Odluivanje kao proces
Odluivanje Odluivanje je generiki proces koji obuhvaa izbor
izmeu dvije ili vie moguih akcija te provedbu odabrane akcije, kako
bi se postigao unaprijed zadani cilj.Odluivanje je sloeni, dinamini
i sekvencijalni proces, koji se ne moe svesti samo na pitanje
izbora raspoloivih opcija (inaica odluke).
1
PODACI I INFORMACIJE
POSLJEDICA
PRVA ODLUKA
DRUGA ODLUKA
TREA ODLUKA
...
ZADNJA ODLUKA
VRIJEME Sadanjost Budunost
PRVA ODLUKA
PRVA ODLUKA ... ZADNJA ODLUKA PRVA ODLUKA ... ZADNJA ODLUKA
...
...POSLJEDICA1 POSLJEDICA2
... ... ...
POSLJEDICA3
ODLUKA
DRUGA ODLUKA
... ...POSLJEDICAN-1
... ZADNJA ODLUKA
PRVA ODLUKA ... ZADNJA ODLUKAVRIJEME
... ...
POSLJEDICAN
Sadanjost
Budunost
2
Odluivanje kao procesSimon 1 Pronalazak prigode za odluivanje
Pronalazak moguih akcija Izbor izmeu akcija Dewey to je problem?
Koje su mogunosti rjeenja? Koja je najbolja mogunost? Witte
Prikupljanje informacija Razvoj mogunosti Barakai Definiranje
problema odstupanja Utvrivanje situacije odluivanja Pronalaenje i
vrednovanje raspoloivih akcija Izbor najboljeg rjeenja problema
odstupanja Janis Prepoznavanje izazova Prihvaanje izazova Suoavanje
s izazovom putem izbora Pristajanje pojedinca na izbor Slijeenje
izbora Drucker Definiranje problema Analiza problema Dizajn
alternativnih rjeenja Gorupi Harrison Postavljanje menaderskih
ciljeva Potraga za mogunostima Usporedba i procjena mogunosti
Inicijativa Priprema odluke
2
3
Procjena mogunosti
Donoenje odluke
4 Izbor
Izbor
Izvrenje
Izbor
5
Pretvaranje odluke u akciju
Kontrola
Implementacija odluke Kontrola i nadopuna
6
Normativni model odluivanjaPrepoznaj problem Promatraj i
nadgledaj Postavi ciljeve
Implementiraj
Shvati problem
Izaberi Procijeni opcije
Odredi opcije
3
Harrisonov model menaderskog odluivanjaRevizija ciljeva
Postavljanje menaderskih ciljeva
Potraga za inaicama odlukePonovna potraga
Usporedba i procjena inaica
Nadopuna i kontrolaKorektivna akcija ako Je potrebno
Implementacija odluka
Umijee izbora
Proces odluivanja normativni model
Organizacijski ciljevi
Pokazatelj uspjenosti
Identifikacija problema
Inaica odluke 1
Inaica odluke 2
Inaica odluke 3
Inaica odluke 4
Inaica odluke 5
Inaica odluke n
Izbor TestiranjeFeedback i korekcije
Implementacija i kontrola
4
(1) Postavi ciljeve ili definiraj problem
(5) Odaberi najbolju strategiju
(6) Djeluj ili implementiraj odluku
(2) Ustanovi kriterij
(3) Razvij sve inaice
(4) Odredi sve ishode
POSTAVLJANJE OKVIRAIdentificiranje situacije odluivanja i
razumijevanje ciljeva
Identificiranje inaica Razlaganje i modeliranje problema:
modeliranje strukture problema modeliranje nesigurnosti
modeliranje sklonosti
Odabiranje najbolje inaice Analiza osjetljivostiJe li potrebna
dodatna analiza?
