8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
1/21
Mile
Savi6
Institut
a
ilozofiju
druitvenu
eoriju
Beograd
U D K l l l . l : 1 6 5 . 6 2
Originalni
audni ad
HAJDEGER
DEKONSTRUKCIJA
METAFIZIKE
|
. H
aj
de
ge ov
a
in
er
pr
e ac i a me aft
zike
Filozofr.lae za Hajdegerazrazitr> vropska ojava to pojava
od sudbinskog
nadaja. a ilozofijomse ada
Evropa
sa ilozofijom
se
dovr5ava
edan
povesni
rojekt
oji nosi
me,,Evropa.
ovrSenje
ili
ispunjenje
ilozofije
e,
sa
edne
strane, raj
filozofijekao metafi-
z1ke,
sa
drugestrane,
o
e
podetak
ivilizacije oja
e
potpuno
metafizidki
asnovana. oZeseodekivati,misli on,da e ona ra-
jati
duZe d
dosada5nje
ovesti.
No, metafizibke
retpostavke
e
odreduju
amo
sudbinuEvrope.
U
Evropi
se
e5ava udbina emlje
s obzirom
na
planetarnu
ominacijuevropskog
rojekta.
Da bi se
nagovestio
ovi
povesni
podetak
eophodno
e
vratiti
se korak
nazadizostvarene etafizike njen zvor kako
bi se,
na
osnovu
onog
Stosedosadamislilo,otkrilo
ono Sto
e
u metafizici
ostalo
nemiSljeno,
Sto
e
odredivalo noSto
e
ona zriditclmislila. edan
povesni
preokret
e
mogudemisliti samoukoliko mi5ljenje ma
istoporeklo
kao
ono diji
preokret
zahteva.
a taj nadin
sezatvara
krug evropskemetafizidkepredaje ogatrebasagledati novom
svetlu.
Filozofija
e
za Hajdegera duvekbila metafizika, dnosno,
=
onto-teologija.
,Jer
metafizika
e
ne samo eo-logika, e6 onto-
:
logika.
Ona,
pre
svega,
ije
ni samo
edno,
a ni
samo
drugo.Stavi5e
=
ona
e
teo-logika
ato 5to
e
ontologika. '
kaZe
Hajdeger.Ovo
'2
specifidno
edinstvo
odreduje,
rema
njentu,osobenostapadne
6
kulture
u
celokupnoj
radiciji.
Metafizika
oduvek
misli
bivstvujuie
lkaokao akvou celini,kako u smisluosnovnogazloga,takou E
smisiu
krajnjeg
osnova.
Stvar
metafizidkogmi5ljenja
e
bite
(Sein).
U
Mada
e
bi6e najizvornija
tvarmi5ljenja,
no u metafizicinije
;
t
Hu.jdeg...
M.: Miiljenje
i
pevanje
,Nolit,
Beograd, 1982.s. 7l .
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
2/21
'9
q
J
=
izvorno
mi5ljeno.
Ona
e
zaboravilapravi
misao i6a
poni5tavaju6i
razliku
zmedu
njega
b vs v
uju6e
g
(S
eiende).
bog toga
e
porrebno
obnoviti
smisao
veontolo5ke
azllke.
Polaze(i
od
ednog
umadenja rdkog
odredenja
iia
onto-
lo5ka
azlika
e
u metafizici
zbrisana.
Ova
ndiferencija
e
potom
samorazumljivo
renotena
kroz
predaju.
Tako
su
se oblikovale
razli(itepredrasude
smislu
biia.2 Prema
ednoj
biie
je
najop5tiji
pojam.
Medutim,
op5tost
iia
nije isto
Sto logidka
p5tost
oda.
Bi6e
ne
odreduje,
iti
ogranidava,
ajvi5u egrlu
bivstvuju6eg
ko-
liko
e
ovo
pojmovno
artikulisano
rema
odu vrsti.
U
nemogudno-
sti tradicionalne
ogike
da defini5e
bi6eHajdeger
e vidi prigovor
protiv
njegovog
misla,
ei
nedostatak
ame
ogike.
pitanje
o smislu
bi6a nije Skolskopitanje,vei pitanjeod sudbonosnognadaja
obzirom
da
e
filozofska
stina,,suStinska
stina
judskog
u-bi6a
(Da-Sein)."'
Ono,
dakle,nije
razumljivo
po
sebi.
Samorazumlji-
vostje
uvela
smisao
iia u
zaborav.
ak
vile:
do
zaborava
aje
bi(e
zaboravljeno.
ako
e
na
najdosledniji
adinutvrdeno
neraz-
likovanje
zmedu
bi6a
bivstvujuieg.
S obzirom
na zna(aj
koji
ima
pitanje
o
biiu, neophodno
e
da
se to
,,po
poloZaju
prvo,
najpre
kao naj5ire,
atim
najdublje,
najzadkao najizvornrje
pitanje"a
najozbiljnije
ponovo
postavi.
Ono
e,
prema
Hajdegeru,
ajSire,
er
obuhvata
ve
to
jeste,
er
ima
granicu
u onom
Sto
ednostavno
ije,
t niita.
No, i
samoni5ta
spadau
ovo
pitanje.
Ono
e
najdublje
zaro
Sro spitujuii
ono Sro
jeste
traZi
njegovu
najdublju
osnovu
u smislu
horizonta
u
kome
sva
pitanja
dobijaju
smisao.
Na kraju,
ono
e
najizvornije,
er
se
tide
samog
oveka,
er
samo
dovek
moZe
da
preduzme
akvo spiti-
vanje, stogaSto akvo spitivanje onstitui5e oveka.
Kako
e
moglo
do6i
do toga
da sezaboravi
zvomi
smisao
ovako
sudbonosnog
itanja?
Razlog
e
u
njegovoj
dvosmislenosti.
Metafizikagovori
o bivstvujuiem
kao bivstvujudem
celini.
,Bivst-
vuju6e
znadikod
Grka
m, a
ono
Stobivstvujuie
dini
bivstvujuiim
jeste
suitina
bivstvujuieg
njegovo
biie. Ovo
Grci
oznadavaju
a
ousia "
Bivstvenosr
ivstvuju(,eg,
usia
(Seinheit)
e
dvosmis-
I
Heidegger,
.:
Seinund
Zeit, M.
Niemeyer Ttibingen,
986. .2.
3
H"id"gg".,
M.: Die
Grunbegrife
er Methaphysik,
G.
A.Bd.Z9l30.y.
Klosterman,
rankfuft
am
M. 1982.
.28.
a
Ha.ldeger,
.:
IJvod
metafiziku,
.
Karadli(.
Beograd,
197
. s. 20.
5
Heidegger,
. :
G.A 8d.29/30.
.59.
10
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
3/21
t
F
>a
f
;
tr
N
'l
lena:
ednom
se
odnosi
na bivstvujuieu smislunajvi5e p5tosti,
drugi
put
u smislu
najvi5eg
bivstvujudeg.Metafizika
gubi
iz vida
ovu
dvoznadnost oja
joj
leLi u osnovi.U stvari,Grcima
se biie
otvara
kao
phisis.'No,
phlsrs
e
dvosmisleno:
ao
bivstvujude
u
celini i kao bivstvenost
ousia
.
Kod
Grka
nema azdvajanja vih
zna(enja, ei su,kao kod Aristotela,ukljudena jedinstvenu ruu
filozffiu.
,,Nema
dvaju
razliditih disciplina,nego
pitanje
o bivst-
vuju6emu celini
pitanje
o
tome
Sta
e
bi6ebivstvujudeg,
jegova
su5tina,
jegova
priroda
Natur),
on
(Aristotel)
oznadava
ao
prvu
filozofiju...
Prva ilozofija
e
pitanje
o
phisis
u njenomdvostrukom_
znadenju:
itanje
o bivstvujuiem
kao celini i
pitanje
o biiu."'
Ova
dvosmislenost
e,
prema
Hajdegeru, stala
erazludenaokom
celemetafizidke ovesti.Govore6io bivstvujuiemu celinimetafi-
zika transcendira,nadilazi
veukupnobivstvuju6e
pri
tom
zadrla-
va dvojstvobivstvuju6eg
ao
posebnog, ojedinadnog
ivstvuju-
ieg, i onogStoomogu6ava
a nekobivstvujuieuop5te
este.
Grdko
to on tako
moZeda ozna(ava
stovremeno entia
(ta
onta) i esse
(to
eitwi).
Grci su razumeli
smisao iia kao ousia,odnosno
arousia.
Latinski
prevod
kao substantiq
e
pogada
njen izvorni smisao.
Hajdeger umabiousiakao An-wesen, risustvo.,Bi6epo Grcima
u osnovi
prikazujeprisustvo,"
kaZeon.oPolaze1i
od toga vidi se
kako
e
bilo
moguie da Grci bi6e shvataju
ao
physis.
Na osnovu
ispitivanja
porekla redi biie i
physis
Hajdeger dolazi
do zakljudka
da ono Sto se
imenuje redju
,bi6e'
odgovarazna(,enjt
physis'.
Meclutim
u
Grdkoj
e
to ostalo
neizredeno. bog toga
e
tok ra-
zumevanja iia mogao
kasnijeda se
preobrazi.
