Program restrukturiranja HŽ Cargo Europski tjedan ... · HŽ Cargo Veliki posao u Luci Bakar ......

broj 802/ rujan 2012. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o.

/4 /12 /16 /18

Program restrukturiranjaDostavljeni 4. i 5. izvještaj

Innotrans 2012Ove godine najviše izlagača

Europski tjedan mobilnostiKretanje u pravom smjeru

HŽ CargoVeliki posao u Luci Bakar

/ Foto: Branimir Butković

/Prekrcaj tereta u Luci Bakar

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S U M

3/

/ UVODNIK

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

Za nakladnika: mr. sc. Rene Valčić

Novinari: Branimir Butkoviċ i Boris Udier

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Urednica: Ivana Čubelić

Dizajn: Oskar Pigac

Priprema za tisak: Lidija Torma

Fotografija na naslovnici: Ante Klečina

Adresa uredništva:

Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/4572-131

e-mail: zeljeznicar@hznet.hr

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

predsjednik Uprave HŽ Holdingamr. sc. Rene Valčić

Mjesec rujan 2012. u HŽ-ovu sustavu obilježen je nizom događaja koji će odrediti njegovu budućnost. Tijekom rujna ostvarene su sve aktivnosti predviđene hodogramom Progra-ma restrukturiranja. Između ostaloga donesen je Pravilnik o organizaciji HŽ Putničkog prijevoza u kojemu su sistematizirana radna mjesta iz djelatnosti koje se preuzimaju iz HŽ Holdinga, potpisan je aneks kolektivnomu ugovoru za HŽ Putnički prijevoz, a sredinom rujna Vlada RH dala je pristanak na ugovor o podjeli HŽ Vuče vlakova d.o.o., koja se s danom 1. listopada 2012. dijeli na HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i na HŽ Cargo d.o.o. Uprava HŽ Holdinga i njegova Skupština donijeli su pripadajuće odluke i proslijedili ih Vladi RH na potvrđivanje, i to odluku o prijenosu udjela HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Carga d.o.o. i HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. s HŽ Holdinga na Republiku Hrvatsku, kao i odluku o provedbi statusne promjene - pripajanju društva HŽ Holding društvu HŽ Infrastruktura. Uprava i Skupština predložile su da se to počne provoditi 1. listopada 2012. No, hoće li udjeli biti preneseni i hoće li se Holding pripojiti HŽ Infrastrukturi s tim danom ili kasnije, ovisi o tome kada će Vlada RH dati pristanak na odluke Skupštine. Dan nakon što je Vlada RH dala pristanak na podjelu HŽ Vuče vlakova, Sindikat strojo-vođa Hrvatske te predsjednici uprava HŽ Vuče vlakova, HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza potpisali su sporazum kojim su utvrdili način na koji će se odrediti tehnološki višak u slučaju strojnog osoblja. U sporazumu je definirano da tijekom daljnjeg restrukturiranja tih tvrtki radnici koji su preuzeti iz HŽ Vuče vlakova neće biti diskriminirani u odnosu na radnike zatečene u tim društvima.Sve pripreme oko prijenosa ugovora o radu zaposlenika HŽ Vuče vlakova i HŽ Holdinga u druga društva teku prema predviđenom planu. U društvima preuzimateljima izrađuju se novi pravilnici o organizaciji i sistematizaciji tako da ne očekujemo poremećaje ni u funkcioniranju prijevoznih usluga ni u isplati radničkih materijalnih prava.Krajem rujna bit će zatvoreni i natječaji raspisani za zajmove koji će omogućiti finan-cijsku konsolidaciju i zbrinjavanje zaposlenika u višku u trima društvima, pa će tijekom listopada trajati proces potpisivanja ugovora o zajmovima uz državna jamstva kako bi se do kraja godine »očistila« dugovanja i domaći željeznički prijevoznici pripremili za »čisti početak«. Upravo traju i pregovori HŽ Infrastrukture s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o zajmu za financiranje nabave mehanizacije i isplate poticajnih otpremnina radnicima koji želi dobrovoljno napustiti poduzeće. Osim toga krajem mjeseca u HŽ-u je boravila misija Svjetske banke koja priprema završno izvješće za Vladu RH u kojemu će ponuditi svoje modele potpore HŽ-ovu restrukturiranju. U očekivanju Vladina pristanka na daljnje statusne promjene, na čije rokove Uprava HŽ Holdinga više ne može utjecati, mogu reći to da je pred nama novi početak: trogodi-šnje razdoblje u kojemu Program restrukturiranja predviđa da se HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo dalje prilagođavaju poslovanju na tržišnim načelima kako bi postali održivi i konkurentni operatori, a HŽ Infrastruktura učinkovit i suvremen upravitelj željezničke infrastrukture u Hrvatskoj.

