koji je pretho-dio smještanju u ćeliju, ne sjećam se, a i nije osobito zanimlji-vo. Jedino potkrepljuje vjerodostojnost priče. Što se pak tiče zatvorenikovog psihofizičkog stanja o tome pouzdano znam slijedeće: još sam bio ljut zbog činjenice da ću sljedećih pet dana provesti u zgradi iza rešetki, propao mi praznični plan da putujem ocu u Maribor, zatim, već se i glad počela javljati (a neću ništa staviti u usta do ručka, kojeg valja čekati) cigare-ta sam imao samo jednu kutiju, neće mi pokriti ni dan… No, s druge strane, obuzimala me neka čudna radost, da ne kažem ponos: evo me na još jednom neobičnom mjestu gdje mi se pruža prilika da upoznajem posebnu sortu ljudi.

Nekako tako sam sebi na početku novinarske karijere i zacrtavao plan: upoznati čovjeka u što više situacija, biti uz bogate i siromašne, marginalce i zvijezde, moćne i nemoć-ne, u dobru i u zlu… Već sam imao svoju prvu novinarsku iskaznicu kao honorarac u Oslobođenju, a imati tada iskazni-cu, bogami je bila čast, a kod većine ljudi koji su naučeni da poštuju razne institucije među koje su se ubrajali i mediji, ta zelena iskaznica nešto veća od lične tada je izazivala (straho)poštovanje. Jer: “on te, bolan, može u novine staviti”.

Kako rekoh, bilo je to praznično jutro u Sarajevu i Jugi, Centralni, naravno, ne poznaje praznika, ni sveca ni petka, ali svejedno malo više sam najebo baš zbog praznika. Kad su obavljene te kratke birokratske formalnosti, odvedoše me u tzv. “Prolaznu” ćeliju, soba je, mislim, imala broj tri. Malen prostor, par ljudi može stati, toliko ih je i bilo u to rano prije-podne kad sam se našao s nepoznatim bićima u ćeliji u koju je ulazio hladan, novembarski zrak kroz pukotinu na razbije-nom prozoru. No, kako je vrijeme odmicalo svako malo, eto nekog novog pa se prije ručka nakupilo već dvadesetak za-tvorenika sa raznim djelima zbog kojih im je valjalo ležati. Po-stalo tijesno, ali i toplije zbog ljudskog daha… Kad se pojavio čovjek u bijelom mantilu, na pitanje ko ima novi, odgovorio sam brzinom magarca iz one bajke o životinjama kad car-lav pita ovo i ono a magarac uvijek prvi istrči sa onim svojim “ijaa, ijaa”.

- Dođi ovamo, kaže čovjek u bijelom, za koga sam na prvu pomislio da je doktor, a ono bio običan brico. Ne znam koji je modni trend vladao te ‘76, da li je bio popularan trapez na pantalonama, kožne jakne, košulje sa širokom kragnom… ne

znam, kažem, ali znam pouzdano da je većina nas mladih nje-govala dugu kosu koja je, opet, kod starijih u mahali izazivala prezir i kad bi neko htio da ti opsuje sve po spisku, rekao bi samo “bitlis” ili “čupavac” i u toj riječi bile su skrivene sve te psovke. Naravno, i ja sam imao dugu kosu, padala mi na ramena i skoro prekrivala desno oko pa sam stalno zabacivao glavom i puhao s donje usne prema nosu i oku kako bi taj ne-stašni čuperak oslobodio moje vidno polje. Ali, bio sam pono-san na svoju kosu i smatrao je jednim od najbitnijih oružja na izlogu gdje je stanovao - šarm. Na sredini pustog zatvorskog hodnika bila je stolica, na stolici frizerski pribor, makaze i če-šalj i meni je tek tada bilo jasno da čovjek u bijelom vodi na stratište upravo taj opisani adut u funkciji šarma.

- Sjedi, zapovjedi mi brico koji je prethodno uzeo svoj pri-bor sa stolice.

- Ma šta vam je, nisam ja kriminalac da me sad još i šišate, pokušavam da se opirem.

- Reko sam ti sjedi, neumoljiv je brico.Sjednem. Krene on vješto s onim makazama, pada kosa

na grudi koje mi je zastro bijelim komadićem tkanine, pada i na beton, ja bih plakao, ali sramota je, neću, nego se bu-nim i nadgovaram s bricom koji šiša li šiša. Utom se gore na vrhu ukaže jedan od čuvara, čuje glasan dijalog između brice i mene i zadere se: “Šta se to tamo događa?” “Evo, ovaj se buni”, jedva dočekao brico da me opanjka. Eto čuvara. “Što se to ti buniš?”, strogim glasom me pita, a pred oči mi dođe Malac i one priče o prebijanju na zatvorskom hodniku. Pa po-kušavam, povrijeđenim ali blagim glasom, da objasnim svoje nezadovoljstvo: “Ma znate, prema meni ovdje postupate kao da sam kriminalac, a ja sam samo zbog prekršaja pet dana za-tvoren…” “Šuti i kad završi, ima ovu kosu da kupiš ili ću ti bubrege izbiti…”

Ovo “bubrege izbiti” je naročito naglasio tako da ga je čuo pretpostavljeni koji se pojavio kao i on, koji tren ranije, gore na vrhu hodnika. “Šta se to tamo događa?”, izgovorio sad taj pretpostavljeni rečenicu koja je, izgleda, kao neka zatvorska lozinka. “Druže načelniče, evo ovaj se buni…”, sad sasvim mekim, snishodljivim glasom objašnjava situaciju čuvar. Ko se to buni, što se to buni, valjda postalo i načelniku čudno i - eto i njega. Postavlja pitanje: “Šta je bilo?” Čuvar krene da me optužuje, a ja ga prekinem: “Druže načelniče, ja sam ovdje došao na pet dana, a vidite šta doživljavam, ovaj mi prijeti da će mi bubrege izbiti… Kao da sam ja neki kriminalac. Ja radim za Oslobođenje, pa ću sve ovo u novine dati…”, osmje-lim se i ja i zaprijetim. E, sad se situacija promijenila.

Pravila- Niko vas ovdje ne smije tući, govori načelnik meni a gle-

da čuvara. “Kad završite sa šišanjem, dovedite mi ga u moju kancelariju”, naredi.

Onda smo do kraja malo odšutjeli, kosu nisam kupio ja, nego brico a čuvar me poveo kod načelnika. Šutio je, a sigu-ran sam da je vodeći me, vidio svoju palicu u predjelu tijela gdje su bubrezi. Kod načelnika je već bilo drugačije. Ljuba-zno, skoro očinski mi je objasnio da sam ovdje izgubio svoja građanska prava, da zatvor ima svoja pravila koja se moraju poštivati a naglasio je opet da me niko ne smije dirati, mislim fizički zlostavljati.

Vratiće me onda opet u trojku, u prolaznu, tamo su me čekali i neki koji su se smijali kad su me vidjeli ošišanog. “I ti poletio da se javiš prvi…” Ručali smo u trpezariji, grah bio dobar. Tijelo se okrijepilo i nahranilo a dušu i radoznalost tek čekale prave i obilne porcije.

EUROPA30 APRIL 2016

dru

štvo

Preko 85 posto mladih u Bosni i Hercegovini još uvijek živi sa roditeljima. Kao osnovni razlog navodi se

visoka stopa nezaposlenosti, nepostojanje kvalitetne poli-tike prema mladima, ali je sve prisutnija i pojava da mladi ostaju kod roditelja radi vlastitog komoditeta.

Iako kaže da mu je u planu da se osamostali u narednom periodu, Bojan iz Žepča bi se danas predstavio ovako: "Imam 29 godina, radim tri godine i cijeli život živim sa roditeljima".

U roditeljskom domu još uvijek živi i većina Bojanovih prijatelja koji su prešli tridesetu. Razlog je, kaže, što plaće nisu dovoljne da pokriju troškove samostalnog života.

"Većina mojih prijatelja radi, ali nemaju riješena sva ma-terijalna pitanja, tako da za samostalnost još nemaju priliku", kaže Bojan.

Kada se uzmu u obzir cijene najma stanova i prosječne plaće u BiH, logično je, tvrdi Bojan, da mladi ostaju živjeti sa roditeljima koliko god mogu.

"Obzirom na to kolike su plaće, dosta je skupo. U mom susjedstvu znam cijene rentiranja stanova, tako da je to jako skup život. Samostalan život, sa nekom prosječnom plaćom, skoro je nemoguć", navodi naš sugovornik.

Boris iz Breze nešto je mlađi od Bojana. Završio je hemi-ju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. U BiH je teško postati samostalan, kada mladi, nakon završenog fakul-teta, ne mogu naći posao, kaže Boris. Kako sada stvari stoje, on će još dugo vremena ostati kod roditelja.

"U ovoj zemlji je jako teško postati samostalan čovjek i sa nekih četrdesetak godina imati stan, samostalnost i slično", ri-ječi su Borisa.

