POREZ NA DOBIT

Razvitak, pojam i karakteristike poreza na dobit

Porez na dobit je:

oblik uvršten u većinu suvremenih poreznih sustava,

pretpostavka za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala sredinom 19. st.,

“proizvod” 20. st.,

svojevrsno osiguranje poreza na dohodak fizičkih osoba,

sličan je porezu na dohodak, ali predstavlja samostalni porezni oblik.

Ima li smisla oporezivati poduzeća?

S pravnog stajališta ima– jer su poduzeća osobe.

S ekonomskog stajališta nema – jer samo stvarne osobe mogu platiti porez.

Opravdanja za oporezivanje poduzeća posebnim porezom:

poduzeća se mogu smatrati zasebnim osobama, osobito ona velika, s velikim brojem dioničara koji, upravo zbog toga što ih ima mnogo mogu slabo kontrolirati uprave tih poduzeća,

poduzeće od društva dobiva neke povlastice, među kojima je najvažnija ograničena odgovornost dioničara - porez na dohodak poduzeća može se shvatiti kao naknada korisnika povlastice

“porez na dohodak poduzeća” štiti integritet poreza na dohodak pojedinca - kada poreza na dohodak ne bi bilo, pojedinci bi mogli smanjivati svoju poreznu obvezu akumulirajući dohodak unutar poduzeća

Porez na dohodak i porez na dobit

Veliki problem prilikom oporezivanja predstavlja i nedovoljno definiran odnos između poreza na dobit i poreza na dohodak:

a) teško je odrediti gdje prestaje dohodak pravne , a gdje počinje dohodak fizičke osobe,

b) javlja se ekonomsko dvostruko oporezivanje.

Iako više nije upitno treba li dobit oporezivati ili ne nema općeprihvaćenog stajališta o tome kako i na koji način to treba učiniti.

STRUKTURA POREZNIH PRIHODA

14% 16% 10% 10%

62% 61%

61% 64%

15% 15% 20% 21%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2007 2009 2011 2013

Porez i prirez na dohodak Porez na dobit

Porezi na imovinu PDV

Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije Ostali prihodi od poreza

Trošarine

• Porez na dodanu vrijednost najznačajniji porezni prihod (60-64%)

• Trošarine i posebni porezi također vrlo izdašni (>20%)

Izvor: Ministarstvo financija

Obveznik poreza na dobit – pravna osoba Obveznik poreza na dobit je pravna i fizička osoba.

Kao pravna osoba, porezni obveznik može biti:

trgovačko društvo i druga pravna osoba koja samostalno i

trajno obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, dohotka ili prihoda,

tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident).

Obveznik fizička osoba

• Obveza plaćanja poreza na dobit nastaje:

1. ako je obveznik u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 3 mil. kuna, ili 2. ako ispunjava 2 od sljedeća 3 uvjeta: – ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od

400.000 kuna, – ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2 mil. kuna, – ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više

od 15 radnika.

• Obveza plaćanja poreza na dobit poreznog obveznika obvezuje sljedeće 3 godine, a nakon isteka roka od 3 godine, moguća je promjena načina oporezivanja ili promjena poreznog razdoblja.

Obveznici poreza na dobit nisu:

tijela državne, regionalne i lokalne uprave,

Hrvatska narodna banka, državne ustanove, ustanove lokalne vlasti,

neprofitne organizacije poput državnih zavoda, vjerskih zajednica, političkih stranaka, sindikata, komora, udruga građana, zaklada i fundacija, te

otvorenih investicijskih fondova koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojemu su osnovani.

Porezna osnovica Porezna osnovica je dobit koja se izračunava kao

razlika između prihoda i rashoda utvrđenih prema računovodstvenim propisima →to znači da se kao polazna veličina uzima učinak poslovanja, tj. dobit, ali se ona ispravlja, povećava i smanjuje za prihode i rashode koji se priznaju u porezne svrhe.

Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti.

Utvrđivanje porezne osnovice

Za rezidenta je porezna osnovica ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu,

Za nerezidenta: dobit ostvarena u Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit ostvarena u postupku likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine, ako Zakonom nije drukčije određeno.

Zakon posebno definira stavke koje uvećavaju odnosno umanjuju dobit. Propisuju se prihodi, odnosno rashodi koji utječu na konačnu veličinu osnovice poreza na dobit.