Na novom početku

/4 Program restrukturiranja: Dostavljeni 4. i 5. izvještaj

/7 HŽ Infrastruktura: Održana konferencija za novinare

/12 HŽ Cargo: Veliki posao u Luci Bakar

/16 Europski tjedan mobilnosti: Kretanje u pravom smjeru

/18 Innotrans 2012: Ove godine najviše izlagača

/24 Ovisna društva: AGIT

/25 Partneri: Tondach Đakovo

/ Foto: Branimir Butković

/Prekrcaj tereta u Luci Bakar

4 broj 802 / rujan 2012.

/ POSLOVANJE / Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Ante Klečina

Program restrukturiranja

Dostavljeni 4. i 5. izvještajU sklopu redovitog dostavljanja podataka mjero-davnome ministru, Uprava HŽ Holdinga dostavila je četvrti i peti izvještaj o napretku provedbe Pro-grama restrukturiranja društava u sklopu HŽ-ova holdinga. Ti izvještaji obuhvaćaju razdoblje od 15. kolovoza do 14. rujna 2012. godine.

HŽ Holding

Prijedlog odluke kojom HŽ Holding u funkciji Skupštine povezanih društava traži prijenos udjela HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Carga i HŽ Infrastrukture s HŽ Holdinga na Republiku Hrvatsku te odluka o gašenju holdinga s 30. rujna 2012. upućeni su u mjerodavno mini-starstvo kako bi se pripremila suglasnost Vlade RH na sve statusne promjene.Sredinom kolovoza s ministrom je dogovoreno da se rok za gašenje Holdinga, koji je bio planiran za 31. prosinca 2012., pomakne na 30. rujna 2012. godine. HŽ Holding pripremio je svu dokumentaciju i poslao ju Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture kako bi Vlada RH mogla izdvojiti udjele HŽ Infrastrukture, HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza s HŽ Holdinga na Republiku Hrvatsku. Društva HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz iskazala su potrebu za ra-dom određenog broja radnika iz HŽ Holdinga. Radnici su potpisali izjave kojima su iskazali suglasnost za prijelaz na rad u društva i prijelaz će se realizirati do 30. rujna 2012., a najkasnije do dana prijenosa HŽ Holdinga na HŽ Infrastrukturu. Svi radnici koji će biti u radnom odnosu u HŽ Holdingu na dan njegova prestanka rada, prenijet će ugovore o radu na HŽ Infrastrukturu, sukladno članku 133. Zakona o radu.

HŽ Vuča vlakova

Krajem kolovoza prijedlog Ugovora o podjeli HŽ Vuče vlakova po-slan je na savjetovanje socijalnim partnerima. Socijalni partneri dostavili su negativno očitovanje na Prijedlog ugovora o podjeli HŽ Vuče vlakova. Društvima preuzimateljima upućen je zahtjev da do-stave imena članova povjerenstva za popis i primopredaju skladišta HŽ Vuče vlakova, primljeno je izvješće o reviziji Ugovora o podjeli i preuzimanju društva HŽ Vuča vlakova, a nakon što je 13. rujna 2012. Vlada dala suglasnost na podjelu HŽ Vuče vlakova, dana 14. rujna 2012. održana je Skupština društva HŽ Vuče vlakova na kojoj je donesena Oduka o podjeli.

I. ORGANIZACIJA

HŽ Infrastruktura

Uprava HŽ Infrastrukture je na temelju donesenog Pravilnika o or-ganizaciji imenovala nadređene službenike. U tijeku je izrada Izmje-na i dopuna Pravilnika o organizaciji radi organiziranja djelatnosti HŽ Holdinga i poslova čuvanja imovine.