SaPlatonom
Aristotelom
kaLeHajdeger,zbira
e
,podetni
kraj velikog
podetka."Bi6e
e
sadashvaieno
kao
,,ideja"
idea,
eidos
Time
je
ve6
omoguien
ok kasnijeg azumevanja
iia. Hajde-
ger
tumadi idea
kao
ono
Sto se opaZakod
nedegvidljivog,
kao
prizor
(Anblick),
izgled,
eidos lzgled neke stvari
e
ono
u demuse
ona
predstavlja, no Stoona
este.
U
izgledanjuonog
kako i Sta
nekastvar
este,
u
njemu
podinje
njeno
prisr-rstvo,usia:kao
prisu-
stvo
nekog
bivstvujudeg,
li kao
prisustvo
ekog
zgleda.Ovoraz-
u
Ha.ldeger, :.
I|vod
u
metafiziku,s. 114.
,Mi
znamo:bi6e se otvara
Grcima
kao
physis
Izrastajuie-prebivaju6e
ladanje
e
u sebi u isti mah
sijaju6e
pojavljivanje."
7
Heidegger,
.:
G.
A.8d.29130.
.
5o.
8
Hajdeger,
.: Uvod metafiziku,s.75.
1 l
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
4/21
'O
O
J
=
likovanje
se nalazi u osnovi razlikovanja existentia essentia.
Ako
se
idea
(izgledanje)
shvati kao
prisustvo,
onda ono moLe dazna(.i
stalnost,
postojanost
(Stlindigkeit).
Onda
je
to
santo izdvajanje iz
neke neskrivenost i
ednostavno
estin),
l i ne5to
5to se zdvaja
-
a
estin.'Prisustvo tad
oznadava da-bit
i i ta-bit. Po5to
nadvladava
shvatanlebi6a kao
ideje u smislu ita-biri,
bi6e
dobija smisao
onog
Sto uistinu
jeste
(ontos
on) nasuprot
pojedinadnog
bivstvujuieg
koje istinski ne
bivstvuje Da-bit nestaje
z vidokruga
miSljenja.
Ideja
postaje
paradigma,
uzor
prema
kome se kasnrye azvijarazli-
kovanje ideje
(suitine)
i
pojave.
Ujedno
to
je
koren premetanja
istine kao neskrivenosti
u istinu kao
tadnost videnja.
Menja
se
izvorni
smisao logos-a. ktgos
kao
iskaz
postaje
mesto istine
kao
tadnosti .Kao kazivanje nedegao nedemuon se vezuje za ono o
demu
govori
,
hypokeimenon,
subjectnru.
Tako
se
potvrduje
zna(e-
nje
ousia kao
prisutnosti ,postojanosti .
Pravo bivstvujuie
je
uvek-
-bivstvujuie.
Ono
Stoje
najpostojanrje
prisustvujeste
deja,uzor,
kao ono
na Sto se uvek vraiamo,
ono
Sto
e
predleZeie,lq,pokei-
nrcnon,
subjectum,kasnije
predmet.Tako
je
otvorena moguinost
(mada
ne i
jedina)
da se biie u razliditim
formama
tumadi
kao
stalna
prisutnost
-
substantia ego
cogito
.
subject
,
ja
,
r.on.
duh
,
volja , bog ...
Pomenuta razlika koja
proizi lazt
iz dvoznadnosti
biia,
izgradena,
ali ne izredena
o5
kod Aristotela, doz-vol java
da
se
celina b ivstvujuie,q predodi
u
smislu
najop5tijeg
oda, najviSeg,
boZanskog
bivstvujuieg i l i krajnjeg
uzroka. Na
osnovu toga
je
mogu6e
azumeti
kako
je
metafizika
istovremeno
ontologija i
te-
ologija. Teoloiki karakter
metafizike
bio
je
mogui, ne
zato Sto
se
grdka
filozofi ja
preoblikovala
u
hriSiansku teologiju,
nego zato
Sto e bivstvuju6e otkriveno na taj nadin da je to otkri6e u sebi
dozvoljavalo i
odredivalo nadin na
koji ie hriSianska
teologija
da
preuzmegriku
fi lozofi ju. Ono Sto
e
kod Aristotela
bilo
prisutno
kao
jedna
neizridita mogu6nostHajdeger otkriva eksplicitno
razvi-
jeno
u sholastidkoj
i lozofi j i kao
,,...spoznaju
rajnjeg
(u
smislu
prouzrokovanj
a
(Verursachung)),
najop5tijeg
(u
smislu apstrakcij
e)
i najviSeg
ivstvujuieg
(u
smislu
nadina
bi6a
(Seinsart))."r0
opite,
postaristotelovska
metafizika ne zasnivasvoj
razvoj
na
preuzimanju
i nastavljanjuAristotelovog fi lozofskog sistema,nego na ,,nera-
e
isto, .
92.
r"
H"id"gg"r,
M.: G.
A.
Bd.
29130.s.'17.
I 2
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
5/21
zumevanju
pitnosti
otvorenosti
kojima
Platon
Aristotelostav-
ljaju
centralne
robleme."
Odsad
va
momenta skraduju
ojavljivanje
zvomog smisla
filozofije:
hriS6anska
oncepcija
veta
prema ojoj
se
celinabivst-
vujuieg
deli na boga,
prirodu doveka; matematidka
poznaja.
Njihov spojHajdegerobja5njava rekodinjeniceda teologijavidi
celinubivstvujuieg
ako
kao da
e
prethodno
acionalnomiSljeno
u boZijem
mu.
Merlutim,
im
oslabi
povczanostzmecluvorca
stvorenog,
judskium
stekne
revlast.
rvstvujude
e
moZemisliti
matematidki
smisluda
e
postalo
proradunljivo.
jedno,
u se
radamoderna
ehnika
roz
koju se
nriSljenje ostavlja ao
edina
merodavna
snova iia.
Stu.le ovakvom oku spuSteno?remaHajdegeru,zmakao
je
smisao
iia
koji
e
u svojoj
stiniotkrivenu Grdkoj azumevanjem
bi6a
kao ousia
prisutnosti
An-wesenheit).
umadenje
risutnosti
parousia
ousia)
ao
postojanosti,duvalo
e,
doduSe,
pomen
a
pravi
smisao
i(a-
vrente, li u oblikukoji
e
odgovarao
revodenju
ortsis substantia,
dnosno
obliku
u kome
u
razumevanju
-remena
preovladava amo
edna
njegova
dimenzija sadainjost.
reme
e
oduvekbilo
u temelju
odredivanja
i6a,mada
nije uvek tumadeno
na izvomi nadin.Prevlast ada5njosti razum^evanjuremenae
za
Hajdegera
vedodanstvo
zaboravu
iia.' '
Smisaobiia,
kao
temeljnjegovog
uumevanja.
Hajdeger
alazi
u ekstatidkom
arak-
teru
vremena.
otvrda
remena ao smisla
bi6a
rebada se
pokaZe
i u egzistencijalnoj
nalitici u-biia
(Da-Sein)
iji
je
smisao
re-
menost
Zeitlichkeit;13.
edutim,
ovaj
ekstatidki
momenat
reo-
braiava
sam
smisao
emelja.
Temelj se pokazuje
ao bez-temelj,
t '
Hujd"g.r,
M.-.Kant
problem
etafizike,ldeje,eograd,
977
s.16.
rt
H.id"gg"r,
M.'.Zw'Sache
lesDenkens,
M.
Niemeyr
Verlag,Tiibingen.
1969.
.2.,,Sta
daje
povoda
da
se zajedno
menuju
vreme bi ie? Od
podetka
zapadnoevropskog
i5ljenja o
danas i6e
oznadava
stoSto
prisustvo
Anwesen).
lz
prisustva,
risutnosti
Anwesenheit) ovorisadainjost.
rcma
aie1oj
predstavi
ovazajedno
a
proSloiiu
buduino56u
ini karakteristikuremena.
i6ekao
prisut-
nost
seodreduje
remenom."
13
H"idegg"r.
M.: . erruttclZeit,
. 37
.,,Vra6ajui i
sesebibuduinosno,
odludnostovodi ebe situaci ju sadalnjavaju6ie.Bi lost z buduinostizvire
to tako
Stobivia
(bolje:
bijuia)
buduinost
otpu5ta
z
sebe
adainjost.
aj fenomen,
naovaj
nadin
edinstven
aobijuii
-
osadalnjavajuia
uduinost
ovemo
remenost.
Samo
ukolikoje
tubide
odredeno
ao vremenost
no
samom
ebi
omoguiava
naz-
nadeno
ravo
moii-biti-celim
strdavaju6e
dludnosti.
remenost
e azotkriva
ao
smisao
rave
brige
Sorge)."
-
L
, q
N
r , i
I
l 3
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
6/21
bezdan
Abgrund).
Razumevanje
ez,temelja
privativnom
smislu,
kao
nemoguinost
acionalnog
temeljenja
misla
bi6a,
este
posle_
dica
metafizidkog
dredenja.
emoguinost
acionalnog
temelje_
nja,ne
znadi,
medutim,
da
e
smisao
ilabez
porekla,
da
e
smisao
i
stin
ki
bez- av
E j an.
