View
93
Download
3
Category
Preview:
DESCRIPTION
Srednjoškolski završni rad o obrtu
Citation preview
1. SADRŽAJ:
1. Sadržaj 1
2. Uvod 2
3. Obrt i vrste obrta 3
3.1. Definicija obrta 3
4. Obavljanje obrta 4
4.1. Otvaranje obrta 4
4.2. Upis u obrtni registar 4
4.3. Tvrtka i sjedište obrta 5
4.4. Brojčani podaci 5
5. Poslovanje obrta 6
5.2. Trgovac pojedinac 8
6. Obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta 9
6.2 Majstorki ispit 9
7. Organiziranost obrta 10
7.1. Oblici strukovnog rada u Hrvatskoj obrtničkoj komori 10
7.2. Organiziranost obrta 10
7.3. Hrvatska obrtnička komora 11
8. Kazne 13
9. Porez na dodanu vrijednost 14
9.1. Definicija 14
9.2. Porezne stope 14
9.3 Predmet oporezivanja 14
9.4. Mjesto oporezivanja 14
9.5. Porezni obveznik 15
9.6. Porezna osnovica 15
9.7. Izdavanje računa 16
9.8. Povrat poreza po prijavi 16
10.Statistički podaci o obrtima u Republici Hrvatskoj 17
11. Zaključak 19
12. Literatura 20
1
2. UVOD
Tema mog završnog rada je obrt. Cilj mi Vas je upoznati sa svim obilježjima
obrta, njegovim životnim fazama od trenutka osnivanja pa do njegovog prestanka.
Uz pomoć odgovarajuče literature navela sam sve bitne karakteristike obrta i
obradila ih. Struktura moje maturalne radnje sastoji se od 9 poglavlja i manjeg broja
podpoglavlja u kojima je sažeto opisano obavljanje i funkcioniranje obrta.
Stručnu praksu odradila sam u obrtu ELEKTRIK.
Obrt je osnovan i upisan u registar 01.02.2005 godine. Puni naziv djelatnosti
obrta je Elektrik, elektroinstalacijski radovi, posredovanje u trgovini na veliko (trgovina
na veliko uz naplatu ili po ugovoru), proizvodnja, popravak i održavanje opreme za
distribuciju i kontrolu električne energije. Sjedište obrta nalazi se u Zadru, Romansa 31,
a vlasnik obrta je Anto Glavočević. Obrt broji samo jednog zaposlenika koji je ujedno i
nosilac obrta.
U današnje vrijeme postoji velik broj obrta i različitih gospodarskih djelatnosi
kojima se oni bave stoga je potrebno upoznati uvjete za njihovo osnivanje i obavljanje,
a te uvjete i informacije možete pročitati na sljedećim stranicama moje maturalne
radnje.
2
3. OBRT I VRSTE OBRTA
3.1. Definicija obrta
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti koje
obavljaju fizičke osobe sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom,
prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Može ga obavljati i trgovačko društvo ako to
ne čini na industrijski način. Obrt se tkođer može obavljati i kao sezonski obrt.
U obrtu je dopuštena svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom
zabranjena, a za sezonski obrt dozvoljene djelatnosti utvrđuje ministar za obrt, malo i
srednje poduzetništvo.
Vrste obrta
Obrti mogu biti: slobodni, vezani i povlašteni.
Slobodni obrti su obrti za koje nije potrebna stručna osposobljenost osnivatelja
odnosno ne traži se ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit, već je potrebno
ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta.
Vezani su obrti oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o
stručnoj osposobljenosti ili majstorki ispit. Ovakav oblik obrta može obavljati fizička
osoba-izumitelj na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili
uslugu, te fizička osoba sa završenom odgovarajućom srednjom stručnom spremom.
Povlašteni obrti su oni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati
isključivo na temelju povlastice, koje izdaje nadležno ministarstvo ovisno o obrtu.
