Monetarna politika u EU-dr.Benazić

Dr. sc. Manuel Benazić

Monetarna politika u EU i RH

Sveučilišni diplomski studij Poslovne ekonomijeKolegij: Monetarna politika Europske Unije

Dr. sc. Manuel Benazić

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Odjel za ekonomiju i turizam “Dr. Mijo Mirković”

Preradovićeva 1, 52 100 Pula

E-mail: mbenaz@efpu.hr

2

Sadržaj

1) Općenito o monetarnoj politici

2) Monetarna politika u Europskoj uniji

3) Monetarna politika u Republici Hrvatskoj

3

OPĆENITO O MONETARNOJ POLITICI

4

Što je to monetarna politika?

Dio je ekonomske politike

Bavi se novcem kao sredstvom razmjene i kupovne moći

U žarištu njezina interesa su

pitanja novčane stabilnosti

odraz novčanih kretanja na gospodarski razvitak i opću gospodarsku stabilnost

regulacija količine novca u optjecaju koja je u funkciji ostvarivanja navedenih ciljeva

Monetarnu politiku neposredno provodi središnja bankaodređivanjem bližih ciljeva koji vode ostvarivanju konačnih ciljeva

Što je to monetarna politika? (nast.)

Bliži ciljevi

količina novca u optjecaju

visina kamatnjaka ili

opseg bankarskih kredita

Konačni ciljevi

visoka stopa zaposlenosti

niska stopa inflacije

ravnoteža bilance plaćanja

odgovarajući rast BDP-a

Upravljanje i ograničenja monetarne politike

Monetarnu politiku središnja banka provodi instrumentima kojima djeluje na količinu primarnog novca i multiplikator

Pri određivanju načina upravljanja monetarnom politikom središnja banka mora primarno uzeti u obzir

veličinu zemlje (nacionalni BDP/svjetski BDP)

otvorenost gospodarstva (izvoz i uvoz/BDP)

stupanj “euroiziranosti” tj. “dolarizacije” zemlje (devizni depoziti/ukupni depoziti)

stupanj zaduženosti (inozemni dug/BDP)

Npr. SAD i EU nasuprot RH

Upravljanje i ograničenja monetarne politike (nast.)

Zaključak: RH je mala, otvorena, uvozno ovisna, euroizirana i visoko zadužena zemlja

Zemlje poput RH osjetljive su na priljeve/odljeve kapitala i šokove iz inozemstva, te je stoga stabilnost deviznog tečaja od iznimne važnosti!

Dodatno ograničenje RH je valutna neusklađenostgospodarstva: primanja su u kunama, a dugovi u devizama

MONETARNA POLITIKA U EU

9

Monetarna politika u EU

Struktura ESB-a

Ciljevi monetarne politike

Koristi politike “stabilnih cijena”

Uloga monetarne politike

Strategija monetarne politike

Operativni okvir monetarne politike

Transmisijski mehanizam monetarne politike

10

ESB, ESSB i Eurosustav

11

Upravljačka tijela ESB-a

Savjet guvernera prihvaća smjernice

provodi odluke za ostvarenje zadataka i ciljeva Eurosustava

formulira monetarnu politiku eurozone

Izvršni odbor implementira monetarnu politiku

odgovoran za poslovanje ESB-a i provođenje regulatornih odluka

12

Upravljačka tijela ESB-a (nast.)

Generalni savjet doprinosi sustavu nadzora i koordinacije ESB-a

pomaže kod pripremi proširenja eurozone

13

CILJEVI MONETARNE POLITIKE EU

14

Ciljevi monetarne politike EU

Primarni cilj monetarne politike ESB-a održavanje stabilnosti cijena u srednjem roku

Stabilnost cijena znači nisku stopu inflacije - cca. 2%

Prati se HICP harmonizirani indeks potrošačkih cijena

Uz to, ESSB (Eurosustav) dužan je podupirati gospodarsku politiku Unije visoka zaposlenost, održiv neinflacijski rast

15

HICP (u %)

Izvor: ESB16

KORISTI POLITIKE “STABILNIH CIJENA”

17

Koristi politike “stabilnih cijena”

Stabilnost znači izbjegavanje inflacije i deflacije

Stabilnost doprinosi gospodarskoj aktivnosti i visokoj zaposlenosti

Koristi stabilnih cijena prepoznavanje promjena relativnih cijena (između

dobara, utječe na odluke o potrošnji i investicijama)

izbjegavanje inflacijske riziko premije u kamatnoj stopi (realna kamata i vjerovnici)

