View
3
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
[Type text]
DJEČJI VRTIĆ „JABUKA“
Resnički put 88, Zagreb
IZVJEŠĆE O REALIZACIJI
GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA
DV «JABUKA» ZA PEDAGOŠKU GODINU
2015./2016.
Zagreb, kolovoz 2016.
2
Na temelju članka 43. Statuta Dječjeg vrtića „Jabuka“, Upravno vijeće je na 19. sjednici
održanoj dana 17.06. 2016. godine donijelo
ODLUKU
po kojoj se usvaja prijedlog Izvješća o realizaciji Godišnjeg plana i programa rada dječjeg
vrtića „Jabuka“ za radnu godinu 2015./2016.
Ravnateljica Predsjednica Upravnog vijeća
_____________ _________________
Ljiljana Petrinec Biserka Bunčić
Urbroj:
3
IZVJEŠĆE O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA ZA
PEDAGOŠKU GODINU 2015./2016.
SADRŽAJ
1. USTROJSTVO RADA…………………………………………………..…………………………5
1.1. Programi…………………………………………..…………………………………………...6
1.1.1. Redoviti (10-satni) program…………………………………………………………...…6
1.1.2. Posebni programi……………………………………………………………………...….6
1.1.3. Kraći programi u okviru redovnog programa…………………………………..……...…6
1.2. Broj djece u odgojnim skupinama…………………………………………………………..…7
1.3. Radnici u realizaciji programa rada vrtića……………………………………………..……...8
1.4. Praćenje realizacije satnice……………………………………………………………………8
2. MATERIJALNI UVJETI RAD……………………………………………………….……….….10
3. SKRB ZA RAST, RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE……………………………..………………..11
3.1. Analiza praćenja zdravlja, tjelsnog rasta i razvoja djece……………………………………..12
3.2. Analiza ozljeda……………………………………………………………………………….15
3.3. Antropološko mjerenje…………………………………………………………………….....16
3.4. Način praćenja, vrednovanja i dokumentiranja……………………………………………....19
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD……………………………………………………………….....27
4.1. Unapređivanje perioda prilagodbe djece………………………………………………….….27
4.2. Unapređivanje procesa praćenja i procjenjivanja razvoja djece…………………………..….32
4.3. Skrb za djecu s posebnim potrebama………………………………………………………...35
4.4. Redoviti program………………………………………………………………………….….41
5. POSEBNI PROGRAMI…………………………………………………………………….……..78
5.1. Godišnje izvješće Montessori programa……………………………………………….…….78
5.2. Godišnje izvješće cjelodnevni športskog programa……………………………………….....86
5.3. Godišnje izvješće programa ranog učenja engleskog jezika…………………………………89
5.4. Godišnje izvješće programa ranog učenja njemačkog jezika…………………………...……92
5.5. Godišnje izvješće kraćeg programa njegovanja tradicijske kulture i folklora……………….94
5.6. Vrednovanje rada Eko-vrtića Jabuka za pedagošku godinu 2015./2016……………………..95
6. KULTURNA I JAVNA DJELATNOST VRTIĆA…………………………………………...…101
7. STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA…………………………..…………………….107
4
8. PARTNERSTVO VRTIĆA S RODITELJIMA I ŠIROM ZAJEDNICOM……………………..112
8.1. Suradnja vrtića i obitelji…………………………………………………………………….112
8.2. Suradnja s lokalnom zajednicom i ostalim čimbenicima u okruženju vrtića…………….....116
9. RAD STRUČNOG TIMA……………………………………………………………………..…128
9.1. Izvješće o realizaciji plana i programa ravnateljice Ljiljane Petrinec……………….….…..131
9.2. Izvješće o realizaciji plana i programa rada pedagoginje Lidije Pavelić……………….…..135
9.3. Izvješće o realizaciji plana i programa rada pedagoginje Nevenke Vuleta…………….…...140
9.4. Izvješće o realizaciji plana i programa rada psihologinje Radmile Basta…………………..147
9.5. Izvješće o realizaciji plana i programa rada psihologinje Melite Cazin…………...………..151
9.6. Izvješće o realizaciji plana i programa rada zdr. voditeljice Ane Lukić……………………155
9.7. Izvješće o realizaciji plana i programa rada logopedinje Vide Cik……………………...….159
10. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI LJETNOG PLANA I PROGRAMA RADA U PEDAGOŠKOJ
GODINI 2015./2016…………………………………………………………………….……….167
5
UVOD
U kvalitetnom vrtiću naglasak je na specifičnosti vrtića i sredine u kojoj vrtić djeluje.
Središte i polazište rada jesu potrebe i interesi naše djece, roditelja i lokalne zajednice. U
planiranju aktivnosti vodili smo se načelima individualizma, nepristranosti i
interdisciplinarnosti.
Postavljeni ciljevi u našem kurikulumu su: podizanje stručnih kompetencija odgojitelja,
kvalitetna suradnja na relaciji roditelji - vrtić, prepoznatljivost i podrška lokalne zajednice.
Prioritetno područje unapređenja u ovoj pedagoškoj godini bio je kurikulum i odgojno-
obrazovni proces, posebice smo skrbili o kreiranju kurikuluma usmjerenog na pripremu
svakog djeteta za cjeloživotno učenje, razumijevanje, kritičko promišljanje i snalaženje u
novim situacijama.
Razvoj odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića događao se paralelno s razvojem novih
vrijednosti, razumijevanja i znanja odgojitelja i drugih djelatnika vrtića, za što smo se trudili
osigurati kontinuirani profesionalni razvoj.
1. USTROJSTVO RADA
U pedagoškoj godini 2015./2016. DV «Jabuka» je djelovao na četiri lokacije (Trnava,
Čulinec, Dom Zdravlja-Trnava, Resnik) s 23 odgojne skupine u redovnom, desetosatnom
programu.
Sjedište dječjeg vrtića «Jabuka» je u Resničkom putu 88, Zagreb, s 17 odgojnih
skupina, a u njegovu sastavu nalaze se još tri područna vrtića:
- Dom zdravlja-Trnava, Resnički put 81, (1 odgojna skupina)
- Čulinec, Ulica Badema 14 A, (3 odgojne skupine)
- Resnik, V. Resnik 1 a, (2 odgojne skupine)
U vrtiću je zaposleno 90 radnika (82 na neodređeno, 8 određeno, stanje 30.06.2016.) radnika
koji svojim radom doprinose unaprjeđivanju kvalitete življenja djece i odraslih u vrtiću. Na
stručnom osposobljavanju imali smo dvije odgojiteljice pripravnice do. i jednu edukacijsku -
rehabilitatoricu- pripravnicu.
Radno vrijeme vrtića
Radno vrijeme vrtića svake godine maksimalno prilagođavamo potrebama roditelja
koje ispitujemo putem anketa o dolasku i odlasku djeteta.
OBJEKT DEŽURSTVO
TRNAVA 5.30 - 7.00 sati
16.00 - 18.00 sati
ČULINEC 6.00 - 7.30 sati
16.00 - 18.00 sati
RESNIK 6.30 -7.30 sati
16.0 - 16.30 sati
6
1.1. PROGRAMI
Na osnovu broja upisane djece i interesa roditelja u ovoj pedagoškoj godini
realizirani su sljedeći programi:
1.1.1. REDOVITI (10-satni) program
Redoviti 10-satni program realiziran je u 19 odgojnih skupina.
1.1.2. POSEBNI PROGRAMI
Posebni cjelodnevni športski program u jednoj odgojnoj skupini
Posebni Montessori program u tri odgojne skupine
1.1.3. KRAĆI PROGRAMI U OKVIRU REDOVNOG PROGRAMA
Kraći program ranog učenja engleskog jezika u dvije skupine
Kraći program ranog učenja njemačkog jezika u jednoj skupini
Folklorna igraonica u jednoj skupini
7
1.2. BROJ DJECE U ODGOJNIM SKUPINAMA
Tablica 1.2. Prikaz stanja broja djece u pedagoškoj godini 2015./2016. s obzirom na
prostor u kojem borave.
Na kraju pedagoške godine, broj upisane djece bio je 568.
Tablica 1.3. Prosječna prisutnost djece od rujna 2015. do lipnja 2016.
Iz prikaza prisutnosti djece tijekom pedagoške godine vidljivo je da je prisutnost manja u
zimskim mjesecima, u mjesecima kada su blagdani i državni praznici. U 6. mjesecu zbog
ispisa starije djece koji se radi s 31.05., 15.06. i 30.06. manji je postotak djece. Najveća
prisutnost je u jesen i kasno proljeće. Prisutnost djece u 7. i 8. mjesecu 2015. godine kretala se
od 40% do 23% od ukupnog broja upisane djece. Evidentno je najmanji broj prisutne djece u
74 71 76
55 59
76 69
80 76
58
69
Rujan Listopad Studeni Prosinac Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Prosjek
Prosječna prisutnost djece
Prosječna prisutnost djece
JASLICE VRTIĆ
LOKACIJA: BROJ
GRUPA
BROJ
DJECE
BROJ
GRUPA
BROJ
DJECE
TRNAVA
Resnički put 88
2 41 15 387
DOM ZDRAVLJA
TRNAVA
Resnički put 81
1 18 0 0
ČULINEC
Ul. Badema 14a
0 0 3 75
RESNIK
V Resnik 1a
0 0 2 53
UKUPNO: 3 59 20 515
UKUPNO: 574
8
8. mjesecu i to u prva dva tjedna. U tim mjesecima se program rada odvijao prema Ljetnom
planu i programu rada.
1.3. RADNICI U REALIZACIJI PROGRAMA RADA VRTIĆA
Tablica 1.4. Pregled broja radnika prema radnim mjestima i stručnoj spremi u 2015./2016.
godini
Re
dni
br.
RADNO
MJESTO
Broj
zapos.
na
neodređ.
Broj
zaposlenih na
određ.
Stručna sprema
priv.
pop.
zamje
ne
VSS VŠS SSS NSS
1. Ravnateljica 1 1
2. Pedagog 2 2
3. Psiholog 1 1
4. Logoped 1 1
5. Zdravstveni
voditelj
1
1
6. Odgojitelj /
med. sestra
47
6
45
8
7. Tajnik 1 1
8. Voditelj rač. 1 1
9. Adm. rač. zap. 2 2
10. Gl. kuharica 1 1
11. Kuharica 3 3
12. Pom. kuharica 4 4
13. Spremačica 13 2 15
14. Pralja 1 1
15. Ekonom - vozač 1 1
16. Domar – vozač -
ložač
2
2
17. Ukupno 82 8 5 48 17 20
18.
19.
1.4. PRAĆENJE REALIZACIJE SATNICE
Svaki zaposlenik vodio je pojedinačnu listu realizacije sati i listu evidencije propisanu
zakonom koje je kontrolirao voditelj u objektu. Javna satnica svih zaposlenika bila je
transparentna na oglasnim pločama. Satnicu smo dogovarali, ove godine kao i prijašnjih
godina, s voditeljima i djelatnicima, uvažavajući potrebe roditelja za organizacijom radnog
vremena vrtića. Analizom satnice, na kolegiju voditelja svaka tri mjeseca, provjeravali smo da
li ima odstupanja u realizaciji sati, te smo uvidima u dežurstva mijenjali organizaciju rada,
ukoliko se iskazala potreba.
Prema zapisnicima voditelja kuća vidljivo je zadovoljstvo postavljenom organizacijom.
U cilju zadovoljavanja potreba svakog djeteta i provedbe bitnih zadaća prilagodili smo satnicu
svih djelatnika vrtića. I nadalje treba raditi na promišljanju svih sudionika procesa o svojoj
ulozi i zadaćama u zadovoljavanju potreba i promicanju prava djece.
9
Tablica 1.3.1. Prikaz sati bolovanja u periodu od 01.09.2015. do 31.5.2016.
STRUKTURA
DJELATNIKA
NA TERET HZZO NA TERET USTANOVE UKUPNO
SATI Broj
odgojitelja
broj sati Broj
odgojitelja
broj sati
ODGOJITELJI 11 2096 28 3154 5250
TEHNIČKO
OSOBLJE
5 968 18 2608 3576
ADMINISTRACIJA 4 373 373
RAVNATELJ
STRUČNI TIM 2 256 256
UKUPNO 16 3064 52 6391 9455
10
2. MATERIJALNI UVJETI RADA
U pedagoškoj godini 2015./2016. financiranje je bilo namjensko; samo za živežne
namirnice te materijalne troškove. Svakodnevno se šalju podaci o broju prisutne djece, te se
prema broju prisutne djece dobivaju sredstva. Jednom mjesečno šaljemo podatke o utrošenim
sredstvima za spomenute namjene Gradskom uredu. Utrošena sredstva su znatno veća od
akontacije, obzirom na povećanje cijena energenta i namirnica i teško se podmiruju tekući
troškovi. Obzirom na navedeno nije bilo moguće vršiti dodatne građevinske radove i
nabavljati novu didaktiku. Dio potreba skupina financirano je iz vlastitih sredstava.Vlastitih
prihoda imali smo po odluci Upravnog vijeća, od posebnih programa koja namjenski
koristimo za poboljšanje materijalnih uvjeta, za nabavu adekvatne didaktičke opreme za
navedene programe, potrošnog materijala i stimulaciju odgojitelja provoditelja programa i
ostalih radnika koji pridonose realizaciji istih programa. Svaka tri mjeseca dajemo izvješće
Gradskom uredu o potrošnji vlastitih prihoda.
INVESTICIJSKO I TEKUĆE ODRŽAVANJE OBJEKATA
brušenje i lakiranje parketa (centralni vrtić Trnava )
maljanje zidova (vrtići Trnava, Čulinec, Resnik)
popločavanje prilaznih ulaza (centralni vrtić Trnava)
sanacija jasličnog dvorišta
izrada pješčanika u područnom vrtiću Resnik
ELEKTOINSTALATERSKI RADOVI I TELEKOMUNIKACIJE
nadopuna video nadzora
nabava klima uređaja za odgojne skupine
NABAVKA OPREME
kontinuirana nabava posuda i posuđa za serviranje hrane
nabavljeni usisavači
nabavljeni tepisi za jaslične i vrtićke skupine
nabavljena posteljina, deke i štep deke
nabava alata potrebnog za radove domara te potrošnog materijala za održavanje vrtića
(nabavljena kosilica)
nabavljen namještaj za sobe dnevnog boravka djece
RADNA OBUĆA I ODJEĆA ZA ODGOJITELJE I TEHNIČKO OSOBLJE
nabavljena radna odjeća i obuća
DIDAKTIKA I POTROŠNI MATERIJAL
nabavljen potrošni materijal za potrebe skupine prema iskazanim potrebama
nabavljen potrošni materijal za estetsko uređenje vrtića
nabavljen uredski potrošni materijal
nabavljene sprave za tjelesne aktivnosti djece u dvorani
nabavljene društvene i didaktičke igre
nabavljena didaktika u iznosu od 100.000 kn
nabavljena stručna literatura i slikovnica za djecu
11
3. SKRB ZA TJELESNI RAST, RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE
Zdravstvene potrebe djece predškolske dobi zahtijevaju dobru upućenost odgojitelja u
njih same, stalni nadzor i pravovremenu intervenciju. Primjenom standarda kvalitete provodili
smo Program mjera zdravstvene zaštite, higijene i pravilne prehrane djece i unaprijedili
provedbu rutinskih poslova u većini odgojnih skupina.
Posebnu pažnju ove pedagoške godine posvetili smo unapređenju procesa doručka i dnevnog
odmora djece, sigurnosti cjelokupnog okruženja u cilju unapređenja zdravlja djece, poticanje
svakog djeteta na razvoj brige o sebi i samozbrinjavanje, usvajane ekološke osvještenosti i
pravovremeno zadovoljavanje dječjih osnovnih potreba kao temelja koji čuva i unapređuje
zdravlje djece.
MJERE ZA OSIGURAVANJE HIGIJENE:
u odnosu na dijete
Pri provedbi njege djece uvažavao se individualni pristup i edukacija djece o osobnoj higijeni.
Osigurana je dovoljna količina sredstava za opću higijenu djece (trljačice, rukavice za
jednokratnu upotrebu, papirnati ručnici i ostalo), zaštitne kreme i losioni protiv štetnog
utjecaja UV zračenja, redovito se prala i mijenjala posteljina, igračke i drugi predmeti u sobi
dnevnog boravka, sanitarni prostori redovito su se prali i dezinficirali. Prostori su se redovito
provjetravali te osiguravalo odgovarajuće grijanje i mikroklimatski uvjeti. Provodila se
ispravna dispozicija otpada. Dezinsekcija i deratizacija provodila se prema potrebi u skladu sa
zakonskim propisima (Ekoturs d.o.o.). Postupci deratizacije zbog glodavaca provedeni su 5
puta, postupci dezinsekcije mrava provedeni su 7 puta, te osa 1 puta tijekom godine. Unutarnji
i vanjski prostor vrtića redovito se higijenski održavao (zelene površine, živica, pješčanici i
cvijeće). Provodili smo razvrstavanje otpada na propisan način. Obzirom na nastalu situaciju
u Ekotursu, potrebno je donjeti odluku za odabir novog subjekta za provedbu DDD mjera za
iduću pedagošku godinu.
u odnosu na odgojitelje i druge djelatnike
Odgojitelje se educiralo o ispravnim postupcima u procesu njege, o mjerama prevencije od
zaraznih bolesti, o važnosti pravilnog pranja zuba, o važnosti nadzora djece u sanitarijama i
sigurnosti u vrijeme boravka na igralištu, pri odlasku na izlete i šetnje i ostale aktivnosti izvan
vrtića. Provedena je edukacija odgojitelja u okviru edukativne grupe Sunce na temu „Metode i
postupci u zbrinjavanju djeteta sa povišenom tjelesnom temperaturom“. Na sastancima
planiranja i kroz individualni rad upućivani su u standardizirane postupke njege i higijene.
Ostali djelatnici upućivani su na važnost održavanja higijene svih prostora, pravilnu primjenu
sredstava za čišćenje i dezinfekciju i propisano nošenje radne odjeće i obuće. Osoblje na
pripremi hrane upoznato je sa zakonskim propisima i uvjetima koji moraju biti ispunjeni u
procesu pripreme i distribucije hrane. Četiri radnice educirane su kroz tečaj Higijenskog
minimuma. Čišćenje prostora provodilo se sukladno Planu minimuma higijenskih mjera i
dezinfekcije dječjeg vrtića Jabuka. Izrađene su izmjene i dopune plana sukladno planu nabave
sredstava za čišćenje i dezinfekciju.
12
u odnosu na roditelje
Suradnja sa roditeljima provodila se kontinuirano u situacijama: utvrđivanja specifičnih
potreba u prehrani (djeca s alergijama na hranu), primjeni lijekova za djecu sa f.
konvulzijama i epilepsijom, pri provedbi razušivanja, pri zbrinjavanju akutno bolesnog
djeteta, djeteta sa povredom, u situacijama pojave zaraznih bolesti, o prevenciji karijesa,
upućivanje na pravilnu prehranu za djecu sa prekomjernom ili smanjenom tjelesnom
težinom i ostalim situacijama kad je roditelj trebao savjet i pomoć zdravstvene voditeljice.
Tijekom godine poduzete su sljedeće mjere za unapređenje stanja objekata i uvjeta rada:
nabava sanitetskog materijala i zaštitnih sredstava za sve objekte
nabava radne odjeće i obuće za kuharice i servirke
izrada pokrivala na kolica za dostavu hrane u odgojne skupine
uređena su igrališta (drveće, sprave, košnja trave) u sklopu Eko - aktivnosti
PRIJEDLOZI ZA IDUĆU PEDAGOŠKU GODINU
nabava lijekova i sanitetskog materijala
suradnja sa Somatološkom Poliklinikom Perkovčeva 3
suradnja sa ZZJZ Grada Zgreba DR.A.Štampar i Higijensko-epidemiološkim timom
Dubrava
suradnja sa Udrugom za promicanje zdravlja žena
suradnja sa Crvenim križem Grada Zagreba
3.1. ANALIZA PRAĆENJA ZDRAVLJA, TJELESNOG RASTA I RAZVOJA DJECE
1. Identifikacija individualnih specifičnosti i zdravstvenog statusa djece
Individualne specifičnosti i zdravstvene poteškoće djece evidentirane su kod upisa početkom
pedagoške godine 2015./2016. a neke su se pojavile kasnije. O svim zdravstvenim
specifičnostima (vrste poteškoća, metode i postupci prve pomoći, preporuke za posebnu
prehranu) pravovremeno su obavješteni odgojitelji te se provodila intenzivna suradnja s
roditeljima i osiguravali potrebni uvjeti. Izrađena je tabela za djecu s alergijama na hranu i
ostale alergene, sa preporukama o prvoj pomoći i terapiji koju dijete treba primiti pri pojavi
alergijske reakcije.
Analiza zdravstvenih poteškoća (ukupno djece)
alergija na hranu – 27 djece (mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, citrično voće, i voće
tretirano kemijskim sredstvima, rajčica, kikiriki, aditivi u hrani, konzervansi, jagode,
cikla, kisela repa i zelje, kiseli krastavci grašak, začini, kokos, sezam, pistacija,
bademi, orasi, lješnjaci, šumsko voće, umaci, kivi, riba, soja, obojeni slatkiši, med,
maslac, pšenično brašno itd.)
prilagođenu prehranu zbog funkcionalnih smetnji u probavnom traktu ima 3 djece,
uzroci su: celijakija kod jednog djeteta, reflux želuca kod 1 djeteta
alergiju na 1- 2 namirnice ima 18 djece
alergiju na više namirnica ima 9 djece
alergija na lijekove – 7 djece (klavocin, zinat, penicilin, prospan, sirup paracetamol,
ibuprofen, cefimix)
13
alergije na ubode insekata - 1, kozmetičke preparate -1, travu - 1, ambroziju, pelud –
1, grinje i prašinu – 1
kardiološka oboljenja - 4
oštećenja središnjeg živčanog sustava - 7
oštećenja perifernog živčanog sustava – 2
oboljenja genitourinarnog sustava – 8
uroinfekcije - 4
prirođene malformacije - 1
kronična oboljenja - 20
ostala oboljenja - 3
smetnje vida (nose naočale 24 djece )
U listopadu 2015. i travnju 2016. godine provedena je anketa s roditeljima djece koja imaju
alergiju na hranu. Korišten je „Upitnik o potvrđivanju alergija na hranu“. Obradom upitnika
utvrđeno je da 8 djece nema više alergiju na hranu. Tijekom pedagoške godine
dijagnosticirana je alergija kod dvoje djece polaznika vrtića i refluks želuca kod 1 djeteta.
Jedno dijete sa alergijom na hranu ima propisanu terapiju EPI-pen Junior (injekcija
Adrenalina), za ostalu djecu propisani su ovi lijekovi: fenistil kapi, Areus sirup, Rinolan ili
Klaritin sirup. Za 3 djece sa febrilnim konvulzijama i 3 djece sa Epilepsijom osigurane su
mikroklizme Diazepama.
Prikaz prisutnih alergena u prehrani:
Podaci pokazuju da 18 % ukupnog broja upisane djece ima neku od zdravstvenih teškoća.
Najizraženije su alergije na hranu i u tom smislu poduzete su mjere prilagodbe i izrade
jelovnika prema specifičnim potrebama te djece. Veći je broj djece i s drugim zdravstvenim
teškoćama (febrilne konvulzije, epilepsija, atopijski dermatitis, bolesti urogenitalnog sustava)
što zahtijeva brigu odgojiteljica glede procjenjivanja stanja i poduzimanja potrebnih mjera
zdravstvene njege. Sva djeca sa težim zdravstvenim teškoćama posjeduju medicinsku
dokumentaciju i redovito se kontroliraju. U vrtiću su redovito vršene kontrole cijepljenosti,
antropološka mjerenja i edukacija djece o mjerama samozaštite i prevencije. Za unapređenje
djetetova zdravlja redovito su poduzimane preventivne mjere za sprječavanje respiratornih
5
2
7
2
12
2 1
4
1 3
1 1 1 1 1 2 1 0
2
4
6
8
10
12
14
14
infekcija, zaraznih bolesti i ušljivosti. Dogovorene mjere i postupci pravovremeno su
realizirani i time utjecali na očuvanje zdravlja djece i prevenirale su širenje oboljenja.
2. Unapređenje organizacijsko-materijalnih i interakcijsko-komunikacijskih odnosa za
optimalno osiguranje higijenskih uvjeta
Provođeno je putem: radnih dogovora, brifinga, uvidima u proces rada, na sastancima
planiranja i edukacijom radnika na poslovima pripreme hrane i čišćenja.
3. Praćenje i procjenjivanje provedbe strategije dogovorenih mjera i postupaka u
odnosu na osiguranje higijenskih uvjeta doprinjelo je većoj odgovornosti svih
zaposlenika u izvršavanju njihovih zadaća vezanih za održavanje higijene u vrtiću.
U procesu osiguranja higijenskih uvjeta primjenjivao i provodio se Plan minimuma
higijenskih mjera i dezinfekcije dječjeg vrtića Jabuka. U procesu rada praćena je njegova
primjena. Utvrđivane su krtitične točke i provođene korektivne mjere.
4. Praćenje i evidentiranje pobola
Evidencija pobola praćena je tijekom cijele pedagoške godine putem liječničkih potvrda.
Najučestalije bolesti u djece su bili respiratorni infekti. Bolesti gornjih i donjih dišnih puteva
iznosile su 46 % od ukupnog broja bolesti, a za njihovo smanjenje provodile su se preventivne
mjere tijekom cijele godine. Ukupan broj respiratornih infekcija bio je 488 ili 51%. Od
virusne upale pluća liječeno je 5 djece, a gripe 35 djece. U odnosu na proteklu godinu broj
zaraznih bolesti bio je manji (186) a prošle godine bilo je (372) ili 19 %. Broj djece oboljele
od vodenih kozica bio je 35 a prošle god. (145). Ostale zarazne bolesti bile su: virusne bolesti
nespecificirane lokacije, enteroviroze, šarlaha 20, prošle god. (7), ušljivosti (35). Zarazne
bolesti kontrolirane i sanirane su u suradnji s Higijensko-epidemiološkim odjelom ZZJZ dr.
A.Štampar područni odjel iz Grižanske.
U suradnji sa ZZJZ Dr. Andrija Štampar područni odjel Dubrava provedeno je uzimanje
briseva grla u dvije odgojne skupine zbog pojave Streptokokne bolesti, nalazi su uručeni
roditeljima te je provedena izolacija i liječenje djece sa pozitivnim nalazom na
Betahemolitički Streptokok grupe A.
Tablica 1 Analiza pobola po MKB 2015/2016 (podaci se odnose na broj liječničkih
potvrda)
Dob
djece Objekt
Zarazne
bolesti
Bolesti
živčan.
sustava
Bolesti
dišnog
sustava
Bolesti
oka i
uha
Bolesti
probavno
g sustava
Ostale
bolesti
Ukupan
br.
bolesti
Broj
upisane
djece
Jaslice
Trnava 26 2 89 23 1 34 175 66
D.Z 8 31 14 3 56 18
Čulinec 10 33 7 50 20
UKUP
NO 44 2 153 37 1 44 289 104
Vrtić
Trnava 85 244 32 6 84 451 355
Resnik 33 25 9 24 91 52
Čulinec 24 66 9 19 118 53
UKUP
NO 142 335 50 6 127 680 460
Ukup.
vrtić+
jaslice
23
grupe 186 2 488 87 7 171 961 564
15
U cilju prevencije širenja zaraznih bolesti provedene su potrebne higijenske i epidemiološke
mjere, organizirano i provedeno uzimanje briseva djeci, provedena edukacija roditelja kroz
roditeljski sastanak sa stručnom temom iz ovog područja. (predavač liječnik epidemiolog).
5. Kontrola procijepljenosti djece i upućivanje na cijepljenje
Tijekom godine provedena je kontrola cijepljenosti za 170 djece. Podaci o provedenom
cijepljenju upisani su u zdravstvene kartone djece. Provedena je ciljana kontrola o
cijepljenosti djece mlađih jasličkih skupina za ospice, tijekom listopada 2015. i veljače 2016.
te svibnju 2016. za manji broj djece za koju nismo imali upisane podatke obzirom da cijepiva
DI-TE-PER jedno vrijeme nije bilo u pedijatrijskim ordinacijama. U suradnji sa nadležnim
pedijatrima upućivali smo roditelje na procjepljivanje djece, sukladno kalendaru cijepljenosti i
podatke uredno evidentirali.
3.2. ANALIZA OZLJEDA
Ove godine evidentirano je 51 ozljeda u centralnom objektu i na područnim objektima 7
ozljeda. Najučestalije ozlijede bile su: posjekotine, ogrebotine, udarci s hematomom,
nagnječenja, ugrizi, ubodi insekata, curenje krvi iz nosa, akutne bolesti i stanja. Povrede sa
kojima su djeca došla od kuće bile su opekotine, ogrebotine, udarci s hematomom i ugrizi
insekata padovi i prijelomi (ukupno 18). Ozljede su se događale u vremenu 9 do 12 sati
(ukupno 50), te od 13 do 16.15 sati (ukupno 8). Djeca su se podjednako ozljeđivala u
unutarnjem i vanjskom prostoru. Analizom dana u tjednu najčešće su se ozljeđivali:
ponedjeljkom, utorkom i petkom. U odnosu na prošlu godinu broj povreda bio je veći za 10.
U vrtiću je nastalo 58 ozljeda i 18 ozljeda nastalo je kod kuće.
U vrtiću su sanirane sve ozljede (58), a od toga 28 ozljede bilo je potrebno sanirati i u
zdravstvenoj ustanovi.
Najveći broj ozljeda bio je uslijed pada djeteta, pri čemu su nastajale ogrebotine, otekline,
posjekotine. Najčešće ozljeđivani dio tijela bila je glava. Najčešća mjesta nastanka ozljeda su
soba dnevnog boravka, dvorište, dvorana za tjelesni, garderoba i klizalište.
18
58
Mjesto nastanka ozljeda
kod kuće
u vrtiću
58
28
Mjesto zbrinjavanja ozljeda
vrtić
vrtić+zdravstvena ustanova
16
Najveći broj ozljeda dogodio se između 9 i 12 sati u vrijeme redovitog neposrednog rada u
odgojnim skupinma.
Potrebno je educirati i osvještavati djecu na provedbi samozaštite, prevenirati neprihvatljiva
ponašanja.
3.3. ANTROPOLOŠKO MJERENJE
Antropometrija težine, visine i relativne težine vršena je od 10. mjeseca 2015. do 6. mjeseca
2016. radi procjene stanja uhranjenosti. Mjerenje je izvršeno sa 501 djetetom u 21 odgojnoj
skupini, a roditelji su upoznati s rezultatima. Kontrolna mjerenja provedena su 2 puta u
športskoj odgojnoj skupini sa 17-18 djece i ostalim skupinama sa djecom koja su imala
prekomjernu TT. Odgojitelji i roditelji dobili su stručne savjete o prehrani i važnosti tjelesne
aktivnosti za djecu kod koje evidentirana preuhranjenost, gojaznost i lakša pothranjenost. Od
ukupnog broja izmjerene djece umjereno preuhranjeno je 76 djece, 45 je gojazno, lakše
pothranjeno je 25 djece, te su u suradnji s roditeljima i odgojiteljima primjenjivane mjere
individualne korekcije prehrane i pojačane tjelesne aktivnosti. U usporedbi s podacima iz
ranijih godina vidljiv je porast umjereno preuhranjene djece za 2% (prošle godine 13%
umjereno preuhranjenih, ove godine 15%), gojazne djece za 1% što nam potvrđuje da trebamo
intenzivirati rad na njegovanju zdravih stilova života kod djece (osobito vezano uz prehranu i
tjelesne aktivnosti), u edukaciji roditelja i odgojitelja u tom pogledu i u primjeni novih
prehrambenih standarada (normativi, uvođenje novih namirnica i kombinacija pri izradi
jelovnika). I dalje ćemo nastaviti rad na unapređenju tog područja odgojno-obrazovnog rada s
djecom, roditeljima i odgojiteljima.
22
31
2 1 1
Ozljede u odnosu na prostor u vrtiću
soba dnevnogboravka
dvorište
garderoba
dvorana zatjelesni
klizalište
13
19
18
8
Ozljede u odnosu na vrijeme nastanka
9-10h
10-11h
11-12h
12-16h
17
Tablica 2 USPOREDBA PODATAKA ANTROPOMETRIJSKIH MJERENJA
2014/2015 2015/2016 %
broj mjerene
djece
495 % 501
normalno
uhranjenih
360 72,8 354 71
umjereno
preuhranjenih
65 13 76 15
gojaznih 37 8 45 9
lakše
pothranjenih
32 6 25 5
teže pothran. 1 0,2
Tablica 3 Prikaz podataka antropološkog mjerenja po skupinama i stanja uhranjenosti SKUPINE
Ukupno
21
UKUPAN
BR.
IZMJ.
DJECE
NORMALNO
UHRANJENI
Relativna tež.
90-110
UMJERENO
PREUHRANJENI
Relativna tež.
110-120
GOJAZNI
Relativa
težina
veća
Od 120
BLAGA
POTHRANJENOST
Relativna težina
80 - 90
JAČA
POTHR.
Reltivna
tež. isp.
80
27-T 20 14 3 2 1
9-T 18 13 1 2 2
4-T 25 19 3 1 2
17-T 26 21 1 2 2
18-T 23 16 4 3
10-T 28 15 7 3 3
5-T 25 14 4 5 2
8-DZ 11 8 3
30-T 26 23 2 1
29-T 21 17 3 2 1
23-T 22 19 2 1
1-T 27 17 6 2 2
28-T 24 21 3
12-T 25 14 7 1 3
6-T 28 17 4 2 1
7-T 28 19 6 2 1
3-T 20 17 3
Ukup. T 397 284 62 29 21 0
20-R 26 17 5 3 1
22- R 26 18 4 4 1
Ukupno 52 35 9 7 2
26-Č 24 16 3 4 1
24-Č 28 21 2 5
Ukupno 52 37 5 9 1
Ukupno
mjer.dje.
501 356
76
45
24
18
6. Povremeni uvidi i radni dogovori s odgajateljima
Provođeni su ciljano pri pojavi zaraznih oboljenja, pri provjeri dokumentacije o cijepljenosti,
nakon provedbe antropometrijskih mjerenja, nakon uvida u proces rada, nakon sudjelovanja
na stručnim edukacijama, u pripremama djece za radionice sa stomatolozima i zdravstvenom
voditeljicom. U pripremi djece prije odlaska u Grad mladih. Obrada upitnika, analiza
posebnih zdravstvenih potreba, popunjavanje zdravstvenih podataka o djeci (cijepljenost,
kronične bolesti i lijekovi koje djeca primaju).
7. Edukacija roditelja - roditeljski sastanci
Roditelji su kontinuirano informirani i educirani o zdravstvenoj tematici putem kutića za
roditelje, edukativnih letaka, plakatima i individualnih konzultacija sa zdravstvenom
voditeljicom i na roditeljskim sastancima. Provedena je anketa sa roditeljima djece koja su
imala alergiju na hranu i obrađeni podaci. Sa promjenama u odnosu na prestanak alergije ili
0
2
4
6
8
10
12
14
<80 80-89 90-110 111-120 >121
0 0
13
1 0 0
1
14
5
0
Stanje uhranjenosti djece po spolu u dobi 1-3 godine života (N=34)
muški
ženski
0
50
100
150
200
<80 80-89 90-110 111-120 >121
0 14
162
27 15
0 9
167
43 30
Stanje uhranjenosti djece po spolu u dobi od 3 godine do polaska u
školu (N=467)
muški
ženski
19
pojave novih upoznati su stručni suradnici, odgojiteljice i kuhinjsko osoblje, glede prilagodbe
jelovnika novim potrebama djece.
Prikaz načina i dinamike edukacije roditelja: roditeljski sastanak za roditelje djece prije uključivanja u dječji vrtić
roditeljski sastanci za roditelje djece mlađih jasličkih skupina u vrijeme prilagodbe
roditeljski sastanci za djecu uključenu u program Djeca u prirodi (Grad mladih),
za jednu skupinu sa područnih objekata Čulinec – Resnik, za 6 skupina iz centralnog
objekta u Trnavi
komunikacijski roditeljski sastanak
edukatvni roditeljski sastanak na temu: Uloga roditelja - epidemiologa i zdravstvene
voditeljice u prevenciji zaraznih bolesti
edukativni plakati i brošure u kutićima za roditelje – o respiratornim bolstima,
upalama uha, konjuktivitisu, spriječimo ušljivost, o krpeljima, peta bolest, savjeti
roditeljima vezanim za korištenje duda varalica i bočica u vrtiću, prevenciju karijesa, o
važnosti boravka na zraku, preporuke o odjeći i obući
edukativni plakati vezani za pravilnu prehranu, Djeca i sunce - preporuke za zaštitu
djece od pretjeranog izlaganja suncu
Edukacija djece: Edukatvna bojanka i slikovnica Gric i Grec idu dalje vezano za prevenciju karijesa.
Rad sa djecom u cilju usvajanja tehnike pravilnog četkanja zuba. Brošura sa temom
zaštite od štetnog utjecaja izlaganju UV zrakama i edukativna bojanka „Klokov šareni
zabavnik„ (donacija Dm-a), rad sa djecom na upoznavanju okusa. Provedba aktivnosti
tijekom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja. Edukacija djece u cilju prevencije
ušljivosti i prepoznavanju simptoma.
3.4. NAČIN PRAĆENJA, VREDNOVANJA I DOKUMENTIRANJA
Praćenje, vrednovanje i dokumentiranje provedbe godišnjih zadaća njege i skrbi za sigurnost
zdravlja djece provodilo se putem evidencija – lista djece s posebnim potrebama, evidencije
pobola i epidemioloških indikacija, evidencije procjepljenosti, evidencije antropometrijskih
mjerenja, evidencija povreda, evidencije sanitarno-higijenskog nadzora, evidencija o provedbi
zdravstvenog odgoja putem protokola individualnih razgovora s roditeljima, putem protokola
za praćenje bitnih zadaća - zadovoljavanje primarnih potreba i organizacije dnevnog odmora,
putem Evaluacijskog upitnika za vrjednovanje postignuća odgojnih skupina u provedbi njege i
skrbi za sigurnost zdravlja djece, putem radnih dogovora sa odgojiteljima, tehničkim
osobljem, putem evidentiranja individualnih zapažanja i dnevne realizacije zadaća.
U zajedničkoj refleksiji kontrolno pedagoško - instruktivnih uvida u rad odgojnih
skupina 2015/2016, pratili smo kvalitetu provedbe bitnih zadaća u procesu njege i skrbi
za sigurnost i zdravlje djece - rutinski poslovi.
Inicijalno praćenje u suradnji sa stručnim suradnicima provedeno je u 5 odgojnih skupina, a
proces doručka ručka i dnevnog odmora u 23 odgojne skupine. Praćeni su sljedeći parametri:
provedba higijenskih mjera
provedba preventivnih zdravstvenih mjera
praćenje doručka i ručka
20
organizacija dnevnog odmora
zadovoljavanje primarnih potreba (hrana, voda, dnevni odmor)
zadovoljavanje potrebe za nadoknadom tekućine - vode
provedba edukacija o pranju zuba i prevenciji karijesa
Zaključak:
Tijekom PIU u proces njege, skrbi za sigurnost i zdravlje djece i rutinske poslove potvrđena je
realizacija istih prema standardima, osim u situacijama češćih izmjena odgojiteljica
(bolovanja). I dalje je potrebno poticati samostalnost i motivaciju djece tijekom doručka,
unaprijeđivati aktivnost pranja zuba (praćenje djece i poticanje na pravilnu provedbu),
unapređivati suradnju tehničkog osoblja i odgojiteljica (u nekim situacijama, npr. kod
pripreme za dnevni odmor i boravak na zraku), kontinuirano uvažavati individualne potrebe
za trajanjem dnevnog odmora, uvažavati sanitarne propise i provedbu higijenskih mjera, te
biti dosljedan u traženju lječničkih ispričnica od roditelja i izolaciji bolesne djece.
PROVEDBA MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE - PREVENCIJA KARIJESA
U cilju stjecanja navika higijene zuba i prevencije karijesa provedena je edukacija djece i
odgojiteljica, te praćenje aktivnosti pranja zuba u vrtičkim skupinama. Primjenjivan je
„Protokol o pranju zuba“. Navedene aktivnosti provedene su u suradnji sa zdravstvenom
voditeljicom. U 7 vrtičkih skupina provedene su edukativne radionice, “NAUČIMO
PRAVILNO ČETKATI ZUBE“. Na radionicama su djeca gledala edukativni film, četkala
zube lutkama i na modelima zuba, stekla znanja o zdravoj i nezdravoj hrani. Za djecu su
podjeljene edukativne slikovnice i letci za roditelje. Radionice su provele dr.stomatologije
Ružica Krsnik i prim.dr.stomatologije Ljubica Vranić. Tijekom godine u dvije odgojne skpine
uvedeno je pranje zuba.
1. Podaci iz evalucijskih upitnika o preventivnim mjerama koje su odgojiteljice
poduzimale u cilju zaštite zdravlja djece bile su:
U manjem broju skupina mjere zdravstvene zaštite provedene su kroz: rekreativne programe
(4) skupine, izolacijom bolesnog djeteta (4) skupine, (4) skupine, sigurnost ozračja (3)
skupine, provjetravanje prostorija (3) skupine, dezinfekcija igračaka (3) skupine, u manjem
16
13
13
12
10
7
6
aktivnosti koje potiču djecu na samozaštitu
usvajanje kulturno-higijenskih navika i važnost…
unapređenje boravka na zraku
sigurnost okruženja
aktivnosti koje potiču svijest o pravilnoj prehrani
suradnja sa zdravstvenom voditeljicom
Učestalost poduzetih preventivnih mjera u odgojnim skupinama u cilju zaštite zdravlja
djece
broj skupina
21
broju skupina naznačene su aktivnosti vezane za zaštitu oralnog zdravlja, mogućnost
djetetovog izbora za dnevnim odmorom, primjerenom odjećom i obućom, aktivnosti koje
potiču važnost kretanja, suradnja sa epidemiologom, uvažavanje individualnih potreba,
suradnja sa roditeljima, ekološke teme, posjet majke liječnice.
Procjena zdravstvene voditeljice: vezano za dobivene pokazatelje potrebno je ujednačiti
kriterije i provoditi većinu navedenih mjera, samo pojedine povremeno kada je povećan broj
pobola ili to zahtjeva epidemiološko stanje u skupini.
Projekcija rada za iduću godinu: na prvim roditeljskim sastancima senzibilizirati roditelje
za pravovremenu izolaciju bolesnog djeteta iz skupine, važnost dobro osmišljenog boravka na
zraku uz osiguranje primjerene odjeće i obuće. Pri pojavi zaraznih bolesti uvijek kada je
moguće boraviti sa djecom u sobi odgojne skupine. Nastaviti unaprjeđivati kvalitetnu
provedbu rutinskih poslova, higijenske uvjete u sobama dnevnog boravka, voditi brigu o
sigurnosti i kvaliteti pribora i opreme, o zaštiti zdravlja i sigurnosti djece u vrtičkom prostoru.
PLANIRANJE PREHRANE - TIMSKI PRISTUP
Unapređenje prehrane u skladu sa važećim zakonskim odrednicama
Prema važećim zakonskim okvirima kojima smo se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju
morali prilagoditi u centralnoj kuhnji i područnim kuhnjama provodi se HACCP sustav.
Provedeno je snimanje procesa doručka u svim odgojnim skupinama u razdoblju od
24.11.2015. – 08.12.2015. Cilj praćenja bio je utvrditi broj djece koja ne doručkuju u vrtiću i
unaprijediti motivaciju djece za konzumiranje tog važnog obroka. Tijekom snimanja utvrđeno
je da 48 djece doručkuje kod kuće i nema potrebu za doručkom u vrtiću. Dogovorili smo sa
odgojiteljicama i kuharicama vrijeme dostave doručka u skupinu i posluživanje doručka u
vrijeme nazočnosti većeg broja djece. Ovim pristupom omogućena je bolja motivacija djece
za konzumiranjem hrane i uključenost odgojitelja u proces doručka.
Broj djece po skupinama koja ne doručkuju u vrtiću
Analiza kvalitete hrane (ispravnost i mišljenje) za gotovo jelo provedena je 4 puta tijekom
godine. Analiza zdravstvene ispravnosti hrane za glavni obrok – ručak provedena je dva puta
tijekom godine. Rezultati ispitivanja sukladni su odredbama Uredbe Komisije (EZ-a)
2
0
2
1
0 0 0
1 1 1 1
2 2 2 2 2
3 3 3
4 4
5
7
0
1
2
3
4
5
6
7
8
22
br.2073/2005 o mikrobiloškim kriterijima za prehrambene proizvode. Analiza vode na
zdravstvenu ispravnost provodila se jednom mjesečno. Voda analiziranih uzoraka obzirom na
dobivene rezultate sukladna je uvjetima koji su propisani Zakonom o vodi za ljudsku
potrošnju. Analiza briseva, predmeta, površina, pribora i ruku na zdravstvenu ispravnost
provedena je 4 puta godišnje. Vezano za nezadovoljavajuće rezultate analize kod jednog
uzorka briseva, provedene su korektivne mjere (popravak perilice posuđa). Navedene analize
provedene su prema ugovoru od strane stručne institucije ZZJZ dr. A.Štampar. Redovito se
prati primjena uvedenog HACCP sustava putem uvida u kritične kontrolne točke i nadzornih
lista. Uvidi i radni dogovori sa kuharicama, servirkama i ekonomom redovito su se provodili
u cilju usklađenog djelovanja sa ostalim sudionicima na zadovoljavanju potreba djece.
Održani su sastanci HACCP tima. Utvrđene su smjernice za daljnji rad u skladu propisima i
uvjetima vezanim za građevinske radove u vrtiću.
Planiranje prehrane djece obavljano je prema Izmjenama i dopunama Programa zdravstvene
zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima, te prema priručniku
Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u dječjim vrtiću - jelovnici i normativi
(2007). Pratili smo dnevni ritam djece i kvalitetno skrbili o osnovnim razvojnim potrebama. U
jelovnicima koje smo planirali za jedan do dva tjedna unaprijed bila je osigurana zastupljenost
namirnica prema piramidi pravilne prehrane i godišnjeg doba. U izradu prijedloga jelovnika
bila su uključena i djeca starijih vrtičkih skupina. Djeca su dobivala 3-4 obroka ovisno o
dužini boravka što je osiguravalo 70-80% dnevnih potreba za hranom. Analizom podataka sa
inicijalnih intervjua sa roditeljima i uvidom u zdravstvenu dokumentaciju utvrđeno je da 28
djece ima alergiju na jednu ili više namirnica. Uvažavajući specifičnosti u prehrani djece s
alergijama na hranu, za 8 djece i jedno dijete sa celijakijom planirana je prehrana u odnosu na
potrebe djece. Osiguravane su zamjenske namirnice (voće, mlijeko i ostalo) za djecu sa
blažim alergijama. Krajem pedagoške godine kod jednog djeteta postepeno su se uvodile sve
namirnice prema preporuci liječnika.
2. Evaluacije iz odgojnih skupina
Zadovoljavanje prehrambenih potreba djece – aktivnosti putem kojih se poticalo
stjecanje navika pravilne prehrane
U manjem broju skupina poticanje stjecanja navika pravilne prehrane provodilo se kroz
slijedeće aktivnosti: imitativne igre u centru kuhnje (2), istraživačke aktivnosti kontinuirana
9 5
4 4 4 4 4
3 3
razgovor o hrani koju djeca konzumiraju
svakodnevno konzumiranje svih obroka
poticanje na raznoliku prehranu
edukacija djece putem slikovnica priča i plakata
zajedničko objedovanje
Prikaz poticanja stjecanja navika pravilne prehrane
broj skupina
23
suradnja sa zdravstvenom voditeljicom (2), suradnja sa roditeljima (2), poticanje razvoja
prehrambenih navika kod kuće (2), aktivnosti u centru tržnice (2), odgojitelj kao model (2),
svakodnevno konzumiranje voća (2) skupine, izrada tablice okusa (1), konzumiranje vode (1),
proslave rođendana sa zdravim namirnicama (1), poticanje samostalnosti (1), poticanje
odgovornosti za hranu koju jedemo (1) skupina.
Procjena zdravstvene voditeljice: Tijekom uvida u proces doručka vidljivo je da veći broj djece bez poticaja ne pokazuje
potrebu za doručkom, zajedničkim promišljanjem kroz refleksiju stručnih suradnica,
zdravstvene voditeljice i odgojiteljca donjeta je odluka da se doručak poslužuje od 8.30-9 sati
kada je nazočan veći broj djece. Ovakvim pristupom postignuta je bolja motivacije djece za
konzumiranje doručka kao važnog obroka za djetetov optimalan rast i razvoj. Pozitivna
postignuća u vidu dobre suradnje s roditeljima, sustručnjacima i ostalim radnicima u procesu
prehrane djece potrebno je primjenjivati u svakodnevnom radu i svim odgojnim skupinama.
Samo zajedničkim radom svih sudionika moguće je unaprijediti kulturu prehrane,
senzibilizirati djecu u prihvaćanju novih namirnica i okusa, s naglaskom na važnost doručka.
Procjena provedbe kvalitete dnevnog odmora u odnosu na primjenu individualnog
pristupa: Praćenje dnevnog odmora provedeno je u svim odgojnim skupinama u periodu od 24.11.2015.
do 03.02.2016.
Tablica 4. Prikaz trajanja dnevnog odmora po skupinama i dobi
DOB DJECE TRAJANJE DNEVNOG ODMORA
Jaslice i mlađe vrtičke skupine (1 – 3godine) 2.10 – 2.20 h
Srednje vrtičke skupine (4 - 5 godina) 1.30 – 1.40 h
Mješovite srednje i starije vrtičke skupine
(programi) (3,5 - 6 godina)
1.00 – 1.15 h
Mješovite starije vrtičke skupine (4,5 - 6
godina)
0.45 – 1.00 h
Tablica 5. KOLIKO SPAVANJA – PREPORUKE STRUČNJAKA
Bebe i mala djeca trebaju dovoljno sna za rast i razvoj.
DOB DJECE NOĆ DAN
Novorođenče sveukupno 20 h
1 – 2 godine 12 h 1 – 2 h
2 – 6 godina 11 – 12 h Spavanje nije uvijek nužno,
ali mu je potreban odmor.
6 – 9 godina 10 h Nužno mu je vrijeme
smirenosti.
Procjena zdravstvene voditeljice: potrebno je svakodnevno pratiti individualne potrebe
djece za dnevnim odmorom, u odnosu na dob djeteta, vrijeme dolaska u vrtić, dužinu spavanja
kod kuće (noćni san), aktivnosti tijekom dana, te sukladno tome osigurati dnevni odmor
djeteta. Za djecu koja nemaju potrebu za dnevnim odmorom, organizirati primjerene
aktivnosti njihovim interesima i dobi.
3. Procjena usvojenosti kulturno-higijenskih i radnih navika: odgojiteljice su usvojenost
kulturno-higijenskih i radnih navika procijenile:
15 odgojnih skupina ili 65 % a) potpuno usvojene
24
7 odgojnih skupina ili 30,4% b) djelomično usvojene
1 odgojna skupina ili 4,6% a) ½ skupine potpuno usvoj.
b) ½ skupine djelomična usvoj.
4. Samostalnost djece kod: provedbe pranja ruku, svlačenja i oblaćenja:
16 odgojnih skupina ili 70 % a) većina djece potpuno je samostalna
4 odgojne skupine ili 17% b) dio djece treba pomoć odraslih
2 odgojne skupine ili 8,7% c) pojedino dijete treba pomoć odraslih
1 odgojna skupina ili 4,3% d) većina djece treba pomoć odraslih
Procjena zdravstvene voditeljice: u većem broju skupina postignuta je očekivana
samostalnost. I dalje je potrebno kroz radno-praktične aktivnosti i demonstracije postupaka te
projekte o zdravlju, poticati samostalnost i osvještenost djece za: pravilno pranje ruku,
samostalnost kod svlačenja i oblačenja, korištenja sanitarija. Kroz aktivnosti i teme
zdravstvenog odgoja educirati djecu o važnosti održavanja osobne higijene za očuvanje
zdravlja i prevenciju bolesti.
5. Kako se primjenjivalo načelo fleksibilnosti u organizaciji dnevnog ritma u
skupinama.
U manjoj mjeri bilo je zastupljeno isprobavanje predmeta na nov način, poštivanje pravila
skupine i ritma dana, razvoj potencijala svakog djeteta putem aktivnog učenja i kroz planirane
aktivnosti, korištenje predprostora za djecu koja se ne odmaraju i svi segmenti rada bili su
fleksibilni.
16
5
5
4
4
4
3
3
3
zadovoljavanje primarnih i individualnih potreba…
boravak na zraku prilagođen vremenskim…
dijete samo bira aktivnosti
provedba aktivnosti u podskupinama
zadovoljavanje različitih potreba djece
odgojitelj priprema materijale kojima se potiču…
rad sa Montessori priborom
dijete samo bira vrijeme odmora
Načini primjene načela fleksibilnosti u odgojnim skupinama
broj skupina
25
Procjena zdravstvene voditeljice:
Potrebno je u svim segmentima rada primjenjivati načelo fleksibilnosti, te standarde kvalitete
u svim odgojnim skupinama.
6. Evaluacije iz odgojnih skupina
Utjecaj provedbe životno-praktičnih i radnih aktivnosti na razvoj osobnih kompetencija
djece u skupinama
Procjena zdravstvene voditeljice:
Kroz životno – praktične aktivnosti i radne aktivnosti razvijati sve kompetencije u skladu sa
dobi djeteta.
EVALUACIJA I PROJEKCIJA DALJNJEG RADA
Praćenjem, dokumentiranjem i vrjednovanjem ostvarenja godišnjih zadaća njege i brige za
zdravlje djece i njihov tjelesni rast i razvoj možemo zaključiti da smo u protekloj godini
nastojali održati, ranije postignuti standard kvalitete u području skrbi za zdravlje djece.
Zajedničkim radom uspjeli smo senzibilizirati roditelje i odgojiteljice na pravovremenu i
učinkovitu provedbu mjera na očuvanju zdravlja i sigurnosti djece. Unaprijedili suradnju u
prevenciji širenja bolesti i provedbi epidemioloških mjera pri pojavi zaraznih bolesti.
Svakodnevnu provedbu tjelesnih aktivnosti, važnost boravka na zraku i usvajanje zdravih
stilova življenja. Unaprijedili smo timski pristup u planiranju prehrane, provodili motivaciju
djece za konzumiranje hrane u vrijeme doručka, podigli kvalitetu obavljanja rutinskih poslova
i ujednačili kriterije u zadovoljavanju primarnih potreba djece u većini odgojnih skupina. Kod
djece i roditelja sve više je vidljiva orijentiranost na zdrave stilove života, posebice u području
prehrane, kretanja i zaštite zdravlja. U idućoj godini nastavit će se i dalje unaprijeđivat rad na
tim područjima.
12
11
10
7
3
2
neovisnost i samostalnost
razvijalo je samopouzdanje
samopoštovanje
svijest o sebi
usklađenost pokreta
razvijala su samozaštitu
Razvoj osobnih kompetencija djece
broj skupina
26
PROJEKCIJA RADA ZA IDUĆU PEDAGOŠKU GODINU:
Edukacija zaposlenika o prevenciji bolesti, očuvanju zdravlja djece i pružanju prve pomoći.
Podizanje nivoa samostalnosti i stručne kompetentnosti odgojiteljica i ostalih sudionika pri
pružanju prve pomoći kod povreda i specifičnih potreba. Svakodnevna primjena standarda
kvalitete pri provedbi preventivnih mjera zdravstvene zaštite. Rad na projektima vezanim za
zaštitu zdravlja i provedu zdravstvenog odgoja. Nastaviti unaprijeđivati rad s djecom i poticati
ih na pravilno odlaganje otpada, ekološku osvještenost o brizi za sebe i druge, brizi za okoliš.
Nastaviti realizaciju radionica sa djecom – na prevenciji karijesa.
Organizirati preventivne preglede zaposlenika.
Rad na osiguranju higijenskih uvjeta – primjena profesionalnih sredstava za čišćenje i
dezinfekciju prema standardima. Nastaviti unaprjeđivati kvalitetnu provedbu rutinskih
poslova, higijenskih uvjeta u sobama dnevnog boravka, voditi brigu o sigurnosti i kvaliteti
pribora i opreme, o zaštiti zdravlja i sigurnosti djece u vrtičkom prostoru.