Osim Borisu, koji je maštao o tome da će se u ovim go-dinama već moći potpuno brinuti sam za sebe, nije lako ni njegovim roditeljima.

"Vide da nije ni meni svejedno, ali ipak malo psihički uda-ri. Studiraš, trudiš se maksimalno, postižeš dobre rezultate, daješ godinu za godinom i na kraju, kada završiš fakultet, sje-diš kod kuće. Ne mogu ni mene gledati, ali roditelj je tu da ti pruži maksimalnu podršku. Biće valjda nekada nešto", ističe Boris.

Materijalna situacija nije jedini razlog ostanka odrasle dje-ce u roditeljskom domu. Tridesetogodišnja Lejla iz Sarajeva kaže kako bi se odselila od roditelja jedino u slučaju udaje ili pronalaska nekog stalnog posla jer život sa roditeljima ima brojne prednosti.

"Ne moram sada trenutno razmišljati kako da dođem do novca, da platim sve te račune. Najviše zbog tog jer znam kakva je situacija i da pola plate ode na režije. Ne moram ni brinuti šta da jedem, kako ću i šta ću skuhati. Tu sam, sa rodi-teljima. Naravno, pomognem im oko toga", iskreno će Lejla.

Lejla je još uvijek studentica, pa iz iskustva svojih kolega, koji nisu iz Sarajeva ima priliku vidjeti da samostalan život nije nimalo lagan.

"Sve moraju sami raditi. Kako to sve stižu, ja ne znam.

S roditeljima i nakon tridesete

Kako se organizuju, ne znam. Znam da je u životu najvažni-ja organizacija svega toga. Mislim da nisam još uvijek toliko lukava da se znam organizovati. Možda je to moj najveći pro-blem", ocjenjuje Lejla.

U BiH se ne vrše ni istraživanja o statusu mladih. Ono što se zasigurno zna jest da je preko 60% mladih osoba nezapo-sleno. Prema tome, veliki je postotak i onih koji još uvijek žive kod roditelja.

"Prema istraživanju iz 2013. godine, podatak je da preko 85% mladih, a mladi su u BiH od 15 do 30 godina, nema ri-ješeno stambeno pitanje. Svi ovi mladi žive sa svojim rodite-ljima, bez mogućnosti da će se u skorije vrijeme osamostaliti i samostalno živjeti, te samim tim zasnovati svoju porodicu", kaže Rejan Igor Roić, član Komisije za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini, koja djeluje pri Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Nije rijetka ni situacija da roditelji svoje dijete sputavaju u naumu da živi samo. Rejan Igor Roić, koji se preselio u vla-stiti stan u 22. godini, dijeli svoje iskustvo: "Iz ličnog iskustva bih se sjetio jedne takve situacije, da je roditeljima bilo žao da odem, kao neko, ko se tek zaposlio, odlazi u vlastiti stan. Mislim da je to više briga roditelja kako će se dijete snaći, da li će biti u mogućnosti da redovno plaća račune".

Iako nema jedinstvene politike prema stambenom zbri-njavanju mladih, posljednjih godina bilježe se pomaci, kaže Rejan Igor Roić, te dodaje:

"Sporadično postoje inicijative kantona, u nekima postoje, a u nekima uopće ne postoje, gdje se povremeno daje moguć-nost mladima da se sufinansiraju njihovi stambeni krediti. Sa druge strane, u RS-u imamo projekt koji je od ove godine ak-tualan i za koji je zaduženo Ministarstvo omladine i sporta. To su kredit Investiciono-razvojne banke RS, koja će da sufi-nansira troškove, kada mladi prvi put rješavaju svoje stambe-no pitanje."

Loš kvalitet obrazovanja, koji uzrokuje nisko samopouz-danje, vjerojatno je još jedan od uzroka što mladi u BiH dugo ostaju u roditeljskom domu. Vrlo često su izgubljeni i nezain-teresirani da bilo što poduzmu u društvu.


društvo

Important Terms and Conditions: Promotional Offers: Advertised price requires credit qualification and eAutoPay. Upfront activation and/or receiver upgrade fees may apply based on credit qualification. After 12-month promotional period, then-current monthly price applies and is subject to change. Offer ends 6/6/16. 2 Year Commitment: Early termination fee of $20/mo. remaining applies if you cancel early. Hopper: Monthly fees: Hopper, $15; Joey, $7; Super Joey, $10. With PrimeTime Anytime record ABC, CBS, FOX and NBC plus two channels. With addition of Super Joey record two additional channels. Commercial skip feature is available at varying times, starting the day after airing, for select primetime shows on ABC, CBS, FOX and NBC recorded with PrimeTime Anytime. Recording hours vary; 2000 hours based on SD programming. Equipment comparison based on equipment available from major TV providers as of 1/01/16. Watching live and recorded TV anywhere requires an Internet-connected, Sling-enabled DVR and compatible mobile device. Premium Channels: Subject to credit qualification. After 3 mos., you will be billed $60/mo. for HBO, Cinemax, Showtime, Starz and DISH Movie Pack unless you call to cancel. Installation/Equipment Requirements: Free Standard Professional Installation only. Leased equipment must be returned to DISH upon cancellation or unreturned equipment fees apply. Other: All prices, fees, charges, packages, programming, features, functionality and offers subject to change without notice. After 6 mos., you will be billed $8/mo for Protection Plan unless you call to cancel. Free standard professional installation only. Taxes or reimbursement charges for state gross earnings taxes may apply. Additional restrictions and taxes may apply. © 2016 DISH Network L.L.C. All rights reserved. HBO®, Cinemax® and related channels and service marks are the property of Home Box Office, Inc. SHOWTIME is a registered trademark of Showtime Networks Inc., a CBS Company. STARZ and related channels and service marks are property of Starz Entertainment, LLC. All new customers are subject to a one time processing fee.

CALL TODAY & SAVE UP TO 50%! 800-440-3406

ASK ABOUT OUR 3 YEAR PRICE GUARANTEE AND GET INCLUDED FOR A YEAR

BUNDLE HIGH SPEED INTERNET

3 MONTHS OF PREMIUM CHANNELS OVER 50 CHANNELS:

FREE SAME DAY INSTALLATION(WHERE AVAILABLE)

OVER 190 CHANNELSOVER 190 CHANNELSTV AND INTERNET

4994$ LIMITEDTIMEPRICING

TV & INTERNET

(installed and billed separately)

EUROPA32 APRIL 2016

nauk

a

Norveški naučnici imaju objašnjenje za Bermudski trougao

Naučnici su možda konačno stavili tačku na miste-riozni Bermudski trougao, područje u zapadnom

Atlantiku koje je u posljednjih 165 godina najmanje 8.000 puta okrivljeno za smrt članova posada aviona i brodova.

Misterija Bermudskog trougla popularizovana je u 20. vijeku, ali se slučajevi nestanaka plovila i letjelica kontinui-rano registruju od 1851. godine. S druge strane, slučajevi bro-doloma su dakako zabilježeni i prije spomenutog perioda.

Pojedini podaci govore o najmanje 8.127 nestalih osoba koje se s razlogom do danas smatraju mrtvima.

Zbog neutvrđenih naučnih objašnjenja, Trougao je po-stao baza razvoja ljudske mašte koja kao objašnjenje često pruža pseudonaučne izlaze iz problema.

Ipak, tome je možda došao kraj jer ekipa naučnika sa Arktičkog univerziteta u Norveškoj predlaže objašnjenje koje u obzir uzima velike kratere na dnu okeana, a koji se mogu pronaći u Barentsovom moru.

Poštovani čitaoci, redakcija Europa Magazina će rado objaviti i Vaš tekst, ako nam ga pošaljete na e-mail adresu [email protected].

Ne zaboravite - ovo je i Vaša novina!

Krateri koji se nalaze na dnu mora nedaleko od obala Norveške rezultat su snažnih eksplozija metana. Pojedini krateri su široki nekoliko stotina metara, a metan koji ih je uzrokovao dolazi iz dubokih depozita spomenutog gasa pa čak i nafte.

U protekle dvije godine naučnici su posmatrali nago-milavanje metana na dnu okeana nedaleko od obala države Washington i Oregon, kao i istočne obale SAD-a. Također, krateri su pronađeni nedaleko od obala Sibira.

Specifični detalji pronalaska naučnika sa norveškog uni-verziteta bit će obljavljeni od 17. do 22. aprila u Beču za vrije-me redovnog sastanka Evropske geološke unije.

Naučnici će detaljno razmatrati mogućnost realne prijet-nje eksplozije metana za plovila. Gas koji velikom brzinom sa dna mora putuje prema površini potencijalni je ubica bro-dova tako što ih prevrće i u vrlo kratkom roku potapa čak i za vrijeme mirnog mora.


tehnologija

Najinovativnije mobilne aplikacije u prošloj godini

jedna web stranica za sve vaše potrebe

www.bosnianyellowpages.us

Pred vama su neke od zanimljivih aplikacija koje su u prethodnoj godini pomjerile granice –

idejom, kreativnoščću, tehnologijom ili dizajnom.Loopimal

Ova aplikacija prestavlja sjajnu priliku da svoje di-jete na zabavan način uvedete u kreativni svijet muzi-ke. Različiti oblici poredani na ekranu stvaraju muziku tako što ih ubacujete na vremensku traku, čime kreirate muzičku sekvencu. Od njihovog rasporeda ne zavisi samo to kako će zvučati ta muzika, već i kako će se uz nju kretati animirana životinjica koja izvodi svoj ples.

