APSTRAKTNO SLIKARSTVOKonstruktivizam, Suprematizam, Orfizam, Rajonizam, Neoplasticizam
Što je apstrakcija?
Proces izdvajanja općeg iz pojedinačnog Odbacuju se sve pojedinačne karakteristike
predmeta da bi se došlo do same biti U pojedinačne karakteristike ubrajamo i
materijalnu osnovu predmeta Npr. olovka
Apstrakcija u likovnoj umjetnosti
Stil koji je kod publike i kritike izazvao najviše otpora Želeći oslikati bit emocije, odbacuju se sve
pojedinačne karakteristike predmeta/teme koju slikaju
Udaljavanje od predmeta – svođenje slikarstva na “gole” elemente likovne forme (boja, linija, obris, kompozicija)
Slika izgleda kao da je slikana “iznutra” Apstraktno slikarstvo nije izmišljen tip slikarstva –
ono ne teži prikazati materijalno već duhovno Apstraltno slikarstvo je zapravo vrlo konkretno – ono
prikazuje srž/bit same teme
Zašto je apstrakcija avangarda?
Apstraktni slikari u svojim vizijama bili su vrlo napredni Neke apstraktne slike vrlo su slične pogledu kroz
mikroskop Apstraktno slikarstvo u potpunosti odbacuje svaku
perspektivu i prikaz prostora – na slici se ne zna što je gore a što dolje
Slike često odaju dojam bestežinskog stanja (najveća zamjerka)
Dvije su glavne struje apstraktnog slikarstva u 1. pol. 20. st.
Geometrijska apstrakcija Organička apstrakcija (lirska apstrakcija)
Vasilije Kandinski
Naslikao je prvu apstraktnu sliku 1910.g
Apstrakcija, u raznim varijacijama, traje do danas
Svoje radove naziva kompozicijama –
To su improvizacije turbulentnih kompozicija boja i poteza kista
Apsolutno bezpredmetno slikarstvo
Rana apstraktna djela pripadala su organičkoj apstrakciji
Kasnije prelazi na geometrijsku apstrakciju
Napisao je i teoretski manifest o apstraktnom slikarstvu “O duhovnom u umjetnosti” 1911.g.
Geometrijska apstrakcija – Ruska avangarda
U Rusiji dolazi do velikih promjena – ruska avangarda postaje na kratko vrijeme službena državna umjetnost (Kandinski, Maljevič, Larionov, Gončareva, Javljenski) no 1934. biva zakonom zabranjena a jedina umjetnost postaje socijalistički realizam
Kao i u Njemačkoj, mnogi umjetnici odlaze iz Rusije u Pariz gdje nastavljaju umjetničku karijeru (Kandinski, Chagall, Soutin)
Geometrijsku apstrakciju započeo je Kazimir Maljevič – Crni kvardat na bijelom polju (1913)
Kontrast je osnova umjetnosti, za sliku je dovoljan jedan likovni element, proćišćen od svega ostalog
Začetnik je pravca geometrijske apstrakcije – SUPREMATIZMA
Suprematizam- zalaže se za prevlast (supremaciju) čistog osjećaja reda i pravilnosti u umjetnosti; nastoji dosegnuti savršen sklad oblika i boja na nepredmetnim slikama koristeći samo crte i osnovne geometrijske likove
Maljevič – Crni kvadrat na bijelom polju, 1913
Konstruktivizam (Maljevič i Tatlin)
Veže se za Maljeviča, to je ustvari prijenos suprematističkih načela na arhitekturu
Javlja se u Rusiji 1913.g. a kasnije se širi u Europu – najprije u Nizozemsku gdje utječe na nastanak grupe De Stilj i pravca neoplasticizam
U osnovi konstruktivizma, kao i suprematizma, je upotreba jednostavnih geometrijskih elemenata – krug, trokut, kvadrat, linija...