Unapređivanje kvalitete prehrane u skladu sa važećim zakonskim odrednicama. Primjena
prehrambenih standarada za planiranje prehrane u dječjem vrtiću – jelovnici i normativi
(2007), rad na projektu.
Uključivanje roditelja – partnerski odnos: na prvim roditeljskim sastancima senzibilizirati
roditelje za suradnju u pravovremenoj izolaciji bolesnog djeteta iz skupine, osvijestiti ih o
važnosti boravka na zraku uz osiguranje primjerene odjeće i obuće. Pravovremenost
postupaka pri pojavi zaraznih bolesti - izolacija oboljelog djeteta iz odgojne skupine.
27
4.ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
4.1. UNAPRJEĐIVANJE PERIODA PRILAGODBE DJECE
Polazak u jaslice/vrtić je velika promjena za dijete i njegovu obitelj. To je najčešće prvo
odvajanje od roditelja i prvi ulazak u vanjski svijet. S djetetovim polaskom u jaslice/vrtić kod
roditelja se javlja puno neizvjesnosti, pitanja, iščekivanja, uzbuđenja, radosti, ponosa, ali i
stresa. Anksioznost zbog odvajanja je normalna razvojan pojava. Odvajanje je sastavni i
neizostavni dio odrastanja, ključan za proces osamostaljivanja i razvoj djeteta. Mijenja se
djetetov dotadašnji način života – dijete se upoznaje i mora priviknuti na niz novih stvari:
nepoznata djeca i odrasli, nepoznat prostor i igračke, novi dnevni raspored aktivnosti,
višesatna odvojenost od roditelja i sl.
Zbog svega navedenog bitno nam je bilo rad tijekom prilagodbe usmjeriti u cilju
podrške i pomoći djetetu kako bi ono što lakše prevladalo krizu odvajanja. Dijete se u vrtiću
treba osjećati prihvaćeno, te mora moći zadovoljiti svoje primarne potrebe za ljubavi, igrom,
druženjem i učenjem. U ovom periodu podrška je neophodna i roditeljima.
Čimbenici koji utječu na javljanje, intenzitet i trajanje reakcija djeteta na odvajanje od
roditelja:
- Dob djeteta – tjeskoba zbog odvajanja razvojno se javlja od 6 mjeseca života do 4.
godine, a najjača je između 14. i 20. mjeseca, što je dijete starije i učestalost i
jačina reakcija na odvajanje lagano opadaju
- Kvaliteta privrženosti s roditeljima – djeca koja su razvila sigurnu privrženost s
majkom manje će se protiviti odvajanju jer imaju povjerenje u njen povratak
- Odnos roditelj-dijete – općenito, te tijekom prilagodbe
- Djetetove specifičnosti u načinima zadovoljavanja potreba, u navikama i u
obilježjima djetetovog razvoja
- Osobitosti prethodnih odvajanja – okolnosti i načini odvajanja, duljina
odvojenosti, kvaliteta brige o djetetu tijekom prethodnih odvajanja, tijek
prethodnih prilagodbi
- Roditeljski stavovi – prema vrtiću i odgojitelju
- Obilježja osoba koje preuzimaju brigu o djetetu
- Kvaliteta brige o djetetu tijekom prilagodbe
Sve članice stručnog tima sudjelovale su u provedbi inicijalnih intervjua na kojima su
putem upitnika ''Podaci o djetetu'' dobile uvid u relevantne podatke o djetetu:
- porod i djetetovo zdravlje,
- o osnovnim biološkim potrebama i navikama,
- o obilježjima razvoja u svim razvojnim područjima,
- interesima i načinu igre,
- o uvjetima života i obiteljskom kontekstu,
- podatke o dosadašnjim odvajanjima djeteta i važnim događajima.
Zamjetan je trend povećanja broja očeva koji s djetetom dolaze na intervju i trend porasta
dolazaka oba roditelja s djetetom na intervjuu pri čemu su očevi sve više informirani o
djetetovom rastu i razvoju, što upućuje na veću uključenost u odgoj i skrb za dijete.
Inicijalne razgovore s roditeljima djece s teškoćama uz opservaciju ponašanja provodili smo
timski (stručne suradnice, zdravstvena voditeljica). Provedena su četiri timska opservacijska
intervjua.
28
Priprema roditelja je provedena na roditeljskom sastanku gdje su upoznati sa tijekom
prilagodbe, te na koji način mogu najbolje pripremiti svoje dijete za polazak u jaslice/vrtić.
Roditelji su također upoznati sa svojim pravima i obavezama, te kućnim redom u okviru
pravilnika i zakona o predškolskom odgoju. Upoznati su s funkcioniranjem vrtića u cjelini.
Bilo nam je važno ostvariti kvalitetnu pripremljenost odgojitelja za dolazak djece te su stručne
suradnice održale konzultacije na kojima su odgojiteljice dobile uvid u razvojni status djece
koji je utvrđen na inicijalnim intervjuima s roditeljima i specifičnosti u navikama i razvoju
djece. Dobile su stručnu podršku za vrijeme specifičnih zahtijeva koji su pred njima u tijeku
perioda prilagodbe:
- Podrška u prepoznavanju i uvažavanju mogućih reakcija kod djece i roditelja, te
njih samih
- Promišljanje o prioritetima i pravovremenom zadovoljavanju individualnih
djetetovih potreba
- Pristup u komunikaciji s roditeljima koji doprinose građenju međusobnog
povjerenja i uspostavljanje bliskosti – zajedničko djelovanje za dobrobit djeteta
- Stručna podrška bila je usmjerena i u cilju kvalitetne pripreme materijalnog
konteksta sobe dnevnog boravka i predprostora
- Međusobna pomoć i podrška, razmjena iskustva odgojitelja
U pedagoškoj godini 2015/2016. u ljetnom upisnom roku upisano je 116 nove djece
od toga 76 djece jasličke dobi, te 40 djece vrtićke dobi. U periodu od 01.09.do 30.09.2015.
bilo je na prilagodbi ukupno 111 djece. Prilagodba je kod većine djece bila u kontinuitetu.
Grafički prikaz: djeca u prilagodbi s obzirom na kronološku dob
Cijeli stručni tim pratio je prilagodbu kroz kvalitativne i kvantitativne pokazatelje
praćenja – primjerenost komunikacije odgojitelj-dijete-roditelj, razvojnu primjerenost
aktivnosti, te prostornu i materijalnu opremljenost.
Ublažavanje krize odvajanja kod djeteta te stvaranje uvjeta za zadovoljavanje potrebe
za sigurnošću i pripadanjem provodila se kroz slijedeće aktivnosti:
- Provođenje odgojno-obrazovnog rada usmjerenog na dijete
- Osiguravanje dobno primjerenog i razvojno poticajnog okruženja
- Poticanje i podržavanje interakcija među djecom unutar odgojne skupine
- Postupno produžavanje djetetovog boravka u skupini
- Roditeljev boravak s djetetom u odgojnoj skupini
- Duži zajednički rad odgojitelja skupine tijekom prvih tjedana
- Međusobna razmjena informacija, planiranje i ostvarivanje planiranog, osobito u
situacijama teže prilagodbe
66%
34%
jaslička dob
vrtićka dob
29
REAKCIJE DJECE TIJEKOM PRILAGODBE
Reakcije djece odgojitelji su pratili protokolima, te kroz razmjenu informacija s
članicama stručnog tima na tjednim brifinzima i kroz individualne razgovore s roditeljima.
Prema procjenama odgojitelja najveći broj novoupisane djece i jasličke i vrtićke dobi
lako se i bez značajnijih teškoća prilagodilo novim uvjetima života u vrtićkom okruženju.
Manji broj djece prošao je kroz proces prilagodbe s manjim teškoćama.
Grafički prikaz: tijek prilagodbe
Djeca vrtićke dobi uglavnom već treći dan prilagodbe počinju uspostavljati interakciju
s odgojiteljicama, a dio djece je i aktivno sudjelovao u svim igrama i aktivnostima s drugom
djecom. Nekoliko djece je samo promatralo igru i aktivnost druge djece, ne želeći sudjelovati.
Komunicirali su samo s odgojiteljicama i često su imali upit kada će roditelji doći po njih.
Drugi tjedan prilagodbe kod većine djece uočena su ponašanja koja ukazuju da su prihvatila
vrtić, drugu djecu i odgojiteljice. Najatraktivnije aktivnosti za djecu vrtićke dobi u procesu
prilagodbe bile su igre građenja, čitanje slikovnica, igre u obiteljskom centru, likovne
aktivnosti i boravak na zraku.
Reakcije djece pri dolasku u skupinu:
10%
54%
36%
Prilagodba
Teška
Uobičajena
Laka
0
5
10
15
20
25
30
35
1. DAN 5. DAN 15. DAN
veseli se
plače kod dolaska
ne želi se odvojiti odroditelja
lako uspostavlja kontakt sodgojiteljem
30
Ponašanje djece tijekom boravka u skupini:
Reakcije djece jasličke dobi uglavnom su primjerene vremenu boravka na prilagodbi.
Djeca u mlađoj jasličkoj skupini često su prekidala prilagodbu zbog bolesti. Uočeno je da
većina djece ostvaruje kontakt s odgojiteljicama te istražuju prostor i sredstva za igru.
Najatraktivnije za djecu jasličke dobi su istraživačke i senzomotoričke igre, te igre s
pjevanjem. Nekoliko djece ostvaruje kontakt i s drugom djecom (tješe ih dok plaču i
pokušavaju ih potaknuti na zajedničku igru). Boravak na igralištu na većinu djece pozitivno
djeluje jer im pruža mogućnost za kretanje na većem prostoru.
Djeca u starijoj jasličkoj skupini češće su pokazivala znakove ljutnje, plača i odbijanje
kontakta s odgojiteljima nakon odvajanja od roditelja, što je i primjereno za tu dob. Nisu
uočena ponašanja djece koja nisu primjerena za period prilagodbe. Kod manjeg broja djece
prilagodba je trajala duže zbog čestih prekida prilagodbe zbog bolesti.
Primijećeno je da djeca koja imaju stariju braću i sestre u vrtiću imaju lakšu prilagodbu.
REAKCIJE RODITELJA
Roditelji su boravili sa svom novoupisanom djecom, sukladno djetetovom
uspostavljanju osjećaja sigurnosti u novom okruženju. Broj dana koliko je roditelj boravio s
djetetom u skupini bio je različit: od jednog dana – za stariju djecu, do osam dana – djeca
jasličke dobi. U početku su boravili cijelo vrijeme s djetetom, a u narednim danima postupno
se njihov boravak skraćivao. Tijekom boravka s djetetom u odgojnoj skupini roditelji su se
najčešće: igrali s vlastitim djetetom, poticali ga na istraživanje prostora i poticaja, pokušavali
dijete uključiti u igru s drugom djecom, odgojiteljem. Roditelji su se uključivali u igru s
drugom djecom u skupini, te promatrali reakcije svojeg djeteta u odnosu na odgojiteljice,
vršnjake, prostor i materijalni kontekst.
0
20
40
60
1. DAN 5. DAN 15. DAN
ostvaruje kontakt sodgojiteljem
ostvaruje kontakt s djecom
plače tijekom boravka
istražuje prostor i igračke
sudjeluje u igri
39%
15%
46%
0% 0%
Lako se odvaja od djeteta, pokazuje povjerenje
1. DAN
5. DAN
15. DAN
42%
50%
8%
Teško se odvaja od djeteta, zabrinut, nepovjerljiv
1. DAN
5. DAN
15. DAN
31
Na reakcije roditelja utječe njihovo prethodno iskustvo. Roditelji koji već imaju stariju
djecu svoje reakcije temelje na prethodnim iskustvima.Većina tih roditelja senzibilizirani su
za potrebe djece u procesu prilagodbe i znaju svoju ulogu u prilagodbi. Dio roditelja iskazuje
nesigurnost i nepovjerenje prema odgojiteljicama i često nisu znali kako reagirati u pojedinim
situacijama tijekom prilagodbe. S tim roditeljima češće smo razgovarali individualno, a
prema potrebi i u manjim grupama. Također je značajna spremnost roditelja s iskustvom na
pružanje pomoći i podrške roditeljima bez iskustva.
Od ukupnog broja novoupisanih roditelja njih 77% procjenjuje da je boravak s
djetetom u skupini izrazito važan za dijete i njegov tijek prilagodbe, također procjenjuju u
tome i dobit za sebe. Roditelji procjenjuju da su korisne informacije o tijeku prilagodbe, njih
60%, dobili u razgovoru s odgojiteljima, te na kutićima 17%, na roditeljskom sastanku 16%,
te manje u razgovoru s drugim roditeljima (6%).
Roditelji su procjenjivali ponašanja djeteta kod kuće tijekom prilagodbe: 48% djece
radosno odlazi i dolazi iz vrtića, 17% djece priča što se događalo u vrtiću, 18% djece
spominje drugu djecu iz skupine. U manjem postotku, njih 8% teže se kod kuće odvaja od
roditelja, te se njih 7% budi po noći i češće plače.
Zadovoljni smo što se roditelji uglavnom pridržavaju dogovora s odgojiteljicama što
značajno pozitivno utječe na prilagodbu djece. Veći broj roditelja tražio je dodatne
informacije i savjete od odgojiteljica i stručnog tima.
REAKCIJE ODGOJITELJICA
Aktivnim sudjelovanjem u praćenju procesa prilagodbe, pripremom poticajnog
materijalnog okruženja, primjenom protokola i osobnim zapažanjima odgojiteljice
primjereno reagiraju na potrebe djece u prilagodbi. Uočene reakcije djece pokazuju da su
svojim pristupom odgojiteljice uspjele s većinom djece uspostaviti socio-emocionalnu vezu
već prvih dana prilagodbe. Najčešće su trebale stručnu pomoć i podršku u komunikaciji i
senzibiliziranju pojedinih roditelja za potrebe djece u procesu prilagodbe (pružanje savjeta i
dodatnih informacija o tijeku procesa prilagodbe).
Odgojiteljice koriste smjernice stručnog tima za kvalitetniju provedbu procesa
prilagodbe. Članice stručnog tima s odgojiteljicama su redovito održale brifinge na kojima su
zajednički radile osvrt na pojedini dio tijeka prilagodbe. Zajednički su se analizirali
organizacijski uvjeti, reakcije djece, materijalni uvjeti, suradnja s roditeljima. Odgojiteljice
navode da je na proces prilagodbe pozitivno utjecalo: postupni dolazak djeteta, s postupnim
produljenjem njegovog boravka, intenzivna i kontinuirana dnevna razmjena informacija,
dogovaranje i usklađeno djelovanje s roditeljima, pojačani zajednički rad obje odgojiteljice
skupine i međusobna podrška i razmjena iskustava s drugim odgojiteljicama koje imaju djecu
u prilagodbi.
Analizom protokola praćenja procesa prilagodbe na kraju mjeseca utvrdili smo
smjernice za daljnje unaprjeđivanje procesa prilagodbe. Odgojiteljice navode da im je najveća
pomoć u nošenju s teškoćama prilagodbe i početnim stresom: jednak, zajednički pristup
odgojitelja i njihova dobra komunikacija, razumijevanje dječjih potreba, iskustvo, prisutnost
oba odgojitelja i dobra suradnja s roditeljima (njihov boravak u skupini).
32
4.2. UNAPRJEĐIVANJE PROCESA PRAĆENJA I PROCJENJIVANJA
RAZVOJA DJECE
Djetetov razvoj može se pratiti i procjenjivati putem njegovih specifičnih i konkretnih
manifestacija koje se očituju u ponašanju. Radi lakše kvalifikacije različitih aspekata dječjeg
razvoja isti su podijeljeni u nekoliko područja - motorički razvoj, spoznajni razvoj, socio-
emocionalni razvoj i govorno-jezični razvoj. Iako vrijeme pojavljivanja iste sposobnosti nije
potpuno jednako za svu djecu uočena je tendencija grupiranja tih vrijednosti oko jedne
vremenske točke, koja je karakteristična za neku grupu djece i tako postaje grupna norma
razvoja. Spoznaja da se razvoj odvija po određenim zakonitostima ima veliku praktičnu
vrijednost jer se na toj osnovi mogu postaviti norme razvoja djeteta i dodatno poticati pojedini
aspekti razvoja. U svrhu praćenja i procjenjivanja dječjeg razvoja koriste se razvojne liste.
Njihova je osnovna svrha utvrđivanje razvojnog statusa skupine i pojedine djece, s ciljem
efikasnijeg planiranja aktivnosti za realiziranje razvojnih zadaća, izrade individualiziranih
programa i uspješnijeg praćenja napretka djece. Podaci dobiveni analizom razvojnih lista
odgojiteljima mogu poslužiti na nekoliko načina:
Kao smjernice za daljnja promišljanja, planiranja i provođenja aktivnosti čiji je cilj
usavršavanje djetetovih vještina, kao i otežavanje istih s ciljem poticanja napretka
svakog djeteta
Kao pomoć u planiranju sadržaja, nabavci potrebnih poticajnih materijala, organizaciji
prostorno-materijalnog konteksta kako bi se optimalno ostvarile planirane zadaće
Kao pomoć u konkretizaciji zadaća za veću i manju skupinu djece, kao i za pojedino
dijete
Radi osmišljavanja i planiranja fleksibilnih i zanimljivih aktivnosti u kojima svako
dijete može postići osjećaj uspjeha
Kao pomoć u planiranju strukturiranih tjelesnih aktivnosti i boravka na zraku s ciljem
poticanja cjelovitog i optimalnog razvoja djece
Radi planiranja individualnog pristupa za djecu sa teškoćama u razvoju, posebnim
potrebama i specifičnostima u ponašanju
Kao pomoć u planiranju individualnih i grupnih razgovora s roditeljima, s ciljem
senzibiliziranja roditelja o važnosti primjerenih poticaja tijekom djetetovog rasta i
razvoja i usklađivanja odgojnih postupaka na relaciji vrtić-obitelj
Praćenje razvoja djece iznimno je korisno kao pomoć odgojiteljima u planiranju aktivnosti i
prostorno-materijalnog okruženja u kojem će se poticati upravo oni aspekti razvoja pojedinog
djeteta u kojima mu je potreban dodatan poticaj.
Prilikom planiranja i provedbe aktivnosti za cijelu skupinu i manju skupinu djece korišteni su
materijali o razvojnim kompetencijama, razvojne liste, praćenje interesa djece i pedagoška
dokumentacija (dnevna zapažanja, valorizacije). U planiranju aktivnosti za pojedino dijete
korišteni su i podaci dobiveni kroz individualne razgovore s roditeljima i smjernice stručnog
tima.
33
Podaci dobiveni analizom evaluacijskih upitnika odgojitelja pokazuju da su protekle
pedagoške godine odgojiteljice procjene iz razvojnih listi koristile na sljedeće načine:
ZA CIJELU ODGOJNU SKUPINU ZA MANJU SKUPINU DJECE ZA POJEDINO DIJETE
Planiranje aktivnosti s ciljem zadovoljavanja interesa djece
Planiranje aktivnosti prema stupnju usvojenosti kompetencija
Planiranje poticaja i aktivnosti za individualni rad
Izrada dnevnih, tjednih i mjesečnih planova
Planiranje aktivnosti za unapređenje određenog aspekta razvoja
Planiranje i izrada sredstava za poticanje djelomično usvojenih razvojnih zadaća
Poticanje razvoja određenog razvojnog područja
Planiranje aktivnosti u skladu s jakim stranama djece
Ponuda aktivnosti za poticanje razvoja određenog područja
Ponuda poticaja prikladnih različitoj dobi djece
Planiranje aktivnosti za suradničko učenje
Planiranje individualnih razgovora s roditeljima
Planiranje i provođenje aktivnosti sukladno razvojnom statusu djece
Ponuda sadržaja različitog stupnja složenosti
Planiranje aktivnosti u dnevnim, tjednim i tromjesečnim planovima
Osmišljavanje i otežavanje sadržaja
Korištenje podataka u dnevnim, tjednim i tromjesečnim planovima
Vršenje promjena u prostorno-materijalnom kontekstu
Razvojne kompetencije sadrže kompetencijske aspekte i očekivane odgojno-obrazovne ishode
za sve dobne skupine djece. Usvojenost razvojnih kompetencija procjenjuje se prema
razvojnim listama, kroz pedagošku dokumentaciju, osobne bilješke, protokole praćenja,
konzultacije sa stručnim timom, dječje uratke. U ovoj pedagoškoj godini najviše odgojno-
obrazovnih ishoda ostvareno je u slijedećim područjima razvoja: socio-emocionalni,
spoznajni i govorno-jezični. Odgojiteljice pojašnjavaju da je to rezultat interesa djece i rada
na projektima kojima su dodatno poticana navedena razvojna područja. Najmanje odgojno-
obrazovnih ishoda ostvareno je u području digitalne kompetencije i motorike. Razlog tome
može biti u nedovoljnoj digitalnoj kompetenciji pojedinih odgojiteljica, nedostatku
informatičke opreme i ponegdje neadekvatim uvjetima za provođenje tjelesnih aktivnosti.
Digitalne kompetencije uključuju i poticanje djece na razlikovanje realnog svijeta od onog
predstavljenog u medijima i to s djecom treba problematizirati, dovoljno su izložena utjecaju
medija općenito.
Tijekom protekle pedagoške godine odgojitelji su primjenjivali razvojne liste za
procjenjivanje razvojnog statusa i napretka djece u dva navrata - inicijalna procjena
provedena je u listopadu 2015. godine, a finalna procjena u travnju 2016. godine. Na temelju
dobivenih podataka izrađen je razvojni profil za svaku odgojnu skupinu u kojoj je postotno
izražena svladanost zadataka po razvojnim područjima. S tandemima odgojitelja održani su
individualni sastanci na kojima su zajednički proanalizirani rezultati procjene za svaku
skupinu i dogovorene smjernice tj. na kojim razvojnim zadacima treba pojačano raditi na
razini cijele skupine, manje skupine djece i sa pojedinom djecom. Kroz godinu je praćena
uspješnost savladavanja razvojnih zadataka kroz određena razvojna područja. Finalna
procjena djece putem razvojnih listi pokazala je značajan napredak djece po svim razvojnim
područjima i u svim odgojnim skupinama.
34
Graf 1. Rezultati procjene razvojnog statusa djece jasličkih skupina u travnju 2016.
Graf 2. Rezultati procjene razvojnog statusa djece vrtićkih skupina u travnju 2016.
Rezultati procjena razvojnog statusa pokazuju da je u jasličkim najveća usvojenost razvojnih
zadaća u području motorike, zatim u spoznajnom, pa u socio-emocionalnom području, a
najmanje u području govora tj. u govornom području je djeci potrebno i dalje najviše poticaja
što je i razvojno očekivano u toj dobi (1-3 godine). U vrtićkim skupinama najveća je
usvojenost razvojnih zadaća u području motorike i socio-emocionalnom razvoju, zatim u
govoru, a najmanja u spoznajnom području iako su sve procjene vrlo visoke (preko 90 %) tj
ukazuju na visoku usvojenost razvojnih zadaća općenito. To je i očekivano obzirom da je
procjena provedena krajem pedagoške godine, nakon kontinuiranog rada i u analizu nisu
uključena djeca s individualiziranim programima.
Objektivno praćenje razvoja djeteta po razvojnim listama, tj. po unaprijed zadanim kriterijima
omogućuje bolje promišljanje razvojnih zadaća i planiranje odgojno-obrazovnog rada s
ciljem unapređenja cjelokupnog razvoja djece. Razvojne liste su korištene i u individualnim
razgovorima s roditeljima kako bi se bolje razumjele razvojnih potreba djeteta od strane
roditelja i uskladili odgojni, razvoju usmjereni, postupci na relaciji obitelj-vrtić.
75
80
85
90
95
Motorika Spoznaja Govor Socio-emocionalni
Razvojna područja
Rezultati procjene razvojnog statusa u jasličkim skupinama
Postotak
94
95
96
97
98
Motorika Spoznaja Govor Socio-emocionalni
Rezultati procjene razvojnog statusa u vrtićkim skupinama
35
4.3. SKRB ZA DJECU S POSEBNIM POTREBAMA
U cilju zadovoljavanja posebnih potreba djece, kao i poticanja optimalnog razvoja njihovih
sposobnosti, provodi se timska identifikacija djece s posebnim potrebama zdravstvene,
psihosocijalne, govorno-jezične i komunikacijske prirode. Potreba integracije djece s
teškoćama u razvoju naša je trajna zadaća, te obveza prema pojedincima u društvu koji su
različiti. Svako dijete ima potrebu odrastati u primjerenom okruženju. Cilj je poticanje
cjelokupnog razvoja djeteta u skladu s individualnim sposobnostima i mogućnostima. To
znači da se svakom djetetu pristupa individualizirano, kako bi se ublažile teškoće i razvili svi
djetetovi potencijali. Zbog specifičnih potreba djece s teškoćama u razvoju u njihovom odgoju
i obrazovanju te rehabilitaciji poštuje se timski pristup, te se timski planiraju primjereni
postupci za ublažavanje ili uklanjanje ometajućih čimbenika psihofizičkog razvoja, te
praćenja napretka djece.
Ove pedagoške godine u ljetnom upisnom roku upisano je ukupno 116 djece. Evidentirane
djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju po zahtjevu bilo je 12. Roditelji su uz
zahtjev predali prateću zdravstvenu i edukacijsko-rehabilitacijsku dokumentaciju. Kod ove
djece radilo se o slijedećim teškoćama: 2 kombinirane, 1 Down syndrom i 9 zdravstvene
(alergija, motorika, vid, AD) i govorno jezične. 5 djece imalo je Rješenje prvostupanjskog
tijela vještačenja.
Tijekom inicijalnih intervjua identificirano je još 38 djece s posebnim potrebama. Članice
stručnog tima prikupile su podatke o djeci s rizicima u razvoju i posebnim potrebama, te je za
njih predviđeno timsko praćenje, obrada, planiranje odgovarajućih postupaka.
- 5 motoričke smetnje,
- 6 poremećaj govorno-jezične komunikacije
- 2 neurološki poremećaji
- 6 djece kojima je okruženje faktor rizika
- 10 zdravstvene teškoće
- 1 sa sumnjom na ADHD
- 5 s teškoćama socijalne komunikacije.
Analizom na kraju pedagoške godine utvrđeno je da je od 49 novoupisane djece s PP 10-ero
djece prevladalo uočena početna odstupanja i da je njihov razvoj primjeren dobi. Ta su djeca
imala blaže motoričke, jezično-govorne i zdravstvene teškoće.
Evidenciju djece s teškoćama i posebnim potrebama vode stručni suradnici, svatko u okviru
svojeg područja rada.
33%
9% 58%
Primljena djeca
teškoće identificirane naintervjuu
teškoće identificirane pozahtjevu
bez teškoća
36
Konačna analiza djece s TUR i PP u ovoj pedagoškoj godini pokazuje slijedeće (prikaz prema
primarnoj teškoći):
Vrste posebnih potreba i teškoća u razvoju Broj
djece
1. Oštećenje vida 4
2. Neurološki poremećaji 9
3. Poremećaji jezično govorne komunikacije 58
4. Poremećaji u ponašanju i emocijama 4
5. Ponašanja i stanja djece i njegova okruženja kao faktor
rizika
7
6. Motorički poremećaji 4
7. Intelektualne teškoće 2
8. Zdravstvene teškoće 39
9. Poremećaji iz autističnog spektra 3
10. Teškoće socijalne komunikacije 4
11. Downsy 2
12. ADHD 3
13. Višestruke teškoće 4
14. Darovita djeca 12
Ukupno 155
U ovoj pedagoškoj godini imali smo 16-ero djece s Nalazom i mišljenjem prvostupanjskog
tijela vještačenja ili rješenje HZZO-a.
Primjereni uvjeti rada u skupinama gdje su integrirana djeca s TUR su se osiguravali:
smanjenjem broja djece u skupini, dužim vremenom zajedničkog rada odgojitelja, većim
preklapanjem, uključivanjem trećeg odgojitelja u rad i sve to uz stalno sudjelovanje i praćenje
od strane članica stručnog tima. Nastavno nam je bilo odobreno dvoje trećih odgojitelja, te
smo za širenje programa tražili još jednog što je i odobreno od strane Gradskog ureda.
Timski pristup djeci s posebnim potrebama uključuje i međusobno povezuje različite
sudionike: stručni tim, matične odgojitelje, treće odgojitelje, roditelje i stručnjake u vanjskim
ustanovama.
Sve članice stručnog tima sudjelovale su u inicijalnim razgovorima i planiranju opservacije
djece, te timske analize primjerenih postupaka. Koristile smo svoje radne resurse i sudjelovale
u radu s djecom, u skupini ili individualno, te u radu s trećim odgojiteljem i roditeljima djece
s teškoćama iznalazeći rješenja za što bolje provođenje integracije. Zajedno smo upoznavali
djecu i njihove teškoće, te se trudili osigurati im optimalnu podršku. Prioritet nam je bio
integracija u rad skupine u smislu poticanja djece na međusobnu interakciju s vršnjacima i
poticanje njihove suradnje, razumijevanja i empatije, pomaganja, uključivanja u igre i
aktivnosti, dijeljenje, modeliranje ponašanja, vođenje, usmjeravanje, povećanje nadzora kako
bi se osigurala sigurnost djece.
Za 18 djece izrađeni su individualizirani programi rada. Individualizirani programi
izrađivali su se timski, na osnovu procjene uvidom u medicinsku dokumentaciju i
anamnestičke podatke, praćenjem reakcija i interakcija djece s TUR u skupinama,
opservacijom tijekom rujna i listopada, te procjenom razvojnog statusa. Individualizirani
programi su prezentirani roditeljima, te su mogli iste dopuniti svojim prijedlozima.Tijekom
pedagoške godine sve članice stručnog tima su periodično međusobno informirale o
obilježjima i potrebama djece za koju su izrađeni individualizirani programi. Zajednički smo
37
promišljali osiguravanje uvjeta, iznalaženje različitih vidova stručne pomoći bilo kroz
neposredan rad s djetetom ili posredno educirajući odgojne djelatnike i obitelji te djece.
Timski su se pisala mišljenja za djecu s posebnim potrebama, te razvojni profili kroz koje su
se planirali individualizirani programi. Za 4 djece s teškoćama napisana su mišljenja za
potrebe Stručnog povjerenstva škole.
Integracija djeteta s TUR-om i PP-om traži zajedničko promišljanje cijelog stručnog tima,
odgojitelja, roditelja i opservacijsku procjenu individualnih sposobnosti, interesa i potreba
pojedinog djeteta. Potrebno je pojačati rad na zajedničkom planiranju i veća izmjena
informacija svih koji su uključeni u proces.Kada su u pitanju djeca s teškoćama, kompetencije
odgojitelja moraju biti podržane odgovarajućom prilagodbom didaktičkog materijala i
ukupnog okruženja, ali i uzajamnim partnerstvom stručnjaka i članova obitelji djeteta s
teškoćom.
Senzibilitet kod odgojitelja od iznimne je važnosti u procesu integracije djeteta. Ponekad
upravo senzibilitet i osobne karakteristike omogućuju lakoću pristupa djetetu. Senzibilitet
odgojitelj mogao bi se podići na višu razinu edukacijom odgojitelja o pojedinim posebnim
potrebama.Rad s djecom s PP i TUR treba usmjeriti razvojnim karakteristikama, razvojnom
statusu djeteta bez obzira je li on u skladu s kronološkom dobi ili nekim našim osobnim
očekivanjima. Obrazovni ishodi moraju biti prilagođeni upravo tom djetetu. Timskim
djelovanjem u modifikaciji djetetovog okruženja, koje je stručno i usmjereno, može se znatno
doprinijeti sprečavanju pojave odstupanja u razvoju ili ublažavanja teškoća.
Na početku pedagoške godine provedeni su individualni sastanci psihologa i logopeda s
odgojiteljima u čije su skupine upisana djeca s teškoćama. Na sastancima su odgojitelji
upoznati sa svim potrebnim informacijama povezanim s psihofizičkim statusom djeteta,
specifičnostima i načinom svakodnevnog funkcioniranja djeteta, njegovim jakim stranama i
njegovim individualnim potrebama, te o uključenosti u eventualne rehabilitacijske postupke
izvan vrtića. Odgojitelji su dobili preporuke za stručnu literaturu, te upute o načinu vođenja
dokumentacije i vođenja bilješki o djetetu, upute o planu adaptacije, praćenju razvoja djeteta
i prilagođavanju odgojno-obrazovnih postupaka.
Tijekom godine suradnja s odgajateljima ostvarivala se s ciljem praćenja i prikupljanja
informacija o svakodnevnom radu u odnosu na dijete s teškoćama, specifičnostima i
metodama u radu, praćenje ponašanja djeteta u skupini, te eventualne poteškoće povezane s
boravkom djeteta u njoj. Stoga smo provodili individualne razgovore, konzultacije i
savjetovanje o načinu rada.
Suradnja s roditeljima ostvarivala se kroz individualne razgovore. Roditelji su informirani
o postojanju posebne potrebe kod djeteta, o njegovom funkcioniranju u skupini, o
eventualnim teškoćama i napretku na pojedinim razvojnim područjima. Roditelji su upućivani
na način rada i stimulaciju pojedinih područja razvoja u obiteljskom okruženju, što je bilo
usklađeno radom i postupcima u vrtiću. Roditelji su također obavještavali o provedenim
dodatnim dijagnostičkim postupcima, te o eventualnim promjenama u obiteljskom okruženju.
Naglašena je važnost njegovanje partnerskih odnosa s roditeljima u cilju njihovog aktivnog
sudjelovanja u programu rada s djecom s posebnim potrebama.
Stručni suradnici kontinuirano su timski surađivali s trećim odgojiteljima u svojstvu
pomagača djeci s teškoćama. Treći odgojitelji su dobili podršku za rad s djetetom s
teškoćama, za rad s ostalom djecom u odgojnoj skupini, o suradnji s matičnim odgojiteljima u
38
skupini u koju je uključeno dijete s teškoćama i za rad s roditeljima. Stručni tim im je
osiguravao stručne materijale i dodatne edukacije. Upućivali smo ih u načine planiranja i
provedbe odgojno obrazovnog rada te praćenje učinaka istog na djetetov razvoj. Treći
odgojitelji upućivani su u način vođenja dokumentacije o djetetu s teškoćama. Timski su
rađene razvojne procjene i planiranje rada u narednom periodu.
Potreba timskog pristupa u radu s djecom s posebnim potrebama i teškoćama je vrlo važna.
Promišljanje svih segmenata rada, potrebe za stalnom i dodatnom edukacijom nužne su za
unaprjeđivanje ovog segmenta odgojno-obrazovnog rada. U narednoj pedagoškoj godini
očekujemo zapošljavanje pet trećih odgojitelja (nastavno tri i dva za širenje programa).
Prateći rad trećih odgojitelja nužan je sustavni pristup trećim odgojiteljima s ciljem poticanja
razvoja svih potencijala djece s teškoćama u vrtićkom okruženju.
Skrbeći za djecu s posebnim potrebama i djecu s teškoćama u razvoju stvarali smo preduvjete
za rast i razvoj na djeci najprimjereniji način u stimulativnoj okolini i okruženju vršnjaka.
Zajedničkom igrom i aktivnostima poticali smo djecu s posebnim potrebama na razvijanje
boljih socijalnih vještina, komunikaciju, osamostaljivanje, prihvaćanje sebe i svojih
sposobnosti, što je neophodno za razvoj pozitivne slike o sebi i svojim mogućnostima.
RAD S DJECOM S POREMEĆAJIMA JEZIČNO-GOVORNE KOMUNIKACIJE
Govor je osnovno sredstvo komunikacije među ljudima. O komunikacijskim vještinama ovisi
i kvaliteta života. Jezik i govor prožimaju sve aspekte našeg života: interakcije s drugim
osobama, mogućnost izražavanja vlastitih misli, osjećaja, potreba i namjera, razumijevanje
drugih i učenje o svijetu koji nas okružuje. Kvaliteta govorenja značajno je ovisna o
okruženju u kojem dijete živi i poticajima kojima je svakodnevno izloženo. Dob
najintenzivnijeg govorno-jezičnog razvoja je period do 6. godine života. Taj tijek razvoja
jezika i govora pokazatelj je ukupnog djetetovog razvoja.
Poznavanje i pravodobno otkrivanje indikatora poremećaja omogućuje i ranu intervenciju
kojom se povećavaju šanse da se potakne razvoj jezika i spriječe ili ublaže kasnije teškoće
(poremećaji u govoru i jeziku, učenju, u ponašanju, gubitku samopouzdanja, socijalna
izolacija). Intervencije u vrtiću su savjetodavnog karaktera s roditeljima ili neposredan rad s
djetetom kroz logopedske vježbe.
Bitne zadaće u radu s djecom s jezično-govornim i komunikacijskim poremećajima bile su:
- Rano otkrivanje djece s jezično-govornim i komunikacijskim poremećajima, praćenje
rizične djece, savjetodavni rad s roditeljima i odgojiteljima
- Logopedske vježbe s djecom kod koje je utvrđen govorno-jezični i komunikacijski
poremećaj, rad s roditeljima – upute za vježbe kod kuće
Otkrivanje i dijagnostika djece s poremećajima jezično govorne komunikacije provodila se na
inicijalnim intervjuima s roditeljima novoupisane djece, informiranjem od strane odgojitelja,
informiranje od strane roditelja tijekom godine, te trijažnim ispitivanjem logopeda.
Logopedskim ispitivanjem obuhvaćeno je 98 djece jasličkih i vrtićkih skupina.
39
Identificiran broj djece s pojedinim oblicima govorno-jezičnih teškoća:
Vrste
jezično-
govornih
poremećaja
Dob djece Ukupno
1-3 3-4 4-5 5-6 6-7
Jezične
teškoće
4 8 5 9 6 32
Poremećaji
izgovora
0 0 13 16 18 47
Poremećaji
ritma i tempa
0 0 1 2 3 6
Poremećaji
glasa
0 1 1 1 3
Poremećaj
socijalne
komunikacije
2 2 1 0 1 6
Ukupno 6 15 18 30 25 94
Uzimanjem anamnestičkih podataka tijekom individualnih razgovora s roditeljima djece koja
imaju govorno-jezičnih teškoća napravljen je plan rada za logopedsko praćenje ili terapiju.
Roditelji su bili uključeni u savjetodavni rad, te su dobili smjernice kako poticati govor ili
kako pristupiti djetetu s određenom jezičnom teškoćom. Roditelji djece koja su bila uključena
u terapiju dobili su detaljne savjete i upute kako vježbati s djetetom kod kuće. Logoped je u
suradnji s ostalim članovima stručnog tima i odgojiteljima promišljao o planiranju odgojno-
obrazovnog rada, prilagodbi prostora, poticaja u individualnom pristupu djetetu s govorno-
jezičnim teškoćama.
Grafički prikaz zastupljenosti govorno-jezičnih poremećaja:
Evidentirano je ukupno 47 djece s artikulacijskim poremećajima. Ovi su poremećaji u
govornoj patologiji najčešći govorni poremećaj i od ukupnog broja djece s govorno-jezičnim i
komunikacijskim poremećajima ih je 45%. Isto tako artikulacijski poremećaji su i najlakše
uočljivi, te se i prvi evidentiraju i od strane odgojitelja, roditelja i pedijatra. Poremećaji su
različitih oblika pojavnosti, od omisije – izostavljanja glasova koje su česte kod djece niže
45%
24% 4%
2%
4%
21%
Vrsta teškoće
Poremećaji izgovora
Jezične teškoće
Poremećaji ritma i tempa
40
kronološke dobi, supstitucija – zamjene jednog glasa drugim), do distorzija – iskrivljenja,
nepravilnog izgovora koje su češće kod djece u godini pred polazak u školu.
Jezični poremećaji evidentirani su kod 32-je djece. Najteži poremećaj je nerazvijen govor koji
se evidentiran kod mlađe djece. Blaža jezična odstupanja su zaostajanja u razvoju leksika,
teškoće u razumijevanju, te odstupanja na morfo-sintaktičkom polju.
Tabela: prikaz zastupljenost govorno-jezičnih poremećaja prema spolu:
Ženski Muški
Jezični poremećaji 12 20
Poremećaji izgovora 17 41
Poremećaji ritma i tempa
govora
3 3
Poremećaji glasa 1 2
Poremećaj socijalne
komunikacije
4 2
UKUPNO 37 68
Iz ovog prikaza vidljivo je da su govorno-jezični poremećaji češće zastupljeni kod dječaka
nego kod djevojčica. To je i u korelaciji s podacima iz literature različitih autora koji govore
da su govorni poremećaji češći kod dječaka u predškolskoj dobi, a to se tumači zakašnjelom
maturacijom, različitim igrama dječaka i djevojčica, te različitim pristupima majki prema
muškoj i ženskoj djeci u ranoj dobi (prema K. Apeli i J.J. Masterson).
Uredan razvoj jezika i govora, okruženje bogato tiskanim materijalima i odrasle osobe koje ga
adekvatno potiču preduvjet su jezično govornog razvoja i razvoja predčitačkih vještina te
osiguravaju nesmetano učenje čitanja i pisanja u školskoj dobi. Postojanje različitih rizičnih
faktora u razvoju djeteta, siromaštvo obitelji i drugi otežavajući okolinski čimbenici mogu
značajno otežati savladavanje tih vještina. Rano prepoznavanje rizika, rano identificiranje
odstupanja u razvoju te poduzimanje odgovarajućih intervencija može pomoći u razvoju
djetetovih potencijala, u razvoju onih predvještina koje su važne u procesima učenja čitanja,
pisanja i matematike i na taj način prevenirati teškoće učenja. Kod 28- ero djece školskih
obveznika dijagnosticirana je početkom pedagoške godine nedovoljna razvijenost
predvještina bitnih za usvajanje čitanja i pisanja. Roditelji i odgojitelji su informirani o
aktualnom statusu djeteta te o važnosti primjerene stimulacije kroz igru. Provedena je
komunikacijska radionica s odgojiteljima, te komunikacijski roditeljski s temom: ''Kvalitetna
priprema za školu''.
U logopedski tretman uključeno je 49 djece. Terapije su se odvijale u prostoru stručnog tima
koji je namjenski opremljen za rad s djecom. Djeca su bila uključena u terapiju prema
utvrđenom rasporedu, jednom ili dva puta tjedno po potrebi, u trajanju od pola sata.
Individualizirani postupci rada prilagođeni su kronološkoj dobi, potrebama i razvojnim
sposobnostima svakog djeteta. Djeca starijih vrtićkih skupina uključivana su u terapiju u
popodnevnim terminima zbog organizacije dnevnog ritma mlađih skupina (dnevni odmor).
Zbog važnosti što bolje pripreme za školu djece predškolske dobi bila su u prednosti tijekom
ispitivanja i uključivanja u logopedski tretman. Tijekom godine u praćenju je bilo 21 dijete.
To su prvenstveno djeca jasličkih i mlađih vrtićkih skupina. S njihovim roditeljima provodio
se savjetodavni rad, dobili su pisane materijale i upute kako poticati govorno-jezični razvoj.
Ukupno je 11-ero djece upućeno na dodatnu obradu (ORL pregledi, audiološke obrade ili
kompleksne obrade u Poliklinici SUVAG) kako bi utvrdili moguće uzroke poremećaja i stekli
cjelovitiju sliku o potrebama djeteta. Od ukupnog broja djece uključene u logopedski tretman
33 je uspješno savladalo individualni plan rada s logopedom.
41
4.4. REDOVITI PROGRAM
STANDARDI KVALITETE
• Pristup usmjeren na dijete veliki je izazov koji zahtijeva izuzetan angažman i visoku
profesionalnost, stalno stručno usavršavanje i neprestano propitivanje vlastitog rada.
• Primjena standarda kvalitete predstavlja smjernice za primjenu raznih teorijskih znanja
u praksi i za postavljanje ciljeva u profesionalnom razvoju.
• Standardi nam služe kao pomoć u samoprocjeni vlastitog rada, kritičkom analiziranju
vlastitog pristupa obrazovanju i metodama koje koristimo te kao vodič za planiranje
kvalitetnije odgojno-obrazovne prakse.
STANDARDI KVALITETE UNAPREĐIVANJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U CJELINI
CILJ: primjenom standarda kvalitete pratiti i unaprijediti sve segmente odgojno-obrazovnog
rada.
OČEKIVANI REZULTATI: primjereni prostorno-materijalni i socijalni uvjeti koji
promoviraju inicijativu i autonomiju svakog djeteta u svakodnevnim vrtićkim situacijama.
Viša razina usvojenosti osnovnih kompetencija.
Tijekom pedagoške godine primjenjivali smo strategije djelovanja usmjerene na osmišljeno
oblikovanje uvjeta i situacija koje pogoduju razvoju kompetencija:
Utvrdili smo inicijalno stanje razine usvojenosti osnovnih kompetencija (osobna
kompetencija, socijalna kompetencija, spoznajne kompetencije, komunikacija na
materinjem i stranim jezicima, motoričke kompetencije)
Sustavno smo pratili kreiranje optimalnih prostorno-materijalnih i socijalnih uvjeta za
razvoj kompetencija
Na tjednim timskim sastancima planiranja, programiranja i vrednovanja definirali smo
daljnje smjernice poticanja razvoja osnovnih kompetencija
Primjenjivali smo različite načine vrednovanja procjene razine usvojenosti osnovnih
kompetencija: razvojne liste i protokoli praćenja poticanja osnovnih kompetencija,
pedagoško-instruktivne uvide u rad, zajedničke refleksije i brifinge s parovima
odgojitelja.
42
INTERPRETACIJA PODATAKA GODIŠNJIH VALORIZACIJA ODGOJNO-
OBRAZOVNOG RADA (PROCJENE ODGOJITELJA I ČLANICA STRUČNOG
TIMA)
1. Kako je primjena standarda kvalitete utjecala na unapređivanje odgojno-obrazovnog
rada:
INTERPRETACIJA REZULTATA: Prema grafičkom prikazu vidljivo je kako je primjena
standarda kvalitete u najvećoj mjeri utjecala na kvalitetnije promatranje i bolje razumijevanje
djeteta, zatim na bolje promišljanje i planiranje novih sadržaja, kvalitetu sudjelovanja u
refleksiji i samorefleksiji, osobni i profesionalni razvoj.
Tijekom pedagoške godine na inicijalnim i kontrolnim pedagoško-instruktivnim uvidima u
rad primjenjivali smo protokole praćenja primjene standarda kvalitete. Posebnu pozornost
usmjerili smo na strategije podrške i kreiranje uvjeta za razvoj i učenje kroz igru prateći
primjenu slijedećih indikatora kvalitete: poznavanje i primjenjivanje različitih strategija
razvoja i učenja, poticanje djece da sami uočavaju određene problemske situacije, istražuju i
pronalaze različita rješenja, povezivanje učenja novih pojmova, poticanje djece na
promišljanje o procesu učenja i rezultatima vlastitog učenja, primjena strategija koje
podržavaju emocionalni i socijalni razvoj i promoviranje demokratskih procesa i procedura.
ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:
Različite razine postignuća u odgojnim skupinama ukazuju na potrebu kontinuiranog rada na
razumijevaju i primjeni standarda kvalitete, posebice:
Promatranje, praćenje djece u skladu s ishodima razvoja i učenja: 15 odgojiteljica
Planiranje, praćenje i evaluacija odgojno-obrazovnog rada: 10 odgojiteljica
Strategije podrške razvoju i učenju kroz igru i kreiranje okruženja: 8 odgojiteljica
33%
31%
15%
13% 6%
2%
Primjena standarda kvalitete
Promatranje i razumijevanjedjeteta
promišljanje i planiranje sadržaja
kvalitetnija samorefleksija irefleksija
osobni i profesionalni razvoj
bolje razumijevanje ulogaodgojitelja
unaprjeđivanje suradnje sroditeljima
43
KREIRANJE PRIMJERENOG PROSTORNO-MATERIJALNOG I SOCIJALNOG
KONTEKSTA
CILJ : podržavanje djetetova učenja i razvoja
OČEKIVANI REZULTATI:
Kvalitetno prostorno-materijalno okruženje koje:
potiče autonomiju djece i samoorganizaciju njihovih aktivnosti
potiče različite, poželjne oblike socijalnog grupiranja djece
Odgojitelji podržavaju suradničko učenje djece kroz različite strategije podrške.
2. Kako je prostorno-materijalni i socijalni kontekst skupine podržavao učenje i razvoj
djece:
INTERPRETACIJA REZULTATA : prema grafičkom prikazu prostorno-materijalni i
socijalni kontekst skupina najviše je poticao samoinicijativnost djece, usavršavanje svih
kompetencija, istraživanje i učenje čineći.
Na zajedničkim brifinzima s tandemima odgojiteljica često smo problematizirali razinu
primjene indikatora kvalitete vezanih uz kreiranje okruženja za razvoj i učenje kroz igru,
posebice: kreiranje sigurnog, poticajnog, zanimljivog, zdravog i inkluzivnog fizičkog
okruženja koje djecu potiče na istraživanje, učenje i samostalnost, promoviranje osjećaja
zajedništva koji djecu potiče na sudjelovanje u stvaranju kulture skupine. Odgojiteljice osam
skupina u manjoj mjeri su poticale autonomiju djece i samoorganizaciju aktivnosti i poželjne
oblike socijalnog grupiranja djece, manje uspješno su koordinirale aktivnosti manjih skupina
djece različitih interesa i sklonosti.
ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:
Nastaviti primjenjivati strategije podrške razvoju i učenju koje omogućavaju iskustveno,
kontekstualno i učenje s razumijevanjem:
Poticati djecu na samostalno uočavanje određenih problemskih situacija,
istraživanje, pronalaženje različitih rješenja i donošenje zaključaka.
Povezivati učenje novih pojmova, poticati promišljanje djece o procesu učenja
i rezultatima vlastitog učenja.
27%
23% 18%
11%
14% 7%
Utjecaj prostorno materijalnog i socijalnog konteksta skupine na razvoj i učenje djece
Potiče samoinicijativnostdjece
Usavršavanje svihkompetencija
potiče istraživanje i učenječineči
Omogućuje interakcijetijekom igre i aktivnosti
44
3. Osobni doprinos kreiranju sigurnog, poticajnog, zanimljivog i inkluzivnog okruženja
koje djecu potiče na istraživanje, učenje i samostalnost:
INTERPRETACIJA REZULTATA: prema grafičkom prikazu odgojitelji navode kako se
njihov doprinos u kreiranju sigurnog, poticajnog, zanimljivog i inkluzivnog okruženja koje
djecu potiče na istraživanje, učenje i samostalnost najviše ogledao u ponudi različitih
materijala za igru i učenje i organizaciji prostora na temelju praćenja dječjih interesa. Na
zajedničkim osvrtima nakon pedagoško-instruktivnih uvida u rad članice stručnog tima
usmjeravale su pojedine odgojiteljice (16) na potrebu sustavnog praćenja djece u igri i
aktivnostima i primjerenog interveniranja osmišljavajući ponudu raznovrsnih razvojno
primjerenih materijala koji potiču djecu na istraživanje, igru i učenje. U manjem broju
skupina djeca su bila aktivni sudionici planiranja i oblikovanja okruženja za učenje.
ZAKLJUČNO PROMIŠLJANJE: sustavnim promatranjem aktivnosti djece, prateći
aktualni interes potrebno je postići višu razinu osobne učinkovitosti u kreiranju okruženja za
razvoj i učenje kroz igru.
4. Kako ste poticali djecu da sama uočavaju problemske situacije i istražuju i pronalaze
različita rješenja:
43%
34%
23%
OSOBNI DOPRINOS KREIRANJU OKRUŽENJA
Ponuda različitih materijala za igrui učenje
Organizacija prostora na temeljupraćenja dječjih interesa
Suradnja s djecom i njihovameđusobna suradnja
02468
10121416
UOČAVANJE PROBLEMSKIH SITUACIJA
45
INTERPRETACIJA REZULTATA: prema rangiranim odgovorima poticajna pitanja u
najvećoj mjeri omogućuju djeci samostalno uočavanje problemskih situacija i pronalaženje
rješenja.
ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA: gotovo 40% odgojiteljica (18) treba nastaviti jačati
svoje profesionalne kompetencije promišljajući o kvaliteti poticajnih pitanja u daljnjem
promoviranju razvoja i učenja djece.
5. Kako ste poticali djecu na promišljanje o procesu učenja i rezultatima vlastitog
učenja:
INTERPRETACIJA REZULTATA: iz grafičkog prikaza prema procjenama odgojitelja
vidljivo je kako su najučinkovitiji modeli poticanja djece na promišljanje o procesu učenja i
rezultatima vlastitog učenja foto, video zapisi i dječji radovi.
SUSTAVNO DOKUMENTIRANJE PROCESA UČENJA DJECE
CILJ : bolje razumijevanje djeteta, njegove prirode učenja, podržavanje inicijative i
autonomije učenja.
OČEKIVANI REZULTATI:
Odgojitelji sustavno dokumentiraju proces učenja djece:
prate i bilježe specifične interese i razvojni napredak svakog djeteta
bolje razumiju prirodu učenja
podržavaju inicijativu i autonomiju
kontinuirano osmišljavaju primjerene intervencije
0 5 10 15 20
Dokumentiranje djetetovog…
Razgovor s djecom
Poticanje rasprave među djecom
Dokumentiranjedjetetovog procesa
učenjaRazgovor s djecom
Poticanje raspravemeđu djecom
PROMIŠLJANJE O PROCESUUČENJA
18 14 9
PROMIŠLJANJE O PROCESU UČENJA
46
6. Navedite najčešće oblike dokumentiranja procesa učenja djece koje ste koristili u ovoj
pedagoškoj godini:
INTERPRETACIJA REZULTATA: analiza podataka ukazuje na najčešće korištene oblike
dokumentiranja procesa učenja djece, a to su foto i video zapisi, razvojne liste, mape skupine.
Nedostatno sustavno dokumentiranje dječjih akcija i reakcija u 8 skupina nije omogućilo
učinkovito bilježenje specifičnih interesa i razvojnog napretka svakog djeteta.
7. Model dokumentiranja koji je u najvećoj mjeri podržavao inicijativu i autonomiju
djece u skupini:
INTERPRETACIJA REZULTATA: prema grafičkom prikazu kao najčešći modeli
dokumentiranja primjenjivani su plakati i mape projekata. U značajno manjoj mjeri korišteni
su video zapisi i osobne bilješke odgojitelja. Podaci inicijalnih i kontrolnih pedagoško-
instruktivnih uvida u rad ukazuju na nižu razinu uspješnosti primjene „alata za promatranje“
22%
16%
12% 16%
20%
14%
Oblici dokumentiranja procesa učenja djece
Foto i video zapis
Razvojne liste
Mapa skupine
Plakati
Osobne bilješke
Dječji radovi
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Plakati i mapeprojekta
Foto zapisLikovni uradci
Osobne bilješke
Podržavanje inicijative i autonomije djece
47
učenja djece. Kod manje skupine odgojitelja zamjetan je formalizam u dokumentiranju koji ne
omogućuje sustavno bilježenje specifičnih interesa i razvojnog napretka svakog djeteta.
ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:
Intenzivirati sustavno dokumentiranje procesa učenja djece s ciljem boljeg
razumijevanja prirode učenja (posebice u 8 skupina).
Primjenjivati inovativnije modele dokumentiranja: digitalna razvojna mapa za
pojedino dijete, digitalna mapa projekta.
Prikupljene podatke koristiti za samorefleksiju uvidom u kvalitetu vlastitog
poučavanja djece.
BORAVAK NA ZRAKU
8. Koje mjere i postupke ste poduzimali tijekom boravka na zraku s ciljem unapređivanja
sigurnosti i zaštite djece?
INTERPRETACIJA REZULTATA: dobiveni pokazatelji upućuju na najčešće
primjenjivane mjere i postupke unapređivanja sigurnosti i zaštite djece, a to su dogovor s
djecom o pravilima ponašanja, poticanje samozaštite i usmjeravanje djece na korištenje
dogovorenog prostora. Manja skupina odgojiteljica treba osvijestiti svoju ulogu u skrbi za
sigurnost i zaštitu djece tijekom boravka na zraku, inicirati uspješniju suradnju sa
sustručnjacima u optimalnoj organizaciji vremena i razvojno primjerenih aktivnosti
tijekom realizacije navedenog segmenta odgojno-obrazovnog procesa.
Dogovor s djecom o pravilima ponašanja
34%
Poticanje samozaštite
22%
Usmjeravanje djece na
korištenje dogovorenog
prostora 16%
Organizirane aktivnosti
15%
Suradnja s kolegicama
13%
MJERE SIGURNOSTI I ZAŠTITE TIJEKOM BORAVKA NA ZRAKU
48
9. Koje strategije podrške razvoju i učenju ste primjenjivali tijekom boravka na zraku s
ciljem poticanja cjelovitog razvoja?