U Lupimalu svaki oblik stvara određeni zvuk ili me-lodiju, kao i propratni plesni potez: tako animirano pra-se izvodi piruete pri udarcu ksilofona, lenjivac mediti-ra uz zvukove indijskog muzičkog instrumenta sitare, hobotnica pomjera svoje pipke uz improvizacije basa i tako dalje. Lupimal (Loopimal) pomaže da naučite dje-cu da programiraju, slažu skladne cjeline, ali i da se uz sve to dobro zabave.

MetamorphabetJoš jedna korisna razbibriga za djecu– Metamorfabet (Me-

tamorphabet) je interaktivna aplikacija za učenje abecede. Ona pokazuje koliko učenje slova može da bude kreativno i zabavno. Dizajn i izgled cijele aplikacije podsećaju na popu-larnu seriju „Ulica Sezam” (Sesame Street), a animirali su je maštoviti crtači koji su radili čuveni animirani film sa Bitlsi-ma „Žuta podmornica” (Yellow Submarine).

Za razliku od većine digitalnih primjera abecede, Meta-morfabet ima bogat fond riječi, a slova ne označavaju pred-vidljivi predmeti ( A – apple – jabuka) već se na slikama mogu pronaći i rogovi, luk, nosorog... Ova aplikacija može da bude vrlo korisna za učenje engleskog jezika.

Earth: A PrimjerOva aplikacija za ajped je poput udžbenika geologije za

savremeno doba. Aplikacija je urađena u stilu čuvene knji-ge „The Way Things Work”, autora Nejla Ardlija i Dejvida Makolija. Cilj je objasniti na koji način funkcioniše priroda na Zemlji.

Ona simulira načine na koje lava, vetar, temperatura i voda oblikuju našu planetu. Čak ima i ugrađen simulator koji korisnicima omogućuje da se „igraju boga” i da usmje-ravaju sile, posmatraju hiljadugodišnje procese geoloških promjena, da grade kanjone, vulkane, razbijaju i spajaju kon-tinente i još mnogo toga.

Osim što je edukativna, ova aplikacija pruža i nevjerovat-no i zadivljujuće korisničko iskustvo.

Land`s EndLogička igra veoma podseća na „Myst”, čuvenu avantu-

rističko-logičku video-igru koja je devedesetih godina dva-desetog vijeka bila najprodavanija računarska igra svih vre-mena. Lends end (Land`s end) igraču nudi putovanje kroz spektakularne predjele, a njegov zadatak je da probudi drev-ne civilizacije koristeći moć uma.

Igra kombinuje nagrađivani pristup „us two” igara sa Samsung Gear VR tehnologijom, stvarajući sasvim novo i nevjerovatno iskustvo virtuelne stvarnosti. Posljednja verzija ovog Samsungovog uređaja kompatibilna je sa pametnim te-lefonima Galaxy S6 edge+, Galaxy S6 i Galaxy S6 edge istog proizvođača, uz pomoć čijih super AMOLED ekrana je mo-guć bogat prikaz multimedijalnog sadržaja za izuzetno reali-stično iskustvo virtuelne stvarnosti.

TworldsAplikacija „T-worlds” možda nije spektakularna kao

prethodne, ali ima vrlo specifičnu namjenu. Nedostatak efek-ta spektakularnosti u njoj nadoknađuje kreativnost i huma-nost kojom ova aplikacija odiše.

Pod sloganom „Da li ste se ikada zapitali da li se još neko na svijetu osjeća kao vi?”ova aplikacija povezuje ljude iz cije-loga svijeta na potpuno neočekivani način. Pomoću aplikaci-je korisnici biraju emocije poput „tužno” ili „divno”, a zatim telefonom naprave fotografiju za koju smatraju da reprezen-tuje izabranu emociju. Fotografija sa etiketom se istoga časa upoređuje sa onom koju je kao ilustraciju istog osjećanja na-činio drugi korisnik. Ideja aplikacije je da se probudi empati-ja za strance i da se ljudi povežu na osnovu emocija i doživ-ljaja i da razmjenjuju iskustva.

Kao što vidite na osnovu aplikacija kao što je Tworlds, mjesta za nove, neočekivane ideje na tržištu mobilnih aplika-cija još ima dovoljno.

EUROPA34 APRIL 2016

auto

mob

ili

Nova, luksuzna E-klasa, remek-djelo inteligencije

Mercedes je proteklih dana u Lisabonu predstavio novinarima novu, luksuznu E-klasu, remek-djelo inteligencije, kako je nazivaju inžinjeri automobilskog giganta iz Njemačke. Kad napravite jedan ovakav automobil, onda ponosno

želite pokazati šta on sve može.

Tako su se novinari u dva dana mogli uvjeriti, uz “brdo” sigurnosne elektronike, u sve ono što može E-klasa na pu-tevima oko Lisabona, ali i kroz sami centar grada, sve do čuvene trkaće staze Estoril, kojom su nekada vozile legende Formule 1 Alen Prost (Alain), Nelson Pike (Piquet), Gerhard Berger...

Više prostoraPrvi dojam pri ulasku u auto, uz sva čudesa iz paketa

opreme Avantgard, je: “Jao, displej!” Radi se o dvije briljan-tne generacije ekrana visoke rezolucije, dužine od 12,3 inča – jedinstvenih u klasi. Vozač može izabrati između tri razli-čita stila kako bi dobio željeni izgled širokog ekrana - Klasik, Sport i Napredni.

Materijali visokog kvaliteta definiraju interijer, između ostalog drvo obrađeno tako da podsjeća na drvene površine u jahtama, s gracioznim linijama te visokosofisticiranim tka-ninama.

U poređenju sa prethodnikom, E-klasa je duža za 43 mi-limetra, a međuosovinski razmak narastao je 65 milimetara. Rezultat je, naravno, više prostora za sve putnike. Uz manje izuzetke, kapacitet prtljažnika održan je na izvrsnom nivou prethodnog modela.

Aerodinamika jedan je od glavnih razloga koji stoje iza

izvanredne učinkovitosti nove E-klase. Ovdje E-klasa postav-lja standarde s rekordom – razbijanje koeficijenta otpora od 12:23. Da bi se to postiglo, stručnjaci su optimizirali brojne de-talje i implementirali nove ideje.

Naprimjer, sistem zatvaranja AIRPANEL, dostupan za većinu motora, otvara rešetku hladnjaka uz pomoć podesivih rešetki kada je potrebno dodatno hlađenje, dok se druga na-lazi ispod registarske oznake i njome se postiže još bolje hla-đenje, odnosno sveukupne performanse motora. Sofisticirana aerodinamika dodatno smanjuje buku vjetra i “čini čak i po-nedjeljak tišim” od nekih luksuznih modela.

Model E 200 bit će dostupan sa četverocilindričnim ben-zinskim motorom, dok E 220 pokreće četverocilindrični dize-lski motor. Šesterocilindrični model E 350 ima 258 konjskih snaga. Naljeto se očekuju slabiji (jeftiniji) dizelaš E 200 d sa 150 KS te benzinci E 300 (245 KS) i E 400 (333 KS).

Četverocilindrični dizelski motor obilježava stvaranje nove porodice Mercedes – Benz motora te otvara nove dimen-zije svojom efikasnošću. Kraći je i kompaktniji u odnosu na svog prethodnika zahvaljujući smanjenom prostoru za cilin-dre (90 mm umjesto 94 mm).

Ova nova dizelska mašina pravi 194 KS, a troši 3,9 litara na 100 kilometara. Pri tome ispušta 103 grama ugljensioksida


automobili

na kilometar, što je statistika koju su do sada mogla postići samo znatno manja vozila.

Svi motori nove E-klase opremljeni su ECO/start–stop sistemom. Benzinski motor u skladu je sa standardima Evropske unije, dok novi četverocilindrični OM 654 dizelski motor već odgovara budućim RDE izdanjima.

Također, svi su opremljeni novim 9G – TRONIC mjenja-čem s automatskim prijenosom.

Izbjegava sudarVećinu prezentacije nove E-klase inžinjeri Mercedesa po-

svetili su takozvanoj inteligentnoj vožnji. Radi se o brojnim dodacima napravljenim kako bi olakšali vožnju, ali i povećali sigurnost putnika. Drive pilot novi je korak Mercedes Benza ka samostalnom upravljanju vozila.