Računovodstvena dobit/ gubitak (RDG)

+ povećaje se za porezno nepriznate rashode

- umanjuje se za porezno priznate rashode

- umanjuje se za preneseni porezni gubitak (ukoliko postoji)

- umanjuje se za ukupni iznos olakšica, oslobođenja i poticaja

= POREZNA OSNOVICA

Porezna se osnovica umanjuje za:

1. za prihode od dividendi i udjela u dobiti koji su utvrđeni Zakonom.

2. za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su

bili uključeni u poreznu osnovicu,

3. za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim

razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne

osnovice kao porezno priznati rashod,

4. za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do

vrijednosti propisane Zakonu,

5. za svotu poticaja u obliku poreznog oslobođenja ili olakšice sukladno posebnim

propisima,

6. za reinvestiranu dobit, osim ako nije ostvarena iz bankarskog odnosno financijskog

nebankarskog sektora.

Porezna osnovica se uvećava za: 1. nerealizirane gubitke,

2. svotu amortizacije iznad svota propisanih Zakonom o porezu na

dobit,

3. 70% troškova reprezentacije,

4. 30% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u vezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz zaposlenih osoba,

5. manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o PDV-u,

6. troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja,

7. kazne koje izriče mjerodavno tijelo,

8. zatezne kamate među povezanim osobama,

9. povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnim osobama,

10. darovanja iznad propisane svote, 11.kamate koje nisu porezno priznati rashod, 12. rashode nastale koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, 13. sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti ili druge svote povećanja porezne osnovice, a koji nisu bili uključeni u poreznu osnovicu.

POREZNA OSNOVICA SE UVEĆAVA ZA:

Porezni gubitak Porezno priznati rashodi veći od porezno priznatih

prihoda osnovica za obračun poreza negativna. Gubitak se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem

porezne osnovice u slijedećih pet godina. Porezni gubitak nadoknađuje se u slijedećem

poreznom razdoblju te se osnovica umanjuje najprije za gubitak starijeg datuma.

Ako u roku od 5 godina ne ostvari pozitivnu

(oporezivu) poreznu osnovicu, obveznik gubi pravo na odbitak.

Porezna stopa

Porez na dobit plaća se po stopi od 20%.

Međutim stopa od 20% nije jedina predviđena stopa budući da se raznim poticajima za određena područja ili novoosnovana trgovačka društva, slobodne zone i sl. predviđaju druge porezne stope.

Također postoje i snižene stope za porez po odbitku.

Olakšice, oslobođenja, poticaji ulaganja

1) OSLOBOĐENJA ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA GRADA VUKOVARA

2) POREZNE OLAKŠICE PREMA ZAKONU O POTICANJU INVESTICIJA I UNAPREĐENJU INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA

3) OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA ZA POREZNE OBVEZNIKE U SLOBODNIM ZONAMA

1) OSLOBOĐENJA ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA GRADA VUKOVARA

(1) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, ne plaćaju porez na dobit. (2) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50% od propisane stope poreza.

2) POREZNE OLAKŠICE PREMA ZAKONU O POTICANJU INVESTICIJA I

UNAPREĐENJU INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA

Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja NN 111/12, 28/13

cilj i svrha je poticanje investicija i unapređenje investicijskog okruženja obveznika poreza na dobit, koji obavljaju gospodarsku djelatnost u Republici Hrvatskoj

Poticajne mjere jesu:

1. POTICAJI ZA MIKROPODUZETNIKE,

2. POREZNI POTICAJI,

3. CARINSKI POTICAJI,

4. POTICAJI ZA OPRAVDANE TROŠKOVE NOVIH RADNIH MJESTA POVEZANIH S INVESTICIJSKIM PROJEKTOM,

5. POTICAJI ZA OPRAVDANE TROŠKOVE USAVRŠAVANJA POVEZANIH S INVESTICIJSKIM PROJEKTOM,

6. POTICAJNE MJERE ZA: A. razvojno-inovacijske aktivnosti,

B. aktivnosti poslovne podrške i

C. aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti,

7. POTICAJNE MJERE ZA KAPITALNE TROŠKOVE INVESTICIJSKOG PROJEKTA,

8. POTICAJNE MJERE ZA RADNO INTENZIVNE INVESTICIJSKE PROJEKTE.

Porezni poticaji

(1) Za investicije u visini protuvrijednosti kuna do 1 milijun eura,

nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od

propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine

početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta

povezanih s investicijom.

(2) Za investicije u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3 milijuna

eura, nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 75%

od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine

početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta

povezanih s investicijom.

(3) Za investicije u visini protuvrijednosti kuna preko 3 milijuna eura,

nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od

propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka

investicije uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s

investicijom.

