View
176
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Odluivanje kao proces
Odluivanje Odluivanje je generiki proces koji obuhvaa izbor izmeu dvije ili vie moguih akcija te provedbu odabrane akcije, kako bi se postigao unaprijed zadani cilj.Odluivanje je sloeni, dinamini i sekvencijalni proces, koji se ne moe svesti samo na pitanje izbora raspoloivih opcija (inaica odluke).
1
PODACI I INFORMACIJE
POSLJEDICA
PRVA ODLUKA
DRUGA ODLUKA
TREA ODLUKA
...
ZADNJA ODLUKA
VRIJEME Sadanjost Budunost
PRVA ODLUKA
PRVA ODLUKA ... ZADNJA ODLUKA PRVA ODLUKA ... ZADNJA ODLUKA
...
...POSLJEDICA1 POSLJEDICA2
... ... ...
POSLJEDICA3
ODLUKA
DRUGA ODLUKA
... ...POSLJEDICAN-1
... ZADNJA ODLUKA
PRVA ODLUKA ... ZADNJA ODLUKAVRIJEME
... ...
POSLJEDICAN
Sadanjost
Budunost
2
Odluivanje kao procesSimon 1 Pronalazak prigode za odluivanje Pronalazak moguih akcija Izbor izmeu akcija Dewey to je problem? Koje su mogunosti rjeenja? Koja je najbolja mogunost? Witte Prikupljanje informacija Razvoj mogunosti Barakai Definiranje problema odstupanja Utvrivanje situacije odluivanja Pronalaenje i vrednovanje raspoloivih akcija Izbor najboljeg rjeenja problema odstupanja Janis Prepoznavanje izazova Prihvaanje izazova Suoavanje s izazovom putem izbora Pristajanje pojedinca na izbor Slijeenje izbora Drucker Definiranje problema Analiza problema Dizajn alternativnih rjeenja Gorupi Harrison Postavljanje menaderskih ciljeva Potraga za mogunostima Usporedba i procjena mogunosti Inicijativa Priprema odluke
2
3
Procjena mogunosti
Donoenje odluke
4 Izbor
Izbor
Izvrenje
Izbor
5
Pretvaranje odluke u akciju
Kontrola
Implementacija odluke Kontrola i nadopuna
6
Normativni model odluivanjaPrepoznaj problem Promatraj i nadgledaj Postavi ciljeve
Implementiraj
Shvati problem
Izaberi Procijeni opcije
Odredi opcije
3
Harrisonov model menaderskog odluivanjaRevizija ciljeva
Postavljanje menaderskih ciljeva
Potraga za inaicama odlukePonovna potraga
Usporedba i procjena inaica
Nadopuna i kontrolaKorektivna akcija ako Je potrebno
Implementacija odluka
Umijee izbora
Proces odluivanja normativni model
Organizacijski ciljevi
Pokazatelj uspjenosti
Identifikacija problema
Inaica odluke 1
Inaica odluke 2
Inaica odluke 3
Inaica odluke 4
Inaica odluke 5
Inaica odluke n
Izbor TestiranjeFeedback i korekcije
Implementacija i kontrola
4
(1) Postavi ciljeve ili definiraj problem
(5) Odaberi najbolju strategiju
(6) Djeluj ili implementiraj odluku
(2) Ustanovi kriterij
(3) Razvij sve inaice
(4) Odredi sve ishode
POSTAVLJANJE OKVIRAIdentificiranje situacije odluivanja i razumijevanje ciljeva
Identificiranje inaica Razlaganje i modeliranje problema:
modeliranje strukture problema modeliranje nesigurnosti modeliranje sklonosti
Odabiranje najbolje inaice Analiza osjetljivostiJe li potrebna dodatna analiza?