U sve mogućnosti automobila uvjerili smo se u simula-toru, a poslije na stazi Estoril. Automobil je, zaista, izvršavao sve zadatke koje su nam rekli da može. Na pitanje vozaču-demonstratoru je li sistem ikada zakazao, odgovorio nam je s rezolutnim “ne”, potpuno siguran u ono što tvrdi: “Koliko puta želite da ponovimo da vas uvjerim?”

Dakle, uz već poznate sisteme za zadržavanje vozne tra-ke i automatsko kočenje u gradu, nova E-klasa sada raspola-že i aktivnom pomoći pri promjeni vozne trake, automobil sam zakreće upravljač, automatski parkira uz pomoć pamet-nog telefona, ima aktivni nadzor mrtvog ugla - sam zakreće upravljač da izbjegne sudar...

Distance Pilot Distronic ne samo da omogućava vozilu da održi distancu iza drugih automobila na svim tipovima cesta nego ima i mogućnost praćenja, i to brzinom do 210 ki-lometara na sat, i to iz prvog pokušaja.

Pri brzini do 130 kilometara na sat sistem može nastaviti aktivno pomagati pri upravljanju vozilom tako što, uz pomoć senzora, uzima u obzir vozila u okruženju, čak i u slučaju

kada su oznake traka prilično nejasne, kao u slučaju radova na cesti.

Prodaja E-klase u Bosni i Hercegovini počela je prije ne-koliko sedmica, a zvanično će biti predstavljena 7. aprila u Sarajevu.

Dimenzije Dužina 4.923 mmVisina 1.852 mmTežina 1.468 kgMeđuosovinski razmak 2.939 mm

Rasvjeta u 64 bojeUnutrašnje osvjetljenje karakterizira jedinstvena upo-

treba trajne, LED tehnologije, s odličnom varijantom uštede energije. Spektar od 64 boje nudi cijeli niz mogućnosti perso-nalizacije.

Prvoklasni dizajn sjedišta Još jedna prednost nove E-klase je u sjedištima. Njihova

ergonomska, skulpturalna forma prilagođava se višesatnim putovanjima u skladu sa svojim refiniranim, sportskim izgle-dom, pomno definiranog dizajna za svaku liniju.

Druga svojstva su tzv. Heat Comfort (Ugodnost topli-ne), koji sadrži naslonjače za ruke, smještene u vratima i na centralnoj konzoli, kao i sjedište s brzo reagirajućom opcijom zagrijavanja.

PRE SAFE Impulse Side u prednjim sjedištima vozača i suvozača vraća u sredinu, odnosno odmiče od vrata, ako sistem prepozna potencijalnu opasnost, čemu služe zračne komore.

Cijene u eurima

- E 220d - 44.226 - E 350d - 51.878- E 200 - 43.196

EUROPA36 APRIL 2016

muz

ika

Goran Bregović (66) jedini je muzičar s prostora biv-še Jugoslavije koji je ostvario svjetsku karijeru. Sa

svojim Orkestrom za svadbe i sahrane obišao je cijeli svi-jet, svira u najprestižnijim koncertnim dvoranama za ino-zemnu publiku, koja baš i nema veze s našim prostorima.

Na listi zvijezda s kojima je Brega sarađivao su Igi Pop (Iggy), Ofra Haza, Cezarija Evora (Cesaria), „Gipsy Kin-gs“, Skot Volker (Scot Walker), Sezen Aksu (Setzen)...

Bregović je počasni građanin Buenos Airesa, Atine, Praga, Tirane. Počasni je doktor Univerziteta u engleskom Šefildu, francuske vlasti odlikovale su ga Ordenom viteza umjetnosti... Bio je u konkurenciji za nominaciju za pre-stižnu muzičku nagradu Gremi...

Tri pismaA prije svega ovoga bilo je „Bijelo dugme“, s kojim je

Brega davnih 70-ih godina prošlog stoljeća napravio istin-sku revoluciju, nakon koje više ništa nije bilo isto na muzič-koj sceni ovih prostora.

Najveća grupa bivše Jugoslavije svih vremena prestala je postojati 1989. godine, da bi se 2005. okupila zbog tri velika koncerta u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu.

Nakon toga Bregović je odbijao svaku mogućnost aktivi-ranja „Bijelog dugmeta. Uživao je u svom svjetskom uspje-hu, a „Dugme“ mu nije bilo ni na kraj pameti.

Kada su se 2014. godine pojavile prve vijesti da će Brega s „Dugmetom“ krenuti na turneju da obilježi 40. rođendan grupe, mnogi su u nevjerici odmahivali glavom. Ali, vijesti su bile tačne. Od juna 2014. Brega uživa u dvije paralelne karijere - s „Bijelim dugmetom“, kojeg je publika s ovih pro-stora i dalje gladna, i internacionalnoj s Orkestrom za svad-be i sahrane.

S Bregovićem smo se susreli u Beču, gdje je imao veliki koncert s „Bijelim dugmetom“. U ekskluzivnom intervjuu za naš magazin slavni muzičar i kompozitor govorio je o „Dugmetu“, rodnom Sarajevu, ploči „Tri pisma iz Saraje-va“, privatnom životu...

Ono što ste rekli da se nikada neće desiti, desilo se. Već drugu godinu Vi ste na turneji s „Bijelim dugmetom“.

- U jednom trenutku sam osjetio da malo gubim vezu s našim terenom. A to mi onda nije dobro. Sve je manje naših ljudi na mojim koncertima. A onda to što ja sada radim je tako daleko od ukusa naših ljudi i nekako mi je to bilo žao. Ovoga puta sam ja zvao menadžera da radimo, nije mene niko zvao. I to da radim kako drugi rade. Ne ono kao što je „Bijelo dugme“ radilo tri velika koncerta, nego kao naši što rade. Sva ta mjesta gdje sviraju. Prije dva-tri mjeseca sam svi-rao u „Konzerthausu“ u Beču, ali tu naši neće da idu.

Imate dvije vrste publike, našu i stranu.- Naša publika ima svoja mjesta na koja vole da idu, i

ja sada s „Bijelim dugmetom“ idem na ta mjesta. Nekako se osjećam kao na nekom početku, ponovo tražim publiku, moja muzika traži publiku.

I dokle tako, „Dugme” i Vaša internacionalna karijera uporedo?

- Ne znam, neka ide sada neko vrijeme. Sada dotjerujem ploču o „Bijelom dugmetu“ da je izdam. Zove se „Bijelo du-gme - Ko ne poludi, taj nije normalan“. Otprilike ovo što svi-ramo na koncertima.

Hoće li biti novih pjesma na toj ploči?- Neće biti novih pjesma, ali će biti „Bijelo dugme“ otprili-

ke kako ga ja zamišljam danas.Ono se, ipak, razlikuje od onoga ranije.

- Razlikuje se dosta.Radite i ploču „Tri pisma iz Sarajeva“. Očekuje se naje-

sen ili koncem godine.- To je porudžbina, koju u junu izvodim u Parizu u ba-

zilici Saint-Denis, gdje su sahranjeni francuski kraljevi. To je violinski koncert, koji je pisan u tri manira – kršćanskom, jevrejskom i muslimanskom. Imam troje violinista – Turčina,

Nakon Srebrnog medvjeda:

Kinematografija jedva preživljava

GORAN BREGOVIĆ:

Treba znati biti Sarajlija, nije to za svakoga


muzika

Izraelku i Urugvajca. Pisan je za francuski Simfonijski orke-star. Na ploči „Tri pisma iz Sarajeva“ će biti tri izvatka iz tog violinskog koncerta od po pet minuta, i bit će jedna gužva pje-sama na kojima će biti muslimana, Jevreja i kršćana.

Sarajevo je danas, kao uostalom i uvijek u historiji, ak-tuelno, da se iz njega pošalje poruka, upravo tri pisma.

- Ja ga ne uzimam kao ime grada, uzimam ga kao metafo-ru. Sarajevo je metafora za današnje vrijeme gdje je moguće živjeti u slozi, zagrljen i sutradan biti u krvi do koljena. Saraje-vo je metafora, Sarajevo nije više samo ime grada. Ako misliš o Sarajevu kao metafori, onda je Sarajevo najbolja adresa oda-kle bi čovjek mogao poslati ta pisma.

Očekujte li Vi, kad ploča „Tri pisma iz Sarajeva“ ugleda svjetlo dana, da ćete biti prepoznati kao mirotvorac?

- Ne. Nemam ja tih iluzija. To ovi muzičari na Zapadu mi-sle da se može promijeniti svijet s malo muzike. Mi koji smo odrasli u komunizmu nemamo tih iluzija. Ali, dugačak je taj put koji treba osvijetliti da bi svijet bio bolji. Pa sad i najmanje svjetlo je zauhar.

Planirate li promociju „Tri pisma iz Sarajeva“ u Sara-jevu?

- Volio bih, naravno. Možda sa Sarajevskom filharmoni-jom.

Biste li voljeli da Sarajevo upozna to Vaše lice svjetskog muzičara. Ovdje Vas uglavnom poznaju kao „Bijelo dugme“.