3
4. OBAVLJANJE OBRTA
Obavljane obrta zahtjeva ispunjenje određenih uvjeta koje fizičke osobe moraju
zadovoljiti, a to su:
a) Opći uvjeti
Pod općim uvjetima smatra se da fizička osoba udovoljava posebnim
zdravstvenim uvjetima, te da joj sudskom presudom, rješenjem o prekršaju nije izrečena
sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje.
b) Posebni uvjeti
Pod posebnim uvjetima podrazumjeva se da fizička osoba ima stručnu
osposobljenost ili položeni majstorski ispit ukoliko otvara vezani ili povlašteni obrt.
4.1. Otvaranje obrta
Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta, obrtnik mora imati
obrtnicu. Ona se izdaje u dvije veličine, od kojih veću obrtnik mora izložiti u sjedištu
obrta na vidnom mjestu, a za obavljanje povlaštenih obrta, obrtnik mora imati i
povlasticu. Oblik i sadržaj obrtnice i povlastice zakonom su propisani.
Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo je Pravilnikom o obrtu
donijelo zakon o upisu obrta u Obrtni registar. Obrt se upisuje u Obrtni registar, a
povlastica se upisuje u Registar povlastica koje vodi nadležno ministarstvo ovisno o
vrsti obrta. Svaki upis u Obrtni registar podrazumjeva i popunjavanje registarski
uložaka koji se sastoje od omota registarkog uloška, preglednog lista upisa u registarski
uložak i registarskih listova.
4.2. Upis u obrtni registar
Za sve upise u Obrtni registar podnosi se Prijava za upis u Obrtni registar na
propisanom obrascu. Nakon što se podaci iz obrasca unesu u Obrtni registar tiska se
izvadak iz Obrtnog registra. Nadležni ured državne uprave u županiji nakon obrade
prijave izdaje rješenje o upisu obrta u Obrtni registar.
Upisom obrta u Obrtni registar obrtik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku
od godine dana od dana izdavanja obrtnice.
4
4.3. Tvrtka i sjedište obrta
Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje, a ona sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime
i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Tvrtka se mora
istaknuti na ulazu u sjedište obrta u kojima se obrt obavlja.
Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt, a ako se obavlja u više mjesta
sjedište je u jednom od mjesta koje obrtnik odredi. Ukoliko za obavljanje obrta nije
potreban poslovni prostor, sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište.
Obrtnik može i promjeniti sjedište obrta, a tu promjenu obrtnik ili trgovačko društvo
prijavljuje nadležnom županijskom uredu državne uprave koji o tome donosi rješenje i
promjenu upisuje u Obrtni registar.
4.4. Brojčani podaci
Jedan od načina na koji se obrti razlikuju jedan od drugoga je razlika u njihovim
brojčanim oznakama kao sto je matični broj obrta i brojčana oznaka obrtnice.
Matični broj se sastoji od osam znamenki, a dodjeljuje ga županijski ured za
statistiku. Jednom dodjeljeni matični broj ne smije se ponovno dodijeliti drugoj fizičkoj
osobi, osim ako pristupa u zajednički obrt ili ga nasljeđuje.
Svaka obrtnica sadrži oznaku koja se sastoji od brojčane oznake registarskog
tijela koje je izdalo obrtnicu i broja registarskog uloška. Obje brojčane oznake čine
jedinstvenu oznaku obrtnice.
5
5. POSLOVANJE OBRTA
Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a ukoliko
se radi o povlaštenim obrtima, obrtnik može obavljati samo one za koje je dobio
povlasticu. Međutim, obrtnik može obavljati i druge djelatnosti u manjem opsegu, koje
služe obavljanju djelatnosti obuhvaćenih obrtnicom, a da za njih ne mora imati položen
majstorski ispit.
Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cijelom svojom
imovinom koju je unio u obrt i koja mu je potrebna za obavljanje obrta. Također
odgovara i za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada djelatnika koje zapošljava.
Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona, a pod izdvojenim pogonom
podrazumijeva se jedna ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt,
a nalazi se izvan sjedišta obrta.
