PSIHOLOGIJA EMOCIJA VII
ČULNE EMOCIJE, EMOCIJE PREMA DRUGIMA, EMOCIJE, SAMOPROCENE, EMOCIJE PROCENE
• Klase emocija:1. Primarne emocije 2. Čulne emocije – emocije koje se odnose na čulno draženje/čulnu stimulaciju3. Emocije prema sebi – odnose se na samoprocenu4. Emocije prema drugima5. Emocije procenjivanja (humor, lepota, čuđenje..)
6. Raspoloženja
ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE
• Emocionalni doživljaji prijatnosti i neprijatnosti koji nastaju delovanjem fizičkih draži na čula
Vrste:1. Fizička bol2. Odvratnost3. Zadovoljstvo4. Nezadovoljstvo
ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE
• Bol – najvažniji slučaj emocionalnog uzbuđenja koji nastaje intenzivnim fizičkim draženjem
• Slabi intenzitet osećaja bola – sporedan za čovekovo „ja“, ne mora izazvati neke emocije
• Veći intenzitet bola – javlja se neprijatno emocionalno stanje, a kod krajnje intenzivnog bola dolazi do opšte emocionalne agitiranosti
ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE
• Intenzitet dožiljenog bola u velikoj meri zavisi od razumevanja prirode emocionalne situacije u kojoj se bol javlja
• Bolna emocija je često povezana sa strahom
• Unutrašnji bol čiji izvor ne znamo može da bude veoma uznemirujući, pogotovo ako smo skloni da mislimo da može imati kobne posledice –npr rak
ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE
• Odvratnost – različite vrste objekata kada se pomirišu, dodirnu ili okuse, izazivaju odvratnost – oštro neprijatno osećanje koje sadrži jaku tendenciju izbegavanja i izrazite osećaje koji nastaju usled telesnih promena kao što su muka ili povraćanje
• U našoj kulturi ljigavi objekti – npr puž, teže da izazovu jaku ljigavost
• Odvratnost – samo ona primarna emocija koja sadrži bitne telesne senzacije koje nastaju usled muke i sličnih promena
• Sklonost da se termin „odvratno“ upotrebljava u jeziku u različitom značenju
ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE
• Nezadovoljstvo – velika, nedovoljno određena klasa neprijatnih emocionalnih doživljaja koji se odnose na ogroman broj draži
• Nezadovoljstvo – osećanja averzije, odbojnosti, patnje; osećanja su uglavnom upravljena na negativne objekte
• Intenzitet – manje razdraženosti i nerviranje do krajnjeg užasa -prisustvovanje snažnim afektivnim događajima (grozne nesreće, sakaćenje tela, rušenje objekta)
• Intenzitet užasa određen je stepenom bliskosti /identifikacije sa drugim ljudima ili objektima (npr voljena osoba koja je u velikoj opasnosti, požar koji uništava našu svojinu itd)
• Užas je još više pojačan osećanjem nemogućnosti da se na neprijatan događaj utiče
• Zadovoljstvo – prijatna osećanja koja kod nas mogu izazvati različiti objekti
• Intenzitet – manje prijatnosti, ugodnosti, dopadanja, ekstaze• Radost nije zadovoljstvo• Zadovoljstva su pozitivna uživanja
• Izori zadovoljstva su neiscrpni: prijatne senzacije u telu kada je ono dodirivano, milovano,
glađeno Rezultat percepcije telesnih pokreta i telesnog funkcionisanja
(zadovoljsto usled mišićne aktinosti, ritmičke igre, pevanja..) Osećanja koja su povezana sa umerenim stepenom telesnih
potreba (prijatna glad, prijatan umor) Čulna uživanja povezana sa spoljašnjim objektima, njihovom
teksturom – bojom, oblikom, mirisom Aktivnosti u koje se upuštamo, koje se oko nas izvode i
pružaju nam zadovoljstvo – igranje igara, čitanje, baljenje sportom, igranje baleta..
• EMOCIJE PREMA SEBIEmocije koje nastaju poređenjem sopstvenog ponašanja sa postavljenim ciljevima ili standardima ponašanja.