- Nema potrebe. Znaš kako, treba znati biti Sarajlija. Nije to za svakoga. U Sarajevu, ako se kur... i ističeš... Sarajevo je mali grad i to ne podnosi. Ko to ne zna, onda on ide iz Saraje-va. Ne bih volio da budem ništa bolji od drugih, ni drugačiji.

Ali bih volio da izvedem, naravno, nešto što sam radio. Svojedobno sam u Narodnom pozorištu izvodio „Liturgiju“, koju je sponzorirao Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), bivši vi-soki predstavnik u BiH. I bilo je lijepo. To nije nešto što je za veliku publiku, ali mi je drago bilo da sam to izveo u Saraje-vu. Volio bih da se i ova „Tri pisma“ izvedu u Sarajevu.

Kako Vam izgleda život u Sarajevu danas?- Mi malo stariji vidjeli smo svijeta pa smo malo zahtjev-

niji. Sarajevo je uvijek tako živjelo. Grad u kojem svako svako-ga zna, u kome svako svakoga ogovara, i u kome svako sva-koga na neki način voli, i na neki način ne podnosi.

Koga Vi ogovarate u Sarajevu?- Uh, koga stignem.Imate čitav niz uglednih svjetskih priznanja.

- Imam i sarajevsko.Neko drugi bi se sa svime time mnogo više isticao, ali Vi

ne.- Ja sam Sarajlija. Sarajlije to ne rade.Je li sad biti Sarajlija breme ili...?- Nije, ali ako hoćeš da budeš Sarajlija, onda se ponašaj

kao Sarajlija. Znači, ne ku... se mnogo.Tako slatko

Je li Vam ljepše raditi s „Bijelim dugmetom“ ili s Orke-strom za svadbe i sahrane?

- Volim da nije isto. Ja i ovo moje sviram pet različitih kon-cerata, ne sviram uvijek isti program. A onda s „Bijelim du-gmetom“ se obradujem, jer vidim naše. Ne vidim ja mnogo naše s Orkestrom. Nažalost ne. „Bijelo dugme“ mi je užitak, jer sam se toga poželio. To smo mi...

Da li Vi kao otac sa zebnjom gledate na globalna deša-vanja - situaciju s izbjeglicama, terorističke napade...

- Naravno. Taj klub u Parizu koji je napadnut 200 metara je udaljen od moje kuće. Malo je neprijatno. Neki dan su eva-kuisali metro, u kojem je bila jedna moja kćerka, vraćala se iz škole. Ali, vjerovatno ćemo se naviknuti na to. To je, što bi kod nas rekli, je... medvjeda u šumi, eto medvjeda na vrata. Ovo će vjerovatno biti poruka bogatom svijetu da ubuduće kad baca bombe, malo pazi šta radi.

Šta Vas pitaju strani novinari?- Nema mnogo ljudi da uspiju iz tako male kulture kakva

je moja. Tako da su ti ekscesi, u toj kulturi, svima interesan-tni. Nema toga mnogo da je tako izašlo iz malih kultura. I onda pričamo o kulturi. To je Evropa, ali je manje poznata nego neke udaljene kulture, to je neotkriveni dio Evrope. I mi ne znamo ništa o Albaniji, recimo. Kad je Solun bio kulturna prijestonica Evrope, imao sam porudžbinu da pišem muziku za otvaranje i onda sam pozvao razne izvođače s Balkana, iz-među ostalog i pjevača iz Albanije. To je veliko, lijepo, a mi ništa ne znamo o njima.

Vi kao da ste se malo smirili. Ranije ste, svako malo, talasali javnost kontroverznim izjavama.

- Vjerovatno neću reći ništa novo - s godinama ti sve ma-nje stvari postaje važno. Kad se sjetim šta mi je sve bilo važno kad sam bio mlad, sad mi to ne pada ni na napamet. Gledao sam neki dan intervju Toma Džonsa (Jones) i pitaju ga: „Vi i žene“. On je sa svojom ženom otprilike kao i ja, iz njene sred-nje škole. I kaže: „Mi uvečer tako sjedimo i gledamo televizi-ju.“ To mi je tako slatko, šta sad ima da se pravi da je mlad. Malo je napravio neku plastičnu operaciju, baš da ne izgleda kao đed. Ali i šteta bi bilo s tolikom energijom da izgleda kao đed. Ali, mi je to tako slatko, kao sav normalan svijet, nema ništa naročito.

Mene od 25. godine zovu šefeVi normalno gledate na proces starenje i promjene u ži-

votu?- Znaš šta, ja sam bio star rano, ja sam odmah bio star.

Onog trenutka kad su me u „Bijelom dugmetu“ svi počeli zvati šefe, već sam bio star. Kad ti neko kaže šefe, gotov si. Tako da mi to nije ništa novo. Mene od 25. godine zovu šefe.

Trube su sada više rokenrol nego električna gitara- Trubači su vražiji aparat. Meni sada to emituje jaču ener-

giju nego električna gitara. To je više rokenrol nego električna gitara, to je dobar rokenrol.

Sad uživam da radimNeprekidno ste na svjetskoj turneji - ili s „Bijelim du-

gmetom“ ili s Orkestrom za svadbe i sahrane. Postoji li neki život osim muzike, bine i koncerta?

- Ne. Dugo nisam ništa radio. Sjećaš se tog vremena ko-munizma, „Bijelo dugme“ je jednom u dvije godine imalo ploču i malu turneju. To je bilo sve. Sad radim, sad uživam da radim. Kao sav normalan svijet.

Možda bi „Bijelo dugme“ baš ovako izgledalo i da nije bilo pauze?

- „Bijelo dugme“, da je ostalo zajedno, ne bi nikad bilo isto. Kad pogledaš tih devet ploča „Bijelog dugmeta“, vrlo malo ćeš naći od prethodnog na sljedećoj ploči. E, sad zamisli da u ovoliko dugo vremena, gdje se sve promijenilo, jedna država nestala, u međuvremenu cijela industrijska revoluci-ja..., „Bijelo dugme“ ostane isto. Taman posla. Možda bi „Bi-jelo dugme“ baš ovako izgledalo i da nije bilo pauze.

EUROPA38 APRIL 2016

spor

t

Kinezi ponudili Ibrahimoviću 75.000.000 evra

Ogromna novčana sredstva s kojim raspolažu kine-ski klubovi ozbiljno su uzdrmala fudbalski svijet,

ali se čini da je ono što smo gledali u januaru samo početak.Članovi Superlige Kine potrošili su u zimskom prela-

znom roku 354 miliona evra na dovođenje igrača, pri tom nu-deći frapantno visoka primanja fudbalerima.

U najmnogoljudniju zemlju svijeta redom su stizali Aleks Tešeira (Šahtjor Donjeck – Đinsu Suning – 50 miliona €), Džekson Martines (Atletiko Madrid – Gvangžu Evergrande – 42 miliona €), Ramireš (Čelsi – Đinsu Suning – 28 miliona €), Elkeson (Gvangžu Evergrande – Šangaj SIPG – 18,5 miliona €), Žervinjo (Roma – Hebej Kina Fortuna – 18 miliona €)... Da je ojačavanje nacionalne lige svojevrsni projekat od državnog značaja moglo se vidjeti priliko prelaska Brazilca Elkesona iz rivalskog Gvangžuva u Šangaj, kada je upravo vrh države naredio finalizaciju cijelog posla – kako bi i stanovnici Šan-gaja i okoline mogli da ‘uživaju u fudbalskim majstorijama’. U posljednjim danima, časovima prelaznog roka saznali smo da je kapiten Mančester Junajteda Vejn Runi odbio ponudu

vrijednu 100 miliona evra za tri godine, ponovo Šangaja, koji sa klupe vodi bivši trener Lacija i selektor Engleske Sven Jeran Erikson.

Svjetski mediji donose još nevjerovatniju priču po kojoj bi novi ‘Kinez’ trebalo da postane najbolji igrač Pari Sen Žerme-na Zlatan Ibrahimović. Najboljem strijelcu u istoriji Švedske reprezentacije, kome na ljeto ističe ugovor sa Parižanima, po-nuđena je suma koja zvuči apsolutno nadrealno, a ona glasi – 75.000.000 evra po sezoni!

Iako se ime kluba ne otkriva niti u jednoj vijesti, gotovo svi navode da je ideja za dovođenje legendarnog Ibre potekla – ni manje, ni više – od predsjednika i generalnog sekretara Komunističke partije Kine Si Đinpinga, velikom fudbalskom fanatiku.

Ostaje nam da sačekamo ljeto i vidimo da li će do epi-loga ove nevjerovatne priče zaista doći, Ibrahimović sigurno napušta Pariz, a i ako od Kine ne bude ništa, tu su prebogati šeici sa Bliskog istoka, vodeći timovi MLS lige, ali i Mančester Junajted, Milan, minhenski Bajern...


sportVeliki rezultat sa reprezenta-cijom mi je životna želja

Kapiten reprezentacije BiH i košarkaš Phoenix Sunsa Mirza Teletović izjavio je da ukoliko sve bude u redu,

sigurno će zaigrati za reprezentaciju BiH u kvalifikacijama za Euro.