B ez-
av (ajnost
nemogudnot raiionalnog
utemeljenja
u
teikoie
samo
u
horizontu
metafizidkog
mi5ljenja
njihovo
vaLenje
e
odredeno
aZenjem
metafizike.
,teStoea
eii
u
jezlkt,
kaZe
Hajdeger.
NaSi
zapadnijezici
u,
svaki
na
svoj
nadin,
jezici
metafizidkog
mi5ljenja.
Da li
je
suitina
zapadnih
ezika
samo
metafizidka
stoga
rajno proZera
nto-teo-logikom
li
ovi
jezici
pruZaju
druge
mogudnosti
azivanja,a
Stou isti
mah
znadii
ka-
zuju1,eg
ekazivanja
to
pitanje
mora
da
ostane
tvoreno...ra
U demu e teSkoiasa ezikom?Vreme biie seuzajamno
odreduju.
Ako
kaZemo:biie
este,
vreme
este,
mogli
bismo-,zave-
deni
metafizidkom
trukturom
ezlka,rei;-
da
z njihovog
uzjamnog
odredenja
roizllazi
da
e
vreme
bivstvujuie
da
e
biie
ur * no.
Medutim,
upozorava
Hajdeger,
reme
biie
nisu
unutar-svetske
stvari.
Samo
za
bivstvuju6e
ma
smisla
e6i
da
ono
este.
,,Ne
kaZemo:
iie
jeste,
vreme
este,
nego
ma
(es
gibD
biea
ima
vremena. rs
z
ovog
Es
gibt
(i*u,
ono
Oule)
Hajdeger
zdvaja
Es i
nalaziu njemu dasEreignis,dogadaj ,,prema omeOno koje daje
u
,,ono
daje
bi6e ,
,,ono
daje vreme
pokazuje
se kao
dogadaj.,a16
Pri
tome
reba
biti oprezan'.
ogaclaj
rje
neko
bivstvujuie,
pamu
ne
pristaje
pojam
Stastva,
radicionalno
protumadene
uitine
i
op5tosti
oda.
Stoga
se
pod
njega
ne
mogupodvesti
pojmovi
biia i
vremena.
shod
e:
,,Zeit
und
Sein ereignet
m
Ereignis,,tl
Za
dogaclaj
e
ne
moZe
eii:
,,dogadaj
este*,
li
,,ima
dogadaja,,.
oZe
sesamo
e(i:
,,Das
Ereignis
ereignet .l8
obzirom
na
metafizidku
strukturu ezika,Hajdegerzahteva a se smisaoovog iskazane
procenjuje
rema
njegovom
pozitivnom
sadrZaju,
ei prema
onom
Sto
on
pokazuje
naslu6uje.
jegova
nemultost
nebi proiztlazila
iz
nekenjegove
manjkavosti
veC
z manjkavosti
metafizidkog
o-
rizonta
jezlka
u kome
se
on
iskazuje.
postojeii
jezik-mi5ljenje
zalv
N a
ono
Sto z njegagovori.
Zbog
togaHajdeger
zahteva,,novu
Q
q
J
ra
Haideger,
.
: Miiljenje
pevanje,s.
81.
15
Heidegger, .: Zur Sache esDenkenss.4-5
16
isto,
.
23.
17
isto, .20
18
isto, .25.
t 4
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
7/21
briZnost
prema
govoru,
nikakvo
iznalaLenje ovih termina
kao Sto
sam
nekad mislio,
ve( vra1anje
nazad
na izvorni sadrZaj
na5eg
vlastitog, li
neprestano
zamiranju
ahvaienog
ovora.
'
Stase,
pak,
moZe
e6io
dogadaju? no
Stoova redoznadava
,,dogada
e
samou
jednini,
ne,
nikako
vi5e
puta,
ve6 samo
ed-
nom. 2n ogadaj e dakle neka vrsta podetka,onog Sto svoJom
velidinom
nadilaziono
Stosledi
iza
njega.
,Taj
podetak
e
osvit
grdke
ilozofije.
U njemu
se
po prvi put dovek zapada
podlLe z
jednog
narodstva
nagom
vog
ezika
sprambi6au
celini. Nakon
ovog
podetka,
ovest
zapadaje
povestkdvotvorenja.
Posmatrano
istorijski
ona seogleda
u
preobraZaju
rdkog
mi5ljenja
prevoclenjem
na rimsko-latinski,
hri56ansko-teolo5kom
umadenju veta,
u
matematidko-tehnidkom
i5ljenjunovog
veka,
u
vladavini
de-
mokratije,
omunizma
kasnije
Hajdeger odaje
fa5izam).
Kako,dakle,
skoraditi
z neautentidnevropske
gzistencije
i
ponovodoii u svetlost
utentidnog
odetka?
vo
e,
premaHajde-
geru,najzna(ajniji adatak,
er
seu Evropi
odlqdujesudbina
zemlje.
Podetak,
aZe
on,
oS
uvek
traje, stoji
isprednaskao daleki
poziv
da
ponovodostignemo
jegovu
velidinu.To
je
iskljudivo
evropski
zadatak,
er
dijalog
sa
,istokom
o5
ne
moZeozbiljnoda otpobne.
,,Moje e uverenje, aZeon, da sesamosa stogsvetskogmestana
kome
e
nastao
moderni ehnidki
svet noZe
prirediti
jedan
obrat,
da se
taj obrat
ne *o7s
dogoditi
preuzimanjem
en-budizma
li
drugih stodnih
skustava
veta.Za
remiSljanje
e
potrebna omoi
evropske
redaje njenog
novog usvajanja.
Mi5ljenje se
preo-
bralava
samo
mi5ljenjem
koje
ima isto
poreklo
i odredenje.
Mesto
preokretamoZe
da bude
ezik
shvaienu
poetsko-mitskom
smislu.
S
obzirom
na Hajdegerovu
verenost najdublju
srodnost
nemadkog ezikasagrdkim ezikom-mi5ljenjem, za razllku, na
primer,
od
Francuza
oji,
prema
njemu,ne uspevaju
vojom
acio-
nalno5du
a shvate
u5tinu
sveta),Nemcima
pripadaposeban a-
datak.U onom
smislu
u
kome
e
grdki
jezik
bio
provincijalanu
antici u tom
smislu
e
nemadki
u modernomsvetu.
Dakle,
vode6i.
,,Stoga
mo
pitanje
o bi6u
povezali
sasudbinom
Evrope
u kojoj se
le
,,Razgovor
. Heideggera
aR. Wisserom
,
Gtediita
5-6189.
. 164.
20
Ha.ldeger,
.: Miilienje
i
pevanje
s. 52.
.
21
,,samopotvrilivanje
jemadkog niverziteta
,Theoria
-2. 1988.
. 138.
22
,,Rurgouor
u
Heideggerom
od 23. ujna 1966.,Sutli6,
V.: Kako
itati
Heideggera
A. Cesarec,
agreb,
. 327.
preneto
z
Der
Spiegel
Hamburg, l . 5.
r976.)
F
rA
D
N
O
'j
15
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
8/21
\ r )
q
J
odluduje
udbina
emlje,pridemu
se
za samu
Evropu
naSe
stonjsko
opstajanje
okazuje
ao
sredi5te"
kaLe
Hajdeger."
U ovomporetku
koncentridnih
rugova:
biie
-
zemlja
Evropa
-
Nemadka
kao
sredi5te, tkriva se
pod
okriljem
izuzetne
emadke
ozvanosti
edan
zahtev a prevrednovanjem
dnosa
ogocentridke aradigme ao
metafizike
evropskog,
ovom
sludaju
na
nemadki
nadin
azum_
ljenog,
duhovno-povesnog
veta.
Ovaj
zahtev
de
dotle
da dosacl
uporno
sticani
dentitet
Evrope
u
sklopu
koji
obrazuju
ilozofija,
hriSianstvo
moderna
nauka
zameni
uhovno-povesnim
dentiie-
tom
koji posebno
agla5ava
jen pagansko-mitsko-poetski
klop.
Taj
poku5aj
odrazumeva
ovo
umadenje
dnosa,
a primer,
eh_
nidko-kibernetske
ivilizacr.le
evropskog
olitidkog
rojekta
rema
duhovno-povesnojradiciji.Autentidnost uhovno-povesnegzi-
stencije
rebaprema
Hajdegeru
da
stekne
prvenstvo
u
odnosu
na
tehnolo5ki
projekt
koji
odlikuje
modernu
evropsku
situaciju.
Drugadije ovore6i,
reba
usaglasiti
lanetarni
ehnidko-polit i8ki
projekt
sa njegovim
rodnim
mestom
ako
da
strudnost
ao
nadin
ispoljavanja
audno-tehnidkog
rojekta
bude
u
sluZbi
duhovno-
-povesne
egzistencije.
U
svom
Rektorskont
ovoru
Hajdeger
us_
postavlja
analogiju
zmedu grdke
kulture
u kojoj
nauka pristaje
njenojduhovno-povesnojgzistenciji nemadke ultureu kojoj on
vidi
moguinost
obnavljanja
vogpovesnog
oietka.
,Ovaj
zvorni
poJam
nanosti,
aZe
n,ne
obavezuje
amo
na,,strudnost,.,
ego
pre
svega
na
su5tinskost
jednostavnost
itanja
usred
povesno_
-duhovnog
sveta
naroda.