Obrtnici i trgovačka društva koja obavljaju vezane ili povlaštene obrte dužni su
u svakom izdvojenom pogonu imenovati stručnog poslovođu koji ima položen
majstorski ispit
Obavljanje ili prestanak obrta u izdvojenom pogonu prijavljuje se nadležnom
županijskom uredu koji će izdati rješenje o prestanku obrta u izdvojenom pogonu putem
stručnog poslovođe i izvjestiti nadležni županijski ured koji će to upisati u obrtni
registar. Ovo se odnosi i na trgovca pojedinca i trgovačka društva koja obavjaju
određeni obrt.
Slobodni ili vezani obrt obrtnik može voditi sam ili putem poslovođe koji mora
biti u radnom odnosu kod obrtnika i udovoljavati uvjetima zakona. Poslovođa vodi obrt
u ime i za račun obrtnika.
Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati i članovi njegove obitelji i osobe
koje je obrtnik dužan uzdržavati. Nakon smrti obrtnika obrtnica se može prenijeti na
njegove nasljednike koji obrt mogu natsaviti putem poslovođe. Također nakon smrti
obrtnika, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt kao privremeni
poslovođa.
Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon smrti obrtnika te nastaviti
voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom županijskom uredu u roku
od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka.
Obrtnik može privremeno prestati obavljati obrt u trajanju od jedne godine o
čemu pismeno izvješće upučuje nadležnom županijskom uredu u roku od 30 dana od
6
prestanka, a prestanak dulji od godine dana obrtnik može zatražiti u slučaju bolesti ili
više sile. Ostali razlozi obustave mogu biti: godišnji odmor, porodni dopust, preuređenje
prostora, preseljenje na novu lokaciju, pomanjka poslova i sl.
Za vrijeme privremenog prestanka, obrtnik je obavezan predati obrtnicu u
nadležni županijski ured, a o ponovnom početku obavljanja obrta dužan je pismeno
izvjestiti nadležni županijski ured najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena
privremenog prestanka.
Obrtnik mora istaknuti cijenu svojih proizvoda ili usluga na način koji će biti
dostupan potrošačima. Za pojedine obrte gradsko ili općinsko vijeće može propisati
raspored početka i završetka radnog vremena.
Zajedničko obavljanje obrta
Zajedničko obavljanje obrta mogu obavljati dvije ili više fizičkih osoba radi
obavljanja gospodarskih djelatnosti koje uređuju pisanim ugovorom na temelju propisa
kojima se uređuju odnosi u ortakluku. Pri upisu zajedničkog obavljanja obrta mora se
priložiti i ugovor o ortakluku. Poslovanje zajedničkod obrta se obavlja pod zajedničkom
tvrtkom, a da bi fizičke osobe mogle obavljati zajednički obrt moraju udovoljavati svim
uvjetima potrebnim za obavljanje obrta. Bitno je da jedna od fizičkih osoba mora, ako
se traži imati odgovarajući prostor i odgovarajuću stručnu osposobljenost. Jedna fizička
osoba može obavljati i više zajedničkih obrta, a ako fizička osoba pristupi ili istupi iz
zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja.
Prestanak obrta
Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona što rješenjem utvrđuje nadležni
županijski ured i po pravomoćnosti rješenje briše obrt iz Obrtnog registra. Prestanak
obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi, a ne može se odjaviti unatrag.
Obrt prestaje po sili zakona: smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta,
ako je obrtnik osuđen na kaznu zatvora, a kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta,
ako obrtnik nema položen majstorski ispit, a ne zapošljava djelatnika koji zadovoljava
tom uvjetu, ako nadležno ministarstvo oduzme obrtniku povlasticu...
Nadležni županijski ured rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona i po
pravomoćnosti rješenja briše obrt iz registra.
7
5.2.Trgovac pojedinac
Obrtnik može tražiti da se upiše u trgovački registar kao trgovac pojedinac, a to
je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o
obrtu.
Upis u trgovački registar može tražiti onaj obrtnik čiji je godišnji prihod veći od
250.000 EUR izražen u kunama. U trgovački registar mora se upisati samo onaj obrtnik
čiji godišnji prihod prelazi protuvrijednost 2.000.000 EUR.
Obrtnik čiji je prihod veći od spomenute protuvrijednosti dužan je zatražiti upis
u trgovački registar u roku 60 dana nakon podnošenja godišnjih financijskih izvještaja
kojima je iskazan takav prihod.