Da Ne
Implementacija odabrane inaiceClemen
5
Nestrukturirano odluivanje u organizacijama (Mintzberg)Identifikacija Razvoj Selekcija
Potraga
Screening
Autorizacija
Dijagnoza
Dizajn
Prepoznavanje
Procjena/izbor
Postavi ciljeve ili definiraj problem
(1)
(6)Neprihvatljivo
Uspostavi razinu zadovoljenja
(2)
Upotrijebi heuristike za prepoznavanje dopustivih inaica
(3)
(5a)Dopustiva inaica identificirana
Razmotri inaicu
(5b)
(7a)
Prihvatljivo
Nije identificirana dopustiva inaica
(4a)
Djeluj
(7b)
Razmotri lakou postizanja razine zadovoljenja
(8a)
6
Kontekst organizacijskog odluivanja
Odluivanje u dijaloguTim za odluivanje (ljudi s autoritetom za alokaciju resursa)Definira problemski okvir Refinira fokus Suglaava se skupom opcija Donosi odluku
Tim za istraivanje (ljudi s bitnim informacijama I iskustvom)
Procjenjuje situaciju
Razvija opcije
Procjenjuje rizike, trokove i koristi
Planira implementaciju
David Matheson i Jam Matheson (1998), The Smart Organization, HBR Press, str. 178
7
Proces odluivanjaSvijest o potrebi za odlukom
Priprema odluke
Izbor
Provedba odluke
Nikad ne donosite vanu odluku ako niste razmotrili barem dvije mogunosti izbora Lee Iacocca.
Klasina teorija odluivanja
8
Scenario Xp 0,5 80 80 90 110
Scenario Y0,4 120 130 70 110
Scenario Z0,1 140 110 150 110
01: Projekt A 02: Projekt B 03: Projekt C 04: Projekt D
Kriterij maksimizacije oekivane novane vrijednosti (ONV)n
ONV(O1) = 80x0,5 + 120x0,4 + 140x0,1 = 102
ONV(Oi)=Iij p(Dj)I=1
ONV(O2) = 80x0,5 + 130x0,4 + 110x0,1 = 103
gdje je ONV(Oi) = oekivana novana vrijednost za X (isplativost ili gubitak) n = broj dogaaja koji ine okolnost Iij = i-ta mogua isplativost (ishod) pri dogaaju Dj P(Dj) = vjerojatnost nastupanja dogaaja Dj
ONV(O3) = 90x0,5 + 70x0,4 + 150x0,1 = 88
ONV(O4) = 110x0,5 + 110x0,4 + 110x0,1 = 110
Pogrene pretpostavke kriterija maksimizacije oekivane novane vrijednosti Linearna vrijednost funkcije novca Neuzimanje u obzir stajalita prema riziku donositelja odluke Kriterij max ONV implicitno podrazumijeva da je donositelj odluke indiferentan prema obrascu rizika.
9
Vrijednost novca
Vrijednost novca
Vrijednost novca
Koliina novca
1.00 Statistike vjerojatnosti 0.80 0.60 0.40 0.20 0 NiskaKrivulja osobe nesklone riziku
Osobna krivulja
Krivulja statistikih vjerojatnosti
Kockareva krivulja
Veliina preuzetog rizika
Visoka
KRIVULJE PREFERENCIJA
10
Klasina teorija odluivanja (SEU teorija Subjective expected utility) Temeljna ideja SEU teorije je pretvorba svih vrijednosti donositelja odluke u jedinstvenu funkciju korisnosti (utility function) Racionalan donositelj odluke ima dobro utvrenu funkciju korisnosti te moe dodijeliti kardinalnu korisnost bilo kojem scenariju u odluivanju (principi racionalnosti)
Klasina teorija odluivanja (SEU teorija Subjective expected utility) Korisnost je mjera poeljnosti (atraktivnosti) ishoda inaica odluke. Ordinalna i kardinalna korisnostAko se situacije izbora proire da ukljue izbor pod uvjetima nesigurnosti i ako je ponaanje donositelja odluke konzistentno kardinalna korisnost moe se ishodima inaica odluke atribuirati na nedvojben nain (von Neumann i Morgenstern, 1944)
11
Klasina teorija odluivanja (SEU teorija Subjective expected utility)Kriterij maksimizacije oekivane korisnosti (OK)n
OK (Oi)= k(Iij) p(Dj)I=1
gdje je OK(Oi) = oekivana korisnost inaice Oi n = broj dogaaja koji ine okolnost k(Iij) = korisnost ishoda i-te inaice pri dogaaju Dj P(Dj) = vjerojatnost nastupanja dogaaja Dj
Klasina teorija odluivanja (SEU teorija Subjective expected utility) Kriterij max OK ima izvorite u analizi koja se temelji na razbijanju tablice isplativosti na male probleme odluivanja u kojima se svaka posljedica zamjenjuje izgledima (ansama) za najbolji i najgori ishod u danoj situaciji odluivanja. Koncept korisnosti je slian konceptu vjerojatnosti (vrijede zakoni vjerojatnosti za njega)
12
Scenario Xp 0,5 0,2 0,2 0,3 0,6
Scenario Y0,4 0,7 0,72 0,3 0,6
Scenario Z0,1 0,75 0,6 0,9 0,6
01: Projekt A 02: Projekt B 03: Projekt C 04: Projekt D
Kriterij maksimizacije oekivane korisnosti (OK)n
OK(Oi)=Kij p(Dj)I=1
?