- U medijima je prenesena moja izjava koju sam dao za Arizona Republic, a tiče se mog igranja za reprezentaciju BiH. Kao i protekle godine, moja želja za nastupom u dresu BiH je i dalje velika. Da! Želim igrati za reprezentaciju u kvalifikacija-ma, a želio sam biti i na Euru.

Ne postoji nijedan košarkaš na svijetu, koji igra kvalifika-cije, pa onda odustane od nastupa na Evropskom prvenstvu, tek tako. Moja situacija u prošloj godini je bila specifična, jer sam se razbolio, a onda sam potpisao ugovor sa Phoenixom, koji je insistirao na mom ranijem dolasku u Ameriku, a pro-blem je bilo i osiguranje. Zapravo, na tu temu sam već rekao šta sam imao reći i to je jedina istina, a sve špekulacije koje su se pojavile poslije toga zapravo me i ne interesuju, jer moja

porodica, moji prijatelji i ja, znamo koliko meni znači dres bh. selekcije, kazao je Mirza i nastavio:

- Ukoliko sve bude u redu, a vjerujem da hoće i ukoliko, naravno, novi selektor bude računao na mene, moja želja je da igram kvalifikacije za Euro. Želja nije sporna, a jedini problem mogao bi praviti klub u kojem ću nastaviti karijeru. Vjerujem i nadam se da do toga neće doći ove godine, jer mi je životna želja napraviti sa reprezentacijom jedan veliki rezultat, pa se tek onda oprostiti od državnog dresa.

Uživam u sezoni koja traje i jedino što mi nedostaje jeste više pobjeda, ali osjećam, se sjajno i to se osjeti na parketu. Dobru vibru iz NBA želim prenijeti i u reprezentaciju. Sve što je potrebno jeste sačekati izbor novog selektora, izbor kluba u kojem ću nastaviti karijeru i moliti Boga za zdravlje, kako bismo svi spremni dočekali kvalifikacije, rekao je Mirza Te-letović.

EUROPA40 APRIL 2016

film

Ovog ljeta, tačnije 12. augusta u svjetska kina stiže remake filma kojeg je vjerovatno najteže napraviti,

jer se radi o ostvarenju sa najviše Oscara u istoriji američke filmske akademije, a mnogi fanovi ga smatraju sinonimom za film.

Ovo će biti treće dugometražno izdanje legendarne priče o Judahu Ben Huru zasnovano na knjizi Lewa Wallacea.

Imućni Jevrej i plemeniti čovjek, Juda Ben-Hur odlazi u roblje, nakon što ga je najbolji prijatelj, rimljanin Mesala, laž-no optužio. Nakon 30 godina ponovo se sreću i to u čuvenoj trci dvokolica, u kojoj će Juda pokušati poraziti Mesalu i po-vratiti ugled koji mu je jednom davno svirepo oduzet.

Zvanično je prikazan i trailer za film koji u bh. kina sti-že 1. septembra 2016. godine. Prvi film pod naslovom “Ben-Hur: A Tale of the Christ” prikazan je 1925. godine, a onaj Ben Hur kojeg mnogi koriste kao sinonim za savršen film u

Epski spektakl u najavi: Novi Ben-Hur izgleda impresivno

kina je došao 1959. godine, kada je osvojio 11 Oscara, a jedino mu je promakla nagrada za najbolju adaptaciju scenarija.

William Wyler je tada postavio velike standarde koje mnogi režiseri nisu ni danas stigli kada živimo u eri tehnološke revo-lucije.

Na novom setu, odnosno novom Ben Huru koji se trenutno nalazi u postprodukciji, glavne uloge će tumačiti Jack Huston, Morgan Freeman, Nazanin Boniadi, Toby Kebbell, Rodrigo San-toro i Haluk Bilginer.

Režiju će potpisati Timur Bekmambetov poznatiji po filmo-vima “Wanted” (2008), “Abraham Lincoln: Vampire Hunter” (2012), “Night Watch” (2004) i “Day Watch” (2006).

Wallaceovu knjigu za reanimaciju jednog od najvećih hero-ja književnosti u filmski scenarij su pretvorili Keith R. Clarke i John Ridley.


mozaik

Arnold Schwarzenegger najavio snima-nje šestog nastavka Terminatora

Popularni glumac Arnold Schwarzenegger najavio je da bi se u budućnosti mogao snimiti i šesti nastavak kultnog filma Terminator.Nije htio otkrivati ostale de-talja, svakako zadnju riječ će imati produkcijska kuća Paramout.

Zadnji nastavak Terminatora nazvan Genisys iza-šao je 2015. godine, a zaradio je najgore kritike iz svih filmova franšize. Ipak, film je ostavio mnogo neodgo-vorenih pitanja, pa novi nastavak ne bi trebao biti izne-nađenje.

Popularni glumac očito ne želi otići u penziju iako će u julu proslaviti 69. rođendan.

Pet dosadašnjih filmova o Terminatoru koštalo je 642 miliona američkih dolara, ali su oni zaradili 1,8 mi-lijardi u kinima širom svijeta.

Prince priprema autobiografi-ju “The Beautiful Ones”

Prince je najavio da će u jesen iduće go-dine, objaviti autobiografsku knjigu nazvanu “The Beautiful Ones”. Naziv je to jedne od pjesama objavljene na njegovom legendarnom albumu “Purple Rain” iz 1984.

Knjiga će obraditi njegov život i karijeru od mladosti do nastupa u pauzi Super Bowlea 2007. godine. U službenoj najavi knjige kaže se da je riječ o nekonvencionalnom poetskom putovanju kroz Princeov život i kreativan rad, od porodice, ljudi, mjesta i ideja koji su potica-li njegovu kretivnu energiju, pa do priča koje stoje u podlozi muzike koja je mijenjala svijet.

Urednik u izdavačkoj kući koja će objaviti autobiografiju Chris Jackson kaže:

- Prince je stožerna figura globalne umjet-nosti i njegova je muzika soundtrack bezbroj-nim ljudima u svijetu. Njegov je kreativni genij formirao muzički krajolik naših života. Milioni su riječi o njemu napisani, eseji, knjige i kritike, ali smo oduševljeni što ćemo objaviti njegove osvrte na vlastiti život.

Vlasnica fudbalskog kluba i milijarder-ka rodila u 53. godini blizanke

Milijarderka i poslov-na žena, Švicarka Mar-garita Louis-Dreyfus, koja je vlasnica i fud-balskog kluba Olym-pique iz Marseillea, rodila je u 53. godini blizanke..

Rođenje blizanki očekivalo se početkom aprila. Njihov je otac švicarski bankar Phi-lipp Hildebrand (52).

Margarita Louis-Dreyfus, Švicarka ru-skog porijekla koja će u junu napuniti 54 go-dine, već je majka tri dječaka, među kojima dvojice blizanaca, ro-đenih iz veze s Rober-tom Louisom-Dreyfusom, preminulim 2009.

Poslovna žena naslijedila je firmu Louis-Dreyfus Commodities nakon smrti supruga.

Utemeljen prije 160 godina, taj div svjetske trgovine sirovinama zapošljava 22.000 osoba u više od sto ze-malja.

EUROPA42 APRIL 201642 EUROPA

horo

skop

horo

skop

horo

skop

horo

skop

horo

skop

Mahatma Gandhi (1869 - 1948)

Nenasilje u svojoj dinamičnoj formi zna-či svjesnu patnju. Ono ne znači pokoriti se volji onoga koji ti nanosi zlo, već znači odmjeriti se cijelom svojom dušom sa voljom tiranina.

Ivan Cankar (1876 - 1916)

Što brbljate! Narod će sam sebi pisati presudu; neće mu je pisati ni frak ni mantija.

Leonardo da Vinci (1799 - 1850)Svaka naša spoznaja počinje sa osjećanji-ma.

Winston Churchill (1874 - 1966)Bio jednom neki čovjek koji je prodao kožu hijene dok je zvijer još bila živa i koji je poginuo loveći je.

Buda (560 - 480 p.n.e.)Sve što postoji nestvarno je. Jedino kad bi nam mudrost omogućila da to shvatimo, nestalo bi iskušenja svake boli. U tome se sastoji put do čistoće.

Mala riznica velikih misliBuda (560 - 480 p.n.e.)

Ne vjerujte zato što tako kaže neki stari spis, ne vjerujte ni zato što je takva vjera vašeg naroda, vjera kojoj su vas učili od djetinjstva; već o svakoj stvari dobro razmislite. I vidite li da je na dobro drugima, vjerujte u tu stvar, živite je i pomozite drugima da je žive.


Nijedna se zemlja nije nikad uzdigla a da nije bila pročišćena u ognju patnji.

Leonardo da Vinci (1452 - 1519)

Praksa uvijek mora biti građena na dobroj osnovi.

Winston Churchill (1874 - 1966)

Evo odgovora koji ću dati predsjedniku Rooseveltu... Dajte nam alat, a mi ćemo dovršiti posao.