Prijava za upis u trgovački registar mora sadržavati i tvrtku, sjedište i predmet te
naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik.
8
6. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA
Za obavljanje obrta potrebno je proći kroz obrazovanje za stjecanje srednje
stručne spreme za obrtnička zanimanja koja se sastoje od općeobrazovnog dijela i
naukovanja. Naukovanje se sastoji od stručno teorijskog dijela i praktičnog dijela.
Stručno teorijski i praktični dio programa propisuje ministar za obrt, malo i
srednje poduzetništvo. Općeobrazovni i stručno-teorijski dio naukovanja izvodi se u
obrtničkoj školi ili drugoj srednjoj strukovnoj školi dok se praktični dio programa
naukovanja izvodi se kod obrtnika ili u trgovačkom društvu, a može se stjecati i u
majstorskoj školi. Svršetkom majstorske škole polaže se majstorski ispit.
Svrha i cilj naukovanja za obrtnička zanimanja je stjecanje znanja, vještina i
navika koje omogućuju polazniku da samostalno obavlja poslove i radne zadatke. Po
svršetku naukovanja polaže se pomoćnički ispit.
U obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta spada i stručna
osposobljenost za stjecanje praktičnih znanja i vještina koja se može obaviti kod
obrtnika koji obavlja vezani obrt, a za stjecanje teorijskih znanja može se organizirati u
obrtničkoj školi ispit o stručnoj osposobljenosti.
6.2. Majstorki ispit
Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje su položile pomoćnički ispit i
imaju završeno propisano opće obrazovanje te najmanje tri godine radnog iskustva u
obrtu za koji žele polagati majstorki ispit. Također majstorskom ispitu mogu pristupiti
osobe koje imaju odgovarajuću srednju stručnu spremu i najmanje dvije godine radnog
iskustva u zanimanju za koje polažu ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u
trajanu od godine dana, ali i osobe s neodgovarajućom srednjom stručnom spremom ako
na dan pristupanja ispitu imaju najmanje pet godina radnog iskustva u zanimanju za
koje polažu ispit.
Majstorski ispit se polaže pred ispitnim komisijama koje osniva Upravni odbor
Hrvatske obrtničke komore.
9
7. ORGANIZIRANOST OBRTA
7.1. Oblici strukovnog rada u Hrvatskoj obrtničkoj komori
Radi usklađivanja i rješavanja stručnih pitanja gospodarske grane kojoj obrtnik
pripada, u Hrvatskoj obrtničkoj komori se organizira strukovni rad po sekcijama na
razini udruženja obrtnika, preko cehova na razini područnih obrtničkih komora do ceha
Hrvatske obrtničke komore.
Sekcije su osnovni oblik stručnog strukovnog organiziranja i rada na razini
udruženja obrtnika. Vrste i broj sekcija utvrđuje se statutom udruženja obrtnika s
obzirom na broj pripadnika određene grane djelatnosti, a način rada sekcije utvrđuje se
aktom udruženja obrtnika. Zadaće sekcije su da se brine, razmatra i odluluje samostalno
na svojim sjednicama o stručnim pitanjima i ostalim problemima koji se odnose na
gospodarsku granu djelatnosti koju sekcija zastupa.
Cehovi su oblik strukovnog povezivanja na razini područnih obrtničkih komora
radi usklađivanja i rješavanja stručnih i ostalih pitanja od zajedničkod interesa za
članove ceha. Organiziraju se tako da svaka strukovna grupa obuhvaća jednu granu ili
jednu skupinu ili podskupinu. Vrsta i broj utvrđuje se statutom područne obrtničke
komore, a rad ceha aktom područne obrtničke komore.
Ceh hrvatske obrtničke komore je oblik povezivanja i rada odgovarajučih
cehova radi rješavanja određenih zajedničkih pitanja Komore. Zadatak ceha je
promicanje i unapređivanje djelatnosti te usklađivanje i zastupanje interesa članova
Komore koji obavljaju istu ili sličnu djelatnost na razini Komore.