3) Olakšice i oslobođenja u slobodnim zonama

Zakon o slobodnim zonama NN 44/96, 78/99, 127/00, 92/05, 85/08, 148/13

Nositelji porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone koji temeljem toga ostvaruju pravo na oslobođenje plaćanja poreza na dobitak do godine u kojoj će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016., te status nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone koji plaćaju porez na dobitak ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II. razine u kojoj se slobodna zona nalazi (sukladno Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku -NKPD, ali uz postupno ukidanje (tzv. phasing out) porezne olakšice do zaključno 2016., ovisno o prostornoj jedinici:

• SJEVEROZAPADNA HRVATSKA (HR 01):

-u visini od 50% od propisane porezne stope od 2008. do 2010. godine, -u visini od 75% od propisane porezne stope od 2011. do 2013. godine, -u visini propisane porezne stope od 1. siječnja 2014. godine;

• SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA (HR 02) I JADRANSKA HRVATSKA (HR 03):

-u visini od 50% od propisane porezne stope od 2008. do 2013. godine, -u visini od 75% od propisane porezne stope od 2014. do 2016. godine, -u visini propisane porezne stope od 1. siječnja 2017. godine;

• GRAD VUKOVAR:

-u visini od 0% od propisane porezne stope od 2008. do 2010. godine, -u visini od 25% od propisane porezne stope od 2011. do 2013. godine, -u visini od 75% od propisane porezne stope od 2014. do 2016. godine, -u visini propisane porezne stope od 1. siječnja 2017. godine.

Porezno razdoblje

U pravilu je kalendarska godina.

PU može dopustiti neko drugo porezno razdoblje, ali ne smije prelaziti 12 mjeseci i obveznik ga ne može mijenjati tri godine.

Obračun i plaćanje poreza na dobit

Porezna obveza utvrđuje se na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama i na temelju prijave poreza na dobit (obrazac PD).

Prijava se PU podnosi najkasnije 4 mjeseca nakon (kraj

travnja) isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez te sadrži i bilancu i račun dobiti i gubitka.

Obveza se plaća danom podnošenja prijave. Tijekom slijedeće godine obveznik mjesečno plaća

predujmove poreza na temelju porezne prijave za prethodno razdoblje.

Prihodi od poreza na dobit (u mil. kuna)

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

VII

. 2

004

.

X.

200

4.

I. 2

005

.

IV.

20

05.

VII

. 2

005

.

X.

200

5.

I. 2

006

.

IV.

20

06.

VII

. 2

006

.

X.

200

6.

I. 2

007

.

IV.

20

07.

VII

. 2

007

.

X.

200

7.

I. 2

008

.

IV.

20

08.

VII

. 2

008

.

X.

200

8.

I. 2

009

.

IV.

20

09.

VII

. 2

009

.

X.

200

9.

I. 2

010

.

IV.

20

10.

VII

. 2

010

.

X.

201

0.

I.20

11.

IV.

20

11.

VII

. 2

011

.

X.

201

1.

I. 2

012

.

IV.

20

12.

VII

. 2

012

.

X.

201

2.

I. 2

013

.

IV.

20

13.

VII

. 2

013

.*

Porez po odbitku

Oporezivanje dobiti koju u Hrvatskoj ostvari nerezident .

Obveznik je isplatitelj tuzemni rezident, a porezna osnovica bruto svota naknade koju tuzemni isplatitelj plaća inozemnom primatelju (nerezidentu)

Plaća se na:

1. kamate, dividende, udjele u dobiti te na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava) koje se plaćaju inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe,

2. i na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge, plaćene inozemnim osobama.

3. Stope:

15% ,

12% za dividende i udjele u dobiti,

20% na sve vrste usluga, koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u državama koje se smatraju poreznim utočištima ili financijskim centrima, osim država članica Europske unije te država s kojima je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a država je objavljena na Popisu država koji donosi ministar financija i koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva financija i Porezne uprave Republike Hrvatske.

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

United K

ingd

om

Mal

ta

Cyp

rus

Ital

y

Pola

nd

Fra

nce

Spai

n

Irela

nd

Belg

ium

Gre

ece

Slova

kia

Port

uga

l

Denm

ark

Germ

any

Aust

ria

Rom

ania

Cze

ch R

epublic

Fin

land

Neth

erl

ands

Lithuan

ia

Bulg

aria

Hunga

ry

Sweden

Lat

via

Cro

atia

Slove

nia

Est

onia

Udio poreza na dobit u ukupnim porezima za EU28

2012. godine