Čovjek stavlja svoj potpis na svaki pred-met koji dodirne.

Mala riznica velikih misliBuda (560 - 480 p.n.e.)

Ako su žalost i radost, ljubav i mržnja koji se javljaju u svakom svjesnom biću djelo božije, onda i sam bog mora osjeća-ti žalost i radost, ljubav i mržnju; a ako on to sve osjeća, kako bi onda mogao biti savršen? Ako je bog stvoritelj svega i ako se sva bića moraju tiho potčiniti nje-govoj moći, šta onda vrijedi živjeti život vrline? Jer zlo i dobro djelo bilo bi tada jednako, naime sva bi djela poticala od boga i sva bila ista kao i njihov stvaralac.

Leonardo da Vinci (1452 - 1519)

Ko druge vrijeđa, sebe ne zaštićuje.


U pobjedi: velikodušnost. U miru: dobra volja.


Laž ne ubija toljagom, ali se provlači krv-nim žilama poput otrova, polako i opre-zno, pa se i ne primjećuje kako djeluje.

Mala riznica velikih misli

OVAN (21.03 - 20.04)Osjećate potrebu za unutrašnjim mirom. Izvjesna situacija tjera vas da razmišljate o svojoj superior-nosti. Pošto je na drugima da to procijene, potražite savjet.BIK (21.04 - 20.05)Vaš poslovni neuspjeh ne predstavlja veliki gubitak. Stoga odbijate da se povinujete pred nečijim kazne-nim mjerama. U odnosu sa voljenom osobom, na sebe ste preuzeli previše odgovornosti.BLIZANCI (21.05 - 20.06)Oporavljate se od napornog rada, ali oporavak ide sporo. Vi biste, međutim, željeli da se on dogodi od-mah. Radost dijelite sa bliskim osobama. Nude vam se poslovne mogućnosti u vezi sa inostranstvom.RAK (21.06 - 20.07)Nešto morate da promijenite ako želite da iz situaci-je izađete nepovrijeđeni. Teško uočavate sopstvene greške, a okolnosti ukazuju na to da ih imate na pre-tek. Ko ih nema?

DJEVICA (22.08 - 22.09)Razmišljate o slavljima. Da li ste centralni učesnik ili prisustvujete - svejedno je. Bitno je da vam prija praznična atmosfera. Bavljenje hobijem može biti od koristi, učiniti da bolje funkcionišete.

ŠKORPIJA (23.10 - 22.11)Lju di iz va šeg okru že nja mi sle da se ču dno po na ša-te. Par tner se sla že s ti me i sma tra da ste be zra zlo-žno ne ugo dni i se le kti vni. Iako vam po ku ša va uka-za ti na po gre ške, u to me ne će us pje ti.STRIJELAC (23.11 - 20.12)Pred vama su novi počeci. Odluka da stavite tač-ku na ono što vas opterećuje postala je definitivna. Nemate vremena da se opterećujete tuđim brigama. Romantičan susret ili započinjanje strasne veze.JARAC (21.12 - 19.01)Zapljusnuo vas je talas novih početaka. Nastojte da promjene prihvatite kao normalan slijed događaja. Tolerantnije se odnosite prema njima. Mnogi pripad-nici znaka planiraju kardinalne promene.VODOLIJA (20.01 - 18.02)Rje ša va te imo vin sko-pra vne pro ble me. Na gla še na je po tre ba za si gur noš ću ma te ri jal ne pri ro de. Ne si-gur nost i ne ra spo lo že nje vje što pri kri va te. Ne že li te da dru gi mi sle da ste sla ba i ne us pje šna oso ba.RIBE (19.02 - 20.03)Dolazite do rješenja koja vam ranije nisu padala na pamet. Još ako budete istrajni da ih realizujete? U protivnom, kiksevi se nastavljaju. Sve svoje proble-me sami rješavate. Suočite se sa tom činjenicom.

LAV (21.07 - 21.08)Razmišljate o selidbi ili adaptaciji životnog prostora. Ukoliko postoje šanse da to odložite, strpite se još malo, pa će sve biti daleko jednostavnije. Puno po-sla iziskuje strpljenja, koga imate na pretek.

VAGA (23.09 - 22.10)Nalazite se u fazi promjena. Još uvijek niste prešli sa riječi na djela. Brižljivo planirate izdatke. Opravdano se nadate finansijskom uspjehu. Ne odlažite projek-te pošto se propuštene prilike neće više pojaviti.

Buda (560 - 480 p.n.e.)

Slušaj onoga koji te je upozorio na tvoje

mane kao da ti je otkrio najveće blago.

Meša Selimović (1910 - 1982)

Pretvorio sam se u čovjeka koji moli, a

to je posljednje biće na zemlji. Ispod toga

nema ništa.


Pametni roditelji dopuštaju svojoj djeci da ponekad i pogriješe.


Ne mogu vam ponuditi ništa osim krvi, napora, znoja i suza.


Čovjek mora biti sam da bi upoznao druge..

Mala riznica velikih misli


zanimljivosti

Brzo i efikasno mršavlje-nje nikad nije bilo lakše

… Zvuči skoro kao mit ili bajka. Međutim, tokom deset godina, ja-panski ljekar Fukutsudzi pomaže ženama da smršaju u najkraćem mogućem roku.

A to je: bez dijeta, napornih vježbi i trošenja novca. Besplatno i brzo mršavljenje ne postoji, reći ćete. Ali to nije istina!

Metoda opisana od strane ovog Japanaca u njegovoj knjizi koja se prodala u Aziji u tiražu od čak šest miliona primjeraka je oči-gledno hit!

Doktor kaže da nisu potreb-ni nikakvi posebni alati za brzo mršavljenje. Potreban vam je veliki peškir, jak konac ili traka da biste učvrstili taj peškir u rolnu, ravna površina – i 3 puta po pet minuta dnevno.

Metoda je laka za izvođenje i vrlo efikasna. Ne treba, da-kle, ništa da se radi – samo treba 3 puta dnevno po 5 minuta ležati u pravom položaju.

Doktor Fukutsudzi je inače specijalista je za probleme karlične kosti, a otkrio je i da je glavni uzrok masnih naslaga u području struka upravo razilaženje karlične kosti i podrebar-nih kostiju.

Nakon što je otkrio vezu između ova dva problema, osmi-slio je metodu kojom se svako na brz i jednostavan način može riješiti viška oko struka.

Dr Fukutsudzijev tretman– Peškir savijte u rolnu i obmotajte nekom trakom da biste

ga učvrstili.– Sjedite na čvrstu površinu, najbolje na pod.– Savijeni peškir stavite ispod leđa, u nivou sa pupkom,

i zatim legnete (peškir treba da bude malo širi od širine leđa).– Noge razdvojte u širini ramena i savijte stopala tako da

se dodiruju samo palčevi.– Ruke ispružite iznad glave, okrenite dlanove prema

dole i spojite mali prst desne i lijeve ruke.– I to je to. Iako se čini sasvim jednostavno, taj položaj nije

nimalo lagan ni udoban.Ako vam je teško da do kraja držite ruke u ispruženom

položaju, prvih nekoliko puta ih ispružite koliko možete, ali svakako spojite male prste na rukama, kao i palčeve na noga-ma.

U tom položaju lezite pet minuta, tri puta na dan.Možda će vam na početku osjećaj biti neprijatan, čak i bo-

lan, a ako vam postane neizdržljivo, skratite tretman na onoli-

ko koliko možete izdržati.Važno je napomenuti da “vježbu” morate da izvodite

svaki dan ako želite vidljive rezultate.Nakon što završite sa tretmanom, nemojte da ustajete

naglo. Dok ste još u ležećem položaju okrenite se na bok, na-kon toga se uspravite u sjedeći položaj, a tek onda ustanite.

Upozorenje: Ukoliko imate problema sa kičmom ili nekom bolesti

kostiju, utoliko se pre tretmana svakako posavjetujte sa lje-karom o tome da li smijete da koristite ovu metodu.

Ovo nije teško, ali na početku postoji neprijatan, čak i bolan osećaj, jer će vaše kosti početi da se vraćaju u svoj pri-rodan položaj. Ako vam je teško da izdržite neophodnih 5 minuta, počnite s minut-dva i svaki dan povećavajte, dok ne dođete do 5 minuta. I ne propuštajte ni jedan dan da biste dobili stabilan rezultat! U suštini, to je vrsta istezanja.

Ako pomjerite valjak od peškira ispod grudi – imaćete efekat podizanja grudi.

Ako ga stavite na deo ispod rebara – struk će postati više izražen.

Samo budite pažljivi, jer čak i za pet minuta ležanja u ovoj pozi, kosti i zglobovi se pomjeraju. Dakle, poslije seanse ustajte vrlo polako. Prvo na stranu, onda sjedite, a tek onda ustanite. Izbjegavajte nagle pokrete.