INTERPRETACIJA REZULTATA: grafički prikaz ukazuje na najčešće primjenjivane
strategije podrške razvoju i učenju koje su primjenjivane tijekom boravka na zraku, a to su
iskustveno učenje, promicanje prirodnih prava djece i organiziranje raznovrsnih aktivnosti s
kretanjem.
Tijekom provedbe pedagoško-instruktivnih uvida u rad pratili smo zastupljenost svih
razvojnih područja u ponudi sadržaja i aktivnosti tijekom boravka na zraku. Pokazatelji
praćenja ukazuju na dominantnu zastupljenost motoričkih i socijalnih kompetencija. Manje
zastupljene bile su aktivnosti koje promoviraju inovativnost, kreativnost, otkrivanje,
istraživanje i rješavanje problema u neposrednom vrtićkom okruženju.
ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:
Unaprijediti primjenu strategija podrške razvoju i učenju kroz igru tijekom boravka na
zraku promovirajući sva razvojna područja, motoričke, socijalne, građanske,
spoznajne i kompetencije u prirodoslovlju i ekologiji.
Podržavati inovativnost i kreativnost.
Nastaviti promicati prirodna prava djece.
PROGRAM ODGOJA ZA PROMETNU KULTURU I SIGURNOST DJECE U
PROMETU
CILJ: pripremati djecu predškolske dobi za samostalno, sigurno i odgovorno sudjelovanje u
prometu.
OČEKIVANI REZULTATI:
Kontinuiran rad na proradi različitih tema o sigurnom sudjelovanju u prometu:
optimalna zaštita djece kao putnika u vozilima i kao pješaka, sigurnost djece kao
46%
29%
25%
Strategije podrške tijekom boravka na zraku
Iskustveno učenje Prirodna prava djece Organiziranje raznovrsnih aktivnosti s kretanjem
49
pješaka (ponašanje, kretanje, prijelaz ceste, samostalno sudjelovanje djece kao pješaka
u prometu), vožnja u automobilu, vožnja biciklom i motorom, sigurno upravljanje
biciklom, kretanje kolnikom, učenje prometnih znakova.
Suradnja s roditeljima i Policijskom postajom Dubrava.
Uspješnost djece u primjeni znanja i vještina na vrtićkim prometnim poligonima i kao
sudionika u prometu. Roditelji-primjeren model ponašanja djeci u prometu.
10. Navedite aktivnosti kroz koje ste realizirali ciljeve i zadaće Programa odgoja za
prometnu kulturu i sigurnost djece u prometu
INTERPRETACIJA REZULTATA: grafički su prikazane dominantne aktivnosti koje su
realizirane. Program odgoja za prometnu kulturu i sigurnost djece u prometu najintenzivnije
se provodi u skupinama djece u godini pred polazak u školu. Obuhvaća proradu sadržaja
prometnog odgoja, usvajanje elementarnih pojmova o prometu, raznovrsne didaktičke igre s
elementima prometnog odgoja, pokretne igre s elementima prometnog odgoja, istraživačko-
spoznajne aktivnosti u okružju vrtića (istraživanje konkretnih prometnih situacija u
neposrednoj okolini vrtića). Praćenje provedbe i analiza postignuća prema očekivanim
rezultatima ukazuju na stereotipnu ponudu poticaja i aktivnosti pripreme djece za samostalno,
sigurno i odgovorno sudjelovanje u prometu.
ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:
Intenzivirati aktivnosti pripreme djece za sigurno sudjelovanje u prometu.
Osmisliti inovativnije sadržaje u proradi tema Programa odgoja za prometnu kulturu i
sigurnost djece u prometu.
Šetnja do raskrižja i provjera stečenih znanja
Učenje o prometnim znakovima ''Naši prijatelji''
Montessori kartice
Priče
Projekt Zanimanja prometnik
10
6
3
3
1
PROGRAM ODGOJA ZA PROMETNU KULTURU I SIGURNOST DJECE U PROMETU
50
PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ - EKO
VRTIĆ JABUKA
CILJEVI:
Promoviranje humanih vrijednosti i promicanje ekološke osjetljivosti djece u okružju
vrtića i lokalne zajednice.
Poticanje aktivnog učenja djece u osvještavanju i doživljavanju eko-problema,
suradničkom stjecanju znanja i pronalaženju rješenja.
OČEKIVANI REZULTATI:
Svakodnevni rad na prepoznavanju, doživljavanju i rješavanju eko-problema u
neposrednom vrtićkom okruženju (kroz rad dječjih eko- patrola).
Primjena projektnog modela rada.
Provedba eko-projekata.
Njegovanje prirodnih prava djece tijekom boravka na zraku.
Roditelji koji promoviraju zdrav stila življenja u obiteljskom okružju.
Promoviranje važnosti roditeljskog modela skrbi za okoliš u svakodnevnim životnim
situacijama.
Sudjelovanje roditelja u vrtićkim eko-akcijama i provedbi projekata po skupinama.
Kako ste poticali aktivno učenje djece u osvještavanju i doživljavanju eko – problema
u neposrednom okruženju:
INTERPRETACIJA REZULTATA: prema grafičkom prikazu najčešće primjenjivana
strategija podrške aktivnog učenja djece u osvještavanju i doživljavanju eko-problema bila je
istraživanje i rješavanje eko-problema, zatim ponuda interaktivnih materijala i sadržaja i
aktivnosti eko-patrola.
Izrada ekoslikovnica
Aktivnosti eko-patrola
Interaktivnimaterijali i sadržaji
Suradnja sodraslima i
drugom djecom
2
4
6 7
OSVJEŠTAVANJE I DOŽIVLJAVANJE EKO PROBLEMA U NEPOSREDNOM OKRUŽENJU
51
Navedite odgojno-obrazovne ishode djece vaše skupine vezane uz kompetencije u
prirodoslovlju i elementarna znanja o odgoju za okoliš i održivi razvoj:
INTERPRETACIJA REZULTATA: najviše rangiran odgojno-obrazovni ishod vezan uz
kompetencije u prirodoslovlju i održivi razvoj je štedljiv odnos djece prema prirodnim
resursima, zatim slijede razumijevanje ekoloških problema i smisla održivog razvoja i
uočavanje promjena u prirodi. Tijekom ove pedagoške godine intenzivirali smo aktivnosti
eko-vrtića usmjerene na ostvarivanje ciljeva i zadaća. Realizirali smo eko-projekte: Drvo,
Šuma, Obnovljivi izvori energije, Kiša, Naši znanstvenici. Roditelji su značajnije sudjelovali
u provedbi eko-akcija i projekata u skupinama.
ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:
Nastaviti provedbu aktivnosti eko-vrtića.
Sudjelovanjem u projektu „Mi jedemo odgovorno“ potaknuti zajedničko djelovanje
vrtića i obitelji u primjeni zdravih prehrambenih navika.
Unaprijediti rad dječjih eko-patrola.
Sustavno dokumentirati postignuća djece u provedbi eko-projekata.
Inicirati suradnju s lokalnom zajednicom na preveniranju eko-problema u
neposrednom vrtićkom okruženju.
Djeca seštedljivo odnose
premaprirodnimresursima
Osvještena suda se otpad
može reciklirati
Razumijuekološke
probleme ismisao održivog
razvoja
Uočavajupromjene u
prirodi
Imenuju iraspoznaju biljni
i životinjskisvijet,
kontinente,Sunčev sustav
18
15
12
9
3
Kompetencije u prirodoslovlju i znanja o odgoju za okoliš i održivi razvoj
52
PROGRAM PREDŠKOLE
CILJ: osigurati okruženje u kojem će dijete u godini pred polazak u školu maksimalno razviti
sve svoje osobne potencijale, zadovoljiti aktualne interese i steći znanja, vještine i navike koje
će mu omogućiti uspješnu prilagodbu na nove uvjete rasta i razvoja u osnovnoškolskoj
sredini.
Okruženje kao niz materijalnih i komunikacijskih čimbenika organizirat će se tako da potiču i
reguliraju djetetov psihički razvoj, te da utječe na formiranje njegove osobnosti i njegovih
socijalnih stavova i vještina, kao i ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje.
OČEKIVANI REZULTATI:
Zajedničko djelovanje vrtića i obitelji u provedbi zadaća i ciljeva Programa predškole.
Pripremljenost djeteta za polazak u školu i cjeloživotno učenje.
11. Navedite strategije podrške učenju i razvoju koje ste primjenjivali u radu s djecom
pred polazak u školu:
INTERPRETACIJA REZULTATA: prema grafikonu najčešće primjenjivane strategije
podrške učenju i razvoju u radu s djecom u godini pred polazak u školu bile su: samoprocjena
i logičko zaključivanje, poticanje suradničkog učenja, iskustvenog i učenja s razumijevanjem.
Tijekom pedagoške godine pratili smo realizaciju zadaća Programa predškole:
primjenu individualiziranog i fleksibilnog odgojno-obrazovnog pristupa kojim
se omogućava zadovoljenje različitih potreba djece ( tjelesnih, emocionalnih,
spoznajnih, komunikacijskih i sl.)
stvaranje primjerenog okruženja za spontano bogaćenje rječnika, kvalitetno
izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja i govora i jezika odnosno
Samoprocjena i logičko zaključivanje uzročno-posljedičnih veza
Poticanje suradničkog učenja
Iskustveno učenje i učenje s razumijevanjem
Podržavanje emocionalnog i socijalnog razvoja
Poticanje istraživanja
Poticanje demokratskog dijaloga i slobodno iznošenjestavova
10
6
6
3
2
2
Strategije podrške u radu s djecom pred polazak u školu
53
razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u kontekstualno povezanim
situacijama
upoznavanje djece s informacijsko-komunikacijskom tehnologijiom i
mogućnostima njezina iskorištavanja u svrhu obogaćivanja i produbljivanja
njihova učenja.
U većini skupina djece u godini pred polazak u školu zadaće su uspješno
realizirane. Posebice značajnim procjenjujemo zajednički projekt našeg vrtića
i OŠ „Retkovec“ na temu „Od vrtića do škole-zajedno možemo bolje“.
Suradnička razmjena iskustava i očekivanja odgojitelja i učiteljica omogućila
je višu razinu kvalitete u provedbi Programa predškole.
ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA:
Primjenjivati strategije podrške razvoju i učenju koje podržavaju razvoj ključnih
kompetencija za cjeloživotno učenje.
Potaknuti roditelje na zajedničko djelovanje u provedbi Programa predškole.
Nastaviti provedbu projekta „Od vrtića do škole-zajedno možemo bolje“
uključivanjem i ostalih osnovnih škola u lokalnoj zajednici.
54
IZVJEŠĆE O REALIZACIJI KURIKULUMA SKUPINA
ODGOJNA SKUPINA: 2 – T „LEPTIRIĆI“
ODGOJITELJI: TANJA KLEMENČIĆ
MIRA ŠARAVANJA
IVANA PAJTLER MINIĆ
Mi smo najmlađa jaslička skupina,djeca u drugoj godini života, upisano je 20 djece, 11
djevojčica i 9 dječaka. Od samog početka u odgojno-obrazovnom radu naglasak je na
osamostaljivanju djece u svim aspektima života. Djeca se već u jasličkoj dobi potiču na
samostalno hranjenje,svlačenje i oblačenje.
Tijekom godine usavršavali smo osnovne prirodne oblike kretanja i aktivno
sudjelovali u različitim motoričkim aktivnostima. Stvaranjem toplo socio-emocionalnog
okruženja i poticajne materijalne sredine sva djeca u skupinu razvila su osjećaj sigurnosti,
povjerenja i prihvaćanja. Istraživali smo zvukove, izražavali se zvukom i pokretom te tako
stvarali situacije i aktivnosti koje promiću razvoj govora te rad na projektu:
“Govorni razvoj kroz glazbene igre i aktivnosti“.
PROVOĐENJE PROJEKTA
Projekt se provodio tijekom cijele pedagoške godine kroz kontinuirano verbalno i
glazbeno istraživanje odgojitelja i djece. Praćenjem samoinicirajućih aktivnosti i interesa
djece primjetile smo da je prisutan veliki interes u glazbenom centru. Aktivnosti smo
realizirali putem raznovrsnih materijala i sredstava napravljenih od PNM-a, koji potiču razvoj
govora, osiguravaju uvjete za pokret, manipuliranje i istraživanje. Materijali ponuđeni djeci
bili su usmjereni ne samo na ono što djeca trenutno mogu učiniti, rješiti i istražiti nego i za
ono što možda još nisu dovoljno kompetentna, ali će u kvalitetnim uvjetima to postati. Tijek
provedbe projekta pratili smo kroz osobne bilješke, foto i audio zapisom, a roditelje smo
upoznali s projektom putem plakata i inicirali suradnju putem individualnih razgovora i kutića
za roditelje.
Tijekom ove pedagoške godine omogućili smo djeci obilje direktnih kontakata s
glazbenim materijalima u okruženju sobe. U početku smo nudili jednostavnije materijale i
sredstva (šuškalice, zvečke, zvukovne igračke ). Uvidjele smo da se interes promjenio i da
moramo ponuditi druga atraktivnija sredstva. Centar smo obogatili različitim instrumentima
napravljenim od pedagoški neoblikovanog materijala u svrhu poticanja dječje radoznalosti,
spontanosti i želje za istraživanjem novih zvukova. Posebno su bili zainteresirani za recitacije
i pjesmice uz pokret.
Glazbene aktivnosti imaju veliku razvojnu vijednost. Osim razvoja sluha kroz
glazbene igre razvijala se motorika, razvoj centra za govor i ravnotežu te se kroz takvo
okruženje promovira osjećaj zajedništva.
55
Tijekom pedagoške godine osmišljavali smo aktivnosti za djecu uzimajući u obzir
njihova iskustva i kompetencije. Svako dijete ući na svoj način, netko bolje ući uz vizualni
poticaj, netko uz auditivni a netko najbolje uči kroz pokret – kinestetički, stoga smo se trudile
što više uključiti sva tri stila učenja kako bi zadovoljila različite potrebe.
Većina djece napredovala je u jezičnom razvoju, vidljiv veliki pomak u odnosu na
početak pedagoške godine. Kod pojedine djece primijetile smo jos uvijek neverbalno
komuniciranje stoga sve ubuduće poticaje i aktivnosti potrebno je prilagoditi kako bi što bolje
razvili svoje potencijale.
Poticanjem osobnih i socijalnih kompetencija i promatranja u kontekstu razvojnih
mogućnosti svakog djeteta posebno a ne njegove kronološke dobi podizali smo ukupnu
kvalitetu odgojno – obrazovnog rada na višu razinu.
Kroz uživanje u različitim interakcijama i aktivnostim, radoznalost i napredak u
govornom jezičnom razvoju te aktivno sudjelovanje i uspostavljanje odnosa djeteta s drugom
djecom i odgojiteljima razvijali smo osobnu, emocionalnu i obrazovnu dobit.
Osobna zainteresiranost odgojitelja djelovala je na cjelokupan djetetov razvoj,
omogućila nam je da bolje razumijemo način na koji djeca ove dobi razmišljaju i kojim se
strategijama korite u procesu rješavanja problemskih situacija.
56
ODGOJNA SKUPINA: 3 - T, ''PTIČICE''
ODGOJITELJI: NADA KATALINIĆ
MARIJA MIŠKOVIĆ
TEMA: Utjecaj simboličke igre na razvoj govora djece rane dobi
- Pojačan rad na istraživanju svim osjetilima i učenje o svijetu oko nas
- Poticanje razvoja socijalnih vještina, samopouzdanja i samostalnosti
- Razvoj pozitivne slike o sebi
Prostor SDB je kvalitetno osmišljen i skrbi o aktualnim interesima djece, individualnim i
razvojnim potrebama svakog djeteta. Djeci su ponuđeni zanimljivi sadržaji za istraživanje,
aktivno isprobavanje i samostalno rješavanje problema. Koristile smo različite strategije
poučavanja koje su pridonijele emocionalnoj stabilnosti, samopouzdanju, samostalnosti,
samoinicijativi, motivaciji, dobrom raspoloženju, stalnom interesu i željom za igrom i
učenjem.
Prisutan je stalni interes za igru po centrima igara koji su podjednako posjećivani i u
funkciji djeteta, te ili nije bilo potrebno mijenjati već samo nadopunjavati novim sadržajima.
Kroz centre igara djeca su imala mogućnost razvijati osobnu i socijalnu kompetenciju,
spoznaji, govorno jezični i motorički razvoj, vršiti samoregulaciju postupaka i rješavanje
sukoba na društveno prihvatljiv način. Ponašanje djece pokazuje da je materijalno okruženje
optimalno, zadovoljilo individualne potrebe svakog djeteta.
Intenzivno smo radile na govorno jezičnom razvoju djece, poticale smo pravilan govor
te u suradnji s logopedom organizirale komunikacijski roditeljski sastanak na temu: „Govorno
jezični razvoj djece rane dobi“, kako bi roditelje osvijestile da u razgovoru s djecom koriste
pravilan govor bez tepanja. Napredak je velik, postignuća su očekivana, ali i nadalje treba
usavršavati govor, te poticati različite oblike izražavanja (dramsko-scenske, glazbene,...).
Također nadalje treba kod manjeg broja djece poticati samostalnost i neovisnost,
samoregulaciju, a kod svih treba poticati samozaštitu, usavršavati socijalne i motoričke
kompetencije, te spoznajni razvoj kroz učenje „čineći“ metodom pokušaja i pogreške i
neposrednim iskustvom donositi zaključke i rješavati probleme.
Kroz sve aktivnosti skrbile smo o sigurnosti djece, ohrabrivale smo djecu na
sudjelovanje i suradnju u različitim aktivnostima, pratile smo aktivnosti djece njihovog
ponašanja i reakcije te razmjenjivale međusobne informacije u svrhu poboljšanja kvalitete
rada usmjerene prema djetetu.
Reflektirale smo se i prepoznavale osobne i profesionalne kompetencije te
unapređivale kvalitetu rada. Unaprijeđivanju profesionalnog rada pridonijela nam je timska
suradnja s kolegicama, stručnjacima, stručna literatura, kvalitetno dokumentiranje procesa
učenja djece, te mapa profesionalnog razvoja u kojoj smo dokumentirale vlastita iskustva –
koristile je kao pomoć u radu.
57
ODGOJNA SKUPINA: 8 – DZ, ''MASALAČCI''
ODGOJITELJI: MIRJANA DAKIĆ
NIKOLINA BARAĆ
S obzirom da se radi o novoupisanoj djeci prostor u kojem borave omogućuje
dostupnost i raspoloživost materijala , zanimljive i poticajne materijale koji im pružaju priliku
na samostalno odlučivanje o tome što će odabrati i kako i koliko dugo će istraživati i zadržati
u aktivnostima.Prostor je oformljen tako da potiče odličnu komunikaciju i interakciju djece s
djecom i djece s odgojiteljima.
Naglasak smo dali na područje senzomotorike te kroz to razvoju samostalnosti te
učenje kroz sva osjetila. Takva organizacija centara bila nam je dobar poticaj za aktivnosti
koje smo uspješno realizirali u manjim skupinama a posebno u individualnom radu.
Prostorno materijalni kontekst temeljen je na spoznaji o velikoj vrijednosti rane
senzomotoričke stimulacije. Putevi do iskustva vode preko osjetila. Redovitom i bogatom
ponudom razvijali smo stabilnost emocionalnih stanja te jačanje senzomotoričke inteligencije.
Međusobna povezanost svih osjetila pomaže u funkcioniranju i uspješnom obavljanju
svakodnevih zadataka.
Prateći dječje reakcije na glazbeno scenske aktivnosti došli smo do spoznaje kako
bismo proširili naše spoznaje te upustili se u akcijsko istraživanje pod nazivom „Utjecaj
klasične glazbe na djetetov cjelokupni razvoj“. Glazba kao najmoćnije sredstvo potaknula je
pozitivna emocionalna raspoloženja te razvoj osobne kompetencije i kompetencije na
materinskom jeziku. Koristili smo glazbu u svakodnevnih aktivnostima. Glazba u funkciji
kulturnog ophođenja za stolom, slikanje uz glazbu, opuštanje uz glazbu, masaža uz glazbu.
Vizija našeg kurikuluma ove godine je bila poticanje razvoja ekološke svijesti i kulture
održivog razvoja od najranije dobi. Svaka aktivnost realizirana ove pedagoške godine bila je
rezultat praćenja dječjih interesa i potreba. Poštujući izbor svakog djeteta davali smo im
podršku i na taj način poticali suradničko učenje djece. U svakodnevno radu nastojale smo
poticati i usmjeravati razvoj kreativnih potencijala svakog djeteta.
Iznimno nam je važno u ovoj dobi bilo da osvijestimo dječja znanja i vještine o
samozaštiti te na taj način i uključimo roditelje u taj proces. Vjerujemo da smo našle dobar
model uključivanja roditelja u odgojno obrazovni rad skupine te smo kreirale situacije dobre
zajedničke suradnje za dobrobit djece.
Iščitavajući protokol praćenja, razvojne liste i osobne bilješke odgojitelja vidljivo je da
je velik pomak vidljiv u socio emocionalnoj kompetenciji te komunikaciji na materinskom
jeziku.
58
ODGOJNA SKUPINA: 25 – Č, ''JAGODICE''
ODGOJITELJI: ĐURĐICA KRIŽAN
KSENIJA LONČAR
Tematska cjelina kojom smo se intezivno bavili ove ped. godine je ,,Istraživanje
svijeta oko sebe svim senzornim modalitetima“. Cilj je bio upoznati neposrednu okolinu
istražujući svim osjetilima.
Obzirom na različitu dob djece planirali smo aktivnosti koje su se temeljile na
razvojnim razlikama i interesima djece kako bi im se omogućilo usvajanje potrebnih
kompetencija za istraživanje. Gotovo sva djeca su aktivno istraživala ponuđene materijale, te
na taj način dolazila do novih spoznaja. Većina djece aktivno je upoznavala osnovna svojstva
predmeta neposrednim baratanjem, slušanjem, doživljavanjem. Nešto manje djece je aktivno
sudjelovalo u isprobavanju rješavanja problema.
Tkđ., jedna od važnih zadaća bila nam je poticanje emocionalne samoregulacije,
samostalnosti i pozitivne slike o sebi. Iako se vidi veliki napredak u tom području, kod neke
djece nije u potpunosti došlo do emocionalne stabilnosti. S tom djecom je potrebno i dalje
intezivno raditi na kontroli emocija. Prema očekivanju, kod starije djece primjetna je veća
samostalnost u svim osnovnim životno praktičnim i radnim aktivnostima. Kod djece mlađe
dobi vidljiv je napredak u samostalnosti na kojoj treba i dalje intezivnije raditi.
Veliki napredak djeca su postigla u području govorno jezičnog razvoja. Govorni
razvoj poticali smo kroz razne aktivnosti – čitanje i prepričavanje priča, različite glazbeno
scenske i ritmičke igre, te poticali govor u svim situacijama. S djecom kod koje je to bilo
potrebno više je bio zastupljen individualan rad.
Sljedeće ped. godine potrebno je i dalje pojačano raditi na socio emocionalnoj
stabilnosti kod neke djece, te na samostalnosti kod djece mlađe dobi. I dalje je potrebno sa
svom djecom raditi na usavršavanju komunikacijskih vještina, a prostorno i materijalno
okruženje učiniti bogatim i poticajnim kako bi se djeci različitih ineresa i mogućnosti
omogućio razvoj različitih kompetencija.
59
ODGOJNA SKUPINA: 23 – T, ''PATKICE''
ODGOJITELJI: EMA BEGANOVIĆ
ŽELJKA KRAINA
U skupinu „Patkice“ upisano je 24-ero djece (17 djevojčica i 7 dječaka). Tema kojom
se intenzivnije bavimo ove pedagoške godine zove se „Ja i drugi“. Cilj je poticati cjeloviti
razvoj djeteta, a posebice jačati djetetove osobne potencijale i kompetencije za samostalno,
odgovorno i djelotvorno ponašanje u komunikaciji sa sobom i drugima.
Rad na sklopu aktivnosti „Ja i drugi“ izabrali smo kako bismo kod djece dodatno
potaknuli različite aspekte socijalnog i emocionalnog razvoja (razvijanje osjećaja sigurnosti,
pripadnosti grupi, osjećaja zadovoljstva, pozitivne slike o sebi, mogućnosti suosjećanja,
uživljavanja u stajališta i potrebe drugih). Rad na ovom sklopu aktivnosti smo također izabrali
zato što smatramo da prosocijalno ponašanje ima važnu ulogu kao socijalni standard kulture u
kojoj živimo. Što više jača prosocijalno ponašanje, to više slabi izražavanje emocija na
društveno neprihvatljiv način.
Vođeni važnošću ideje o poticanju prosocijalnog i društveno prihvatljivog ponašanja kod
djece postavili smo niz specifičnih zadaća koji su u skladu s razvojnim mogućnostima i dobi
djece naše skupine.
BITNE ZADAĆE
U odnosu na dijete:
razvijati svijest o sebi (fizičkom, psihičkom i socijalnom ja)
razvijati samosvjesnost osjećaja (smisao za humor, pokazivanje empatije i simpatije)
razvijati samopouzdanje i samopoštovanje
razvijati emocionalnu stabilnost i samoregulaciju (kratko pričekati na red)
razvijati samostalnost i neovisnost
razvijati prosocijalno ponašanje
razvijati osjećaj za pravdu (poštivanje osnovnih pravila skupine, pravila uljudnog
ponašanja)
U odnosu na odgojitelje:
njegovati emocionalno topao i podržavajući odnos s djecom, primjereno odgovarati na
potrebe djece, podržavati djetetovu inicijativu
adekvatno postaviti granice te poticati prosocijalno ponašanje i empatiju
kontinuirano promišljati i stvarati okruženje za kvalitetan razvoj socijalnih vještina
kvalitetnim opažanjima, dokumentiranjem i planiranjem brinuti o individualnim
potrebama i različitostima djece
unaprjeđivati vlastite kompetencije za refleksiju i samorefleksiju
U odnosu na roditelje:
upoznati roditelje s razvojnim karakteristikama djece u 3. i 4. godini života
senzibilizirati roditelje za važnost zajedničkog odgojnog utjecaja na razvoj i
zadovoljavanje primarnih potreba djece
60
zajedničkim odgojnim djelovanjem vrtića i obitelji stvoriti uvjete za razvoj socijalnih
vještina djece
osvijestiti roditeljima važnost postavljanja granica u odgoju djeteta
osvijestiti roditeljima ulogu emocija u životu djeteta te važnost pravilnog odnosa
prema njima
STRATEGIJE DJELOVANJA:
Neke od aktivnosti provedene tijekom ove pedagoške godine:
„Ja“ – osobna karta, fotografije djece s imenom, crtež „Ovo sam ja“
„Moje tijelo“ – dijelovi tijela, obrisi tijela na papiru – ucrtavanje detalja, crtanje i
otiskivanje dlana i stopala
„Moja obitelj“ – osobne slikovnice, fotografije djece i članova uže obitelji, crtež
obitelji
„Emocije“ – „Abeceda osjećaja“: Kako se osjećam? Što volim? Što me ljuti?,
edukativne slikovnice, crteži ekspresija lica u određenim emocijama, fotografije izraza
lica i ogledala, boje straha, tuge, sreće
„Pravila skupine“ – osmišljena zajedno s djecom
„Pravila uljudnog ponašanja (bonton)“ – plakat „Čarobne riječi“, slikovne aplikacije
„Bontončić za dobru djecu“, glazbene aktivnosti
„Igre za poticanje djetetovih socijalnih vještina“ – „Klupko prijateljstva“, „Šalji
dalje“, „Tko sam ja?“, „Pogodi boju“...
DOBROBIT ZA DIJETE:
usvajanje informacija, odnosno izgradnja znanja koja omogućuju djetetu nesmetanu
komunikaciju s vršnjacima i odraslima
razvijanje sposobnosti razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih,
spoznajnih, socijalnih potreba) i potreba drugih te njihovo zadovoljavanj na društveno
prihvatljiv način
sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom
djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba)
DOBROBIT ZA RODITELJE:
usklađeno međusobno partnersko djelovanje vrtić – obitelj
stečeno znanje o emocijama i emocionalnom svijetu djeteta
osvještenost važnosti postavljanja granica u odgoju djeteta predškolske dobi
DOBROBIT ZA ODGOJITELJE:
osnaživanje osobnih i profesionalnih kompetencija odgojiteljica za primjereno i
funkcionalno djelovanje u odnosu na dijete, obitelj i suradnike
ZAKLJUČAK:
Toplim i podržavajućim odgojem, kontinuiranom suradnjom s roditeljima i stručnim
suradnicima te usavršavanjem osobnih i profesionalnih kompetencija intenzivno smo ove
pedagoške godine poticali socio – emocionalni razvoj djece. U odnosu na početak godine
znatno je vidljiv napredak djece u razumijevanju i poštivanju vlastitih potreba i potreba
drugih, uvažavanju različitosti i tolerancije prema drugima, odnosu prema emocijama i
razvoju socijalnih vještina (komunikacijske vještine, vještine nenasilnog rješavanja sukoba,
vještine donošenja odluka i rješavanja problema). Kod određene djece nadalje je potrebno
intenzivno poticati razvoj osobnih i socijalnih kompetencija s naglaskom na emocionalnoj
stabilnosti i samoregulaciji te prosocijalnom ponašanju i empatiji.
61
ODGOJNA SKUPINA: 29 – T, '' KAPLJICE''
ODGOJITELJI: SARA DUBINOVIĆ
INES DOKMAN
CILJEVI:
nadopuniti i nadograditi dječje spoznaje o kućnim ljubimcima, njihovim osobinama,
karakteristikama i različitostima
zadovoljiti dječji interes za životinjama, te omogućiti djeci da steknu znanja i
predodžbe o njima
upoznati djecu s karakteristikama pojedinih kućnih ljubimaca
ZADAĆE:
proširiti već postojeće znanje o kućnim ljubimcima
umanjiti strah prema pojedinim kućnim ljubimcima
razvoj spoznaje o međusobnoj povezanosti čovjeka i prirode
naučiti kako brinuti o kućnim ljubimcima (kornjače)
utjecati na razvoj vizualne percepcije- promatranjem fotografija, enciklopedija, priča
poticati i omogućiti izražavanje kroz različite likovne tehnike
poticati i razvijati dječju maštu i kreativnost kroz likovne aktivnosti
DOBITI:
djeca su radom na projektu promatrala, pitala, stjecala nove pojmove, istraživala,
poduzimala određene aktivnosti
djeca su samostalno razmišljala i zaključivala, širila svoja znanja aktivirajući pritom
svoje potencijale i razvijajući mnoge sposobnosti
kroz brigu o kućnim ljubimcima skupine djeca su razvijala svijest o higijeni- pranje
ruke nakon svakog kontakta, održavanje staništa čistim kako bi i naš prostor bio čist.
Također su njihovom pojavom usvojila znanje o njihovim navikama, načinu hranjenja,
načinu života.
kroz svakodnevne životno-praktične i radne aktivnosti (čišćenje i pranje akvaterarija,
mijenjanje vode, hranjenje kornjači) mogao se primijetiti veliki napredak u ponašanju
djece s obzirom na odgovornost
kod mlađe djece vidljiv je napredak u komunikaciji. Kada se samostalno obraćaju
životinjama puno su slobodniji u govoru, motiviraniji, otvoreniji.
62
ODGOJNA SKUPINA: 30 – T, CVJETIĆI
ODGOJITELJI: ILDA FRANJIĆ
VIKICA UDILJAK
Početkom pedagoške godine uočile smo potrebu za nastavkom pojačanog rada na
razvoju socijalne kompetencije, te smo u skladu s tim nudile različite aktivnosti koje su
utjecale na razvoj samopouzdanja i samopoštovanja djece kao i sposobnost razumijevanja i
uvažavanja potreba drugih, uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima.
U sobi dnevnog boravka formirani su centri aktivnosti koji omogućavaju izbor različitih
sadržaja te odabir druge djece i odraslih pri oblikovanju vlastitih aktivnosti.
Kroz tematsku cjelinu “Drvo” omogućile smo angažiranje različitih inteligencija i
razvoj različitih kompetencija i sposobnosti djece. Djeca su imala mogućnost neposrednog
iskustva na dvorištu vrtića. U sobi dnevnog boravka smo formirale istraživačko spoznajni
centar koji je upotpunjen sadržajima koje su prikupila djeca i roditelji. Pratile smo interes
djece i nastojale podržavati inicijativu i autonomiju svakog djeteta. Također smo poticale
različite oblike kreativnog izražavanja. Kroz ovakve aktivnosti utjecale smo i na razvoj
ekološke svijesti i održivog razvoja od najranije dobi.
Roditelji su se aktivno uključivali i surađivali na različite načine: prikupljali sredstva,
organizirali i provodili različite aktivnosti sa djecom.., te smo na taj način usklađivali odgoj
djece u vrtiću i obitelji.
Postignuća djece smo pratili kroz protokol projekta, razvojne liste, osobne bilješke,
foto zapise, likovne radove djece. Najveći napredak je vidljiv u razvoju socijalne i građanske
kompetencije te kompetencije na maternjem jeziku.
63
SKUPINA: 6 – T, ''RIBICE''
ODGOJITELJI: VIŠNJA GREGORIĆ
NATAŠA HASIJA
Kurikulum naše skupine kroz godinu se stvarao i oblikovao, s obzirom da je u skupinu
došla nova odgojiteljica, te je bilo potrebno vrijeme za upoznavanje i usklađivanje
odgojiteljskog para , kao i za upoznavanje djece i roditelja.
Prateći potrebe, mogućnosti i interese djece uočile smo da kroz aktivnosti
doživljavanja, izražavanja i stvaranja, odnosno , umjetničke aktivnosti , djeca pokazuju veliki
angažman, te osim kreativnih razvijaju i sve ostale kompetencije. Tu su nam osobito bile
važne kompetencije socio-emocionalnog razvoja (emocionalna stabilnost, samoregulacija,
prosocijalno ponašanje i empatija), koje smo u podržavajućoj, stvaralačkoj atmosferi
zajedništva i kreacije uspjeli unaprijediti. No, svakako i dalje to područje iziskuje dodatne
napore, a želja nam je više se ubuduće posvetiti samozatajnijoj djeci koja pokazuju manje
inicijative, a onu koja inicijative imaju i previše usmjeravati na pomaganje i vršnjačko učenje.
Istaknut ćemo primjer fleksibilnog i otvorenog kurikuluma , kojeg mislimo da
provodimo: u glazbenim smo aktivnostima uočile inicijativu i interes djece za strani jezik,
te smo uspješno naučili i neke pjesmice na engleskom i francuskom. Smatramo da spontanost
i radost zajedničkog druženja i učenja omogućuje prirodno povezivanje različitih vrsta
aktivnosti (integrativnost), a time i razvoj svih područja kompetencija.
Suradnja s roditeljima je dvosmjerni proces u kojem postoje odlični primjeri, ali i oni
kojima nismo zadovoljni. Odgojiteljice su najčešće te koje iniciraju suradnju i osjećaju
odgovornost za njenu kvalitetu, no činjenica je da postoji raskorak u očekivanjima roditelja od
vrtića i obrnuto. Budući nam je svima zajednički cilj- zdravo, uspješno i sretno dijete, za bolju
suradnju potrebna je i bolja komunikacija, a odgovornost za nju je obostrana.
64
ODGOJNA SKUPINA: 20 – RS, ''BUBAMARE''
ODGOJITELJI: MATEA MAKAJ
ROMANA BABAČIĆ
- mješovita odgojna skupina: 2-6 godine starosti
- 24 djece upisanih, od toga sedmero novoupisanih
- prostor je organiziran na način da potiče interakciju međudjecom,slobodno kretanje u
prostoru,dostupnost materijalnihpoticaja, slobodu odabira aktivnosti.
- naglasak smo stavili na socio-emocionalni razvoj,spoznajnirazvoj,te na senzomotoriku
(mlađa djeca).
- ove pedagoške godine za cilj smo imali osvijestiti kod djece ciklus promjena u prirodi i
svijetu oko sebe kroz godišnja doba, te povezanost čovjeka/djeteta i prirode.
- aktivnosti koje smo planirali i provodili bile su inicirane dječjim potrebama i
interesima. pratili smo individualne potrebesvakog djeteta. kroz interakciju djecepoticale
smo i podržavalesuradnju kao jedan od oblika učenja.
- iako smo imale naglasak na pojedinim područjima razvoja mi smo kroz cijelu
pedagošku godinu poticale djetetov razvoj kroz sva područja (naglasak:temeljno
samopouzdanje /zaštita-samozaštita).
- kroz srodnu temu projekta skupine „bumbari“ surađivali smosa odgojiteljicama ( „život
u resniku“) ,te roditeljima.
- vlastita iskustva djeca su iznosila kroz provođene aktivnosti,istraživala su i
upoznavala svijet oko sebe, te izgrađivalapozitivan odnos prema prirodi.
Zaključak: raditi na svijesti o razumijevanju svijeta oko sebe, usvajanju osobnih podataka (mlađa
djeca), pripremi za školu (starija djeca).
65
ODGOJNA SKUPINA: 26 – Č, ''TREŠNJICE''
ODGOJITELJI: RUŽICA HORVAT
SUZANA HORVAT
Na početku pedagoške godine 2015-2016 u skupinu je bilo upisano 24 djece u 3,4,i 5.
godini života, od toga 8 nove djece.U siječnju je upisano jošjedno dijete u skupinu.
Zbog specifičnosti skupine vezane uz dob i adaptiranost, cilj nam je bio što brža i
lakša socijalizacija i homogenizacija djece i stvaranje osjećaja sigurnosti i zadovoljstva.
Sukladno tome, prioritetna i dominantna zadaća u tom periodu bila je jačanje socio-
emocionalnog razvoja. Naglasak smo stavile na usavršavanje osobne kompetencije i to
svijesti o sebi, samopouzdanja,emocionalne stabilnosti i samostalnosti, te usavršavanje
socijalne i građanske kompetencije, i to usvajanje pravila, prosocijalna ponašanja i empatije.
Vrlo brzo kod većine djece dolazi do vidljivih rezultata u razvoju i usavršavanju tih
kompetencija, na čemu smo nastavile kontinuirano raditi tijekom cijele godine. Planirani
odgojno – obrazovni ishodi su kod 95% djece usvojeni.
Specifičnosti u ponašanju jednog dječaka rezultirali su pojačanim individualnim
radom, kao i radom sa cijelom skupinom, na aktivnostima za jačanje i usavršavanje
prosocijalnih ponašanja. Na kraju godine vidljiv je znatan pomak u ovom kompetecijskom
aspektu što se pozitivno odrazilo nadječakovo ponašanje i nanjegovom odnosu prema
drugima.
Projekt skupine „Prirodne pojave zavičaja“ i usmjerenost vrtića u cjelini, pa i naše
skupine, k održivom razvoju omogućili su realizaciju planiranog cilja upoznavanja i
približavanja djetetu prirodnih pojava,i pojačan rad na eko sadržajima i na promicanju
prirodnih prava djece. To je također tijekom cijele godine potaknulo realiziranje planirane
zadaće usavršavanja i bogaćenja spoznajnog razvoja. Dominantno je bilo usavršavanje
kompetencije u prirodoslovlju i spoznajnom razvoju općenito i to informiranosti o svijetu oko
sebe, rješavanja problema, opažanja, pažnje i misaonih procesa. Usavršavale su se i
motoričke kompetencije, posebno osnovni oblici kretanja, osnovne motoričke sposobnosti i
složenije motoričke vještine.
Kod 11 djece uključenih u folklornu igraonicu prisutna je veća razina razvijenosti
kompetencije vezane uz kulturnu svijest i izražavanje i to u aspektu kulturnog identiteta,
glazbe i plesa. To se reflektiralo i u redovnom odgojno – obrazovnom radu djelovanjem te
djece, posebice starijedobi, na ostalu djecu u skupini i njihovom otvorenošću za
međuvršnjačko učenje.
Na kraju godine analizom različitih načina praćenja, vidljivo je kako je kroz ostvarene
projekte i u svakodnevnom radu u skupini dobrobit kod djece osvarena kroz jačanje razvojnih
kompetencija u svim područjima razvoja djece. Kod većeg broja djece prisutan je napredak u
samoinicijativnosti, individualnom i međusobnom rješavanju problemskih situacija. Kroz sve
to navedeno podržavani su različiti stilovi učenja, samoinicijativnost djece uvažavanjem
njihovih individualnih karakteristika i interesa. Poštovalo se mišljenje svakog djeteta. Kroz
međusobne interakcije i interakcije s odraslima poticano je djetetovo učenje i suradničko i
međuvršnjačko učenje i bogaćena je spoznaja. Djeci je omogućeno da nauče cijeniti različite
stilove učenja i višestruke inteligencije drugih te postizanje vlastitih, ali i zajedničkih ciljeva.
66
ODGOJNA SKUPINA: 7 – T, ''JEŽIĆI''
ODGOJITELJI: BRANKA GRACIN
IVANA ZMAIĆ
U skupini „Ježići“ u koju je upisano 28-ero djece u 4. i 5. godini života(13 dječaka i
15 djevojčica) tijekom pedagoške godine 2015. / 2016. najveći naglasak bio je usko vezan uz
rad na projektu „Različitosti nas obogaćuju“ i tematskoj cjelini „Šuma“.
Zbog poticanja ekološke svijesti djece te odgovornog i štedljivog odnošenja prema
prirodnim i materijalnim dobrima izabrali smo raditi na tematskoj cjelini „Šuma“. No
međutim, dolaskom dječaka Marca iz Ugande u našu skupinu, pred nas je postavljen novi
izazov-integracija i uvažavanje različitosti kroz zajednički suživot unutar skupine što je
rezultiralo projektom „Različitosti nas obogaćuju“. Cilj našeg projekta bio je putem različitih
kompetencija kod djece predškolske dobi razvijati vještine, stavove i sustav vrijednosti koji su
potrebni za prihvaćanje različitosti u društvu (pojedinca, naroda, kultura).
Kreiranjem poticajnog materijalnog i socijalnog okruženja poticali smo razvoj
različitih kompetencija kod djece. Ponajviše su bile zastupljene: kompetencije socio-
emocionalnog razvoja (osobna kompetencija-osobito svijest o sebi, samopouzdanje,
samopoštovanje, emocionalna stabilnost i samoregulacija; socijalna i građanska
kompetencija-osobito prosocijalna ponašanja, moralno rasuđivanje i odgovornost, prava i
pravila, odnosi s vršnjacima i s odraslima, demokratsko odlučivanje, socijalna solidarnost;
inicijativnost i poduzetništvo-osobito timski rad); kompetencije spoznajnog razvoja (spoznajni
razvoj općenito, matematička kompetencija-osobito opažanje, informiranost o svijetu oko
sebe, ekologija; kulturna svijest i izražavanje –osobito kulturni identitet); kompetencije
govorno-jezičnog razvoja (komunikacija na materinskom jeziku(hrvatskom)- slušanje i
razumijevanje govora, izražavanje govorom; komunikacija na stranim jezicima (engleskom)-
osnove kompetentnosti komunikacije na stranim jezicima).
Tijekom rada na projektu djecu smo nastojali senzibilizirati za uvažavanje različitosti,
za njegovanje multikulturalizma ali i multijezičnosti budući da je Marco po dolasku u
skupinu govorio isključivo engleski jezik za koji su naša djeca pokazala veliki interes. Ovim
projektom ostvarena su mnoga postignuća-kako djece, tako i nas odgojitelja, roditelja,
stručnih suradnika i drugih djelatnika naše odgojno obrazovne ustanove.
Ostvarena postignuća djece: prosocijalno ponašanje, pozitivna slika o sebi, solidarnost,
uočavanje i prihvaćanje različitosti, socijalna kompetencija, osviještenost o prihvaćanju i
poštivanju svojih i tuđih prava.
Ostvarena postignuća roditelja: njegovanje senzibiliteta roditelja za uvažavanje različitosti i
pružanje pomoći potrebitima, bolje razumijevanje kulturne raznolikosti, promoviranje ideje
multikulturalnosti, jačanje izvan vrtićke interakcije između roditelja i djece.
Ostvarena postignuća ostalih djelatnika: bolje razumijevanje potreba drugih, poštovanje i
prihvaćanje, upoznavanje drugih kultura, civilizacija i običaja kroz životne situacije;
njegovanje humanih vrijednosti, međugrupna suradnja.
Treba naglasiti i da se tijekom pojačanog rada na projektu pokazalo da djeca imaju manje
spoznaja o vlastitom gradu i kulturi nego što ih imaju o Africi i njenoj kulturi, stoga
planiramo u daljnjem periodu na tome više raditi. Budući da djeca i dalje pokazuju veliki
interes za život u Africi i kulturu drugih naroda u idućoj pedagoškoj godini nastavit ćemo se
baviti tom temom kroz projekt „Škole za Afriku“.
67
ODGOJNA SKUPINA: 5 – T, ''ZVJEZDICE''
ODGOJITELJI: VANESSA KALAMIZA
MIRJANA PRGIĆ
U skupinu Zvjezdice upisano je dvadesetšestero djece u dobi od 5 do 6 godina.
Prateći razvojne karakteristike, interese i stilove učenja djece kreirale smo prostor kao
poticajno materijalno i socijalno okruženja koje ima svrhu poticanja razvoja raznovrsnih
kompetencija.
Na početku pedagoške godine prateći dječje reakcije na dramsko scenske aktivnosti
došli smo do zaključka kako bi kroz Projekt „Dramsko-scenski izraz djece kroz eko priče“
mogli pozitivno utjecati na razvoj kompetencija djece u našoj skupini. Dramsko scenske
aktivnosti u sebi objedinjuju glazbu, knjiženost, glumu i likovni izraz. Možemo primjetiti
kako je okruženje djelovalo pozitivno na razvoj kreativnost, mašte, razvoj socijalnih vještina
između ostalog na poštivanje pravila, pronalaženje rješenja, suradničko učenje.
Sudjelovanje na predstavama profesionalnih kazališnih družina u vrtiću djeci je omogućilo
obogaćivanje igre i aktivnosti sa scenskom lutkom što je pozitivno utjecalo na proces učenja i
socijalizacije. Djeca su kroz dramsku igru učila bolje razumijevanje svijeta, sebe i osoba oko
sebe,usvajala komunikacijske vještine, poticala sposobnost kooperacija te proširivala
vokabular. Primjećuje se i napredak u stjecanju iskustva i novih spoznaja o različitim
dramskim izričajima te djeca osim što su proširila spoznaju o kazalištu, pokazuju i bolju
kompetenciju u izražavanju osjećaja u nizu umjetničkih područja. Poticanjem kreativnog
izražavanja te stvaranjem novih priča kroz stvaranje eko slikovnica te dramatizacije istih
primječujemo napredak u razvoju spoznaje o važnosti razvoja osobnih akcija i stavova o
ekologiji.
Istraživački centar smo obogatili raznovrsnim materijalima s ciljem poticanja učenja
kroz iskustvo, potičući suradničko učenje te uočavanje promjena u prirodi. Pratili smo rast
biljaka, bilježili njihov napredak. U suradnji s roditeljima nabavili smo akvarij i ribice te
razne biljke o kojima smo zajedno vodili brigu potičući spoznaju i informiranost o svijetu oko
sebe i ekologiji. U konstruktivnom centru ponudili smo raznovrsne materijale koje su djeca
koristila u samoinicirajućim aktivnostima tijekom kojih smo poticali međusobnu surađuju i
izmjenjivanje ideja . U kreativnom centru djeca dokumentiraju aktivnosti iz istraživačkog
centra, izrađuju materijale i sredstva za aktivnosti u dramsko scenskom centru,
predčitalačkom centru te centru društvenih igara.
Razvoj socijalnih kompetencija nam je bio jako bitan s ozirom na dosta raznolik
razvoj kompetencija djece u skupini te se primjećuje napredak u razvoju svih kompetencija
osobito socijalnih i komunikacijskih. Nastojeći pružiti jednake mogućnosti svakom djetetu
težile smo ka izgradnji tolerancije i kreiranju pozitivnih stavova o inkluziji te smo u
svakodnevnom radu nastojale poticati i usmjeravati razvoj kreativnog potencijala svakog
djeteta.
Poticale smo roditelje da budu aktivni partneri u dječjem iskustvenom učenju, nastojali
smo senzibilizirati ih za važnost socijalnih kompetencija za svakodnevni život i nužnost
zajedničkog odgojnog djelovanja te korištenja pozitivne discipline u obiteljskom ozračju.
Pozitivno je i njihovo sudjelovnje na provedbi projekta na novou skupine te raznim drugim
vidovima suradnje.
Prateći interes djece primjećujemo kako bi projekt s temom „Zeleni Zagreb“ moglao
biti poticajan za razvoj svih kompetencija u ovom predškolskom uzrastu u koji djeca ove
skupine ulaze. Smatramo kako između ostalog i nadalje treba intenzivno raditi na
suradničkom učenju te poticanju emocijonalnih i socijalnih kompetencija.
68
ODGOJNA SKUPINA: 10 – T, ''TRATINČICE''
ODGOJITELJI: IVA GALIĆ
ANDREJA VEDRINA PANIĆ
U skupinu je upisano 28-ero djece. Prateći interese djece i njihove individualne
potrebe sobu smo podijelili u pet centara. Uzimajući u obzir važnost materijalnog konteksta u
procesu, kontekst smo mijenjali prateći interese djece (krojački centar- likovno kreativni
centar)
Istraživački centar
Centar početnog čitanja i pisanja
Stolno-manipulativni centar
Konstruktivni centar
Likovno kreativni centar
U ovoj pedagoškoj godini plan pojačanog djelovanja bio je usmjeren na
- poticanje razvoja osobne, socijalne i građanske kompetencije, te provedbi programa
predškole.
Prateći interese djece, ciljeve u jačanju kompetencija ostvarivali smo kroz projekt
„Zanimanja“. Prema protokolima praćenja, osobnim bilješkama i razvojnim listama najviše
djece sudjelovalo je u centru istraživanja, gdje su i postigli najviše odgojno obrazovnih
ishoda. Sukladno tome, centar istraživanja je i centar koji smo konstantno nadopunjavali
novim poticajima koji su prateći tematske cjeline proizašle iz interesa djece.
Iako smo konstantno radili na unaprjeđivanju osobnih,socijalnih i građanskih
kompetencija zbog relevantnih obiteljskih promjena, unaprjeđenje tih kompetencija je i dalje
izazov u idućoj pedagoškoj godini. Dali smo velik naglasak individualnom radu i radu u
manjim skupinama, gdje je dječja individualnost i autonomija došla do izražaja, osobito kroz
aktivnosti programa predškole, gdje smo djecu poticali na usvajanje znanja, vještina i navika
koje su djetetu potrebne pred polazak u školu. Tijekom godine njegovali smo i poticali
suradničko i međuvršnjačko učenje i kroz otvorena vrata skupina, gdje su djeca mogla, prema
interesima sudjelovati, kako u ponuđenim aktivnostima susjednih skupina, tako i u
samoinicirajućim aktivnostima.
Tijekom boravka na zraku dali smo poseban naglasak na radno-praktičnim
aktivnostima (aktivnosti sakupljanja lišća, sadnji, zaljevanju našeg povrtnjaka),specifičnim
aktivnostima s kretanjem, te samoinicirajućim aktivnostima.
Suradnja sa stručnim suradnicama bila nam je od velike važnosti u kreiranju
individualnih planova ,radu s djecom s govornim teškoćama, te u pomoći oko zdravstvene
skrbi djece.
U ovoj pedagoškoj godini suradnja s roditeljima ostvarena je kroz zajedničke
aktivnosti djece i roditelja u projektnom tjednu, organizirane posjete roditelja vezane uz
tematske cjeline projekta, te kroz pomoć u prikupljanju materijala za kreiranje poticajne
sredine.
Tijekom iduće pedagoške godine i nadalje ćemo pojačano poticati osobnu ,građansku
kompetenciju i njegovati humane vrijednosti, empatiju , te usavršavati govorno jezične
kompetencije .
69
ODGOJNA SKUPINA: 17 – T, ''MIŠIĆI''
ODGOJITELJI: ZLATICA KOVAČEVIĆ
IVANKA ŠUTALO RADOŠ
U skupinu „Mišići“ upisano je 27 djece. 16-oro djece u godini pred polazak u školu.
U skupini vlada veliki interes za igre građenja i konstruiranja.Iz tog interesa proistekao
je projekt „Drvo“ kroz koji smo tijekom godine putem istraživačko-spoznajnih aktivnosti
djeci omogućile direktno stjecanje iskustva ponudom raznovrsnih materijala. Putem šetnji
bližom okolicom vrtića, odlaska u šumu, pisanja pisma „Hrvatskim šumama“ i u konačnici
boravkom u Gradu mladih, djeca su aktivno učila sudjelujući, čineći , uočavajući i rješavajući
probleme surađujući s drugima. Interes je zadovoljen i putem konstruktivnog centra koji je u
početku pedagoške godine bio u našoj sobi dnevnog boravka, a potom u susjednoj sobi gdje
su djeca rado odlazila surađujući sa djecom skupine „Lavići“.
Dolaskom proljeća pri boravku na zraku, djeci su ponuđeni materijali za obradu drveta
koji zbog akustičnih specifičnosti naše sobe nismo mogli ponuditi unutra. (bušilice, boreri,
čavli, vijci, čekići, odvijači, pilice, daščice, letvice....).
Tijekom godine uočile smo pojačani interes za istraživanje svjetlosti i vode te smo
ponudom materijala i sredstava produbile interes i potaknule daljnje istraživanje, interakciju i
učenje činjenjem.
Kroz čitavu pedagošku godinu pojačano smo radile na provedbi programa predškole.
U centru čitanja i pisanja te početnih matematičkih pojmova poticale smo predčitačke
vještine, grafomotoriku, usvajanje osnovnih matematičkih pojmova. Osobnu i socijalnu
kompetenciju poticale smo kroz sve aktivnosti.
Putem centra dramatizacije, individualnog pristupa i prilikom razgovora u krugu,
poticale smo usmeno izražavanje. Individualno nešto više sa sedmero djece od kojih je
četvero u tretmanu logopeda (Lucijana, Bartol, Eva, Nika, Leonardo, Tomislav i Edina).
Organizacijom prostora kroz centre aktivnosti poštovali smo prirodnu potrebu
grupiranja djece u manje skupine. Na taj način omogućuavali smo im razvijanje suradničkih
odnosa, razmjenu ideja s ostalom djecom i odgajateljima, te pružali prilike da pomažu jedna
drugima i uče jedni od drugih.
Odgajatelji u suradnji sa stručnim timom tijekom godine kontinuirano su stvarali
uvjete u kojima je dijete motivirano na učenje zbog vlastitog zanimanja i uživanja u
aktivnostima koje je samo izabralo. Na taj način su odgojitelji djecu poticali na samostalnost,
upornost, ovladavanje problemima kojima se bave, uvažavajući djecu kao aktivne i
ravnopravne sudionike vrtićkog života.
Kontinuiranim istraživanjem , (samo) procjenom vlastite pedagoške prakse i njezinog
utjecaja na dijete pokušavali smo stvarati odgojno- obrazovni kontekst koji potiče razvoj
različitih kompetencija djeteta. Nastojali smo postići da se djeca u vrtiću osjećaju dobro i da
70
pri tom imaju višestruke mogućnosti izbora aktivnosti. Stvaranjem kvalitetnih poticajnih
materijala i kvalitetnim odgojno-obrazovnim pristupom odgojitelja, poticali smo postepeni
razvoj različitih kompetencija djece.
Jako puno se radilo na poticanju socio-emocionalnog razvoja i osobne kompetencije
gdje je najviše ishoda ostvareno u aspektu samopouzdanja, emocionalne stabilnosti i
samoregulacije i samozaštite.
Promatranje, dokumentiranje i razumijevanje djetetovih aktivnosti pomagalo nam je u
svakodnevnim intervencijama u prostoru kako bi kvaliteta okruženja u kojem djeca borave
potaknula razvoj: jezičnih, glazbenih, matematičkih, likovnih, tjelesnih, prirodnih i društvenih
kompetencija. Nastojale smo kontinuirano promišljati o poticanju razvojnih kompetencija
djece i podizati razinu i kvalitetu sudjelovanja djece u aktivnostima.
Smatramo da je svaki dan djetinjstva dragocjen. Stoga smo nastojali našu sobu
dnevnog boravka razvijati u radosno i zanimljivo mjesto igre, istraživanja i učenja.