18

Koristi politike “stabilnih cijena” (nast.)

izbjegavanje bespotrebnih aktivnosti s ciljem zaštite od inflacije (ušteda vremena, produktivna uporaba resursa)

smanjenje negativnih učinaka inflacije i deflacije na poreznu i socijalnu politiku

sprečavanje redistribucije blagostanja i dohotka

19

ULOGA MONETARNE POLITIKE EU

20

Uloga monetarne politike EU

ESB ima isključivo pravo emisije banknota i bankarskih rezervi - monetarne baze, M0

Time postavlja uvjete zaduživanja banaka kod ESB-a i banaka međusobno te utječe na uvjete na novčanom tržištu

U kratkom roku promjena kamatne stope na tržištu novca od

strane ESB-a utječe na gospodarske subjekte što dalje utječe na proizvodnju i cijene (transmisija)

21

Uloga monetarne politike EU (nast.)

Pretpostavka: neutralnost novca u dugom roku nakon prilagodbe gospodarstva, promjena

novčane mase utjecati će samo na cijene ali ne i na realne varijable poput proizvodnje i zaposlenosti

promjene potonjih uvjetovane su promjenom tehnologije ili broja stanovnika

22

STRATEGIJA MONETARNE POLITIKE EU

23

Strategija monetarne politike EU

Strategija monetarne politike

određuje razinu kamatne stope na tržištu novca koja je potrebna da bi se održala stabilnost cijena u srednjem roku

Strategiju čine

ekonomska analiza

monetarna analiza

24

Strategija monetarne politike EU

Izvor: ESB25

Strategija monetarne politike EU (nast.)

Ekonomska analiza temelji na trenutnim ekonomskim i financijskim

kretanjima te na kratkoročnom do srednjoročnom rizikuodržavanja stabilnosti cijena

uključuje praćenje gospodarskih kretanja, agregatne potražnje, fiskalne politike, kapitala i tržišta rada, kretanja tečaja, bilance plaćanja te financijskih tržišta

26

Strategija monetarne politike EU (nast.)

Monetarna analiza posebna se pozornost pridaje kretanju novčane mase,

pošto je u srednjem roku ustanovljena vrlo bliska vezatog kretanja i kretanja stope inflacije

ESB je posebice pratio monetarni agregat M3 (rast 4,5% godišnje)

27

Strategija monetarne politike EU (nast.)

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

0

2

4

6

8

10

12

14

M3 4,50% CPI

28Izvor: IFS

OPERATIVNI OKVIR

29

Operativni okvir

Provedba monetarne politike kako bi ostvario svoj primarni cilj, ESB se koristi

instrumentima i procedurama monetarne politike

Operativni okvir predstavlja način na koji je moguće postići željenu

razinu kamatne stope korištenjem dostupnih instrumenata monetarne politike

30

Operativni okvir (nast.)

ESB ima monopolno pravo opskrbe monetarnom bazom (M0)

banke drže rezerve kod NSB

ESB ima utjecaj na likvidnost i kamatnu stopu na tržištu novca

ESB signalizira restriktivnost monetarne politike mjenjanjem uvjeta zaduživanja ili kamatne stope tržišta novca

31

Operativni okvir (nast.)

ESB osigurava nesmetano funkcioniranje novčanog tržišta pomaže pri održavanju likvidnosti

ESB se rukovodi načelima otvorenog tržišta i poštivanja tržišnih sloboda

32

Operativni okvir (nast.)

Načela operativnog okvira Načelo jednostavnosti i transparentnosti

jasno razumijevanje namjera monetarne politike

Načelo kontinuiteta

osigurava izbjegavanje promjena instrumenata i procedura monetarne politike

Načelo sigurnosti

smanjenje operativnih rizika u minimalne okvire

Načelo troškovne efikasnosti

ostvarivanje što manjih troškova prilikom provedbe monetarne politike

33

Operativni okvir (nast.)

Instrumenti monetarne politike

Operacije na otvorenom tržištu glavne operacije refinanciranja

dugoročne operacije financiranja

operacije fine prilagodbe

strukturne operacije

Ustaljene pogodnosti depozitne pogodnosti

kreditne pogodnosti

34

Operativni okvir (nast.)

Rezerve likvidnosti obvezna rezerva

omjer rezervi

remuneracija tj. naknada

35

Operativni okvir (nast.)

Glavne operacije refinanciranja najznačajnije i imaju ključnu ulogu u upravljanju

kamatnim stopama, likvidnosti novčanog tržišta i signalizaciji restriktivnoti ili ekspanzivnosti monetarne politike

služe za osiguranje likvidnosti sustava i provode se tjedno putem standardnih ponuda

36

Operativni okvir (nast.)