HŽ Putnički prijevoz

U HŽ Putničkom prijevozu Pravilnik o organizaciji stupio je na sna-gu 1. rujna 2012. godine. Uprava HŽ Putničkog prijevoza, u ulozi Skupštine Čišćenja i njege putničkih vagona te Željezničke tiska-re, vratila je ponuđene programe restrukturiranja tih društava sa smjernicama za doradu. HŽ Infrastrukturi upućen je zahtjev za po-

kretanje statusnih promjena u Željezničkom ugostiteljstvu radi iz-dvajanja agencije »Croatia express« iz Željezničkog ugostiteljstva u skladu s Programom restrukturiranja. Nadzorni odbor HŽ Putničkog prijevoza dao je suglasnost na Prije-dlog ugovora o podjeli, počela je podjela ugovora o radu po novoj organizaciji, a do kraja mjeseca znat će se točan broj radnika koji će biti organizacijski višak. U petak 14. rujna sa Sindikatom strojovođa Hrvatske potpisana su tri sporazuma (Sporazum između SSH, HŽ Vuče vlakova, HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza, Sporazum između SSH i HŽ Putničkog prijevoza te Sporazum između SSH i HŽ Carga) kojim sindikalni partner jamči socijalni mir pod uvjetom da neće biti diskriminatornog pristupa prema radnicima HŽ Vuče vlakova u novim društvima, a da će se ukupna potreba za strojnim osobljem definirati u HŽ Cargu i HŽ Putničkom prijevozu na temelju potreba za novi vozni red koji stupa na snagu 9. prosinca 2012. godine.

HŽ Cargo

Uprave društava Remont i proizvodnja željezničkih vozila d.o.o. (RPV) Slavonski Brod i Održavanje vagona d.o.o. (OV) predstavi-le su programe restrukturiranja svojih društava, o čemu operativni tim HŽ Carga izrađuje mišljenje. Na temu restrukturiranja održan je sastanak sa Sindikatom metalaca Hrvatske te s regionalnim pred-stavnikom i predstavnicima radnika iz Remonta željezničkih vagona d.o.o. Bjelovar na kojemu se razgovaralo o statusu RŽV-a Bjelovar te o predstojećim statusnim promjenama prigodom njegova pripa-janja Radionici željezničkih vozila d.o.o. Čakovec. Uprava HŽ Carga donijela je 14. rujna 2012. Pravilnik o organizaciji koji uključuje preuzimanje radnika iz HŽ Holdinga, a koji na snagu treba stupiti 25. rujna 2012. godine. Nadzorni odbor HŽ Carga dao je 6. rujna 2012. načelnu suglasnost na prijedlog ugovora o podjeli i preuzimanju HŽ Vuče vlakova.

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 5

/ POSLOVANJE

II. KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

HŽ Vuča vlakova

Početkom kolovoza potpisan je Aneks Kolektivnom ugovoru HŽ Vuče vlakova kojim su smanjena materijalna prava.

HŽ Infrastruktura

U tijeku su pregovori oko 3. aneksa Kolektivnom ugovoru i cijena-ma sata rada za nova radna mjesta, a već je 2. aneksom KU-u uki-nuta isplata božićnice i regresa u 2012. godini. U sklopu 3. aneksa KU-u pregovara se i o izmjenama odredbi ugovora vezanih uz Za-ključak Vlade RH o potrebi usklađivanja materijalnih prava radnika s materijalnim pravima iz kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike.

HŽ Putnički prijevoz

U utorak 11. rujna 2012. sa socijalnim partnerima potpisan je 4. aneks Kolektivnom ugovoru. Početkom listopada 2012. na savje-tovanje će ići Pravilnik o organizaciji s uključenim radnim mjestima iz HŽ Vuče vlakova, a pregovara se i o usklađivanju sa Zaključkom Vlade RH o izjednačavanju prava s KU-om državnih službenika i namještenika.

HŽ Cargo

Budući da je Samostalni sindikat HŽ Carga pokrenuo postupak utvrđivanja reprezentativnosti, kolektivni pregovori u HŽ Car-gu nisu počeli jer socijalni partneri nisu sastavili pregovarački tim. Mjerodavno ministarstvo i Ministarstvo rada i mirovinskog susta-va upoznato je s problemima koje HŽ Cargo ima s kolektivnim pregovorima radi utvrđivanja reprezentativnosti. Socijalni par-tneri obaviješteni su da će se poslodavac do 19. rujna 2012. očitovati o isplati regresa, s obzirom na to da 3. aneks Kolekti-vnom ugovoru, koji bi trebao regulirati to pravo, nije potpisan.

III. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA

HŽ Infrastruktura

Uprava HŽ Infrastrukture sa socijalnim partnerima potpisala je Pra-vilnik o radno-pravnoj zaštiti radnika. Stupanjem na snagu novog Pravilnika o organizaciji te nakon potpisivanja 3. aneksa Kolektivnom ugovoru moći će se pristupiti aktivnostima vezanima uz definiranje liste organizacijskog viška radnika i zbrinjavanje viška radnika. Uz to vode se pregovori s EBRD-om o zajmu za isplatu otpremnina. Prema rezultatima ankete interes za dobrovoljni odlazak uz otpre-mnine iskazalo je oko 300 radnika iz HŽ Infrastrukture. Iz Remonta i održavanja pruga preuzet je dio djelatnosti sa 63 radnika.

HŽ Putnički prijevoz

U HŽ Putničkom prijevozu u tijeku je utvrđivanje viška radnika u skladu s novim Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji. Upitnik o dobrovoljnom odlasku ima pozitivan odjek među radnicima, ali kako rok još nije istekao, ne zna se točan broj zaposlenika koji bi sustav napustili dobrovoljno.

HŽ Cargo

Nakon provedene ankete među radnicima o dobrovoljnom odlasku uz otpremnine sastavljena je lista od 86 radnika koji su spremni za sporazumni raskid ugovora o radu uz isplatu poticajne otpremnine.

IV. OSTALE AKTIVNOSTI

Željeznički fond Prevladava mišljenje da Željeznički fond treba biti jedinstven za sve radnike i da se treba nalaziti u sklopu HŽ Infrastrukture. HŽ Infra-struktura izrazila je namjeru da prihvati zajednički Željeznički fond za sva tri društva, ali uz precizno definirane uvjete. Tijela Željezničkog fonda izradila su prijedlog izmjena akata potrebnih za njegovo dalj-nje funkcioniranje u HŽ Infrastrukturi, i to tako da svako društvo isplaćuje plaće svojih radnika i participira u troškovima rada Fonda, sukladno broju radnika u Fondu. Ti prijedlozi akata upućeni su na suglasnost upravama povezanih društava.

6 broj 802 / rujan 2012.

/ POSLOVANJE / Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Branimir Butković

Nakon što su šest mjeseci na čelu Uprave, predsjednik i članovi Uprave novinarima su predstavili sažetak Programa restrukturi-ranja HŽ Infrastrukture, kao i aktualne i buduće projekte koje će se financirati sredstvima iz fondova EU-a, kao i vlastitim sred-stvima. Program restrukturiranja HŽ Infrastrukture dio je Programa restru-kturiranja društava u sklopu HŽ-ova holdinga. On se provodi na te-melju Zaključka Nadzornog odbora HŽ Holdinga od 30. lipnja 2012. i Odluke Skupštine HŽ Holdinga od 3. srpnja 2012. godine. U skla-du s tim Uprava HŽ Infrastrukture donijela je 1. lipnja 2012. Pravil-nik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na temelju kojega je imenovala nadređene službenike. U pripremi je izmjena Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji, koji će uključiti i preuzimanje poslo-va i radnika iz HŽ Holdinga (54 radnika). Dio djelatnosti i radnika HŽ Holdinga prenijet će ugovore o radu u HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz, dok se dio radnika, kao i imovina i obveze prenose na HŽ Infrastrukturu kao pravnoga slijednika. Jučer je Vlada RH dala suglasnost na podjelu HŽ Vuče vlakova, a do kraja mjeseca očekuje se suglasnost Vlade RH na prijenos udjela HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Carga i HŽ Infrastrukture s HŽ Holdinga na Republiku Hrvatsku te pripajanje Holdinga HŽ Infrastrukturi. / Prema Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji utvrđeno je da je 650 radnika u višku, a uz to se provodi anketa o dobrovoljnom odlasku radnika na koju se za sada prijavilo oko 300 radnika, koji će sustav napustiti uz poticajne mjere. Prema Programu restru-kturiranja u tri godine društvo bi trebalo napustiti 2 000 radnika – rekao je Peričić.

