List učenika OŠ Cavtat, Cavtat, br. 26, god. 24., veljača 2012.
ZABAVNE
STRANICE
STRIP
2
IMPRESSUM List učenika OŠ Cavtat
veljača 2012.
IZDAVAĈ:
OŠ Cavtat
Stjepana Radića 3
20 210 Cavtat
tel./fax. 020/478 052
E-mail:
WEB:
http://www.os-cavtat.skole.hr
UREDNIŠTVO:
Ivana Blaţević, 7. b
(glavna urednica)
Antonela Sturica, 7. a
(pomoćna urednica)
Petra Kukuljica, 8. a
(likovna urednica)
NOVINARI:
Marina Tomić, 8. c
Mihaela Bergman, 8. c
Karmen Pendo, 7. a
Antonela Dragović, 6. b
Anđela Topić, 7. b
VODITELJICA NOVINARSKE GRUPE I
GRAFIĈKA OBRADA:
Ivana Miletić, knjiţničarka
LEKTURA:
Tajana Martić, prof.
TISAK:
Alfa 2 d.o.o.
I oni su
bili
djeca 22
Drage čitateljice,
dragi čitatelji!
Pred vama je novi broj Zrcala. Nove
stranice ispisane novim događanjima.
Okrenite ih i zavirite u nešto no
vo.
Tema ovog Zrcala je Teen moda:
Moderno je imati osobnost.
Kako Coco Chanel kaţe:
―Moda je prolazna,
stil je vječan!‖
Vaša urednica, Ivana Blaţević
Teen moda
18
Kako
knjizi
dodati
začin?
29
Suradnja
roditelja
i škole
16
Boţić
u
našoj
školi 10
3
U OVOM BROJU
Vremeplov naše škole.......................................4
Vijesti iz škole
Prvaši i osmaši......................................5
Maturalac...........................................6
Obiljeţavamo
Boţić...............................................10
Mjesec ovisnosti
Pušenje u školi....................................14
Likovni kutak..............................................15
Kutak za roditelje
Suradnja roditelja i škole........................16
Intervju
Licem u lice s prof. M.Orešković................17
Tema broja
Teen moda.........................................18
Iz zbornice
I oni su bili djeca................................22
Literarni kutak............................................26
Eko kutak..................................................30
Na satu....................................................32
Razbibrige.................................................33
Dragi čitatelji najnovijeg broja našeg Zrcala!
Veseli me ponovo ponuditi Vam na čitanje najnovija
događanja i zanimljivosti naših kreativnih stvaralaca
školskog lista. Ţivot škole toliko je sadrţajan da je uz
sva nastojanja izazov prenijeti sve ono u čemu smo
tijekom godine rasli. Neka medijska moć raspršivanja
informacija bude u korist doprinosa daljnje otvorenosti
naše škole na jugu Republike nam Hrvatske i najdraţih
nam Konavala. Ma gdje god se nađe zainteresiranih
zaviriti u naš list moţete ga preporučiti i s mreţnih
stranica škole.
Srdačno, ravnateljica Kate Kukuljica
4
naše škole kroz školsku godinu
2011./2012.
Ispratili smo još jedno burno polugodište, prepuno raznih
događanja. Vratimo na trenutak vrijeme i prisjetimo se ...
16. rujna:
U Pridvorju (Franjevački samostan sv. Vlaha) odrţan
je mjuzikl "Jeţeva kućica" (kazalište Smješko) kojem
su prisustvovali naši učenici.
17.rujna: Ispred Crkve sv. Nikole u Ĉilipima odrţana je
edukativna prometna predstava za učenike niţih
razreda.
19.rujna: Naša poznata knjiţevnica, autorica Slikopriča i
urednica Modre Laste,
gospođa Ţeljka Horvat-
Vukelja posjetila je našu
školu i odrţala dva
predavanja.
21.rujna: U sklopu akcije "Budi jugaš - budi prvak", našu školu
posjetili su poznati "jugaši" Maro Joković, Paulo
Obradović, Miho Bobić i Lucija Drobac, koji su se još
jednom mogli uvjeriti u ljubav malih Cavtaćana prema
vaterpolu.
14.listopada: Obiljeţili smo Dan kruha i zahvalnosti za plodove
zemlje prigodnim plakatima.
14.listopada: Prvi projektni dan na temu „Sol―
21.listopada: Obiljeţili smo Dan Općine Konavle.
10.studenoga: Susret s knjiţevnicom Nadom Mihoković-Kumrić
18.studenoga: U sklopu Dana sjećanja na
Vukovar, u predvorju naše škole
odrţan je prigodni program, kao i
u Ĉilipima ispred Crkve sv. Nikole.
8.prosinca: U našoj školi odrţana je predstava povodom Svetog
Nikole za učenike niţih razreda.
23.prosinca: Boţićna predstava u predvorju škole
5
Prvi
razred PŠ
Ĉilipi i
njihova
razrednica
Stanka
Diklić
Prvi razred
PŠ Močići
razrednica:
Ana Ćapin
Prvi razred
PŠ Stravča
razrednica:
Marija
Obradović
8. a
8. b
8. c
Razrednica: A
ntonia Miličić
Razrednik: Iv
an Cikatić
Razrednica: Tajana Martić
Prvi razred
OŠ Cavtat
razrednica:
Maja Dukić
―OD KOLIJEVKE PA DO GROBA NAJLJEPŠE JE ĐAĈKO DOBA‖
VIJESTI IZ ŠKOLE
6
DAN 2.
ŠIBENIK
U Šibenik smo krenuli nakon doručka. Prošetali smo starim di-
jelom gradA i posjetili Katedralu sv. Jakova. Razgledavanje nam
se jako svidjelo jer smo imali vodičicu koja nam je sve vrlo za-
nimljivo pričala i objasnila. I sami smo se iznenadili koliko toga
nismo znali, koliko ljepota vrijedi vidjeti i upoznati. Zanimljivije
od zanimljivijeg!
5.—8. rujna 2011.
ODLAZI NAM GENERACIJA 2004./2005.
DAN 1.
TROGIR
Dugo očekivana avantura je krenula u 7 sati iz Cavtata.
Prvi dan našeg razgledavanja po planu je bio Trogir,
no naţalost nas je uhvatila kiša pa smo svratili u
u shopping u Emmezetu. Ţenskom dijelu grupe ta
neplanirana aktivnost je još više uljepšala početak
putovanja.
Kad se nevrijeme smirilo, uputili smo se prema Trogiru.
Posjetili smo Katedralu sv. Lovre.
Nakon šetnje i sladoleda uputili smo se u Šibenik.
Odsjeli smo u naselju Solaris, u hotelu Jakov.
Hotelom smo bili jako zadovoljni i sve nam se svidjelo
jer nam je najvaţnije bilo da smo svi zajedno i da se
provedemo kao nikad u ţivotu.
NAPOKON DISCO!!! Nakon napornog dana jedva smo
dočekali disco na gusarskom brodu.
Bila je to naša oaza na kraju dana (i svih ostalih noći).
VIJESTI IZ ŠKOLE
7
Po odlasku iz Šibenika, krenuli smo na Krku. Nakon vruće šetnje Krkom, otišli smo na jedva dočekani
ručak u gradić Skradin. Eh, to je bila prava gozba!
Posjetili smo i Sokolarski centar Dubrava gdje smo vidjeli mnoge vrste sokolova i sova, slušali smo
jako neobično predavanje, a neki su imali priliku okušati se u hranjenju ptica grabljivica. Bio je to
jako edukativan i nadasve zanimljiv dan.
Kako je dan prolazio, noć se bliţila, tako je i naša radost i ţelja za odlaskom u disco bila sve veća.
Jedva smo dočekali da se ušuljamo na taj gusarski brod i započnemo svoju avanturu. Isplesali smo se
do mile volje, no kako to obično biva, morali smo malo i istraţivati pa smo pošli vidjeti što je oko
diska. I tako—pronašli mi bazen koji je odmah iza diska—za goste kaţu... A mi smo dakako gosti pa
smo se odlučili malo okupati i iskoristiti i taj benefit ovog maturalca i ludovanja! Međutim, radost
nam nije dugo trajala, došli su ―inspektori‖, profesori Cikatić, Martić i Miličić i uputili nas u sobe da
se presvučemo. Našem istraţivanju došao je kraj.
Vrijedilo je!
DAN 3.
ZADAR U Zadru smo posjetili morske orgulje, Pozdrav suncu, zadarski Forum, izloţbu
modernih zvona i Benediktinski samostan sv. Marije. Iz Zadra smo se uputili prema
Ninu i njihovoj poznatoj solani. I tu smo slušali predavanje iz kojeg smo zaista
naučili puno zanimljivih stvari o soli i samoj solani. U Ninu smo se odmarali, jeli,
pili i uţivali. Nakon Nina uslijedio je povratak u hotel. Popodne smo proveli na
bazenima i toboganima, a navečer smo se spremali za izlazak. Bili smo sretni, ali i
pomalo tuţni jer smo znali da nam je to zadnji zajednički, maturalni izlazak i da
sutra moramo nazad u stvarnost, školu, knjige, ocjene... Tu večer izabrali smo
mistera i misicu ekskurzije, a to su Daniela Barišić i Juraj Obradović. Također smo
izabrali i najplesače ekskurzije Antonelu Šabić, Juraja Maškarića i Andresa
Banovića. Posebne zahvale upućujemo našim profesorima I. Cikatiću, T. Martić, A.
Miličić i A. Pobranu koji su nas strpljivo podnosili sve dane.
Antonela Šabić i Katarina Stanoš, 8. b
Ludi provod u
disco clubu
Juraj Obradović i
Daniela Barišić
Antonela Šabić i
Juraj Maškarić
prof. A. Pobran prof. T. Martić prof. A. Miličić prof. I. Cikatić
8
Mjesec hrvatske knjige u našoj
školi prigodno smo obiljeţili
susretom s knjiţevnicom. Naime,
10. studenog 2011. godine našu
školu posjetila je knjiţevnica Nada
Mihoković–Kumrić.
Knjiţevnica nam je na vrlo zanimljiv
način predstavila svoja dva romana
Tko vjeruje u rode još i Lastin rep, s kratkim osvrtom na
cjelokupno stvaralaštvo. Tako smo
saznali da je oduvijek htjela
postati pisac. Još kao djevojčica
čitala je i pisala skrivajući se od
roditelja koji je nisu podrţavali u
tome da postane „danguba― – tako
su u njenom kraju nazivali one koji
od motike više vole čitati i pisati. S
petnaest godina je pod
pseudonimom na lokalnu radio
stanicu poslala dramu Poštar.
Budući da je drama bila objavljena,
uredništvo je traţilo da se u studio
javi autor tog djela. I uredniku i
roditeljima priuštila je veliko
iznenađenje. Tridesetak godina
poslije Kristina i Viktor iz Poštara dobili su sestru
Suzanu, Kristina
prijateljicu Petru, a
Viktor prijatelja
Gorana u socijalno –
ljubavnom romanu za
djecu Lastin rep koji je uvršten u
popis lektire za 7. razred.
Predstavljanju ovog romana u našoj
školi nazočili su učenici 5., 6. i 7.
razreda. Bili su oduševljeni pričom
spisateljice.
Drugi roman Tko vjeruje u rode j
knjiţevnica je predstavila i 4.
razredima naše škole. Ta,
učenicima, vječno zanimljiva
problematika bila je popraćena
zainteresiranim upitima, ali i
spremnim odgovorima spisateljice
na škakljivu, ali vrlo vaţnu istinu o
dolasku djece na svijet.