Da Ne
Implementacija odabrane inaiceClemen
5
Nestrukturirano odluivanje u organizacijama
(Mintzberg)Identifikacija Razvoj Selekcija
Potraga
Screening
Autorizacija
Dijagnoza
Dizajn
Prepoznavanje
Procjena/izbor
Postavi ciljeve ili definiraj problem
(1)
(6)Neprihvatljivo
Uspostavi razinu zadovoljenja
(2)
Upotrijebi heuristike za prepoznavanje dopustivih inaica
(3)
(5a)Dopustiva inaica identificirana
Razmotri inaicu
(5b)
(7a)
Prihvatljivo
Nije identificirana dopustiva inaica
(4a)
Djeluj
(7b)
Razmotri lakou postizanja razine zadovoljenja
(8a)
6
Kontekst organizacijskog odluivanja
Odluivanje u dijaloguTim za odluivanje (ljudi s autoritetom za
alokaciju resursa)Definira problemski okvir Refinira fokus Suglaava
se skupom opcija Donosi odluku
Tim za istraivanje (ljudi s bitnim informacijama I
iskustvom)
Procjenjuje situaciju
Razvija opcije
Procjenjuje rizike, trokove i koristi
Planira implementaciju
David Matheson i Jam Matheson (1998), The Smart Organization,
HBR Press, str. 178
7
Proces odluivanjaSvijest o potrebi za odlukom
Priprema odluke
Izbor
Provedba odluke
Nikad ne donosite vanu odluku ako niste razmotrili barem dvije
mogunosti izbora Lee Iacocca.
Klasina teorija odluivanja
8
Scenario Xp 0,5 80 80 90 110
Scenario Y0,4 120 130 70 110
Scenario Z0,1 140 110 150 110
01: Projekt A 02: Projekt B 03: Projekt C 04: Projekt D
Kriterij maksimizacije oekivane novane vrijednosti (ONV)n
ONV(O1) = 80x0,5 + 120x0,4 + 140x0,1 = 102
ONV(Oi)=Iij p(Dj)I=1
ONV(O2) = 80x0,5 + 130x0,4 + 110x0,1 = 103
gdje je ONV(Oi) = oekivana novana vrijednost za X (isplativost
ili gubitak) n = broj dogaaja koji ine okolnost Iij = i-ta mogua
isplativost (ishod) pri dogaaju Dj P(Dj) = vjerojatnost nastupanja
dogaaja Dj
ONV(O3) = 90x0,5 + 70x0,4 + 150x0,1 = 88
ONV(O4) = 110x0,5 + 110x0,4 + 110x0,1 = 110
Pogrene pretpostavke kriterija maksimizacije oekivane novane
vrijednosti Linearna vrijednost funkcije novca Neuzimanje u obzir
stajalita prema riziku donositelja odluke Kriterij max ONV
implicitno podrazumijeva da je donositelj odluke indiferentan prema
obrascu rizika.
9
Vrijednost novca
Vrijednost novca
Vrijednost novca
Koliina novca
1.00 Statistike vjerojatnosti 0.80 0.60 0.40 0.20 0
NiskaKrivulja osobe nesklone riziku
Osobna krivulja
Krivulja statistikih vjerojatnosti
Kockareva krivulja
Veliina preuzetog rizika
Visoka
KRIVULJE PREFERENCIJA
10
Klasina teorija odluivanja (SEU teorija Subjective expected
utility) Temeljna ideja SEU teorije je pretvorba svih vrijednosti
donositelja odluke u jedinstvenu funkciju korisnosti (utility
function) Racionalan donositelj odluke ima dobro utvrenu funkciju
korisnosti te moe dodijeliti kardinalnu korisnost bilo kojem
scenariju u odluivanju (principi racionalnosti)
Klasina teorija odluivanja (SEU teorija Subjective expected
utility) Korisnost je mjera poeljnosti (atraktivnosti) ishoda
inaica odluke. Ordinalna i kardinalna korisnostAko se situacije
izbora proire da ukljue izbor pod uvjetima nesigurnosti i ako je
ponaanje donositelja odluke konzistentno kardinalna korisnost moe
se ishodima inaica odluke atribuirati na nedvojben nain (von
Neumann i Morgenstern, 1944)
11
Klasina teorija odluivanja (SEU teorija Subjective expected
utility)Kriterij maksimizacije oekivane korisnosti (OK)n
OK (Oi)= k(Iij) p(Dj)I=1
gdje je OK(Oi) = oekivana korisnost inaice Oi n = broj dogaaja
koji ine okolnost k(Iij) = korisnost ishoda i-te inaice pri dogaaju
Dj P(Dj) = vjerojatnost nastupanja dogaaja Dj
Klasina teorija odluivanja (SEU teorija Subjective expected
utility) Kriterij max OK ima izvorite u analizi koja se temelji na
razbijanju tablice isplativosti na male probleme odluivanja u
kojima se svaka posljedica zamjenjuje izgledima (ansama) za
najbolji i najgori ishod u danoj situaciji odluivanja. Koncept
korisnosti je slian konceptu vjerojatnosti (vrijede zakoni
vjerojatnosti za njega)
12
Scenario Xp 0,5 0,2 0,2 0,3 0,6
Scenario Y0,4 0,7 0,72 0,3 0,6
Scenario Z0,1 0,75 0,6 0,9 0,6
01: Projekt A 02: Projekt B 03: Projekt C 04: Projekt D
Kriterij maksimizacije oekivane korisnosti (OK)n
OK(Oi)=Kij p(Dj)I=1
?