• Vrste:Osećanje uspeha i neuspehaOsećanje ponosaOsećanje stidaOsećanje krivice i kajanja
• Šta je uspeh? • Lična i socijalna merila uspešnosti
• Čovek se uglavnom nada uspehu. Neuspeh ga iznenadi. Nespeh je uglavnom predvidljiv (osim ako njegov uzrok nije neka «viša sila», nešto što ne zavisi od čoveka)
• I uspeh je, uglavnom, predvidljiv.
EMOCIJE PREMA SEBI – one koje se odnose na samoocenu
• Osećanje uspeha prati subjektivnu samoocenu da je rezultat povoljan; nepovoljan ishod izaziva osećanje neuspeha
• Obe ove emocije su povezane sa sopstvenim nivoom aspiracije i motivom postignuća; to je razlog što se zadovoljstvo zbog uspeha i nezadovoljstvo zbog neuspeha razvrstavaju u intelektualne emocije.
• Osećanje ponosa -javlja se uz doživljaj relativno visoke vrednosti svoje ličnosti ili svoje uloge; obrnuto, osećanje srama/stida javlja se uz svest o sopstvenim nedostacima ili nedoličnim postupcima.
EMOCIJE PREMA SEBI
• Osećanja ponosa i stida mogu da se kod deteta jave tek kad se formira psihičko Ja (treća godina);
• Najpre se koriste spoljašnji socijalni standardi za vrednovanje ponašanja a kasnije se samoocena vrši na osnovu interiorizovanih standarda o ispravnom/ pogrešnom
EMOCIJE PREMA SEBI
• Osećanje krivice• Javlja se kod osobe koja doživljava da se ogrešila o
moralne norme ponašanja; prati je "griža savesti„• Psihoanalitičari je tumače kao oblik samo-kažnjavanja
koji se javlja zbog nesvesnih, potisnutih doživljaja koji nisu bili usaglašeni sa superegom
• Kajanje je neprijatna emocija koja se javlja kad se sećamo našeg ponašanja zbog koga nam je "nemirna savest".
• Intenzitet ove emocije, vezane za ranija iskustva, uvećava svest o nemoći da se rđavi postupci isprave
• Osećanje krivice - često može osobu voditi u samokažnjavanje, depresivnost ili potpuno poricanje lične odgovornosti
• Osećanje krivice je izraz autoagresivnog stava prema sebi
• Osoba koja proizvodi osećanje krivice čvrsto veruje da nipošto nije smela da pogreši u datim okolnostima i da to što je pogrešila/o govori o tome da je ona/on loš čovek
• U ovakvom verovanju nailazimo na dve iracionalne komponete u mišljenju. Prva je apsolutistički zahtev prema sebi o nepogrešivosti a druga, preterana generalizacija (ako sam loše postupio to znači da sam loš čovek)
• Zdrava alternativa osećanju krivice - osećanje kajanja• Osoba koja se kaje prihvata ličnu odgovornost za
sopstvene postupke, ali ne precenjuje svoju odgovornost i ne generalizuje procenu svog ponašanja na procenu celokupne ličnosti
• Osoba koja se kaje povodom nekog počinjenog prekršaja razmatra svoje postupke u kontekstu ostalih pratećih događaja, preraspodeljuje odgovornost na sebe i druge učesnike u negativnog događaju, uzima u obzir olakšavajuće faktore i neisčekuje nužno kaznu i odmazdu.
• Kajanje je zdrava emocija -omogućava osobi da prevaziđe bol koji prati uviđanje sopstvene greške i ostavlja osobi mogućnost da na konstruktivan način promeni svoje ponašanje u budućnosti ili pokuša da nadokandi štetu.
• EMOCIJE PREMA DRUGIMAPozitivne:- ljubav
Negativne- ljubomora- zavist- mržnja
EMOCIJE PREMA DRUGIMA
• Emocije koje se odnose na druge ljude su: ljubav, ljubomora, mržnja, prezir, zavist, sažaljenje, divljenje, strahopoštovanje.