Naša školska knjiţnica obogatila je
knjiţni fond kupnjom
lektirnih knjiga Tko vjeruje u rode još i Lastin rep, a i
knjiţevnica nam je
darovala svoje
sljedeće naslove:
Rep, ali ne lastin, Vrijeme je, Uvijek nada,
Mrazovac, Mje
sto pod suncem i na tome smo joj
iznimno zahvalni.
Učenici i učitelji bili su
oduševljeni svime što su saznali u
razgovoru, zahvalili su se
knjiţevnici toplim pljeskom, a ona
je učenicima uputila riječi nade da
će se moţda i iz njihovih redova,
osim ljubavi prema knjizi, roditi
još po koji ―čovjek od pera‖.
Mihaela Bergman, 8. c
MJESEC KNJIGE Susret s književnicom VIJESTI IZ ŠKOLE
Knjiţevnica s cavtatskim četvrtašima
U predvorju škole odrţan je
prigodni program, a poslijepodne u
Ĉilipima su zapaljene svijeće u čast
stradalima te sveta misa u Crkvi sv.
Nikole.
Karmen Pendo, 7. a
I u mom mjestu Vukovar svijetli
Kao i svake, tako smo se i ove
godine prisjetili 1991. godine, 20-
te godišnjice pada herojskog grada
čija je ţrtva utkana u slobodu i
neovisnost Hrvatske.
DAN SJEĆANJA NA VUKOVAR
Za Natječaj za izradu simbola škole
stiglo je više od 40 likovnih
radova. Od pristiglih radova
izabrali smo 3 rada i
nagradili učenike: Iva
Vodopiju, 7. r. (torba za
prijenosno računalo i
fotoaparat), Ivana Blaţević,
7. r. (torba za prijenosno
računalo i priručnik za
Katušića, 8. r. (priručnik za crtanje).
U periodu koji slijedi
učenici će zajedno s
učiteljicom likovne kulture
obraditi novi simbol naše
škole. Povodom Mjeseca
knjige tradicionalno se u
našoj školi provodi projekt.
Ove godine je projekt
LIKOVNO - LITERARNI NATJEČAJ Natječaj za izradu simbola škole i literarni natječaj za učenike od 5.-8. razreda
sadrţavao anketu o čitalačkim
navikama učenika, literarni natječaj za
učenike od 5. do 8. razreda i
istraţivanje o knjiţnicama. Za najbolja
literarna ostvarenja učenicima su
uručene prigodne nagrade, a nagrađeni
su Marko Prkačin, 5. r, Roko Curić, 6.r,
Petra Jagić, 7.r, i Daniela Barišić, 8. r.
Antonela Dragović, 6. b
Jedan od prijedloga
simbola škole u izradi
Ivane Blaţević
9
je i u emisiji HRT-a Puni krug.
Prvi projektni dan ove školske godine
smo proveli vrlo kreativno i radno te
samo moţemo reći da je bilo divno biti
dijelom i kotačićem ove
priče.
Prvi projektni dan u PŠ
Močići
U pripremi za Projektni dan
obišli smo Stonsku solanu,
zidine, Franjevački samostan
i upoznali Dubrovačko primo-
rje. Učenici su istraţili gdje
sve ima soli te zašto se koristi kao i
š te t n os t o d p r e k om j e r n o g
konzumiranja soli.
Na Projektnom danu učenici su svoja
istraţivanja ispričali ostalim
učenicima, a zatim napisali zanimljive
pričice koje su potom ispisali na
Sol
Kao i svake školske godine, naša škola
je obiljeţila Prvi projektni dan na temu
Sol. Učenici su bili raspoređeni po
radionicama te su
svi vrijedno stvarali
svoj doţivljaj soli.
U predvorju škole
je organizirana
s v e č a n a
prezentacija gdje
su svi učenici
predstavili svoje
radove i stečeno
znanje.
Saznali smo sve o povijesti soli, o planu
i djelatnosti Stonske solane kao i o
svim hrvatskim solanama. Dok su jedni
sol predstavljali crteţom i pjesmom,
drugi su nam kemijskim pokusima
predstavili kuhinjsku sol. Radionica
Ĉarolija kuhinjske soli predstavljena
računalu, isprintali i oslikali. Tako je
nastala slikovnica Pustolovine zrna soli.
U drugom dijelu Projektnog dana,
učenici su dobili tekst pjesme Morska
sol (napisala ga je učiteljica za tu
prigodu) koji su trebali otpjevati i
osmisliti koreografiju. Radili su u dvije
grupe, a na kraju je svaka grupa
predstavila svoj uradak (otpjevala
pjesmu uz osmišljenu koreografiju).
Anđela Topić, 7. b
PRVI PROJEKTNI DAN
Plakat u pripremi
HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN
Učenici u Stonskoj solani
Slikovnica „Cavtislava― uskoro će se
predstaviti prvim izdanjem, prvom
slikovnicom u Konavlima, s ciljem
očuvanja i predstavljanja kulturne
baštine i promocije našeg zavičaja.
Riječ je o projektu Osnovne škole
Cavtat koji je dobio i podršku
Dubrovačko - neretvanske ţupanije, a
zajednički ga pripremaju učiteljice i
učenici ove škole.
Prema legendi o nastanku Cavtata,
osmislili su i dramatizirali tekst prema
kojem je nastao scenski igrokaz.
Stilizirane fotografije same izvedbe,
upo-
tpunjene fotografijama zavičajnih
motiva i izvornim govorom, pričat će
priču o Cavtislavi.
- Kulturna baština Konavala je bogata i
prisutna u svakodnevnom ţivotu, a na
ovakav način ţelimo da bude dostupna i
široj javnosti, prisutna i u budućnosti da
ostavi trag zavičajne povijesti u obliku
slikovnice, što do danas nije učinjeno.
Njegovanjem zavičajnog izričaja
potičemo kod učenika kulturu čitanja i
govorenja, te osvješćujemo bogatstvo i
povijest Konavala - ističu voditeljice
projekta Anka Jelić Kovačić i Tajana
Martić, koje su osmislile i realizirale
koncept ove slikovnice.
S nestrpljenjem se očekuje skori
izlazak „Cavtislave―, prve slikovnice o
baštini Konavala koja je satkana na potki
poznate legende.
Ivana Blaţević, 7. b
SLIKOVNICA O CAVTISLAVI
Budi jugaš - budi prvak
U sklopu akcije "Budi jugaš - budi
prvak", našu školu posjetili su
poznati "jugaši" i reprezentativci
Maro Joković i Paulo Obradović,
Miho Bobić, bivši igrač i trener
juniora Juga Croatia osiguranja i
Lucija Drobac koji su se još jednom
mogli uvjeriti u ljubav malih
Cavtaćana prema vaterpolu. Njihovo
znanje o VK Jug i vaterpolu
općenito, spoznali su kroz par
pitanja te ih prikladno nagradili
vaterpolo loptama i
majicama kluba.
Nadamo se da je
ovaj susret dodatno
motivirao cavtatske i
konavoske učenike
da se počnu baviti
ovim sportom te se
pridruţe VK Cavtat,
gdje će uz kvalitetan rad s
trenerima Vlahom Lisom i
Matijanom Staničić jednoga dana
moţda i sami postati dio
"jugaša prvaka".
Antonela Sturica, 7. a
Naši poznati ―jugaši‖
10
OBILJEŢAVAMO
OŠ
CAVTAT
PŠ
MOĈIĆI
Učenici niţih
razreda su s
roditeljima
izrađivali boţićne
čestitke
Učenici PŠ Močići
izrađivali su ukrase
za bor te su vrlo
lijepo ukrasili svoje
panoe u duhu Boţića
Svi djelatnici
škole su u predboţićnom
vremenu prikupljali
novac te skupili preko
2000 kuna koje su
darovali u humanitarne
svrhe.
11
PŠ
ĈILIPI
PŠ
KOMAJI
Učenici u PŠ
Komaji su izrađivali
ukrase za bor, a
pokazali su se
stručni i u izradi
boţićnih kolačića
Učenici u PŠ Ĉilipi
su sa svojim
učiteljicama
naslikali
prelijepe boţi-
ćne slike. Svaka
slika pripada
jednom razredu.
Učenici 1. razreda
su izrađivali
čestitke
12
ANĐEO AKORDAVA AKUSTIĈNU
ARIJU ADVENTU
Radost zbog zajedništva dovodi do zajedničke radosti. U
zajedništvu se Dramsko - literarno - recitatorska grupa
viših razreda OŠ Cavtat na vrlo zanimljiv način bavila
Boţićem i adventom sa svojim voditeljicama Ankom Jelić
Kovačić i Tajanom Martić. Predstavili su, slikom i riječju,
orginalne samostalne uratke u PP prezentaciji: ANĐEO
AKORDAVA AKUSTIĈNU ARIJU ADVENTU.
13
14
Naša škola pridruţila se je projektu koji provode škole iz cijele Hrvatske, a naziv projekta je
“Ĉitamo mi, u obitelji svi”. Nema kvalitetnijeg poticaja i učinkovitije metode svladavanja
tehnike čitanja, nego kad učenik svakodnevno gleda svoje roditelje kako čitaju i kako uţivaju
o pročitanomu štivu. Projektom „Ĉitamo mi, u obitelji svi― roditeljima skrećemo pozornost na
činjenicu koliko je vrijedno i nezamjenjivo da tijekom svih niţih razreda budu uzor svojoj
djecu u čitanju, umjesto da ih tjeraju na čitanje. No, ovim projektom roditeljim ne skrećemo
samo pozornost na vaţnost čitanja, već ih veoma efikasno pridobivamo da tijekom 5 dana na
različite načine čitaju sa svojom djecom te da tako provodeći vrijeme doţive lijepe trenutke
koje će dugo pamtiti. Hoće li moţda promijeniti i svoje navike – ostaje na njima, no školski im
knjiţničar nije samo rekao što je dobro za njihovu djecu, već ih je uputio što da čine i
motivirao da kroz 5 dana taj model i iskušaju. Što učiniti ako tvoj prijatelj puši?
Pomozi prijatelju i objasni mu da
pušenje nije “cool”. Navedi mu
razloge: neugodan dah, smrdljiva
kosa, ţuti prsti i zubi, pušenje
skrivečki, svađe s roditeljima, štet-
nost za zdravlje. Moţda prijatelj
neće odmah prihvatiti savjete, ali
budi uporan, jer pravi se prijatelji
prepoznaju u nevolji.
Što škola može učiniti?
Istraţivanja su pokazala da preven-
ciju pušenja najbolje prihvaćaju
osobe koje nisu nikada pušile, a ta-
kvih je najviše među školskom
mladeţi. Upravo zbog te činjenice
škola moţe puno učiniti u prevenciji
pušenja. Svaka škola bi trebala
imenovati školski odbor za suzbi-
janje pušenja koji će organizirati i
koordinirati programirane aktivnosti
u borbi protiv pušenja tijekom škol-
ske godine. Prevencija pušenja se
moţe provoditi i unutar razre-dnog
odjela stalnim informiranjem o
fenomenu pušenja duhana i njegovim
posljedicama za naše zdravlje i oko-
linu. Učenici bi također mogli pro-
voditi (u sklopu sata kemije) razne
pokuse s duhanskim dimom.
Zašto je pušenje štetno za
zdravlje?