Uprava HŽ Infrastrukture sa svojim socijalnim partnerima prva je u HŽ-ovu holdingu, ali i cijeloj Hrvatskoj, 2. srpnja sklopila aneks Kolektivnom ugovoru za HŽ Infrastrukturu kojim je sma-njila prava iz Kolektivnog ugovora i, prije nego li je to Vlada RH ispregovarala s drugim sindikatima, sa socijalnim partnerima dogovorila da se ove godine neće isplaćivati regres i božićnica, da će se smanjiti broj dana godišnjeg odmora, zadržati posto-jeće cijene sata rada, smanjiti broj sindikalnih profesionalaca i njihovih plaća itd. Uprava HŽ Infrastrukture sa svojim socijalnim partnerima potpisala je Sporazum o radno-pravnoj zaštiti radni-ka kojim su regulirani, između ostaloga, i kriteriji za zbrinjavanje radnika u višku.

Tijekom kolovoza pokrenuto je nadmetanje za odabir financijske institucije koja bi osigurala zajam u iznosu od 620 milijuna kuna koji će biti korišten za sređivanje financijske likvidnosti (170 mi-lijuna kuna) i provedbu investicija (450 milijuna kuna). Također, Uprava pregovora s EBRD-om o osiguranju zajma za financiranje nabave strateške mehanizacije i rezervnih dijelova za održavanje strateške mehanizacije te za financiranje otpremnina za organi-zacijski višak radnika u HŽ Infrastrukturi. Pregovori s EBRD-om vode se uz potporu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastru-kture te Ministarstva financija.

HŽ Infrastruktura

Održana konferencija za novinareDana 14. rujna održana je konferencija za novi-nare Uprave HŽ Infrastrukture. Na konferenciji za novinare sudjelovali su Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, i članovi Uprave Marko Car i Nikola Ljuban.

O restrukturiranju ovisnih društava u sklopu HŽ Infrastrukture Pe-ričić je rekao: / Tvrtka Remont i održavanje pruga ići će u stečaj, tako da smo počeli preuzimati radnike iz tog društva kako bi očuvali tu djela-tnost. Tvrtku PRO-REG dat ćemo na upravljanje njezinu većinskom vlasniku – HŽ Putničkom prijevozu. Željezničko ugostiteljstvo ići će u privatizaciju, i to tako da će se najvjerojatnije putnička agencija Croatia Express pripojiti HŽ Putničkom prijevozu, a ostale djelatnosti će se privatizirati. Tvrtke POSIT i Pružne građevine restrukturirat će se sljedeće godine jer one posluju pozitivno.

Da bi se podigla razina kvalitete infrastrukture sastavljen je plan odr-žavanja i investicija od 2012. s projekcijama do kraja 2016. godine, prema kojem se u investicije i održavanje planira uložiti 2,5 milijar-di kuna iz vlastitih sredstva te 7,5 milijardi kuna iz fondova EU-a, a novinarima je dostavljen i materijal o obnovi i rekonstrukciji riječkoga prometnog čvorišta, od čega će 100 milijuna kuna biti uloženo u rekon-strukciju kolodvora na Brajdici, a gradit će se i novi teretni kolodvor te drugi kolosijek na trasi od Rijeke do Škrljeva.

Uz to Uprava HŽ Infrastrukture predstavila je i niz manjih projekata među kojim su revitalizacija kolodvora u Petrinji, obnova dionice pruge Pleterni-ca - Požega te obnovu prometa prema Daruvaru i Kumrovcu.

Te projekte HŽ Infrastruktura će odraditi bez zaduženja i uz upotrebu po-lovnoga materijala s magistralnih pruga. Osvrćući se na aktualne članke o isplati otpremnine u HŽ Infrastru-kturi, kao i o nabavi automobila, predsjednik Uprave rekao je: / Iako je otpremnina gospodina Valečića bila isplaćena zakonito, on će je vratiti. Uz to vam moram reći da ćemo nabavljati i novi vozni park, i to prije svega za voditelje projekte i njihove timove jer moraju stalno odlaziti na teren, a nabavljat će se i terenska vozila za održavanje i interventne odlaske. Vozni park ćemo kupovati ili nabaviti preko leasinga. To nam je sve skupa jeftinije od održava-nja voznog parka koji je star osam i pol godina.