Da
-
tek
seovde
strudnost
moZe
stinski
utemeljiti,
tj. na1i
svoj karakter
granicu.',21
a
taj
nadin
bi
se
strudnosti
ao
obliku
bez-zavrtajnosti
a5loporeklo,
odnosno
na
taj nadin
bi strudnost
onovo
steklazavidaj.
Ovo
shvatanje
eni
u
demubitnomne menjani u kasnijemHajdegerovommill jenju.
Tako
u intrvjuu
u Der
Spiegel-u
1976.
godine
on
pita:
.,I
ko
bi
od
nas
smio
odludivati
tome
neie
li se
ednog
dana
u Rusiji
i
u
Kini probuditi
prastare
predaje
ednog
,,mi5ljenja,,
oje
ie
por
pomoii-da
se doveku
omoguii
slobodan
odnos
spram
ehnidkog
sveta."5
rizivanje,,prastare
redaje,,mill jenja,,,
dnosno
slal
njanje
na
duhovno-povesnu
gzistenciju,
vedodi
sporu
u okviru
evropske
radicije
koji
se
odvija
izmedu pitanja:
da li
naudno-
23
Ha3deger,
. : lLvotl
u ntetaf;.ziku
s.
58.
2 4 ^
. ,Samopotvrdrvan.;e
;emadkog
niverziteta
.
s. l4l
.
",,Razgovor
sa
Heideggerom
od 23.rujna
966.s.326
l 6
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
9/21
s
'q
D
N
J
r
-tehnoloiki
projekt
moZesavladati
uhovno-povesnu
gzistenciju,
ili duhovno
povesna
gzistencija
rZi u
svojoj moii
planetarnu
tehniku?
Ovaj
sporunutarevropskog
dentiteta
ema
sti
smisao
u
okviru samogzapada
na njegovim
marginama.
Za zapadni
du-
hovno-povesnirug razre5enjevog spora ma strate5ki nadajod
koga zavisi
moguinost
okupljanja
oko
,,zajedni5tva
udbine"
evropskog
sveta.Ali
od razre5enja
og
spora
u okviru
evropske
situacije e zavisi
sve.Planetarni
kspanzionizam
apada
e
na
marginama jegovog
sveta
porodio
skustvo
sukoba azliditih
du-
hovno-povesnih
gzistencija.
brazlaganje
lanetarne
ominacije
ikrize
te
dominacije ozivanjem
a
prevlast
acionalnog
momenta
u okviru zapadnog vetana marginama ma znadenje apadnog
alibija
za
planetarnu
ituaciju.
No,
s druge strane,
organtzacija
marginalnih
druStava roz
neku vrstu
sinteze
ehnidke
ivilizacrje
i njihove
duhovno-povesne
gzistencije onovo
aktualizuje
Hajde-
gerovo
zanimanje
a odnos
zmedu
,strudnosti"
,,zavidajnosti".
Sadase a napetost
digrava
na
,,drugoj
sceni"koja
oi
uvek
nije
ni blizu
togada sagleda
vemoguinosti posledice
ve
sinteze.
Njoj su5tinski
edostajemoguinost
asne
samorefleksije.
aktidka
sinteza nedostatakamorefleksijeubremenitinesagledivim o-
sledicama.
pravoova nesaglediva
remenitost
kazuje
da
se
pla-
netarna ituacija
eie razre5itie5avanjem
pora
tome
Stajeau-
tentidna
vropska gzistencija.
o
govori
da
sedakni
sam aj
spor
ne moZe e5itipolaze6i
amo
od mesta
a kome
e
zapodenut.
n
6e pre
biti zamenjen,
li nerazreSenrenet
u novu
problemsku
si-
tuaciju
koja zahteva dgovor
na
pitanje:
kako
odgovoriti
na
nove
izazove
drugadijihsvetova
Livota?Pri
tom, ovi
drugadiji
svetovi
Livota
ukljuduju i evropske
odlomke.
Ugradeni
u novi
kontekst
oni dobijaju
novi smisao ako
da seu
ponovnom
susretu
a Evro-
pom pojavljuju
kaonovina.
2. Haj de
g
er ova dest
ukc j a metafi
zike
Kraj filozofije kao metafizike este,premaHajdegeru, s-
tovremeno kraj metafizidki
zasnovane ovesti.
U ovom
sludaju
kraj ne
podrazumeva
a metafizikeviSe
nema,niti
da
e
metafizi
ka epoha
ednostavno
estala.Naprotiv,
kraj metafizike
znadikraj
nzvoja
unutra5njih o8uinostpgyqffikepo5to
use
one spunile
'irff6A
I 1
l9
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
10/21
\ r )
q
ql
do
krajnjih
posledica.
Na kraju se nalazi
unutraSnja apetostmo-
gudnostimetafizike
koje su
se
pretvorile
u stvarnost dije
e
trajanje
neodredeno.
edutim, ova stvarnost
e
zavodljiva,
er
vezuje a-
zumevanje
a ono Sto
e
u njoj
pozitivno
izloLeno.To
je
prevlast
predmetnosti, revlastbivstvuju6eg kome se ustolidilametafi-
zidkastvarnost. u5tina
rave
stvarnosti staje,
prema
Hajdegeru,
zatajena
prevlasti
metafizike.
Ona se,
pak,
ednom
stinski
otvorila
-
u
podetkugrdke
ilozofije.
Krivotvorenje
grdkog
podetka,
oje
je
potom
nastupilo,
postaje
merodavno
o dana5njeg ana.Potrebno
je
stoga
askrditinaslage
radicije otkriti
prvobitni
sjaj. Tek kad
se tradicija razloLi kad
se domisli ono o
demu
se
nije mislilo,
a
Sto
e
omogu6avalo
mi5ljenjemi5ljenog,mogude
e
najaviti novi
podetakkao izvornije zapodinjanje ovesti.U skladusaHajde-
gerovim
odreilenjem
remena,
avremeni
renutak,u kome
seuz-
diZu
pitanjapodetka
kraja,mogaobi da se
protumadi
na
sledeii
nadin:dogadanje oje iz buduinosti
novi
podetak) reuzirna
no
Sto
e
bilo
(prvi
podetak)
u savremenosti
kraj
metafizike).
U tom
smislu bi kraj metafizikebio mesto susreta va
podetka:
ednog
koji
gasne
drugogkoji
ponovo
budi sjaj. No, Hajdegerovo d-
reclenje raja metafizike
e
dvosmisleno.U
jednom
trenutku
se
radi o podetkuneskrivene ladavinemetafizike,a u drugomo na-
javi
nedeg avimnovog nepoznatog a
Sto
ne
postojipripremfeno
miSljenje.
Prvobitni obnovljeni
podetak
u u
jednom
bitnom smislu
isti, u smisludogadanja eskrivenost i aletheia.'Savremeni blik
neskrivenosti
iia
treba
raZiti u tehnidkom
odnosu
prema
svetu,
jer je
dana5nji blik
pojavljivanja
metafizike tehnika.Zbogtoga
je
dovr5enjemetafizike
podetak
svetske ehnidke civilizacije.'
Destrukcijametafizike e,onda,moZe zvestikao analitika ehnike.
Ova analitika ma
zadatak
a otkrije
povesno
egzistencijalno
orek-
lo
tehnike.Razumevanje
u5tine ovr5enja
Vollendung)
metafizike
je
razumevanje
u5tine ehnike.
Danasse ehnika azume nstrumentalno. nerazdvojnom
jedinstvu
sa
modernomnaukom
ona se
predstavlja
kao najvi5a
I
H"i.lcgg"r, M.: Wegmarken, . A. Bd.
9.
V. Klostcmann, rnklult am
M.19'16. . 190.,,Tamo
dc
scbivstvu.juic
vojski
zdiTc odrZava svojo.j
cskrivcn-
osti,
tck tamo
gdc
se to oduvanjcshvata z
pitanja
o bivstvuju(cmkao takvom
podinjepovcst."
2
H"i,lcgg"r, M.:
,,Kra.l
llozofije t,adaAa i5l.jcn
a",
temu.ioi.fiktzofija
C.
K. D. Zagreb,1982.. 180.
t 8
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
11/21
r9
forma
racionalnosti. nase
odnosi
prema
stvamosti
reko
ednoo-
braznog
adunajudeg
laniranja
u kome
e
stvarnost
retpostavljena
kao izradunljiv skup sila.
Na
prvi pogled
se dini da
je
moderna
tehnikaomogu6ila
azvol modernihnauka,mada
su u stvari one
omoguiile modernu ehniku.StanjemodernenaukeHajdeger
ob-
ja5njava
na slededinadin:
,Naudne
blasti su medusobno
eoma
udaljene.Nadin
razmatranja jihovog
predmeta
e
u osnovi razll(it.
Ova
raspr5ena noStvenostisciplina
danas e odrZava kupa u
jednom
znadenju
amokroz
tehnidku
organizacijuakulteta kroz
praktidnopostavljanje
zadataka
dredenimstrukama.Nasuprot
tomeodumrla
e
ukorenjenost
auka
u
njihovom
emelju."''Pojam
predmetnosti ovezuje
nauke stoji
u
srediStu dnosa
prema
stvar-
nosti.Upuiujuii naDekarta oji utvrdujenovovekovni ojamme-
tode,Hajdeger vodi analizu
ehnike
u njeno
povesno-metafizidko
poreklo.