Naţalost, svakoga dana 70-80, a
godišnje 28000 djece u Republici
Hrvatskoj počinje pušiti. Neki po-
činju pušiti iz znatiţelje, neki da bi
izgledali odraslo, neki da razbiju
dosadu. Na ţalost, pušiti se počinje
iz zabave, no ono što uslijedi više
nije tako zabavno zbog toga što se
pušiti nastavlja, ne više iz zabave,
već iz ovisnosti. Pušenje je upravo
to — bolest ovisnosti. A osim što
uzrokuje ovisnost, uzrokuje još
neke štetnosti za zdravlje kao što
su pušački kašalj i češće upale
dišnih putova, suţava dišne putove i
izaziva pucanje plućnih mjehurića,
uzbrazva rad srca, oštećuje krvne
ţile, smanjuje plodnost, uzrokuje
psihičke problem kao što je ner-
voza, nelagoda, tjeskoba i depre-
sija (tinejđeri pušači 4 puta češće
razviju simptome depresije od ti-
nejđera nepušača).
Pušači također češće obolijevaju
od raka pluća, raka usne šupljine,
ţdrijela i jednjaka.
Pasivno pušenje?
Ĉesto se pitamo što to znači
pasivno pušenje. Dakle, to je izla-
ganje duhanskom dimu iz okoliša.
Pušači iz svake cigarete udahnu
1/4 štetnih tvari dok 3/4 odlaze u
zrak pa osobe koje su u okruţenju
pušača pasivno puše.
MJESEC OVISNOSTI
PUŠENJE U ŠKOLI
Danas se sve više susrećemo s pušenjem u školi. Koliko god govorili da je to već iscrpljena tema, da se nema više što dodati, nikada nije dovoljno osvješćivanja o tome koliko je pušenje štetno za zdravlje odraslog čovjeka, a još više za zdravlje djeteta. Jer, upravo je to učenik u petom ili osmom razredu — još uvijek dijete. Potreba? - nije! Zbog čega učenici počinju pušiti? Moţe li škola što učiniti po tom pitanju? Vjerovat ćemo da moţe!
Jeste li znali:
- da je nikotin nekada davno
sluţio kao dezinfekcijsko
sredstvo za uništavanje insekata
- da jedna cigareta smanjuje ţivot
pušača za 14 minuta
- da dim cigareta sadrţi preko
4000 raznih spojeva, a pored
nikotina, katrana, ugljičnog
monoksida tu su i:
- kadmij (otrovni metal koji se
nalazi u akumulatorima)
- cijanid (jak otrov)
- amonijak ( sastojak sredstava
za čišćenje wc-a)
- naftalin (sredstvo protiv
moljaca)
- DDT — vrlo otrovan
insekticid (zbog velike
toksičnosti danas je
zabranjen u većini zemalja)
- formaldehid (tekućina u kojoj
se drţe mrtve ţivotinje ili
tkiva—lešine)?
―Ljepote‖ pušenja:
čini dah neugodnim
poljubiti pušača je kao
poljubiti pepeljaru
smrde kosa i odjeća
pušenje čini vaše prste i
zube ţutima
zbog češćih upala dišnih
putova, pušači imaju slabiju
kondiciju
15
Pero Tuka,
7. b Nina Piplica,
6. a
Nikoleta
Kresić, 8. a
Ivo Vodopija,
7. b
Učenici 3. r.
OŠ Cavtat
Josipa Kokotić,
6. a
Luka Grmoljez,
3. r.
16
STRUĈNO RAZVOJNA SLUŢBA
SURADNJA RODITELJA I ŠKOLE (prema M. Rečić: Kako mogu surađivati sa školom, Pedagoška biblioteka-biblioteka za
roditelje)
Dijete školske dobi se, kroz svoje
odrastanje, nalazi u situaciji da
svakodnevno izmjenjuje najmanje
dvije različite sredine (obitelj i
škola) i isto toliko odgojnih
čimbenika (roditelji i učitelji).
Kako bi se ublaţila moguća
razilaţenja tih sredina i
čimbenika, nameće se potreba
organiziranja redovite, trajne i
kvalitetne suradnje roditelja i
škole. Ozbiljnija razilaţenja ovih
vaţnih izvora utjecaja u
djetetovom ţivotu mogu imati
štetan utjecaj na pravilan razvoj djeteta.
Suradnja roditelja i škole ima vaţno mjesto u odgoju
djeteta, polazeći već od pretpostavke da jedino
skladno djelovanje različitih odgojnih faktora potiče
razvoj zdrave ličnosti.
Svakodnevno su Vam na rapolaganju Stručno-razvojna
sluţba naše škole (pedagoginja, defektologinja,
knjiţničarka), kao i razrednici i ostali učitelji Vašeg
djeteta u terminima navedenim na mreţnim stranicama
škole (http://os-cavtat.skole.hr/roditelji/
informativni_razgovori_za_roditelje) – obratite
nam se sa svim Vašim upitima, prijedlozima i
idejama.
Suradnja roditelja i škole bi trebala biti jednaka
(i roditelji i škola dijele obveze i ciljeve vezane
za odgoj djeteta), aktivna (potiču razvoj
djeteta), odgovorna (i roditelji i škola imaju
prava i duţnosti spram djeteta).
Stvaranje kvalitetnih, redovitih i trajnih
partnerskih odnosa roditelja, učitelja i škole pravo je
i obveza i roditelja i učitelja i škole.
Upravo ovaj posljednji navedeni cilj bi ţeljeli staviti u
fokus, a s obzirom na specifičnosti našeg kraja,
očuvanu tradiciju i običaje, pozivamo vas na
sudjelovanje u kulturno-društvenom ţivotu škole.
Nadolazeće maškare, ili pak projektni dani, ili priredbe
kojima se svaki značajan datum obiljeţi - Vi izaberite,
i zajedno s nama i svojom djecom podijelite radost
njihova odrastanja!
Vaša stručno-razvojna sluţba
KUTAK ZA RODITELJE
Postoje različiti oblici suradnje obitelji i
škole:
1. individualni razgovori
2. roditeljski sastanci razrednog odjela
3. sastanci manjih skupina roditelja
4. zajednički sastanci roditelja, nastavnika i
učenika
5. savjetovalište za roditelje
6. posjet roditelja školi i njezino upoznavanje
7. zajedničke akcije
8. program osposobljavanja za roditelje (škola
za roditelje)
9. tiskani materijal i informacije za roditelje
posjet nastavnika obitelji
Zajednički cilj roditelja i škole je:
A) stvaranje mogućnosti da svako dijete
sustavno stječe znanja i bude uspješno u
skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima
B) osposobiti dijete za učenje, naučiti ga
kako učiti i pomagati mu u učenju
C) pripremiti dijete za mogućnosti i
iskušenja koja ga čekaju u ţivotu
D) poučiti dijete ispravnim ţivotnim
vrijednostima
17
Koliko dugo radite kao profesorica engleskog jezika?
Što ste radili prije?
Kao profesorica engleskog jezika
u školi, radim oko 2 i pol godine,
a za vrijeme fakulteta radila
sam svašta: bila sam sportski
animator, trener aerobika,
tenisa, radila sam kao promotor
u Red Bullu...
Koji ste fakultet završili i što vas je potaknulo da baš to studirate?
Završila sam engleski i ruski
jezik na Filozofskom fakultetu u
Zadru. Ljubav prema jezicima,
već od trećeg razreda osnovne
škole, potakla me da to
studiram, a kako nisam gajila
prevelike osjećaje za
matematičke predmete ovo je
bio logičan izbor. Najprije sam
htjela studirati kineziološki
fakultet jer mi je sport velika
strast u ţivotu, ali kako jezici
pruţaju veći spektar zaposlenja,
za njih sam se i odlučila.
Jeste li zadovoljni poslom koji
radite i što biste radili da ni
ste profesorica?
Prezadovoljna sam svojim
zanimanjem jer smatram da je
malo ljudi koji rade posao koji
vole i koji su oduvijek ţeljeli
raditi. Kako radim i kao
instruktor zumbe i aerobika,
moja ţelja za drugim poslom ne
postoji.
Jeste li zadovoljni znanjem učenika u našoj školi?
Kao i u svakoj školi, tako i u
našoj, postoje djeca koja imaju
afinitet prema jezicima, a i ona
koja su sklonija prirodnoj grupi
predmeta. U globalu, zadovoljna
sam znanjem i interesom učenika
za moj predmet.
Što biste mijenjali u obrazovanju uopće, a što u našoj školi?
Smatram da je obrazovanje u
hrvatskom školstvu na vrlo
visokoj razini. Budući da sam
provela izvjesno vrijeme radeći
u turi-
zmu, dobila sam sliku koliko
djeca iz određenih naprednih
zemalja svijeta znaju. Uvjerila
sam se kako opća kultura naših
učenika daleko prednjači nad
drugima. U našoj školi ne bih
mijenjala ništa posebno, moţda
bih dodala više izvanškolskih
aktivnosti poput ritmičke
(plesne) skupine i sl.
Profesorica ste s lijepim ukusom za modu. Koliko vremena posvećujete modi i svakodnevnom sređivanju? Vaša najdraţa marka?
Zaista ne posvećujem previše
vremena svakodnevnom
sređivanju jer sam uvijek u
ţurbi, ali volim lijepu odjeću i
stiliziranost pa se zaista nalazim
u tome. Ima nekoliko marki koje
volim a među najdraţim su mi
Mango, H&M, Replay i UGG, a od
sportskih oboţavam Adidas.
Najdraţi film, knjiga, pjesma, pjevač, tip muškarca?
Ben Hur, Starac i more,
Suavemente, Sting, visok, crn i
markantan. (Smijeh).
Imate li kakvu poruku za naše učenike?
Svim učenicima naše škole
poručujem da slijede svoje
snove, ideale, da pritom ne
zaborave na vaţnost učenja, ali
također da uvijek nađu vremena
za prijatelje i zabavu. I naravno,
da na putu snova ne izgube sebe.
Ivana Blaţević, 7. b
LICEM U LICE S PROFESORICOM MIOM OREŠKOVIĆ
U zadnje dvije godine mnogo
je novih lica, profesora, u
našoj školi. Profesorica engle-
skog jezika, Mia Orešković, u
našu školu došla je prije dvije
i pol godine, a inače je iz
Splita. Voli modu, sport i sve
što vole mladi. Ţelja naših
učenika bila je saznati nešto
više o omiljenoj profesorici
engle
INTERVJU
18
“Odijelo ne čini čovjeka”
Govori li naša odjeća nešto o nama?
Sluţi li nam ona
nuţno kao pokrivalo
našega tijela, da
nešto odijenemo
kako ne bismo bili
goli ili da nam ne bi
bilo hladno? Odijelo
ipak čini čovjeka,
iako, naravno, ne u
doslovnom smislu jer
nije točno da vrije-
dimo koliko vrijedi i
odjeća koju nosimo.
Odijelom pokazu-
jemo kakvi smo iznu-
tra, kakva smo osoba i kako bismo
ţeljeli da nas drugi doţivljavaju.
Odijelo je, dakle, vidljivi oblik
čovjekove unutrašnjosti. Odjeća je
izraz individualnosti, moţe biti izraz
i pobune kao što je primjer kod
punkera, rapera i sl. Ĉesto se tine-
jdţerima ne sviđa sve što odrasli
čine ili jesu, pa ne ţele nalikovati na
njih, i to pokazuju na način koji im
je najdostupniji—kroz glazbu i
odijevanje.
Moda nikad ne izlazi iz
mode
Moda ne ostavlja ravnodušnima ni
mlade ni stare. Kada gledamo stare
fotografije, vidimo da su ljudi od
davnine drţali do mode. No, modna
razdoblja su nekada trajala puno
duţe nego danas. Tako je moda
baroka ili rokokoa (vrlo kićeno raz-
doblje 17. i 18. stoljeća) trajala
pedesetak godina, što je za
današnje pojmove nezamislivo.