Na kraju konferencije Peričić je rekao: / Uspjeli smo osigurati novac za plaće za cijelu godinu i nastavak sljedeće, iako takvo stanje nismo zatekli. Tekuća konsolidacija HŽ Infrastrukture ne bi bila upitna da druga društva u sklopu HŽ-ova holdinga nisu u problemima. U prvih šest mjeseci naša je bilanca pozitivna i iznosi 60 milijuna kuna, a do kraja godine potrudit ćemo se da budemo na nuli jer ćemo sva sredstva ulagati u remonte. U svemu tome jako nas zanima konsolidacija operatera koji bi nakon toga trebali početi plaćati obveze.

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 7

/ POSLOVANJE/ Piše: Ivana Čubelić / Foto: Branimir Butković

Dražen Ratković rođen je 1954. u Splitu. Diplomirao je na Fakulte-tu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1981.) Profesionalnu karijeru počeo je 1983. kao voditelj tehničke kulture u Narodnoj te-hnici, a potom je karijeru nastavio na željeznici, u tadašnjem ŽTP-u Zagreb. Radio je na poslovima tehnologa, šefa transportno-komer-cijalnih poslova, šefa kolodvora, šefa Službe za propise i voditelja

Imenovanja

Imenovan Dražen RatkovićOdlukom ministra dr. sc. Siniše Hajdaša Dončića Upra-va HŽ Holdinga u funkciji Skupštine društva HŽ Putnički prijevoz 21. rujna s dužnosti je razriješila dr. sc. Damira Grgića te za Upravu-direktora imenovala Dražena Ra-tkovića, dosadašnjeg člana Uprave HŽ Holdinga.

Grupe za vlakopratnju. Godine 1996. imenovan je izvršnim di-rektorom Poslova organizacije prijevoza, a 1999. pomoćnikom direktora HŽ Carga. Od listopa-da 2000. do lipnja 2004. obna-šao je funkciju člana Uprave Hrvatskih željeznica i direktora HŽ Infrastrukture. Nakon toga postao je savjetnik Uprave i ko-ordinator HŽ-a u projektu Trade and Transport Integration za Luku Ploče i V.c koridor, a kra-jem veljače 2012. imenovan je članom Uprave HŽ Holdinga.

/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac

Izmjene Kolektivnog ugovora odnose se na preraspodjelu radnog vremena, ograničavanje godišnjeg odmora, određivanje dnevnice te smanjenje određenih materijalnih prava. HŽ Putnički prijevoz isplatit će regres do kraja rujna 2012., godine. Zbog teške gospo-darske i financijske situacije društva u 2013. neće biti isplaćeni re-gres i uskrsnica, kao ni božićnica za 2012. i 2013. godinu.

Aneks Kolektivnom ugovoruDana 11. rujna potpisan je IV. aneks Kolektivnom ugovoru HŽ Putničkog prijevoza. Potpisali su ga dr. sc. Damir Grgić, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza; Zoran Maršić, predsjednik Sindikata že-ljezničara Hrvatske, i Ivan Forgač, predsjednik Sin-dikata hrvatskih željezničara.

HŽ Putnički prijevoz će za trajanja Kolektivnog ugovora za sve radni-ke zaključiti ugovor o dopunskome zdravstvenom osiguranju u visi-ni najniže propisane svote za tu svrhu te snositi troškove te police osiguranja. Aneksom je izmjenjen i dio koji se odnosi na plaće sin-dikalnih predstavnika prema kojemu Sindikat željezničara Hrvatske i Sindikat hrvatskih željezničara imaju pravo imenovati po jednog sindikalnog dužnosnika koji ima pravo na plaću s koeficijentom 2,0 odnosno na plaću svojega radnog mjesta, ako je to za njega povolj-nije, te po jednog sindikalnog dužnosnika koji ima pravo na plaću s koeficijentom 1,9 odnosno na plaću svojega radnog mjesta, ako je to za njega povoljnije. Izmijenjen je i članak koji se odnosi na men-torstvo. Četvrti aneks Kolektivnom ugovoru HŽ Putničkog prijevoza primjenjuje se od 1. listopada 2012. godine.