Predmet
ostoji
amo
gde
dovek
postoji
kao subjekt.
Pro-
tumaden ao egocogitoon oznadava
redstavljajuiu
vest.
Za nju
je
sve, ukljudujuii
i
doveka,
stovetan
predmet
straZivanja.s-
traZivanje
strog
naudni
postupak
odlikuju nauku kao
proizvodnu
snagu.U egzaktnom ogranidenom
odrudju
straZivanja, kome
sestvarnost zima
kao
proradunska
rada,
adovekom e
postupa
kao sapredmetom.Celovit ishodsvega oga sepokazujeu liku
humanizma,antropologije metodskog
subjektivizma
metafi-
zidkih oblika interpretacije tvarnosti.Konadno,Hajdegerzak-
ljuduje,naukesu metafizidkiutemeljene to
je
ono Stose
nalaziu
temeljunjihovog
edinstva."
S obzirom na metafizidko,odnosno
filozofsko
poreklo,
one
o5
uvek noseu sebi spomenna istinsko
poreklo.
Grdko razumevanja nanjakao theoriane odnosi se na
znanjekoje
je
samosebi svrha,
vei na znanje
o onom Sto
e
egzi-
stencijalno
najvrednijemiSljenja, a
prisustvo
egzistencije
ne-
skrivenosti. bog togaHajdeger umadi heoria kao najvi5ioblik
energeia,
judskogbi6a-na-delu
am-Werke-Sein).
rci nisu
hteli,
misli
on,
da
praksuprilagode
eoriji, vei su teoriju shvatili
kao
najvi5eozbiljenje
prakse.
Prema ome:
,Grcima
nanost ije
,,kul-
turno dobro",
negonajunutra5njije drecluju6aredina elenarod-
no-drZavne gzistencije."'Ona
je
horizont delovanja
usred
'Hcidcggcr,
M . ' .Wegnwrken
G.
A.Bd.9.
s.
104
o
H"i.l.gg".,
M.:
G.
A. Bd.29130. . 48.
,,Naukc
u vrstc natini
fikrzo-
liranja,nc obrnuto..."
s
Hcicleggcr, .:
,,Samopotvrdivanjc
jcmalkogunivcrzitcta",
. 139.
t
c
F
>q
)
lI"
r:
N
J
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
12/21
.U
;
q
J
prikrivajuie
celine bivstvujuieg.
U tom horizontu
dovek
deluje
preko
echne
da bi odoleo
zazovtmaopstanka.
Savremeni
id
pojavljivanja
ehnike
postav Ge-Stel)
tvara
privid
da
e
tehnika
judski
din li
sredstvo.
o-srcr
kao
bit tehnike
je jedanodpovesnihoblikapojavljivanjabiia. On e nadin zazivanja
i
otkrivanja
bivstvujuieg
u celini.
Tumadenje
ehnike
kao
pro-iz-
vodenja
Her-vor-bringen),
azotkrivanja
Entbergen)
ovodi
e
u
sredi5te
azumevanja
i6a
istine
kao neskrivenosti.o
Medutim,
metafizidki
utemeljena
ehnika
svedodi
bez-za-
vidajnosti
doveka.
,Bezzavllajnost
ostaje
vetska
uclbina.
bog
toga
e
neophodno
a
se a
sudbina
misli u
smislu
povesti
biia...
Ona
proizilazi
z
sudbine
bi6a
u liku
metafizike,
na
e
udvr5iuie
istovremeno aobez-zavidajnostrikriva."TPonovnoobnavljanje
podetka
zahteva
miSljenje
oje
nije ni
filozofija
ni nauka.
Jer,ni-
kakva
metafizika,
ilo
materijalistidka,
dealistidka
li
hridianska,
ne
moZeni
da
obnovi
podetak,
niti
da iskaZe
savremenu ovest
biia. Ponovno
nalaZenje
avrlaja
ehnike
e
vezano
za evropsko
poreklo.
Dodu5e,
Hajdeger
u Pismu
o
humaniz.mu
agla5ava
a
e
ponovnom
nalaZenju
avid.aja
tran
svaki
nacionalizam,
er
je
on
,,metafizidki
ntropologizam."
li isto vaZi
za
nternacionalizam,
individualizam kolektivizam.PremaHajdegeru, rvi preclstavlja
nacionalizam
podignut
do sistema,
dok druga
dva
predstavljaju
subjektivizam
doveka
u
totalitetu.
Ni
jedan,
dakle,
ne daju
pravi
odgovor
na
pitanje
dovekovepraktidne
pripadnosti.
Zbogtoga
e
zanjega,,danas
dludno
itanje:
ako
se ehnidkom
azdoblju
op5te
moZe
pridodati
neki
-
i koji
politidki
sistem?"Na
to
pitanje
Hajdeger
nema
odgovor,
ali nije
uveren
da
je
to demokratija.n
ostojeii
politidki
modeli,kapitalizam
li
komunizam,
merika
li Rusija,
nisu zadovoljavaju6arstaodgovorana izazovkraja metafizike.
Obrasci
rugih
kultura
akode.
,Ova
Evropa,kaie
on,
u
opakom
zaslepljenju
uvek
spremna
da sama
sebe
potajcem
udari u srce,
leZi
danas velikim
kleStima
zmedu
Rusije,
edne
strane, Ame-
rike,
s drugestrane.
Rusija
Amerika
su,metafizidkiposmatrano,
isto;
isto neuteino
beSnjenjeazobrudene
ehnike
organizacije-
nHcidcggcr,
M.: Uber
den Huntut i ; ; tnrrs,
rankl 'ur t
am M. 1949.
s.28,
,,Tehnika
c
u svo.jo.j
uitini
jcdna
bitno-povcsnasudbrna
biia ko.jaboravi
u zaboravu
Naimc
ona sc
nc
vraia
samo po
imcnu na
grtk
echne, ncgo ona
bitno-povcsno
potidc
izjcdnog
na(,inaaletheitt,
o
jest
pokazivan
a
biia."
7
iskl , s. 27.
I
,,Rrrg,ruu,
sa Heidcggcrom"
rvJ23.ru.jna1966.
20
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
13/21
F
'6
)
o
-
N
r
-bez-tla
za normalnog
doveka."''
Ovaj stav
Hajdegernikad
nije
rrrenjao,ako
da se
on moze
p.repoznati
u Pi.smu humaniz,mut"
u intervjuu
u
Der Spiegel-u.
Jedin-o
e jednadenju
omunizma
svetske
emokratije
odat
a5izam.'' l i,
nacional-socijalizam
e,
premaHa3.legeru,io naputuda stekne ravi.odnos
rema
ehnici,
mada
nije uspeo
bogneiskusnog
i5ljenja.' 'Dakle,
on
e
nago-
veStavao oguinost
da tehnika
obnovi
podetno oreklo
da dovek
u njoj
nade
zavi(aj. Postoji,
u stvari, u Hajdegerovom
mi5ljenju
jedna
principijelnae5ko6a
o5
od
Bita i vremenrl.
aime,on uspeva
da konstrui5e
misaoni
put
od
faktidnostiegzistencije
o ontolo5ke
ravni, ali
ne moZesa
stim
pouzdanjem
a se
vrati
od
eksplicirane
ontoloike
ravni do
faktidnostiegzistiranja.
,ZaEta
se
u-biie
fak-
tidnoodluduje, gzistencijalnanaliza rincipijelnone moZeda
razmatral
-kaie
on.'o
Ovaj
raskorak
rati
i
kasnije
Hajdegerovo
miSljenje. stavljajuii
po
strani
pol
tidke mpl
kacijeHajdegerovih
faktidkih odluka,
pak se
moZe eii da u
Hajdegerovoj
misli stoji
otvoren
put prema
nacional-socijalizmu,
ar u onoj
meri u
kojoj u
grdkoj
ilozofiji stoji
otvoren
put
preobraZaja
pravcu
metafizike.
Po5to,
rema
Hajdegeru,
metafizidkomi5ljenje
nije u stanju
da sagleda
lavne
crte bit
zapodinjuieg ehnidkog
azdoblja
er
je
ovo razdoblje
stvarena
etafizika, ona
sebe e moZe agledati
u celini
zvansopstvenog
kvira),
postavlja
e
pitanje:
o moZe?
No,
prvo:
ko ne moZe?U
okviru drugih
duhovno-povesnih
radicija
ovo se
pitanjene moZe e5iti,
er
tamo nema
poreklo.Pored oga,
razre5enje
e
moguie,
prema
Hajdegeru,
amosa
onogmesta
na
kom se
metafizika/tehnika
a(ela.
Ne moZe
ni zapadna
metafizika,
ni kao nauka,
i kao filozofija,
ni kao teologija.
Upravo
onezastiru
'Ha.jdcgcr,
M.: Uwttt
u metaliziku,
.
53-54.
t')
Hci.l"ggaa. .: 0her
tlenHuntunisnttrs,s.2S-
tt
,,Rr,rg,,u,,,
u Hcitlcggcrom"
d 23. u.ina 966,
s.
3 7.
' t
H"i , l"ggrr,
M.