Dugoročne operacije financiranja provode se na mjesečnoj dražbi s tromjesečnim

dospijećem

za osiguranje dugoročne likvidnosti bankarskog sustava i za dugoročno refinanciranje

Operacije fine prilagodbe mogu povećavati ili smanjivati likvidnost u sustavu

upotrebljavaju se u situacijama kada neočekivane oscilacije u likvidnosti mogu imati utjecaj na kamatnu stopu

37

Operativni okvir (nast.)

Strukturne operacije vrši se prilagodba strukturne likvidnosti Eurosustava

u odnosu na bankarski sustav u dugom roku

mogu se provoditi putem repo transakcija, izravnih operacija ili izdavanjem dužnickih vrijednosnih papira

mogu povećavati ili smanjivati likvidnost u sustavu

38

Operativni okvir (nast.)

39

Referentne kamatne stope (u %)

0

1

2

3

4

5

6

7

Glavne operacije refinanciranja Depozitne pogodnosti Kreditne pogodnosti

EURIBOR_on EURIBOR_3m

40Izvor: IFS

Referentne kamatne stope (u %)Depozitne

pogodnostiGlavne operacije refinanciranja Kreditne pogodnosti

Fixed rate tenders

Fixed rate

Variable rate tenders

Minimum bid rate

2009 13 svi. 0,25 1,00 - 1,75

8 tra. 0,25 1,25 - 2,25

11 ožu. 0,50 1,50 - 2,50

21 sij. 1,00 2,00 - 3,00

2008 10 pro. 2,00 2,50 - 3,00

12 stu. 2,75 3,25 - 3,75

15 lis. 3,25 3,75 - 4,25

9 lis. 3,25 - - 4,25

8 lis. 2,75 - - 4,75

9 srp. 3,25 - 4,25 5,25

41Izvor: ESB

Operativni okvir (nast.)

Politika obvezne rezerve

ESB propisuje minimalne obvezne rezerve likvidnosti koje kreditne institucije moraju držati na računima kod svojih nacionalnih središnjih banaka

visina minimalnih rezervi određuje se temeljem prosječnog dnevnog stanja na računima rezervi tijekom mjesečnog razdoblja održavanja

rezerve ne smiju biti previsoke, kako ne bi opteretile bankarski sustav, ali niti preniske

osnovna funkcija: održavanje stabilnosti kamatne stope na tržištu novca

42

MONETARNA TRANSMISIJA U EU

43

Monetarna transmisija

Predstavlja proces kojim se odluke monetarne politike prenose na gospodarstvo i cijene

Teško je predvidjeti precizne učinke monetarne transmisije

ESB može odrediti kratkoročnu kamatnu stopu tako utječe na likvidnost poslovnih banaka

44

Monetarna transmisija (nast.)

Izvor: ESB45

Monetarna transmisija (nast.)

Promjena referentne kamatne stope utječe na kamatnu stopu na TN i banaka

referentna kamatna stopa kamatna stopa na

tržištu novca kamatne stope na kredite i depozite banaka

Promjena referentne kamatne stope utječe na očekivanja

referentna kamatna stopa srednjoročne i

dugoročne kamatne stope

očekivanja buduće inflacije kretanje cijena46

Monetarna transmisija (nast.)

Promjena referentne kamatne stope utječe na cijene imovinetj. cijene dionica i devizni tečaj

devizni tečaj kretanje cijena (uvoznih dobra i potrošnju)

Promjena referentne kamatne stope utječe na odluke o štednji i investicijama

građana i poduzeća (više kamate manje kredita)

47

Monetarna transmisija (nast.)

Promjena referentne kamatne stope utječe na ponudu kredita

više kamatne stope povećavaju rizik vraćanja kredita

smanjuje ponudu kredita smanjuje investicije i potrošnju

Promjena referentne kamatne stope vodi promjenama agregatne potražnje i cijena

promjena investicija i potrošnje domaću potražnju

Potražnja ponude rast cijena i plaća48

Monetarna transmisija (nast.)

Inflacija i kamatna stopa u EU (u %), Izvor: IFS

0

1

2

3

4

5

6

CPI EURIBOR_3mj

49

Monetarna transmisija (nast.)

-15

-10

-5

0

5

10

15

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

BDP_eu EURIBOR_3m Nezaposlenost u %

50BDP, kamatna stopa i nezaposlenost u EU (u %), Izvor: IFS