ti se elementi bojaju te svojom međusobnom interakcijom stvaraju tenzije na slici
Izvor konstruktivizma ali i suprematizma je u ranom futurizmu
20-ih godina Maljevič i Vladimir Tatlin počinju raditi 3D konstrukcije (umjetničke instalacije) koje su postale glavna umjetnička djela koja vežemo za konstruktivizam
Utječe na Bauhaus i funkcionalizam u arhitekturi
Tatlin, Toranj, 1919
Dubai – Spiralni toranj
Chicago Spire
Santiago Calatrava
Rejonizam (Larionov i Gončareva)
Rusija, 1911. Mikhail Larionov i Natalia
Gončarova Razvili su taj stil nakon
odslušanih Marinettovih predavanja o futurizmu
Željeli su stvoriti svevremen stil, koji prelazi granice prostora i vremena i ne ovisi o njima
Rušenje granica između publike i umjetnika
Kompozicija se gradi slaganjem “zraka” kontrasnih boja koje predstavljaju zrake svjetlosti koje se lome i reflektiraju od različitih površina
Larionov, Crveni rejonizam
Gončarova
Orfizam (Robert i Sonia Delaunay)
Graniči s apstrakcijom, nije u potpunosti apstraktan slikarski stil
Francuska, 1911. Ime je dobio prema mitskom
pjevaču Orfeju Glavna “tema” su apstraktni
krugovi svijetlih boja koji se postavljaju na platno puput duge
Nalik su širenju zvučnih valova Orfističke kompozicije nisu
posve bespredmetne U obrisima je uvijek vidljiv obris
prepoznatljive stvarnosti – npr. Eiffelov toranj, zrakoplov....
Neoplasticizam – De Stilj
Pokret nastao 20-ih g. u Nizozemskoj
Nova plastična umjetnost Izražavanje ideala
duševne harmonije i reda Težnja čistoj geometrijskoj
apstrakciji Svođenje slikarstva na
osnovne elemente i osnovne boje (linija i ploha, crvena plava i žuta boja)
Piet Mondrian, Theo Van Doesburg, Gerit Rietveld
Gerit Rietveld Stolica
Domaći rad – analiza teksta
«Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer smo prošli razdoblje traženja i teoretskih iskustava. U traženju čistoće umjetnici su morali apstrahirati prirodne oblike, koji u sebi kriju likovne elemente. Kako bi se izrazio, umjetnik je morao razoriti oblike prirode da stvori oblike umjetnosti. Danas je pojam umjetničke forme jednako zastario kao i pojam prirodnih oblika. Otvaramo razdoblje čistog slikarstva gradeći duhovne oblike, razdoblje konkretizacije stvaralačkog duha. Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer ništa nije konkretnije, ništa nije stvarnije nego neka linija, neka boja, neka površina. Zar su: neka žena, neko stablo ili neka krava konkretniji elementi na platnu? Ne: žena, drvo i krava konkretni su u prirodnom stanju, a kada su naslikani, apstraktniji su, varljiviji, nejasniji i izmišljenjiji nego neka ploha ili neka linija. Konkretno a ne apstraktno slikarstvo jer je duh ušao u doba svoje zrelosti; kako bi se iskazao na konkretan način potrebna su mu jasna i misaona sredstva. Prevlast individualizma kao i prevlast lokalnog duha uvijek su bile zapreke rađanju univerzalne umjetnosti. Kada se izražajna sredstva oslobode posebnosti, onda se nalaze u vezi sa samim ciljem umjetnosti a taj je: ostvarenje univerzalnog govora.»
Theo van Doesburg, Manifest konkretne umjetnosti
«Nefigurativna umjetnost privodi kraju staru kulturu umjetnosti, zato sada čovjek s većom sigurnošću može razmotriti i ocijeniti cijelu kulturu umjetnosti. Sada se nalazimo na prekretnici te kulture – počela je kultura određenih odnosa.
«Priroda uvijek funkcionira s apsolutnom pravilnošću».
Piet Mondrian
«Po mom mišljenju značajku suvremene umjetnosti sa sociološkog stajališta pokazuje činjenica da se publika dijeli na dvije kategorije osoba: one koji razumiju i one koji ne razumiju…Očigledno, modernistička umjetnost nije stvorena za sve ljude, kao što je to bio slučaj sa romantizmom, već je od svog početka bila namijenjena posebno nadarenoj manjini. Navikle da prednjače na svakom polju, mase osjećaju da su njihova prava ugrožena tom umjetnošću, koja je umjetnost privilegiranih, aristokracije instinkta.»
Gasset y Ortega , O dehumanizaciji umjetnosti