71
ODGOJNA SKUPINA: 1 – T, ''LAVIĆI''
ODGOJITELJI: MARINA PRLIĆ
ANKICA GREDELJ
U našu skupini upisano je 29 djece; 20 dječaka i 9 djevojčica. Djeca su u dobi pred
polazak u školu.
Okruženje u sobi dnevnog boravka kreirale smo tako da dijete pred polazak u školu
može maksimalno razviti svoje osobne potencijale, steći znanja, vještine i navike, te
zadovoljiti svoje aktualne interese. Centri aktivnosti u našoj skupini su: centar istraživanja,
eko centar, centar predškole, centar knjižnice i konstruktivni centar. U predprostoru naše
skupine nalazi se likovni centar.U centru istraživanja djeci su bili osigurani i dostupni
raznovrsni materijali za aktivno istraživanje i učenje čineći. Djeca su imala mogućnost
otkrivanja i rješavanja problema. Bavili smo se raznovrsnim temama: " Vrste tla i
propusnost", " Kristalizacija ", " Voda-kopno-zrak ", " Eko sustav „.
Projekt naše skupine je " KIŠA ". Cilj projekta bio je poticanje opažajno-praktičnog
spoznavanja i istraživanja okoline (prirodne pojave). Kroz projekt djeca su proširila svoje
spoznaje o tome kako i gdje nastaje kiša, što su oblaci i dr. Upoznali su se sa zanimanjem
meteorolog, a u posjeti nam je bio poznati meteorolog Milan Sijerković. Kroz planirane
aktivnosti u sklopu projekta do izražaja je dolazilo rješavanje problema putem iskustvenog
istraživanja - "Kako nastaje kiša u staklenci " , " Izrada prirodnog filtra za vodu " , "
Isparavanje vode " , " Mjerenje temperature u sobi i vani " i sl. Veliki napredak djeca su
pokazala u sposobnosti rješavanja problema kroz suradničke aktivnosti i u prosocijalnom
ponašanju (toleranciji).
Aktivnostima u eko centru poticali smo razumijevanje ekoloških problema i
odgovorno ponašanje prema prirodi. Kroz rad " eko patrole " djeca su osvijestila važnost
štedljivosti prema prirodnim resursima (voda, el.energija...). Proširila su i usvojila spoznaje na
temu ekologija, recikliranje, kompost...
U centru knjižnice djeca su proširivala svoje spoznaje i bogatila svoj emocionalni
svijet. Centar smo organizirale uz veliku pomoć djece i roditelja (poklonili su nam svoje
knjige i slikovnice). U našoj knjižnici postojala je mogućnost posudbe knjiga (djeca su imala
svoje iskaznice i vodila evidenciju posuđenih knjiga). Djeca su unaprijedila kreativnost i
stvaralaštvo kroz različite oblike izražavanja - osmislili smo vlastitu slikovnicu " Tajanstvena
šuma" i četiri eko slikovnice.
U centru predškole poticali smo predčitačke vještine, preciznu senzomotoriku i
grafomotoriku i usvajali osnovne matematičke pojmove. Igrajući se raznovrsnih igara djeca su
stjecala povjerenje u sebe i svoje sposobnosti, te razvijala interpersonalne vještine
suradničkog učenja. Proširili smo spoznaje o našoj domovini i gradu u kojem živimo.
U konstruktivnom centru djeca su od raznih prirodnih i prirodno-neoblikovanih
materijala kroz samoinicirajuće igre usvajala prosocijalna ponašanja. Dogovaranjem i
pregovaranjem rješavali su razne probleme - kako sagraditi elektranu, piramidu ili zoo vrt
prema slikovnom predlošku.
Prilikom boravka na zraku promicali smo prirodna prava djece organizacijom
različitih aktivnosti ( preskakivanje užeta, korištenje pilica, briga o našem cvijeću na
kamenjaru, uočavanje promjena na biljnom svijetu i sl. ).
S roditeljima smo ostvarivali raznoliku suradnju - sudjelovanje na humanitarnim i eko
akcijama, prezentaciji zanimanja...Kroz sve ove oblike suradnje roditelji su bili aktivno
uključeni u rad naše skupine i samim tim sudjelovali u poticanju kompetencija kod svog
djeteta.
72
Sudjelovali smo na manifestaciji " Darujmo djeci kazalište " u CZK Trešnjevka s
točkom " Dječje folklorno stvaralaštvo ". Ponosni smo što smo odabrani da sudjelujemo u
cirkuskoj predstavi "CIRKUS VRTIĆUS " u dvorani "Vatroslav Lisinski" s glazbenom
točkom.
Mi, odgojiteljice kontiunirano smo promišljale o primjerenim uvjetima za učanje
djece, te kroz zajedničke refleksije unaprijedile kvalitetu svog profesionalnog rada.
73
ODGOJNA SKUPINA: 24 – Č, ''JEŽIĆI''
ODGOJITELJI: JADRANKA TRŠINSKI
ŽELJKA KORDI DAVID
Odgojna skupina djece od 5-7 g. života. U odgojnu skupinu upisano je 28-ero djece,od
toga 12 dječaka i 16 djevojčica.
Tijekom pedagoške godine realizirali smo program predškole čiji je cilj osigurati
okruženje u kojem će dijete u godini pred polazak u školu maksimalno razviti sve svoje
osobne potencijale, zadovoljiti aktualne interese i steći znanja, vještine i navike koje će mu
omogućiti uspješnu prilagodbu na nove uvjete rasta i razvoja u osnovnoškolskoj sredini.
Djeci smo osigurali različite izbore aktivnosti,stvaranjem stimulativnog okruženja u
kojem djeca imaju slobodu izražavanja i stjecanja različitog znanja.Prema svojim aktualnim
interesima djeca su slobodno birala sadržaje svojih aktivnosti i partnere,te učila na način koji
je za njih smislen i svrhovit. Pozorno smo pratili što djeca rade,kako razmišljaju,koje
strategije rješavanja problema koriste i kako pri tome surađuju. To su nam bile smjernice za
intervencije u oblikovanju odgojno-obrazovnog procesa. Polazili smo od djeteta i poticali
njegove potencijale,poticali na kritičko razmišljanje,iskazivanje i realizaciju vlastitih ideja i
interesa. Osnaživali smo istraživačke interese djece za matematičko-logičke i prirodoslovne
aktivnosti,te aktivnosti razvijanja predčitalačkih i grafomotoričkih vještina. Razvijali smo
sposobnost djece za aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim događanjima.
Zbog poteškoća u opremanju, nabavi i prikupljanju adekvatne opreme za razvoj
digitalnih kompetencija nismo bili u mogućnosti u cijelosti ih realizirati i time pružiti djeci
osnove informacijsko-komunikacijskih kompetencija („medijske pismenosti“). Također smo
manje razvijali složene motoričke vještine zbog neadekvatnog prostora za provođenje
kvalitetnih satova tjelesne i zdrastvene kulture,osobito tijekom zimskih mjeseci,i zbog
nedostatka sportskih sprava i pomagala.
PROJEKT:“Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije“
CILJ:
-prepoznati,razlikovati i povezati određenu energiju s njezinim izvorom
-razlikovati utjecaj obnovljivih i neobnovljivih izvora energije na okoliš
Uvažavajući činjenicu da dijete predškolske dobi spoznaje svijet otkrivajući i
rješavajući konkretne probleme u konkretnom okruženju bilo je presudno da okruženje u
kojem dijete boravi bude poticajno osmišljeno i pripremljeno za upoznavanje i istraživanje te
stjecanje novih iskustava i znanja o svemu što ga okružuje. Vođeni time stvarali smo uvjete za
spontano istraživanje i učenje o pojedinim područjima energije. Kroz razne aktivnosti
prihvaćali smo i podržavali interes djece i njihova nastojanja da bolje razumiju prirodne
pojave. Omogućili smo djeci uvjete i koristili situacije kako bi djeca upoznala i osvješćivala
načine korištenja sunčeve energije,energije vode i vjetra. Djeca su imala mogućnost razvijati
sve svoje razvojne potencijale birajući aktivnosti prema svojim potrebama te su samostalno
odlučivala kada,kako i koliko dugo žele sudjelovati u odabranim saktivnostima.
Kroz ovaj projekt djeca su stjecala nove spoznaje i saznanja o važnosti obnovljivih
izvora energije ali i nedostataka korištenja neobnovljivih izvora energije,te načina korištenja u
svakodnevnom životu. Jačala su svoje kompetencije za cjeloživotno učenje kroz postavaljanje
74
pitanja,istraživanje,otkrivanje i zaključivanje o zakonitostima u svijetu prirode.Poticali smo
samoiniciranje i samoorganiziranje vlastitih aktivnosti.
Dio na kojem smo mogli dodatno poraditi odnosi se na organiziranje predavanja
stručnjaka iz područja energetike za djecu i roditelje te tako širiti znanja i utjecati na promjene
ponašanja roditelja koji će zajedno sa djecom primjenjivati mejre ušteda energije (ukazati na
važnost roditeljskog modela skrbi za okoliš u svakodnevnim životnim situacijama).
Također,senzibilizirati sve zaposlenike o važnosti uštede energije te ih osvijestiti da su i oni
model djeci unutar odgojno-obrazovne ustanove. Nadalje, uz pomoć letaka i brošura upoznati
i lokalnu zajednicu sa našim projektom i važnosti očuvanja obnovljivih izvora energije te ih
senzibilizirati za aktivnije sudjelovanje u održavanju zdravog okoliša za buduće naraštaje.
75
ODGOJNA SKUPINA: 22 – RS, ''BUMBARI''
ODGOJITELJI: MARINA LUJIĆ
JOSIPA RISTER
Planirane aktivnosti vezane uz tematsku cjelinu/projekt Australija nisu zaživjele u
skupini. Procijenili smo kako je slab interes posljedica udaljenosti od te teme te drugi poticaji
koji su u to vrijeme bili zanimljiviji.
„Moj život u Resniku“ kao projekt uspješno je realiziran. Djeca su usvojila osnovna
znanja o svom naselju i njegovoj povijesti. Tijekom projekta ostvarena je suradnja s
obližnjim OPG-om, nastavak aktivnosti se provodio u obliku istraživačkih i životno
praktičnih aktivnosti s biljkama koje smo donijeli u vrtić.
Aktivnost izrade makete neposrednog okruženja vrtića potaknula je roditelje na
prijedlog suradnje s njihovim nećakom. Dječak je u školi imao projekt o naselju te je
prezentirao svoje spoznaje u skupini. Ovakav oblik suradnje se pokazao vrlo uspješnim i
motivirajućim za djecu. Planiramo u sljedećoj pedagoškoj godini potaknuti i druge na slične
oblike suradnje sa školskom djecom, bivšim polaznicima. I ove godine je ostvarena suradnja
s obližnjim DVD Resnik. Prezentirali su zanimanje i poslove vatrogasca, načine zaštite
kućanstva i prirode kao i samozaštite.
Aktivnosti kojima smo unaprjeđivali socio-emocionalne vještine planiramo i u
sljedećoj pedagoškoj godini. Evidentirali smo uspješno i vrlo uspješno realizirane zadaće kod
djece predškolske dobi, dok kod mlađe djece je i dalje potrebno unaprjeđivati navedene
vještine.
U program predškole bilo je uključeno 8 djece. Zadaće iz programa predškole
realizirane su u potpunosti, te niti jedan školski obveznik nije dobio odgodu polaska u školu.
Situacijski poticaj u obliku albuma za sličice potaknuo je projekt Nacionalni parkovi
RH. Tijekom projekta realizirana je i slikovnica koja je proslijeđena izdavaču (Intersparu).
Izdavač se odzvao s pozitivnim reakcijama na slikovnicu te nagradio djecu skupine. Dobili
smo informaciju kako je naša slikovnica proslijeđena njihovim uredima u Europi. S obzirom
na veliki interes djece za navedenu temu i veliku mogućnost istraživačkih aktivnosti,
planiramo i u sljedećoj pedagoškoj godini nastaviti s projektom.
76
ODGOJNA SKUPINA: 18 – T, ''ZVONČIĆI''
ODGOJITELJI: JASNA MILAK
EVA GABRIELA LUKETIĆ
Tijekom cijele pedagoške godine trudile smo se , u suradnji s djecom, stvarati
okruženje u kojem će se svako dijete osjećati sigurno, dobrodošlo, u kojem će unaprijeđivati
svoje razvojne kompetencije i kvalitetno se osposobljavati za izazove koji ih očekuju
polaskom u školu.
Budući da smo u prijašnjim godinama kod djece razvili temeljne kompetencije ove
smo godine naglasak stavili na preuzimanje inicijative kod djece, samoorganizaciju vlastitih
aktivnosti i vještinu vođenja, sposobnost usklađenog djelovanja s drugima i održavanje
kvalitetnih odnosa s drugima, samostalnost u provođenju aktivnosti, primjenu znanja u
novonastalim situacijama i samoprocjenu vlastitih postignuća. Smatramo da smo to uspjele
postići kod sve djece koja su redovito dolazila u vrtić. Izuzetak je 4-ero koja su samo
povremeno dolazila u grupu.
Ove pedagoške godine nastavili smo rad na projektu "London" s naglaskom na
unaprijeđivanju kulturne svijesti i izražavanja. Nastavak projekta je proizašao iz niza
samoinicirajućih aktivnosti u kojima su djeca kreativno izražavala svoje ideje i iskustva kroz
različita umjetnička područja. Kroz rad na projektu kao i u svakodnevnim aktivnostima
unaprijeđivali smo komunikaciju na stranom jeziku. Naglasak je bio na povezivanju riječi i
formiranju rečenica, te komunikaciji na engleskom jeziku.
Osim rada na projektu kreirali smo okruženje u kojem će dijete u godini pred polazak
u školu maksimalno razviti sve svoje osobne potencijale, zadovoljiti aktualne interese i steći
znanja, vještine i navike koje će mu omogućiti uspješnu prilagodbu na nove uvjete u
osnovnoškolskoj sredini. Uspješnost na tom području ogleda se u činjenici da u našoj grupi
nema odgoda za školu.
77
ODGOJNA SKUPINA: 9 – T, ''PČELICA MAJA''
ODGOJITELJI: IVANA PUMPER
KARMEN PRGEŠA
U pedagoškoj godini 2015./2016. intenzivnije se radilo na poticanju i usavršavanju
govornog razvoja te poticanja radoznalosti i interesa za širu društvenu zajednicu kroz
upoznavanje njemačkog govornog područja.
Postavljene zadaće su poticale suradničko učenje, slušanje i razumijevanje literarnih,
scenskih, glazbenih djela, usvajanje te prepoznavanje običaja drugačijih od naših. Zadaće
projekta provukle smo kroz sve aspekte razvojnih kompetencija djece. Kod 70% djece
naglašen je interes za kreativno izražavanje i stvaranje te pokazivanje interesa i inicijativa za
nešto novo.
U program predškole uključeno je desetero djece. Popodnevni rad odnosio se na
individualni rad s djecom na području matematičkih kompetencija, pažnje i percepcije,
predčitalačkih vještina, fine motorike te razvoja osobnih kompetencija. Intenzivno se radilo na
poticanju svijesti o sebi, poznavanju osobnih podataka i podataka o obitelji. Kroz različita
poticajna sredstva podržavali smo samoinicirajuće aktivnosti.
Kao eko vrtić naglasak se stavio na odgovorno ponašanje prema prirodi i prirodnim
resursima ( posjete, šetnje okolicom) uz suradnju sa skupinom „Maslačak“ i „Loptice“.
Na danima otvorenih vrata naglasak je bio na brizi o prirodi kroz izradu začinskog vrta u
suradnji s roditeljima.
Najmanji uspjeh vidi se u stjecanju pojmova i odnosa među njima u predškolskoj dobi
koja se odnosi na snalaženje na satu, korištenje izraza sat i minuta. Mlađa dobna skupina je
slabija na području informiranosti o svijetu oko sebe : jezera, rijeke, park, šuma, selo, grad…
Zaključak: I nadalje intenzivno raditi s mlađom djecom na poticanju razvoja osobnih
kompetencija ( svijest o sebi, svojoj okolini, grad, ulica, i osobni podaci). Također
individualno raditi na području govora mlađe djece kao i na usvajanju matematičkih
kompetencija.
78
5. POSEBNI PROGRAMI
5.1. GODIŠNJE IZVJEŠĆE MONTESSORI PROGRAMA
ODGOJNA SKUPINA: 12 – T, ''PUŽIĆI''
ODGOJITELJI: BISERKA BUNČIĆ
ANITA ŠODA
LUCIJA ROSTOHAR
Broj upisane djece u skupinu je 25,od toga 12 dječaka i 13 djevojčica ,u životnoj dobi
od dvije do osam godina.
*od 2-3 godine --- jedno dijete
*od 3-4 godine ---sedmero djece
*od 4-5 godina ---šestero djece
*od 5-6 godina ---šestero djece
*od 6-7 godina četvero djece
*od 7-8 godina ---jedno dijete
Prosječan broj prisutne djece svakodnevno tijekom godine bio je 20 djece.
U skupini integrirano je troje djece s kojima su provođeni individualizirani programi
izrađeni prema njihovim potrebama.*Sa dječakom J.G. (rođ.2008.) dječakom B.K. (rođ.2012)
te dječakom S.J.(rođ.2013.)pojačano se radilo na razvoju spoznajnih i govornih
kompetencija,socio-emocionalnih kompetencija te motoričkih.
Dječak J.G. je pokazao napredovanje u govornom razvoju (slaže proširene
rečenice,gramatički pravilne,uočava početni glas u riječi iako još uvijek ne imenuje i
raspoznaje sva slova abecede kao i glas u sredini i na kraju.Potreban je i dalje rad na razvoju
predčitalačkih vještina,koncentraciji i pažnji, spoznajnom razvoju te usavršavanje
grafomotorike i svih oblika kretanja kao i razvoju osobne kompetencije dok pokazuje razvoj
na višem stupnju za građansku i socijalnu kompetenciju (stvara prijateljstva,dijeli,iskazuje
brigu,odgovornost prema drugome,prihvaća pravila i pokazuje razvoj svih soc.vještina i
solidarnost).
*Dječak B.K. i dječak S.J. i dalje su nesamostalni u svim područjima te je potreban
kontinuiran rad na razvoju osobne kompetencije te motoričke i socijalne kroz sve
kompet.aspekte.Poseban interes pokazuje za komunikaciju na stranom jeziku (engleskom)
dječak B.K.koju je potrebno podržavati i proširivati prema interesu.
U provođenju Montessori programa vodeći se Montessori načelima,fazama posebne
osjetljivosti i interesima djece odgojno-obrazovni rad provodili smo prema kurikulumu
DV „Jabuka“a kroz Montessori područja (područje jezika,područje matematike,kozmičko
područje,senzomotoriku i područje svakodnevnog života .)
Vodili smo brigu o sigurnosti svakog djeteta, samopouzdanju i samopoštovanju
djeteta, sposobnosti razumijevanja njegovih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih,
socijalnih, komunikacijskih i sl.), sposobnosti razumijevanja i uvažavanja potreba drugih,
uspostavljanju kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje,
rješavanje sukoba, razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima), istraživanju i
79
razvijanju kompetencija o samostalnosti u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova
djelovanja, mišljenja i odlučivanja) o usvajanju i praktičnoj uporabi pojmova i predodžaba
kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore o stjecanju i razvoju
vještina učenja (povezivanje sadržaja, logičko mišljenje, argumentiranje, zaključivanje i
rješavanje problema), o osiguravanju kvalitetne prilagodbe trenutačnom okruženju i
kvalitetnom osposobljavanju za izazove koji očekuju dijete (primjerice polazak u školu),
mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima, sposobnostima odgovornoga
ponašanja u okružju (prirodnom i materijalnom),o življenju i učenju o pravima djeteta,
dobrobiti i radosti za svako dijete. Nastojali smo da dijete dobije temeljna znanja osnovnih
pojmova i predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore,
odnose s drugim osobama u svom okruženju te sa svijetom u kojem živi i koji ga okružuje ,da
dijete izgradi znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju s vršnjacima i odraslima,
te međudjelovanje sa sadržajima učenja.Osiguravali smo kvalitetnu prilagodbu u
trenutačnomu okruženju te ga kvalitetno osposobljavali za izazove koji ga očekuju .
Putem primjene novih Montessori vježbi, pripremljene okoline razvijali smo stjecanje
vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i
rješavanja problema, sposobnost propitivanja vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano
iznošenje vlastitih načina razmišljanja, sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i
njihove raznovrsne primjene, preuzimanje inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i
vještina vođenja, sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih,
spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na
društveno prihvatljiv način, sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih
odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba),
razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima, sposobnost zajedničkoga (usklađena)
djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima), sposobnost odgovornoga
ponašanja prema sebi, drugima i okružju (prirodnom i materijalnom), etičnost, solidarnost,
povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima, sposobnost (samo)poticanja na djelovanje,
(samo)organiziranja i (samo)vođenja aktivnosti, samostalnost u obavljanju aktivnosti
(samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja), mogućnost prilagodbe novim,
promjenjivim okolnostima (okretnost i prilagodljivost), stvaranje i zastupanje novih ideja
(kreativnost), sposobnost promišljanja i samoprocjene vlastitoga rada i postignuća,
inicijativnost, inovativnost i poduzetničke sposobnosti.
Kod djece razvijali smo različitim sadržajem i aktivnostima njegovanje i razvijanje
vrijednosti obitelji, zajednice i društva kao i poticanje na odgoj za mir jer kao što
M.Montessori kaže :“SAMO MIR U POJEDINCU MOŽE DOVESTI DO IZGRADNJE
MIRA U ZAJEDNICI, U DRUŠTVU I DOPRINIJETI MIR U ČOVJEČANSTVU...“koji
omogućuje napredak i održivi razvoj.
Posebnu smo pozornost pridavali osmišljavanju aktivnosti namijenjenih angažiranju
različitih (višestrukih) inteligencija i razvoju različitih kompetencija i sposobnosti djece,
poput:
*Sposobnosti učenja (učiti kako učiti)
*Komunikacija na materinjem jeziku
*Komunikacija na stranom jeziku
*Socijalna i građanska kompetencija
*Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju
*Digitalna kompetencija
80
*Inicijativnost i poduzetništvo
*Kulturna svijest i istraživanje
*Motorička kompetencija
Tijekom godine puno pozornosti posvećivali smo sposobnostima učenja (učiti kako
učiti) .Sadržaj smo birali prema interesima djece što je dovodilo do razvoja kreativnog
mišljenja, autonomije djeteta i njegove odgovornosti. Poticali smo suradničko učenje da
mlađa djeca uče od starije pritom mjenjajući materijalno-didaktički kontekst prostorno
oplemenjivanjem materijalne sredine izradom did. materijala posebno u kozmičkom odgoju
za koji su djeca posebno pokazivala interes npr.izradom livade, makete prometa, voćnjaka,
Antartika, Betlehema povodom božićnih blagdana itd. te novim Montessori karticama i
novim Montessori vj. kroz sva Montessori područja razvoja. Ovakvo stimulirajuće okruženje
dovodilo je do pozitivne društvene interakcije i međusobnog povjerenja,homogenosti skupine
i općenito pozitivne i opuštajuće atmosfere u skupini.
U skupini pojačano smo radili na razvoju socijalnih vještina, razvoju osobnih i socijalnih
kompetencija, programu predškole te senzibiliziranju djece za poštivanje različitosti.
Osmero djece odlazi u školu te su dosegli visoki stupanj spremnosti putem svih razvojnih
kompetencija. U potpunosti imaju razvijene sve osobne komp., soc.i građanske, komp.za
inicijativnost i poduzetništvo, spoznajne (poseban interes je vladao za matem.vještine,svijet
oko sebe i ekologiju). U govorno-jezičnom razvoju savladali su predčitalačke vještine te svi
osim jedne djevojčice čitaju samostalno uz savladavanje osnovnih kompetencija na stranom
(engleskom)jeziku. Svi su postigli kompletan razvoj za svoju dob u motoričkim
kompetencijama.
Kontinuirano tijekom godine obzirom na mješovitu dob ,potrebe i interes djece radili
smo na projektu „DIJETE VOLI PROMATRATI, ISTRAŽIVATI, OSLUŠKIVATI I
ZAPAŽATI“ Projekt se provodio kroz sva Montessori područja iako najveći interes i
zastupljenost bila je kroz senzomotoriku (istraživanje,osluškivanje,opipavanje različitog
sadržaja i kozmički odgoj uz provođenje eksperimenata, pokusa (magnetizam, elektricitet,
istraživanje putovanja vode,upijanja...) Djeca su dolazila do različitih zaključaka, logičkog
razmišljanja i jačala svoje kompetencije kroz sva područja razvoja.
Dječja razmišljanja,likovne uratke,plakate,izjave bilježili smo i dokumentirali video i
foto zapisima, putem mapa praćenja i zajedničkim evaluacijama u manjim skupinama. Na taj
način razvijali smo digitalne kompetencije kod djece i davali roditeljima povratnu informaciju
rada u skupini .
Ostvarivali smo suradnju s roditeljima svakodnevno putem:
* kutića za roditelje i obavijestima,individualnim razgovorima
* roditeljskim sastancima informativnim i komunikacijskim na temu :
“SPREMNOST MOG DJETETA ZA ŠKOLU „i „MEDIJSKA KULTURA“,“MONTESSORI
PROGRAM“
*organiziranim radionicama :likovna radionica povodom humanitarne akcije,radionice
povodom projektnog tjedna i dana otvorenih vrata gdje su roditelji sudjelovali u realizaciji
aktivnosti te
*organiziranjem igraonica :prezentacija Montessori vj.roditeljima.
Sa djecom koja odlaze u školu boravili smo u Gradu mladih – škola u prirodi
pripremajući djecu prvenstveno na osamostaljivanje i neovisnost, jačanje samopouzdanja,
emocionalne stabilnosti i samoregulacije, samozaštite kao i na razvoj socij. i građanske
81
kompetencije,poticali komp.inicijativnosti i poduzetništva te spoznajnog i motoričkog
razvoja. Sva djeca pokazala su samostalnost ,homogenost skupini,prilagodljivost i interes za
svijet koji ih okružuje.
Razvoj i napredak djece pratili smo i putem razvojnih lista koje su nam bili pokazatelji
kako bolje pristupiti i prema potrebama organizirati i planirati aktivnosti. Ispunjavali smo ih
poč.ped.god. (rujan), u sredini god. (siječanj) i krajem god. (lipanj).
Ispitivanja :
rujan **2-3 god.odstupanja u razvoju motorike i spoznaje 50%,govoru i socio-emocionalnom
razvoju 10%
lipanj **2-3 god.potrebe su zadovoljene u razvoju spoznaje i motorike 90%,a razvoju govora
i socio-emocionalnom razvoju 100%
rujan **3-4 god. odstupanja u razvoju spoznaje i motorike 40%
lipanj **3-4 god.potrebe djece na razvoju motorike zadovoljene 100% ,a na razvoju spoznaje
90%
rujan **4-5 god.odstupanja su bila na razvoju govora 60%, motorika 10% ,spoznaja 30%
lipanj **4-5 god.potrebe djece zadovoljene na razvoju govora 95%,spoznaji i motorici 85%
rujan **5-6 god.odstupanja na razvoju govora,motorike i spoznaje 10%
lipanj **5-6 god.potrebe djece zadovoljene na svim područjima 98%
rujan **6-8 god.odstupanja djece na razvoju govora 40%,motorici 10%,socio-emocio.razvoju
i spoznaji 30%
lipanj **6-8 god.potrebe djece na razvoju govora i motorike zadovoljene 94%,razvoju
spoznaje 90% i socio-emocionalnom razvoju 95%
82
ODGOJNA SKUPINA: 27 – T, ''VRAPČIĆI''
ODGOJITELJI: MARINA PRIBANIĆ
SANJA SVAGUŠA
U pedagoškoj godini 2015./2016. tema našeg projekta je bila ''Upoznajemo Europu''.
Poticajnom i pripremljenom okolinom u Montessori skupini kreirali smo uvjete za aktivno
učenje i razvoj djetetovih potencijala. Cilj našeg projekta je upoznavanje s državama Europe,
narodima, kulturi i običajima.
Kroz projekt djeca su upoznata sa geografskim položajem Europe, te državama
članicama Europe. Pobliže smo se upoznali sa Italijom, Španjolskom,Švedskom,Francuskom i
Austrijom. Određenu državu upoznavali smo kroz njene nacionalne i kulturuloške
znamenitosti ( zastave, grb, himne, jezik, kulturne znamenitosti, dječje tradicionalne igre,
priče i legende, plesove, jela te tradicionalnim obilježavanjem blagdana i praznika.
Kroz naš projekt djeca su razvijala svoje kompetencije ovisno o dobi. Djeca do pete
godine života: slobodnije i s povjerenjem pristupaju drugima. Većina njih može pričekati na
red, te zadovoljavati svoje potrebe. Djeca iskazuju znatiželju za zbivanja oko sebe: u
istraživanju, socijalnim kontaktima, prema novim vježbama i priborom.
Kroz različite vježbe i rad s priborom djeca pokazuju želju završiti ono što rade, te su
zainteresirana za uspjeh u tome. Djeca pospremaju vježbe i pribor nakon rada. Kod
spoznajnog razvoja uočeno je poboljšanje kontrole pažnje, odnosno povećanje trajanja pažnje,
a samim time i samo pamćenje, te temeljne misaone operacije (svrstava predmete po jednoj
osobini).
Kroz naš projekt također smo razvijali kulturnu svijest, izražavanje kroz glazbene
aktivnosti, slušanje glazbenih djela, ples i pjevanje. U govornom i jezičnom razvoju uočen je
napredak razumjevanja, govora i slušanja, te predčitalačke vještine. Isto tako imaju razvijene
osnovne kompetentnosti komunikacije na stranom jeziku. Kod motoričkog razvoja najveće
postignuće uočeno je u preciznijoj senzomotorici.U skupini je boravilo 9 djece u godini pred
polazak u školu, te nitko od njih nije dobio odgodu. Najveći napredak u socioemocionalnom
razvoju uočen je kod emocionalne stabilnosti samoregulacije, te jačanju samopouzdanja i
samozaštite. Djeca se nose s lakšim frustracijama, podnose neuspjeh, svjesno kontroliraju
emocije, znaju kako se ponašati u potencionalno opasnim situacijama.
U skupini je boravilo četvero djece s posebnim potrebama. Najviše smo radili na
poticanju razvoja socijalnih vještina (svijest o sebi, samostalnost, neovisnost), kao i na
govorno jezičnom razvoju (slušanje, razumijevanje govora, predčitalačke vještine).
ZAKLJUČAK:
Kroz različite vježbe, pribor, aktivnosti i igre djecu smo upoznali s Europom
(položajem, državama, nacionalnim i kulturološkim znamenitostima...).
U naš projekt uključili smo i roditelje i naše tehničko osoblje ( kuharice ). Kuharica je
pripremala određena nacionalna jela, a roditelji su se uključili u naš projekt kroz prikupljanje
različitih fotografija suvenira, enciklopedija, drušvenih igara.
Putujući iz države u državu upoznavali smo se sa različitim dječjim pjesmicama,
pričama, legendama, pokretnim igrama i stranim riječima, te smo na tradicionalni način
obilježavali blagdane i praznike pojedinih država. Najveći napredak u našoj skupini uočen je
u područjima samostalnosti, samopouzdanja, u odnosima sa vršnjacima, odraslima,
razvijenom kulturnom identitetu, te razvoju preciznije senzomotorike.
83
ODGOJNA SKUPINA: 28 – T, ''VJEVERICE''
ODGOJITELJI: TANJA KRAJAČIĆ
IVANA GREGORIĆ
Montessori skupina "Vjeverice" je mješovita odgojna skupina u dobi od 2-7 godina. U
skupini je bilo upisano 24 djece. Prosječan broj dolazeće djece tijekom godine bio je 18.
Montessori program obuhvaća pet odgojnih područja djelovanja: područje praktičnog
života, područje osjetilnosti, područje jezika, područje matematike i kozmički odgoj. Vodeći
se Montessori načelima, fazama posebne osjetljivosti, interesima i potrebama djece kreirali
smo poticajnu Montessori okolinu za aktivno učenje djece. U Montessori pripremljenoj
okolini poticali smo razvoj samostalnosti, neovisnosti, samoaktivnosti, koncentracije, pažnje,
urednosti, točnosti, preciznosti...
Kontinuiranim promatranjem, pomaganjem i vođenjem poticali smo cjelovit razvoj
djeteta (razvoj osjetila, motorički razvoj, razvoj jezika, razvoj spoznaje i socio-emocionalni
razvoj). Pri planiranju i osmišljavanju novih Montessori vježbi i aktivnosti uzimali smo u
obzir dječja iskustva i kompetencije kako bi podržali daljnji razvoj i učenje. Djeca su
napredovala vođena vlastitim potrebama te su prema tome izabirala i područja svoga interesa.
Kroz sva Montessori područja vodili smo brigu da su podjednako zastupljena sva područja
razvoja.
Zbog većine mlađe djece u skupini posebnu pažnju posvetili smo razvoju osobne i
socijalne kompetencije. Stvaranjem tople socio-emocionalne klime i poticajne materijalne
sredine sva djeca u skupinu razvila su osjećaj sigurnosti, povjerenja i prihvaćanja. Mlađa
djeca postala su samostalnija i neovisnija dok su starija usavršila sva stečena znanja i vještine.
Starija djeca naučila su opisivati, imenovati svoje osjećaje, kontrolirati emocije, imati
povjerenja u sebe i svoje sposobnosti (znam, mogu, učinit ću). Spremni su savladati promjene,
izazove i prepreke. Ovladali smo osnovnim samozaštitinim vještinama i naučili su kako se
ponašati u potencijalno opasnim situacijama. Svladali su i osnovna pravila ponašanja u
prometu. Kod neke djece još uvijek (posebice mlađe 10%) treba raditi na međusobnoj
interakciji s drugom djecom i socijalnim vještinama.
Gotovo sva djeca (njih 80%) napredovala su u spoznajnom razvoju. Jedino se kod
djece s individualiziranim programima vidi manji napredak te je ubuduće sve poticaje i
aktivnosti potrebno prilagoditi njihovim razvojnim mogućnostima.
Djeca u dobi od 2-4 godine sve su duže u stanju zadržati pažnju, opažati svijet oko
sebe svim senzornim modalitetima, razvrstavati elemente prema osobi, razlikovati prostorne
odnose, uočavati probleme u svakidašnjim situacijama i rješavati ih aktivnim isprobavanjem.
Djeca u dobi od 5-7 godina lako su se koncentrirali na zadatke i vježbe, dovršavali su
započetu aktivnost, mogli su pratiti različita zbivanja oko sebe. Djeca u godini pred školu
služe se svim temeljnim misaonim operacijama, znaju, razumiju i koriste pojmove za
označavanje vremena, uočavaju uzročno-posljedične veze među pojavama, uočavaju i
rješavaju probleme, vladaju procesima uspoređivanja, izjednačavanja i brojanja, razumiju
logiku osnovnih računskih operacija. Kod svih dobnih skupina u narednoj godini treba više
84
raditi na kompetenciji, učiti kako učiti kako bi kvalitetnije osvjestili proces vlastitog učenja i
bili spremni na samoorganizaciju i samoevoluciju.
Većina djece napredovala je u jezičnom razvoju. Posebno je kod mlađe djece vidljiv
veliki pomak u odnosu na početak pedagoške godine. Kod svih dobnih skupina radilo se na
slušanju, razumijevanju, izražavanju i predčitalačkim vještinama. Kod pojedine djece
primijetile smo neispravno izgovaranje glasova te nerazumijevanje govora i potražili stručnu
pomoć logopedinje. Djeca u godini pred škole u potpunosti razumiju govor odraslih, usvojili
su glasovnu analizu i sintezu, koriste sve vrste rečenica, verbalno rješavanju konflikte,
pokazuju veliki interes za čitanje i pisanje slova i brojki.
Većina djece u skupini tijekom godine usavršavala je osnovne motoričke sposobnosti,
koordinaciju i ravnotežu. Mlađa djeca svladala su osnovne oblike kretanja, dok su stariji
usavršili složenije motoričke vještine. Kod sve djece radilo se na vizualno-motornoj
koordinaciji i preciznijoj senzomotorici. Djeca su napredovala sukladno svojim razvojnim
mogućnostima, ali ipak kod neke djece (njih 20%) i u idućoj godini treba raditi na
usavršavanju istih.
U program predškole bilo je ukuljučeno 5-ero djece, od toga je jedno dijete zatražilo
odgodu. Kod svih njih radilo se na poticanju cjelovitog razvoja, odgoja i učenja. Posebno se
poticalo samoinicirajuće učenje te osposobljavanje za planiranje i evaluaciju vlastitog učenja.
Djeca su poticana na iskazivanje i realizaciju vlastitih interesa, ideja, kritičkog mišljenja,
osnaživanje istraživačkih aktivnosti. Djeca su kroz program predškole maksimalno razvila sve
svoje osobne potencijale, zadovoljila aktualne interese i stekla znanja i vještine s kojima će
upješno koračati u osnovnu školu.
U skupinu je bilo integrirano 4-ero djece s kojima su provođeni individualizirani
programi izrađeni prema njihovim razvojnim potrebama. Od njih 4-ero dvoje je bilo
uključeno i u program predškole.
Kod dječaka I.R. (rođ.2010.god.) radilo se pojačano na poticanju jezičnog
razumijevanja, razvijanju komunikacijskih vještina te razvijanju samostalnosti. Kod dječaka
je vidljiv napredak ali je i dalje potrebno raditi na razvoju svega navedenog s naglaskom na
vizualno-motornu koordinaciju, precizniju senzomotoriku, razumijevanje i izražavanje
govorom.
Djevojčica M.T (rođ. 2009. god.) jačala je svoje socijalne vještine s naglaskom na
vršnjačko učenje kao i predčitačke vještine i vizualno motornu koordinaciju.
Kod dvoje djece s Down sindromom (Z.M. rođ. 2012.god. i M.K. rođ 2009.god.)
pojačano se radilo na jezičnom razvoju ( izražavanje govorom, širenje rječnika,
predčitalačkim vještinama kod dječaka M.K). Kod djevojčice Z.M. treba nastaviti raditi na
jačanju jezičnih kompetencija, ali i na jačanju motoričkih kompetencija. Djeca su
svakodnevno boravila u skupini. Ostaloj djeci senzibiliziranoj za uočavanje, prihvačanje i
poštivanje različitosti bili su ravnopravan suigrač u svim aktivnostima i igrama.
Tijekom cijele pedagoške godine rad djece praćen je listama praćenja za svako
pojedino Montessori područje, a u suradnji s psihologinjom izrađene su i razvojne liste koje
su nam bile pokazatelji kako bolje pristupiti, organizirati i planirati aktivnosti. I s ostalim
članovima stručnog tima (ravnateljica, pedagoginje, zdravstvena voditeljica) ostvarena je
uspješna suradnja s ciljem kvalitetnije realizacije odgojno obrazovnog rada.
85
U sklopu Montessori programa integrirano je i početno učenje engleskog jezika čime
su djeca svladala osnove kompetentnosti komunikacije na engleskom jeziku. Spontanim
učenjem jezika kroz pjesmice, brojalice, slikovnice, različite igre, kartice za imenovanje
(flashcards) djeca su usvojila osnove jezičnog vokabulara i komunikacije kroz svakodnevne
životne situacije.
Kontinuirno tijekom cijele godine s obzirom na mješovitu dob, potrebe i interese djece
radili smo na projektu "Životinje po staništima". Projekt se provodio kroz sva Montessori
područja. Inicijalno stanje praćenja na početku projekta pokazuje interes djeteta za vježbama
u kozmičkom odgoju 74%, u području jezika 62%, likovnosti 34%, matematike 33%, u
području praktičnog života i osjetilnosti svega 29%. Kako je projekt sve više zaživio kroz
različite vježbe i aktivnosti koje smo realizirali, na kraju finalno stanje pokazuje zastupljenost
u kozmičkom odogoju 97%, likovnom 65%, području jezika 71%, matematici 45%, a u
području praktičnog života i osjetilnosti 36%. Manja zastupljenost u ova dva centra bila je
zbog nedostatka vježbi i materijala. Kroz projekt djeca su zadovoljila znatiželju, inicijativu,
počela su samo istraživati, razmišljati, povezivati, zaključivati i time jačala svoje
kompetencije kroz sva područja razvoja.
.
Suradnja s roditeljima je bila vrlo uspješna. Održana su četiri roditeljska sastanka od
toga dva komunikacijska s temama " Spremnost za školu" i "Odgojni stilovi roditelja". Kako
bi se što kvalitetnije zadovoljile djetetove razvojne potrebe s roditeljima su održani i
indvidualni razgovori. Roditelji su sudjelovali i u organiziranim radionicama: likovne
radionice povodom humanitarne akcije, radionica povodom projektnog tjedna gdje su roditelji
zajedno s djecom sudjelovali u realizaciji odgojno obrazovnog rada. Na kraju pedagoške
godine roditeljima je prezentirana prezentacija Montessori programa i početnog učenja
engleskog jezika.
Holistički pristup pedagogije Marije Montessori djeluje na cjelokupan djetetov razvoj.
Poticanjem razvoja svih djetetovih prirodnih potencijala dijete postaje samostalno,
samosvjesno, kreativno i uravnoteženo ljudsko biće s pozitivnom slikom o sebi. Osobnim
djelovanjem i postizanjem uspjeha u svom radu dijete jača svoje samopouzdanje, razvija
poštovanje, ljubav i pozitivnu suradnju s drugom djecom kao osnovu za buduće demokratsko
djelovanje.
86
5.2. GODIŠNJE IZVJEŠĆE CJELODNEVNOG ŠPORTSKOG PROGRAMA
ODGOJNA SKUPINA: 4 – T, ''LOPTICE''
ODGOJITELJI: SNJEŽANA GOJAK
ZORICA VUZEM
Specifične zadaće na kojima smo intenzivnije radili ove godine proizašle su iz
projekta „Emocionalna inteligencija u svakodnevnom životu“ koji se nastavlja na prethodnu
godinu. Zadaće koje smo postavili su poticati samopouzdanje; da ima samopouzdanja u sebe i
svoje sposobnosti, poticati prava i pravila: da je svjesno svojih prava i da ista prava imju drugi
i poticati prosocijalna ponašanja; pokazivanje osjetljivosti na emocionalna stanja i
doživljavanja drugih.
Praćenjem samoinicirajućih aktivnosti u sklopu kojih su djeca otkrivala i rješavala
probleme dekodirali smo problemske situacije s ciljem unapređivanja pedagoške prakse u
provedbi projekta.Praćenjem djece u aktivnostima putem razvojnih lista. dokumentiranjem
dječjih akcija i reakcija dogovarale smo smjernice o unaprijeđenju pojedinih kompetencija
djece.
Razvoj emocionalne inteligencije vidljiv je u svim centrima aktivnosti gdje su
zastupljena sva područja. Kod većine djece uočen je pomak u razini samopouzdanja, dok je
kod četvero djece u petoj godini života uočeno teže prihvaćanje neuspjeha. Kod te djece
potrebno je i dalje raditi na vještinama nošenja s teškoćama. Najveći uspjeh vidi se u
njegovanju demokratskih odnosa u vrtićkom okruženju, 80% djece jasno i slobodno izražava
svoje mišljenje i shvaćaju da drugi mogu imati drugačije mišljenje. Najmanji uspjeh vidi se u
razvoju moralnog rasuđivanja i odgovornosti, a uzrok se vidi u većem broju djece mlađe dobi.
Kroz aktivnosti izražavanja i stvaranja 85% djece je vrlo razvilo sposobnost
prepoznavanja i izražavanja emocija.U samoorganiziranim i samoiniciranim aktivnostima
90% djece vrlo uspješno iznosi vlastite ideje i ostvaruje ih u različitim aktivnostima.
Različite istraživačko spoznajne aktivnosti kod 60% djece je vrlo uspješno razvilo regulaciju
emocija.
U programu predškole bilo je uključeno petero djece. Individualni rad smo provodili u
vrijeme dnevnog odmora u kojem smo poticali pažnju i percepciju te matematičke
kompetencije.
Tijekom dana poticali smo samoinicirano učenje djece i osposobljavanje za planiranje
i evaluaciju vlastitog učenja osobito u istraživačkom centru.
Smatramo da je ovaj projekt značajan za razvoj svih socijalnih vještina. Mješovita dob
skupine omogućila je razvoj projekta u cjelosti zbog prirodnih situacija za učenje.
Negativna strana projekta je dokumentiranje likovnim izražavanje i foto zapisima.
87
Prema ispod priloženim rezultatima prosječnih vrijednosti testiranja grupe „Loptice“
vidljivo je da su rezultati cijele grupe, u većini testova, kroz godinu sve bolji. Iako je grupa
heterogena i teško je donositi valjane zaključke, da se zaključiti da ovakav oblik
organiziranog tjelesnog vježbanja pozitivno utječe na razvoj motoričkih sposobnosti djece
predškolske dobi. Bez obzira na već spomenutu heterogenost grupe sva djeca su pozitivno
reagirala na provođeni program, te su sa velikim veseljem i zanimanjem sudjelovala na
sportu. Vrlo je pozitivno to što se na indirektan način, primjenjujući vrlo različite trenažne
operatore i elemente došlo do pozitivnih pomaka.
73,95
88,35 93,38
0,00
20,00
40,00
60,00
80,00
100,00
1 2 3
SDM (cm)
2,85 2,84
3,37
2,40
2,60
2,80
3,00
3,20
3,40
3,60
1 2 3
TRČANJE 10 m
23,09 21,59
18,79
0,00
5,00
10,00
15,00
20,00
25,00
1 2 3
POLIGON N. 6 m
21,36 18,86
16,79
0,00
5,00
10,00
15,00
20,00
25,00
1 2 3
PRENŠENJE LOPTI 6 m
USPOREDBA PROSJEČNIH VRIJEDNOSTI TESTOVA
SDM (cm)
TRČANJE 10 m
PRENOŠENJE LOPTI 6 m
POLIGON N.
6 m
BOČNI PRESKOCI 15 sec
TAPING
RUKOM 30 sec
TRBUŠNJACI 30 sec
FLEKS.
LEĐA
DOHVAT IZ
SJEDA
INICIJALNO 73,95 2,85 21,36 23,09 15,81 32,95 12,19 34,00 50,38
TRANZ. 88,35 2,84 18,86 21,59 17,00 33,36 14,39 35,11 50,22
FINALNO 93,38 3,37 16,79 18,79 15,45 38,00 14,00 31,26 57,85
88
15,81
17,00
15,45
14,50
15,00
15,50
16,00
16,50
17,00
17,50
1 2 3
BOČNI PRESKOCI 15 sec
32,95 33,36
38,00
30,00
32,00
34,00
36,00
38,00
40,00
1 2 3
TAPING RUKOM 30 sec
34,00
35,11
31,26
29,00
30,00
31,00
32,00
33,00
34,00
35,00
36,00
1 2 3
FLEKS. LEĐA
12,19
14,39 14,00
11,00
11,50
12,00
12,50
13,00
13,50
14,00
14,50
15,00
1 2 3
TRBUŠNJACI 30 sec
50,38 50,22
57,85
46,00
48,00
50,00
52,00
54,00
56,00
58,00
60,00
1 2 3
DOHVAT IZ SJEDA
89
5.3. GODIŠNJE IZVJEŠĆE POSEBNOG POLUDNEVNOG PROGRAMA RANOG
UČENJA ENGLESKOG JEZIKA
ODGOJNA SKUPINA: ZVONČIĆI
ODGOJITELJICA: EVA GABRIELA LUKETIĆ
Poseban poludnevni program engleskog jezika provodio se četvrtu godinu u jesen
2015.godine, u sklopu cjelodnevnog programa na hrvatskom jeziku. Ostvarivao se u grupi
"Zvončići- The Bells" u centralnom objektu Trnava, na lokaciji Resnički put 88. Ove
pedagoške godine specifičnost grupe očitovala se u programu predškole (koji se provodio sa
18-ero djece školskih obveznika) kojeg smo nastojali povezati sa učenjem engleskog jezika.
Cilj programa učenja engleskog jezika ove pedagoške godine bio je usavršavanje
komunikacijskih vještina na engleskom jeziku, u vidu poticanja na primjenu usvojenih riječi
u svakodnevnim aktivnostima.
Na početku godine većina djece je pokazala osnovne kompetencije komunikacije na
engleskom jeziku, što se posebice moglo vidjeti u samoinicirajućim aktivnostima. Djeca su
poznavala nekoliko stranih riječi i smisleno ih koristila u aktivnostima.
Izuzetak čine dvoje djece koja nikako nisu sudjelovala u aktivnostima na engleskom jeziku.
Riječ je o dvojici dječaka koja su se upisala prošle pedagoške godine, i nisu imala kontinuitet
dolaska u grupu.
Prikaz brojnosti djece koja koriste engleski jezik u spontanim, samoinicirajućim aktivnostima
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
4,5
5
16 DJECE ČESTOKORISTI ENGLESKE
RIJEČI USAMOINICIRAJUĆIM
AKTIVNOSTIMA
2 DJECE UOPĆE NEKORISTE ENGLESKE
RIJEČI UAKTIVNOSTIMA
6 DJECEPOVREMENO
KORISTI ENGLESKERIJEČI U
SAMOINICIRAJUĆIMAKTIVNOSTIMA
Series 1
Series 2
Series 3
90
Obzirom da je u grupi prevladavala starija dobna skupina (djeca u godini pred polazak u
školu), aktivnosti vezane za strani jezik povezivali smo sa programom predškole. Najveću
dobit starija djeca su imala u uočavanju razlika u pismu engleske i hrvatske abecede, te
prepoznavanju i imenovanju znakova slova kojih nema u hrvatskoj abecedi. Mlađa djeca su u
suradnji sa starijom djecom proširivala svoj vokabular koristeći razne izvore: rječnike,
slikovnice i kartice.
Projekt "London" i ove godine se provodio u grupi, djeca su imala priliku upoznati
znamenitosti zemlje u kojoj se govori engleski, a time i uočiti razlike između Londona i
Zagreba.
Krajem pedagoške godine grupa "Zvončići" je sudjelovala u humanitarnom događaju
"Darujmo djeci kazalište",gdje je izvela predstavu na engleskom jeziku "The Grumpy
Queen". Izvedbom na engleskom jeziku djeca su pokazala samopouzdanje i vjeru u sebe i
svoje kompetencije na stranom jeziku.
U daljnjem periodu mlađa djeca koja nisu školski obveznici neće nastaviti učenje
engleskog jezika, zbog nedovoljnog interesa roditelja, ali već sada imaju temelje za napredak
u učenju jezika. Starija djeca koja odlaze u školu stekla su iskustvo slušanja, interpretiranja i
razgovora na engleskom jeziku, koje će im koristiti u daljnjem školovanju.
91
ODGOJNA SKUPINA : 22 – RS, ''BUMBARI''
ODGOJITELJICA: JOSIPA RISTER
U pedagoškoj godini 2015./2016. u mješovitoj odgojnoj skupini Bumbari s radom je
započeo poludnevni program ranog učenja engleskog jezika. U program je bilo upisano 28
djece u četvrtoj, petoj, šestoj i sedmoj godini života. Program se provodio svakodnevno u
sklopu redovnog programa, od listopada do lipnja tekuće pedagoške godine.
U ovoj su se pedagoškoj godini putem programa ranog učenja engleskog jezika kod
djece razvijale osnove kompetentnosti komunikacije na stranom jeziku. S obzirom na širok
dobni raspon upisane djece, djeca su se poticala na razlikovanje govora na engleskom jeziku
od onog na hrvatskom, te na oponašanje govora na stranom jeziku u svakodnevnim životnim i
igrovnim situacijama. Također, poticala su se i na vizualno prepoznavanje slovnih znakova
engleske abecede i usporedbu s hrvatskom abecedom, pokazivanje interesa za učenjem stranih
riječi, te smisleno korištenje osnovnih fraza na engleskom jeziku, poput pozdrava, izraza
uljudnosti, brojanja, prepoznavanja osnovnih boja, voća, povrća, odjeće i drugih pojmova koji
se koriste u svakodnevnom govoru. Također, nastojalo se razviti i samopouzdanje kod djeteta
i stvoriti osjećaj uspješnosti u spontanom izražavanju. Planirane aktivnosti za poticanje
navedenih kompetencija kod djece provodile su se unutar životno-praktičnih i radnih
aktivnosti, funkcionalnih i simboličkih igara, društveno-zabavnih igara, aktivnosti
raznovrsnog izražavanja i stvaranja, te istraživačko-spoznajnih aktivnosti za vrijeme boravka
u sobi dnevnog boravka, ali i boravka na zraku.
Provedbom inicijalne procjene razine usvojenosti engleskog jezika uočeno je kako
djeca imaju različita jezična predznanja što je bilo i za očekivati s obzirom na širok dobni
raspon. Vodeći se time, pokazala se potreba za osiguravanjem primjerenih poticaja, materijala
i aktivnosti za različite dobne skupine djece. Naglasak je ipak stavljen na početno učenje
stranog jezika s obzirom na to da većina djece ipak nisu imala gotovo nikakvo ili vrlo slabo
predznanje. Nesrazmjer u usvojenosti jezika nastojao se ujednačiti na način da su djeca s
boljim predznanjem često preuzimala uloge vođe u vođenim aktivnostima kako bi se kod njih
i dalje zadržao interes za ponuđene aktivnosti. Navedeni princip rada planiram koristiti i iduće
godine kako bi se nesrazmjer djece koja su program pohađala ove godine i novoupisane djece
smanjio na prihvatljivu mjeru.
Kao najprimjereniji način ranog učenja engleskog jezika u skupini pokazale su se
raznovrsne igre sa slikovnim karticama, tzv. flashcards, te igre s pjevanjem u kojima je nužno
bio uključen pokret kao sredstvo za poticanje interesa i angažmana djece. Najmanje
učinkovite pokazale su se aktivnosti čitanja slikovnica. Nezainteresiranost pripisujem
relativno dugim tekstovima koji su djeci u određenoj mjeri bili nejasni i nerazumljivi, stoga je
u narednoj godini potrebno veću pažnju posvetiti odabiru literarnih tekstova, kao i
organizaciji popratnih aktivnosti koje će pojačati interes kod djece za čitanjem slikovnica na
engleskom jeziku.
Suradnju s roditeljima kontinuirano sam provodila putem individualnih razgovora, te
mape događanja gdje su roditelji imali priliku biti u toku s aktualnim događanjima i temama
kojima smo se bavili. Također, roditeljima je prezentiran program na početku pedagoške
godine, kao i postignuća djece na kraju pedagoške godine.
92
5.4. GODIŠNJE IZVJEŠĆE RANOG UČENJA NJEMAČKOG JEZIKA
U našem vrtiću ovo je dvanaesta godina poludnevnog kraćeg programa sa stranim jezikom u
redovitom cjelodnevnom programu na hrvatskom jeziku. Program je realiziran u odgojnoj
grupi „Biene Maja“ u centralnom vrtiću Trnava. U skupinu je upisano 18 djece u dobi od tri
do sedam godina. Program se provodio svakodnevno u sklopu redovitog programa.
U ovoj pedagoškoj godini provedbom programa ranog učenja njemačkog jezika kod mlađe
djece su se razvijale osnovne kompetencije na stranom jeziku, djeca su poticana na
razlikovanje govora na njemačkom jeziku od onog na hrvatskom jeziku. Kod starije djece
koja su već četvrtu godinu učila njemački jezik u svakodnevnim igrama i razgovoru su
oponašala govor na stranom jeziku. Oni su sami konstruirali jednostavne i neke složenije
rečenice, te su bili u mogućnosti prepričati kratke priče svojim riječima. Sva djeca pamte i
reproduciraju pjesmice, brojalice, recitacije kao i fraze koje koriste u svakodnevnim
situacijama. Prepoznaju i imenuju osnovne boje, pamte niz od deset brojeva, dok su starija
djeca usvojila brojeve do dvadeset. Veći dio djece u spontanom govoru zanimalo je značenje
nekih riječi na njemačkom jeziku, po čemu se vidi njihov interes za njemački jezik. Djeca su
pozorno slušala govor odgajatelja, ali i djece te pozitivno reagirala na vanjske poticaje
(motivatore) za spoznavanje i učenje.Vidjela se usredotočenost i ustrajanost u svim
aktivnostima.Veći dio djece izvršavao je jednostavne radnje prema govornim uputama, kao i
pokazivao na slikama odgovore na pitanja. Pamtili su i povezivali pokret i riječi. Djeca su
stečeno znanje na njemačkom jeziku prezentirala aktivnim sudjelovanjem u malim scenskim
improvizacijama u kojima su se potpuno uživljavala u svoje uloge.
