“EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE”iliti “CENTAR UZAJAMNE POMOĆI”

Pula, ožujak 2013. godine

ZORAN SKALA

zoran.skala@pgz.hr

ŠTO UČINITI ?!- Kriza ne prolazi, već jača- Broj nezaposlenih i egzistencijalno ugroženih raste- Država svu svoju administrativno-regulatornu energiju usmjerava na investitore, a ne na pomoć stanovništvu

Ili procvat investicija, ili NIŠTA!

3

P R E T H O D N A P I T A N J A:

KAKVA JE PRIRODA KRIZE U KOJOJ SE NALAZIMO?!

DA LI DRŽAVA RAZUMIJE KORIJENSKE UZROKE KRIZE?!

DA LI JE NOVI INVESTICIJSKI CIKLUS LIJEK ZA KRIZU?!

DA LI JE OŽIVLJAVANJE GOSPODARSKOG RASTA MOGUĆE?!

“DA SAM JA NETKO…”

Četiri slajda koji slijede morali bi moći razumjeti i objasniti:

Maturanti svih srednjih škola Studenti svih fakulteta Svi koji polažu stručne ispite za javne službe Planeri svih vrsta Zastupnici prije prisege za Sabor

(Ispričavam se onima koji su bili na mojim ranijim predavanjima!)

FosFosilna gorivailna goriva, , ugljični dioksid iugljični dioksid igospodarski rastgospodarski rast

6

Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva!JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE!

The Petroleum PlateauBy Richard Heinberg

(MuseLetter #135 May 2003)

Fokus planiranja

Proizvodnja konvencionalne nafte opada

4,5 do 6,7 % godišnje !

9

Vrhunac nafte (Peak Oil)objašnjenje Chrisa Skrebowskog (ODAC)

ekonomskom terminologijom

“Vrhunac nafte nastaje u onom trenutku kada trošak za dodatne količine nadilazi

cijenu koju ekonomije mogu platiti bez sloma rasta”

Kritične cijene (Douglas-Westwood analiza)Razvijene zemlje Zemlje u razvoju> 90 $/barrel 100-110 $/barrel

EROEI =

Nafta Hrana

Do 1960. Predindustrijska poljop.

EROEI 100 EROEI 5 – 50

Danas Industrijska poljoprivreda

EROEI 10 EROEI 0,1

energija koju dobijete iz sustava_____

energija koju ste uložili u njeno pridobivanje

Danas: kriza nafte = kriza hrane

11

Sagledajmo cijelu sliku - živimo u krizi koja nije samo ekonomska, ona je i:• klimatska• kraja ere fosilnih goriva• hrane• nestašice mnogih resursa• vode• okoliša• rastućih nejednakosti• društveno-ekonomskog modelaJedini recept koji se nudi za izlazak iz krize je:

GOSPODARSKI RAST

12

GLOBALNO, DALJNJI GOSPODARSKI RAST NIJE MOGUĆ NITI POŽELJAN, JER:

- Resursi na kojima je do sada počivao su sve manje dostupni (količinama i cijenom), a i zato jer je stalni rast u totalnoj suprotnosti sa zakonima fizike;

- Rast napada prirodne sustave koji podržavaju život čovjeka (klimatske promjene, smanjivanje bioraznolikosti, onečišćenje okoliša...)

13

Što da radimo?Jedino rješenje koje nam Država nudi za

izlazak iz krize je gospodarski rast, a on nije moguć niti poželjan?!

A da pokušamo nešto drukčije?

Post Carbon Institute – Richard Heinberg“Bitka stoljeća”

“Ekonomski laboratorij zajednice”

14

- “Bitka stoljeća” – Scenariji

A. Business-as-usual (posao kao i obično)

B. Štednja (prezaduženost se rješava rezanjem socijalnih troškova i ukidanjem socijalnih mreža postavljenih proteklih desetljeća)

C. Centralizirano osiguravanje osnovnog za život

D. Lokalna opskrba osnovnog

15

Bitka stoljeća - scenarij C

“Većina nacija ima mogućnost da podnese troškove pokrivanja osnovnih potreba stanovništva.”