Najshvatljivija definicija mode bila
bi: način odijevanja ili način po-
našanja. Moda je,
dakle, način odijeva
nja koji najprije
prihvati mali broj
ljudi, a zatim skoro
svi ostali. Prema
francuskom psihologu
Marc—Alainu Des-
campsu, koji je ob-
javio Psychosociologie
de la mode, ljudi se
mogu, što se mode
tiče, podijeliti u 4
skupine:
TEEN MODA MODERNO JE IMATI
OSOBNOST Razdoblje tinejdžerstva vrlo je kratko, ali je i jedno od najvažnijih razdoblja u
ţivotu čovjeka. Tada postajemo emocionalno i fizički svjesni sebe. Brinemo se zbog
svojeg izgleda, želimo se svidjeti drugima...
TEMA BROJA
LANSERI su ljudi koji
promoviraju modu - modni
kreatori.
SLJEDBENICI MODE su
uvijek su u tijeku, prate modu
i vole se razlikovati.
KLASIĈARI su oni koji se
odijevaju klasično, kako se ne
bi izdvajali iz većine.
LJUDI IZVAN MODE su oni koji
uopće ne slijede modu i istu
odjeću nose više godina.
Modnim revijama, kakve danas poznajemo, prethodile su
kostimirane predstave koje su priređivane za vladare.
Marija Đurković, učenica 7. a, ima
izraţen stil odijevanja, u skladu s
osobnošću
Jesu li mladi uniformirani
Iako ne nosite nikakve odore niti
kute i često vam se čini da ste
jedinstveni, originalni, otkačeni jer
ste uglavnom u trapericama,
kariranim košuljama, traper jaknama
i tenisicama—ipak ste (nesvjesno)
odjenuli uniforme. Jer, poput vas se
odijevaju milijuni mladih diljem
svijeta. Pritom mislite kako je to vaš
vlastiti stil odijevanja, vaš vlastiti
izbor, no on vam je nametnut preko
medija. Leţerna i praktična sportska
odjeća je prihvatljiva, ali barem
ponekad iskočite iz nje, i pronađite
nešto što je samo vaš stil. To ćete
najbolje postići slijedite li sami
sebe, postavljajući pitanja poput
ovih: kakva sam ja osoba, što me
zanima, što me raduje, što mi je
zaista lijepo, jesam li romantičan/na
ili praktičan/na, kakvom ću odjećom
najbolje izraziti sebe, svoje osobine.
Autor: Petra Kukuljica, 8. a
19
Radi mode:
Slavni je
francuski pjesnik
Baudelaire bojio
svoju kosu u
zeleno, a ruski
buntovnik
pjesnik Vladimir
Majakovski u
jednoj je svojoj
fazi umjesto
kravate oko
vrata nosio—
mrkvu.
Kako imati stila?
Za nekoga se kaţe da ima stila i na
njemu se vidi da se trudi stvoriti
svoj stil. Međutim, stila moţe imati
i onaj tko ne mari za nj. I baš takav
stil je njegov stil. Stil nije samo
izgled, umijeće ukusnog odijevanja,
već je i ono što zrači iz neke osobe,
što odmah primjećujemo zato što je
ta osoba nekako
posebna. Sve što
činimo, o čemu
razmišljamo i što volimo
odraţava se na našem
izgledu. Stil se gradi
još od djetinjstva, a
izrazitije se uobličava
u pubertetu. Ponekad
se dogodi da
povjerujemo kako
kolegica u školi ima
dobar stil, a zapravo
samo kopira stil neke
poznate osobe. Dakle,
da zaključimo, imati
stila znači imati svoju osobnost, biti
svoj, a ne proizvod potrošačkog
koda. Svatko bi se trebao odijevati
onako kako mu se najviše sviđa i
kako najbolje odraţava svoju
osobnost, no sve mora biti u
granicama normalnoga, jer
prijeđemo li tu granicu, naći ćemo
se u ekstravaganciji, pretjerivanju,
za što više ne moţemo reći da je
stil, već bolest. Evo nekih stilova, a
ti otkrij svoj!
ROMANTIĈNI STIL
Voliš li prirodu, cvijeće i ljubavne
filmove—ti si romantična duša. Ţeliš
li izgledati onako kako se osjećaš,
njeguj romantični stil. Romantičan
izgled zahtijeva dugu kosu. Poţeljno
je nositi šeširiće i iskačkane kapice.
Umjesto hlača, uvijek odaberi
suknju. Uvijek izaberi pletene
rukavice, zimi pletene natkoljenice
koje vire iz visokih cipela. Tenisice
su strogo zabranjene. Dobro će doći
bakin ili mamin ormar iz kojeg ćeš
izvući čipkaste košuljice.
ETNO STIL
Voliš li šarenilo boja, starinske
običaje i predmete, indijske duge
suknje i haljine, imaš li na rukama
niz srebrnih prstena, a na nogama
obuću tipa opanaka—tvoj je stil
etno
stil. Materijali koje nosiš isključivo
su prirodni: pamuk, lan, svila, vuna.
Voliš sve što je staro,
iskonsko, a protivnik si
civiliziranja izvornih
kultura. Ako nemaš
sreću ţivjeti na selu,
napustiti grad i
nastaniti se u zdravijoj
okolini, priključi se
nekom eko pokretu ili
posjećuj rodbinu na
selu. Na nogama nosi
koţnate opančiće,
torba neka ti bude
platnena, tkana,
kačkasta ili slamnata.
Kosa ti je, dakako,
dugačka, pleti pletenice urešene
vrpcama.
SPORTSKI STIL
Sportska odjeća nisu
samo trenirke i
tenisice. Uz gornji dio
trenirke moţe se
odjenuti i šarena
svilena suknja,
čarapice i sandale s
potpeticom. Sportsku odjeću čine
detalji, a najvaţniji su dţepovi:
veliki, mali, ―harmonika‖ dţepovi, s
dugmetima, čičkom. Oni su na
bluzama, hlačama, haljinama. U
sportske dodatke
se ubrajaju i torbe,
naprtnjače ili torbe
preko jednog
ramena, udobne
cipele: tenisice ili
gleţnjerice.
Neizostavni su i
mali praktični
šeširići, kape sa
štitnikom (šiltom) i
trake oko čela.
KLASIĈNI STIL
Glavna odlika ovog stila je sklonost
tradicionalizmu, koji je vječan i
neprolazan. Tu su i krojevi koji su
izvan mode, ali i uvijek nosivi. Ovaj
stil pomalo ―miriše‖ na engleski stil.
Britanci su poznati kao ljubitelji
tradicije u odijevanju. Voliš li
izrazito fine jednobojne tkanine,
duge suknene kapute i kostime s
dugim suknjama ili do koljena,
elegantne skupe cipele, torbice,
kišne ogrtače vječnih krojeva i de-
talje poput velikih, čvrstih kišo-
brana i svilenih rubaca i ne osvrćeš
li se na svaki modni hit već nosiš
samo ono što je tebi lijepo i što ti
lijepo stoji, ti si KLASIĈARKA.
Stilovi u našoj školi
U našoj školi većinom svi imaju neki
svoj izraţeni stil. Uglavnom su to
zasad sportski
stilovi—jer u školi
nije ni prikladno
jednoj učenici da
dođe u visokim
potpeticama i kra-
ćoj
suknji. Ali sve u
svemu, svi imaju
izraţenu osob-
nost i itekako je
nastoje poka-
zati. Neki to čine odijevanjem, neki
opet glazbom. Oni koji slušaju heavy
metal izraţavaju to i kroz odijeva-
nje.
Učenica Nora Miljanić pobornik je
sportskog stila
DŢINS JE UVIJEK U MODI
Dţins, vjerovali ili ne, traje već više od jednog
stoljeća. Nuţan je u svačijoj garderobi. Legenda o
dţinsu počinje 1847., kada je sedamnaestogodišnji
mladić iz Bavarske Levi Strauss stigao u Ameriku
u potrazi za srećom. Ponio je samo jednu putnu
torbu i—ţelju za uspjehom. U San Francisku je
1873. patentirao radničke hlače od grubog platna
ne shvaćajući da je time postao ―ocem‖ jednoga od
najvećih fenomena 20. stoljeća.
Autor: Petra Kukuljica, 8. a
20
Modni detalji
Kape i šeširi
Slavna Coco Chanel, koja je slovila
kao kraljica stila, izjavila je: “Ţena
koja ne miriše izazovno i bar pokat-
kad ne nosi šešir, ţena je bez buduć-
nosti.” Nošenje šešira pitanje je stila.
Sigurno je da ćete, ako ste sportski
tip, radije nositi kapu sa šiltom, ali
ako ste romantični tip nosit ćete
šešir. Šešir mora pristajati uz oblik
lica. Uz ovalno se mogu nositi svi
oblici šešira, okruglim licima pristaje
širi obod, a četvrtastima—nakrivljeni
obod.
Kravata
Taj muški ures, kojim se često
koristi i ţenska moda. Kravata je
danas vaţan detalj u modi, ona je
danas raznovrsnija nego ikada, nose
je i poslovni
ljudi, i
elegantni, i
sljedbenici
mode, i
umjetnici, i
otkvačenjaci,
ţene i
muškarci.
Nakit
Nakit nije
samo sredstvo za uljepšavanje nego
i sredstvo za pokazivanje vlastitog
stila. Naušnice se nose u svim
primitivnim i civiliziranim društvima.
Imaju i seksualno značenje koje ga
povezuje s plodnošću ţene. Ogrlica
često ima vrijednost hamajlije.
Osim što pripada nakitu, ona
simbolizira i dostojanstvo osobe
koja je nosi. Prsten
je simbol zavjeta,
zajedničke sudbine.
Nakit ili bilo koji
ures je vrijedan
onoliko koliko je
vaţan onome tko ga
nosi. Ima i onih koji
sami izrađuju nakit
po svom ukusu od
savijene ţice, koţe,
perja ili gline. Treba imati samo
malo mašte, umješnosti i mnogo
volje.
Dečki i modni stilovi
Koliko god djevojke paze na svoj
izgled, dečki ne zaostaju puno za
njima. I dečki mogu biti naklonjeni
romantičnom, klasičnom ili etno
stilu, ali mogu biti ljubitelji i tzv.
muških stilova od kojih je
―najmuškiji‖ - MACHO stil. Taj stil
stvara se odmalena kada očevi ţele
od svoga sina stvoriti ―pravog
muškarca‖, zaboravljajući da izgled
nema apsolutno nikakve veze s tim.
Omiljeniji su tzv. njeţni grubijani.
Takvi dečki samo izgledaju macho,
ali u duši su zapravo vrlo njeţni i
romantični. Primjer takvih dečkiju
su Marlon Brando u
mladim danima ili
Antonio Banderas.
Macho kakav nitko ne
ţeli biti je grubijan
ograničena duha i znanja.
On je uvijek siguran i
sviđa se djevojkama—
dok ga ne upoznaju jer
se vrlo brzo pokaţe kako
takvoga dečka zanima
samo vanjština, njegova i tuđa.
Postoji i tzv. leţerno intelektualni
tip dečka koji ne razmišlja o odjeći
već je jednostavno nosi. Više se bavi
čitanjem, slušanjem dobre glazbe.
Nosi dugu kasu, a odjeća mu je
uglavnom prema nekom glazbenom
stilu kao što je hippie, grunge ili
punk. Pripadaš li tom
tipu, jer takav je
djevojkama
najprivlačniji—prioni
na posao– čitaj dobru
literaturu, ali i pomno
prati ţivotnu zbilju.
Tako se pronalaze
prave ţivotne
vrijednosti.
Lijepo ili ruţno?
Nitko
nije savršen. Male
nedostatke imamo
svi, a drugi ih
primjećuju samo kada
ih često spominjemo
ili se ţalimo na njih.