Planirani sadržaj i aktivnosti za poticanje navedenih kompetencija
životno-praktične i radne aktivnosti
raznovrsne igre (simboličke i društvene)
umjetničke aktivnosti (priče, pjesmice, dramatizacije, ples, recitacije i dr.)
aktivnosti raznovrsnog izražavanja i stvaranja (likovno, glazbeno, scensko i dr.)
istraživačko spoznajne aktivnosti
aktivnosti s kretanjem
Tematske cjeline: Die Familie, Das Manliche Korper, Das Wetter, Der Kindergarten, Die
Marchen, Zahlen bis 20, Die Wochentage, Die Spiele/Spielzeuge, Die Verkehrsmittel, Die
Nahrungsmittel, Der Beruf, Die Kleidungsstucke, Die Geschichte, Feiertage/Weinachten,
Ostern, Deutschland.
Koristila sam ova sredstva i pomagala:slikovnice, časopisi, plakati, didaktički materijal,
pjesmice, recitacije, priče, društvene igre, slikovni materijal, fotografije, DVD materijale, CD
materijale, mapa projekta.
Literatura koju sam koristila: 10 kleine Zappelmanner, Die Kikus Methode, Kikus Liederheft,
Kikus arbeitsblatter, Kasper Theather rund ums Jahr, Moja prva njemača vježbenica, Časopis
„Spielen und lernen“, Die Zeitschrift „spielen und lernen“, Spiel mit Spilko 1,
Schnupperangebot:Deutsch als fremdsprache, DaF fur Kinder.
93
U ovoj pedagoškoj godini veći dio planiranih zadaća sam ostvarila. Projekt naše skupine u
ovoj godini bio je „Njemačka“ koji smo proveli zbog velikog broja školske djece koja su već
četvrtu godinu učila njemački jezik. Navedenim projektom omogućili smo proširivanje
postojećih i stjecanje novih znanja o običajima, znamenitostima, kulturi, prehrani i ostalom
vezano uz tu državu. Interes djece na samom početku nije bio baš velik, nakon upoznavanja
spisatelja bajki i bajki, te života na dvorovima nije trebalo dodatnih poticaja. Tada je posebice
bila vidljiva znatiželja i kreativnost djece. Tu se vidjela dobit za cjelokupni program
njemačkog jezika. Suradnju s roditeljima kontinuirano sam provodila putem individualnih
razgovora, mape projekta, plakata, mape programa ranog učenja njemačkog jezika,
obavještavanjem putem kutića, tjednim planom kao i video zapisima.Osim toga roditeljima
su postignuća djece u programu prezentirana u prosincu dramatizacijom priče „Jesus ist
geboren“ i u lipnju dramatizacijom priče „Schloss Geschichte“. Uvidom roditelja u rad
programa i povratne informacije govore da su zadovoljni postignutim rezultatom i napretkom
njihove djece, što je bilo i jedna od osnovnih zadaća.Vrlo sam zadovoljna uspjehom ove
godine kao i suradnjom s roditeljima. Prisustvovala sam raznim seminarima u vrtićima,
školama grada Zagreba čime sam obogatila svoja iskustva i stekla nova znanja. Surađivala
sam s Goethe Institutom u projektu DaF pedagogije, te na tom području razmjenjivala
iskustva s kolegicama u programu ranog učenja njemačkog jezika.
Kao prijedlog za budući rad bila bi bolja povezanost sa školama radi lakšeg uključivanja
djece u jezične predmete.
Zaključak: daljnja provedba posebnog kraćeg programa ranog učenja njemačkog jezika
usmjerena je na poticanje razvoja osnovne kompetencije na stranom jeziku, razlikovanje
govora na njemačkom jeziku od govora na hrvatskom, oponašanje govora na stranom jeziku u
svakodnevnim situacijama (zbog velikog broja novoupisane djece koja se prvi put susreću s
njemačkim jezikom).
Odgajatelj
Karmen Prgeša
94
5.5. POSEBAN KRAĆI PROGRAM NJEGOVANJA TRADICIJSKE KULTURE I
FOLKLORA
Voditeljice: Ružica Horvat i Suzana Horvat
Početkom pedagoške godine 2015. - 2016. roditeljima je ponuđena mogućnost upisa djece u
kraći program njegovanja tradicijske kulture i folklora. Na temelju ankete, koja je ponuđena u
skupinama „Trešnjice“ i „Ježići“, u područnom objektu Čulinec formirana je skupina od 13
djece u dobi od 3 do 6,5 godina. U veljači je upisano još jedno dijete, te je na kraju igraonicu
pohađalo 14 djece. Program je započeo s radom 01. 10. 2015. i trajao do 31. 5. 2016.
Igraonica se odvijala dva puta tjedno u trajanju od 45 minuta. Sadržaji su bili planirani i
provedeni prema predviđenom godišnjem planu i kurikulumu vrtića. Planirane aktivnosti
njegovanja tradicijske kulture i folklora bile su vezane uz narodne običaje, godišnja doba,
blagdane i kalendarska događanja. Aktivnosti su se u radu međusobno ispreplitale. Provodile
su se kroz frontalni rad, grupni rad i individualno. Ostvarene su kroz sve oblike izražavanja i
stvaranja. Djeca su upoznavala brojalice, dječje napjeve, pjesme, igre s pjevanjem i narodne
plesove. Upoznavala su naše tradicionalne instrumente, starinske igre i igračke, nekadašnja
kuhinjska pomagala, stari alat, te narodne nošnje iz različitih dijelova lijepe naše Hrvatske.
Nastojale smo kod djece poticati razvoj osjećaja pripadnosti i ljubavi prema folklornoj
kulturnoj baštini. Planirano je i realizirano uz prepoznavanje, podržavanje i prihvaćanje
interesa djece spram istima.
Prikazani rezultati su nam pokazali koje su se kompetencije najviše usavršavale u sljedećim
aspektima djetetova razvoja.
U socio-emocionalnom razvoju najveći napredak je postignut u usavršavanju socijalne i
građanske kompetencije, osobito prosocijalnih ponašanja i odnosa prema vršnjacima, te
usavršavanju inicijativnosti i poduzetništva.
U spoznajnom razvoju najviše su se usavršavale kompetencije u spoznajnom razvoju
općenito osobito opažanje, pažnja, pamćenje, te kulturna svijest i izražavanje osobito kulturni
identitet, kulturno izražavanje, glazba i ples i vizualna umjetnost.
U govorno-jezičnom razvoju najveći napredak je vidljiv u komunikaciji na materinskom
jeziku osobito slušanje i razumijevanje govora.
U motoričkom razvoju su se najviše usavršavale motoričke kompetenciije osobito osnovni
oblici kretanja te složenije motoričke vještine.
Vođenjem propisane dokumentacije i kontinuiranim dokumentiranjem akcija djece
ostvarivalo se vrednovanje i praćenje programa.
Informiranje roditelja realiziralo se kontinuiranim pisanim obavijestima na folklornom kutiću,
individualnim razgovorima i izložbama dječjih uradaka.
Prezentacija programa i postignuća djece ostvareno je u travnju, obilježavanjem dana planeta
Zemlje, prigodnim spletom dječjih igara i plesova, i u lipnju pod nazivom „Narodne igre i
plesovi“, gdje su djeci podijeljene i prigodne diplome.
Otežavajuća okolnost u realizaciji programa bio je neadekvatan (premalen) prostor jer u
područnom objektu Čulinec nema dvorane, već se sve održavalo u sobi dnevnog boravka.
Iz svega prikaznog, finalna evaulacija je pokazala kako je većina djece bila vrlo motivirana
za sudjelovanje i vrlo aktivna u usvajanju i njegovanju kulturne baštine. To je pozitivno
utjecalo na cjelokupni razvoj i suradničko učenje, razvoj osjećaja ljubavi i pozitivnog odnosa
prema kulturnoj i folklornoj baštini.
95
5.6. VREDNOVANJE RADA EKO –VRTIĆA JABUKA ZA PEDAGOŠKU GODINU
2015./2016.
Međunarodne Eko-škole su program osmišljen za provedbu smjernica odgoja i obrazovanja za
okoliš na razini čitavih odgojno-obrazovnih ustanova (osnovne i srednje škole, dječji vrtići i
učenički domovi, škole za djecu s posebnim potrebama i fakulteti). Nacionalni koordinator
Eko-škola u Republici Hrvatskoj je Udruga Lijepa Naša.Međunarodni program Eko-škole je
razvila Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Founadtion for Environmental Education –
FEE) kao odgovor na UN konferenciju 1992. godine. Program se službeno počeo provoditi od
1994. godine u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Velikoj Britaniji. Danas Eko-škole se provode u
više od 59 država svijeta koje povezuju više od 46 000 škola.
Status Eko-škole: je sustav nagrađivanja na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini što je
osobitost ovog prepoznatljivog i kvalitetnog modela odgoja i obrazovanja. Škole koje ispune
postavljene kriterije i koje brigu za okoliš promiču kao trajnu vrijednost i način življenja,
dobivaju povelju o statusu Međunarodne Eko-škole i Zelenu zastavu sa znakom Eko-škole.
Ovo prestižno međunarodno priznanje dodjeljuje se na dvije godine. Škola mora dokazati da
je u provedbi programa, prema zacrtanim smjernicama otišla “korak dalje”, produbila i
proširila rad na izabranim temama te sve aktivnosti mora iscrpno dokumentirati na mrežnim
stranicama programa – eko.lijepa-nasa.hr.
U pedagoškoj godini 2015./2016. nastavili smo promovirati humane vrijednosti i promicati
ekološku osjetljivost djece u okružju vrtića i lokalne zajednice kroz:
Poticanje aktivnog učenja djece u osvještavanju i doživljavanju eko-problema,
suradničkom stjecanju znanja i pronalaženju rješenja
Radom dječjih eko - patrola ukazivali na stanje okoliša u neposrednom vrtićkom
okruženju i poticali djelovanje prema lokalnoj zajednici u zajedničkom radu na
rješavanju uočenih problema
Njegovanje prirodna prava djece tijekom boravka na zraku
Senzibiliziranje roditelje za promoviranje zdravog stila življenja u obiteljskom
okružju
Promoviranje važnost roditeljskog modela skrbi za okoliš u svakodnevnim životnim
situacijama
Poticanje roditelja na sudjelovanje u vrtićkim eko-akcijama i provedbi projekata po
skupinama
Kroz sastanke eko-odbora pratiti provedbu plana i programa eko-vrtića s prijedlozima
za unaprjeđivanje
Ciljeve i zadaće Plana i programa djelovanja eko-vrtića Jabuka realizirani su kroz slijedeće
aktivnosti:
96
Provedbom tri humanitarne akcije senzibilizirali smo djecu i odrasle za življenje
humanih vrijednosti:
u listopadu 2015. sudjelovali u prodajnoj izložbi i na humanitarnom koncertu
u Garden Mallu. Novac prikupljen na prodajnoj izložbi namijenjen je liječenju
bolesne djevojčice iz DV Pčelica
u prosincu 2015. godine osmislili smo raznovrsne kreativne radionice izrade
božićnog nakita i organizirali Božićni sajam. Prikupljena novčana sredstva na
humanitarnoj prodajnoj izložbi namijenili smo potrebitoj obitelji našeg vrtića
kako bismo im uljepšali blagdane i olakšali svakodnevni život
u veljači 2016. sudjelovali u projektu Darujmo djeci kazalište i time dali svoj
doprinos u nastavku provedbe projekta čija sredstva omogućuju Udruzi za
školovanje pasa vodiča i mobilitet za povećanja broja pasa vodiča potrebitima
kroz svakodnevni rad s djecom radili na uočavanju, prepoznavanju eko-problema u
unutrašnjim i vanjskim prostorima vrtića te radili na njihovom rješavanju
gospođa Marija Vizner sa svojim suradnicima iz Hrvatskih voda s djecom šest
odgojnih skupina u prostoru vrtića realizirala je radionicu na temu slikovnica '' Život
uz rijeku-poplave’’ i ‘’Voda izvor života-zaštita voda ‘’
u svakodnevnim situacijama skrbimo o primjerenom odlaganju otpada ( većina
skupina ima posebne kutije za papir i plastiku )
kroz rad eko-patrola skrbimo o potrošnji vode i papira u unutarnjim prostorima vrtića
primjenom projektnog modela rada s djecom predškolske dobi osmislili i provodimo
projekte : Drvo , Šuma, Kiša, Zanimanja ljudi –meteorolog
za kvalitetniju provedbu dijelova projekata ostvarena je suradnja s meteorlogom
Milanom Sijerkovićem, Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama
poster prezentacije navedenih projekata bili su u predprostoru ureda vrtića
djeca skupine Lavići izradili su plakat '' 10 načina kako se Zemlji pomoći može'' što je
ujedno i glavni plakat za ovu pedagošku godinu
suradnja s Hrvatskim vodama, našim kumovima, djeci skupina Tratinčice i Lavići
omogućila je posjet Labaratoriju Hrvatskih voda što je neiscrpan izvor novih
spoznaja o živom svijetu u našim rijekama i jezerima
obilježili Svjetski dan voda u vrtiću i sudjelovanjem na svečanosti u Hrvatskim
vodama, 22. 03. 2016. (djeca skupine Bumbari iz Resnika)
početkom ožujka intenzivirali smo rad eko-patrola na vanjskim prostorima vrtića te
bližoj okolini vrtića ( djeca skupina Ježići-Čulinec, Bumbari-Resnik, Lavići, Mišići i
Zvončići-Trnava)
97
PROJEKTNI TJEDAN 18. - 22. 04. 2016.
Cilj svih planiranih aktivnosti je uočavanje konkretnih problemskih situacija u
neposrednom vrtićkom okruženju i mogućnosti djelovanja na njihovo rješavanje.
Neke od aktivnosti koje smo realizirali tijekom Projektnog tjedna:
briga o postojećim cvjetnjacima i kamenjarima
markiranje sadnica i drveća na našem dvorištu
oformili vrtove s ljekovitim i začinskim biljem
oformili biljnu ljekarnu (Ježići-Čulinec)
nekoliko skupina je kroz svoj mali povrtnjak pratili životne cikluse pojedinih vrsta
povrća
u suradnji s roditeljima oplemenili vanjski prostor-igralište bojanjem ograde, kučica,
tobogana i sl.
izrada slikovnica s eko-sadržajima: Priča o potoku, Priča o šumi Priča ''Otpad nije
smeće'', ''Kornjačin svijet ''
obilježavanje Dana planeta Zemlja kroz zajedničke aktivnosti djece, odgojitelja i
roditelja, kroz kviz znanja na temu zaštita okoliša, ''Kako živimo prirodna prava djece
u neposrednom okruženju'', dramatizacija eko priča: ''Priča o vodi'' i ''Prirodno je
najbolje'' i sl.
Eko akcije tijekom projektnog tjedna
Obilježavanje Dana planeta Zemlja 22.04.2016.
Za obnovu statusa eko –škole u pedagoškoj godini 2015./2016. naš vrtić je realizirao
nekoliko projekata od kojih smo Udruzi lijepa naša prijavili tri.
PROJEKT ŠUMA
98
Cilj projekta je potaknuti djecu na odgovorno ponašanje prema prirodnim resursima,
posebice prema zaštiti šumazaštišuma.
Bitne zadaće: poticati aktivno učenje djece u osvještavanju i doživljavanju eko-problema;
radom eko-patrola ukazivati na stanje okoliša u neposrednom vrtićkom okruženju; potaknuti
značajnije uključivanje lokalne zajednice u skrb za zaštitu prirodnih resursa (šuma).
Realizirane aktivnosti: kreiranti poticajno prostorno-materijalno i socijalno okruženje za
realizaciju ciljeva i zadaća projekta. Ostvarivanje suradnje u vrtiću i izvan vrtića koja će
omogućiti kvalitetniji rad na projektu, posebice s Hrvatskim šumama.Od konkretnih
aktivnosti s djecom ističemo: skrb za stabla na vrtićkom dvorištu, provedba raznovrsnih
životno-praktičnih i radnih aktivnosti: sakupljanje i klasifikacija raznovrsnih prirodnina
vezanih za stabla u neposrednom okruženju vrtića, radno-praktične aktivnosti na temu od
sjemenke do stabla, prikupljanje razrnovrsnih sadnica drveća, sadnja sadnica na vrtićkom
dvorištu i briga za njihov rast, zrada slikovnica, razgovor s djecom o drveću naših šuma i
parkova i njihovoj važnosti za za biljni i životinjski svijet ali i život ljudi. Raznovrsne
aktivnosti izražavanja i stvaranja s ciljem pružanja mogućnosti djeci da svoje doživljaje
izraze kroz: crtež, sliku, trodimenzionalno, govornim izričajem i sl.
PROJEKT DRVO
Cilj projekta: potaknuti djecu i odrasle na odgovorno ponašanje prema drvetu kao važnom
prirodnom resursu. Zadaće: kod djece poticati svijest o potrebi primjerene skrbi o drveću u
neposrednom okruženju, poticati uočavanje i rješavanje problemskih situacija vezanih za
drveće u neposrednom okruženju. Planirane aktivnosti: kroz raznovrsne istraživaško
spoznajne aktivnosti dobiti odgovore na pitanja Kako i zašto drvo raste , vrste listopadnog i
vazdazelenog drveća u neposrednom okruženju, te važnost i uloga drveta u životu čovjeka.
Do spoznaja smo dolazili kroz rad na slikovnom materijalu, neposrednim promatranjem i
istraživanjem. Sve aktivnosti dokumentirali smo primjenjujući raznovrsne modele
dokumentiranja koje smo koristili u planiranju daljn ih aktivnosti. Podržavajući interes djece
stalno smo nadograđivali spoznaju i razvijali svijest o važnosti primjerenog djelovanja
čovjeka prema drveću kao važnom prirodnom resursu. Od raznovrsnih aktivnosti posebno
ističemo recikliranje starog papira i njegovo korištenje u likovnim aktivnostima čime smo
ostvarivali važnu zadaću očuvanja okoliša (drveća) za proizvodnju papira.Suradnja s
Hrvatskim šumama zajedno s djecom i odgojiteljima koji su provodili projekt Šuma, pomogla
nam je u realizaciji nekih zadaća i aktivnosti projekta. Roditelji su aktivno sudjelovali u
realizaciji nekih aktivnosti iz projekta (prikupljanju slikovnog i drugog materijala za
istraživačke aktivnosti, obogaćivanje dječjeg iskustva o važnosti drveća u eko sustavu
općenito i kako primjereno djelovanje čovjeka može pozitivno utjecati na to.
99
PROJEKT KIŠA
Cilj projekta poticati kod djece uočavanje uzročno -posljedičnih veza u prirodi.
Bitne zadaće : stjecanje novih pojmova i odnosa u prirodi (djelovanje čovjeka na promjene u
prirodi), poticati odgovorno ponašanje prema materijalnom okruženju i prirodi općenito.
Realizirane aktivnosti: spoznajno- istraživačke kroz koje su djeca dolazila do odgovora na
pitanja: Što je kiša?, Kakva je kišnica koja pada kod nas? Kako nastaje oblak?, Kako nastaje
magla?, Eko sustavi u blizini vrtića, Vode na planeti, Što sve vodu zagađuje?; raznovrsni
pokusi u sobi u istraživačkom centru: Zašto kiša pada, Isparavanje vode, Oblaci, upoznavanje
sa zanimanjem meteorolog kroz gostovanje gospodina Milana Sijerkovića u vrtiću;
opremanje male meteorološke stanice na dvorištu vrtića. Mali meteorolozi prate vremenske
prilike u bližoj okolini vrtića i dokumentiraju, donose svoje prognoze i informiraju o tome
ostale skupine kako bi mogli planirati aktivnosti na vanjskom prostoru; kroz rad eko patrola
djelovali na osvješćivanje djece i odraslih : Što sve možemo učiniti kako bi uštedjeli vodu i
manje zagađivali okoliš. Prikupljanje kišnice i korištenje za zalijevanje cvijeća u sobi i
vanjskom prostoru vrtić
Praćenjem provedbe navedenih projekata i zajednička refleksija na satancima za planiranje i
refleksiju te sastancima eko-odbora dobili sko nove ideje kako u slijedećoj pedagoškoj godini
planirati rad eko-vrtića Jabuka.
100
U svibnju 2016. godine promovirali smo 16. generaciju Eko-škola, a Eko-škole 2., 6., 8., 10.,
12. i 14. generacije su obnovile status. U okviru 16. generacije promovirano je 17 Eko-škola,
od čega 7 dječjih vrtića, 7 osnovnih škola, 1 škola za djecu s posebnim potrebama, te
2 visoko-obrazovne institucije. U okviru 14. generacije status je prvi put obnovilo 17 Eko-
škola, dok je u okviru 12. generacije status po drugi put uspješno obnovilo 13 Eko-škola.
16 Eko-škola 10. generacije primile su brončani certifikat kao priznanje za šest godina
neprekidnog statusa. Iz 8. generacije je 15 Eko-škola primilo srebrni certifikati kao priznanje
za osam godina neprekinutog statusa, a 20 Eko-škola 6. generacije primile su zlatni certifikati
kao priznanje za deset godina neprekidnog statusa Eko-škole. Nakon 15 godina kontinuiranog
provođenja programa 19 Eko-škola 2. generacije je steklo dijamantni status.
101
6. KULTURNA I JAVNA DJELATNOST VRTIĆA
CILJ: osigurati poticaje izvan vrtića kroz koje će djeca razvijati svoje kompetencije,
posebice socijalne i građanske kompetencije, inicijativnost i poduzetništvo te kulturnu svijest
i izražavanje.
ZADAĆE:
1. razvijati osjećaj radosti i svečane atmosfere uz postupno aktivnije uključivanje djeteta
u važna društvena događanja,
2. podržavati i razvijati radoznalost djeteta za prirodne pojave, rad ljudi u neposrednoj
okolini, doživljaj vrijednosti rada, uočavanje odnosa među ljudima,
3. osigurati neposredan i aktivan odnos djeteta sa prirodom i okolinom, razvijati
sposobnosti rješavanja problema (pitanja, pretpostavke, praktična primjena,
zaključivanja) davanje vlastitih tumačenja pojava i otkrivanje zakonitosti i principa
rada,
4. razvijati svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u
svijetu
5. osposobljavati dijete za razumijevanje jezične i kulturne raznolikosti Europe i svijeta
6. buditi pozitivne osjećaje i upoznati djecu sa narodnim rukotvorinama, običajima i
tradicijama,
7. razvijati u djeteta sposobnosti vokalne i vizualne komunikacije i sposobnosti
doživljavanja i razumijevanja likovnih, dramskih i glazbenih djela.
Navedeni cilj i zadaće u pedagoškoj godini 2015./2016. realizirali smo kroz:
kulturno-umjetnička događanja u vrtiću i izvan vrtića
U vrtiću su gostovali kazališne i glazbene udruge, s predstavama: Jesenska priča, kroz koju
su djeca imala priliku upoznati se s gudačkim i puhačkim glazbenim instrumentima,
mađioničar Jozo-Bozo je s predstavom Čarobni klaun govorio o važnosti uvažavanja i
prihvaćanja različitosti među ljudima što je bilo povezano s obilježavanjem Međunarodnog
dana tolerancije. U prosincu su djeca kroz predstave Božična medalja i Novogodišnji šušur,
Produkcije ''Z'' iz Splita dobila priliku uvidjeti kako se odbro dobrim vraća i ujedno se dobro
zabaviti jer su obje predstave interaktivne i šalju snažne poruke prijateljstva i uvažavanja.
Osim događanja u vrtiću povezanih s Fašnikom u veljači smo sudjelovali u projektu
''Darujmo djeci kazalište'' i zajedno s roditeljima koji su napunili dvoranu Centra za kulturu
Trešnjevka prikupili značajan iznos novčanih sredstava za udrugu za školovanje pasa vodiča i
mobilitet.
102
Kroz suradnju s Večernjim listom u lipnju smo zajedno s nekoliko vrtića iz Zagreba
sudjelovali u projektu Cirkus vrtićus koji je osim zabavnog karaktera bio ujedno i
humanitarni jer su sredstva od ulaznica donirana liječnicima crvenim nosevima.
U pratnji prvaka cirkuskih vještina iz slavne družine Triko Cirkus Teatra i svima omiljenih
Crvenih nosova na sceni će se izmjenjivati djeca zagrebačkih dječjih vrtića „Jarun“, „Iskrica“,
„Leptir“, „Jabuka“ i „Krijesnice“ koja se već više od mjesec dana marljivo pripremaju za
svjetla pozornice. Na klaviru će ih pratiti ugledni hrvatski pijanist i skladatelj Matej
Meštrović, a gosti programa bit će dječji zbor „Kikići“.
Sudjelovanjem u ovom projektu osim iskazivanja solidarnosti s djecom u bolnicama i djeca
sudionici na nastupu u Lisinskom 03.06.2016. dobila su priliku pokazati koliko su razvili
svoje sposobnosti vokalne i vizualne komunikacije te sposobnosti doživljavanja dramskih i
glazbenih djela.
športsko-rekreativni programi koje smo realizirali u ovoj pedagoškoj godini znatno
su utjecala na stjecanje motoričkih vještina posebice kod djece u godini pred polazak
u školu. Obuku klizanjarealizirali smo tijekom veljače i ožujka u suradnji s
Zagrebačkim klizačkim savezom. Obuku je prošlo 80 djece našeg vrtića
Cjelodnevne izlete realizirali smo s djecom u 5. i 6. godini života. Kod organizacije
izleta primjenjujemo proceduru za izlete koju smo dogovorili na početku pedagoške
godine. Proveli smo postupak izbora agencije preko koje ćemo realizirati izlete. Od
prikupljene tri ponude izabrali smo Trakostyan tours iz Varaždinskih Toplica. Osim
agencije bio nam je važnan sadržaj izleta koji će djeci omogućiti više izvora spoznaje
i mogućnosti za podržavanje i razvijanje radoznalosti djeteta za prirodne pojave, rad
ljudi u neposrednoj okolini, doživljaj vrijednosti rada, uočavanje odnosa među ljudima
te razvijati svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu
mjestu u svijetu. Kako bi to ostvarili za mjesto cjelodnevnog izleta izabrali smo:
02. 06. 2016. Varaždinske Toplice ''Aquafest 2016.: Toplice žive s Rimljanima'' Cilj izleta:upoznavanje s Rimljanima, s njihovim načinom života, upoznavanje
kako uživo izgleda rimski tabor. Tko je bila božica Minerva i sl.? Druženje s carem
Konstantinom, caricom i rimskim legionarima i upoznavanje s vještinama koje su
legionari koristili u svojim vojnimpohodima djeci je omogućilo bolje upoznavanje s
103
životom starih Rimljana.Kroz posjetu muzeju i sudjelovanje na radionicama izrade
glinenogposuđa,uporabnih predmeta i sudjelovanjem u rimskim igrama djeca su
stekla nove spoznaje ali i razvijala kompetencije te zadovoljila niz potreba.
08.06.2016.realiziran je izlet na temu ''Zagorje na dlanu'' tijekom kojeg su djeca imala
priliku upoznati bogatsvom prirodnih i kulturno-povijesnih sadržaja zagorskog kraja.
Kroz sudejlovanje u radionici izrade licitarskih srca upoznali su specifičnost ovog
zanata. Posjetom etnografskoj zbirci u muzeju imali su priliku upoznati kako se nekad
živjelo u Zagorju.
Petodnevni boravak u Gradu mladih osigurao je neposredan i aktivan odnos djeteta sa
prirodom i okolinom, utjecao na razvijanje sposobnosti rješavanja problema (pitanja,
pretpostavke, praktična primjena, zaključivanja) davanje vlastitih tumačenja pojava i
otkrivanje zakonitosti. Djeca našeg vrtića u tri termina su boravila u Gradu mladih.
12-16. 10.2015 djeca i odgojiteljice skupina „Bumbari“,Resnik ''Ježići'' Čulinec;
23.-27.11.2015. djeca i odgojiteljice skupina „Zvončići“ ''Lavići'' Trnava;
02.-06.05.2016. djeca i odgojiteljice skupina u kojima se realiziraju raznovrsni programi.
Tijekom boravka u Gradu mladih realizirane su zadaće progrma ''Djeca u prirodi'' što
smatramo značajnim doprinosom poticajnom okruženju za cjeloviti razvoj djeteta.
104
Posjet muzejima u ovoj pedagoškoj godini bila je ciljana i u sklađen s tematikom kojom se
bave odgojno-obrazovne skupine u pojedinom periodu tijekom pedagoške godine. Sa svrhom
proširivanje spoznaje i dječjeg iskustva kroz različite izvore izvan vrtića u suradnji s
Tehničkim muzejom ostvarili smo dvije posjete tematskim izložbama.
U listopadu, 2015. djeca dvije skupine posjetili su tematsku izložbu ''Abeceda novca'',u
ožujku, 2016. s djecom smo posjetili izložbu''Automobil kultura mobilnosti'' s ciljem
upoznavanja djece s razvojem automobila tijekom vremena i kako bi obogatili dječju
spoznaju o prometu u Zagrebu početkom 20. stoljeća što je povezano s poticanjem pozitivnog
odnosa prema povijesnoj i kulturnoj baštini grada u kojem živimo.
U suradnji s našim kumovima Hrvatskim vodama u ožujku 2016. Svjetski dan voda uz niz
drugih sadržaja i aktivnosti po skupinama s djecom dviju skupina posjetili smo Laboratorij
Hrvatskih voda. Djeca su imala priliku saznati o biljnom i životinjskom svijetu naših rijeka,
jezera i mora, kako se on istražuje i što se može učiniti kako bi ga zaštitili. S obzirom da smo
eko-vrtić time smo proširili dječje neposredno iskustvo i odgojno djelovanje s ciljem zaštitte
okoliša.
JAVNE PREZENTACIJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Svoj rad u ovoj pedagoškoj godini svaka skupina je tijekom godine nekoliko puta prezentirala
preko mrežne stranice vrtića: www.vrtic-jabuka.zagreb.hr kako bi roditelji i stručna javnost
imali priliku upoznati se s našim kurikulumom i načinom njegove provedbe. Sva značajnija
događanja na nivou vrtića prezentirali smo roditeljima putem poster prezentacija u vrtiću,
mapa odgojunih skupina , mapa projekata i preko mrežne stranice vrtića.Osim toga svoj rad u
pedagoškoj godini 2015./2016. prezentirali smo i kroz aktivno sudjelovanje na većini
događanja vezanim za predškolski odgoj i obrazovanje.Aktivno smo sudjelovli na 20.
danima DV Grada Zagrebakroz raznovrsne aktivnosti. Na radionici u dječjem vrtiću
105
''Radost'' 17.05.2016. odgojiteljice Branka Gracin, Ivana Zmaić i pedagoginja Nevenka
Vuleta prezentirali su projekt '' Različitosti nas obogaćuju''.
Projekt je prezentiran i na 6. Regionalnoj smotri projekata dječjih vrtića 2016. koja se
održala 15.03.2016. u DV Medveščak. Prema procjeni Povjerenstva za procjenu kvalitete
projekata isti projekt je predložen za prezentaciju na Državnoj smotri projekata
Nacionalnog odgoja i obrazovanja za ljudska prava i aktivno građanstvo, koja je održana
20.05.2016. u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Zagreb.
CILJ PROJEKTA:kod djece predškolske dobi razvijati vještine, stavove i sustav vrijednosti
koji su potrebni za prihvaćanje različitosti u društvu ( pojedinca, naroda, kultura)
ZADAĆE:
Upoznavanje drugih kultura,civilizacija i običaja
Poticanje humanih vrijednosti
Jačanje socijalne kompetencije djece i samopouzdanja kao rezultat osobnog
sudjelovanja u humanitarnim aktivnostima
Sve je počelo dolaskom dječaka M. iz Ugande u našu skupinu. Dječak je govoro isključivo
engleski i domorodački jezik. Majka je također govorila i još govori samo engleski i
domorodački jezik.
OSTVARENI REZULTATI
U odnosu na djecu:
(stečena znanja, vještine i kompetencije
djece)
U odnosu na ostale:
(vrtić, voditelje projekta, ostale sudionike
uključene u projekt, širu zajednicu)
M. je usvojio osnove komunikacije na
hrvatskom jeziku što mu je omogućilo
aktivnije sudjelovanje u igri i aktivnostima s
drugom djecom svoje i ostalih skupina.
Stekao je nove prijatelje i lakše komunicira s
drugim odraslima u vrtiću. Usvojio je
kulturno-higijenske navike vezane za
konzumiranje obroka, brigu o sebi i prostoru
u kojem boravi, bolje poznaje svoje
sposobnosti, znanja i vještine, slobodno i s
povjerenjem pristupa drugima, spremniji je za
savladavanje promjena, izazova i prepreka.
Pokazuje osjetljivost za emocionalna stanja i
doživljavanja drugih, preuzima odgovornost
za pogreške i sl.
Provedbom ovog projekta u vrtiću
nastavljamo njegovati senzibilitet djece,
roditelja i djelatnika za uvažavanje različitosti
i pružanje pomoći potrebitima. Odrasli i djeca
bolje razumije kulturnu raznolikost svijeta i
promoviraju ideju interkulturalizma.
Voditeljice projekte nastavile su
unaprjeđivati svoje osobne i profesionalne
kompetencije.
106
Rad i postignuća našeg vrtića prezentirani su u monografiji ''DJEČJI VRTIĆI GRADA
ZAGREBA'', te kroz članke u časopisu Hrvatska vodoprivreda, te sudjelovanjem ravnateljice
vrtića Ljiljane Petrinec u emisijama HRT-a.
Svoju praksu prezentirali smo i kroz zbornik 21. Dana predškolskog odgoja i obrazovanja
Splitsko-dalmatinske županije 2015. Pod nazivom ''Mirisi djetinjstva''. U zborniku je
objavljen naše akcijsko istraživanje: UTJECAJ AKTIVNOG UČENJA ODGOJITELJA
NA PROMJENU IMPLICITNIH PEDAGOGIJA Akcijsko istraživanje su provele i prikaz za zbornik napravile: Ljiljana Petrinec, ravnateljica
Lidija Pavelić, Nevenka Vuleta, pedagoginje
SAŽETAK
U dječjem vrtiću „Jabuka“svi odgojitelji imaju iste uvjete za svoj profesionalni
razvoj.Međutim u odgojno-obrazovnoj praksi odgojiteljauočili smo da dio odgojitelja i
nadalje u svojoj odgojno-obrazovnoj praksi dominantno primjenjuje svoju implicitnu
pedagogiju, nedostatno primjenjuje suvremene spoznaje i suvremeni pristup u organizaciji
odgojno-obrazovnog procesa u svim segmentima i nedostatno dokumentira proces učenja
djece. Podaci prikupljenih tijekom istraživanja pomogli su nam u unaprjeđivanju odgojno-
obrazovne prakse. Sumirajući rezultate cjelokupnog akcijskog istraživanja zaključili smo da
kontinuiranim istraživanjem vlastite prakse svi stručni djelatnici vrtića jačaju svoje
profesionalne kompetencije. Svojim istraživanjem svaki stručni djelatnik pridonosi osobnom
razvoju i razvoju Vrtića. Kontinuitet suradničkog učenja kroz zajedničke rasprave, razmjene
iskustava, prikaze prakse i analize reflektira se na kvalitetu procesa učenja djece.
Djeca skupine Ježići kroz sudjelovanje u
projektu bolje razumiju kulturnu raznolikost
svijeta, prepoznaju i uspoređuju običaje
drugačijih od naših, pokazuju interes za život
ljudi i kulturu drugih naroda i zemalja
(Uganda).
Unaprjeđuju socijalnu i građansku
kompetenciju, posebice: prosocijalno
ponašanje i empatiju, solidarnost, uočavanje i
prihvaćanje različitosti,
osviještenost o prihvaćanju i poštivanju
svojih i tuđih prava.
Projekt je prezentiran u vrtiću, na 20.danima
dječjih vrtića Grada Zagreba, regionalnoj i
državnoj smotri projekata Nacionalnog
programa odgoja i odrazovanja za ljudska
prava i aktivno građanstvo.
Dugi niz godina u vrtiću provodimo različite
humanitarne akcije. Ove godine smo prihod
od prodajne izložbe na Božićnom sajmu
proslijedili M. obitelji sa svrhom
osiguravanja boljih životnih uvjeta.
Kroz provedbu projekta oživotvoruje se
Nacionalni program odgoja i obrazovanja za
ljudska prava i demokratsko građanstvo,
posebice prava djece na primjerene uvjete za
život , odgoj i obrazovanje.
107
7. STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA
U pedagoškoj godini 2015./2016. stručno usavršavanje temeljimo na načelu iz našeg
kurikuluma : otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unaprjeđivanje prakse.
Kontinuiranim istraživanjem vlastite prakse svi stručni djelatnici vrtića jačaju svoje
profesionalne kompetencije. Svojim istraživanjem svaki stručni djelatnik pridonosi osobnom
razvoju i razvoju Vrtića. Kontinuitet suradničkog učenja kroz zajedničke rasprave, razmjene
iskustava, prikaze prakse i analize reflektira se na kvalitetu procesa i učenja djece.
Ciljevi zajedničkog istraživanja su stvaranje optimalnih uvjeta za djetetov razvoj u
okruženju koje ima obrazovni potencijal i potiče suradničko ozračje i postizanje više razine
profesionalnih kompetencija djelatnika. Za kvalitetnu realizaciju navedenih ciljeva važno
nam je bilo osmisliti oblike stručnog usavršavanja u vrtiću koje će nam omogućiti zajedničko
istraživanje prakse, refleksije na uočeno i promišnjanje o modelima unaprjeđivanja.
Ciljeve i zadaće smo realizirali kroz:
1. Sjednice odgojiteljskih vijeća na kojima smo osim razmatranja i usvajanja Godišnjeg plana
i programa rada i Kurikuluma vrtića za pedagošku godinu realizirali nekoliko tema stručnog
usavršavanja kroz suradnju s vanjskim suradnicima kao predavačima.kroz sjednice
odgojiteljskog vijeća realizirali smo slijedeće teme:
- Uloga odgojitelja u suvremenom vrtiću, uvodno predavavanje dr.sc. Mirjana Šagud s
Filozofskog fakulteta u Zagrebu
- Senzomotorna integracija , predavanje radnog terapeuta Davora Duića, iz Centra za
rehabilitaciju Silver
2. Edukativne skupine odgojiteljica kroz koje su odgojiteljice imale priliku za
samorefleksiju i timsku refleksiju dokumentiranih situacija iz vlastitog rada u skupini s ciljem
razumijevanja djeteta i praćenja njegovih interesa i timskog planiranja smjernica u daljjem
radu. Koristeći svoje prošlogodišnje iskustvo skupine su bile formirane od odgojiteljica koje
rade s djecom slične dobi. Sve odgojiteljice bile su članice jedne od edukativnih skupina.
Odgojiteljice koje rade s djecom u 2,.3. i 4. godini života bile su članice edukativne skupine
„Sunce“.Moderatorice su bile logopedinja Vida Cik, pedagoginja Nevenka Vuleta i
zdravstvena voditeljica Ana Lukić.
Edukativnu skupinu „Duga“ činile su odgojiteljice koje su radile s djecom u 5. i 6. te
mješovitim skupinama programa. Moderatorice skupine bile su psihologinja Melita Cazin do
povratka psihologinje Radmile Basta s porodiljnog i pedagoginja Lidija Pavelić.
Treća edukativna skupina „Šuma striborova“ bila je sastavljena od odgojiteljica koje su
radile s djecom u godini pred polazak u školu. Moderatirice su bile pedagoginje Nevenka i
Lidija i psihologinja Radmila.
Program rada edukativnih skupina u ovoj pedagoškoj godini sadržajno je bio vezan za
unaprjeđivanje rada s djecom i profesionalnim potrebama odgojiteljica za kvalitetniju
realizaciju ciljeva i zadaća kurikuluma skupine i vrtića u cjelini. Nekoliko tema su bile važne
za sve profesionalce u vrtiću te su one prorađivane na sastancima svih edukativnih skupina.
Sadržaji koje koje smo prorađivali kroz rad svih edukativnih skupina u pedagoškoj godini
2015./2016. bile su uglavnom vezani uz teme:
Standardi kvalitete odgojno-obrazovnog rada
Razvoj kompetencija djece rane i predškolske dobi
108
Studeni, 2015. tema je bila „MENSA-NTC- sustav učenja“-prezentacija odgojiteljica koje su
završile edukaciju na tu temu. Nakon teorijske obrade teme odgojiteljice su stečena znanja
provjeravala u radionici.
Prosinac, 2015. Tema je bila Rani komunikacijski razvoj, temu prezentirala logopedinja
Vida Cik. Sagledavajući općenito važnost komunikacije za uredan razvoj svakog djeteta,
pripremljena je radionica za odgojitelje. Odstupanja u ranom razvoju komunikacijskih
vještina važna su kao prediktor daljnjih razvojnih odstupanja. Stoga je važno dobro
poznavanje komunikacijskih obilježja ranog razvoja. Odgojiteljice su kroz radionicu
osvijestile razliku između pojmova komunikacija, jezik i govor. Upoznate su s ranim
komunikacijskim razvojem djece i njegovim urednim tijekom. Kroz primjere su odgojiteljice
u manjim skupinama proradile problemske situacije, te osvijestile neka odstupanja kod djece
iz prakse. Također su uz ponuđene ciljeve podrške same domišljale o načinima poticanja
komunikacijskih vještina i govorno-jezičnog razvoja. Dobile su pisani materijal na koji način
se može poticati rani razvoj komunikacije i socijalna komunikacija kod djece.
Siječanj, 2016. obrađene su teme: „Praćenje i planiranje poticanja razvoja djeteta putem
razvojne mape“, Primjeri dobre prakse i prezentacija knjige E. Slunjski „Izvan okvira“
Veljača,2016., tema: „Samoaktualizacija“ bila je jedna od tema koja u odgojno-obrazovnoj
praksi ima posebno mjesto. U vrednovanju rada edukativnih skupina odgojiteljice ističu kako
ova tema ima značajno mjesto u odgojno-obrazovnoj praksi kako za procjenu osobnog tako i
profesionalnog razvoja.
Cilj: specifična zadaća svakog pojedinca aktualizacija vlastitih mogućnosti, odnosno
samoaktualizacija.
Kako bi se ostvario ovaj cilj treba znati zadovoljiti potrebe (ponajprije fiziološke, a potom za
pripadanjem, ljubavlju, moći, slobodom i zabavom – Glasser 1989.-
Prema Maslowu punu samoaktualizaciju postiže samo mali broj ljudi a razlog tome on vidi u
predrasudama društva i stereotipima; u nemogućnosti pojedinca da prepozna svoje
potencijale i ne zna kako ostvariti svoj razvoj ( osobni i profesionalni).
Demokratsko okruženje potiče osobni rast, mada samo to nije dovoljno i ne vodi nužno rastu
individualnosti, bez napora da se razvije osobni stil. Za slobodan i nesmetani razvoj ljudskih
potencijala potrebno je po Maslowu osigurati „ dobrohotnu“ okolinu. Međutim ako ona ne
postoji, čovjek mora nadvladati ograničenja okoline i preuzeti brigu o sebi i svom razvoju te
odgovornost za ostvarivanje svojih mogućnosti. Ipak teško je očekivati kvalitetan osobni
razvoj u nepovoljnim uvjetima (posebno kad je riječ o djeci) sto znači da stvaralački
potencijali, kreativnost, individualnost, zahtijevaju određenu okolinu, poticanje, usmjeravanje
i usvajanje socijalnih vještina. Odrasli su oni koji trebaju poticati svoj vlastiti razvoj i graditi
osobni stil radi postizanja samoaktualizacije. Takvi odrasli sigurno će biti spremni i sposobni
djeci otvoriti široke mogućnosti za njihov razvoj tako da zadovolje svoje potrebe, prepoznaju
i ostvare svoje želje, ciljeve i razviju vlastite potencijale. Za to je osim poznavanja općih
karakteristika razvoja djeteta, i spoznaja o postupcima prema djeci koji u podlozi
zadovoljavaju humanistički pristup, već je VAŽAN individualni pristup koji podrazumijeva
upoznavanje i prepoznavanje njegovih želja i potreba, ali i aktualnih interesa.
INDIVIDUALIZIRANI PRISTUP upućuje na važnost svakog pojedinca kao posebnog,
različitog i neponovljivog, a onima koji ga poštuju pruža zadovoljstvo izbora različitih
pristupa i odnosa, mogućnosti za upoznavanje različitosti, a time i vlastito obogaćivanje.
Ožujak, 2016. , prezentacija dobre prakse „Poticanje razvoja djece rane dobi kroz sva
osjetila“ koju su odgojiteljice skupine Maslačci Mirjana Dakić i Nikolina Barač prezentirale
jedan je od primjera iskustvenog učenja odraslih. Prezentacija kvalitetne odgojno-obrazovne
109
prakse u provedbi raznovrsnih aktivnosti s djecom u skupini pokazali su koliko kreiranje
poticajnog okruženja za učenje i razvoj i primjerena uloga odgojitelja u igri i aktivnostima
djece doprinosi kvaliteti rada s djecom rane dobi.
Travanj, 2016. : Strategije podrške razvoju i učenju, prezentacija teme i radionica.Nakon
uvida u primjenu standarda kvalitete u odgojno-obrazovnoj praksi odgojiteljica članice
stručnog tima su zajedno s odgojiteljicama procijenile kako je upravo Strategija podrške
razvoju i učenju jedan od najvažnijih standarda kojeg je potrebno kontinuirano unaprjeđivati.
Kroz zajednički osmišljene indikatore kvalitete primjene standarda „Strategije podrške
razvoju i učenju“ i pronalaženje kvalitetnih primjera iz prakse i prezentiranje na sastancima
edukativnih skupina omogućila je odgojiteljicama da kroz proces refleksije i samorefleksije
istražuju svoju odgojno-obrazovnu praksu i pronalaze modele za unapređivanje.
Svibanj, 2016.: Komunikacijske vještine, temu prezentirala logopedinja Vida Cik, radionica
u svrhu provjere primjene teorije u praksi, osvještavanje osobnih komunikacijskih vještina.
Poticanje razvoja govora kod djece rane dobi jedna je od najbitnijih zadaća odgojno-
obrazovnog rada i zahtijeva od odgojitelja znanja i vještine koje će na primjeren način
primjenjivati u radu s djecom za poticanje razvoja govora. Stalno procjenjivanje i vrednovanje
odgojno-obrazovne prakse i stručno usavršavanje odgojitelju će omogućiti kvalitetan rad s
djecom i roditeljima. Razvijene komunikacijske vještine profesionalaca (odgojitelja i stručnih
suradnica ) i kontinuirana samoprocjena istih osigurat će njihovu primjenu u radu s djecom i
odraslima.
Vrednovanje rada edukativnih skupina
Odgojiteljice ističu :
Sudjelovanje oba odgojitelja u istoj edukativnoj skupini doprinjelo je boljem praćenju,
procjenjivanju i planiranju aktivnosti za cjeloviti razvoj djeteta
Razmjena iskustva i prezentacija kvalitetne prakse na kvalitetan način doprinosi
razvoju profesionalnih kompetencija
Sudjelovanje u radu edukativne skupine poticajan je i koristan za primjenu u mojoj
praksi
Prezentacija dobre prakse koju smo vidjeli omogućuje primjeni u svojoj osobnoj
praksi (prezentacija kolegica iz sportskog programa )
Pozitivno ozračje i otvorena komunikacija omogućilo mi je učenje i stjecanje novih
znanja koja mogu primjenjivati u svojoj praksi
Podjednaka angažiranost sudionika u pripremi i provedbi sadržaja sastanaka
Izrazito motivirajuće za osobni i profesionalni razvoj
Pozitivno ozračje i dobro strukturirani sastanci od strane stručnog tima
Zajednička refleksija o pojedinoj problematici odgojno-obrazovne prakse utječu na
unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog rada u cjelini
Ponekad je nedostajalo više vremena za raspravu o prezentaciji rada skupine
Vrednovanje ovog modela stručnog usavršavanja u vrtiću pokazala je da je i nadalje potrebno
primjenjivati ovaj oblik stručnog usavršavanja jer se pokazao učinkovit za unapređivanje
odgojno-obrazovne prakse i profesionalnog razvoja odgojiteljica.
3. Sastanci za timsko planiranje i refleksiju na kojima su članice stručnog tima i
odgojiteljice dva puta mjesečno analizirali prikupljenu dokumentaciju i zajednički
interpretirali aktivnosti djece što je predstavljalo podlogu za pripremu okruženja, primjerenih
odgojno-obrazovnih intervencija odgojitelja i usklađivanja njegovog cjelokupnog odgojno-
obrazovnog rada s individualnim različitostima djece.
110
Sustavno prikupljanje dokumentacije ( etnografskih zapisa) koja omogućuje promatranje i
bolje razumijevanje akcija djeteta, a time i osiguranje kvalitetnije potpore njegovu razvoju te
zajednička refleksija stručnih suradnica i odgojiteljica omogućila je kreiranju kulture
uključenosti i dijaloga između svih sudionika u vrtiću. Sastanci zajedničkog planiranja i
refleksije bili su nam pokazatelj kako je dokumentacija sama po sebi istraživački proces koji
se razvija paralelno s razvojem sudionika u procesu dokumentiranja. Na sastancima za
planiranje i refleksiju problematizirali smo teme:
1. Razvojne kompetencija djece rane i predškolske dobi
2. Planiranje odgojno-obrazovnog rada prema razvojnim kompetencijama
3. Kvalitetno vrednovanje odgojno-obrazovnog rada preduvjet kreiranja poticajnog
okruženja za igru i učenje i uloge odgojitelja
4. Unaprjeđivanje individualnog rada s djetetom
5. Uloga odgojitelja u samoinicirajućim aktivnostima djece
6. Poticanje roditelja na aktivnije sudjelovanje u planiranju i provedbi kurikuluma
skupine
Kroz ovakav model rada odgojiteljice su imale priliku razvijati kritički odnos prema svojoj
odgojno-obrazovnoj praksi i kroz stručnu pomoć stručnih suradnica i radom na stručnoj
literaturi unaprjeđivati istu.
Uz obilježavanje Svjetskog dana zdravlja za odgojitelje, druge stručne djelatnike vrtića i
roditelje organizirali smo predavanje na temu ''Uloga roditelja, vrtića i epidemiologa u
preveniranju zaraznih bolesti'' koju je prezentirao dr. Goran Perko, epidemiolog.
STRUČNO-PEDAGOŠKA PRAKSA STUDENATA
Procjena postignuća i vrjednovanja ostvarenja prakse
U pedagoškoj godini 2015./2016. u našem vrtiću pedagošku praksu su realizirali redovni i
izvanredni studenti Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i jedan redovni student Sveučilišta Jurja
Dobrile u Puli, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.
Stručno- pedagoška praksa realizirana je sukladno naputku voditelja stručno-pedagoške
preakse s fakulteta. Tri studentice na praksi bile su treća godina sveučilišnog preddiplomskog
studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, dvije studentice 1. godine diplomskog
studija.
Izvanredne studentice Učiteljskog fakulteta u Zagrebu: Tea Zec, Marina Parač i Marija Đurić
stručno-pedagošku praksu realizirale su u periodu 01.04.-03.06.2016. (svaki petak) što
smatramo neprimjerenim za kvalitetan rad mentora sa studentima jer jedan dan u tjednu ne
pruža mogućnosti kvalitetnog uvida u sve segmente odgojno-obrazovne prakse i učenja. S tim
u vezi smatramo da je poželjno češća razmjena informacija s voditeljima stručno-pedagoške
prakse na fakultetu i dječjim vrtićima kako bi zajednički radili na unaprjeđivanju provedbe.
Primjer studenta Dine Čorhođića Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u
Puli koji je svoju stručno-pedagošku praksu realizirao u kontinuitetu od mjesec dana ( 02.03.-
30.03.2016.) pokazuje kako upravo taj kontinuitet pruža mogućnost učenja i stjecanja
praktičnih znanja i vještina potrebnih za poslove i radne zadaće odgojitelja. Odgojiteljica
mentor je imala vremena i mogućnosti studenta upoznati sa svim segmentima odgojno-
obrazovnog rada odgojitelja praktičara što će njemu sigurno koristiti u njegovom
profesionalnom razvoju.
Redovne studentice 1. godine diplomskog studija Učiteljskog fakulteta u Zagrebu: Ivana
Pranjić i Kristina Rajter u okviru provedbe stručno-pedagoške prakse bile su djelomično
uključene u provedbu projekta odgojiteljica Branke Gracin i Ivane Zmaić u skupini ''Ježići'' na
temu ''Različitosti nas obogaćuju''. Kako su studentice na fakultetu (prema njihovim izjavama)
dobile informaciju o potrebi sudjelovanja u projektu tek pred kraj pedagoške prakse nisu
111
mogle aktivno participirati u istom jer su odgojiteljice projekt završavale (kraj pedagoške
godine). Smatramo kako bi bilo važno ovakve aktivnosti tijekom provedbe stručno-pedagoške
prakse dogovoriti znatno ranije kako bi zaista kroz to mogle učiti i stjecati nova znanja koja
će kasnije primjenjivati u svojoj praksi.
PROCJENA POSTIGNUĆA U RADU S ODGOJITELJIMA PRIPRAVNICIMA
Prema programu uvođenja u rad odgojitelja pripravnika u tekućoj pedagoškoj godini
organizirali smo uvođenje u rad 3 odgojitelja pripravnika:
ODGOJITELJI
PRIPRAVNICI
MENTOR PREMA PROGRAMU OD - DO
1. Anamarija Glasnović Branka Gracin 20. 07. 2015. – 19. 07. 2016.
2. Gabrijela Piskač Jasna Milak 01. 09. 2015. – 22. 11. 2015.
3. Mateja Šostera Jasna Milak 02. 05. 2016. – 01. 05. 2017.
Odgojiteljica pripravnica G. Piskač bila je na stručnom osposobljavanju u našem vrtiću u
periodu od 01. 09 2015. do 22. 11 2015. Realizirane su prva i druga etapa programa
stažiranja. Nastavak osposobljavanja prema osobnoj odluci pripravnice nastavljen je u
dječjem vrtiću Poletarac.
Pripravnica Anamarija Glasnović u kontinuitetu je relizirala Program stažiranja kroz sve
etape. U potpunosti je pripremljena za samostalan rad i polaganje stručnog ispita (prijava za
rujan 2016. godine).
Program stažiranja pripravnica Mateja Šostera do sada je realizirala kroz dvije etape. Nazočila
je radu mentora i asistirala u pojedinim dijelovima procesa. U konzultativnom radu s
mentorom i pedagoginjama upoznala je cjelokupnu problematiku odgojno-obrazovnog rada u
vrtiću.
REHABILITATOR
PRIPRAVNIK
MENTOR PREMA PROGRAMU OD - DO
Dijana Andrašek Gordana Špoljarić,
dipl.defektolog, DV Vladimir
Nazor
01. 03. 2016. - 1. 03. 2017.
Rehabilitator pripravnik Dijana Andrašek Program stažiranja realizira u dječjem vrtiću Jabuka
od 01. 03. 2016. Tijekom proteklog perioda ostvarene su sve programske zadaće i ciljevi
navedeni u Programu pripravničkog staža edukacijskog rehabilitatora-pripravnika stručnog
suradnika (tri etape stažiranja). Prva etapa stažiranja ostvarena je u matičnom vrtiću u
trajanju od mjesec dana.
Pripravnica je informirana o svim aspektima odgojno-obrazovne prakse, upoznata je s
odgojno-obrazovnim procesom, kulturom i djelovanjem vrtića. U drugoj etapi stažiranja
pripravnica je promatranjem i analiziranjem odgojne prakse, participiranjem u procesu i
konzultativnim radom s mentorom upoznala cjelokupnu problematiku odgojno-obrazovnog
rada i svoju ulogu u unapređenju kvalitete rad s djecom s teškoćama u razvoju. Tijekom treće
etape aktivno je sudjelovala u svim poslovima i radnim zadaćama u matičnom vrtiću. U
nazočnosti članova Povjerenstva realizirala je oglednu aktivnost. Pripravnica se kontinuirano
stručno usavršava, konzultira mentora i stručne suradnike glede konkretnih pitanja i problema
odgojne prakse.
112
8. PARTNERSTVO VRTIĆA S RODITELJIMA I ŠIROM
ZAJEDNICOM
8. 1. SURADNJA VRTIĆA I OBITELJI
Cilj: Vrtić će kontinuirano raditi na jačanju roditeljskih kompetencija pružajući različite
prilike za učenje i razvoj.