“Osiguravanje ljudima egzistencijalnog minimuma ne uklanja sve fundamentalne probleme koji nas sustižu sa svih strana, ali pruža društvenu stabilnost i jednakost kako bi svijet dobio vremena za suočavanje s dubljim egzistencijalnim izazovima.”

Za dobro svakog nacionalnog sudionika u upravljanju koji će možda čitati ovaj esej, navest ću nekoliko točaka koje sumiraju većinu savjeta koji su

proizašli iz ove vježbe scenarija:• Jamčiti osnovu za opstanak cjelokupnoj javnosti što je duže moguće.• Istovremeno, promovirati lokalnu proizvodnju osnovnih dobara, ojačati lokalnu društvenu međupovezanost i podupirati lokalne ekonomije.• Promovirati zaštitu okoliša i očuvanje resursa, smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima na svaki mogući način.• Stabilizirati razinu populacije.• Njegovati zdravo upravljanje (posebno u smislu participacije i transparentnosti).• Osigurati univerzalno obrazovanje u praktičnim vještinama (vrtlarenje, kuhanje, popravak bicikala, šivanje, itd.) kao i osnovnim akademskim predmetima (čitanje, matematika, znanost, kritičko razmišljanje i povijest). Te naposljetku,• Ne budite zli - to jest, nemojte podleći iskušenju da primijenite vojne taktike protiv vlastitog naroda kada osjetite da vam izmiče moć; proces decentralizacije je neumoljiv, pa planirajte kako ćete ga usmjeravati.

Ne možemo znati kojem će se scenariju politika prikloniti, ali imamo osobni interes i dužnost prema onima koji si

sami ne mogu pomoći da uradimo sve što je potrebno da svakome osiguramo

egzistencijalni minimum.

Da li se u RH može osigurati egzistencijalni minimum svakom

stanovniku?PET STUPOVA SIGURNOSTI STANOVNIKA

U KRIZNIM SITUACIJAMA Krov nad glavom Odsustvo gladi Dostupnost pitke vode Topao dom / energetski minimum Dobro organizirana lokalna zajednica

- SAMODOSTATNOST -Sve je rješivo vlastitim snagama i resursima!

HRANA, ENERGIJA, JAKA LOKALNA ZAJEDNICA

U teškim (kriznim) vremenima…

kada veliki broj pojedinaca i obitelji ostaju bez posla, prihoda pa i krova nad glavom…

kada im postanu nedostupni predmeti i usluge koje im je osiguravalo tržište…

kada im osiromašena država ne uspijeva osigurati potrebnu pomoć…

tada bi razumno bilo istražiti nove inovativne načine jačanja samodostatnosti kroz koordinaciju različitih vrsta poduhvata - kooperativnih, neprofitnih, tržišnih pa i vladinih - koje nastaju lokalno, ili su prilagođene specifičnim lokalnim prilikama

Prijedlog Richarda Heinberga:

Uspostavimo nacionalnu mrežu međusobno surađujućih i lagano koordiniranih lokalnih

ekonomskih laboratorija zajednice (ELZ)

Predložen je izraz “laboratorij”, jer se sve vrste poslova i poduhvata koji će najbolje odgovarati lokalnoj zajednici u uvjetima brzo mijenjajućih ekonomskih prilika ne mogu sada niti predvidjeti – morat će se eksperimentirati!

Prihvatljiv je i naziv: Centar uzajamne pomoći

Misija ELZ: Povećati osobnu otpornost i otpornost lokalne zajednice

O otpornosti:

Otporni sustavi su u mogućnosti da podnesu poremećaje većih magnituda prije nego što dožive dramatičan skok u novo stanje, kada počinju bivati kontrolirani drugačijim setom procesa.

David Flaming: otporna zajednica treba biti “relativno mala po veličini” i “lokalizirana” tako da: • ukoliko jedan dio bude uzdrman, šok neće zatalasati cijeli sustav;• razvije se široka raznolikost tipova i rješenja kreativno prilagođenih

lokalnim prilikama; • lokalne potrebe mogu biti zadovoljene i kada transport ne funkcionira i

ne može se putovati• infrastruktura i administracija regionalnog i nacionalnog karaktera bude

zamijenjena lokalnim alternativama prilagođenim lokalnoj svrsi, uz bitno manje troškove.