Nikada ne ispituj
prijateljicu ili dečka:
―Imam li prevelik
nos?‖ Ili ―Imam li
kratke noge, velike
uši?‖ Oni će se najprije začuditi jer
to prije nisu niti zamijetili, a potom
će o tome početi i razmišljati i
eventualno zaista
primijetiti tvoje nedostatke. Ĉesto
su djevojke, a i dečki, koji nose
naočale nesretni zbog toga, iako
postoji vrlo jednostavno
rješenje: nosiš li naočale,
―furaj‖ se na intelektualni
imidţ. Svoju ―manu‖
pretvori u prednost.
―Pojest ću sve
kolačiće, tebi u inat
postat’ ću debela‖
Došlo je vrijeme kada smo
sa svih strana
bombardirani činjenicama o
ljepoti, mršavosti, debljini,
manekenkama koje nam pred
zrcalom često nameću pitanje:
―Jesam li debela?‖ Međutim, sve su
te manekenke neusporedivo
mršavije od većine djevojaka, a
neke se od njih bore s anoreksijom i
bulimijom.
Anoreksija—bolesno stanje kada
organizam više ne moţe primati
hranu (dovodi i do smrti).
Bulimija—namjerno izazivanje
povraćanja nakon uzimanja hrane.
Ni anorkesija ni bulimija nisu u
modi!
Odjeća za školu
Odlazak u školu nije
isto što i odlazak na
rođendansku zabavu ili
plaţu. To podrazumijeva
da odjeća koja se nosi u
školu mora biti
praktična, udobna,
čista i nenapadna.
O šeširu valja još ponešto znati, a
odnosi se na pravila lijepog
ponašanja: dama nikada ne skida
šešir
Zašto kravatu povezuju s Hrvatima
Kravata se pojavila 1660. god. kao
vrpca s resama vezana oko vrata
hrvatskih vojnika konjanika.
Pretpostavlja se da odatle potječe i
njezino ime (Croate). Uskoro su
kravatu svi prihvatili i postala je
modni ―krik‖. S vremenom je
prerasla u sloţen i bogato ukrašen
detalj.
Autor: Petra Kukuljica, 8. a
21
Pet do sedam kilograma više ili
manje posve je normalna teţina.
Nisu ―normalne‖ masne naslage, no
one ti se ni ne mogu dogoditi ako si
redovno na tjelesnom i ako se
pravilno hraniš, šetaš, bicikliraš i sl.
Pravilnom prehranom (voće, povrće i
puno puno vode) ćeš odrţavati i svoj
izgled lijepim, tu se prvenstveno
misli na koţu, kosu, nokte koji će
izgledati lijepo i njegovano!
Kako odjećom prikriti
nedostatke?
Svi imamo manje ili veće
nedostatke. Ti se nedostaci
uspješno mogu prikriti odjećom.
Niske i mršave djevojke, ne
očajavajte, jer to je odlična
kombinacija. Ako si takva, moraš
samo istaknuti svoje lijepe detalje.
Imaš li ravnu kosu, ne kovrčaj je.
Nosi je raspuštenu ili u repu i
pletenicama. Odjeća neka ti je što
jednostavnija, bez velikih detalja i
šarenih uzoraka. Idealne su
kombinacije ravnih suknji i jaknica
do bokova, sve u istoj boji, te hlača
ravnih nogavica s tunikom ili jaknom
koje ne smiju biti široke kako ti ne
bi ―progutale‖ figuru, a moraju biti
u istoj boji kao i hlače.
Niska i punija osoba ne bi smjela
nositi košulje i majice uvučene u
hlače ili suknje, zatim usku, kratku
ili preširoku odjeću, odjeću krupnog
uzorka ili s vodoravnim prugama.
Nadalje, zabranjeno ti je nositi
velike detalje: torbe, šalove, rupce,
cipele visokih potpetica. Moraš
nositi jednobojnu odjeću krojenu
prema tijelu, ali ne pripijenu uz
tijelo. Dopuštene su haljine do
koljena, hlače ravnih nogavica,
leţerne treger-suknje i dulje
košulje. Trebaš nositi odjeću s
okomitim prugicama, a veste
moraju biti bez pruga. Cipele neka
budu niţih potpetica. Nosi malo
tamnije boje, ali ne preozbiljnu
crnu. Ispod crnog sakoa svakako
nosi bijelu košulju upadljiva
ovratnika.
Visoka i mršava si i svi ti govore
kako si manekenski građena.
Međutim, tebi smeta tvoja
mršavost. Prikrij ju odjećom,
izbjegavaj okomite prugice, sitne
uzorke i male detalje. Šarene boje i
krupni detalji kao stvoreni su za
tebe. Nosi tzv. A-krojeve, i uvijek
nosi odjeću koja prepolovljuje
figuru, npr. stavi si široki pojas,
neka to bude odjeća rezana u
struku, te nabrana.
Koji si tip godišnjeg doba?
PROLJETNI TIP
Ako ti je kosa svijetlosmeđa ili
svijetlocrna, oči plave ili zelene, a
put svijetla, pripadaš proljetnom
tipu. Takve osobe obično imaju
punije usne, a djevojkama pristaju
svijetle i njeţne boje: ruţičasta,
svijetloljubičasta, svijetlozelena i
svijetloplava.
LJETNI TIP
Kosa tih osoba je plava, oči modre,
put svijetla ali lako potamni na
suncu. Tom tipu pristaju ţuta,
narančasta, crvena, plava i osobito
bijela boja. Ako si taj tip vjerojatno
voliš minice, uske hlače i sve što ide
uz tijelo.
JESENSKI TIP
Kosa osoba tog tipa obično je smeđa
ili crvena, put tamnija, a usne punije.
Takvi tipovi vole tople jesenske
boje, boju staroga zlata, sve
zemljane boje.
ZIMSKI TIP
To je tip Snjeguljice. Kosa je tamna
―poput ebanovine‖, put ―bijela poput
snijega‖ a usta ―crvena poput krvi‖.
Najviše vole crnu, bijelu i sivu boju.
Zimski tipovi vole kratke i uske
kaputiće, traperice i suknje do
koljena i rijetko su u sportskoj
odjeći.
Autor:
Ivana
Blaţević
7. b
Prema knjizi: Munđa-Kobasić, V.: Teen moda: modni savjetnik za mlade
22
Kao dijete, tada s 4 godine, bila sam vrlo razigrana.
Oboţavala sam jagode. Jedno nedjeljno
popodne mama me je bezuspješno
dozivala. Nema me! Pretraţila je svaki
kutak kuće, obišla ulicu i sve susjede, ali
meni ni traga! Na izmaku svih snaga i sva
slomljena mama uđe u kuću i pogleda pod
stol (koji je bio skriven dugačkim
stolnjakom). Eto mene! Drţim veliku
zdjelu jagoda i spavam slatke snove.
Nisu bili tako slatki kada sam se
probudila jer sam vidjela koliko sam
uplašila mamu, ali i dalje - oboţavam
jagode!
Ivana Miletić, knjiţničarka
Kao dijete bila sam veoma nestašna.
Voljela sam slatko. Slijedila
sam modne trendove i bila
plavuša.
učiteljica
Marija Vlahusin
Svaki učenik pamti profesora onakvog kakvog ga je viđao u školi,
odraslu osobu koja nam prenosi znanje i ocjenjuje nas.
Prvak u utrci na 7
metara od sobe do
kuhinje.
profesor
Ivan Cikatić
Oboţavala sam svoje selo i
teško mi je palo kada sam ga
morala napustiti i doći u
Grad u školu.
učiteljica
Mare Jankuleska
Kad sam imala 2 godine, najviše na svijetu
voljela sam sladoled.
A to su bila vremena kad sam
mogla dobiti Snjeguljicu (sladoled
na štapiću) samo ljeti, nedjeljom
poslije mise. Tog davnog ljeta, a
imala sam 2 i po godine kad je
snimljena ova fotografija, kupala
sam se svaki dan na Porporeli sa
starijim rodicama koje su me
morale čuvati.
Da bi naučila plivati bez koluta,
„prisilile― su me da plivam 10-ak
metara od Skalice do Tapita uz
obećanje kako će mi svaki dan
poslije kupanja kupiti sladoled.
Naravno, plivala sam i plivala, i
topila se i doplivala do Tapita. Za
nagradu sam stvarno svaki dan
dobila sladoled, i to ne samo
Snjeguljicu, nego ponekad i onaj u kornetu s 3
kugle.
Neti Vragolov, tajnica
IZ ZBO
RNICE
23
Ponavljala sam prvi razred OŠ Ca-
vtat. Nisam podnosila nepravdu.
učiteljica Neda Jovica
profesorica
Antonia Miličić
Bili smo prva poslijeratna generacija koja je išla u
vrtić. Taj vrtić nije izgledao kao današnji. U
vrtiću smo svi
sjedali za stolom u
polu-krugu i
vjeţbali pisati i
crtati. Jednog dana
kada sam došla u
vrtić, drugi dječak
je sjeo na moje
mjesto. Budući da
nisam htjela sjesti
na drugo mjesto,
pobjegla sam iz
vrtića.
profesorica Marija Mikulić
Kao malo dijete
nisam se voljela
fotografirati,
bojala sam se
Djeda
Boţićnjaka i
oboţavala sam
pse i mačke.
Mislila sam da
oni potpuno
razumiju nas
ljude i ţeljela
sam postati
veterinar.
profesorica Nina Deranja
Nikad nam ne padne na pamet razmišljati da su i profesori bili
djeca, sa svojim manama i vrlinama, razigrani, nestašni...
U svom veoma dinamičnom djeti-
njstvu ispričat ću vam jednu crticu iz
školskog ţivota moga trećega
razreda, na putu s Kraljeve u školu u
Pridvorje. U školu se pješačilo oko 45
minuta. Moja prijateljica Ana i ja tog
proljetnog dana, zapričavši se, zao-
stale smo za ostalima. Bez satova na
ruci pjevušile smo i krenule duljim
putem ne sluteći koliko kasnimo.
Stigle smo u školu pred sam početak
velikog odmora s velikim kiticama
cvijeća za našu učiteljicu Mirjanu.
Učiteljica je ozbiljnim tonom
razmišljala o razlozima za
opravdanje, a i tko bi odolio tako
lijepom cvijeću i mirisu kojega smo
donijele u učionicu. Ostali učenici su
nas s čuđenjem promatrali, a mi smo
se osjećale ipak postiđeno.
Kate Kukuljica, ravnateljica
24
Nisam voljela ići u vrtić. Jednom prilikom sam kao petogodišnja
djevojčica pobjegla iz vrtića. Skrila sam se iza ormarića i kada sam
uhvatila priliku istrčala na ulicu. Hodala sam jako prometnom ulicom.
Ugledao me jedan prolaznik, preveo preko puta i odveo me u mamin
ured koji je bio u blizini. Mama je bila šokirana, ali presretna jer se
sve dobro završilo. Javila je tetama, koje su pretraţivale vrtić u
potrazi za mnom, gdje sam. Moţete misliti kako mi je bilo sutradan
doći u vrtić.
učiteljica Gordana Kalačić Hrtica
U prvi razred sam krenula u Ĉilipe. Škola je bila velika kao dvorac, tajanstvena poput bajke, a sada je moj drugi
dom. Moju prvu učiteljicuj, gospođu Maru Safret sam oboţavala. Imala je usnu harmoniku koju je stalno svirala i
veselo s nama plesala. Uţivala sam u svakom trenutku provedenom u školici. Cijelo svoje
djetinjstvo sam patila što nisam provela više vremena u toj školi jer je došao rat i sve nas
rastavio. Uvijek sam se raspitivala gdje moja učiteljica sada ţivi i što radi.