,.Rcktorat
933/-14.inicnicc
napomcnc",
luoriu
l-2l l98tt.
Bcogratl ,
. 1.17.
f3,,Rr,rg.ru,r,
sa M. Hcitlcggcmm"
od
23. rujna
1966.s. 326.,,Poloi,a.i
iovcka u svctu
planetarncchnikcnc
vidim kao ncrazmrsivu
ncizbcZnu utlbinu,
ncgozadaiumi(ljcnjavidirnbai u tomcda u svoiimgranicama ripomognc ako
bi iovck
uopitc
tck stekaodovol jan
odnos
prcma suit ini
tchnikc.Nacional-
soci jal izam.ic
loduic
iao u tom
pravcu.
l i
t i l iudi
su bi l i suvi ic
nciskusni
miil
cniu
da bi
zaista obili
cksplicitan
dnos
rcma
onomc
to scdanas biva
Sttr
.ic
na
putu
od
prc
tri
vcka."
to
H"i,.lcgg".,
M.:
. einunttkit
,s.3t12.
21
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
14/21
izvori5teevropske
povesti
duhovnosti dine zapadnog oveka
bez-zavidajnim.
Metafizidkomi5ljenje
e
odrodenomi5ljenje.ViSe
niko
ne
govori
misle6iu izvornomsmislu,
kaZeHajdeger.
zvorno
mi5lje-
nje e daleko ednostavnije d metafizidkog, li zbogsvoje edno-
stavnosti
aleko
e\e
u izvodenju.Ono
e
privilegija
malog
broja
mislilaca.Zbog toga
e
ono
o5
nerazumljivo e6ini
ako
da
veiina
trebada se
prepusti
odstvu
onih
koji
su
najdubokoumniji.
Razliditeduhovno-povesneradicije su
nesamerljive,
ao
na
primer
zapadna istodna.
Zato
ozbiljan
razgovor
medu njima
joS
ne moZeda
otpodne.
pak, to ne-znadi
otpunu
nemoguinost
razgovora oji bi mogaoda se
povede
o samojstvari,
smislubi6a,
ukoliko e on otvoren.Za sad aj razgovorspredava amoprevodenje
na drugoj strani.
,Tako
malo
kako
se mogu
prevestipesme,
moZe
se
prevesti
edno
mi5ljenje.Ono se svakakomoZeopisati.
eim
se
podne
sa doslovnim
prevodima,
sve
biva
preobraZeno.
'
Sto se
tide ehnidko-naudnog
ezika,
on
e
prevodiv
na sve
ezike.
Medutim,
tu se i ne radi o
prevoilenju,
smatraHajdeger,
ve6
o
jednom
te
istom matematidkom/metafizidkom
ovoru.
Prema
tome
prave
komunikacije li nema, li
je
krivotvorena.Pravi razgovor
e
mogui,
ne na osnovu autoritativnih skaza,vei na osnovu merila koje
dolazi z samestvari. stinski razgovor
se
moZezapodeti amona
mestu
na kome
seotkriva
biie i
gde
seotvara
edan
svet.To mesto
otvaranja
este ezik
shvaien kao
jedinstvo
mi5ljenja
pevanja,
izvorne
ilozofije
poezije.
Koje
e
to mestou istorijskoj avni?
Rodno mestoevropske
planetarne
ominacijeutemeljene
metafizidki
este
grdki
jezik/miSljenje.
U
jednom
smislu ono
je
nepovratno
zgubljeno,
er je
nestao
njegov
povesni
svet.No, ne
radi seo tomeda se aktidki povesnooZivi dogadajpodetka os-
vitanja
zapadnog
veta,
ed
o
tome
da seobnovi smisao og osvitanja
u
grdkom
eziku/miSljenju.
Ako neki
jeziklmi5ljenje
dopu5taot-
varanjezvornog
misla i6a,onda
e
on mestoobnavljanja
odetka.
Na osnovuunutra5nje rodnosti a
grdkim
ezikom/miSljenjem,
a-
ko veruje Hajdeger, o mesto
este
nemadki
ezik/mi5ljenje.
Na
osnovu toga
nije
te5ko
izvesti izuzetnu nemadku
pozvanost
u
vodstvuEvrope.
Tehnika e na taj nadinnaila zavlhj u jeziku/mi5ljenju. z
jezidke
predaje
zvedena it
tehnike,
na
osnovu oga
zvedena it
22
't
,.Razgovor
aM. Heideggerom
;d23. ujna 1966.
.
32ti.
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
15/21
F
'ah
N
J
politike koja tehniciodgovara,
odrazumeva
rojekt
,velike
poli-
tike u kome se
zanemaruje vakodnevna
neposredna
olitidka
praksa.
Kao Stoontolodka
azltka
poravnava aktiike
razlike
po-
moiu
pojma
neautentidne
Se
das
Man)
egzistencije,
ako
,,bitno
miSljenje
zanemaruje
na(a1,,malih
oraka
u kojima se odvija
egzistencija
i5dekivanje
elikog dogadaja
nadolaska i6a.
U
pitanje
o
kraju
metafizike
u obliku
vladavine ehnike
Hajdeger,
pored
metafizidke,
kljuduje
duhovno-povesnu
radiciju
i njeno mitsko-poetsko
evanje/miSljenje. okviru
takvog
poetsko-
-misaonog
skustva
ehnika
rebada
nadesvoj
zavilaj. Oba
toka
evropske
radicije,
metafizidki
mitsko-poetski
u evrocentridki.
U duhovno-povesnim
radicijama
oje
nisuevropske
osledice
a-
padnogprojektasu slidne,ukoliko se on razumekao teinja za
dominacijom
bez
obzira
da
i
je
njegovo
opravdavanje
asnovano
na wiverzalnim
ili iskonskim
vrednostima.
Zbog toga se
i zna(aj
pitanja
o kraju
metafizike
elativizuje,
li se
zanadaj
itanja
o
vla-
davini ehnije
produbljuje.Moglo bi se
edida se
ova dva aspekta,
u Hajdegerovom
miSljenju
stog
pitanja,
moraju
azluditi.
Pitanje
o
kraju metafizike
e
vezano a odredenu
uhovno-povesnu
radiciju
kao 5to
e
evropska.
itanjeo
vladavini ehnike
e
od op5teg
zna(aja.
Zbog togaodgovorna_ itanje: ,kakvavrstapolitike odgovarae-
hnidkom
razdoblju? 'o
ije
u osnovi
svog bitnog
porekla
samo
evropski
odredena.
3. Jezik
kao uporiite
destrukciie
metafizike
Hajdegernalazi upori5teza destrukcijumetafizikeu povesti
biia. Ovde
upori5te
ije shvaieno
kao
neka
vrsta
dvrstog
oslonca,
temelja.
Ono
e
vi5eokvir,
nego
adkaoslonca.
Hajdeger e
zridito
usmerava
a
destrukciju
pojmovakao Sto
su subjektivnost,
red-
metnost,
upstanca,
m
itd. Stoga
e
razumljivo
da bi
traZenje
po-
ri5ta
za razlaganje
radicionalne
ilozofije
trebaloda se
razlikuje
od racionalnog
temeljenja
ednog
miSljenja.
o miSljenje
rema
sopstvenoj
edi
hodeda bude
drugadije
d
metafizidkog.
Ono
tezi
da bude
stroZije
od utemeljujudeg
mi5ljenja,
pri
demu
,stroZije
znadi
primerenije tvari
mi5ljenja
u tom smislu
ednostavnije.
o
svojoj
nameri
Hajdegerova
misao
bi trebalo
da
bude
krajnje
radika-
t6
H id gg .,
M: Uber
tlen Hmnanismus,s.28.
2 3
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
16/21
9
o
J
lan zahvat.
On dak ne misli
da
e
njegov
projekt fundamentalne
ontologije
u
potpunosti strajaou
tom
pravcu.Tako
u
predgovoru
zapredavanjeStaie
metaftzika
n kaZe:
,Tako
dugo
dok se ovo
mi5ljenje samo
o5
oznadava
ao fundamentalna
ntologija,
ono
samosebiprepredujezakrduje ut.Naime,naslov ,fundamentalna
ontologija
izaziva uverenje
da
je
mi5ljenje
kao
fundamentalna
ontologija,
oje
poku5ava a misli
istinu biia,
a ne kao ontologija
istinu
bivstvuju6eg,
o5
uvekneka
vrstaontologije.
Po5to
e
on-
tologija
kao drugo ime
za filozofiju
i metafiziku
uvek
bila stvar
uma,svako
njihovo ogranidavanje
avodi
na
pomisao
o
iracional-
nosti.Hajdeger
na
ovaj
prigovorodgovara
ako Sto
stide
da se u
ne
radi o izboru
zmedu acionalnosti
iracionalnosti
vei
o
pret-
postavkama a kojima e moguie razvitiovupojmovnuoprednost.
Ovakva
podela
e
posledica apu5tanja
zvornesu5tine
ogos-ai
vladavinemi5ljenja
ao ratio-a
u
smislu
uma razuma)
adbi6em.
,lracionalizam
je
neka
vrsta
racionalizma,jer
pobudujeneoprav-
danu nadu da
e
racionalizam
moguie
prevazi(i
pukim
porica-
njem. t2 reba,
dakle, 6i dublje
od ove
pojmovne
podele.