• Kreč i Kračfild daju "mapu" emocionalnih odnosa prema drugim ljudima; to su kompleksne dispozicije - sentimenti: trajni afektivni i konativni odnosi prema poznanicima
EMOCIJE PREMA DRUGIMA
EMOCIJE PREMA DRUGIMA
• Ljubav je sentiment koji sadrži osećanje naklonosti, nežnosti i privrženosti prema osobi koja nas privlači, sa kojom se naše Ja u velikoj meri identifikuje
• Kod dece se naklonost za odrasle (majku) javlja u prvoj godini, a za drugu decu početkom druge godine
• Uspeh osobe prema kojoj gajimo naklonost, a procenjena je kao superiornija od nas, izaziva osećanje divljenja; neuspeh osobe, koja nam je simpatična, a procenjena kao inferiornija od nas, izaziva osećanje sažaljenja
EMOCIJE PREMA DRUGIMA
• Mržnja je sentiment u čijoj su strukturi osećanja nenaklonosti, averzije i odvratnosti
• Međutim, da su to jedine komponente one bi dovele do reakcije izbegavanja objekta mržnje
• Činjenice ukazuju da je MRŽNJA emocija koja u sebi sadrži i težnju za pristupanjem objektu mržnje sa destruktivnim namerama.
• Sledeća njena odlika je relativna trajnost, jer mrzimo samo psihološki blisku osobu (koja je u našem životnom prostoru)
EMOCIJE PREMA DRUGIMA
• Kreč i Kračfild smatraju da se najintenzivnije mrzi osoba koja je sličnih sposobnosti kao što su naše, slična po mnogim drugim osobinama ali se od nas razlikuje po nekim kritičnim negativnim osobinama i uz to "opasno" ugrožava naše ciljeve
• Isti autori ukazuju da superiornija osoba, koja je objekt nenaklonosti, izaziva osećanje zlobe, a Inferiornija prezir i omalovažavanje
EMOCIJE PREMA DRUGIMA
• Ljubomora
• - sentiment koji se javlja kao reakcija na realnu ili zamišljenu opasnost da će voljeni objekt biti izgubljen jer se pojavio rival kome je upućena naklonostvoljene osobe
• Kod dece se javlja polovinom druge godine
• Jedna od situacija koja izaziva ljubomoru je novorođena beba kada se obično pažnja roditelja premešta na novorođenče.
• Ljubomorno dete reaguje otvoreno (fizička ili verbalna agresija) ili prikriveno (regresija, strahovi, mucanje, enureza); skrivene reakcije su nesvesne.
• Produžena ljubomora je jedan od simptoma emocionalne nezrelosti
EMOCIJE PREMA DRUGIMA
• Zavist • je negativna emocija koja se kod ličnosti javlja u
situaciji kada opaža da njoj psihološki bliska osoba poseduje ili ostvaruje nešto za čime i sama žudi
• Intenzitet zavisti uvećavaju činioci koji smanjuju njene šanse:
• ako je u pitanju redak objekt, • ako je nepravedno stečen, • ako se radi o osobi koja ima centralno mesto u
njenom životnom prostoru.
EMOCIJE PROCENE
• Estetska osećanja• Estetskom emocijom je obuhvaćen kompleks
emocionalnih doživljaja lepog koje izaziva objekt ili situacija koju posmatramo ili smo posmatrali
• Nalazi ukazuju da je estetski ukus vaspitljiv i da se standardi lepog i ružnog menjaju, međutim, individualni estetski doživljaj često zavisi i od trenutnog psihofizičkog stanja
• Čuđenje i divljenje – objekti koji se doživljavaju kao moćni, veliki, misteriozni..
• Religiozni doživljaji• Usamljenost
• Koje emocije čine tzv.čulne emocije• Osećanje bola• Osećanje odvratnosti• Osećanje nezadovoljstva• Osećanje zadovoljstva• Nabrojte vrste emocija prema sebi• Osećanje uspeha i neuspeha• Osećanje ponosa• Osećanje srama/stida i krivice• Osećanje kajanja• Navedite zdrave komponente osećanja kajanja
PITANJA KOJA PRATE TEMU
• Nabrojte emocije prema drugima• Pojasnite kada nastaje mržnja• Osećanje ljubavi• Šta je suština teorije afektivne vezanosti?• Osećanja ljubomore kod dece• Nabrojte i pojasnite emocije procene
HVALA NA PAŽNJI