OČEKIVANI REZULTATI
U Godišnjem planu i programu rada za pedagošku godinu 2015./2016. vezano za suradnju
vrtića s obitelji djece postavili smo sebi konkretne ciljeve, a isti se odnose na:
Aktivnije sudjelovanje roditelja u kreiranju kurikuluma vrtića i provedbi aktivnosti
Veći odaziv roditelja na organizirane oblike suradnje
Profesionalna komunikacija i konstruktivno rješavanje problema
Otvorenost odgojiteljica za procjene roditelja i inicijative
ANALIZA SUDJELOVANJA RODITELJA NA RODITELJSKIM SASTANCIMA
BROJ
SKUPINA
BROJ
RODITELJSKIH
SASTANAKA
BROJ
SKUPINA
BROJ
KOMUNIKACIJSKIH
RODITELJSKIH
SASTANAKA
10 5 9 2
8 4 13 1
4 6 1 3
1 7
U svim skupinama broj realiziran je planirani broj grupnih oblika suradnje s roditeljima kroz
roditeljske sastanke (4 sastanka godišnje ). Odaziv roditelja na roditeljske sastanke smatramo
nezaodovoljavajućim i to je područje rada na kojem će članice stručnog tima i odgojiteljice
intenzivnije raditi kako bi roditelje senzibilizirali za grupne oblike rada u kojima na primjeren
način jačaju svoje roditeljske kompetencije.
U ožujku 2016. uz obilježavanje Dana očeva voditeljice radionica za roditelje ''Rastimo
zajedno'' odgojiteljica Branka Gracin i pedagoginja Nevenka Vuleta za tate iz svih skupina su
organizirale komunikacijski roditeljski sastanak s temom '' Uloga očeva u odgoju djece'' . Na
sastanak se odazvalo 20% od ukupnog broja tata u vrtiću. Na kraju sastanka prisutni očevi
iskazali su zadovoljstvo sudjelovanja i predložili da se sastanci u ovakvom sastavu održavaju
češće jer im pružaju priliku da o ulozi očeva u odgoju razgovaraju na drukčiji način nego kada
su sastanci u mješovitoj skupini roditelja.Voditeljice su dobile pozitivnu povratnu informaciju
o sadržaju i metodi rada na sastanku i ujedno potvrdile kako u radu s roditeljima uloženi trud
rezultira pozitivnim rezultatima.
Iz tabele organizacijskih oblika rada s roditeljima po skupinama vidljivo je kako su
komunikacijski roditeljski sastanci oblici rada na koje roditelji se češće odazivaju nego na
druge oblike grupnog rada s roditeljima. Suradnja s roditeljima tijekom godine je bila tema
zajedničke refleksije odgojiteljica i članica stručnog tima na kojoj smo osim analize
113
suradnje i uloge sudionika (odgojiteljica i roditelja) u unaprjeđivanju iste dogovorene
smjernice za daljnji rad.
Teme komunikacijskih sastanaka:
TEMA SASTANKA
BROJ SKUPINA U
KOJIMA JE TEMA
REALIZIRANA
Spremnost za školu 7 skupina Zna li moje dijete što ja hoću 5 skupina Kako postaviti granice u odgoju 2 skupine Dijete i igra 2 skupine Kako rješavati probleme u odgoju 2 skupine Odgojni stilovi 2 skupine
Dijete i medijska kultura 1 skupina
Govorno-jezični razvoj djece rane dobi 1 skupina
Moje dijete i njegove potrebe 1 skupina
Dijete i emocije 1 skupina
Teme komunikacijskih roditeljskih sastanaka najčešće se biraju na temelju prijedloga roditelja
(odgojiteljice ponude nekoliko tema) ili ih odgojiteljice predlažu u odnosu na aktualnosti u
skupini koja je sadržajno vezana za zajedničko djelovanje roditelja i vrtića na dobrobit djeteta.
Teme za komunikacijske roditeljske sastanke odgojiteljice su planirale i pripremale sadržajno
u suradnji s članicama stručnog tima ovisno o temi.
Komunikacijski sastanak na temu ''Spremnost djeteta za školu'' s roditeljima realizirale su
članice stručnog tima na plenarnom dijelu dok su odgojiteljice nastavile rad po skupinama
kroz prezentaciju nekih dijelova rada s djecom iz Programa predškole.
INDIVIDUALNI RAZGOVORI S RODITELJIMA
BROJ ODGOJITELJICA
BROJ
ODRŽANIH I R
5 25-30 17 20-25 19 15-19 3 10-14 2 5 - 9
114
KAKO SU INFORMACIJE DOBIVENE NA IR KORIŠTENE U PLANIRANJU
INDIVIDUALNOG RADA S DJECOM:
ODGOVORI ODGOJITELJICA BROJ ODGOVORA ODGOJITELJICA
Bolje sam upoznala dijete njegove potrebe i
razine osobnih kompetencija
17
Osvijestila sam neka djetetova ponašanja,
bolje ih razumjela i to koristila za planiranje
IR
11
Promišljanje o individualnim potrebama i
konkretnije planiranje
10
Zajedno s roditeljima planirala daljnji rada 4
ZAKLJUČAK: Zajednička refleksija članica stručnog tima kao i individualne konzultacije s
odgojiteljicama i brifinzi s tandemima odgojiteljica značajno su utjecali kako na povećanje
broja individualnih razgovora s roditeljima tako i na kvalitetu komunikacije tijekom
individualnih razgovora. Osvrt na sadržaje i sudjelovanje roditelja na individualnim
razgovorima još uvijek ukazuju kako je i nadalje potrebno neke od roditelja poticati na
dolazak na individualne razgovore. Također je važno i kod roditelja i kod odgojitelja nastaviti
poticati planiranje zajedničkog djelovanja u razvijanju kompetencija djece.
UKLJUČENOST RODITELJA U PROVEDBI KURIKULUMA SKUPINE
NAČIN UKLJUČENOSTI BROJ ODGOVORA ODGOJITELJICA Provedba aktivnosti s djecom kroz
( prezentaciju zanimanja i sl.)
12
Zajedničke kreativne radionice
(Dan jabuka, Božić) 10
Zajedničke aktivnosti tijekom
Projektnog tjedna 9
Dolazak na roditeljske sastanke i
Individualne razgovore
nekoliko odgovora
Iz navedenog je vidljivo kako je uključenost roditelja u planiranje i provedbu kurikuluma
skupine još uvijek je nedovoljna zastupljenost primjerenih i kvalitetnih modela sudjelovanja
roditelja u planiranju i provedbi kurikuluma skupine.Roditelji su partneri stručnim
djelatnicima u stvaranju cjelovitog razumijevanja i znanja odraslih o djeci. Njihovo
sudjelovanje u procesu značajno pridonosi kvaliteti istog, stoga je važno kontinuirano
djelovanje svih djelatnika na njegovanju prihvaćanja, uvažavanja i dobrodošlice,
primjenjujući podržavajuću komunikaciju. I nadalje je potrebno inicirati raznovrsne oblike
sudjelovanja roditelja u kurikulumu skupine,posebice onih koji još nisu senzibilizirani za isto
te ne vide dobrobit za sebe i dijete.
115
KREATIVNE RADIONICE
Kreativne radionice jedan su od oblika suradnje na kojima roditelji sudjeluju u većem broju
nego u drugim oblicima grupne suradnje. Podaci anketnih upitnika vezanih za suradnju
roditelja s vrtićem govore upravo o tome kako su kreativne radionice jedan od oblika grupne
suradnje za većinu roditelja prihvatljive.
Što sve znam i mogu prilika je da se pokaže kroz sudjelovanje u kreativnim radionicama koje
smo organizirali 9. i 10. prosinca 2015..
Djeca, roditelji i odgojiteljice koristeći raznovrsne materijale izrađivali su ukrase i nakit.
Ugodno druženje u blagdanskom ozračju prilika je i za razmjenu iskustava u odgoju i
osvještavanje svojih odgojnih postupaka što svakako doprinosi jačanju roditeljskih
kompetencija.
Snažan poticaj svima je humanitarni karakter provedenih aktivnosti, pomoć potrebitoj obitelji
našeg vrtića.
116
8.2.SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM I OSTALIM ČIMBENICIMA U
OKRUŽENJU VRTIĆA
Cilj: Vrtić će u svim prilikama poticati senzibilitet lokalne zajednice za potrebe djece i
roditelja i svojim djelovanjem promovirati važnost zajedništva i suradnje u poticanju
djetetova razvoja.
U lokalnoj zajednici prepoznati smo kao vrtić koji njeguje senzibilitet djece, roditelja i
djelatnika za uvažavanje različitosti i pružanje pomoći potrebitima. Naše humanitarno
djelovanje ogledalo se sudjelovanjem u nizu akcija prikupljanja pomoći djeci u neposrednom
i širem okruženju. Posebice ističemo suradnju s Hrvatskom televizijom i prezentaciju naših
društveno korisnih aktivnosti u različitim emisijama. Intenzivno surađujemo s Hrvatskim
vodama u provedbi zajedničkih aktivnosti eko vrtića Od raznovrsnih oblika suradnje vrtića s
lokalnom zajednicom posebice smo zadovoljni suradnjom s:
• Osnovna škola Retkovec , projekt „Od vrtića do škole zajedno možemo bolje”
• Gradska četvrt Donja Dubrava
• Hrvatske vode
• Udruga Lijepa naša
Od raznovrsnih oblika suradnje s lokalnom zajednicom ističemo zajednički projekt vrtića i
osnovne škole Retkovec pod motom“ Od vrtića do škole zajedno možemo bolje“.
Suradnja dječjeg vrtića Jabuka i osnovne škole Retkovec traje već nekoliko godina i do sada
je uglavnom bila na nivou suradnje stručnih timova škole i vrtića, najčešće u vrijeme upisa
djece u prvi razred. Na sastancima članice stručnih timova razmjenjivale su informacije o
djeci, nekim specifičnostima obiteljskog okruženja pojedine djece i sl.. Jedna od aktivnosti iz
dosadašnje suradnje je „Učiteljica u vrtiću“ kroz koju su u njima poznatom okruženju vrtića
djeca imala priliku upoznati neke od metoda rada u školi, saznati njima važne informacije o
školi. Druga vrsta zajedničkih aktivnosti koja bi slijedila nakon što bi učiteljica bila u vrtiću je
posjet školi, koji je sada imao višu sadržajnu razinu jer su neke informacije o školi dobili od
učiteljice u vrtiću.
Analiza dosadašnje suradnje pokazala je kako je potrebno suradnju proširiti i na druge oblike
te su stručni timovi škole i vrtića zajednički osmislili projekt kroz koji će realizirati niz
aktivnosti sa svrhom unaprjeđivanja rada s djecom u godini pred polazak u školu. U pripremi
projekta koristili smo iskustva iz prakse i stručnu literaturu. Koristeći pokazatelje istraživanja
navedena u stručnoj literaturi, a koji govore upravo u prilog našem nastojanju da osmislimo
aktivnosti koje će djeci i njihovim roditeljima biti od koristi u prijelaznom razdoblju iz vrtića
u školu.
Spremnost i volja djeteta da se uspješno nosi s prijelaznim razdobljem u velikoj mjeri
ovisi o kvaliteti komunikacije i suradnje obitelji, vrtića i osnovne škole.
Koliko dobro pedagoški djelatnici surađuju?
Je li kurikulum vrtića usuglašen sa školskim?
Postoji li zajednički program upravljanja prijelaznim razdobljima?
Sve to predstavlja temelj za pedagoški optimiziranu i koordiniranu tranziciju (Margetts,
2006.). To je posebno očito kod djece koja su ranije krenula u školu ili kod posebno nadarene
djece (Griebel, 2011b), djece s posebnim potrebama, kod djece pripadnika manjinskih
jezičnih skupina (Griebel i dr., 2011.) ili one koja žive u nepovoljnim uvjetima za razvoj i
učenje (Dockett i dr., 2011.). Broj heterogenih skupina učenika intenzivno raste u svim
europskim zemljama. (Griebel i Kieferle, 2011.
117
Pozitivan učinak suradnje između predškolskih ustanova i škole na djetetov uspjeh u učenju
tijekom prvih godina školovanja jasno je prikazan u rezultatima finskog istraživanja (Ahtola i
sur., 2011.). Jedan broj mjera koje su poduzete kako bi se djeci pomoglo tijekom prijelaznog
razdoblja, poput razgovora o novom djetetu u školi, upoznavanja djeteta s budućim učiteljima
i školskom zgradom, suradnja sa školskim djelatnicima, večeri roditelja i učitelja i
individualni susreti obitelji i učitelja, u uskoj su vezi s boljim uspjehom u stjecanju vještina
čitanja i pisanja kao i u matematici. Najveću vrijednost za uspješan razvoj djeteta u
prijelaznom razdoblju imale su suradnja i koordinacija, osobito u području kurikuluma i
razmjene djetetovih razvojnih mapa.
Za odgojno-obrazovnu praksu to znači podršku djeci i suradnju između odgojno-
obrazovnih ustanova te iznad svega komunikaciju s roditeljima, kao i njihovo sudjelovanje u
procesu upravljanja procesom prijelaza. Ovaj pristup tranzicijama naglašava da je
kompetencija društvenog sustava instrumentalna za uspjeh ili neuspjeh tranzicija i
napredovanja djeteta – uz potrebu da se svako dijete podrži u procesu stjecanja vještina i
znanja u okviru predškolskih i školskih ustanova i u okviru obiteljskog konteksta.
Sudionici u projektu su djeca u godini pred polazak u školu koji pohađaju dječji vrtić Jabuka,
roditelji, odgojiteljice, učiteljice osnovne škole Retkovec i članice stručnih timova vrtića i
škole.
Cilj projekta: unaprijediti komunikaciju obitelji, vrtića i škole u zajedničkom radu na
povećanju spremnosti i volje djeteta da se uspješno nosi s prijelaznim razdobljem ( iz vrtića u
školu)
Projekt se realizirao kroz dvije etape.
U prvoj etapi proveli smo anketiranje roditelja, odgojitelja i učitelja s ciljem prikupljanja
podataka o načinima i metodama pripreme djece za polazak u školu i učincima rada u vrtiću i
obitelji na spremnost djeteta da se nosi s novim izazovima koje polazak u školu traži od
njega. Anketiranje učiteljica trebalo je dati odgovore na pitanja koliko su sadržaji programa
rada s djecom u godini pred polazak u školu koji se realiziraju u vrtiću a kroz edukaciju
roditelja i kod kuće primjereni za kvalitetnu pripremu djeteta za školu.
Anketiranje roditelja i odgojiteljica u vrtiću provedeno je tijekom veljače i ožujka, 2016,
Anketiranje učiteljica provela pedagoginja škole tijekom travnja 2016. Anketni upitnik ispunilo je 15 odgojiteljica skupina s djecom u godini pred polazak u školu u redovitom i posebnim programima i 15 učiteljica razredne nastave. PRIKAZ REZULTATA ANKETIRANJA ODGOJITELJICA I UČITELJICA Kako bi saznali koliko učiteljice poznaju sadržaje Programa predškole u anketnom upitniku postavili smo pitanje: Jeste li imali priliku upoznati Program predškole ( rad s djecom u godini pred polazak u školu)?
N=15
DA
2
NE
6
DJELOMIČNO
7
118
Navedite na koji način ste upoznali Program predškole:
a) Kroz razgovor s roditeljima na početku školske godine - 3 odgovora
b) Razmjenom informacija s odgojiteljima i drugim profesionalcima iz vrtića – 3 odgovora
c) Osobnim angažmanom
d) Kroz polazak vlastite djece u vrtić
Nekoliko pitanja u anketnom upitniku za odgojiteljice i učiteljice bio je isti što pruža priliku
uvida u sličnosti i razlike o nekim važnim elementima pripreme djeteta za polazak u školu.
Koje temeljne kompetencije (osobne i građanske) predviđene kurikulumom vrtića i
predškole smatrate posebno važnim za uspješan prelazak djeteta iz vrtića u školu?
ODGOVORI ODGOJITELJICA
RANG
ODGOVORA
ODGOVORI UČITELJICA
Samopouzdanje, emocionalna
stabilnost, samozaštita,
prosocijalno ponašanje i
empatija, odnosi s vršnjacima
1 RANG
Samopouzadanjeodgovornost, tolerantnost, pomaganje i prihvaćanje drugih, mirno rješavanje sukoba, aktivnost u zajednici
Socioemocionalne,
interpersonalne
2 RANG
Razvoj motoričkih vještina, sposobnost
privremene odgode zadovoljavanja
svojih potreba, razvoj samostalnosti
mišljenja
lingvističke, komunikacijske,
3 RANG
Samodisciplina, odgovornost za izvršavanje zadataka, samoprihvaćanje
Svijest o sebi – poznavanje
osnovnih podataka o sebi, svojoj
bližoj okolini, obitelji i mjestu
življenja:
4 RANG
Suradnja s ostalim vršnjacima u grupi
5 RANG
Uzajamno pomaganje i pozitivan odnos prema drugima, sposobnost prilagodbe, upornost i optimizam
Kako bi dijete lakše prihvatilo zahtjeve nove sredine ( škole) koje navike i praktične
vještine za očuvanje vlastita zdravlja, svoje radne i životne sredine su posebno važne?
ODGOVORI ODGOJITELJICA
RANG
ODGOVORA
ODGOVORI UČITELJICA
Samostalnost u skrbi za sebe
(jelo, higijena, oblačenje,
obuvanje)
1 RANG
Samostalnost u skrbi za sebe (jelo, higijena, oblačenje, obuvanje)
Inicijativnost i samostalnost u
pospremanju nakon igre i
aktivnosti
2 RANG
Samostalnost u brizi o svojoj imovini
Zna procijeniti što je opasno za
zdravlje
3 RANG
Inicijativa i samostalnost u pospremanju stvari nakon igre i aktivnosti
Samostalnost u brizi o svojoj
imovini
4 RANG
Zna procijeniti što je opasno za zdravlje
119
Koje komunikacijske vještine smatrate posebno važnim za dobar start u školi?
ODGOVORI ODGOJITELJICA
RANG
ODGOVORA
ODGOVORI UČITELJICA
Slušanje i razumijevanje govora,
izražavanje govorom
1 RANG Vještina pažljivog slušanja
Jasan i razumljiv govor
2 RANG Sposobnost rabljenja riječi kulturnog ophođenja;
Slušanje s razumijevanjem,
3 RANG Pravilno usmeno izražavanje (bogatstvo rječnika – primjereno dobi);
Razvijen vokabular
4 RANG Strpljenje pri javljanju za riječ;
5 RANG Komunikacija bez povišenih tonova; ne upadanje u riječ; solidarnost i tolerancija djeteta u komunikaciji s drugima; mirno rješavanje sukoba, pregovaranje
Predčitalačke vještine koje bi dijete trebalo usvojiti do polaska u školu:
ODGOVORI ODGOJITELJICA
RANG
ODGOVORA
ODGOVORI UČITELJICA
Glasovna analiza i sinteza,
prepoznavanje prvog i zadnjeg
glasa u riječi, interes za pisanu
riječ
1 RANG
Glasovna analiza i sinteza
Analiza i sinteza riječi 2 RANG Rastavljanje riječi na slogove
Prepoznavanje slova kao
simbola
3 RANG Imenovanje riječi na zadani glas, prepoznati je li zadani glas na početku, u sredini ili na kraju riječi, razvijene govorne vještine (pravilan izgovor glasova)
4 RANG Slikovno čitanje
Prepoznavanje simbola slova i brojki
5 RANG GRAFOMOTORIKA - pravilno
držanje olovke, povlačenje crta unutar zadanih linija
Iz navedenih dogovora vidljivo je kako se učiteljice i odgojiteljice slažu u rangiranju glasovne
sinteze i analize kao važne predčitačke vještine koje dijete treba usvojiti do polaska u školu.
Grafomotoriku učiteljice rangiraju niže nego odgojiteljice smatrajući da dijete tu
predpisalačku vještinu lakše savladava početkom školovanja u odnosu na poteškoće u
početnom čitanju ako nema razvijenu glasovnu sintezu i analizu.
120
Koje predmatematičke vještine bi dijete trebalo usvojiti do polaska u školu?
ODGOVORI ODGOJITELJICA
ODGOVORI UČITELJICA
Uspoređivanje i imenovanje
količina, dužina, težina, razumije
integrirani pojam broja, mehanički
broji
Broji do 20, zna pravilan redoslijed
brojeva
Geometrijski oblici, pojam broja,
prostorni odnosi, uvod u dekadski
sustav, imenovanje simbola, parni i
neparni brojevi
Brojenje kroz igru Uočiti odnose između brojeva, brojiti
najmanje do 10 ili 20, prepoznavati brojeve
Snalaženje u pojmovima: više, manje, oduzmi, dodaj, veći, duži, širi; povezivanje brojke uz količinu
Savladati pojmove lijevo- desno; gore- dolje; iznad – ispod; odnos: veći – manji
Crtanje ravnih i zakrivljenih crta Savladati pojam količine Prebrajanje, uspoređivanje (kroz
društvene igre)
Navedite koja iskustva i znanja o prirodnom i kulturnom okruženje dijete treba steći
do polaska u školu:
ODGOVORI ODGOJITELJICA
ODGOVORI UČITELJICA
Znanja o okolini u kojoj dijete živi
(grad, ulica, domovina), svijest o
izmjeni godišnjih doba
Vremensko razdoblje jučer, danas,
sutra, dani u tjednu
Stjecanje pojmova i odnosa među
njima, rješavanje problema, prometna
pravila
Sudjelovanje u raznim događanjima,
promatranje, uočavanje prirode i
prirodnih pojava
Očuvanje okoliša, kulturno ponašanje u ustanovama, navika posjeta kulturnim ustanovama
Primjena osnovnih pravila pristojnog ponašanja (pozdravljanje, ispričavanje, iskazivanje molbe)
Spoznaja nužnosti očuvanja čistoće prostora i osobne čistoće
Osnovni podaci o sebi i članovima obitelji
Jednostavni vremenski pojmovi (dan , noć, jutro; jučer, danas, sutra)
Godišnja doba; biljke i životinje u okolici
Snalaženje u prometu Kulturno- higijenske navike
121
Prijedlozi suradnje vrtića i škole s ciljem ostvarivanja zajedničkog projekta “Od vrtića
do škole zajedno možemo bolje”
ODGOVORI ODGOJITELJICA
ODGOVORI UČITELJICA
• Suradnja između odgojiteljica i
učiteljica u vidu izmjene iskustava i
znanja.
• Više puta godišnje posjeta školi,
kratki prikaz nastavnog sata, susret
djece i učiteljica u vrtiću, radionica
kako bi odgojiteljice dobile uvid o
nastavnom planu i programu.
• Da škole daju prijedlog igara i
aktivnosti koje bi bilo dobro da
proigravamo s djecom, koje vještine
su njima važne da djeca razviju.
Organizirati Dane otvorenih vrata (zajedničko igranje društvenih igara, čitanje priča, prepričavanje, izrađivanje igrokaza jedni za druge, igranje matematičkih igara)
Zajednički sastanak učitelja i odgojitelja
Međusobni posjeti
Procijenite utjecaj kvalitetne pripreme djeteta za školu na postignuća i uspjeh djeteta
tijekom daljnjeg školovanja?
ODGOVORI UČITELJICA :
a) priprema za polazak u školu u znatnoj mjeri utječe na školski uspjeh - 12
b) priprema za polazak u školu djelomično utječe na školski uspjeh - 3
c) priprema za polazak u školu uopće ne utječe na postignuća i uspjeh djeteta tijekom
školovanja - 0
d) nešto drugo - odnos roditelja prema djetetu, obvezama
Prelazak djeteta iz vrtića u školu i od roditelja zahtijeva promjenu uloge (postaju
roditelji školarca). Navedite najčešće reakcije roditelja u prvim danima:
zabrinutost Preuzimanje sve odgovornosti na sebe Strah od neuspjeha Strah od škole Uzbuđenje Ponos Zaštita Zabrinutost kako će dijete biti prihvaćeno od strane vršnjaka (i učiteljice) Zabrinutost zbog obaveza
122
PRIKAZ REZULTATA ANKETNOG UPITNIKA ZA RODITELJE
Anketiranje roditelja provedeno tijekom ožujka 2016. Upitnik na temu „Moje dijete kreće u
školu „ ispunilo je 75 roditelja što je 61 % ukupnog broja djece koja će u rujnu 2016. krenuti
u školu.
1. Koja ponašanja i vještine IMA moje dijete, a smatram da su važne za polazak u
školu ?
PODRUČJE SOCIO-EMOCIONALNOG RAZVOJA
ODGOVORI RODITELJA
BROJ ODGOVORA
Samostalnost u brizi za sebe (ima razvijene
kulturno-higijenske navike)
13 odgovora
Društvenost 10 odgovora
Odgovornost 10 odgovora
Poslušnost 7 odgovora
Kulturan, pristojan 5 odgovora
Suradljiv/a Prilagodljivost 4 odgovora
Empatija, samopouzdanje,
marljivost, discipliniran, poštuje autoritet
3 odgovora
Miran, uporan, strpljivost, snalažljivost,
brižnost
2 odgovora
Sve važne psihičke i fizičke osobine 2 odgovora
PODRUČJE KOMUNIKACIJE
ODGOVORI RODITELJA BROJ ODGOVORA
Komunikativan 11 odgovora
Voli crtati 6 odgovora
Sluša dok drugi pričaju 2 odgovora
SPOZNAJNI RAZVOJ
ODGOVORI RODITELJA BROJ ODGOVORA
Poznaje slova i brojke 13 odgovora
Naučio/la čitati i pisati 8 odgovora
Foto pamćenje ,dobro zapažanje 8 odgovora
Zna zbrajati, vješt s brojkama 7 odgovora
Znatiželja 5 odgovora
Dobro povezuje, zapažanje 4 odgovora
Čita i razumije pročitano 3 odgovora
OSTALO - Kreativnost
- Grafomotorika
- Voli društvene igre
3 odgovora
2 odgovora
2 odgovora
123
2.Zbog čega smatrate da te vještine i ponašanja dijete treba steći / razviti prije polaska
u školu ? Što dijete time dobiva?
ODGOVORI RODITELJA
BROJ ODGOVORA
Da se lakše snađe i uklopi 20 odgovora
Lakši prolaz (učenje) u školi 15 odgovora
Zbog uspješnijeg ispunjavanja školskih
obveza
14 odgovora
Snalažljivost i razumijevanje nove
okoline,novih zadataka
9 odgovora
Dobiva usredotočenost na program i
razumijevanje istog
7 odgovora
To je podloga za nastavak učenja 6 odgovora
Time donosi dobro i srbi i drugima 6 odgovora
To mu omogućuje sigurnost i socijalizaciju 4 odgovora
OSTALO :
- odgovornost prema učenju
i školskim obvezama
- bit će pažljiv na satu i slušati učiteljicu
- neće imati otpor prema školi
3. Koje vještine i ponašanja smatrate da Vaše dijete NIJE JOŠ DOVOLJNO usvojilo, a
važne su za polazak u školu?
PODRUČJE SOCIO-EMOCIONALNOG RAZVOJA
ODGOVORI RODITELJA
BROJ ODGOVORA
Nedovoljno strpljivosti 11 odgovora
Samostalnost 10 odgovora
Nošenje sa frustracijama 5 odgovora
Zaigranost, mirno sjedenje za stolom
4 odgovora
Samosvjesnost,samopouzdanje 4 odgovora
Prihvaćanje autoriteta, komunikativnost 3 odgovora
Socijalne vještine 2 odgovora
Neke druge osobine ličnosti
(brzopletost,tvrdoglavost,preosljetljivost,
upornost, povučenost, prihvatiti kritiku…)
124
SPOZNAJNI RAZVOJ
ODGOVORI RODITELJA
BROJ ODGOVORA
Koncentracija 15 odgovora
poznavanje slova i brojki 8 odgovora
grafomotorika 6 odgovora
OSTALO:
smatram da ima sve
bez odgovora
8 odgovora
4 odgovora
4. Što ja kao roditelj mogu učiniti da moje dijete stekne te vještine i usvoji ta ponašanja?
ODGOVORI RODITELJA BROJ ODGOVORA
Vježbati strpljivost i ustrajnost 15 odgovora
Baviti se s djetetom kroz zajedničke
aktivnosti
13 odgovora
Raditi na osvješćivanju školskih obveza 10 odgovora
Razgovarati 8 odgovora
Zahtijevati mirnoću i strpljivost 6 odgovora
Uključivati u komunikaciju i poticati
komunikaciju
5 odgovora
OSTALO
Bez odgovora
Objašnjavati što krivo radi i
objašnjavati
Osvijstiti da sam mu uvijek podrška
Ići u korak s odgojiteljima
Biti primjer za ponašanje u prometu
Poticati samoinicijativu
7 odgovora
3 odgovora
125
5. Što mogu učiniti odgojiteljice, stručne suradnice u vrtiću, kako mogu sudjelovati u
pripremi djeteta za školu ?
ODGOVORI RODITELJA BROJ ODGOVORA
Smatram da su odgojiteljice i stručne
suradnice na kvalitetan način pripremili dijete
za školu,napravili su svoj dio posla
15 odgovora
Socio-emocionalna priprema djeteta,
prihvaćanje škole i novih obveza
14 odgovora
Nastaviti zajedno s roditeljima djelovati 9 odgovora
Vježbati koncentraciju na zadatak
6 odgovora
Stjecanje radnih navika 4 odgovora
Poticati komunikaciju 5 odgovora
OSTALO
Poticati primjenu stečenih znanja u
svakodnevnim situacijama
svoj rad više približiti školskom
davati joj izazovnije zadatke
primjenjivati individualni pristup
imaju više znanja od nas roditelja pa
mislim da će bolje od nas pripremiti
dijete
češće razmjenjivati informacije s
roditeljima
Druga etapa projekta trajala je od veljače do svibnja 2016.
Cilj druge etapne bio je detaljnije upoznavanje s kurikulumom vrtića i predškole i
kurikulumom škole, provedba zajedničkih aktivnosti međusobne podrške i podrške djeci i
obitelji budućeg školarca.
U travnju smo organizirali komunikacijski sastanak odgojiteljica, učiteljica i stručnih
suradnica škole i vrtića u DV Jabuka. Na sastanku su pedagoginje škole i vrtića koristeći
ppt-prezentaciju dale prikaz rezultata anketiranja roditelja, učitelja i odgojiteljica. Dobiveni
podaci bili su temelj za raspravu i razmjenu konkretnih iskustava iz prakse. Kroz vrlo
kvalitetnu diskusiju odgojiteljice, učiteljice i stručne suradnice škole i vrtića osmislile su
aktivnosti za daljnji rad i suradnju. Smjernice će i vrtić i škola koristiti u radu s djecom i
njihovim roditeljima s ciljem kvalitetnije pripreme djeteta za školu ali i pružanja stručne
pomoći djeci i roditeljima u prijelaznom razdoblju tj. prvih dana škole. Prijedlozi učiteljica za
unapređivanje rada s djecom u pripremi za školu i njihova provedba u vrtića u radu s djecom
i roditeljima sigurno će biti na dobrobit djece i roditelja. Posebno je to važno u radu s
roditeljima jer njihov prelazak u status ‘roditelja školaraca’ zahtijeva određenu stručnu
pomoć.
Upravo stavovi i razmišljanja roditelja koja smo dobili kroz anketiranje pokazuju kako im je
potrebna stručna pomoć kako u pripremi djeteta za polazak u školu tako i tijekom prvih
mjeseci boravka djeteta u školi.
126
Tijekom druge etape osim navedenih realizirane su i slijedeće aktivnosti:
Učiteljica u vrtiću
Posjet školi,
Rad s roditeljima u koji se osim vrtića uključuju i stručni suradnici škole.
Njegovanje humanih vrijednosti u dječjem vrtiću Jabuka
Tijekom proteklih 20 godina kontinuirano smo poticali senzibilitet djece, roditelja i djelatnika
našeg vrtića za uvažavanje različitosti i pružali pomoć potrebitima. Naše humanitarno
djelovanje ogledalo se sudjelovanjem u nizu akcija prikupljanja pomoći djeci u neposrednom
i širem okruženju:
HUMANITARNE AKCIJE REALIZIRANE U PEDAGOŠKOJ GODINI 2015./2016.
u studenom 2015. sudjelovali na prodajnoj izložbi u Garden Mall-u i tako pomogli u
prikupljanju sredstava za liječenje bolesne djevojčice iz Dubrave
Od sredstava prikupljenih na Božićnom sajmu pomogli smo obitelji dječaka iz našeg
vrtića
13.02.2016. sudjelovali u projektu Darujmo djeci kazalište,
03.06.2016. u suradnji s Večernjim listom projekt „Cirkus vrtićus”- sredstva od
ulaznica za projekt Doktori klaunovi
127
Suradnja s DVD Resnik pružila je djeci mogućnost upoznati zanimanje vatrogasac ali i
poticati na aktivno sudjelovanje u zaštiti od požara odnosno poticanju samozaštite
PROCJENA POSTIGNUĆA VRTIĆA
U procjeni postignuća vrtića sudjeluju djeca, roditelji, i svi stručni djelatnici vrtića. U
slijedećoj tabeli vidljivo je koja postignuća odgojiteljice ističu slijedeće:
POSTIGNUĆA BROJ ODGOVORA
ODGOJITELJICA Obnova statusa eko-vrtića 31 odgovora
Humanitarne akcije 28 odgovora
Timski rad u vrtiću 10 odgovora
Prezentacija projekta izvan
vrtića
8 odgovora
Suradnja s Hrvatskim vodama 6 odgovora
Gostovanje kazališta 4 odgovora
Djeca su o vrtiću rekla:
''Naš je vrtić dobio ime po jabuci. Ona je najzdravije voće koje ima puno vitamina''.
''Vrtić je moj prijatelj Lovro i ja. Tako se zabavljamo u vrtiću.
Volim vrtić jer tu imamo puno stvari za igranje, pišemo slova i istražujemo o prirodi, naučili
smo kako štedimo papir.''
128
9. RAD STRUČNOG TIMA
U pedagoškoj godini 2015./2016. stručni tim dječjeg vrtića “Jabuka” održao je 18 stručnih
sastanaka. Glavne teme rasprave odnosile su se na praćenje i realizaciju provedbe bitnih
zadaća Godišnjeg plana rada za tekuću radnu godinu, kao i na teškoće u provedbi istih. Prema
potrebama i aktualnim događanjima u vrtiću strukturirali smo organizaciju rada stručnog tima:
Realizacija zadaća stručnog tima:
Nastavili smo aktivnosti vezane uz projekt Samovrednovanja ustanova ranog i
predškolskog odgoja i obrazovanja
- Tijekom pedagoške godine Tim za kvalitetu nastavio je rad praćenju provedbe
razvojnog plana vrtića
intenzivno smo pratili proces prilagodbe u odgojnim skupinama:
- pratili smo uspješnost procesa prilagodbe
- pružali stučnu pomoć i podršku odgojiteljima, djeci i roditeljima
- realizirali tjedne kratke sastanke o tijeku prilagodbe i otežavajućim
čimbenicima
- radili smo na samoprocjeni-samoevaluaciji odgojiteljica (osobni angažman,
priprema za početak pedagoške godine, priprema djece i roditelja)
pratili smo, unaprjeđivali i evaluirali provedbu trajnih zadaća
Utvrdili smo inicijalno stanje razine usvojenosti osnovnih kompetencija (osobna
kompetencija, socijalna kompetencija, spoznajne kompetencije, komunikacija na
materinjem i stranim jezicima, motoričke kompetencije)
Pratili smo primjenu standarda kvalitete unaprjeđivanja odgojno-obrazovnog rada u
cjelini, posebnu pozornost usmjerile smo na kreiranje okruženja i strategije podrške
razvoju i učenju kroz igru. Ključni indikatori vezani uz navedene standarde su:
poznavanje i primjenjivanje različitih strategija učenja, poticanje djece da samo
uočavaju određene problemske situacije, istražuju i pronalaze različita rješenja,
povezivanje učenja novih pojmova, poticanje djece na promišljanje o procesu učenja i
rezultatima vlastitog učenja, primjena strategija koje podržavaju emocionalni i
socijalni razvoj i promoviranje demokratskih procesa i procedura. Primjenjivali smo
protokole praćenja standarda kvalitete, koji smo tijekom pedagoške godine revidirali i
konkretizirali sukladno specifičnostima naše odgojno-obrazovne prakse
Sustavno smo pratili kreiranje optimalnih prostorno-materijalnih i socijalnih uvjeta za
razvoj kompetencija
Na tjednim timskim sastancima planiranja, programiranja i vrednovanja definirali smo
daljnje smjernice poticanja razvoja osnovnih kompetencija
Primjenjivali smo različite načine vrednovanja procjene razine usvojenosti osnovnih
kompetencija: razvojne liste i protokoli praćenja poticanja osnovnih kompetencija,
pedagoško-instruktivne uvide u rad, zajedničke refleksije i brifinge s parovima
odgojitelja.
stručne suradnice i odgojiteljice pripremile su IOOP i mišljenja za djecu s posebnim
potrebama i teškoćama u razvoju
tijekom pedagoške godine pratile smo reakcije djece, revidirale mišljenja i
individualizirane planove,
129
s roditeljima djece koja imaju IOOP smo provodili individualne razgovore u svrhu
informiranja roditelja o provedbi individualiziranih programa i zajednički utvrđivali
smjernice daljnjeg rada s djetetom u vrtiću i kod kuće
iznalazile smo naujčinkovitije modele rada s pojedinom djecom sa specifičnostima u
razvoju i ponašanju
stručno usavršavanje odgojiteljica: - sudjelovanje u provedbi anketiranja odgojiteljica, obradi i interpretaciji
podataka
- definirali smo strategiju timskog rada (timski sastanci s ciljem refleksije na rad
i razmjene iskustava sa sustručnjacima i članovima stručnog tima po modelu
suradničkog učenja)
- stručno usavršavanje kroz grupne oblike provodili smo kroz rad edukativnih
skupina:
- edukativna skupina „Sunce“: odgojiteljice jasličkih i odgojnih skupina djece u
trećoj i četvrtoj godini života svih objekata (15 odgojiteljica)
- edukativna skupina „Duga“: odgojiteljice posebnih programa i ostalih odgojnih
skupina djece u petoj godini života svih objekata (14 odgojiteljica)
- edukativna skupina „Šuma Striborova“: odgojiteljice odgojnih skupina djece
u godini pred polazak u školu svih objekata (18 odgojiteljica)
- sudjelovanje u grupnim konzultacijama i radnim dogovorima s odgojiteljicama
na rješavanju aktualne problematike odgojne skupine
- tjedni timski sastanci planiranja
- pedagoško-psihološke iskustvene radionice
rad s odgojiteljicama pripravnicama i novim odgojiteljicama:
- pedagoško-instruktivni uvidi u rad
- savjetodavni rad
- rad u povjerenstvu za stažiranje
- individualne konzultacije vezano uz pojedine probleme u odgojnim skupinama
pružanje stručne pomoći i potpore s ciljem daljnjeg unaprjeđivanja suradnje s
roditeljima
rad s odgojiteljicama-mentoricama i savjetnicama
- savjetodavni rad, pružanje podrške i pomoći u realizaciji zadaća mentora
- pomoć i podrška odgojiteljicama-mentorima u prezentaciji postignuća
odgojiteljicama sustručnjacima
- pružanje stručne pomoći i potpore odgojiteljicama-mentorima u provedbi
aktivnosti u radu s odgojiteljicama-pripravnicama
suradnja s roditeljima i čimbenicima društvene sredine:
- potaknuli smo značajnije sudjelovanje roditelja u procesu: prezentacija
zanimanja, provedba podprojekata na nivou odgojnih skupina, sudjelovanje u
projektnom danu, uređenje vrtićkih dvorišta
- potaknuli smo značajnije sudjelovanje roditelja u procesu: prezentacija
zanimanja, provedba podprojekata na nivou odgojnih skupina, sudjelovanje u
projektnom danu, uređenje vrtićkih dvorišta
- osigurali smo pravodobne i kvalitetne informacija za roditelje o aktualnostima
u vrtiću
- proveli anketiranje roditelja
130
- ponudili smo pisane materijale za roditelje
- osigurali smo mogućnost za povratnu informaciju roditelja na kutićima za
roditelje
- poticali smo roditelje na sudjelovanje u eko i humanitarnim akcijama
- sudjelovanje u provedbi anketiranja odgojiteljica, obradi i interpretaciji
podataka
- provedba komunikacijskih roditeljskih sastanaka
- poticali suradnju s institucijama za obogaćivanje neposrednog rada s djecom
(knjižnice, kazališta, muzeji, parkovi prirode i sl.)
- aktivno sudjelovali u suradnji s nadležnim institucijama i drugim
Organizacijama na obogaćivanju, unaprjeđivanju, prezentiranju i promoviranju odgojno-
obrazovnog rada s djecom, posebice u provedbi aktivnosti Eko vrtića i provedbi Razvojnog
plana
STRATEGIJE ZA BUDUĆI RAD
U radnoj godini 2016./2017. višu razinu postignuća u provedbi odgojno-obrazovnog rada
osmislili smo na slijedeći način:
nastaviti kontinuiran rad na razumijevanju i primjeni standarda kvalitete:
- promatranje i praćenje djece u skladu s ishodima razvoja i učenja: 15
odgojiteljica
- planiranje, praćenje i evaluacija odgojno-obrazovnog rada: 10 odgojiteljica
- strategije podrške razvoju i učenju kroz igru i kreiranje okruženja: 8
odgojiteljica
primjenom akcijskih istraživanja prema užem području interesa unaprjeđivati
odgojno-obrazovnu praksu
promovirati rad vrtića u cjelini (redovitog i posebnih programa) u pedagoškoj
periodici i prezentacijom postignuća na stručnim skupovima
131
9.1. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA RAVNATELJICE
LJILJANE PETRINEC
U pedagoškoj godini 2015./2016. najbitniji ostvareni poslovi i radne zadaće iz godišnjeg
plana i programa rada ravnateljice, u odnosu na :
USTROJSTVO RADA :
- Izrada prijedloga godišnjeg plana i programa rada ustanove
- Organizacija kraćih programa i praćenje provedbe kroz sve segmente
- u dogovoru sa voditeljima kraćih programa formirati skupine, te određivanje termina i
voditelja
- sudjelovati na roditeljskim sastancima po skupinama na početku pedagoške godine
- praćenje organizacije rada tijekom godine i eventualne izmjene iste
- sudjelovanje u radu Komisije za prijem djece za pedagošku godinu 2015./2016.
- organizacija poslova vezanih za novoprimljenu djecu (ugovori, intervjui)
- formiranje odgojnih skupina prema pedagoškim standardima
- sudjelovanje na roditeljskim sastancima (za novoprimljenu djecu, odlazak djece u
Grad mladih i ostalim tijekom godine prema potrebi)
- raspored odgojnih djelatnika po skupinama
- utvrđivanje radnog vremena svih uposlenih djelatnika
- organizacija anketiranja roditelja i koordiniranje u realizaciji prijedloga roditelja
- praćenje organizacije rada posebno u vrijeme dežurstva i zajedničkog rada po
odgojnim skupinama i primjereno reagiranje u situacijama uočenim tijekom praćenja
- organizacija rada u ljetnim mjesecima – sudjelovanje u izradi ankete
- izrada rasporeda rada odgojnih djelatnika i ostalih službi u ljetnom periodu
- izrada plana godišnjih odmora
- izrada godišnjeg zaduženja te razrada satnice za odgojne djelatnike za pedagošku
godinu 2015./2016.
PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA :
- izrada izvješća o realizaciji Godišnjeg plana i izvedbenog programa rada vrtića za
radnu godinu 2015./2016.
- izrada izvješća o individualnom planu i programu usavršavanja djelatnika za
pedagošku godinu 2015./2016.
- izrada izvješća o realizaciji Godišnjeg plana i programa ravnateljice
KONTINUIRANO PRAĆENJE ORGANIZACIJE RADA I POSLOVANJA:
- praćenje organizacije na nivou vrtića
- praćenje pojedinih faza odgojno-obrazovnog rada
- praćenje realizacije satnice odgojnih i ostalih djelatnika vrtića
- praćenje realizacije godišnjih zaduženja
- praćenje dinamike upisa i ispisa tijekom godine
- zadovoljavanje potreba roditelja za upisom djece u jaslice, vrtić
KADROVSKI POSLOVI
- utvrđivanje potreba za zapošljavanjem djelatnika na određeno vrijeme
- donošenje odluke o zapošljavanju djelatnika na određeno vrijeme
- donošenje odluke o korištenju prava na odsustvo s rada
- rješavanje aktualne problematike s odgojnim djelatnicima i članicama stručnog tima
- praćenje efikasnosti rada i obavljanja poslova i radnih zadataka ostalih službi vrtića
132
MATERIJALNI UVJETI:
Praćenje materijalnih uvjeta:
- na osnovu financijskih kriterija kontinuirano sam skrbila o kvalitetnom
funkcioniranju djelatnosti
- izradila sam prioritet nabavki ovisno o namjenskim financijskim sredstvima
- izradila sam tekući plan održavanja
- izradila sam Plan nabave osnovnih sredstava, te osigurala sredstva za nabavu istih
- izradila sam Plan tekućeg održavanja objekata i opreme u skladu s financijskim
mogućnostima
- izradila sam Plana nabave didaktičkih sredstava, igračaka, slikovnica, stručne
literature
- skrbila sam o održavanju i nadopuni sredstava za boravak na zraku, te ozelenjavanje
prostora
U ODNOSU NA DIJETE:
Timski rad na senzibiliziranju odgojitelja i ostalih djelatnika, prepoznavanje
i zadovoljavanje potreba djece
- pratila sam i unaprjeđivala tijek adaptacije novoupisane djece u novim skupinama u
suradnji s odgojiteljima i stručnim timom
- pratila sam zadovoljavanje potreba i prava djece u zajedničkom radu odgojitelja
- realizirala sam parcijalne uvid u odgojni rad
- pratila sam dnevne aktivnosti i njihovo prilagođavanje potrebama djece
- pratila sam realizaciju aktivnosti boravka djece na zraku
- pratila sam planiranje odgojnog rada odgojnih djelatnika
- pratila sam, te po potrebi sudjelovala u stručnim aktivnostima
- vodila sam zajedničke roditeljske sastanke za novoupisanu djecu i za djecu pred
polazak u školu (sudjelovanje djece u programu Djeca u prirodi u Gradu mladih)
- pratila sam dnevni ritam i boravak djece u skupinama
- praćenje jutarnjeg i popodnevnog dežurstva
- sudjelovala sam u izradi instrumenata- protokola praćenja u suradnji sa stručnim
timom
Briga za zdravlje i život djece
- pratila sam aktivnosti koje utječu na zdravlje djece
- skrbila sam za osiguranje primjerenih materijalnih uvjeta za siguran boravak djece u
vrtiću
Priprema OV-a i radnih dogovora
- pripremala sam i vodila OV-a u suradnji sa stručnim timom
- pratila sam realizaciju ISA
- pripremala sam i vodila radnih dogovora
- skrbila sam o realizaciji donesenih zaključaka
- upoznavala sam OV-a s novinama pri realizaciji Plana i programa rada
133
Posjete, svečanosti
- pratila sam realizaciju posjeta i svečanosti
- izradila sam anketu za roditelje vezano uz želje organiziranja posjeta i izleta
(mogućnost izbora)
Praćenje realizacije vođenja pedagoške dokumentacije
- realizirala sam pedagoško-instruktivne uvide u ostvarivanje pojedinih zadaća
- realizirala sam uvide u pedagošku dokumentaciju i pratila istu
- pratila sam neposredan rad-realizaciju satnice
Prilagodba
- usudjelovala sam u procesu prilagodbe
- pratila sam realizaciju vođenja protokola za prilagodbu
Rekreativni program
- sudjelovala sam u organiziranju zdravstveno-rekreativnih programa i aktivno sam
sudjelovala
ZAJEDNIŠTVO RODITELJA I DJECE:
Roditeljski sastanci i suradnja s roditeljima
- tijekom godine intenzivirati timski rad svih uposlenih na unaprjeđivanju partnerskih
odnosa
- sudjelovala sam u organizaciji problemskih roditeljskih sastanaka prema interesu i
potrebama roditelja u suradnji sa stručnim timom i odgojiteljima
- sudjelovala sam u provedbi inicijalnog i finalnog anketiranja roditelja u cilju
sudjelovanja i kreiranja programa i provedbi aktualnih događanja u vrtiću
- pružala sam podršku i pomoć roditeljima u odgoju u cilju djelotvornog jačanja
roditeljske kompetencije
- organizirala sam individualne razgovore prema potrebi
- motivirala sam roditelje za sudjelovanje u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s
djecom i oplemenjivanje prostora u cilju stvaranja konteksta po mjeri djeteta
Savjetovalište za roditelje
- skrbila sam o kvalitetnoj pismenoj komunikaciji putem plakata i letaka za roditelje
- skrbila sam o ponudi igraonica za roditelje, organizaciji stručnih predavanja i
individualnih konzultacija s roditeljima
IZOBRAZBA I USAVRŠAVANJE:
Obrazovanje i usavršavanje odgojnih djelatnika
- pratila sam stručnu literaturu i periodiku
- pratila sam realizacije ISA
- ponudila sam odgojiteljima na izbor stručno usavršavanje izvan vrtića
- skrbila sam o izboru tema u pripremi OV-a
- valorizirala sam stručno usavršavanje
134
Rad s odgojiteljima pripravnicima
- sudjelovala sam u izradi programa stažiranja
- pratila sam realizaciju programa po fazama
- realizirala sam uvide u odgojno obrazovni rad i individualne razgovore s
pripravnicima i mentorima
Obrazovanje i usavršavanje ostalih djelatnika
- pratila sam aktualne tribine vezano uz zakonske izmjene i potrebe rada
Osobno stručno usavršavanje
- pratila sam stručnu literaturu i periodike
- pratila sam i primjenjivala zakone u poslovanju vrtića
- prenosila sam informacije s raznih edukacija suradnicima i odgojiteljima, te ostalim
sudionicima
- vodila sam osobnu dokumentaciju
- sudjelovala sam u radu Udruge ravnatelja
Bibliotečno-informacijska djelatnost
- prikupljala sam pisane materijale za neposredni odgojno-obrazovni rad
RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA: - pratila sam realizaciju zadaća stručnih suradnika i odgojitelja u radu s djecom s
posebnim potrebama
- pružala sam pomoć roditelju kod suradnje s institucijama ovisno o potrebi djeteta
- skrbila sam o kreiranju optimalnih uvjeta rada u odgojnoj skupini u koju se uključuje
dijete s posebnim potrebama
- skrbila sam o osiguravanju materijalnih, organizacijskih i stručnih preduvjeta za rad s
djecom s posebnim potrebama, uvažavajući financijske mogućnosti
RAD UPRAVNOG VIJEĆA: - sudjelovala sam u pripremi sjednica i provođenju odluka donešenih na sjednicama
UV
- djelatnike sam pravovremeno i točno informirala o radu UV
OSTALI NEPREDVIDIVI POSLOVI:
- skrbila sam o optimalnom rješavanju aktualne problematike vezane uz poslovanje
vrtića, u cilju uspješnog obavljanja djelatnosti
135
GODIŠNJA IZVJEŠĆA O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA STRUČNIH
SURADNICA
9.2. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA PEDAGOGINJE
LIDIJE PAVELIĆ
Najvažniji realizirani poslovi i radne zadaće pedagoginje iz Godišnjeg plana i programa rada
pedagoginje, u odnosu na :
DIJETE
- sudjelovanje u timskom praćenju djece u procesu prilagodbe, zajednička analiza na
tjednim brifinzima u svrhu primjene najučinkovitijeg modela prilagodbe za pojedino
dijete
- sudjelovanje u timskom praćenju i prikupljanju podataka o aktualnim i razvojnim
potrebama djece i poticanju razvoja svih kompetencija (promatranje djece u različitim
situacijama tijekom boravka u vrtiću, razgovori s roditeljima i sl.), promišljanje o
kreiranju primjerenog prostorno-materijalnog i socijalnog konteksta
- sudjelovanje u timskom radu na primjeni standarda kvalitete unapređivanja odgojno-
obrazovnog rada u cjelini i realizaciji ciljeva redovitog i posebnih programa. Rad na
postizanju više razine kvalitete u provedbi trajnih zadaća vezanih uz rutinske
poslove, tjelesne aktivnosti i boravak na zraku, skrb o sigurnosti i zaštiti i sigurnost
djece u prometu realizirali smo kroz različite aktivnosti: praćenjem i promatranjem
djece u igri i aktivnostima u SDB i tijekom BNZ-a, dnevnim i tjednim brifinzima s
odgojiteljicama i zajedničkim refleksijama. U svim skupinama provela sam
cjelodnevne pedagoško-instruktivne uvide u rad s ciljem upoznavanja djetetovih
potreba, razine usvojenosti osnovnih kompetencija, otkrivanja postojećih znanja,
interesa i iskustava djece. U pojedinim skupinama provela sam više cjelodnevnih i
poludnevnih pedagoško-instruktivnih uvida u rad
- pratila sam i procjenjivala ostvarivanje prava djece u vrtićkom okruženju ((PIU-i,
zajedničke refleksije s odgojiteljicama i članicama stručnog tima)
- pružanje stručne pomoći odgojiteljicama i roditeljima s ciljem podržavanja djetetova
učenja i razvoja
- pružanje stručne pomoći odgojiteljicama u primjeni integriranog pristupa kreiranju
kurikuluma vrtića i kurikuluma skupina temeljenog na suvremenom shvaćanju djeteta
- sudjelovanje u provedbi aktivnosti timskog opserviranja djeteta s evidentiranim ili
indiciranim posebnim potrebama, timskoj izradi individualiziranih planova i programa
rada, praćenju i vrjednovanju njihove provedbe, sudjelovanje u izradi i provedbi
aktivnosti
- timskim radom svih sudionika procesa pratili smo i procjenjivali razinu primjene
standarda kvalitete vezanih uz kreiranje primjerenog prostorno-materijalnog i
socijalnog konteksta i sustavno dokumentiranje procesa učenja djece
- rad na praćenju, unaprjeđivanju i vrjednovanju posebnog cjelodnevnog Montessori
programa u tri odgojne skupine i posebnog cjelodnevnog športskog programa u jednoj
odgojnoj skupini
- rad na praćenju, unaprjeđivanju i vrjednovanju posebnih kraćih programa: ranog
učenja engleskog jezika u jednoj odgojnoj skupini i ranog učenja njemačkog jezika u
jednoj odgojnoj skupini
- rad na praćenju, unaprjeđivanju i vrjednovanju posebnih kraćih programa: engleska i
folklorna igraonica
136
- stručna pomoć i podrška odgojiteljicama u integraciji zaštitnih, preventivnih i
razvojnih programa u neposrednom radu s djecom, pomoć u promišljanju i
osmišljavanju razvojno-primjerenih i prigodnih tema, projekata i sklopova aktivnosti
- sudjelovanje u provedbi i unaprjeđivanju programa „Djeca u prirodi“ u Gradu
mladih: priprema djece i roditelja za boravak djece (roditeljski sastanak, prezentacija
prostora i dosadašnjih iskustava o boravku djece u Gradu mladih, razgovor s djecom),
priprema odgojiteljica (radni dogovori, sudjelovanje u konkretizaciji zadaća i
aktivnosti iz programa „Djeca u prirodi“ i sl.)