Upori5te
za razlaganje
metafizike
e jezik/mi5ljenje
kom
se samo
razlaganje dvija.
Hajdeger
se
poziva
na
grdko
ime
za
jezik, mi5ljenje, m - na logos.Pristup ogos-tt ije neposredan
zbog oga Sto
se uvek
kad mislimo
nalazimo
u okviru
njegovih
skrivenih
pretpostavki.Po5tonije
moguie
zauzetineko
meta-je-
zidko, li meta-logidko
tajali5te,
edini
nadinda seotkrije
njegova
su5tina
este
strajavanje
hermeneutidkom
rugu.
U dinjenici
da
hermeneutidki
rug ne
podleZe ahtevima
radicionalne
ogike
Hajdeger
e vidi nedostatak,
ego
prednost obzirom
na zvomost
miSljenja.
U tom svetlu
ogika
bi bila
mi5ljenjekoje
nije u stanju
da shvatibiie, jer je i samanajizrazitiji id metafizike.
Da
bi
pokazao zvomu
vezumiSljenja
bi6aHajdeger
puiuje
na
grdki
odnos
zmedu
ogos
physis.
On
kaZe:
,Phvsis
/ogossu
jedno
e isto. a3Grci
su razumevali
bi6e
kao
physis
kao
bgos
lJzto
,,Logos
adrZi su5tinsko
oreklo orme ditavog
ezika
(...)
time odreduje
adin azivanja
ao ogidkog
azivanja
Sirem
mis-
lu.
*
Povesni
reobraZaj mislabi6a
e
stoga
merodavan
za
preo-
btaLaj smisla
logos-a.
Njegovo
dana5nje
azumevanje
otide z
a2
Haideger,
M. : Uvod
u metafiziku
s. 189
a3
isto, . 143.
4
Hajdeger,
M.: Miiljenje
pevanje
s.78.
24
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
17/21
dalekog
preobrai,aja
jegovog
zna(enja
u odnosu
na
i.zvorni
poEetak. avremeni
usret
anjim
pretpostavljaobidajen,
vag-
da5nji
prosedan
adin
azumevanja.
vagda5nji
adin
azumeva-
nja
Hajdeger
naziva
aktrcitetom.
Faktidki
mi se odnosimo
prema
logos-u
sa
metafizidkom
predrasudom.
re zriditog
razumevanja
mi se kreiemo
u implicitnom
razumevanju,
red-razumevanju.
pred-razumevanje
e,
kao ostali
enomeni
koje
Hajdeger
azmat-
ra,
dvosmisleno.
no s
edne
strane vedodi
padu
zvornog
a-
zumevanja
ekog
enomena
a
metafiziiki
plan,ali i o sedanju
a
izvorni
smisao
ekog
enomena.
izvornom-smislu
ogos
ozna-
davadavanje,
opultanje,
ojavljivanje i6au',
e se
na taj
nadin
spaja
sa
stinom
biia
kao neskriveno5(u
aletlrcia).
o5to
misliti
zna(ikazivatito Stoe vrednomi5ljenja,poezijakao su5tinaezi-
ka
i filozofija
kao miSljenje
du
zajedno.
,Filozofija
njeno mi5-
ljenje
su
u istom
redu samo
sa
poezijom. * Mi5ljenje
pevanje
pripadaju
edno
drugom.
Njihov
susret
toji u
temelju
svanuia
sveta.
Stvari
esu
i
postoje
kroz
jezik.
Obnavljanje
miSljenju
susreta
asvetom
este
obnavljanje
aclanja
zvornogsmisla
biia.
Zbog
togajezik
ma karakter
povesne udbine,
er
odrecluje
aitn
na
koji
pripadamo amom
dogadaju
veta.
Po5to
e,
prema
Hajde-
geru,poezijaprajezik ednog povesnog aroda,suStinu ezlka
moramo
hvatiti
z
suStine
oezije.U tom smislu
poezija
e
temelj
povesti.
,Po5to
e
sudbina
ezika
emelji
u svagda5njem
dnoSenju
nekog aroda
rema
iiu,
kaZe
Hajdeger.
o 6e.nam
e
pitanje i6a
najunutra5njrje
replitati sa
pitanjem
ezlka. '
Hajdeger
pri
tom
nagla5ava
a dovek
ne raspolaZe
ezikom.
Jezik
odreden
ao
,,kuia
bi6a
este
sam
,dogadaj
Iezrk
e
dogaclaj
tom smislu
Sto tvara
svet, li Stose sa njim radasvet.On otvarapovesnihorizontu
kome
se
za
ledan
arod
moZe
ne5touopSte
ojaviti.U tom
pogledu
jezik
je
podetak, acrt
koji u
sebi
nosi moguinost
pojavljivanja
svega
potonjeg,ali
i moguinost
zatvaranja
orizonta.*
On
je
dogadaj
smislu
ustanovljavanja
edne
paradigme
azumevanja
a5
H id.gg.t,
M.: Sein
unclZeit
s.
33.
Takode
Miilienje
i
pevanje
s.217.
,,logos
este): sagakoja,
pokazuju6idopu5ta
a
se bivstvujuie
pojavi
u
svome
jeste.
6
Hojd g r,
M.: I|vod
u
ntetafiziku,s.
3.
a7
isto,
.66.
*
H id.gg..,
M.:
Poreklo
umetuitkog
ela, Mladost,
agreb,
.
74.
,Pravi
poietak
e
kao skok
(Sprung)
uvek
preskok
Versprung) kome
e
sve dolaze6e
ve6
prekoradeno,
remda
ao
prikriveno.Podetak
kriveno
ei sadrZi
vrSetak.
-
,6
)
N
I
r
t (
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
18/21
'L)
O
J
sveta,
stoga,
aZe
Hajdeger,
n
e
monolog.
Kao
monologon
e
razgovorsa
samim
sobom,
azgovor
u sebi.
Po5to
e6 sadrZi nu-
tra5nje
ustrojstvo
vladavine
u
iskazivom,
ogos
kao
,,zbiranje
sabranost
Sammlung
und
Gesammelheit)
e
razgovoru smislu
spora zmeduonogStoe u njemu menovano unutra5nje ranice
koja tom
imenovanom
uskraiuje
li dozvoljava
pojavljivanje.
U
tom
pogledu
ezik je
paradigma
oja
omoguiava
svet,
ali
koja
ga
na odreilenoj
granici
sputava
sadrZi
njegov svr5etak
ao
granicu
iskazivosti.
Ofvorenost
iia
kao
neskrivenost
ivstvuju6eg
celini desila
se
na zapadu,
remaHajdegeru,
rvi
put kod Grka.
Zbog toga
e
njihovo
miSljenje/pevanje
ostalomerodavan
obtazac,uzor
a celu
kasniju
povest zapada.
apadse oS uvek nalazi u prostoruhori-
zonta
koji su Grci
otvorili.
Meclutim,
u okviru
ove
paradigme o-
godile
su znadajne
ransformacije.
vaki
put
je
to bilo
stvaranje
nove
paradigme,
li kako
Hajdeger
kaZe:
,Svaki
e
put
niknuo
jedan
novi
i bitan
svet. 4e
va
transformacija
zvorne
grdke
para-
digme
e
zapodela
a
imskim
prevodenjem
rdkog
mi5ljenja/jezi-
ka. Po5to
e
ovom
prevodenju
edostajalo
zvomo
skustvo
mi5lje-
nja,
ono
e
zaHajdegera
eautentidno.
o
je
tadka
gde
zapodinje
bez-zavl(ajnost
apadnog
veta.Medutim,ni ova,ni kasnije rans-
formacije
grdke
zvorne
paradigme,
ao Stosu
srednjovekovna
moderna
ransformacija,
isuu
potpunosti
oniStilezvomo
skust-
vo mi5lje
nja. U savremenoj
ituaciji
nalazimo
se
pred stovremenim
povladenjem ve
izvorne
paradigme
nagove5tajem
ove
li ob-
novljene
paradigme
koja
bi
zapadu
mogla
da
povrati sigurnost.
Horizont
sveta
otvoren
grbkim ogos-om
moZe
se,
dakle,
umaditi
autentidno
neautentidno.
no
Stose
danas
nazivalogocentrizmom
predstavlja eautentidan
id izvomegrbkeparadigmeogos-a.Pot-
punu
prevlastnjenog
neautentidnog
blika
Hajdeger
naziva
,nat-
murivanjem
zamradivanjem)veta ,
duhovnom
propaS6u
apada.
Nju odlikuje
,bekstvo
ogova,
azarunje
emlje,
po-masenje
ove-
ka,mrLnja
podozrenje
remasvemu
stvaraladkome
slobodno-
ae
isto,
s.75.,,Uvek
kada
bivstvujuie
u celini
kaobivstvuju6e
amo ahteva
utemeljivanje
u otvorenost,
dospeva
umetnost
u svoju
povesnu
bit
kao zadinjanje.
ona
sena zapadu
rvi put zbila
kod Grka.
ono
stose ubuduienazivabiie, bese
merodavno
ostavljenou
delo.