7.2. Organiziranost obrta
Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja interesa obrtnika na razini lokalne
uprave i samouprave osnivaju se udruženja obrtnika i područne obrtničke komore.
Udruženja obrtnika osnivaju se na teritorijalnom i strukovnom načelu za
područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave, a područje obrtničke komore za
područje jedne ili više županija.
10
7.3. Hrvatska obrtnička komora
Hrvatska obrtnička komora je samostalna poslovna organizacija za promicanje,
usklađivanje i zastupanje zajedničkih interesa obrtništva pred državnim tijelima u zemlji
i inozemstvu. Komora je pravna osoba, a njezini članovi su obrtnici, trgovci pojedinci i
trgovačka društva, koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske. Osnovni zadaci
i poslovi komore su: promicaje obrta i obrtništva poticanjem nastupa na sajmovima,
informiranjem javnosti i obrtu, razvoj područnih obrtničkih komora, zastupanje interesa
obrtnika pred državnim tijelima kod donošenja propisa u oblasti obrtništva, obavljanje
poslova u području obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtništva, poticanje i
sudjelovanje u izdavačkoj djelatnosti...
Tijela komore su skupština, Upravni odmor, Nadzorni odbor i Predsjednik
komore.
Skupština komore je najviši organ upravljanja, a sačinjavaju je predstavnici
članova Komore. Ona donosi statut i izmjene i dopune statuta, poslovnik o radu
skupštine, program rada i financijski proračun, pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu
izbora, odluku o broju područnih obrtničkih komora... Također utvrđuje područja koja
obuhvaćaju Komore, usklađuje rad i razvoj komora, jedinstvenu politiku financiranja i
izmjenjuje i rješava predsjednika Komore, upravni i nadzorni odbor i druga tijela.
Skupština ima 75 članova. Ona može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočno
više od polovice. Njezin rad određuje se poslovnikom o radu.
Upravni odbor komore ima 23 člana i to 20 predsjednika područnih obrtničkih
komora i 3 člana koje imenuje skupština. Mandat članova traje 4 godine. Sjednice
upravnog odbora saziva predsjednik Komore, a mora je sazvati i na zahtjev Nadzornog
odbora, ili najmanje pet članova Upravnog odbora. Odluka upravnog odbora je
pravovaljanja ako je za nju glasala većina nazočnih. Upravni odbor provodi odluke i
zaključke skupštine, upravlja poslovima Komore, osniva komisije za polaganje
pomočnih ispita, donosi opće akte potrebne za rad, izmjenjuje i rješava predsjednika...
Nadzorni odbor nadzire provođenje statuta i drugih propisa Komore, te
izvršavanje obveza članova Komore. Sastoji se od predsjednika i 4 člana. Nadzorni
odbor podnosi skupštini izvješće o radu, te financijskom i materijalnom poslovanju
Komore najmanje jednom na godini izvješće o radu i godišnji obraćun.
11
Predsjednika Komore imenuje i rješava Skupština na prijedlog Upravnog
odbora, ili najmanje 15 članova Skupštine. On predstavlja i zastupa Komoru, odgovoran
je za zakonitost njenog rada i ne može biti član Upravnog i Nadzornog odbora.
Predsjedniku u radu pomažu tri potpredsjednika i tajnik Komore. Mandat predsjedniku i
njegovim potpredsjednicima traje 4 godine, ali može prestati i ranije ako je razriješen po
odluci Skupštine, ostavkom, smrću ili gubitkom statusa člana Komore.
Ostala tijela Komore su jos: Predstavništvo Komore koje je savjetodavno tijelo,
Sud časti koji sudi članicama i članovima komore zbog povreda dobrih poslovnih
običaja u obavljanju obrtničkih i drugih gospodarskih djelatnosti, te Arbitraža za
posredovanje radi mirenje te za odlučivanje u sporovima.
12
8.KAZNE
Novčanom kaznom u visini od 2.000,00 do 20.000,00 kn obrtnik će biti kažnjen
ako ne prijavi početak obavljanja obrta, ne istakne tvrtku pod kojom će obrt poslovati,
ne prijavi promjenu sjedišta, ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, ako obrt
obavlja za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta, ako ne istakne cijenu svojim
proizvoda, te ako s naučnicima ne sklopi ugovor o naukovanju.