Kad sam se zaposlila u Ĉilipima, imali smo organizirani seminar u OŠ Lapad. Nisam ni slutila
što me tamo čeka. Preda mnom se ukazala jedna nasmijana, elegantna gospođa, crne kra-
tke kose koja je upitala kolegicu Elenu pored mene: "Je li ovo Kate Butijer?". Elena
odgovori :"Jest.". Pogledam u gospođu i zanijemim. Sliči mi na nekoga poznatoga, ali ne
mogu nikako da je smjestim u svoju prošlost. Moja zbunjenost je trajala par sekundi. Za
to vrijeme gospođa pruţa ruku i upita me: "Poznaš li me?" Kada me to upitala, sve mi je
bilo jasno. Elena se počela smijati, a ja sam rekla: "Mare Safret, moja prva
učiteljica!" Nisam mogla vjerovati da ćemo se sresti. Znala je što sam završila i da radim
u školi. Raspitivala se za mene jednako kao i ja za nju. Prošlo je 20 godina, ali ipak smo se
srele i jednako uţivale u tom trenutku koji nikada neću zaboraviti.
Sada uţivam u svakom radnom danu i ne mogu vjerovati da je vrijeme tako brzo prošlo, da
sam srela svoju prvu učiteljicu, osjetila čar toga dvorca i da mi se bajka ostvarila.
učiteljica Kate Jurić
Ljubica Gluhan,
računovotkinja
Bila sam vrlo mirno i
poslušno dijete. Svaki dan
prije škole tetka me je
voljela uređivati i praviti mi
frizure i fjoke. Ĉesto puta
bi se desilo da me susjed
čeka da krenemo u školu, a
tetka bi išla zamnom i
uređivala me nekad i do
kraja ulice. Kada bih se i
okrenula da poţurim dobila
bih pravu prdeljusku.
učiteljica Maja Dukić
25
Nagradna igra: POGODI TKO SAM?
Prvih troje učenika, koji odgonetnu tko je slatka djevojčica na našoj
fotografiji, bit će nagrađeni.
Odrasla kao princeza, u zidinama, ţivahno udišući sve čari, ljepote i starine Grada.
Već u vrtiću je sudjelovala u priredbama, ali ne baš uspješno. Imala je strašnu
tremu i vjerojatno se zato danas amaterski bavi glumom. Uvijek je uţivala u
druţenju i igri i jako joj je teško palo što mora ići u školu. To joj nije bilo
najomiljenije mjesto i vjerojatno zato danas radi u školi. Od razigrane djevojčice
do nestašne profesorice – tko zna što će nam još prirediti?!
Kad sam imala 4-5 godina (otprilike tad mi je i narasla
kosa, dotad su svi mislili da ću biti
ćelava), pronašla sam škare na kauču
i ošišala samu sebe na nešto slično
„fanta― frizuri. Sva ponosna, otišla
sam na taracu pokazati svoje remek
djelo, s osmijehom od uha do uha,
koji je ubrzo splasnuo jer mi je tata
prepravio frizuru na „francusku―,
kako ju je on nazvao. Sljedeće dvije
godine provela sam u haljinici kako bi
ljudi prepoznali da sam djevojčica.
Nikolina Njirić, defektologinja Treće sam dijete od šestero djece u mojoj obitelji.
Nismo imali puno, ali smo imali sve. Imali smo pticu
izrezbarenu iz korijena drače, skupljali smo jaja i
znali koja ih je koka snijela. Bilo je normalno
„zaprpati― sjemenku luka i
pratiti kako raste, lopta nam
je bila šišarka od hrasta. Pa
tko se još sjeća „piljaka― (igra
s pet kamenčića). Ogrlice su
bile od zrna kukuruza ili od
prvih tratinčica u proljeće.
Znali smo gdje rastu ljepše
ljubičice, gdje su jaglaci ţući.
Sami smo pravili lutke od
krpica i svirale od hrasta. Pri
izradi svirala stvarala se i
pjesma...poskoč kora od
drveta... Bilo je puno zabave
koju smo sami osmišljavali. To nam je ispunjavalo dane
i činilo nas radosnima.
s. Mila Mikulić
profesorica
Lucija Jemo
Kao dijete sam bila vrlo razigrana. Nisam se
voljela fotografirati, a ne volim ni sad.
Jelena Prohaska, pedagoginja
26
LITERARNI KUTAK
Moj brod plovi
Leţim na obali mora i gledam nebeski svod. Bezbriţno plove bijeli , mali brodovi.
Odjednom, jedan mi priđe blizu i s njim otplovim u najskrovitiji dio moga srca.
„Što radiš, djede?― razigrano upitam moga djeda.
„ Sadim naranče. Hoćeš li mi ti pomoći?―
Prišao sam mu i sav vaţan pritekao u pomoć.
Ţuljevite ruke vrijedno su kopale, a ja sam otplovio dalje. Igrališta, vrtići, škola.
Nemirni valovi ljuljali su moj brod i svaki dan nosili u drugu luku.
Voćnjak. Nosnice mi ispuni miris svjeţih naranača.„ Zar je to ona naranča koju sam s djedom sadio?― upitah se tiho.
Umjesto moga djeda, koji plovi nebeskim svodom, blagi me povjetarac pomilovao po licu.
Vlaho Stanović, 5. a
More
Sjedim na Kamenu malom.
More gledam.
Valovito je,
maestral puše.
Veliki valovi o stijene se lome,
pjeni površina
moćno.
Koja jačina i silina!
U zalasku sunca maestral opada,
a ja sjedam u barku.
Na ribanje.
Sunce pada u more.
Ĉarobno.
Borna Obradović, 5. a
Mirisi mojih Konavala
Kako dočarati miris mojih Konavala?
U svakom vrtu miriše cvijeće. U svakom voćnjaku zrele,
mirisne naranče i narančini. Iza starih mira ponosno
izviruju grane limuna. Rogači, merkatunje i smokve kite
moje Konavle.
Miris ruţmarina širi se kao najljepši parfem. Nigdje tako
ne miriše pokošena trava kao u Konavoskom polju. Šume
čempresa i borova svojim čarima privlače raspjevane
ptice.
Kada za nedjeljni objed odem kod moje bake, nauţivam se
mirisa domaće peke, suhog mesa, maslinovog ulja, mirisa
zajedništva i tradicije konavoskog kraja.
Kako dočarati ljepotu?
Dođite mirisati moje Konavle!
Vlaho Stanović, 5. a
Obitelj
Obitelj je blagost, sreća i veselje. Bolje je imati sretnu obitelj nego sve blago ovoga svijeta. Kada sam u njoj, sretna sam.
Bakine priče su mi jako drage i u srcu su ostale. Miris ljubavi kruţi po mom domu. Obitelj je uvijek uz tebe, kad
proţivljavaš sretne trenutke, kad si tuţan, kad si ljut, kad si izgubljen… Za obitelj se treba boriti srcem. Svaki trenutak s
njome treba sretno proţivjeti. Kada je cijela obitelj na okupu, svi su sretni. Moramo biti sretni što je imamo, neka je
djeca nemaju. Nisu svi tako velike sreće. U obitelji se moramo voljeti i pomagati. Još je veće blago nedjeljom s obitelji na
misu poći. Za svoju obitelj sve ću dati jer je jako volim. Leona Sentić i Stijepo Borovinić, 5. a
27
Ĉarobni sastojak
U cipelu stavi malo ulja
da te prst ne ţulja.
Dva,tri jaja baci na tavu
pa mrkvom promiješaj kavu.
Ĉaši ne daj slobode
do vrha joj napuni vode.
Iza uha pospi si papra
da te koţa ne škaklja.
U juhu saspi kilo šećera
čeka te slatka večera.
U mlijeko ulij sok
kako ne bi istekao rok.
Da ne bi bilo štete,
na četiri kruha namaţi paštete.
Na kraju,
po cijelom tijelu pospi soli
da te ništa ne boli.
Erika Raguţ, 7. b
IZLET U KONAVLE
Na izletu u Konavlima sam bila,
s mojim vršnjacima se druţila.
Mlinicom vlada rijeka Ljuta,
vidjeli smo već nekoliko puta.
Svaki put bez strpljenja,
naša su lica oduševljena.
Gledajući kako se pšenica melje,
utihnule su naše priče i ţelje.
Znanje ljudi je učinilo
i rijeku u mlin usmjerilo.
Ogroman kamen se okreće,
zamišljamo kolača pune vreće.
Krenuli smo kući ić
i stali kod Antonije Rusković
i na naše oduševljenje,
u galeriji, bez po muke,
vidjeli njezine vješte ruke
bubicu u vruću vodu tope.
Na zidu prava ljepota,
slike pune ţivota.
Pejsaţi Konavala i kuća konavoskih,
slike Konavoka i mladića vragolastih.
Konavoki se ubručić bijeli,
ozareno lice joj se veseli.
Karmen Pendo, 7. a
Jesen
Jesen je obojila staze
kuda mali đaci gaze.
U jesen se sve ţuti,
ţute livade i ţuti puti.
Ţute kruške vise s grana
to se zove jesen rana.
Antonio Lang, 4. b
Obitelj
Obitelj je kao kapljica kiše
koja se po našim srcima njiše.
Obitelj je dio našeg srca
koje za nju vječito kuca.
Obitelj je poput ranog jutra
kad se probudim, ljubav mi ponudi.
Obitelj je kao zeleno proljeće,
u njoj se sve budi
i da procvjeta trudi.
Marko Jankuleski, 5. b
28
Pjesmica o jeseni
Jesen dolazi nakon ljeta,
kad lišće s drveta po podu
šeta.
U jesen prestaje kupanje,
odlasci na Kamen Mali i
Banje.
Jesen znači početak škole,
dolaze nove voćne boje,
groţđe, narančini, čičimci,
jabuke, mrkatunje, šipci.
Jesen nam donosi puno kiše,
sunce iza oblaka teško diše,
dani su kraći, a noći duţe,
hladni nam vjetar jako puše.
Ona ima sretan kraj,
meni i bratu rođendan.
Rino Kuţnin, 4. b
Petar Pan je uletio u našu učionicu
Jednog jutra u našu učionicu uletio je Petar Pan.
Sjedao je u zraku i čitao naše knjige. Ţelio je da idemo s
njime u Maštokraj.
Kad je učiteljica otišla u wc, mi smo nestali.
Učiteljica nas je vidjela kako letimo s Petrom Panom.
Prestrašila se.
Mi smo bili sretni što letimo kao ptice.
Došli smo u Maštokraj. Igrali smo se sa sirenama.
Upoznali smo izgubljene dječake . Oni su smiješni jer nose
praćke i odjeveni su u medvjeđa krzna.
Ubrzo smo se vratili da se roditelji ne zabrinu.
Uvijek ćemo se sjećati Petra Pana, dječaka koji je hrabar
kao lav.
Anamarija Bronzan, Nika Regjo, Luciana Kresić, 3. r.
PŠ Komaji
Djedove ruke
Pod krošnjom
moj se djed odmara.
Naborane djedove ruke
kojima bere masline
sliče maslinovoj kori.
Stare djedove ruke
mnoga su ljeta prebrojale.
Drhtave su djedove ruke.
Kao grana na vjetru.
zrače dobrotom
ljubavlju i toplinom.
Mnoge su stranice ispisane
dobrim djedovim djelima.
Prijateljski je stisak njegov
čvrstih ruku,
poput stijena,
a njeţan kao pahulja.