Koji emo projekt odabrati?
gdje je ONV(Oi) = oekivana novana vrijednost za X (isplativost ili gubitak) n = broj dogaaja koji ine okolnost kij = i-ta mogua korisnost ishod pri dogaaju Dj P(Dj) = vjerojatnost nastupanja dogaaja Dj
Principi racionalnosti (maksimizacija oekivane korisnosti) Princip sklonosti Princip tranzitivnosti Princip zamjenjivosti Princip stalnosti Princip sigurnosti Princip neprevladivosti Princip stabilnosti
13
Klasina teorija odluivanja (SEU teorija Subjective expected utility) Potpuna (savrena) racionalnost Racionalni donositelji odluke tee donoenju optimalne odluke Optimalna odluka obeava maksimizaciju oekivane korisnosti donositelja odlukeEkonomski ovjek donosi optimalne odluke maksimizirajui korisnost, zato to posjeduje znanje o relevantnim aspektima okoline koji, ak i kad nije kompletno, impresivno je isto i koherentno. Ima stabilan i dobro utemeljen set sklonosti i mogunost usporedbe raspoloivih mu inaica odluke. Uvijek je u stanju pronai ili odabrati inaicu odluke koja mu maksimizira osobne preferencije i vlastiti interes (korisnost).
Optimalna odluka i pretpostavke potpune racionalnosti Donositelj odluke mora prepoznati, organizirati i rangirati ciljeve odluivanja Donositelj odluke mora identificirati sve raspoloive inaice odluke i utvrditi sve vane posljedice koje slijede nakon odabira raspoloivih inaica.(5) Odaberi najbolju strategiju (6) Djeluj ili implementiraj odluku
(1) Postavi ciljeve ili definiraj problem
(2) Ustanovi kriterij
(3) Razvij sve inaice
(4) Odredi sve ishode
Donositelj odluke mora biti sposoban konzistentno dodijeliti subjektivne vjerojatnosti nastupanja svim buduim dogaajima Donositelj odluke mora biti sposoban usporediti sve raspoloive inaice te odabrati onu koja mu obeava najvie poeljnih posljedica (maksimizira oekivanu korisnost).
14
Klasina teorija vidi poduzee kao zatvoreni model odluivanja Postojanje fiksnih i relativno nepromjenjivih ciljeva Poznavanje skupa svih relevantnih inaica odluke s korespondirajuim posljedicama Jasno utemeljena pravila ili skup odnosa koji pomau rangiranju opcija po preferencijama Maksimiziranje nekog opipljivog i ostvarivog cilja (obino profit ili korisnost profit/rizik) Zanemarivanje utjecaja iz okolineI11 I21 I31 Im1 I12 I22 I32 Im2 I13 I23 I33 Im3 I1n I2n I3n Imn
U stvarnom svijetu SEU teorija ima malo vanosti pri stvarnim izborima. Ljudi vrlo esto ne razumiju koja je strategija koja maksimizira njihovu korisnost. (Simon, 1959) Ljudska bia nemaju niti injenice, niti konzistetnu strukturu vrijednosti, niti raspolau sposobnou zakljuivanja koja je potrebna - ak ni u relativno jednostavnom situacijama da bi primijenila principe SEU teorije (Simon, 1983) Ljudski izbori nisu konzistentni niti tranzitivni, a trebali bi biti ako postoji funkcija korisnosti (Simon, 1996)
15
Recommended