Koji emo projekt odabrati?
gdje je ONV(Oi) = oekivana novana vrijednost za X (isplativost
ili gubitak) n = broj dogaaja koji ine okolnost kij = i-ta mogua
korisnost ishod pri dogaaju Dj P(Dj) = vjerojatnost nastupanja
dogaaja Dj
Principi racionalnosti (maksimizacija oekivane korisnosti)
Princip sklonosti Princip tranzitivnosti Princip zamjenjivosti
Princip stalnosti Princip sigurnosti Princip neprevladivosti
Princip stabilnosti
13
Klasina teorija odluivanja (SEU teorija Subjective expected
utility) Potpuna (savrena) racionalnost Racionalni donositelji
odluke tee donoenju optimalne odluke Optimalna odluka obeava
maksimizaciju oekivane korisnosti donositelja odlukeEkonomski ovjek
donosi optimalne odluke maksimizirajui korisnost, zato to posjeduje
znanje o relevantnim aspektima okoline koji, ak i kad nije
kompletno, impresivno je isto i koherentno. Ima stabilan i dobro
utemeljen set sklonosti i mogunost usporedbe raspoloivih mu inaica
odluke. Uvijek je u stanju pronai ili odabrati inaicu odluke koja
mu maksimizira osobne preferencije i vlastiti interes
(korisnost).
Optimalna odluka i pretpostavke potpune racionalnosti Donositelj
odluke mora prepoznati, organizirati i rangirati ciljeve odluivanja
Donositelj odluke mora identificirati sve raspoloive inaice odluke
i utvrditi sve vane posljedice koje slijede nakon odabira
raspoloivih inaica.(5) Odaberi najbolju strategiju (6) Djeluj ili
implementiraj odluku
(1) Postavi ciljeve ili definiraj problem
(2) Ustanovi kriterij
(3) Razvij sve inaice
(4) Odredi sve ishode
Donositelj odluke mora biti sposoban konzistentno dodijeliti
subjektivne vjerojatnosti nastupanja svim buduim dogaajima
Donositelj odluke mora biti sposoban usporediti sve raspoloive
inaice te odabrati onu koja mu obeava najvie poeljnih posljedica
(maksimizira oekivanu korisnost).
14
Klasina teorija vidi poduzee kao zatvoreni model odluivanja
Postojanje fiksnih i relativno nepromjenjivih ciljeva Poznavanje
skupa svih relevantnih inaica odluke s korespondirajuim
posljedicama Jasno utemeljena pravila ili skup odnosa koji pomau
rangiranju opcija po preferencijama Maksimiziranje nekog opipljivog
i ostvarivog cilja (obino profit ili korisnost profit/rizik)
Zanemarivanje utjecaja iz okolineI11 I21 I31 Im1 I12 I22 I32 Im2
I13 I23 I33 Im3 I1n I2n I3n Imn
U stvarnom svijetu SEU teorija ima malo vanosti pri stvarnim
izborima. Ljudi vrlo esto ne razumiju koja je strategija koja
maksimizira njihovu korisnost. (Simon, 1959) Ljudska bia nemaju
niti injenice, niti konzistetnu strukturu vrijednosti, niti
raspolau sposobnou zakljuivanja koja je potrebna - ak ni u
relativno jednostavnom situacijama da bi primijenila principe SEU
teorije (Simon, 1983) Ljudski izbori nisu konzistentni niti
tranzitivni, a trebali bi biti ako postoji funkcija korisnosti
(Simon, 1996)
15