22

EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE

To je lokalni, neprofitni, multi-funkcionalni centar za pomaganje ljudima u nevolji (žrtvama krize)

Idealno bi bilo uspostavit mrežu takvih centara po Hrvatskoj, ali negdje, neki, prvi ELZ, bi trebao poslužiti

kao obrazac! (ima li nade da to bude Pula?!)

ELZ treba nuditi široku paletu usluga, kao i omogućavati ljudima da steknu znanja i vještine potrebne u novim okolnostima, da započnu posao, da se uključe u aktivnosti zajednice. Primjerice ovo:

23

EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE-Primjeri mogućih aktivnosti (1) -

- Kooperative za hranu- “Maneštraona” za sve trenutno gladne- Centar za komercijalno procesiranje, konzerviranje i skladištenje hrane dostupno po niskim cijenama (ili u zamjenu za rad) za male lokalne proizvođače hrane- Javni vrtovi, u kojima pojedinci mogu sezonski unajmiti parcelu, ali i u kojima zajednica ima svoje parcele za potrebe “Maneštraone” - Centar za zdravlje: besplatni ili jeftini tečajevi iz nutricionizma, kuhanja, joge…- Savjetovalište za mentalno zdravlje- “Biblioteka” alata- Pravna klinika

24

EKONOMSKI LABORATORIJ ZAJEDNICE-Primjeri mogućih aktivnosti (2) -

- Centar rada: povezuje ljude sa neiskorištenim znanjima i vještinama s potrebama zajednice – uz naknadu ili barter- Centar za reciklažu i ponovno korištenje: otpad pretvara u resurse – od komposta i korisnog otpada, do popravljanja i/ili dorađivanja odbačenih naprava i predmeta za ponovnu uporabu- “Posujilnica” – nisko-kamatni ili beskamatni krediti- Inkubator kooperativa (zadrugarstva)- Centar za lokalnu valutu- Transportni inkubator: car-share, ride-share, biciklističke zadruge..- Koordinacija skloništa: povezuju raspoložive stanove i one kojima je nužan smještaj, uporabu napuštene imovine, dijeljenje smještaja…- Obrazovni centar: besplatni ili jeftini tečajevi korisni za novu ekonomiju – vrtlarstvo, održavanje zdravlja, kako živjeti s manje, štednja energije, zaštita od atmosferilija…

GDJE?!

- Nije presudno, ali je poželjno, da ELZ bude na jednom mjestu, lako dostupnom i svima poznatom.

Ljudi koji iznenada ostanu bez posla ili doma su dezorijentirani, manje mobilni, često im je teško tragati za zemljopisno raspršenim lokacijama centara koji nude različite usluge ili mogućnosti.

- Napuštena zdanja banaka ili robnih kuća u centru grada bili bi dobar izbor.

- ELZ bi bio najuspješniji kada bi se temeljio na nekoliko ključnih poduhvata/aktivnosti, npr.: Kooperativa za hranu, “Maneštraona”, Centar rada, “Posujilnica”, Transportni inkubator…

TKO?!- Organizaciju i koordinaciju treba voditi neka neprofitna organizacija.

Idealno bi bilo da se formira posebna Partnerska akcijska grupa zajednice, ali i druge lokalne organizacije i partneri mogu preuzeti organizaciju (recimo Tranzicijska Pula).

- Najvažnije postignuće koje ELZ može imati je da ga lokalna zajednica prihvati kao “svoje dijete”.

- Nacionalna mreže ELZ-a mogla bi pomoći da se brzo šire informacije o dobroj praksi, o uspješnim poduhvatima, o problemima koji se pojavljuju, i drugim relevantnim informacijama.

Ekonomika sreće

“Gradimo ono što želimo, nemojmo samo protestirati protiv onoga što ne želimo. A

sve počinje lokalno!”

Pitanje za raspravu:Što velite, ima li se smisla potruditi oko

ekonomskog laboratorija zajednice u Puli?