- sudjelovanje u vrjednovanju programa „Djeca u prirodi“ i utvrđivanju smjernica
unaprjeđivanja
- obogaćivanje djetetova života u vrtiću poticanjem aktivnog sudjelovanja u provedbi
različitih kulturno-umjetničkih i društveno-zabavnih događanja, poludnevnih posjeta i
cjelodnevnih izleta u prirodu, posjeta i susreta s drugom djecom i odraslima
- sudjelovanje u planiranju i provedbi aktivnosti prema kalendaru događanja, izbor
vrijednih sadržaja koji obogaćuju neposredan odgojno-obrazovni rad s djecom,
organizacija radnih dogovora s ciljem primjerene pripreme djece, provedbe i
evaluacije pojedinih događanja, aktivno sudjelovanje u različitim akcijama,
zajedničkim druženjima djece i odraslih i drugim prigodnim događanjima
ODGOJITELJICE
- stručna pomoć u planiranju kurikuluma skupine u cilju pronalaženja primjerenog
modela organizacije rada u skupini
- pružanje stručne pomoći i potpore u osmišljavanju primjerenog prostorno-
materijalnog i socijalnog konteksta koji potiče autonomiju djece, samoorganizaciju
aktivnosti i različite poželjne oblike socijalnog grupiranja djece (PIU, zajednički osvrt
i analiza pojedinih situacija, definiranje smjernica unaprjeđivanja)
- stručna pomoć odgojiteljicama u primjeni standarda kvalitete u svim segmentima
odgojno-obrazovnog rada realizirana je kroz individualni pedagoško – savjetodavni
rad, individualne i grupne konzultacije (u prosjeku dva puta godišnje za svaku
odgojiteljicu, za manju skupinu odgojiteljica - 8; 4 puta), brifinge s parovima
odgojiteljica, zajedničke refleksije nakon PIU-a, zajedničko iznalaženje učinkovitijih
načina primjene suvremenih odgojnih metoda i načina rada, dokumentiranja odgojno-
obrazovnog procesa s ciljem djelotvornije refleksije i samorefleksije, upućivanje na
pozitivne primjere iz prakse i poticanje na primjenu u neposrednom radu
- stručna pomoć i potpora u prikupljanju i obradi podataka dobivenih neposrednim
promatranjem djeteta (analiza protokola praćenja razvojnih kompetencija djece) i
podataka dobivenih od roditelja, pomoć i podrška u periodu prilagodbe djeteta,
upućivanje na proradu nove stručne literature i periodike, organizacija sudjelovanja
odgojiteljica na stručnim skupovima, seminarima, predavanjima i radionicama izvan
vrtića
- sudjelovanje u procjeni kvalitete različitih aspekata i cjeline odgojno-obrazovnog
procesa s ciljem promoviranja životno važnih znanja, vještina i navika djece:
inicijalno i finalno snimanje primjene standarda kvalitete u svim segmentima odgojno-
obrazovnog procesa, snimanje kvalitete rada u ljetnom periodu, finalna procjena
postignuća djece
- pružanje stručne pomoć odgojiteljicama u promišljanju, provedbi, evaluaciji i
prezentaciji projekata odgojno-obrazovnih skupina
137
- sudjelovanje u radu edukativnih skupina:
1. skupina „Duga“: odgojiteljice posebnih programa i ostalih odgojnih skupina djece
u petoj godini života iz centralnog i područnih vrtića (14 odgojiteljica)
2. skupina „Šuma Striborova“: odgojiteljice odgojnih skupina djece u godini pred
polazak u školu iz redovitog programa i dvije Montessori skupine iz centralnog i
područnih vrtića (18 odgojiteljica)
- stručna pomoć odgojiteljicama u osmišljavanju projekata i tematskih cjelina, izradi
instrumentarija praćenja i vrjednovanja postignuća djece, praćenju provedbe u
odgojnim skupinama
- individualni konzultativno-savjetodavni rad s odgojiteljicama u svrhu unaprjeđivanja
procesa učenja djece, njegovanju zdravih stilova života i razvijanju životno važnih
znanja, vještina i navika djece
- sudjelovanje u etapnom vrjednovanju pojedinih segmenta odgojno-obrazovnog rada
(projekti, primarni preventivni programi, analize upitnika i protokola, smjernice za
daljnje unaprjeđivanje rada)
- sudjelovanje na tjednim timskim sastancima planiranja, programiranja i vrjednovanja
(Standardi kvalitete unapređivanja odgojno-obrazovnog rada u cjelini: strategije
podrške razvoju i učenju kroz igru i kreiranje okruženja)
- organizacija i sudjelovanje u grupnim konzultacijama i radnim dogovorima s
odgojiteljicama na rješavanju aktualne problematike odgojne skupine
- priprema pedagoških radionica
- sudjelovanje u provedbi anketiranja odgojiteljica, obradi i interpretaciji podataka
- stručna pomoć i potpora s ciljem daljnjeg unaprjeđivanja suradnje s roditeljima
- individualne konzultacije vezano uz pojedine probleme u odgojnim skupinama
- pružanje podrške i pomoći odgojiteljicama savjetnicima i mentorima u cilju
kontinuiranog unaprjeđivanja osobnih i profesionalnih kompetencija
- zajednički rad na osmišljavanju učinkovitih modela mentoriranja odgojiteljica-
pripravnica
- stručna pomoć u kreiranju rada radnih skupina
- pružanje stručne pomoći i potpore u prezentaciji postignuća odgojno-obrazovne prakse
- sudjelovanje u radu s novoprimljenim odgojiteljicama (upoznavanje s obilježjima
kurikuluma našeg vrtića i standardima kvalitete)
- rad s odgojiteljicom-pripravnicom: provedba aktivnosti iz Programa stažiranja s
pripravnicom M. Šostera
RODITELJE I DRUŠTVENU SREDINU
- sudjelovanje u pružanju podrške roditeljima u prevladavanju kriza, razvoju pozitivnih
roditeljskih vještina i rješavanju specifičnih teškoća vezanih za razvoj predškolskog
djeteta
- sudjelovanje u prilagodbi organizacije i sadržaja rada vrtića specifičnim potrebama
obitelji djeteta
- sudjelovanje u neposrednom upoznavanju roditelja s obilježjima vrtićkog programa i
načinom provedbe: informiranje roditelja novoupisane djece o obilježjima
institucionalnog odgoja i o posebnostima vrtića i skupine kroz roditeljske sastanke i
razgovore upoznavanja
- sudjelovanje u neposrednom upoznavanju roditelja s obilježjima vrtićkog kurikuluma,
poticanje njihova aktivnog sudjelovanja pravodobnim informiranjem o aktualnim
događanjima i mogućnostima uključivanja u kreiranje kurikuluma vrtića
- sudjelovanje u informiranju roditelja o uzrocima i obilježjima promjena izvršenih na
razini vrtića i skupine
138
- sudjelovanje u grupnim i plenarnim roditeljskim sastancima, zajedničkim druženjima,
različitim oblicima prezentacije programa, posebice posebnih cjelodnevnih i kraćih
programa (tijekom travnja i svibnja 2016.)
- sudjelovanje u organiziranju i motiviranju roditelja na sudjelovanje u zanimljivim
događanjima na razini vrtića: obilježavanje Dana jabuka, eko i humanitarne akcije,
projektni tjedan eko vrtića Jabuka i sl.
- individualni savjetodavni rad s roditeljima prema pojedinim problemima razvoja i
odgoja djeteta u obitelji i vrtiću
- sudjelovanje u pripremi upitnika i drugih instrumentarija za roditelje
- sudjelovanje u anketiranju roditelja u svrhu jačanja partnerskih odnosa na poticanju
cjelovitog razvoja djeteta
- analiza upitnika, obrada i interpretacija podataka
- sudjelovanje u edukaciji roditelja provedbom komunikacijskih roditeljskih sastanaka
OSOBNO STRUČNO USAVRŠAVANJE
- kontinuirana usmjerenost na prihvaćanje novih oblika profesionalnog učenja,
istraživanje osobne odgojno-obrazovne prakse, postizanje zajedničkog učenja svih
stručnih djelatnika u vrtiću
- praćenje recentne stručne literature i periodike
- aktivno sudjelovanje u internim oblicima stručnog usavršavanja: Odgojiteljska vijeća,
pedagoške i iskustvene radionice, sastanci edukativnih skupina
- sudjelovanje u edukacijama kroz rad strukovnih udruga, Sekcija predškolskih
pedagoga Grada Zagreba, HPKZ, HPD i sl.
PLANIRANJE, PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, PROCJENJIVANJE, EVALUIRANJE,
DOKUMENTIRANJE I PREZENTIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
- sudjelovanje u osmišljavanju modela organizacije života i rada u vrtiću: raspored
skupina i odgojiteljica, radno vrijeme, ranojutarnji i kasnopopodnevni rad, dnevni
ritam, organizacija posebnih kraćih programa, plan godišnjih odmora odgojiteljica,
ljetna organizacija rada
- sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa rada vrtića, Kurikuluma dječjeg
vrtića „Jabuka“, Razvojnog plana dječjeg vrtića „Jabuka“, Programa predškole,
Godišnjeg izvješća o realizaciji odgojno-obrazovnog rada, Plana i programa rada ljeti,
Izvedbenih programa stažiranja odgojitelja pripravnika, verifikaciju Cjelodnevnog
alternativnog odgojno-obrazovnog programa prema koncepciji Marije Montessori u
radu s djecom u dobi od 1 - 3 godine
- sudjelovanje u izradi raznovrsnih oblika vrednovanja i dokumentiranja odgojno-
obrazovnog procesa: izrada i primjena instrumentarija za praćenje, procjenjivanje i
vrjednovanje postignuća, dobiti djece i kvalitete odgojne prakse
- izrada internih radnih materijala za potrebe odgojne prakse
- sudjelovanje u radu Tima za kvalitetu i radu Eko odbora
- sudjelovanje u aktivnostima vezanim za obnovu statusa Eko vrtića (svibanj 2016.)
- aktivno sudjelovanje u pripremi i provedbi projektnog tjedna eko vrtića u periodu od
18. - 22. 04. 2016.
- priprema stručnog rada u suradnji s ravnateljicom i pedagoginjom Nevenkom na temu
„Utjecaj aktivnog učenja odgojitelja na promjenu implicitnih pedagogija“ , rad je
objavljen u Zborniku „Mirisi djetinjstva - 21. Dani predškolskog odgoja Splitsko-
dalmatinske županije“
139
OSTALE POSLOVE
- snimanje potreba za potrošnim materijalom, didaktikom, opremom i literaturom,
sudjelovanje u nabavi i distribuciji
- sudjelovanje u kreiranju sadržaja za web stranicu vrtića
- vođenje dokumentacije o radu vrtića
- vođenje dnevnika rada pedagoginje (osobne, anegdotske i druge bilješke, protokoli za
samovrednovanje, mapa profesionalnog razvoja)
- prikupljanje i objedinjavanje dokumentacije vezane za pojedine programe i modele rada
- aktivno sudjelovanje u javnim prezentacijama naših projekata i modela rada
- sudjelovanje u provedbi prakse studenata Učiteljskih fakulteta: upoznavanje sa
zadaćama koje studenti trebaju realizirati tijekom provedbe stručne prakse u našem
vrtiću
ZAKLJUČAK
U suradnji s ostalim članicama stručnog tima radila sam na ostvarivanju ciljeva i zadaća
redovitog i posebnih programa i primjeni standarda kvalitete u svim segmentima odgojno-
obrazovnog procesa. U odnosu na ukupan broj odgojiteljica našeg vrtića (47) držim kako smo
većinu zadaća uspješno realizirale. Manje uspješne bile smo u senzibiliziranju manje skupine
odgojiteljica (8) za važnost primjene standarda kvalitete, posebice vezanih uz strategije
podrške razvoju i učenju kroz igru i kreiranje okruženja za daljnje poticanje cjelovitog razvoja
djece. U radu s navedenom skupinom odgojiteljica koristile smo različite strategije u cilju
boljeg razumijevanja važnosti primjene standarda kvalitete u unapređivanju odgojno-
obrazovnog rada. Kako su akcijska istraživanja moje uže područje interesa, nastavak njihove
provedbe i stručne rasprave o realiziranim etapama na fokus grupama omogućit će daljnji
osobni i profesionalni razvoj.
140
9.3. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA PEDAGOGINJE
NEVENKE VULETA
U pedagoškoj godini 2015./2016. najbitniji ostvareni poslovi i radne zadaće iz godišnjeg
plana i programa rada pedagoginje, u odnosu na :
DIJETE
- sudjelovanje u timskom praćenju djece u periodu prilagodbe, zajednička analiza na
tjednim brifinzima s ciljem primjene najučinkovitijeg modela prilagodbe za pojedino
dijete
- kroz svakodnevni boravak u skupinama i sudjelovanjem u igri i aktivnostima djece
otkrivala sam djetetove specifične sklonosti i interese, stilove učenja, aktivnosti i
interakcije kojima (nije) je sklono u svrhu pružanja stručne pomoći odgojiteljicama u
planiranju primjerenih aktivnosti za individualni rad s djecom. Podaci osobnog
promatranja i zapažanja o djeci koristili su mi i u razmjeni informacija s roditeljima
tijekom individualnih razgovora
- bila suigrač i moderator u igri i aktivnostima djece, posebice djece sa specifičnostima
u ponašanju u svim skupinama
- vodila osobnu dokumentaciju o reakcijama djece na ponuđene poticaje u svrhu izrade
prijedloga za unapređivanje provedbe pojedinih aktivnosti
- većinu navedenih aktivnosti do studenog 2015. realizirala sam s djecom skupina u
područnim vrtićima Čulinec i Resnik, a nakon toga navedene aktivnosti provodila
sam u centralnom vrtiću Trnava
- sudjelovanje u timskom praćenju i prikupljanju podataka o aktualnim i razvojnim
potrebama djece i promoviranju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje
omogućilo mi je bolji osobni uvid u razvojne i druge potrebe djece i kroz to dobivala
smjernice u izradi prijedloga za stvaranje kvalitetnijih prostorno-materijalnih i
vremenskih uvjeta za poticanje cjelovitog razvoja djece.
- jednom tjedno sam s ostalim članicama stručnog tima razmjenjivala informacije i
zapažanja o djeci / djetetu i dogovarala daljnje aktivnosti
- u situacijama kada je to bilo potrebno provodila sam konzultacije sa stručnjacima
izvan vrtića (Centar za socijalnu skrb, i dr.) u svrhu unaprjeđivanja suradnje s obitelji
djeteta ( pisanje izvješća o suradnji roditelja s vrtićem) na traženje CZSS
- realizacija aktivnosti praćenja i procjenjivanja ostvarivanja prava djeteta, posebice
promoviranje prava na sigurnost i zaštitu i prava na učenje u poticajnom okruženju
((PIU-i, zajedničke refleksije s odgojiteljicama i članicama stručnog tima)
- sudjelovanje u provedbi aktivnosti timskog opserviranja djeteta s evidentiranim ili
indiciranim posebnim potrebama, timskoj izradi individualiziranih planova i programa
rada, praćenju i vrjednovanju njihove provedbe, sudjelovanje u izradi i provedbi
aktivnosti
- individualno sam najčešće radila s djecom koja imaju individualizirani program (D.R.,
L.R., H.O.I. ), aktivnosti podrške učenju i razvoju (domena pedagoga)
- rad na praćenju, unaprjeđivanju i vrjednovanju posebnih kraćih programa posebice u
odnosu na primjenu individualiziranog pristupa, sudjelovanja roditelja
- pružanje stručne pomoći i podrške odgojiteljicama u integraciji zaštitnih, preventivnih
i razvojnih programa u neposrednom radu s djecom,
- praćenje provedbe kurikuluma skupine i njegovog utjecaja na pojedino dijete
(njegovim razvojnim potrebama i interesima) te zajednička refleksija s tandemima
141
odgojiteljica i stručna pomoć u promišljanju i osmišljavanju novih strategija
djelovanja
- sudjelovanje u praćenju provedbe programa „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih:
priprema djece i roditelja za boravak djece (roditeljski sastanak, prezentacija prostora
i dosadašnjih iskustava o boravku djece u Gradu mladih, razgovor s djecom),
priprema odgojiteljica (radni dogovori, sudjelovanje u konkretizaciji zadaća i
aktivnosti iz programa „Djeca u prirodi“ i sl.)
- sudjelovanje u vrjednovanju programa „Djeca u prirodi“ i utvrđivanju smjernica
unaprjeđivanja obogaćivanje djetetova života u vrtiću poticanjem aktivnog
sudjelovanja u provedbi različitih kulturno-umjetničkih i društveno-zabavnih
događanja, poludnevnih posjeta i cjelodnevnih izleta u prirodu, posjeta i susreta s
drugom djecom i odraslima
- sudjelovanje u organizaciji i vrednovanju provedenih radosnih doživljaja za djecu
(gostovanje kazališta, obilježavanje Fašnika, obuka klizanja za djecu, zajedničke
aktivnosti djece, odgojitelja i roditelja tijekom otvorenih vrata tijekom listopada (Dan
jabuka), kreativne radionice za pripremu Božićnog sajma, Projektnom tjednu u
travnju i sl.
ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA
Aktivno sudjelovanje u praćenju odgojno-obrazovnog rada kroz sve segmente osobito
kreiranja prostorno-materijalnog, socijalnog i vremenskog konteksta, praćenje interakcijsko-
komunikacijskih odnosa i općenito ozračja u kojem se provodi odgojno-obrazovni rad s
djecom u skupinama omogućio mi je bolje upoznavanje s načinom kako djeca/dijete u
pojedinoj dobi koriste raspoložive resurse i koliko su uvjeti primjereni pojedinom djetetu i
skupini djece sličnih interesa. Svakodnevni boravak u skupini i osobne interakcije s djecom
tijekom igre i aktivnosti omogućili su mi nova praktična iskustva vezana uz upoznavanje
učenje djece predškolske dobi, što između ostalog podrazumijeva kako koriste pojedine
materijale u koje interakcije stupaju, kako komuniciraju i sl. Boravak u skupinama
dokumentirala sam kroz osobne bilješke, foto i video dokumentaciju i promjenu nekoliko
protokola. Prikupljene podatke osim osobne analize koristila sam i za zajedničku analizu s
tandemima odgojiteljica i članicama stručnog tima. Provedene analize imale su za svrhu
osmišljavanje novih strategija unaprjeđivanja odgojno-obrazovnog rada posebice uloge
odraslih u igri i aktivnostima djece.
Izrada novih instrumentarija u svrhu kvalitetnijeg dokumentiranja uočenih situacija, više
zajednička analiza uočenog s članicama stručnog tima i tandemima odgojiteljica , kvalitetnije
korištenje vremena tijekom boravka u skupinama osobno će mi omogućiti kvalitetnije
sudjelovanje u provedbi kurikuluma skupine.
U slijedećoj pedagoškoj godini prioritet će mi biti rad s djecom u godini pred polazak u školu
u svrhu aktivnijeg sudjelovanja u pripremi djeteta za prelazak iz vrtića u školu. Izazov su mi
djeca sa specifičnostima u ponašanju te djeca rane dobi posebice utjecaj rada s roditeljima na
podršku razvoju i učenju djece rane dobi.
142
ODGOJITELJICE:
- pružanje stručne pomoći odgojiteljicama u stvaranju uvjeta za ostvarivanje
kurikuluma vrtića temeljenog na suvremenom shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića,
istraživača i aktivnog stvaratelja znanja, socijalnog subjekta sa specifičnim potrebama,
pravima i kulturom, aktivnoga građanina zajednice i kreativnog bića sa specifičnim
stvaralačkim i izražajnim potencijalima
- poticanje i provedba zajedničkih tjedni i mjesečnih refleksija odgojiteljica i članica
stručnog tima u svrhu vrednovanja prostorno-materijalnih, socijalnih i vremenskih
uvjeta za provedbu kurikuluma skupina i dogovor smjernica unaprjeđivanja.
- U pedagoškoj godini 2015./2016. sudjelovala sam na 16 sastanaka za timsko
planiranje i refleksiju (od rujna, 2015. do svibnja, 2016. dva puta mjesečno u terminu
12.30 do 15.00 sati). Sastanci su najčešće bili organizirani u dvije skupine a kriterij je
bio dob djece s kojom rade odgojiteljice
- sudjelovanje u provedbi cjelodnevnih pedagoško-instruktivni uvida u rad odgojiteljica
sa svrhom uvida u kvalitetu primjene standarda kvalitete (kreiranje prostorno-
materijalnog okruženja za igru i učenje, primjena strategija podrške razvoju i učenju
kroz igru, uloge odgojiteljica u igri i aktivnostima, komunikacija i suradnja s
roditeljima i obitelji)
- dokumentiranje provedbe PIU-a (osobne bilješke, foto zapis, uradci odgojiteljica i
dječji uradci, protokoli za procjenu primjene standarda kvalitete tijekom provedbe
kontrolnih PIU-a
- za svaku odgojiteljicu nakon provedenog PIU-a izrađeno je pismeno izvješće o
uočenom od strane pedagoginja sa prijedlozima za daljnje unapređivanje odgojno-
obrazovne prakse. Odgojiteljice su poticane na osobni osvrt na svoju odgojno-
obrazovnu praksu u ovoj pedagoškoj godini što je bilo temelj zajedničkog osvrta
- zajednička analiza prikupljene dokumentacije kroz provedba osvrta sa svakom
odgojiteljicom nakon PIU-a i dogovor smjernica unaprjeđivanja pojedinih segmenata
odgojno-obrazovne prakse i korištenje potrebnih resursa. U pedagoškoj godini
2015./2016. sudjelovala sam u provedbi PIU-a sa svim odgojiteljicama i to dva puta
tijekom godine što znači da sam provela ukupno 50 PIU-a.
- Brifinzi s tandemima odgojiteljica u periodu 02.02..2016.-30.03.2016. Za svaki
tandem odgojiteljica pripremljeni su konkretni sadržaji i smjernice unapređivanja
(zajednički analiza i dogovor smjernica daljnjeg rada s djecom / djetetom u skupini).
Svaki tandem dobio je pismeni naputak (pitanja) u svrhu unapređivanja samorefleksije
i kvalitetnije vođenje dnevnih zapažanja, a prema procjeni pedagoginje pojedine
odgojiteljice su dobile i dodatne pisane naputke za praćenje i promatranje djece u igri
i aktivnostima, te protokole praćenja aktivnosti u centrima aktivnostima. Upute o
korištenju stručne literature također su bile jedna od stručne pomoći odgojiteljicama u
svrhu unapređivanja njihovih refleksivnih i samorefleksivnih sposobnosti.
- Individualne i grupne konzultacije rješavanju aktualne problematike odgojne skupine
najčešće su bile na moju inicijativu, vrlo rijetko na inicijativu odgojiteljica
- rad na unaprjeđivanju trajnih zadaća realizirali sam provedbom različitih aktivnosti:
promatranjem djece u igri i aktivnostima u SDB i tijekom BNZ-a, dnevnim i tjednim
brifinzima s odgojiteljicama i zajedničkim refleksijama.
- stručna pomoć i potpora u prikupljanju i obradi podataka dobivenih neposrednim
promatranjem djeteta (analiza protokola praćenja razvojnih i ključnih kompetencija
djece za cjeloživotno učenje) i podataka dobivenih od roditelja, pomoć i podrška u
periodu prilagodbe djeteta, upućivanje na proradu nove stručne literature i periodike,
143
organizacija sudjelovanja odgojiteljica na stručnim skupovima, seminarima,
predavanjima i radionicama izvan vrtića
- pružanje stručne pomoć odgojiteljicama u promišljanju, provedbi, evaluaciji i
prezentaciji projekata odgojno-obrazovnih skupina
- sudjelovanje u radu edukativnih skupina:
skupina „Sunce“: odgojiteljice jasličkih i odgojnih skupina djece u trećoj i
četvrtoj godini života svih objekata (15 odgojiteljica. Tijekom godine
realizirali smo planirani programa rada koji smo zajednički kreirali u rujnu
2015.
skupina „ Šuma striborova“: odgojiteljice odgojnih skupina djece u godini
pred polazak u školu svih objekata (16 odgojiteljica). U okviru programa rada
ove edukativne skupine inicirala sam i sudjelovala u provedbi projekta „Od
vrtića do škole zajedno možemo bolje“ koji je proveden u suradnji sa
osnovnom školom Retkovec (detalji u izvješću o radu vrtića)
U navedenim edukativnim skupinama zajedno s odgojiteljicama tijekom
godine realizirali smo planirani programa rada koji smo zajednički kreirali u
rujnu 2015.
Za potrebe unapređivanja rada s djecom pripremila sam i provela radionice s
odgojiteljicama na teme: Samoaktualizacija, Integritet i suradnja i Strategije
podrške razvoju i učenju djeteta.
Osim kroz rad edukativnih skupina stručnu pomoć i podršku profesionalnom razvoju
odgojiteljicama sam tijekom godine pružala i druge oblike stručne pomoći:
- Pripreme i provedba raznovrsnih aktivnosti tijekom otvorenih vrata vrtića u listopadu i
prosincu 2015.
- stručna pomoć i podrška odgojiteljicama u osmišljavanju aktivnosti tijekom
projektnog tjedna eko vrtića „Jabuka“ u periodu od 13. - 22. 04. 2016.
- stručna pomoć odgojiteljicama skupine „Ježići“ iz Trnave u osmišljavanju i pripremi
za prezentaciju projekta „Različitosti nas obogaćuju“
- sudjelovanje u etapnom programiranju i vrjednovanju pojedinih segmenta odgojno-
obrazovnog rada (projekti, primarni preventivni programi, analize upitnika i protokola,
smjernice za daljnje unaprjeđivanje rada)
- pružanje stručne pomoći i potpore odgojiteljicama-mentorima u provedbi aktivnosti u
radu s odgojiteljicama-pripravnicama
- zajednički rad na osmišljavanju učinkovitih modela mentoriranja odgojiteljica-
pripravnica
- sudjelovanje u radu s novoprimljenim odgojiteljicama (upoznavanje s obilježjima
našeg kurikuluma, ciljevima i zadaćama, ulogama odgojiteljica u provedbi i sl.) - Sudjelovanje u provedbi aktivnosti s odgojiteljicom pripravnicom Anamarijom Glasnović:
praćenje i osvrt na ogledne aktivnosti, poticanje na pisanje eseja i povratne informacije o
eseju ,prijedlozi za rad na stručnoj literaturi i drugi sadržaji programa stažiranja. Pisanje
izvješće o provedbi Programa stažiranja i pružanje stručne pomoći kod pripreme za praktični
dio stručnog ispita.
- Provedba stručnog usavršavanja u vrtiću kroz rad edukativnih skupina i odgojiteljskog
vijeća
- Anketiranje odgojiteljica u svrhu vrednovanja pojedinih aktivnosti
144
ZAKLJUČNA PROMIŠLJANJA
Osvrt na realizirane aktivnosti u radu s odgojiteljicama tijekom pedagoške godine 2015./2016.
potkrepljeni pokazateljima za sve provedene aktivnosti ukazuju na potrebu daljnjeg rada na
osmišljavanju novih učinkovitijih strategija rada s odgojiteljima. Pozitivne povratne
informacije odgojiteljica nakon provedbe nekih od oblika rada (zajedničke refleksije,
individualne konzultacije, brifinzi s tandemima odgojiteljica, rad edukativnih skupina kojima
sam bila moderator) jedan su od kriterija za planiranje aktivnosti u slijedećoj pedagoškoj
godini.
U radu s odgojiteljicama najviše poteškoća sam imala s odgojiteljicama koje nemaju dovoljno
znanja i vještina potrebnih za kvalitetnu refleksiju i samorefleksiju, posebno za procjenu svoje
uloge u igri i aktivnostima djece, te kvalitetnoj pripremi i provedbi aktivnosti. Iako smo kroz
raznovrsne oblike rada s odgojiteljicama nastojali unapređivati upravo te vještine i poticali na
korištenje raspoloživih resursa, s nekoliko odgojiteljica potrebno je nastaviti rad na
unapređivanju kroz individualne konzultacije i poticanje na korištenje sustručnjačke pomoći i
stručne literature. Najčešće te iste odgojiteljice imaju poteškoće vezane uz razumijevanje
razvojnih mogućnosti djece/ djeteta i stvaranje primjerenih uvjeta za razvoj svih potencijala
djeteta/djece svoje skupine.
U pedagoškoj godini 2015./2016. krenuli smo s primjenom standarda kvalitete s kojima smo
odgojiteljice upoznali na prvim sastancima zajedničkog planiranja i sastanaka edukativnih
skupina. Kroz radionice pedagoginje su zajedno s odgojiteljicama radile na izradi indikatora
kvalitete za dva standarda. Kreiranje okruženje za igru i učenje i Strategije podrške razvoju i
učenju kroz igru i iste smo primjenjivali u provedbi PIU-a. Na kraju pedagoške godine
odgojiteljice su kroz anketni upitnik dale svoj osvrt na primjenu standarda kvalitete.
Pokazatelje koje smo dobili služit će za osmišljavanje učinkovitih indikatora. U slijedećoj
pedagoškoj godini radit ćemo na izradi indikatora kvalitete za ostale standarde.
Aktivno uključivanje odgojitelja u proces izrade indikatora i praćenje njihove primjene u
unaprjeđivanju odgojno obrazovne prakse ima višestruku korist kako za odgojiteljice tako i za
članice stručnog tima. Pozitivne promjene mogu se ostvarit samo ako se svi sudionici aktivno
uključe u sve segmente promjena.
RODITELJE I DRUŠTVENU SREDINU
sudjelovanje u neposrednom upoznavanju roditelja s obilježjima vrtićkog programa i
načinom provedbe: informiranje roditelja novoupisane djece o obilježjima
institucionalnog odgoja i o posebnostima vrtića i skupine kroz roditeljske sastanke i
razgovore upoznavanja
sudjelovanje u prilagodbi organizacije i sadržaja rada vrtića specifičnim potrebama
djece i roditelja – provedba anketiranja tijekom rujna u svrhu snimanja potreba
sudjelovanje u informiranju roditelja o uzrocima i obilježjima promjena izvršenih na
razini vrtića i skupine
sudjelovanje u organiziranju i poticanju roditelja na sudjelovanje u zanimljivim
događanjima na razini vrtića: obilježavanje Dana jabuka, eko i humanitarne akcije,
projektni tjedan eko vrtića Jabuka i sl.
Sudjelovanje u individualnim razgovorima s roditeljima djece. Problematika je
uglavnom bila sadržajno vezana uz problemske situacije u odgoju
Stručna pomoć odgojiteljicama u pripremi za individualne razgovore s roditeljima
145
Komunikacijski roditeljski sastanci u pedagoškoj godini 2015./2016. planirala i provela
zajedno s odgojiteljicama skupina u kojima su djeca u godini pred polazak u školu, na temu:“
Moje dijete kreće u školu“. Od ostalih aktivnosti sudjelovanja u radu s roditeljima posebno
sam ponosna na roditeljski sastanak za očeve u ožujku 2016. koji sam pripremila i provela
zajedno s odgojiteljicom Brankom Gracin. Tema sastanka bila je „Uloga očeva u odgoju
djece“. Odaziv na sastanak bio je zadovoljavajući a prisutni su istaknuli kako imaju potrebu
da o svojoj ulozi u odgoju djeteta/djece razgovaraju s drugim očevima i kroz razmjenu
iskustava razvijaju svoje roditeljske kompetencije. Kako zbog porodiljnog dopusta
psihologinje Radmile Basta nismo realizirali radionice za roditelje „Rastimo zajedno“
nastojali smo da svoja znanja i kompetencije u radu s roditeljima realiziramo kroz druge
oblike a ovaj sastanak za očeve jedan je od tih.
U svrhu prikupljanja podataka za projekt vrtića i osnovne škole Retkovec pripremila sam i
obradila anketni upitnik za roditelje djece u godini pred polazak u školu.
OSOBNO STRUČNO USAVRŠAVANJE
- kontinuirano praćenje stručne literature i periodike
- sudjelovanje u internim oblicima stručnog usavršavanja: Odgojiteljska vijeća,
pedagoške radionice, sastanci edukativnih skupina
- sudjelovanje u organiziranim eksternim edukacijama: seminari, predavanja, radionice,
stručni skupovi :
- veljača, 2016. Daruvarske toplice, Regionalni susret voditelja radionica Rastimo
zajedno
- travanj , 2016. Plitvice, regionalni susret pedagoga Hrvatske
- svibanj,2016. Zagreb, 20.dani DV Grada Zagreba ,tema : Veliki grad za malo dijete
- svibanj, 2016. Zagreb, Državna smotra iz područja NPOOZLJP
- lipanj, 2016. Marija Bistrica, Međužupanijski stručni skup za pedagoge
- sudjelovanje u radu strukovnih organizacija: Sekcije predškolskih pedagoga Grada
Zagreba (tri puta tijekom pedagoške godine)
PLANIRANJE, PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, PROCJENJIVANJE, EVALUIRANJE,
DOKUMENTIRANJE I PREZENTIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
- sudjelovanje u kreiranju modela organizacije života i rada u vrtiću: raspored skupina i
odgojiteljica, radno vrijeme, ranojutarnji i kasnopopodnevni rad, dnevni ritam,
organizacija posebnih kraćih programa, plan godišnjih odmora odgojiteljica, ljetna
organizacija rada
- izrada i primjena instrumentarija za praćenje, procjenjivanje i vrjednovanje
postignuća i dobitaka djece i kvalitete odgojne prakse: izrada i obrada inicijalnih i
finalnih upitnika za odgojiteljice, izrada i primjena protokola za praćenje pojedinih
segmenata odgojno-obrazovne prakse, kvantitativna i kvalitativna obrada podataka
dobivenih primjenom različitog instrumentarija praćenja, osmišljavanje smjernica za
unaprjeđivanje rada u pojedinim manje uspješnim elementima procesa
- sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa rada vrtića, Kurikuluma dječjeg
vrtića „Jabuka“, Programa predškole
- sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješća o realizaciji odgojno-obrazovnog rada, Plana
i programa rada ljeti, pojedinih izvedbenih programa, Izvedbenih programa stažiranja
146
odgojitelja sudjelovanje u osmišljavanju i provedbi aktivnosti Razvojnog plana dječjeg
vrtića „Jabuka“
- sudjelovanje u pripremi dokumentacije za nadzor povjerenika Udruge Lijepa naša u
svrhu procjene za obnovu statusa eko-vrtića
- rad na materijalima za mrežnu stranicu eko-vrtića Jabuka i izradi Izvješća za obnovu
statusa
- sudjelovanje u radu Tima za kvalitetu i radu Eko odbora
- vođenje pedagoške dokumentacije
- foto i video snimanja u cilju analiziranja, dokumentiranja i prezentiranja rada
- sudjelovanje u kreiranju mrežne stranice našeg vrtića
- aktivno sudjelovanje u pripremi i provedbi projektnog tjedna eko vrtića
OSTALE POSLOVE
- snimanje potreba za potrošnim materijalom, didaktikom, opremom i literaturom,
sudjelovanje u nabavi i distribuciji
- sudjelovanje u kreiranju sadržaja za web stranicu vrtića
- vođenje dnevnika rada pedagoginje
- prikupljanje i objedinjavanje dokumentacije vezane za pojedine programe i modele
rada
- sudjelovanje u provedbi prakse studenata Učiteljskih fakulteta
ZAKLJUČAK
Godišnji plan i program pedagoginje za pedagošku godinu 2015./2016. realizirala sam u
većini. Smatram da uz manje korekcije istog i usklađivanje sa potrebama vrtića i okruženja u
kojem vrtić djeluje trebam nastaviti s većinom aktivnosti jer samo u kontinuitetu i s kritičkim
osvrtom na realiziranog mogu kvalitetno raditi na unaprjeđivanju rada vrtića u cjelini ali i na
svom osobnom profesionalnom rastu i razvoju. Preda mnom je još niz izazova na kojima
kroz timski rad s odgojiteljicama, članicama stručnog tima i vanjskim stručnjacima želim i
nadalje raditi. Moj najveći izazov je rad s roditeljima i nadalje se želim profilirati u toj ulozi
kao kompetentnog stručnjaka za to područje. Smatram da time dajem i svoj doprinos radu s
djecom pogotovo djecom rane dobi koja svoje potrebe i interese ne mogu verbalizirati a
upravo svi mi odrasli možemo zajedno učiniti puno za dobrobit djece.
147
9.4. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA PSIHOLOGINJE
RADMILE BASTA
Izvješće se odnosi na razdoblje od 21.03.2016. Najbitnije ostvarene zadaće i
djelatnosti iz Godišnjeg plana i programa rada za pedagošku godinu 2015./2016. u odnosu na:
DIJETE
U travnju sam provela analizu razvojnog statusa (motorički, spoznajni, govorni i
socio-emocionalni razvoj) sve djece u vrtiću na osnovu procjena razvoja prema razvojnim
listama, razgovorom s odgojiteljima, te praćenjem ponašanja i interakcija djece u odgojnim
skupinama. Nakon procjene i provedene analize razvojnih lista, odgojitelji su dobili povratne
informacije i konkretne smjernice za rad na razini skupina, manjih grupa i pojedinog djeteta.
Analiza razvojnog statusa djece jasličkih skupina pokazala je najveću usvojenost
razvojnih zadaća u motorici, zatim spoznaji i socio-emocionalnom području, te da djeca
trebaju najviše dodatnih poticaja u govornom razvoju. Djeca vrtićkih skupina imaju najveću
usvojenost razvojnih zadaća u socio-emocionalnom području, zatim motorici, govoru i tek
onda spoznaji. Općenito, usvojenost razvojnih zadaća je vrlo visoka obzirom da se radi o
analizi na kraju pedagoške godine i da u analizu nisu uključena djeca s individualiziranim
programima.
Otkrivanje djece s posebnim potrebama provođeno je timskim radom odgojitelja,
psihologa, logopeda, zdravstvene voditeljice i pedagoginja uz aktivno uključivanje roditelja.
Tijekom travnja i svibnja 2016. provodila sam psihologijska ispitivanja spremnosti
djece školskih obveznika za osnovnu školu psihologijskim testovima (RPM, Gooudenough,
LB-R). Testirala sam djecu čiji su roditelji tražili procjenu spremnosti za školu jer smatrali da
djeca nisu spremna za školu ili su bili u nedoumici. U sklopu testiranja provodila sam i opća
ispitivanja spremnosti za školu (glasovna analiza i sinteza, usvojenost prostorne i vremenske
orijentacije, predmatematičke vještine i sl.). Testirana su i djeca koja nisu školski obveznici,
ali su roditelji izrazili želju za prijevremenim upisom djeteta u školu. Realizirano je 9 odgoda
polaska u osnovnu školu i 2 prijevremena upisa. Roditelji su dobili povratne informacije o
rezultatima provjere spremosti za školu u usmenom i pisanom obliku, kao i smjernice za rad s
djetetom kod kuće. I odgojiteljice su dobile povratne informacije i smjernice za poticanje
spremnosti za školu u skupini.
U svibnju 2016. sudjelovala sam u radu Komisije za prijem djece kao njezin član. U
lipnju 2016. sudjelovala sam u provedbi intervjua za svu djecu čiji su roditelji predali zahtjev
za upis djecu. U suradnji s ostalim članovima stručnog tima prisustvovala sam i samostalno
vodila upisne (inicijalne) intervjue s roditeljima novoprimljene djece u jaslice/vrtić, pri čemu
sam opažala ponašanje djeteta u igri te sam se orijentirala na uočavanje rizičnih faktora
razvoja kod djece. Po potrebi su roditelji savjetovani o najboljim načinima pripreme djece za
polazak u vrtić (osamostaljivanje, komunikacija s djecom i sl.) Također, sudjelovala sam u
izradi plana prilagodbe za novoprimljenu djecu za slijedeću (2016./2017.) pedagošku godinu.
U svrhu praćenja i unaprjeđivanja perioda prilagodbe djece aktivno sam sudjelovala u
pripremi odgojitelja i roditelja, pomagala u olakšavanju djetetovih teškoća koje se javljaju u
ovom periodu, pratila i procjenjivala postignuća i promišljala postupke za unaprjeđenje u
novoj pedagoškoj godini.
Sistematski sam pratila razvoj sve djece i realizaciju individaliziranih programa rada
za pojedinu djecu. Za djecu sa posebnim potrebama i teškoćama u razvoju sam, u suradnji sa
članovima stručnog tima, odgojiteljima i roditeljima revidirala postojeće individualne planove
rada.
148
Rad s djecom s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju odvijao se na sljedeće
načine:
boravkom u skupini i praćenjem djetetovih akcija i reakcija na ponuđene sadržaje, te
interakcije s djecom i odgojiteljima
vođenjem individualnog dosjea o svakom pojedinom djetetu s posebnim potrebama
(prolaznim, potencijalnim ili trajnim, tj. teškoćama u razvoju), praćenjem provedbe
individualiziranih programa
savjetodavnim radom s roditeljima djece koja imaju posebne potrebe, te upućivanjem
roditelja i djece u vanjske institucije na daljnju timsku obradu (Klaićeva bolnica,
Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet,
SUVAG i dr.)
neposrednim radom s djetetom individualno i u skupini
radom odgojitelja s djecom u odgojnoj grupi, koji uključuje individualni pristup i
individualni rad s djetetom u grupi prema smjernicama stručnog tima. Poseban
naglasak je stavljen na praćenje rada trećih odgojitelja za djecu s teškoćama u razvoju
kojima sam, u suradnji s odtalim članicama stručnog tima, pružala podršku u provedbi
individualnog programa za dijete, te u suradnji s roditeljima djeteta.
ODGOJITELJE:
Odgojiteljima je pružena pomoć u planiranju odgojno-obrazovnog rada kroz konzultacije
- savjete i prijedloge za rad s djecom s posebnim potrebama, davanje povratnih informacija
kod ispitivanja spremnosti djece za školu i uputa za daljnji individualni rad s djetetom u
odgojnoj skupini. Također, pružena im je pomoć i podrška na području suradnje s roditeljima.
Tijekom godine sam s pedagoginjama sudjelovala u provođenju pedagoško-instruktivnih
uvida u rad tijekom kojih sam procjenjivala kvalitetu međusobne interakcije i komunikacije
djece, interakciju i komunikaciju odgojitelja s djecom, pratila ponašanja djece s posebnim
potrebama, te opće socio-emocionalno ozračje u skupini. Na osnovu prikupljenih informacija
odgojiteljima sam davala smjernice za daljnji rad, te kontinuirano pratila njihovu primjenu.
RODITELJE:
Krajem ove pedagoške godine (lipanj 2016.g) obavljeni su inicijalni intervjui s roditeljima
i upisi djece u jasličke i vrtićke odgojne skupine za pedagošku godinu 2016./2017.
(savjetovanje i upoznavanje sa psihosocijalnim karakteristikama djeteta i obitelji). Za svako
novoupisano dijete evidentirani su svi dobiveni podaci (podsjetnik za intervjue) i biti će
predočeni odgojno-obrazovnim djelatnicima pojedinih odgojnih skupina. Članovi stručnog
tima su također svaku osobitost posebno evidentirali.
U suradnji sa stručnim timom sudjelovala sam u pripremi i realizaciji roditeljskih
sastanaka za roditelje djece školskih obveznika (u suradnji sa stručnim timovima O.Š.
"Retkovec" i O.Š. "Vukomerec"). Održani su i sastanci sa stručnim timom O.Š.''Retkovec'' te
pedagoginjom O.Š.''Vukomerec'' radi razmjene informacija o tijeku upisa u osnovnu školu, te
rezultata provjere spremnosti za školu u vrtiću i u školi.
Obavljala sam individualne savjetodavne razgovore s roditeljima djece školskih obveznika
kod kojih su prilikom testiranja uočene određene poteškoće te s roditeljima koji su tražili
savjet u rješavanju odgojnih problema kod djece.
149
Najčešća problematika zbog koje su mi se roditelji obraćali bila je: nedoumice u vezi
spremnosti za polazak u školu (odgoda ili prijevremeni upis), primjerena priprema djece za
polazak u školu, postavljanje granica u odgoju, primjereni odgojni postupci, problemi u
ponašanju, problemi sa prehranom (odbijanje, izbirljivost), ispadi bijesa, strahovi, rastava
roditelja itd.
SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM I STRUČNO USAVRŠAVANJE
Ovisno o težini i kombinaciji poteškoća u razvoju koje ima dijete, dijete i roditelj su
upućivani na obradu i tretman u vanjske specijalizirane institucije. S tim u svezi
uspostavljena je suradnja sa sljedećim stručnim organizacijama:
- Hrvatsko psihološko društvo
- Hrvatska psihološka komora
- Sekcija za predškolsku psihologiju
- Osnovna škola "Retkovec"
- Osnovna škola "Vukomerec"
- Klinika za dječje bolesti Klaićeva
- Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
- Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba
- Centar za socijalnu skrb Dubrava
Kontinuirano se stručno usavršavam putem:
- praćenja aktualne stručne literature
- sudjelovanja na sastancima Sekcije za predškolsku psihologiju
- sudjelovanja na sastancima i edukacijama Hrvatskog psihološkog društva
- sudjelovanja na sastancima Hrvatske psihološke komore
- sudjelovanje na seminarima u organizaciji Agencije za odgoj i
obrazovanje
PLANIRANJE, PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, PROCJENJIVANJE,
DOKUMENTIRANJE
U dječjem vrtiću ''Jabuka'' radila sam na realizaciji postavljenih zadaća stručnog
suradnika psihologa u skladu s Godišnjim planom i programom rada dječjeg vrtića ''Jabuka''
za 2015./2016. godinu.
Također sam u suradnji sa stručnim timom sudjelovala u izradi godišnje evaluacije
rada vrtića.
Tijekom godine vodila sam evidenciju o dnevnoj realizaciji planiranog programa rada
stručnog suradnika psihologa i sudjelovala u izradi različitih instrumenata za praćenje i
procjenjivanje razvoja djece, te praćenje kvalitete odgojno-obrazovnog procesa.
Sudjelovala sam u suradnji sa stručnim timom u izradi Godišnjeg izvješća rada vrtića.
150
ZAKLJUČAK
Važno je i dalje poticati objektivnost u procjenjivanju razvojnih potreba djece, ali i
vlastitog rada odgojitelja kako bi se izbjegle nejasnoće, precjenjivanja i podcjenjivanja.
Kontinuirano je potrebno pružati podršku i pratiti uvođenje novih odgojiteljica u odgojno-
obrazovni rad. Treći odgojitelji trebaju stalnu podršku i praćenje zbog što kvalitetnijeg
osmišljavanja, praćenja provedbe i revidiranja individualiziranih programa za djecu s
posebnim potrebama. Značajnu podršku u otvarivanju ovih zadaća odgojitelji će dobiti kroz
psihološke radionice tijekom pedagoške godine na kojima ćemo prorađivati aktualnu
problematiku, proširivati postojeće spoznaje i razmjenjivati iskustva.
Potrebno je intenzivirati rad u savjetovalištu za roditelje tj. čini se potrebnim (na
osnovu analize rada u proteklom periodu) pružiti intenzivniju podršku i poticaj u rješavanju
nedoumica i poteškoća u odgoju. Smatram da će tome doprinijeti i nastavak provođenja
radionica za roditelje ''Rastimo zajedno'', kao i osmišljavanje komunikacijskih roditeljskih
sastanaka sa temama koje odražavaju aktualne potrebe roditelja i djece pojedinih skupina
151
9.5. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA PSIHOLOGINJE
MELITE CAZIN
Najbitnije ostvarene zadaće i djelatnosti iz godišnjeg plana i programa rada za pedagošku
godinu 2015./2016., a odnosi se na razdoblje od 1.09.2015. – 18.03.2016., u odnosu na:
DIJETE
Ove pedagoške godine u odgojno-obrazovnu praksu implementirale su se temeljne i razvojne
kompetencije djece za cjeloživotno obrazovanje čiji je krajnji cilj razvoj autonomnog i
samoinicijativnog djeteta. Kako bi se ostvario zadani cilj tijekom pedagoške godine pratila
sam opći razvojni status i napredak djece po svim razvojnim područjima (motorički,
spoznajni, govorni i socio-emocionalni). Navedeno sam činila praćenjem razvojnih listi,
praćenjem postignutih kompetencijskih ishoda, neposrednim uvidima u reakcije djece na
ponuđene poticaje i aktivnosti u odgojnim skupinama, praćenjem kvalitete ponuđenih poticaja
obzirom na razvojne faze, potrebe i interese djece, praćenjem kvalitete komunikacije i
interakcija na relaciji dijete-dijete, dijete-odgojitelj, kao i individualnim radom s djecom u
procesu i/ili individualno. Na temelju opaženog odgojiteljicama sam davala smjernice za
daljnji rad (ponuda aktivnosti sukladno aktualnim interesima i razvojnim potrebama djece) s
ciljem pružanja stručne pomoći u daljnjem planiranju i provođenju aktivnosti sa skupinom
djece, kao i u individualnom radu s pojedinim djetetom. Pri tome sam poseban naglasak
stavila na nužnost provođenja aktivnosti kojima je cilj poticanje razvoja osobnih, socijalnih i
građanskih kompetencija, te inicijativnosti i autonomije.
U periodu od prosinca do ožujka utvrđivala sam spremnost djece za polazak u prvi razred
osnovne škole. U svrhu testiranja koristila sam psihološke testove: Test spremnosti za školu -
TSŠ, neverbalni test logičkog rezoniranja - CPM, Goodenough test crtež čovjeka i razvojni
test vizualno-motorne percepcije - LB-R. Kao dio utvrđivanja spremnosti za polazak u
osnovnu školu provjeravala sa i usvojenost psiholingvističkih vještina (glasovna analiza i
sinteza), prostornu i vremensku orijentaciju, te predmatematičke vještine. Obzirom na velik
broj djece školskih obveznika testirala sam samo onu djecu za koje su odgojitelji procijenili
da pokazuju poteškoće u određenim aspektima spremnosti za školu, te djecu čiji su roditelji
tražili prijevremeni upis u osnovnu školu. Ukupno sam testirala 36 djece. Uvidom u rezultate
testiranja odgojiteljicama sam dala povratne informacije o spremnosti djece za školu, te na
kojim je aspektima potrebno još dodatno raditi, a s određenim brojem djece sam jednom
tjedno individualno radila na područjima koja je kod te djece bilo potrebno dodatno poticati
(većinom predčitalačke vještine i vježbe poticanja razvoja pažnje i koncentracije). Svim
roditeljima testirane djece ponuđena je mogućnost dolaska na razgovor sa psihologinjom kako
bi dobili uvid u postignuća djeteta i smjernice za daljnji rad s djetetom kod kuće. Tu
mogućnost iskoristilo je ukupno 23 roditelja.
Individualni terapijski i savjetodavni rad sam provodila i s djecom koja imaju posebne potrebe
(djeca s teškoćama u razvoju-IP, potencijalno darovita djeca, djeca s emocionalnim teškoćama
i specifičnostima u ponašanju). S manjim brojem djece sam radila u kabinetu psihologa, a s
većim brojem u matičnoj odgojnoj skupini. U radu s djecom s teškoćama u razvoju vodila
sam se smjernicama za poticanje cjelovitog razvoja (tzv. ciljevima podrške) sadržanima u
individualiziranim planovima, kao i djetetovim trenutnim potrebama i interesima. Rad s
djecom s posebnim potrebama temeljila sam na:
- neposrednom promatranju djece unutar odgojne skupine i praćenjem reakcija na
ponuđene sadržaje, kao i kvalitetu interakcije s drugom djecom i odgojiteljicama
- vođenjem individualnih zabilješki o svakom djetetu
152
- savjetodavno - suportivnim radom s odgojiteljicama na prepoznavanju potreba i
interesa djece
- savjetodavnim radom s roditeljima djece s posebnim potrebama
U suradnji s članicama stručnog tima i odgojiteljicama skupina u koje su uključena djeca s
teškoćama u razvoju izradila sam razvojne profile te ukupno 18 individualiziranih planova
rada za djecu s teškoćama u razvoju.
ODGOJITELJE
Od ove pedagoške godine kako bi se lakše pratili i unaprijedili svi segmenti odgojno-
obrazovnog rada implementirali su se standardi kvalitete rada. Primjenom standarda kvalitete
odgojiteljice su usmjerene ka primjeni raznih teorijskih znanja u praksi i ka postavljanju
ciljeva u profesionalnom razvoju. Smjernice su poslužile kao pomoć u samoprocjeni vlastitog
rada, kritičkom analiziranju vlastitog pristupa odgoju i obrazovanju i metodama koje se
koriste te kao vodič za planiranje kvalitetnije odgojno-obrazovne prakse. Redovan rad s
odgojiteljicama bio je usmjeren na kontinuirano pružanje stručne pomoći u prepoznavanju i
procjenjivanju potreba djeteta kako bi se stvorio povoljan kontekst za djetetov razvoj i
optimalnu zadovoljenost njegovih potreba. Rad odgojiteljica pratila sam neposrednim
uvidima u odgojno-obrazovni rad, kao i vršenjem pedagoško-instruktivnih uvida u kvalitetu
poticaja, kvalitetu komunikacije, prilagođenost ponuđenih aktivnosti potrebama i interesima
djece, primjerenost prostorno-materijalnog konteksta i dr., a sve sukladno postavljenim
standardima kvalitete rada. Na temelju opaženoga s odgojiteljicama sam provodila
savjetodavno-suportivni rad – kvalitetan pristup djeci (individualno i grupno), kvalitetna
priprema aktivnosti za djecu sukladno njihovim interesima i razvojnim kompetencijama,
adekvatno prepoznavanje i zadovoljavanje potreba djece, prijedlozi i upute za rad s djecom s
posebnim potrebama i dr., te sam kontinuirano pratila njihovu primjenu. U suradnji s
članicama stručnog tima provodila sam brifinge s tandemima odgojiteljica s ciljem
unapređivanja cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada. U suradnji s ostalim članicama
stručnog tima provodila sam brifinge s trećim odgojiteljima zaduženima za pojedinu djecu s
teškoćama u razvoju s ciljem praćenja tijeka provođenja individualiziranih programa,
kvalitete dnevnih i tjednih poticaja za tu djecu te praćenja napretka djece u svim razvojnim
područjima. Odgojiteljicama sam pomagala u proširivanju stručnih spoznaja kroz upućivanje
na relevantnu stručnu literaturu, programe prevencije agresivnog ponašanja, programa
poticanja razvoja emocionalne inteligencije kod djece te treninga socijalnih vještina. S
odgojiteljicama sam razmjenjivala informacije o razvojnim kompetencijama djece školskih
obveznika, davala sam im povratne informacije o rezultatima testiranja, te smjernice koja se
područja spremnosti za školu trebaju dodatno poticati. Odgojiteljicama sam također pružala
stručnu pomoć u suradnji s roditeljima (pogotovo roditeljima djece s posebnim potrebama i
vezano za odgojne savjete), odnosno pripremi za individualne konzultacije s roditeljima, bilo
dajući sugestije za razgovor ili zajedničkim vođenjem individualnih informativnih i
savjetodavnih razgovora s roditeljima. U suradnji s ostalim članicama stručnog tima
sudjelovala sam u stručnom usavršavanju odgojitelja putem mjesečnih sastanaka timske
refleksije, kao i radom u edukativnoj skupini.
153
RODITELJE
Suradnju s roditeljima ostvarila sam prvenstveno putem individualnih razgovora i grupnih
roditeljskih sastanaka.
Teme individualnih razgovora s roditeljima bile su:
- povratne informacije o rezultatima testiranja spremnosti za školu, na kojima su
roditelji dobili daljnje upute i smjernice za rad na poticanju određenih aspekata
spremnosti za školu kod kuće. Mogućnost individualnog razgovora o rezultatima
testiranja spremnosti za školu iskoristilo je 23 roditelja.
- savjetodavni razgovori vezani za odgojne postupke (ujednačavanje odgojnih
postupaka na relaciji vrtić-obitelj, primjereni odgojni postupci u obitelji, postavljanje
granica u odgoju i sl.)
- savjetodavni razgovori vezani uz rješavanje kriznih i problematičnih situacija kod
kuće (razvod braka roditelja, ujednačavanje odgojnih postupaka roditelja, problem
prehrane, specifičnosti u ponašanju i sl.)
- suport terapija – odgojni savjeti.
U suradnji s ostalim članicama stručnog tima u veljači 2016. godine sudjelovala sam u
pripremi i provedbi roditeljskog sastanaka na temu ''Spremnost djece za školu''.
OSTALE ČLANOVE STRUČNOG TIMA
Suradnja sa svim članicama stručnog tima ostvarena je na redovitim sastancima stručnog tima
na kojima se pratila kvaliteta i uspješnost provedbe zadanih ciljeva odgojno-obrazovnog
procesa, dogovarale daljnje smjernice za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada i
poboljšavanje kvalitete boravka djece u vrtiću, te delegirala zaduženja unutar članica stručnog
tima.
U suradnji sa ostalim članicama stručnog tima sudjelovala sam u izradi Godišnjeg plana i
programa rada vrtića te izradi polugodišnje evaluacije rada vrtića.
U suradnji s pedagoginjama pratila sam implementaciju standarda kvalitete rada, poticanje
temeljnih i razvojnih kompetencija djece, te u dogovoru s njima sudjelovala u kreiranju
poticajnih prostorno-materijalnih okruženja u prostoru sobe dnevnog boravka djece.
U suradnji s logopedinjom pratila sam poticanje temeljnih i razvojnih kompetencija sve djece,
a osobito one s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju, te smo zajednički dogovarale
potrebne korake u radu s djecom i njihovim roditeljima.
U suradnji sa zdravstvenom voditeljicom pratila sam zadovoljavanje osnovnih potreba djece,
uz poseban naglasak na pitanje prehrane, podnevnog odmora i boravka na zraku.
Sve članice stručnog tima redovito su boravile u svim odgojnim skupinama u centralnom i
područnim objektima vrtića.