Marija Krilanović, 5. b
Vukovar — svjetionik duha i slobode
Vukovar je grad
na obali rijeke,
ponosan, a plače
u duši kao dijete.
Lije on suze djece i ţena,
za branitelje koji su pali,
za sve one kojih više nema.
Suze i bol ne odnosi rijeka,
ostaje uspomena, tuţna i sveta.
Sjeća se najviše
srušenih domova,
posljednjih ispraćaja suza i boli,
prokletstva strašnog rata.
Svjetionik si u srcima našim,
uvijek ćeš sjati i u srcima
našim rasti!
U sjećanju svakog bića
neka zvoni, nek’ se priča,
za slobodu mene, tebe,
Vukovar je dao sebe!
To je naš ponos,
to je naša dika,
to je ţiva vukovarska slika.
Daniela Barišić, 8. a
Knjiga — prozor u svijet
Knjiga je kao prozor u cijeli svijet. Moţemo putovati u
svemir, u podzemlje, gdje god poţelimo. Moţemo
otputovati čak i na drugi planet.
S knjigom u ruci je kao da imaš vremeplov. Otputuješ u
vrijeme prvih civilizacija i vidiš što su u to doba radili,
čime su se bavili i kako su lovili divlje ţivotinje. Onda
samo nastavimo u vrijeme antike kada su nastale
najpoznatije legende i mitovi. Poslije toga nastavljamo
u srednji vijek, renesansu, u vrijeme svjetskih ratova.
U to vrijeme smo mogli vidjeti ljude u izbjeglištvu i
biti sudionicima velikih bitki. Pročitamo knjige o
svemirskim ratovima i putovanjima na Mjesec.
Pročitamo kako će se ţivjeti u budućnosti i da će
roboti raditi sve te-ške poslove kao što su gradnja
zgrada i slično.
Uglavnom, s knjigom moţemo sve, čak je nekada pra-
ktičnija od TV-a. Knjiga je stvarno prozor u svijet.
Roko Curić, 6. b
29
RECEPT ZA ĈITANJE UREDNICE MODRE LASTE ŢELJKE HORVAT VUKELJA
Kako knjizi dodati začin
Razgovor s urednicom Modre laste i poznatom spisateljicom Ţeljkom Horvat-Vukelja mnogima je
promijenio mišljenje o knjigama, časopisima i samom čitanju.
Urednica je više puta posjećivala našu školu sa ţeljom učiniti samo jedno: pokazati djeci da čitanje zapravo
moţe biti zabavno i lako. No, naravno, dodavši mu malo začina.
-Misliti da si glup jer ne znaš matematiku, hrvatski, biologiju ili nisi dobar u sportu, ne znači da to
stvarno jesi, pokušaj sebe pronaći u nečemu drugom.
Svaki čovjek nema jednake sposobnosti, no svatko je spreman pročitati sočni trač iz
ţutoga tiska ili dječji časopis s posterima poznate Avril Lavring, no, kako je to uzeti knjigu,
pripremiti se na dugu avanturu s Haryem Potterom i drugim pustolovnim likovima – riječi su
Ţeljke Horvat koje su mnogima promijenile mišljenje o samima sebi.
Urednica Modre laste otkrila je i recept za čitanje
U malo juhe slovarice dodajmo poznati začin, samoga sebe! Odnosno, poznatog
pustolovnog lika zamijenite samim sobom. Neka vas krila odnesu na Aladinovom tepihu
k snjeţnoj kraljici, budite zaista VI. Ako čitate ljubavne romane, zaljubljene likove
zamijenite samim sobom ili nekom vama dragom osobom (simpatijom) .
S njom ćete naučiti cijeniti svako djelo, bilo dobro ili loše. Ona će vas, u mislima,
odvesti u uredništvo, u prošlost i budućnost novina. Otputovat ćete u veliku tiskarnicu te u stan nervoznog
tiskara...
I na kraju što će se dogoditi kroz duboku avanturu koju ste proţivjeli. Shvatit ćete proces nastanka savršenog
članka koji vi rado čitate. Počet ćete cijeniti ono što čitate.
Voljet ćete ĈITANJE!
Anđela Topić, 7. b
―Otputovat
ćete u veliku
tiskarnicu te u
stan nervoznog
tiskara. ―
Ţeljka Horvat-Vukelja u predvorju škole
30
16. rujna – Međunarodni dan
zaštite ozonskog omotača
Preko školskog razglasa pročitan je tekst kojeg su
pripremili učenici eko grupe, a uređen je i školski pano
ispred učionice biologije o zaštiti ozonskog omotača.
28. rujna – Svjetski dan srca
U predvorju škole zanimljivo i poučno predavanje za
učenike osmih razreda odrţala je dr. Vrkaš. Učenicima
je i izmjeren krvni tlak, upoznati su sa raznim rizičnim
čimbenicima koji uzrokuju srčane bolesti i ukazano na
vaţnost pravilne prehrane, i na nuţnost bavljenja spo-
rtom radi prevencije srčanih oboljenja. Na kraju su
učenicima podijeljeni prigodni letci.
4. listopad - Međunarodni dan zaštite
ţivotinja
Učenici su izrađivali prezentacije o raznim ţivotinjama
te su ih prezentirali svojim vršnjacima. Naglašena im
je vaţnost zaštite ţivotinja u očuvanju prirodne
ravnoteţe, a time i opstanka čovjeka kao njezinog
neodvojivog dijela.
16. listopada-Međunarodni dan smanjenja
prirodnih katastrofa
Učenici su uredili školski pano s prigodnim slikama i
popratili ih tekstom i na taj način ukazali na moguće
elementarne nepogode u prirodi kao i na njihov utjecaj
na čovjekov ţivot, prirodu i cjelokupan okoliš.
Učenici uređivali
pano povodom
Dana zaštite ţivotinja
Oslikavanje ribe gyotaku tehnikom
Od početka studenog u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik
odrţavaju se radionice slikanja ribe gyotaku tehnikom.
Riječ je o tehnici koju su u Japanu sredinom 19. stoljeća
razvili ribari u svrhu dokumentiranja veličine i vrste ulova.
U vrijeme kad fotografija nije bila široko dostupna oni su
razvili tehniku koja rezultira slikom ribe po kvaliteti vrlo
nalik fotografiji. Riba se što detaljnije oboji bojama koje
ilustriraju njezinu stvarnu boju, a zatim se prekrije papirom
i lagano utrljava kako bi na papiru ostao njezin otisak.
Tijekom vremena ova se tehnika razvila i u umjetničku
formu pa danas u svjetskim muzejima, kao što je
Oceanografski muzej u Monaku, moţemo vidjeti radove
suvremenih japanskih umjetnika gyotaku tehnikom.
U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik, koristeći ovu tehniku,
učenici na zabavan način uče o vrstama ribe i njihovim va-
njskim karakteristikama, a tehnika se moţe primijeniti i na
ostale prirodne vrijednosti kao što su školjke, biljke ...
Do sad su u radionicama sudjelovali
učenici eko grupe Osnovne škole
Cavtat, uz voditelja profesora
biologije Ivana Cikatića. Radionica je
odrţana u sklopu izloţbe ˝Kolika je
bila tuna u našemu Muzeju?˝.
Učenicima je uvo-dnu prezentaciju o
tuni odrţao dr.sc. Nikša Glavić, a zatim
su o vanjskim karakteristikama plave
ribe luc učili uzimajući njezin otisak
gyotaku tehnikom.
U radionicama su, također, sudjelovali učenici prvog i
trećeg razreda slikarsko dizajnerskog smjera Umjetničke
škole Luke Sorkočevića, uz voditeljicu, profesoricu i akade-
msku slikaricu Ivanu Draţić Selmani. U radionici su koristili
različite, u našemu kraju česte vrste ribe, a naglasak je bio
na prirodi kao potencijalnom i neiscrpnom izvoru informacija
u istraţivačkom radu umjetnika.
Radionice slikanja gyotaku tehnikom vodila
je Katarina Ivanišin Kardum, muzejska
pedagoginja
Prirodoslovnog
muzeja
Dubrovnik.
EKO KUTAK
Učenici su vješto primjenjivali tehniku
31
Berba maslina U našem školskom vrtu imamo 4 sadnice mladih maslina.
Ubrali smo 15-ak kg i odnijeli u uljaru. Samljeli smo ih i
dobili oko litru maslinova ulja. Spremili smo ga do li-
pnja. Tada ćemo ubrati gospine trave i napraviti
kantarionovo ulje.
Učenici PŠ Močići beru
masline
Litra maslinovog ulja—učenički
proizvod
Festival čovjeka U sklopu festivala u Zavičajnoj kući u Ĉilipima 1.
listopada 2011. god. odrţano je ekološko predavanje i
radionica: Izrada uporabnih predmeta od PVC vrećica.
U radionici su sudjelovali učenici 3. razreda PŠ Močići i
učenici 8. razreda te nekoliko učitelja iz naše škole.
Radionicu su osmislili i odrţali Udruga ZMAG iz
Zagreba i Udruga Domovina iz Konavala. Predavanje i
radionica bili su vrlo zanimljivi našim učenicima.
Izrađivali su pernice, futrole za mobitele, konopac,… od
vrećica.
Radionica:
Izrada
uporabnih
predmeta od
plastičnih
vrećica
Matea Bete
plete konopac
od plastičnih
vrećica
Elena je izradila futrolu za
mobitel, a Matea pernicu.
Uređenje vrta u PŠ Močići
Na početku školske godine uredili smo školski vrt. Potkresali smo biljke stablašice, nasuli zemlju u gredice, oivičili gredice kupama, ogradili novu arlu, nasuli pijesak
na jedan dio vrta, postavili i učvrstili dvije ljuljačke i tobogan (donacija obitelji Kovačić i Dugandţić), rasadili
amarilise,… U radu su nam pomogli roditelji, školski domar i dundo Mato.
Naši
vrijedni
učenici
Predsjednik Udruge Lijepa naša u posjeti školi
OŠ Cavtat je posjetio predsjednik Udruge Lijepa naša i predsjednik Hrvatskog povjerenstva
Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš doc. dr. sc. Ante Kutle. Uz pregled i razgovor o prove-
dbi eko-programa s eko-koordinatoricom, učiteljima i ravnateljicom naše škole istakli smo va-
ţnost izvrsne suradnje s lokalnom zajednicom, Konavoskim komunalnim društvom, Općinom
Konavle i Zračnom lukom Dubrovnik. Odgajajući učenike i dalje ćemo kao škola razvijati načela
odgoja i obrazovanja za okoliš kroz redovnu nastavu, izvannastavne, a dijelom i izvanškolske
aktivnosti.
Predsjednik Udruge doc. dr.
sc. Ante Kutle i naši eko
koordinatori Ana Ćapin i Ivan
Cikatić
32
U organizaciji Hrvatskog društva za robotiku, Hrvatske
zajednice tehničke kulture Split, Inovatic
d.o.o Zagreb i Zvjezdanog sela Mosor, na
splitskim Prokurativama odrţana je 1.
listopada Robotička Alka Junior.
Sudjelovale su osnovne škole Splitsko-
dalmatinske, Karlovačke, Međimurske i
naše ţupanije: OŠ Cavtat i OŠ Gruda.