Fizička osoba koja obavlja obrt bez obrtnice ili povlastice također će biti
kažnjena novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kn i izreći će se zaštitna mjera
oduzimanjem imovinske koristi ostvarne izvršenjem prekršaja.
Novčanom kaznom u visini od 4.000,00 do 35.000,00 kn bit će kažnjeno i
trgovačko društvo ako počne obavljati vezani ili povlašteni obrt bez rješenja nadležnog
županijskog ureda, ako ne imenuje djelatnika za obavljanje obrta te ako ne prijavi
promjenu sjedišta obrta. Uz novčanu kaznu oduzet će se i imovinska korist ostvarena
izvršenjem prekršaja.
13
9. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
9.1. Definicija
Porez na dodanu vrijednost je porez koji se obračunava i plaća u svim fazama
proizvodnje i prometa dobara ili usluga, pri čemu se u svakoj pojedinoj fazi oporezuje
iznos novonastale dodane vrijednosti dotične faze ciklusa.
9.2. Porezne stope
Prema zakonskim propisima koji uređuju problematiku PDV-a porez na
dodanu vrijednost po stopi od 0% plaća se na kruh, mlijeko, knjige stručnog,
znanstvenog, umjetičkog i obrazovnog sadržaja, udžbenike lijekove implantate i sl.
Porez na dodanu vrijednost po stopi od 22% plaća se za sva oporeziva ostala
isporučena dobra i obavljene usluge od porezne osnovice (naknade).
9.3. Predmet oporezivanja
Predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost je vrijednost isporuka svih
vrsta dobara i svih obavljenih usluga, koje obave porezni obveznici. Prema tome,
plaćanju poreza na dodanu vrijednost podliježu proizvodi i učinjene usluge koje porezni
obveznici učine svojim uposlenima.Predmet oporezivanja je i trošak reprezentacije, kao
i 30% troškova osobnih automobila i drugih sredstava. Oporezivanju podliježu i izdaci
za odmor, šport, rekraciju i sl.
9.4. Mjesto oporezivanja
Mjesto oporezivanja je ono mjesto gdje je isporuka dobara obavljena odnosno
kod usluga mjesto sjedišta poduzeća
14
9.5. Porezni obveznik
Porezni obveznik je svaka pravna i fizička osoba koja samostalno i trajno
obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda. Dakle porezni obveznici su obrtnici
ako im je godišnja vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga bila veća od
85.000,00 kuna. Ako je godišnja vrijednost isporuka dobara ili usluga bila manja od
85.000,00 kuna, tada poduzetnici nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost. Stalni
porezni obveznici dužni su se prijaviti Poreznoj upravi radi upisa u Registar obveznika
poreza na dodanu vrijednost.
Porezni obveznik, dakle obrtnik mora za obračunsko razdoblje sam utvrditi
obvezu poreza na dodanu vrijednost i iskazati u prijavi poreza na dodanu vrijednost.
Postoje dvije vrste poreznih obveznika i to su: tuzemni porezni obveznik i
inozemni porezni obveznik.
Tuzemni porezni obveznik je fizička osoba koja ima prebivalište ili boravište u
Republici Hrvatskoj ili osoba koja je zaposlena u službi Republike Hrvatske i po toj
osnovi prima plaću. Pri oporezivanju tuzemnom obveznika oporezuje se ukupan
dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu i to prema tuzemnim propisima.
Inozemni porezni obveznik je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni
prebivalište i uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji
podliježe oporezivanju prema zakonu o porezu na dohodak.
9.6. Porezna osnovica
Porezna osnovica na koju je obračunava porez na dodanu vrijednost po stopi od
22% je vrijednost naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge, u kojima nije
sadržan porez na dodanu rijednost. Od obračunanog poreza na dodanu vrijednost odbija
se plaćeni porez na dodanu vrijednost prema ulaznim računima, u istom obračunskom
razdoblju, kojeg je platio porezni obveznik.