Čak i ako ne vjerujete u ovu metodu, ništa vas ne košta da probate. Preporučljivo je da izmjerite svoje obime prije i poslije tretmana, barem prvi put, i bićete prijatno iznenađe-ni!

Teško povjerovati, ali je istina!S vremenom se ispravlja držanje i imaćete lijep, zdrav

osjećaj u cijelom tijelu, a bolovi u leđima će prestati.

Skidanje kilaže BEZ gladovanja i vježbanja: SAMO LEŽANJE 3 puta dnevno po 5 minuta

EUROPA44 APRIL 2016

zaba

va

PRETPLATAAko ste zainteresovani da Vaš omiljeni magazin svaki mjesec dobijate na kućnu adresu, popunite kupon za pretplatu sa ove stranice i pošaljite ga na adresu redakcije:Europa Magazine (pretplata), P.O. Box 867, Lawrenceville, GA 30046-0867E-mail: [email protected]. Telefon: 678.743.5731.

KUPON ZA PRETPLATU12 MJESECI - $48.00

IME I PREZIME: __________________________ TELEFON: ______-______-________

ADRESA: ______________________________________________________________

GRAD, DRŽAVA, ZIP: ____________________________________________________

BROJ KREDITNE KARTICE: ________________________________________________

ISTIČE: _____/________ POTPIS: ________________________________________

E-mail: [email protected] ● Tel: 678.743.5731Europa Magazine (pretplata) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046-0867

NAČIN PLAĆANJA: [ ] ČEK ILI MONEY ORDER [ ] VISA ILI MASTER CARD

su | do | kuCilj sudokua je popuniti sva polja brojevima od 1 do 9, tako da svaka uspravna kolona, svaki vodoravni red i svaki 3x3 kvadrat sadrži svaki broj od 1 do 9. To je to - nema matemati-ke, samo logika.

Rješenje ove križaljke ćemo objaviti u sljedećem broju. Ovo je rješenje kri-žaljke iz prošlog broja:


zabavaKAD SAM

ODLUČIO DA POSTANEM RATNIK,

KAKVO OLAKŠANJE

JE DOĆI KUĆI!

NEVRIJEME, MUNJE, KIŠA, SNIJEG, MORSKA ČUDOVIŠTA, AJKULE I

GUSARI!

NISAM IMAO POJMA

KAKVE ME SVE MUKE ČEKAJU!

NE VOLIM DA KUKAM!

IZGUBIO SAM BITKU, PLIJEN...ALI KAKAV SAM DAN

IMAO!

NEĆEŠ MI VJEROVATI KAKAV SAM IMAO DAN!

I ZAMALO BROD!

HOĆU!STIGAO SAM, HELGA!KONAČNO I

DVA BODEŽA!

MOJE OMILJENO KOPLJE...

PREDUGO SU OVE STVARČICE BILE ODLOŽENE!

HELGA, JA SAM SPREMAN...

TOPUZ...

NE, IDE DA PLIJEVI BAŠTU!

VRIJEME JE DA SE SPREMIM!

I LANAC S KUGLOM ZA ODBRANU S LEĐA...

DA VIDIMO...

TU SU MAČ I SJEKIRA...

VIDIMO SE!

ČUVAJ SE, DRAGI!

TATA IDE U RAT?

VRIJEME JE DA RAZGOVARAMO O

TVOJOJ BUDUĆNOSTI...

ALI, DOŠLO JE VRIJEME DA

POPRIČAMO O NEČEM SASVIM DRUGOM...

KUPI GA NA LIZING!

BIĆEŠ ODGOVORAN!

SINE MOJ, NAUČIO SAM TE KAKO DA LOVIŠ I PECAŠ...

POKAZAO SAM TI KAKO SE RUKUJE

ORUŽJEM...

I ZATO NEMOJ SAV NOVAC SPISKATI NA VELIKI I SKUPI BROD KOJI ĆE TE LIŠITI UŠTEĐEVINE...

MORAĆEŠ SE BRINUTI O PORODICI!

KAD SE OŽENIŠ I DOBIJEŠ DJECU, NEĆEŠ VIŠE MOĆI MISLITI SAMO NA SEBE!

Dođe Mujo pijan kući i odjednom se čuje:- Bum!Pita Fata:- “Mujo, šta je to palo?”- “Kaput,” odgovori Mujo.- “Kako se kaput toliko čuje?”- “Bio ja u njemu!”

◊Došao hodža u džamiju i pita:- “Ko se boji žene nek ustane?”Svi se ustali samo jedan ostao sjedit.Pita njega hodža:- “Šta je, što ti sjediš?”A ovaj će ti njemu:- “Čim si mi je spomen’o, noge mi se odsjekle!”

◊Kaže zeko zmiji:- “Izvini što sam te neki dan zezao što nemaš noge.”Na to će zmija:- “Ma nema veze, bilo pa prošlo.”Na to će zeko:- “E svaka ti čast! Evo ruka!”

Otišao Mujo u Njemačku i šalje on Fati telegram:- “Iskopaj onaj mitraljez. Podmaži ga. Vrati ga na isto mjesto.”Vidi to poštar i odnese u policiju. Policija dođe, prekopa baštu i ne nađe mitraljez.Šalje Mujo Fati drugi telegram:- “Kad ti policija prekopa baštu, ti posadi krompir.”

◊Zvone policajci Muji na vrata. Mujo pita:- “Ko je?”Policajac:- “Policija.”Mujo:- “Šta hoćete?”Policajac:- “Malo da popričamo.”Mujo:- “Kol’ko vas ima?”Policajac:- “Dvojica.”Mujo:- “Pa popričajte.”

vicevi

EUROPA46 APRIL 2016

ogla

si

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASEDO 20 RIJEČI

Tekst oglasa (popunite čitko štampanim slovima):

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

Dužina trajanja oglasa (zaokružiti): 1 MJESEC - 2 MJESECA - 3 MJESECA - __________

Europa Magazine (mali oglasi) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046E-mail: [email protected] ● Tel: 678.743.5731

dogovoru.Tel: 01149 703 123 5002Prodajem kuću sa dvosobni stanom 62m2 i sa poslovnim prostorom 32m2 u centru Zenice.Vlasništvo 1/1. Cijena 90.000 KM. Tel: 011387-66-266-080 Prodajem livadu 1/1, 1200m2 Kaćuni-Busovača,put,struja,rijeka moguće sve djelatnosti i parcelna prodaja.Tel: 605 413 8669 Izdajem trosoban stan u Lawrence-ville-u, Ga 30046 Nazvati od 12-6.Tel: 678-793-5400Izdajem kuću sa 4 sobe ,2 kupatila u Lilburnu,GA 30047.Parkview Cluster.Tel: 404 425 3400

Prodajem harmoniku “Dallape”.Tel: 727-333-1317Prodajem kamion 2008 god.,marke Volvo, motor D-13,918000 milja,$ 26,000.00 Tel: 404 819-1217Upoznao bih ženu,bosanku,staru do 60.godina radi druženja.Tel: 314-484-5049Sigurno i povoljno čuvanje Vaše djece,Lawrenceville.Tel: 404-819-3419Čuvala bih djecu u mojoj kući u Lawrenceville-u.Tel: 404-729-0494

Prodajem kuću u Ugljeviku,200m2 vrlo povoljno.Kuća se nalazi u centru Ugljevika.Tel: 206-383-5981 ili 011387-65-658-516 Prodajem dvosoban stan od 50 m2 u Zenici (Crkvice 35), 8 sprat u vidjenom stanju.Vlasnistvo 1/1.Cijena 60.000 km u neto iznosu.Tel:011 387 32 227 865 (Zenica) ili 904 733 0813 (Florida).Prodajem kuću na sprat 117m2 u Novom Travniku,centar grada.Mali poslovni prostor.Cijena po

Prodajem zemlju ,povoljno.Sarajevo-ReljevoTel: 011387 65 356 508 Prodajem stan u Sarajevu,Alipašino polje faza C,62M2,4.sprat u četverokatnici.Tel: 602-373-9735Prodajem zemljište u Dobrim Vodama,Bar blizu plaže sa građevinskom dozvolom,226m2.Cijena po dogovoru.Tel: 718 545 7783

RaznoProdaja

MALI OGLASIEuropa magazin Vam nudi besplatne privatne male oglase do 20 riječi. Popunite kupon sa ove stranice i pošaljite ga na adresu:

Europa Magazine (mali oglasi) P.O. Box 867 Lawrenceville, GA 30046ili na e-mail adresu: [email protected]

Impressum

Europa MagazineISSN 1939-3423Address: P.O. Box 867 Lawrenceville, Georgia 30046-0867 United States of AmericaPhone: +1 (678) 743 5731

E-mail: [email protected] www.europamagazine.info

Issued: monthly

Editor-in-chief: Haris DelalićSenior Photographer and Graphic De-sign Manager: Dan Dalibor SpalatGraphic Design: Aldin Ajanovic,Internet Presentation: Damir SetkicFreelance writer Europe: Milan PekićCommunity: Enes SelimovićMarketing manager: Dino Krgo


oglasi