Zadaci učenika su bili: sastaviti
mehaničke dijelove roboa-lkara, oţičenje
roboalkara i provjera fu-nkcionalnosti, instalacija USB
sučelja, grafičkog programiranja i programiranja u free
basicu. U 1. krugu natjecanja sudjelovalo je 13 ekipa iz 4
ţupanije: Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske,
Karlovačke i Međimurske. Ostvareno je 13 pogodaka u sridu,
što je 13% od ukupnog broja gađanja. U 2. krugu učestvovalo
je 11 ekipa, te je ostvareno 14 pogodaka u sridu, što je 18%
od ukupnog broja gađanja. U finale se kvalificiralo 7 ekipa, a
finalna utrka donijela je još pro-mjena u ukupnom poretku:
• 3. mjesto: OŠ Bol sa 24 punta
• 2. mjesto: ZTK Karlovac sa 29 punata
• 1. mjesto: OŠ Cavtat sa 34 punta
Ĉestitamo našim učenicima Ivani Blaţević,
Adisu Agoviću i Josipu Simoviću, te
njihovoj mentorici Luciji Jemo, kojima je
ovo druga pobjeda na Robotičkoj Alki.
Pobjednička ekipa naše škole
ROBOTIĈKA ALKA JUNIOR
Grupa naše škole, ―Fischertechnik‖, pod vodstvom profesorice tehničke kulture Lucije Jemo prisustvovala je
na natjecanju Robotičke Alke Junior koja se odrţavala u Splitu.
Uputili smo se iz Cavtata oko osam sati. Prvo smo obišli malo
selo u Donjoj bandi, Močiće. U tom selu, koje je bilo vrlo
pogodno za ţivljenje u vrijeme Ilira, vidjeli smo reljef u
ţivoj stijeni. Reljef je posvećen poganskom
bogu Mitru. Nakon razgledavanja krenuli smo
prema Ĉilipima. U Zavičajnom muzeju vidjeli
smo stare konavoske nošnje i saznali koje su se
vrste nošnji nosile za određene događaje i
prigode. Saznali smo da je Crkva sv. Nikole
građena od kamena donesenog s konavoskih
stijena i da je jedna od najvećih crkvi
Dubrovačko-neretvanske ţupanije. Crkvu krase
vrijedne umjetnine među koje spadaju i stare
orgulje. Na spomeniku ,,Konavoska mati―, ispred
crkve, odali smo počast poginulim braniteljima,
poloţili vijenac i pročitali nekoliko domoljubnih pjesama.
Autobusom smo nastavili prema Poljicima. Pojeli smo
marende i s puno volje i snage uputili se prema vrhu Ilijinog
brda. Očarala nas je prekrasna priroda, a
kad smo stigli na vrh, pogled na cijele
Konavle ostavio nas je bez daha kao i
molunska uvala i Bokokotorski zaljev. Na
vrhu brda se nalazi radar i Crkva sv. Ilije.
Umorni, ali očarani pogledom, krenuli smo
natrag. Svi zajedno uputili smo se prema
svojim domovima puni novih zanimljivih
saznanja i doţivljaja!
Antonela Dragović, 6. b
razred
5. a/5. b
6. a/6. b
7. a/7. b
8. a/8. b/8. c
mjesta
obilaska
Ĉilipi (Zavičajna kuća,
Crkva Sv. Nikole,
Konavoska mati), Poljice
(Ilijino brdo), Popovići
(Klaićeva spomen-ploča,
Banac, igralište)
Močići (Mitrej), Ĉilipi
(Zavičajna kuća., Crkva
Sv. Nikole, Konavoska
mati), Poljice (Ilijino
brdo), Popovići (Klaićeva
spomen-ploča, Banac,
igralište)
Gruda (galerija A. Ru-
sković), Pridvorje
(Samostan Sv. Vlaha ),
Ljuta (stupa i mlinica,
igralište)
Gabrile, Pridvorje,
Soko-kula, Vodovađa,
Ljuta (mlinica, stupa,
igralište)
Učenice 7. razreda uţivaju u
prirodi
RAZNOLIKOST NASTAVE
33
IS IT HARD TO BE A TEENAGER
Teenagers have many problems in their lifes. We deal with them every day, no matter how hard are they.
I'm gonna tell you a little bit about my problems. Well, my problems are not so difficult, but sometimes they
can be so anoying. Mostly, a problem is about my parents. Mum is sometimes angry at me because of some silly
problems. Then I get angry on her. When I get into that situation, I call my best
friend to cheer me up. We usually go to the cinema, to watch some great movie; or
we go to the park. When we don't know what to do, we do our favourite hobby, we
draw. She's always there when I need her. We sometimes picture ourselves in some
crazy outfits. See, everything is better, when you have someone to share your
problems with. But, you don't have to be worried about your problems so much. If you
don' have a friend to help you, you can always do something else, like playing some
sports, dance, read some books, play computer games and other great things. In
my opinion I usually dance and sing. That's what makes me happy. When I dance and
sing, I forget out all my problems. If I'm bored, I often take a book and look at the beautiful pictures. Even if
you fight with your parents, you can also help them by washing the dishes, ceaning your room, or you can cook a
lunch. You can be very helpful by doing that. My parents never ground me, but if they do, it losts for 10
minutes. It's very funny. But you know, even if they are mad at me, I know they love me.
Problems, problems, they are always gonna be hard, but we are responsible to deal with them.
Adriana Brtan, 7. a
PARIS, LA CAPITALE DE LA FRANCE
Paris est une ville mystérieuse et magique, pleine de lu-
mière et de secrets. Elle est considérée
une des capitales mondiales de la mode et
du luxe. Pleine d'images, de récits histo-
riques, elle est aussi une ville romantique.
Bien des amoureux viennent à Paris pour
les jours d'amour. Ses monuments plus
fameux sont: cathédrale Notre-dame,
musée du Louvre, musée d'Orsay, Invali-
des, tour Eiffel, Arc de Triomphe ...
A proximité de Paris se trouve le château
de Versailles, résidence des rois de Fran-
ce au 12e et 13e siècle. J'adore Paris.
Les personnes célèbres de la France sont: Coco Chanel,
Edith Piaf, Emmanuelle Béart, Sophie Marceau, Yves
Montand …
PARIZ, GLAVNI GRAD FRANCUSKE
Pariz je tajnovit i magičan grad, pun svjetlosti i tajni.
Smatra se jednom od svjetskih
prijestolnica mode i luksuza. Slikovit i
pun priča iz povijesti, on je i grad
zaljubljenih. Mnogi zaljubljeni dolaze u
Pariz provoditi baš tu vrijeme zaje-dno.
Najslavniji spomenici ovog grada su:
katedrala Notre-Dame, muzej Louvre,
muzej Orsay, Invalides, Eiffelov toranj,
slavoluk pobjede… Nedaleko od Pariza se
nalazi dvorac Versailles, rezidencija
francuskih kraljeva u 12. i 13. stoljeću.
Ja oboţavam Pariz.
Slavne osobe iz Pariza su: Coco Chanel,
Edith Piaf, Emmanuelle Beart, Sophie Marceau, Yves
Montand ...
Mihaela Bergman i Marina Tomić, 8. c
Ivana Blaţević,
7. b
Ivana Blaţević,
7. b
34
1. s njom pišeš
2. kućni ljubimac
3. prostorija u školi
4. sportski rekvizit
5. najljepše mjesto za odmor
6. dani bez nastave
7. odjevni predmet
Š 8. leteći sisavac
9. predmet u učionici
10. slobodno vrijeme u nastavi
11. kralj ţivotinja
12. iz nje učimo
P E 13. sluţi kao školski pribor
D 14. igraju se na igralištu
K 15. domaća ţivotinja
T 16. krava pase...
17.predmet u školi
18. ulaziš i izlaziš kroz njih
RAZBIBRIGE
Biseri iz klupe
Profesor engleskog jezika: Can you go to tajništvo and copy this?
Iz dječjeg pisma Bogu: Dragi Boţe, tko crta linije oko drţava?
Učenik: ―Umanjenica od riječi stablo je panj‖.
Učitelj: ―Zašto kasniš?‖ Učenik: ―Kasnim zato što ste došli prije
mene!‖
Učiteljica: ''Ivice, opet nisi bio u
školi ?''
Ivica: ''Baka mi je bila smrtno
bolesna!''
Učiteljica: ''Uvijek ista isprika.''
Ivica: ''I mi već sumnjamo da baka
glumi! ''
Autori: Mihaela Bergman i Marina
Tomić, 8. c
35
Lijepa učiteljica Učiteljica: "Kada kaţem da sam
bila lijepa, to je prošlo vrijeme. Je li tako Ivice?"
Ivica: "Da, učiteljice, tako je."
Učiteljica: "Ali, ako kaţem da sam
lijepa, onda je to, Ivice, što ??!"
Ivica: "Onda je to šala, učiteljice!"
RECEPT ZA ĈOKOLADU
2 dcl vode
100 g kakaa
1 kg šećera
250 g margarina ili maslaca
500 g mlijeka u prahu
Dobro izmiješati kakao i mlijeko u
prahu. U loncu otopiti šećer u 2 dcl
vruće vode. U otopljeni šećer dodati
margarin ili
maslac. Kada se
margarin otopi,
lonac maknuti s
vatre, dodati
smjesu kakaa i
mlijeka u prahu i
sve dobro
izmiješati.
Kad smjesa
postane jednolična, izliti je na lim te
ostaviti da se suši cijelu noć.
Mihaela Bergman, 8. c
Jeste li znali?
da mačke ne osjećaju sladak okus
da je najjači mišić u ljudskom tijelu jezik
da komarci imaju zube
da izraz "mačak u vreći" potječe iz
uspomene na jedan trik, točnije prijevaru na
sajmovima iz 18. stoljeća. Naime, male svinje
bile su dopremane na sajam zatvorene u
vreći. Varalica bi često u vreću stavio mačku
umjesto male svinje i tako prevario kupca.
da su stripovi o Paju Patku zabranjeni u Finskoj jer ne nosi gaće
da puţevi mogu spavati čitave 3 godine
da zaavljhuujći nobniečoj mćoi ljdksuog mgzoa, pemra irtaţsiavnjima
zansntevknia sa Cmbargeida, njie vţano kjoim su roedsljdoem
npiasnaa slvoa u rčijei, jdieno je btino da se pvro i zdanje sovlo
nlaaze na sovm msjteu
da se u Pazinu, kad se odrţavaju Dani fantastike, u lokalnom kafiću
piće i hrana plaćaju onoliko kuna koliko je zbroj dvije kockice koje
baciš
da kada ljudima ponudite novu olovku, 97% ljudi će njome prvo
napisati svoje ime
da su se mještani na otoku Lastovu stoljećima trudili na svojim
krovovima podići što raznovrsnije
dimnjake pa je činjenica da ćete na
otoku, pogotovo među starijim kućama,
rijetko gdje vidjeti dva slična fumara
(dimnjaka)
da je znak za dollar - $ rezultat
prelaza od meksičkog "P's", znaka za
pezos, ili pjasters, ili djelomični znak za
osmicu. Teorija izvedena iz proučavanja
starih rukopisa objašnjava da je "S"
postupno počelo biti pisano preko "P",
čime se dobio znak koji je sličan dana-
šnjem "$". Autor: Petra Kukuljica, 8. a
Dida na roditeljskom Doveo Ivica djeda na roditeljski sastanak i pita ga učiteljica: "Ivice, zašto si doveo djeda na roditeljski sastanak?" Ivica će: "Zato što jedino on
slabo vidi."
Perica i kemija Poslije nastave, pita mama sina: ―Perice, što ste danas radili u školi?‖ ―Na kemiji smo radili pokuse s eksplozovnim materijalima.‖ ―Lijepo, a što ćete sutra raditi u školi?‖
―U kojoj školi?―
Ivica zna brojati
Dolazi Ivica sretan kući i kaţe
tati da je naučio brojati do pet i
počne brojati: 2, 3, 4, 5.
Tata: "A gdje ti je jedan?"
Perica: "Ostao u zadaćnici."
36
Autor:
Ivana
Blaţević,
7. b