SURADNJA SA DRUŠTVENOM ZAJEDNICOM
Roditelji djece kod koje su primijećene određene poteškoće u razvoju, su sukladno posebnoj
potrebi, bili upućivani na obradu i tretman u vanjske specijalizirane ustanove:
- Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet – Kabinet za senzornu integraciju i Kabinet za
ranu komunikaciju
- Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba
- Centar za poticanje darovitosti ''Bistrić''
154
Osim navedenih suradnja je ostvarena i sa sljedećim stručnim organizacijama:
- OŠ Retkovec
- OŠ Vukomerec
- Hrvatsko psihološko društvo
- Hrvatska psihološka komora
STRUČNO USAVRŠAVANJE
Kontinuirano se stručno usavršavam:
- Praćenjem aktualne stručne literature
- Sudjelovanjem u internim oblicima stručnog usavršavanja – odgojiteljska vijeća,
radionice i sastanci edukativnih timova
- Sudjelovanjem na sastancima Sekcije za predškolsku psihologiju
- Sudjelovanjem na edukacijama Hrvatskog psihološkog društva
- Sudjelovanjem na seminarima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje
- Razmjenom iskustva sa sustručnjacima iz srodnih znanstvenih područja
ZAKLJUČAK
Ove pedagoške godine praćenje razvoja i napretka djece, kao i unapređivanje cjelokupne
odgojno-obrazovne prakse odvijalo se praćenjem poticanja razvoja temeljnih i razvojnih
kompetencija djece (putem procjena razvojnih lista i korištenjem drugih pedagoških
protokola) te implementacijom standarda kvalitete rada. Vodeći računa o dosada postignutim
rezultatima i planovima rada za naredni period, potrebno je i nadalje raditi na:
- razumijevanju standarda kvalitete rada s ciljem uvida u način
- razumijevanju i poticanju razvoja kompetencija djece
- poticanju objektivnosti pri procjenjivanju
- prepoznavanju i adekvatnom zadovoljavanju potreba i interesa djece
- poticanju odgojitelja na kvalitetnu refleksiju i samorefleksiju
- osvještavanju i osnaživanju vlastitih snaga i profesionalnih kompetencija odgojitelja
u radu s djecom i roditeljima
- savjetodavno-suportivnom radu s roditeljima, s ciljem razvoja i povećanja njihovih
roditeljskih kompetencija i usmjeravanja ka pozitivnom roditeljstvu
155
9.6. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA ZDRAVSTVENE
VODITELJICE ANE LUKIĆ
Posebnu pažnju ove pedagoške godine posvetili smo sigurnosti cjelokupnog okruženja.
Primjenom standarda kvalitete osiguravali smo i unapređivali zaštitu zdravlja djece. Poticali
svako dijete na razvoj brige o sebi i samozbrinjavanju. Provodili smo aktivnosti u cilju
ekološke osvještenosti i pravovremenog zadovoljavanja dječjih osnovnih potreba kao temelja
koji čuva i unapređuje zdravlje djece. Navedene zadaće bile su temeljene na provođenju
Programa mjera zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane djece u dječjim vrtićima , te
Godišnjim planom i programom odgojno-obrazovnog rada za pedagošku godinu 2015/2016.
godinu.
U suradnji sa članicam stučnog tima i ravnateljicom sudjelovala sam u realizaciji zadaća
Godišnjeg plana i programa odgojno-obrazovnog rada vrtića. Pratila sam provedbu rutinskih
poslova u odgojinim skupinam. Sudjelovala sam na radnim sastancima s odgojiteljicama i
tehničkim osobljem, provedbi refleksije na sastancima planiranja i radu edukativne grupe
Sunce. Provodila sam inicijalne razgovore s roditeljima. Sudjelovala sam u obradi godišnjih
evaluacija iz svih odgojnih skupina, izradi ljetnog plana rada, izradi izvješća o realizaciji
provedbe aktivnosti vezanih za realizaciju Programa prevencije ovisnosti. Obradila sam
podatke o provedbi Programa mjera zdavstvene zaštite djece, higijene i prehrane djece za
godišnje izvješće „Poglavlje 3. Skrb za tjelesni rast i razvoj djece“ i izvješće o individualnom
radu.
Mjere zdravstvene zaštite i zadaće za očuvanje i unapređenje zdravlja djece provodila
sam kroz rad sa svim sudionicima u procesu rada.
A) U odnosu na dijete
Vodila sam brigu za osiguranje higijensko-zdravstvenih uvjeta boravka djece u vrtiću,
osiguranje pravilnog ritma prehrane u odgojnim skupinama. Ove pedagoške godine u vrtiću je
boravilo 27 djece s alergijskim reakcijama na hranu. Provodila sam nadzor i koordinaciju
aktivnosti na osiguranju obroka za djevojčicu s celijakijom i izradila plan prehrane za
djevojčicu sa refluxom želuca. Pratila sam proces doručka u svim odgojnim skupinama.
Obradila sam podatke vezane za praćenje dnevnog odmora. Sa članicama stručnog tima i
ravnateljicom kroz refleksiju sa odgojiteljicama predložili smo promjene u organizaciji
doručka. Unaprijedili smo motivaciju djece za konzumiranje doručka kao važnog obroka.
Sustavno sam pratila, rast i razvoj, stanje uhranjenosti, cijepljenosti i pobole djece. Provodila
izolaciju akutno bolesne djece, pružala prvu pomoć kod povreda, promicala zdrave stilova
življenja djece. Organizirala sam radionice sa stomatolozima za djecu u šestoj godini života.
Provodila sam protuepidemiološke mjere pri pojavi epidemioloških indikacija. Pripremala
sam i popunjavala službenu dokumentaciju pri odlasku djece u Grad mladih te sudjelovala u
pratnji djece. Sastavljala sam jelovnike za djecu sa alergijama na hranu i pratila njihovu
primjenu. Pratila sam djecu sa epilepsijom i zbrinjavala ih kod pojave određenih simptoma i
stanja. Redovito sam kontrolirala valjanost propisanih lijekova za djecu sa alergijama i
febrilnim konvulzijama. Prilikom upisa djece učinjena je procjena zdravstvenog statusa
djeteta, te su primjenjivani individualni procesi zdravstvene njege radi rješavanja aktualnih i
potencijalnih problema djeteta. Pratila sam redovitost boravka na otvorenom, zadovoljavanje
potrebe za kretanjem .i dnevnim odmorom. Jedna od bitnih zadaća bilo je unapređenje
dnevnog odmora. Tijekom godine provela sam praćenje dnevnog odmora u odgojnim
skupinama. Obrađeni su podaci praćenja i prezentirani na odgojiteljskom vijeću. Cilj praćenja
bio je osigurati indivdualni pristup u organizaciji dnevnog odmora u odnosu na dob djece i
156
njegove individualne potrebe. Provodila sam edukaciju djece vrtičkih skupina o pravilnoj
prehrani, pranju zuba i higijeni pribora. Pranje zuba provodilo se u 14 odgojnih skupina.
Provođena je zaštita djece kod visokog UV indeksa prema Protokolu o postupanju djelatnika
dječjeg vrtića za vrijeme boravka na zraku.
B) U odnosu na odgojiteljice
Za odgojiteljice sam provela edukaciju na temu: Metode i postupci u zbrinjavanju djeteta sa
povišenom tjelesnom temperaturom kroz edukativnu grupu Sunce. Provela sam edukaciju
odgojiteljica u skupini Kapljice o Epilepsiji i postupcima u pružanju prve pomoći. Sudjelovala
sam na uvidima u odgojnim skupinama radi praćenja kvalitete rutinskih poslova. Sa
članicama stručnog tima sudjelovala na sastancima planiranja i provodila refleksiju, te u radu
edukativne grupe Sunce. Kontinuirano sam provodila zdravstveni odgoj. Pružala pomoć i
podršku na zbrinjavnju povreda, kod promjena zdravstvenog stanja djeteta i oblikovanja
informacija za roditelje. Upućivala sam odgojiteljice u provedbu zadaća vezanih za prehranu
djece sa posebnim potrebama u prehrani, kontrolu cijepljenosti, antropometrijska mjernja,
pranje zuba, razvoj kulturno-higijenskih navika i provedbu protuepidemijskih mjera pri
pojavi zaraznih bolesti. Pružala stručnu pomoć kod popunjavanja protokola o povredama i
hitnim stanjima. Izradila tabelu djece sa zdravstvenim teškoćama za svaku skupinu i tabelu
koja se nalazi u evidencijama dežurnih skupina.
C) U odnosu na roditelje
Suradnja sa roditeljima bila je kvalitetna i provodila se putem individualnih razgovora, na
roditeljskim sastancima i radionicama. Ovi oblici suradnje omogućili su ujednačeno
djelovanje roditelja i vrtića u: poticanju pravilnih životnih navika djece, prihvaćanje redovite i
uravnotežene prehrane, uvažavanje specifičnosti u prehrani, bolje konzumiranje novih i
raznovrsnih namirnica, usvajanje higijenskih navika, bavljenje tjelesnim aktivnostima ,brige o
vlastitom zdravlju, samozaštiti i provedbi zdravstvenih preventivnih mjera kod zaraznih
bolesti. Individualni razgovori bili su česti sa roditeljima djece sa kroničnim bolestima koja
primaju kontinuiranu terapiju, sa roditeljima djece koja su imala uši, kod provedbe kontrole
cijepljenosti. Upućivala sam roditelje akutno bolesne djece i djece sa povredama u daljnje
postupke zbrinjavanja. Sudjelovala sam na prvim roditeljskim sastancima u jasličkim
skupinama, roditeljskim sastancima - pripreme djece za boravak u Gradu mladih, na
Edukativnom roditeljskom sastanku koji je vodio liječnik epidemiolog. Po potrebi
razmjenjivala informacije o potrebama djece u vrijeme jutarnjeg dolaska u skupine.
Sudjelovala sam u provedbi inicijalnih razgovora prije upisa djece u dječji vrtić. Sudjelovala
sam u edukaciji roditelja kroz roditeljske kutiće u vidu: stručnih tekstova, letaka, plakata,
brošura.
D) U odnosu na tehničko osoblje
Uključenost tehničkog osoblja u ostvarivanju zadaća na unapređenju zdravlja djece i
zadovoljavanju njihovih osnovnih potreba ostvarivana je kontinuirano. Radnici zaduženi za
higijenu vrtića nositelji su stvaranja dobrih higijenskih uvjeta radi ostvarenja prevencije
pobola djece. Struktura njihovog radnog vremena i konkretizirana dnevna, tjedna i mjesečna
zaduženja. Izradila sam izmjene i dopune Plana provedbe minimuma higijenskih mjera i
dezinfekcije dječjeg vrtića. Dobri higijenski uvjeti doprinose kvaliteti života djece. Kvaliteta
rada bila je smanjena u vrijeme bolovanja nekoliko radnica u isto vrijeme. Kontinuirano
održavanje unutarnjih i vanjskih prostora i briga o igralima povećava razinu sigurnosti djece u
vrtiću. Redovito sam provodila radne sastanke u suradnji s ravnateljicom. Organizirala sam
edukaciju za radnike na poslovima prehrane (tečaj higijenskog minimma ) u suradnji sa
157
Nastavnim zavodom za Javno zdravstvo grada Zageba Dr.Andrija Štampar. Provela sam
edukaciju spremačica o provedbi dezinfekcije, o važnosti provedbe preventivnih mjera pri
pojavi insekata i glodavaca. Kuharice i servirke educirane su o važnosti provedbe korektivnih
mjera i prepoznavanju kritičnih točaka u procesu pripreme i podjele hrane. Sudjelovale su u
provedbi korektivnih mjera u odnosu na kritične točke pri podjeli i transportu hrane. Dnevno
smo surađivali vezano za osiguranje obroka za djecu s alergijama na hranu.
E) Suradnja sa čimbenicima društvenog okruženja
Gradskim uredom za odgoj, obrazovanje i šport
Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom za socijalnu skrb i branitelje
Sa Zavodom za javno zdravstvo grada Zagreba Dr. Andrija Štampar u provedbi higijensko-
epidemiološkog nadzora prema sklopljenom ugovoru. Suradnja se sastojala u uzimanju
uzoraka hrane na mikrobiološku analizu i ocjenu kalorijske vrijednosti obroka. Provedena .
edukacija radnika – Tečaj osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osoba koje
rade u prometu i proizvodnji namirnica. U suradnji sa istim zavodom i Higijensko-
epidemiološkim timom Dubrava provođeni su zdravstveni pregledi zaposlenika. Surađivala
sam i na temelju higijensko-epidemioloških indikacija pri grupiranju određenih uzročnika
zaraznih bolesti u odgojnim skupinama. Organizirala sam uzimanje briseva pri pojavi
streptokoknih bolesti.
Sa pedijatrijskim ordinacijama Doma zdravlja Dubrava u Slavonskoj, Grižanskoj i Retkovcu,
te Domom zdravlja Peščenica Dr Boženom Hader.
Sa Medikom i ljekarnom Baniček
Sa Eko-tursom d.o.o u provedbi dezinsekcije i deratzacije u centralnom i područnim
objektima.
Sa Udrugom za promicanje zdravlja žena na provedbi edukacije djece o prevenciji karijesa
F) Suradnja sa zdravstvenim udrugama
Suradnja sa Stručnim društvom HUMS-a, Hrvatskom udrugom medicinskih sestara -
Podružnica dječjih vrtića bila je kontinuirana, te Hrvatskom komorom medicinskih sestara,
Stručnim aktivom medicinskih sestara sa područja Dubrave i Sesveta.
Stručno usavršavanje realizirala sam u vrtiću i van vrtića, i čitanjem stručne literature.
Stručno usavršavanje u ustanovi: Sudjelovanje na sjednicama odgojiteljskog vijeća, na kojima
su obrađivane stručne teme: Pedagoški okvir odgojitelja (Prof.dr Mirjana Šagud), Senzorna
integracija i terapijski pristup prema Ayers metodi (Davor Dučić dip.fizioterapeut Ustanova
Silver). Na edukativnoj grupi Sunce održala sam prezentaciju na temu „Metode i postupci u
zbrinjavanju djeteta sa povišenom tjelesnom temperaturom„ i sudjelovala na predavanju
Načela uspješne komunikacije i komunikacijske vještine (Vida Cik – logopedinja)
Sudjelovanje na radionicama – Dani dječjih vrtića
Stručno usavršavanje van vrtića: Sudjelovanje na stručnim aktivima zdravstvenih voditeljica u
DV Medo Brundo (Listopad 2015.) i DV Markuševac - područni objekt Sesvete (Veljača
2016.)
158
Sudjelovanje na Predavanju na Tribini grada Zagreba u organizaciji Udruge CeliVita i
potporu Gradskog ureda za zdravstvo i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport na
temu: Život s celijakijom.
Sudjelovanje na Tečaju trajne edukacije medicinskih sestara u Dječjem vrtiću Trnskom - teme
su bile: Zdravstvena pismenost roditelja djece rane dobi, Plan zdravstvene njege za dijete s
neurogenim mjehurom u vrtiću, Uloga zdravstvenog voditelja kod enterobijaze u dječjem
vrtiću, Scabies – mjere sprječavanja u vrtiću. Na tečaju sam prezentirala i obradila temu:
Dijete s epilepsijom u vrtiću (Sudeni 2015.)
Sudjelovanje na simpoziju – izazovi odrastanja u suvremenom društvu i godišnjoj skupštini
stručnog društva i podružnice u organizaciji Stručnog društva medicinskih sestara dječjih
vrtića. Stručne teme su bile: Emocionalna inteligencija i suvremeni život, Mentalno zdravlje u
dječjoj dobi, Posljedice pretilosti kod djece, Stavovi odgojitelja prema zdravstveno -
medicinskim zahtjevima u vrtiću, Razvoj brige o sebi – aktivnosti samozbrinjavanja.
Sudjelovala sam na simpoziju „Izazovi odrastanja u suvremenom društvu“ u DV Lojtrica,
Velika Mlaka (Ožujak 2016.), na 6. Konferenciji društva za kvalitetu na temu: „Kvaliteta
zdravstvene skrbi - kontinuitet ili promjena ?“ (Lipanj 2016.), te na stručnim predavanjima u
organizaciji Komore medicinskih sestara: „Nemirno dijete“ i „Rad medicinske sestre u
zajednici“.
Korištenje stručne literature i časopisa sa zdravstvenim i ostalim temama: Zdravo odrastanje,
Veliki zdravstveni priručnik, Pedijatrija 1 i 2., časopisi Paediatria Croatica, Vaše zdravlje,
Zrno.
Vođenje propisane zdravstvene dokumentacije:
Propisana zdravstvena dokumentacija i evidencije o djeci uredno su vođene i pomogle su u
pravovremenom uočavanju i rješavanju zdravstvenih problema, donošenju pravovremenih
odluka u provedbi mjera zdravstvene zaštite i zdravstvenog prosvjećivanja djece, zaposlenika
i roditelja.
159
9.7. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA LOGOPEDINJE
VIDE CIK
Rad logopedinje u odnosu na sudionike u odgojno-obrazovnom procesu:
PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE
Tijekom mjeseca rujna u suradnji s članicama stručnog tima sudjelovala sam u izradi
Godišnjeg plana i programa rada vrtića za pedagošku godinu 2015./2016. Sastavni dio
godišnjeg plana je i Godišnji plan i program rada logopeda. Također je timski izrađen
Kurikulum DV Jabuka. Tijekom godine vodila sam evidenciju o dnevnoj realizaciji
planiranog programa rada stručnog suradnika logopeda po izrađenoj evidencijskoj listi.
Tjedno sam izrađivala plan rada koji je bio u korelaciji s izrađenim rasporedom rada za svu
djecu s govorno-jezičnim teškoćama koja su bila uključena u logopedsku terapiju, te svim
poslovima u odnosu na roditelje, odgojitelje i stručni tim. Sudjelovala sam u planiranju
mjesečnog kalendara poslova i prema potrebi u aktualizaciji web stranice vrtića.
Priprema za izravan rad s djecom
U svom neposrednom radu s djecom koristila sam postojeća dijagnostička sredstva za
ispitivanje govorno-jezične komunikacije, opremu za terapiju govora i didaktičke materijale.
Svakodnevno sam se pripremala za dijagnostiku po potrebi, za terapiju govorno-jezičnih
poremećaja i za opservaciju unutar skupine, pripremajući i izrađujući didaktička sredstva i
materijale za poticanje i razvoj govorno-jezičnih vještina, te protokole praćenja komunikacije
djece i odgojitelja, te djece s teškoćama. Prema potrebi i u suradnji s članicama stručnog tima
pripremala sam pisane materijale za odgojitelje o smjernicama za dodatna poticanja govorno-
jezičnog razvoja u skupinama prema dobi. U suradnji s psihologinjom izradila sam protokole
za praćenje razvojnih kompetencija djece prema dobi. U suradnji s članicama stručnog tima i
odgojiteljicama izrađeni su individualizirani programi za 18-ero djece s teškoćama u razvoju.
Svoj sam rad provodila prema unaprijed utvrđenom rasporedu po objektima. Ponedjeljkom i
srijedom rad se u prijepodnevnom terminu provodio u područnim vrtićima Čulinec, Resnik, a
poslijepodne u centralnom vrtiću Trnava. Utorkom, četvrtkom i petkom rad se provodio u
centralnom vrtiću Trnava. Termin u kojem su se provodila individualna savjetovanja roditelja
bio je u poslijepodnevnim satima četvrtkom u centralnom vrtiću Trnava.
ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA DIJETE
Ispitivanje govora i dijagnostika
Tijekom mjeseca rujna i listopada provodila sam trijažno ispitivanje govora djece u svim
vrtićkim skupinama, a u jasličkim skupinama trijaža je obavljena prema potrebi. Identifikacija
djece s govorno-jezičnim poteškoćama odvijala se logopedskim praćenjem i trijažnom
procjenom u odgojnoj skupini, konzultacijama s odgojiteljima i individualnim konzultacijama
s roditeljima. Individualno sam procjenjivala glas, jezik, govor i komunikaciju djece
identificirane u trijažnom probiru koristeći logopedski test Vuletić, Reynell, Dijagnostički
komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, čitanja i pisanja, te test Procjena i poticanje
motoričko-perceptivnih i govornih sposobnosti. Kod djece koja su već bila u praćenju
provodila sam ponovnu procjenu govorno-jezičnog razvoja, te je također provedena i ponovna
procjena djece koja su bila uključena u logopedski tretman. Kod djece kod koje je uočeno
neko govorno jezično odstupanje uzimala sam logopedsku anamnezu ( osobna i obiteljska ),
te je na temelju nje i ispitivanja govora postavljena logopedska dijagnoza, te napisano
160
mišljenje. U lipnju 2016. provodila sam inicijalne intervjue s roditeljima nove djece za upis u
jaslice/vrtić, te plan adaptacije novoprimljene djece za pedagošku godinu. Upoznala sam se s
karakteristikama i specifičnostima svakog djeteta, te specifičnostima obiteljske situacije.
Terapija poteškoća u govoru i glasu
Identificirano je ukupno 94 djece s govorno-jezičnim poteškoćama. Prema stupnju teškoće u
tretman je bilo uključeno 49 djece, prema procjeni jednom ili dva puta tjedno. Vježbe su se
provode individualno ili u paru, te su prilagođene kronološkoj dobi i individualnim
sposobnostima svakog djeteta. Djeca s višestrukim poteškoćama govora upućivana su na
specijalističke preglede u specijalizirane ustanove: Polikliniku «Suvag» i kabinet pri ERF-u.
Neka su djeca s obzirom na dob bila samo u praćenju govornog razvoja u vrtiću, ali su
njihovi roditelji istodobno dobili smjernice za poticajne postupke u radu s djecom kod kuće.
Tabela prikazuje frekvenciju govorno- jezičnih poremećaja u pedagoškoj godini 2015./2016.:
Vrste jezično-govornih
poremećaja
Ukupno
Jezične teškoće 32
Poremećaji izgovora 47
Poremećaji ritma i tempa 6
Poremećaji glasa 3
Poremećaj socijalne
komunikacije
6
Ukupno 94
Kod djece koja su bila uključena u terapiju provodili su se slijedeći terapijski postupci:
govorne vježbe s djecom nedovoljno razvijenog govora kroz poticanje govorno
jezičnog razvoja, rada na razvoju komunikacije, receptivnog i ekspresivnog govora
govorne vježbe s djecom s poremećajem ritma i tempa govora
govorne vježbe s djecom s poremećajem izgovora dyslaliom
terapijski postupci s djecom s poremećajem komunikacije
terapijski postupci s djecom sa specifičnim jezičnim teškoćama
govorne vježbe s djecom s nerazvijenim predvještinama čitanja i pisanja, te
nedovoljno razvijenim grafomotoričkim vještinama
U tretmanu su najčešće zastupljeni poremećaji izgovora. Najčešći su poremećaji lambdacizam
i rotacizam, te slijede sigmatizam i tetizam. Za svako dijete izradio se individualni program
terapije artikulacijskog poremećaja. Uz govorne vježbe, kod djece s poremećajima izgovora
dodatno su se provodile i jezične vježbe, te vježbe fine motorike po potrebi.
Kod šestero djece utvrđeni su poremećaji ritma i tempa govora. Provedeno je individualno
savjetovanje odgojitelja kako bi znali postupati s takvom djecom unutar skupine i kako bi im
mogli pomoći u savladavanju eventualnih komunikacijskih poteškoća s vršnjacima u skupini.
Roditelji su dobili materijale i individualno bili savjetovani za postupke kod kuće.
Kod 32 djece su uočene jezične teškoće i usporen razvoj govora. Za njih se izradio
individualni plan poticanja nedovoljno razvijenog govora, dio djece je uključen u intenzivnu
terapiju te se provodilo savjetovanje odgojiteljica za rad u skupini, a roditelji su dobili pisane
161
materijale te su savjetovani za rad kod kuće.
Vrlo važan dio logopedskog rada bio je i rad s djecom koja su imala nedovoljno razvijene
predvještine čitanja i pisanja, te općenite spremnosti za školu. Evidentirano je 28 djece.
Odgojiteljice su dobile smjernice i materijale za dodatno poticanje u skupini. Također su i
roditelji bili savjetovani za dodatan rad kod kuće. U individualnom ili grupnom logopedskom
tretmanu radilo se na: razvijanju fonološke osjetljivosti, razvijanju slušne diskriminacije,
razvoju glasovne analize i sinteze, vizualne percepcije, razvoju spaciopercepcije, povećanju
fonda riječi, formiranju rečenica i kraćih priča, razvoju grafomotorike i predvježbama čitanja
i pisanja.
Za svako dijete koje je uključeno u logopedsku terapiju vodila sam individualni dosje u koji
sam upisivala svaki provedeni terapijski postupak.
Praćenje djeteta s govorno-jezičnim poteškoćama
Sva djeca koja su bila uključena u individualnu logopedsku terapiju praćena su i unutar
skupine. Izradila sam protokole za praćenje njihove komunikacije s obzirom na dob. Pratila se
njihova komunikacija s drugom djecom, s odgajateljem i s terapeutom u igri i u
svakodnevnim situacijama kod zadovoljavanja primarnih potreba ( za vrijeme jela, oblačenja,
presvlačenja, boravka na zraku). Također sam pratila i njihovo napredovanje, te napisala svoje
mišljenje. S obzirom na važnost podizanja svijesti o ranoj intervenciji u poticanju govorno-
jezičnog razvoja važno je dodatno educiranje odgojitelja o urednom tijeku razvoja
komunikacije, jezika i govora i prepoznavanju odstupanja, te načinima interveniranja i
poticanja razvoja kod djece.
Praćenje djece s teškoćama u razvoju
Djeca s teškoćama u razvoju od uključivanja u vrtić zahtijevaju pomno i promišljeno praćenje
s ciljem ostvarivanja što bolje integracije. Tijekom opservacije procjenjivan je razvojni status
svakog djeteta s teškoćama u razvoju protokolima opservacije, razvojne procjene razvojnim
listama i praćenjem igre i aktivnosti u skupini. Za svako dijete procijenjen je komunikacijski i
govorno-jezični status. Izrađen je razvojni profil i individualiziran plan rada. Prema potrebi
dijete je uključeno u neposredan rad s logopedom ili u skupini ili individualno. U suradnji s
odgojiteljicama planirala sam podršku i izvođenje individualiziranih postupaka u radu s
djetetom, te prilagodbu okoline potrebama, sposobnostima i interesima djeteta.
ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA ODGOJITELJE
Odgojiteljice su imale važnu ulogu tijekom trijažnog ispitivanja govora djece. Pripremale su
djecu za ispitivanje, te ih motivirale za aktivno sudjelovanje. Odgajatelji su nakon trijaže
dobili informacije o djeci koja imaju govorno-jezične teškoće. Tijekom pedagoške godine
odgojiteljice su informirale logopedinju o djeci za koju sumnjaju na govorne poteškoće,
naročito u mlađim odgojnim skupinama, pa je prema potrebi bila provedena dodatna
dijagnostika. Također su sudjelovale u aktivnom praćenju djece s govorno-jezičnim
odstupanjima, te su sukladno tome informirale logopedinju o svim uočenim promjenama u
govorno-jezičnom statusu. Odgajateljice su bile informirane o djeci uključenoj u logopedski
tretman, te je u dogovoru s njima određen i termin vježbi za svako pojedino dijete. Odgojitelji
su aktivno sudjelovali u uspostavljanju suradnje roditelja i logopeda (dogovor termina,
prenošenje informacija). Odgajateljice su kontinuirano dobivale smjernice za postupanje s
djetetom u skupini ovisno o govornom poremećaju, a savjeti su naročito bili bitni kod
netečnosti govora. Odgojiteljice sam prema potrebi informirala o tijeku govornih vježbi i
napretku djeteta na određenim područjima na kojima se radilo, te o motivaciji za odlazak na
162
logopedski tretman. Prema iskazanom interesu i potrebi odgojiteljice su bile upućivane na
stručnu literaturu iz područja logopedije i defektologije koja bi im mogla pomoći u
razumijevanju djeteta s poremećajem govorno - jezične komunikacije. Provodila sam
edukativno-savjetodavni rad, te je prema uputama rad u grupi planiran ovisno o posebnosti
djeteta s govorno jezičnim poteškoćama.
Boravila sam u odgojnim skupinama, te sam u suradnji s odgajateljicama promatrala
materijalni i prostorni kontekst, izbor aktivnosti za djecu s govorno-jezičnim teškoćama, te
sam pratila komunikaciju i interakciju odgajatelja s djecom. U suradnji s odgojiteljicama
jasličkih skupina održane su s djecom multisenzoričke obrade kraćih priča. Multisenzoričkom
prezentacijom kratkih priča nastoji se dijete uključiti u aktivno doživljavanje i sudjelovanje u
priči. Na taj se način kod djece manipulirajući predmetima potiče motorički razvoj. Kroz
uživljavanje u različite uloge djelujemo na socio-emocionalni razvoj, na razvijanje
suosjećanja (empatije), te prepoznavanju, razumijevanju i izražavanju različitih osjećaja.
Slušanjem priče, djeca se uče razumijevanju govora, većih tematskih cjelina, razvija im se
pažnja, obogaćuje im se rječnik i razina komunikacijskih sposobnosti kroz "odigravanje"
prizora iz priče. Dijete ima mogućnost kreativnog izražavanje i razvija im se mašta. Potiče se
djetetova istraživačka aktivnost taktilnim i auditivnim putem. Tako djeca na blizak i
jednostavan način kroz igru uče i upoznaju svijet te stječu nova iskustva. Dok logoped čita
priču djeca slušaju, djeluje se na njihovu slušnu pažnju i koncentraciju. Priča potkrijepljena
predmetima i zvukovima lakše se pamti, te se na taj način omogućava i njezino jednostavnije
prepričavanje.
Odgojiteljice navode da im je boravak logopeda u skupini pomogao boljem razumijevanju
potreba djece s govorno-jezičnim poteškoćama, također su im smjernice, savjetovanje i pisani
materijal pomogao u planiranju zadaća za poticanje komunikacije i govora.
U suradnji s članicama stručnog tima provedene su radionice za odgojiteljice: Kvalitetna
priprema za školu, Samoaktualizacija, Komunikacijske vještine i Rani komunikacijski razvoj.
ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA RODITELJE
Uspješan logopedski rad temelji se na aktivnom uključivanju roditelja u sam proces
logopedskog tretmana. Dobra suradnja s roditeljima važna je zbog osiguravanja kontinuiteta
poticaja usmjerenih na dijete. Roditelja treba informirati o uočenom problemu u govoru
ukoliko ga sam roditelj nije uočio. Također im je važno osvijestiti način na koji oni
komuniciraju sa svojim djetetom, te na postupke kako se ponašati kod kuće i unutar obitelji, a
naročito kod djece s netečnošću govora i nedovoljno razvijenim govorom. Nakon provedene
trijaže po skupinama, roditelji su prema potrebi na individualnim razgovorima bili informirani
o uključivanju djeteta u logopedski tretman. Tijekom individualnog razgovora prikupljeni su
podaci o anamnezi djeteta, navikama i odgojnim postupcima, što je važno za razumijevanje
poteškoće i rad s djetetom. Kod one djece koja su u praćenju, roditelji su savjetovani za
poticajne postupke koje trebaju provoditi kod kuće. Dobili su pisane materijale te im je
demonstriran neposredni rad s djetetom. Tijekom godine informirala sam roditelje o uočenim
teškoćama, te ih prema potrebi upućivala na dodatnu dijagnostiku u «Suvag» ili Kabinet za
ranu komunikaciju pri ERF-u. Obavljala sam edukativni i savjetodavni rad s roditeljima
putem individualnih razgovora, roditeljskih sastanaka za manje skupine i letaka. Roditelji
djece koja su bila uključena u tretman tjedno su dobivali radni materijal i naputke za vježbe s
djetetom u obitelji, a prema potrebi i interesu roditelji su na individualnim konzultacijama
informirani o tijeku logopedskih vježbi. Također sam motivirala roditelje za vođenje djeteta
na govorne vježbe i obavljanje specijalističkih pregleda.
Vrlo važna je suradnja s roditeljima djece koja imaju usporeni razvoj govora. Roditelji često
nisu sami dovoljno osviješteni o važnosti ranog poticanja kako bi se prevenirala kasnija veća
163
odstupanja. Roditelji su dobili usmena i pismena uputstva kako se obraćati djetetu, raditi i
vježbati s njim, te koji su didaktički materijali, igračke, slikovnice i igre korisni za poticanje
razvoja govora. Prema procjeni neki su roditelji bili educirani i kroz ogledni rad s djetetom.
Za roditelje djece u godini pred polazak u školu održan je komunikacijski roditeljski sastanak
„Kvalitetna priprema za školu''. Cilj nam je bilo osvijestiti važnost poticanja razvoja
predčitačkih vještina kod djece u godini pred polazak u školu. Vrijeme od rođenja do
djetetove sedme godine naziva se predškolskim razdobljem. Tijekom čitavog tog razdoblja
dijete se priprema za polazak u školu. Roditelji o pripremljenosti svoga djeteta za polazak u
prvi razred intenzivnije razmišljaju baš tijekom zadnje godine pohađanja vrtića. U vrtiću se
potiče razvoj psihomotornih vještina, djeca stječu sve bolju koordinaciju, osamostaljuju se,
sigurnija su u sebe, uspješnija su u kontroli osjećaja, empatičnija su i bolje se snalaze u
socijalnim kontaktima. Roditelji vjeruju da su njihova djeca tjelesno, psihomotorno, te soc.
emocionalno uglavnom zrela za polazak u školu nakon višegodišnjeg pohađanja predškolske
ustanove. U razmjeni iskustava s roditeljima djece koja su već krenula u školu zaključuju i da
je korisno da djeca nauče čitati prije polaska u školu. Čitanje je složena aktivnost koja ovisi o
nekoliko sposobnosti i vještina što se postupno razvijaju. Te sposobnosti i vještine nazivamo
predčitačkim vještinama. Među njima je najvažnija vještina glasovne raščlambe riječi –
glasovna analiza, sposobnost da dijete čuje, zapamti i povezuje glasove od kojih se sastoje
riječi (prema M. Čudina Obradović: ''Igrom do čitanja'').
Predčitačke vještine su: rado slušanje dječjih priča i pjesmica, razumijevanje onog što mu se
priča ili čita, svijest o slijedu teksta s lijeva na desno i odozgo prema dolje, uočavanje da se
govor sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova; uočavanje rime, osvještavanje
prvog i zadnjeg glasa u riječi, glasovna sinteza i glasovna analiza i druge.
Želeći procijeniti usvojenost predčitačkih vještina anketirali smo roditelje da procijene
usvojenost tih vještina kod svoje djece.
Rezultati ankete ukazuju na slijedeće.
Uočavanje da se riječi rimuju trebalo bi biti usvojeno već u mlađoj dobi, a ne samo u godini
pred polazak u školu. Prema zapažanjima roditelja tek 35 % djece u dobi do 6 godina, a 65 %
djece iznad 6 godina uvijek uočava rimu ili je producira na podražajnu riječ koja se s njom
rimuje. Uspoređujući to s posjedovanjem nekog znanja o slovima vidljivo je da sva djeca
prepoznaju neka slova. Ovaj podatak može potkrijepiti činjenicu da se dijete poučava
slovima-grafemima, prije nego li je steklo fonemsku osviještenost za zajedničku grupu
glasova kojom završavaju dvije riječi. To nam je vrijedan podatak za daljnji rad u smislu da se
roditelje potakne na igre s rime, pjevanje i recitiranje kraćih pjesmica uz naglašavanje rime u
njima.
0
20
40
60
80
Uočavanje rime
Do 6 god.
Iznad 6 god. 0102030405060
NE
ZNA
…
ZNA
sva
…
ZNA
mal
a…
ZNA
sva
…
ČIT
A
Poznavanje slova
Do 6 god.
Iznad 6. god
164
Početni glas u riječi uvijek uočava 85% djece s punih 6 godina, dok je jedan manji dio još
uvijek nesiguran. Među mlađom djecom njih 50% uvijek uočava kojim glasom započinje
riječ, 25% je nesigurno, a ostali još nisu ovladali tom predčitačkom vještinom.
Uočavanje završnog glasa u riječi teža je vještina, te je njome u potpunosti ovladalo 55%
starije, odnosno 21% mlađe djece. Podjednak broj i starije i mlađe djece uočava kojim glasom
završava riječ (oko 33%), dok 45% mlađe i 11% starije djece uopće ne može uočiti završetak
riječi.
Spajanje riječi od pojedinačnih glasova ranije se usvaja od rastavljanja na glasove: 62% starije
i 33% mlađe djece uspijeva prepoznati riječ kad im se slovka (bez obzira na duljinu riječi),
dok je za samostalnu glasovnu analizu sposobna tek četvrtina djece (26% starijih i 18%
mlađih). Analiza je složeniji proces od sinteze, te 32% mlađe i 12% starije djece uopće ne
uspijeva sastaviti riječ od niza glasova.
Kako bismo naglasili važnost razvijanja predčitačkih vještina kod djeteta i roditelje potakli da
aktivno sudjelovanje u tom procesu roditelji su na komunikacijskom roditeljskom dobili
mnoštvo ideja na koje sve načine kroz igru mogu kod djece razvijati ove vještine. Neupitna je
važnost i čitanja djeci od rane dobi i promoviranje čitanja kod djece općenito upravo zbog
osvještavanja pisanog teksta koji nas okružuje.
Krajem ove pedagoške godine (lipanj 2016.g) obavljeni su inicijalni intervjui s roditeljima i
upisi djece u jasličke i vrtičke odgojne skupine za radnu godinu 2016./2017. U suradnji sa
stručnim timom prikupljala sam informacije o općem ranom i govornom razvoju upisane
djece, te se svaka osobitost posebno evidentirala.
U daljnjem rad poseban naglasak treba staviti na osvještavanju roditelja o važnosti rane
intervencije u poticanju razvoja govora, jezika i komunikacije. Roditelji često negiraju
0
20
40
60
80
100
Uočavanje početnog glasa
Do 6 god.
Iznad 6 god.0
102030405060
Uočavanje završnog glasa
Do 6 god.
Iznad 6 god.
010203040506070
Sinteza glasova u riječi
Do 6 god.
Iznad 6 god. 05
10152025303540
Glasovna analiza riječi
Do 6 god.
Iznad 6 god.
165
postojanje odstupanja ili pak smatraju da ima vremena za ispravljanje teškoća. Često nisu
svjesni da je njihov aktivan angažman u slijeđenju uputa od strane logopeda za rad s djetetom
kod kuće od velike važnosti za kontinuirani napredak djeteta u prevladavanju odstupanja od
urednog razvoja. Uz sve napore stručnih djelatnika da roditelje potaknemo na intenzivniji rad
s djetetom, često postaju svjesni da su trebali ranije intervenirati i slijediti dane upute i
smjernice tek kad se procjenjuje djetetova spremnost za upis u školu.
ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA OSTALE ČLANOVE RAZVOJNE
DJELATNOSTI
Suradnja s članovima stručnog tima ostvarena je na sastancima stručnog tima gdje se
dogovaralo, organizirao i pratio odgojno – obrazovni rad, potrebe djece i poboljšavanje
kvalitete njihovog boravka u vrtiću. Utvrđivali smo i usklađivali pojedinačne načine
djelovanja stručnih suradnika radi integralnog utjecaja na djetetov razvoj. Kontinuirano sam
informirala članove stručnog tima o tijeku logopedske terapije i o svojoj suradnji s roditeljima
i vanjskim čimbenicima. Podržavala sam uzajamnu komunikaciju sa članovima stručnog tima
s ciljem razvoja pedagoške djelatnosti u praćenju i unaprjeđivanju rada odgajateljica, te
njihovo savjetovanje. U suradnji sa stručnim timom radila sam na razvijanju i unaprjeđenju
komunikacijskih vještina odgajatelja i unaprjeđenju odgojno-obrazovne djelatnosti.
U suradnji s članicama stručnog tima praćena je opservacija, te postignuća djece s posebnim
potrebama i teškoćama u razvoju, te su prema potrebi izrađeni individualni programi rada za
svako dijete. Zajednički su se provodili individualni razgovori s roditeljima djece s posebnim
potrebama i teškoćama u razvoju, te se planirao daljnji tijek njihovog uključivanja u odgojno-
obrazovni rad. Sudjelovala sam u radu Odgojnih vijeća, radnih dogovora i brifinga s
tandemima odgojiteljica. Sudjelovala sam u pisanju Godišnjeg plana rada vrtića, Godišnjeg
izvješća o realizaciji programa rada, o broju djece s posebnim potrebama, te o broju
novoupisane djece i brojnom stanju u skupinama.
U suradnji s pedagogom pratila sam odgojno –obrazovni rad i zadovoljavanje primarnih
potreba djece na uvidima u skupini, te su odgajatelji savjetovani i informirani o radu i
postupcima, te eventualno uočenim problemima. U suradnji s pedagoginjom i psihologinjom
pripremljen je komunikacijski roditeljski sastanak za djecu u godini pred polazak u školu
„Kvalitetna priprema za školu“. U suradnji s pedagoginjom realiziran je rad edukativnih grupa
odgojitelja i održane su radionice Samoaktualizacija, Komunikacijske vještine i Rani
komunikacijski razvoj.
U suradnji sa pedagogom, psihologom i zdravstvenom voditeljicom provedeni su intervjui
novoupisane djece, evidentirane su sve osobitosti u razvoju djece i održan je roditeljski
sastanak za roditelje novoupisane djece.
U suradnji s psihologom provođen je rad s djecom koja imaju posebne potrebe, konzultacije i
primjereno savjetovanje roditelja. Naročita suradnja ostvarena je u identifikaciji djece
školskih obveznika s mogućim razvojem teškoća u čitanju i pisanju. Sukladno tome u suradnji
s psihologom radilo se na njihovoj pripremi za školu.
166
ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA DRUGE DRUŠTVENE ČIMBENIKE IZ
NEPOSREDNOG OKRUŽENJA VRTIĆA ILI ŠIRE
Ovisno od težini i kombinaciji poteškoća u govoru i razvoju koje ima dijete, dijete i roditelj su
upućivani na obradu i tretman u vanjske specijalizirane institucije. S tim u svezi
uspostavljena je suradnja sa sljedećim stručnim organizacijama:
Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora Suvag
Klinika za dječje bolesti Klaićeva
Klinički bolnički centar Šalata
Kabinet za ranu komunikaciju ERF-a
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Savjetovalište Centra za rehabilitaciju
Centar za socijalni rad Dubrava
Centar za rehabilitaciju Silver
U suradnji s pedagoginjama i odgojiteljicama starijih odgojnih i mješovitih skupina održan je
komunikacijski sastanak sa članicama stručnog tima i učiteljicama Osnovne škole
''Retkovec''. Tijekom sastanka izmijenjena su iskustva u radu s predškolcima u vrtiću, te
očekivanja učiteljica o spremnosti djeteta za polazak u školu.
Radi razmjene informacija o tijeku upisa u prvi razred osnovne škole, mišljenju stručnog tima
o djeci s posebnim potrebama i govorno- jezičnom statusu djece školskih obveznika s upisnog
područja vrtića održan je radni sastanak sa stručnim timom OŠ Vukomerec i OŠ Retkovec.
STRUČNO USAVRŠAVANJE
Kontinuirano se stručno usavršavam putem:
praćenja aktualne stručne literature
sudjelovanja na sastancima Sekcije predškolskih logopeda
sudjelovanja na sastancima Hrvatskog logopedskog društva
sudjelovanja na seminarima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje
sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji Ministarstva prosvjete i športa i
Gradskog ureda
Sudjelovanjem u internim oblicima stručnog usavršavanja – odgojiteljska vijeća, radionice
i sastanci edukativnih timova
Edukacija u organizaciji HURIDA, DV Vrbik, Udruge odgojitelja Krijesnice, DV Grigor
Vitez Split : ''Razvoj inkluzivne prakse u dječjim vrtićima'' – Podrška uključivanju djece s
teškoćama u razvoju u redovne vrtiće.
I ove pedagoške godine bila sam mentor studentima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
smjera Logopedije.
ZAKLJUČAK
U ovoj pedagoškoj godini uspješnim smatram rad s djecom s teškoćama u razvoju. S obzirom
da sam tijekom listopada prošla edukaciju pripremljenu od strane HURID-a unaprijedila sam
svoj rad s odgojiteljima, trećim odgojiteljima i roditeljima. Uspješnim smatram i individualni
rad s djecom koja imaju govorno-jezične poteškoće, iako pojedini roditelja i nadalje nisu
senzibilizirani za prepoznavanje i prihvaćanje postojanja govorno-jezičnih odstupanja, te ne
sudjeluju aktivno u logopedskom tretmanu i ne slijede dane savjete. Smatram da sam ostvarila
uspješnu suradnju s odgajateljima i svim članovima stručnog tima. I nadalje treba provoditi
edukativni i savjetodavni rad s odgajateljicama kroz komunikacijske radionice i sastanke
edukativnih grupa s ciljem unaprjeđenja odgojno-obrazovnog procesa, a prema standardima
kvalitete rada i potičući sve razvojne kompetencije djece, osobito komunikacije na
materinjem jeziku.
167
10. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI LJETNOG PLANA I
PROGRAMA RADA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2015./2016.
Rad u ljetnom periodu u pedagoškoj godini 2015./2016. specifičan je bio po tome što
smo isti trebali uskladiti s radovima na zgradi centralnog vrtića u Trnavi. Radovi na
zgradi vrtića u najvećoj mjeri su trebali biti realizirani u srpnju i kolovozu o čemu smo
informirali roditelje . Bilo nam je važno što aktivnije sudjelovanje roditelja u pripremnim
aktivnostima za rad u periodu. Kroz raznovrsne oblike pismene i usmene komunikacije s
roditeljima tijekom svibnja i početkom lipnja nastojali smo što veći broj roditelja
senzibilizirati za suradnju i razumijevanje kroz isticanje važnost tih radova za
poboljšanje uvjeta rada u vrtiću. S obzirom na to da smo uspjeli kod većine roditelja
dobiti razumijevanje i suradnju u organizaciji rada tijekom perioda 20.06.2016.do
31.08.2016. smatramo kako smo u tome uspjeli. Usporedbom podataka iz anketnog
upitnika o dolasku djece tijekom ljeta koji smo proveli u svibnju i stvarnim brojem
prisutne djece u periodu ljetne organizacije vidljivo je kako su naši zajednički ciljevi
tijekom rada ljeti u većini ostvareni.
ZBIRNI PODACI O DOLASKU DJECE TIJEKOM LJETA, 2016.
ANKETA-RODITELJI
SKUPINE 20.06.-
24.06.
27.06.-
15.07.
18.07.-
29.07.
01.08.-
12.08.
16.08.-
31.08.
TRNAVA
JASLICE
36 36 22 19 23
TRNAVA VRTIĆ-
MLAĐE
20 29 17 13 19
TRNAVA VRTIĆ-
PROGRAMI
67 32 12 6 11
TRNAVA VRTIĆ-
SREDNJE
47 43 12 8 13
TRNAVA VRTIĆ-
STARIJE
45 35 13 12 12
UKUPNO
TRNAVA
239 195 88 70 88
RESNIK 17 16 9 10 5
ČULINEC 30 28 14 15 18
SVEUKUPNO 286 239 111 95 111
U periodu od 20.06.-15.07.2016. odgojno-obrazovni rad bio je organiziran u centralnom
vrtiću Trnava.
U razdoblju od 27.06. - 01.07. rad je bio organiziran u 9 skupina: 2 jasličke i 7 vrtićkih.
Od 04.07. - 08.07. djeca su boravila u 8 skupina: 2 jasličke i 6 vrtićkih.
168
U razdoblju od 11.07. - 15.07. bilo je prisutno 7 skupina: 2 jasličke i 5 vrtićkih.
Analiza za razdoblje 27.06.-08.07.2016.
Skupina Podaci iz
ankete
Starno
stanje
2-T 11 3
3-T 16 11
8-DZ 9 8
25-Č 11 7
JASLICE 47 29
26-Č 12 9
24-Č 5 3
20-RS 8 7
22-RS 8 8
ČULINEC/RESNIK 33 27
5-T 10 6
6-T 16 11
7-T 19 14
10-T 12 7
18-T 9 6
1-T 14 7
17-T 8 8
23-T 16 15
29-T 13 11
TRNAVA VRTIĆ 117 85
4-T 8 6
9-T 7 5
12-T 3 1
27-T 9 2
28-T 5 3
PROGRAMI 32 17
SVEUKUPNO 229 158
Iz tabele je vidljivo kako je u ovom periodu bilo prisutno 68,9% od prijavljenog broja
po anketama roditelja. U vrijeme rada u Trnavi uporedno su se odvijali radovi na zgradi
vrtića (promjena stolarije i rad na fasadi) ali smo većinu planiranih aktivnosti Ljetnog
plana rada realizirali bez većih poteškoća. Dobrom suradnjom s izvođačima radova tijek
radova bio je prema planu i s djecom smo mogli boraviti u prostorima koji sun am bili
potrebni za broj prisutne djece. Također smo prateći tijek radova i na temelju prethodnih
dogovora s izvođačima
prostor centralnog vrtića Trnava za rad s djecom koristili smo do 15.07.2016.
169
U suradnji s roditeljima uspjeli smo broj djece koja će u period 18.07.2016. do
31.08.2016. boraviti u vrtiću smanjiti kako bi u tom period mogli koristiti prostor
područnog vrtića Čulinec.
Zadovoljni smo suradnjom s roditeljima jer smo rad u područnom vrtiću mogli kvalitetno
organizirati.
U područnom vrtiću Čulinec rad je organiziran u 4 skupine: 1 jaslička i 3 vrtićke u
periodu 18.07.do 01.08.2016., dok je nakon toga broj djece omogućio rad u tri skupine.
Tabela za razdoblje 01.08.-31.08.2016.
Skupina Podaci iz
ankete
Starno
stanje
2-T 5 1
3-T 10 4
8-DZ 4 3
25-Č 9 6
JASLICE 28 14
26-Č 3 5
24-Č 3 0
20-RS 5 2
22-RS 5 3
ČULINEC/RESNIK 16 10
5-T 7 3
6-T 3 2
7-T 5 2
10-T 4 3
18-T 5 0
1-T 3 2
17-T 0 2
23-T 6 3
29-T 7 2
30-T 5 2
TRNAVA VRTIĆ 45 21
4-T 3 4
9-T 0 0
12-T 0 0
27-T 1 0
28-T 2 0
PROGRAMI 6 4
SVEUKUPNO 95 49
Iz navedenog je vidljivo kako se broj djece koja su dolazila u vrtić u tom periodu znatno
smanjio i u odnosu na podatke iz ankete (svibanj,2016.) u vrtiću je bilo prisutno 52%
djece.
170
ODGOJNO OBRAZOVNI RAD
Odgojno-obrazovni rad organiziran je u dobno mješovitim skupinama za djecu jasličke i
vrtićke dobi. Odgojiteljice skupina timski su izrađivale plan i program rada.
Dvomjesečni plan bio je razrađen kroz:
tjedni plan rada - tematski planiran kroz aktivnosti
dnevni plan u kojem se navode poticaji za aktivnosti
dnevna valorizacija- osvrt na reakcije djece na ponuđene poticaje, situacijske
poticaje i uočena ponašanja djece s prijedlogom za planiranje rada s pojedinom
djecom, većom skupinom djece ili za cijelu skupinu.
VRJEDNOVANJE RADA
U vrednovanje rada aktivno su sudjelovale odgojiteljice i članice stručnog tima na
brifinzima koji smo u pravilu imali dva puta tjedno ( ponedjeljkom i petkom) odnosno, na
početku i na kraju radnog tjedna.
Na brifinzima smo:
analizirali brojno stanje djece u skupinama i prema tome prilagođavali prostornu
organizaciju i raspored rada odgojiteljica
dogovarali raspored jutarnjih i popodnevnih dežurstava
zajednički analizirali provedene aktivnosti iz Ljetnog plana i dogovarali
slijedeće I način dokumentiranja
analizirali smo primjenu Sigurnosnog programa i preporuke za zaštitu od vrućina
ukazivali smo na važnost poticanja osobnih, socijalnih i građanskih
kompetencija uz uvažavanje individualnih osobina djeteta, intenziviranje rada
na skrbi za zaštitu zdravlja djece uz svakodnevno maksimalno korištenje
prirodnih resursa (zrak, sunce, voda i sl.), obogaćivanje spoznaje i dječjih
iskustava preko opažajno praktičnih aktivnosti u igri, poticanje kreativnosti i
stvaralaštva djece (likovno, glazbeno i scensko stvaralaštvo)
S obzirom na vremenske uvjete boravak na zraku organizirali smo u ranijem jutarnjem
periodu, od 8.30 sati do 10.00 sati. Upravo nam vremenski uvjeti ( velike vrećine)
tijekom srpnja nisu omogućavali realizaciju neke od planiranih aktivnosti. Također smo
vrstu planiranih aktivnosti na vanjskim prostorima u centralnom vrtiću Trnava usklađivali
s tijekom radova na zgadi u odnosu na korištenje pojedinih dijelova vanjskog prostora.
Posebnu pozornost usmjerili smo na provedbu raznovrsnih aktivnosti izražavanja i
stvaranja, aktivnosti s kretanjem i životno-praktičnih i radnih aktivnosti. Na tjednim
brifinzima dogovarali smo plan događanja tijekom obilježavanja „Veselog petka“.
Provedene aktivnosti dokumentirali smo u Mapi događanja tijekom ljeta.
Tijekom brifinga odgojiteljice su upućene na primjenu sadržaja i aktivnosti Ljetnog plana
rada, skrbeći o vremenskim uvjetima: aktivnosti tijekom boravka na zraku realizirati u
periodu od 9.00 -10. 00 sati, osmišljavanje punktova za igru s ciljem promoviranja
razvojnih kompetencija, korištenje unutarnjih prostora vrtića za provedbu raznovrsnih
aktivnosti, posebice dvorane, poticanje inicijativnosti i poduzetništva djece u izražavanju
svojih kreativnih potencijala. Tijekom brifinga odgojiteljicama je istaknuta važnost
171
kvalitetne pripreme za rad – poticaji i aktivnosti prilagođeni dobi i interesima djece,
osiguravanje dovoljno sredstava za igru, kvalitetna priprema za BNZ, provedba aktivnosti
s ciljem poticanja socio-emocionalnog razvoja. Zadaća odgojiteljica je svakodnevna
realizacija ostalih poslova u trajanju od 40 minuta s ciljem vrjednovanja ponuđenih
poticaja tijekom dana, dječjih akcija i reakcija i planiranja poticaja za idući dan.
Ranojutarnji rad organiziran je od 5.30 sati sukladno potrebama roditelja, kao i
kasnopopodnevni rad, za djecu jasličke dobi do 17.00 sati, a za djecu vrtićke dobi do
16.30 i 18.00 sati. Praćenje rada ukazuje na boravak djece do 18.00 sati.
SURADNJA S RODITELJIMA
Osim već navedenih oblika suradnje s roditeljima kako bi aktivnije uključili u kreiranje
primjerenih prostornih uvjeta s roditeljima smo surađivali i kroz individualne razgovore.
U ljetnim mjesecima potrebno je intenzivirati individualnu suradnju s roditeljima (zbog
promjene prostora, kao i odgojitelja) te smo sukladno tome nastojali djelovati. Posebice
je važno u vrijeme boravka djece sa specifičnostima u ponašanju važna kontinuirana
suradnja s roditeljima kako bi zajednički djelovali na promjeni nekih neprihvatljivih
ponašanja kod djece. Zajednička procjena odgojiteljica i članica stručnog tima bila je
smjernica za suradnju s roditeljima. Nekoliko roditelja iniciralo je razgovor s članicama
stručnog tima u vezi pružanja stručne pomoći u vezi boljeg razumijevanja djetetova
ponašanja.
ZAKLJUČAK
Realizacija Ljetnog plana u pedagoškoj godini 2015./2016. zbog svoje specifičnosti za
nas je bio novi izazov i novo iskustvo u odnosu na prostorne resurse. Pri tome smatramo
da je rad u područnom vrtiću Čulinec i za djecu i za odrasle bio jedno novo pozitivno
iskustvo. Vanjski i unutrašnji prostor omogućio je da se odgojno-obrazovni rad realizira u
posebno pozitivnom ozračju. Prateći reakcije djece i povratne informacije od roditelja
djece koja su boravila u vrtiću dobili smo potvrdu da je za rad u ljetnom periodu manji
vrtić primjereniji razvojnim potrebama djece, posebice Čulinec koji svojim vanjskim
prostorom s puno drveća poticajno djeluje.
Recommended