Tako
otvoreno
bivstvuju6e
u
celini_bese atim
pretvofeno bivstvujuie
u smislu
bogom
stvorenog.
o
se
zbilo
u srednjem
eku.
bvo
bivstvuju6e
be5e
ponovno
promenjenou
podetku
tokom
Novog
veka.
Bivst-
vuju6e
postade
redmet,kojim
semoZe
adunski
gospodariti
pregledati
ga '
26
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
19/21
me , li
,,onemodavanje
uha,njegovo asturanje,scrpljivanje,
o-
tiskivanje
pogrelno
umadenje. s
Kakav
e
smisao
,bekstva
ogova u tehnidkom azdoblju?
ZaHajdegera
e_.izvoma
u5tina
ezika
u
pesniStvu
oje
e
,,nose6i
temelj storije ''. On zapodinje ,imenovanjem ogova koje sve-
dodi o odgovaranju
ednog
naroda njegovog
sveta,o
jednostavnoj
sigurnosti
svetu.Nedostatak
ogova reba
umaditi
kao
povlade-
njejedne
paradigme,
ao sklapanje
orizontajednog
veta.
Tako
niSta,,vidljivo
jednoznadno
i5e
u sebine sabirejude stvari,
iz takvog_ abiranja
sebi sastavlja vetsku
povest
ljudsko
pre-
bivanje.
Prema
ome, svet
e
izgubio svoj temelj, a duh snagu
jedinstva
u odludnosti.Ovakvo
umadenjemodernog obasvedodi
o Hajdegerovom okusaju asavremeniehnidkisvetprotumadiu
svetlu
mitsko-poetskeradicije,
nasuprot
eolo5koj
filozofsko-na-
udnoj
radiciji.Mitsko-poetska
radicija
postaje
it
koje
se
Hajdeger
drZiutral.enju
onovne avidajnosti tehnidkom vetu.
Destrukcij
a
metafizike
teLi
za
rasplitanjemmetafizidkih
dvorovakako bi dospela
u horizont
pobetka.
Put ka njemu
je
dvostruk: roz samu
metafiziku,
er
onanosi u sebispomen a
po-
detak, kroz horizontpoetsko-mitskog i5ljenjau kome e svetlo-
st
podetka
llja,
ali i nenametljivija.
naga
odetka
e,
rekaobi
Hajdeger, naga
edne,,nenasilne
oii . Razgovor destrukciji
metafizike
moZese sagledati
ao razgovor
o
logocentridkoj
ara-
digmi
unutar zvornije
paradigme
rdkog
ogos-a. ek
e
ova druga
paradigma
granica
samoj
sebi. Sav razgovoru
jeziku
se
dogada
kao isku5avanje ve
granice.
U skladu sa tim
moZe se re6i da
fig:.lre
physis
logos maju
istovetnu
strukturu
onog Stose od sebe
rada, aste,vlada samosobom dovodi sebeu neskrivenost. o,
ako
moZemometafizidki
govor
smestitiu okvir izvornesu5tine
e-
zika,ne
moZemostupiti
z
jezi(ke
su5tine
oju Hajdeger drecluje
Y,n sag.u
Sage).
On kaZe:
,Su5tina
ezikajeste
saga
kao
poka-
znica. Nju odlikuje
dopu5tanje a se
ne5to
pojavi,
duje,
vidi.
Kao
pojavljivanje pokazivanje
,same
tvari ,onaoznadava
pris-
ustvo
odsustvo vake
vrste.
Ona
e
samopokazivanje
i6a.
Po5to
je jezik
otkrivenost
biia,
onda
e
dovekmestou
kome
ezik
govore6i
s
Hajdeger,
M. Uvodu metafiziku,s. 4.
60.
5r
Ha.ldeger,M.:
Miiljenje i
pevanje
s.
140.
52
Heidegger, .: eemu
pesnici,
Mladost,Zagreb,
.83
s3
Ha.ldeger,
M.: Miiljenje
i
pevanje
s.233.
a)
F
>q
f
N
J
2'7
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
20/21
slu5a anr
ebe.
bog ogajezikne
pripada oveku, ego
obratno:
dovek
pripadajeziku,jer ovori
znjega.Ono Stojezik
pokre6e
njegovom
pokazivanju
kazivanjujeste
ogadaj.On skuplja
pris-
vaja horizont
jezika
u
jedinstvnu
strukturu
mnogostrukog
oka-
zivanja.,,Na oreklu edi to
est
judskog ovora iz sage, oreklu
koje ma
odliku dogadaja,
odiva
ono Sto
e
svojstveno
eziku. *
Po5to
padamo dogadaj, agu
li
jezik,
mi nismou moii da h
predmetno
buhvatimo aocelinu. ezik
koji kroz oveka
govori
samsasobom
e
monolog.Hajdeger tome
kaZe:
,Monolo5ki
a-
rakter
ezidke
u-itinema svojustrukturu nacrtu age...
er ezik
jeste
monolog.
Jezik
e
monolog,
er
jedino
on istinski
govori
aficirajuii
samsebe
preko
doveka oji mu celovito
pripada.
U
toj
celovitosti
pripadanja
alazise
moguinostunutra5njegazgovora
kao samopokazivanlasamoskrivanja.
ezik
e
istovremeno
oka-
zivanje skrivanje.Tako se na osnovuonog Sto
e
mi5ljeno
moZe
otkriti ono
o demu
nije, ali Sto
e
odredivalo no
o demu
se
zridito
mislilo.To
e
moguiena
osnovu
oga
Sto
miSljeno/kazano,ovedeno
do krajnjih moguinosti,dopiredo unutra5nje
ranice
miSljenja/ka-
zivanja.U sporu zmedu
granice pozitivno
skazanog
tkriva se
neiskazano. o,
ono
vi5enema
smisao
emelja,
snova ao sup-
stance, ego emlja kao unutra5nje
ranice
li strukture
hurizonta
koja e imanentnajednomvetu.
Logocentridka
aradigma
e
sme5tena hori.zontzvorne
paradigme
rbkog
ogos-a ija
e
strukturamonololka.Dogadaj
kao dovr5enjeli obnova
paradigme
agove5tava
voju
objavu u
nemadkom
eziku,
smatraHajdeger,
er
nemadki
ezik
ima najveiu
snagu
e6anja
a
izvornu
su5tinu
ezika.
Meclutim,
za Hajdegera
je
to neizvesan
ogadaj,
ako
da
preostaje
amo
dekanje-oslu5kiva-
nje
,,nadolaska
iia . U
tom i5dekivanju
reostaje
amo
nada
da se
pove6anjempasnosti oveiava moguinostdolaska pasonosnog.
Medutim, pasnostaneizvesnim
shodom
eneradasamcl
na
ednom
mestu. odekivanja,.spasonosnogurazlidita.Zapadno
i5dekivanje pasonosnog
e moZe
biti dovoljnosamom ebis obzi-
rom na
policentridnost
onoloikih
projekata
na
globalno
odrudje
njihovog nteresa.
ko
se
o5
uvek
ne moZezapoieti
razgovorsa
istokom, ako smatraHajdeger, bogmonolo5ke trukture jihovih
svetova,
ko
e
prevodenj i
skustva
ednog
mi5ljenj
/govorenja
s
isto, .245.
55
isto,
.246.
2.8
8/18/2019 Hajdeger i Dekonstrukcija Metafizike
21/21
drugo
uvekkrivotvorenje,ime nije odloZeno udeljavanje
azlidrtih
svetova.
no se
aktidki
odvrja
svevi5e
ubrzava.
nsistiranje
a
njihovim
monoloSkim trukturama
e odlaZe
roblem,
egosve
ja(e
zahteva
dgovorna
pitanje
kakodolazido ukrStanja a5
mono-
lo5kihstruktura situaciji
njihovogneizbeZnog usreta.
bog toga
,,obnavljanje
odetka mora ostati nedovr5en rojekt.U sudelja-
vanjurazliditihsvetova bnavljanjema kog
podetka emarginali-
zujespram
ovih
povesno-praktidnih
adataka.
Mile Savii
HEIDEGGER AND THE DECONSTRUCTION OF
METAPHYSICS
Suttmmt\
In this
article author
presents
undamental
comprehensionsof Heidegger's
surpassingmetaphysics,
mode of his destructionof metaphysics
and
points
out
language
as
the
base of such enterprise. n Heidegger's
relation towards the meta-
physics
he discerns wo
coursesof E uropean radit ion that Heidegger
contrasts
each other. On one hand is metaphysical (onto-theoJogical) course rvhich includes
philosophy,
science nd theology,
and
on the other
hand s myth-poetical radit ion.
In the myth-poetical
radit ion. whieh existenc es n
authentic
understanding
f
the
language,
Heidegger sees he
possib i l i ty
of a new
pattern
of the
foundation
of
technical
world. The author sees he disputebetrveen
ogocentrism,which Heidegger
interpretsasareducedunderstandingoftheCreek
ogos,andmyth-poeticaltradit ion,
which keeps authentic senseof logos,
as an expression of one limited
-
Western
-
life-rvorld.
His thesis is that
apan from this dispute
practical-existential problems
intrude themselves
n the impact
West with marginal life-rvorlds, so that the impor-
tance of this dispute becomes less relevant in condit ions new world-historical
situation.
=
F
'q
o
IL
N
J
r