15
9.7. Izdavanje računa
Prema zakonu o porezu na dodanu vrijednost prodavatelj je obvezan ispostaviti
račun, a kupac je obvezan uzeti račun i imati ga pri izlasku iz radnje. Od ove obveze
izuzeti su obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti. Računom
se za potrebe oporezivanja smatra svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke bez
obzira u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana. Obrtnik koji je oslobođen poreza
mora na računu navesti da porez nije zaračunan.
9.8. Povrat poreza po prijavi
Porezni obveznik koji u obračunskom razdoblju preplati porez, ima pravo na
povrat te razlike, radi čega uz poreznu prijavu mora priložiti virmanski nalog za povrat,
u protivnom ako on to ne učini smatra se želi da se ta razlika koristi kao predujam za
buduće obveze poreza na dodanu vrijednost.
Poduzetnici čija godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga nije bila
veća u prethodnoj godini od 85.000,00 kuna ne plaćaju porez na dodanu vrijednost,
nemaju pravo na iskazivanje poreza na dodanu vrijednost u računima i ne mogu dobiti
pretporez koji su mu zaračunali ostli poduzetnici.
16
10.STATISTIČKI PODACI O OBRTIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Zaposleni po djelatnosti u siječnju 2009.
Zaposleni u pravnim osobama 80.61 %Zaposleni u obrtu 14.84 %Zaposleni u slobodnim pro-fesijama 2.11 %Zaposleni osiguranici poljoprivrednici 2.44 %
Prema privremenim podacima u siječnju 2009. Godine u Republici Hrvatskoj broj
zaposlenih u pravnim osobama iznosio je 1.209.856 što čini 80.61 % ukupno
zaposlenih. Broj zaposlenih u obrtu iznosio je 222.699 što čini 14.84 %, u poljoprivredi
36.646 ili 2.44 %, te u slobodnim profesijama 31.723 ili 2.11 %.
Tijekom cijele godine 96.8 %Sezonsko obavljanje 3.2 %
17
Aktivni obrti po obavljanju obrta prosinac 2008.
11. ZAKLJUČAK
18
Postoji velik broj načina na koji možemo osnovati obrt, ali ipak ostaje dilema
koji pravno-organizacijski oblik odabrati da bi raspoloživim sredstvima mogli obavljati
poduzetnički pothvat. Da li je bolje osnovati obrt ili trgovačko društvo, dobro je pitanje
koje mući poduzetnike jer se i obrtom mogu obavljati sve djelatnosti koje obavljaju i
trgovačka društva. Budući poduzetnici na raspolaganju imaju široku „lepezu“
djelatnosti, jer je zapravo dopuštena svaka gospodarska djelatnost koja zakonom nije
zabranjena.
Obrt je pogodan za osnivanje tzv. Obiteljskog poduzetništva, jer članovi obitelji
mogu pomagati obrtniku, pa je moguće baviti se obrtom u krugu bliskih osoba te
uključivanje trećih osoba svesti na minimum.
Neke od prednosti osnivanja obrta su i veća neovisnost jer je osnivateljima obrta
omogućeno gotovo potpuno autonomno djelovanje. Zbog svoje veličine obrti se lakše
prilagođavaju tržišnim promjenama nego veći pravno-organizacijski oblici.
Uz brojne prednosti nailazimo naravno i na nedostatke kao što velika
odgovornost pada na osnivatelja koji u većini slučajeva obavlja nekoliko funkcija
odjenom tako da cijeli poslovni uspjeh ovisi o njemu.
Osnovati obrt je dobra odluka ako želimo brzo ući u „poslovni“ svijet jer ga je
lako, brzo i jeftino za osnovati, a ako ne uspijemo ostvariti naše ciljeve možemo ga bez
problema zatvoriti.
11. LITERATURA
19
Miran Šoić, Cvitan Zeljko: OBRT priručnik o uvjetima otvaranja i
poslovanja obrta, obrazovanju za obrtnička zanimanja, organiziranosti obrta i
vođenju poslovnih knjiga,
«Copygraf». Zagreb, 2000.
20
Recommended