/ Piše: TŽV Gredelj Mihaela Tomurad Sušac / Foto: Arhiva TŽV-a

Prijedlog je podnesen zbog prije-teće nesposobnosti za plaćanje prema Stečajnom zakonu, a ta mogućnost iskorištena je zbog za-štite imovine TŽV-a »Gredelj« i vje-rovnika među kojima su i radnici.

/ Potrebno je naglasiti da je moj cilj spasiti 118 godina dugu tra-diciju, proizvodnju željezničkih vo-zila i sva održiva radna mjesta te je stečaj s preustrojem trenutačno za »Gredelj« jedina mogućnost. Na taj način ćemo kroz restruktu-riranje »Gredelja« moći spriječiti

daljnje propadanje tvornice i osigurati egzistenciju određenog broja ljudi – rekao je mr. Robert Frdelja, Uprava-direktor TŽV-a »Gredelj«.

TŽV »Gredelj«

Podnesen prijedlog Trgovačkom suduUprava TŽV-a »Gredelj« je 17. rujna podnijela prijedlog Trgovačkom sudu u Zagrebu da utvrdi jesu li ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnog postupka s preustrojem.

Naime, 14. rujna održana je Skupština TŽV-a »Gredelj« na kojoj je prihvaćena ostavka predsjednika Uprave TŽV-a »Gredelj« Krešimi-ra Kranjčeca, a razriješen je i Damir Tot, član Uprave TŽV-a »Gre-delj«. Na mjesto Uprave-direktora TŽV-a »Gredelj« imenovan je mr. Robert Frdelja. Kao direktor Tehnologije u HŽ Putničkom prijevo-zu Frdelja je bio i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora TŽV-a »Gredelj«. Da bi mogao obnašati dužnost direktora »Gredelja«, opozvan je s mjesta člana Nadzornog odbora TŽV-a, a na njegovo mjesto imenovana je mr. sc. Helena Biškupić Grgačević. Od poče-tka svoje poslovne karijere Frdelja radi na željeznici te je obnašao i dužnost direktora Tehničko-vagonske djelatnosti u HŽ Cargu. Di-plomirao je na fakultetu Prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i stekao titulu inženjera prometa, a potom je stekao i zvanje sveuči-lišnog specijalista ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.O prijedlogu poslanome Trgovačkom sudu Frdelja je izvijestio pred-stavnike sindikata koji djeluju u TŽV-u »Gredelj« koji su potom or-ganizirali dva prosvjeda na kojima su iskazali svoje nezadovoljstvo. Predstavnike sindikata primio je i ministar dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić te im je također poručio da je stečaj s preustrojem najbolja mogućnost za nastavak poslovanja TŽV-a »Gredelj«.

8 broj 802 / rujan 2012.

/ POSLOVANJE / Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Ante Klečina

Uprava HŽ Infrastrukture na 32. sjednici održanoj 30. kolovoza do-nijela je odluku o imenovanju nadređenih radnika s danom 1. rujna 2012. u poslovnom području Održavanje.

Imenovani su: Damir Ćavar za rukovoditelja Poslovnog centra – zamjenika dire-ktora, Željko Šimunec za direktora Regionalne jedinice održavanja Centar (Zagreb), Ivan Starčević za voditelja Sektora elektroenerget-skih postrojenja (EEP) Elektrotehničkog sektora u Regionalnoj jedi-nici održavanja Centar (Zagreb), Saša Drageljević za šefa Službe za elektroenergetska postrojenja, Sanja Čačko Krsmanović za šeficu Službe za gornji ustroj, Sven Čule za šefa Službe za mehanizaciju, Dean Matović za šefa Službe za pružne građevine, Nikola Računi-ca za šefa Službe za signalno-sigurnosnu tehniku, Damir Bukvić za šefa Službe za telekomunikacijsku tehniku, Drago Ivanković za šefa Službe zaštite okoliša i zaštite od požara, Hrvoje Kostelić za vodite-lja nadzornog središta Građevinskog sektora u Regionalnoj jedinici održavanja Zapad (Rijeka) – Rijeka, Silvana Dabo za voditeljicu nad-zornog središta Građevinskog sektora u Regionalnoj jedinici održa-vanja Jug (Split), Davor Sabolović za voditelja nadzornog središta Građevinskog sektora u Regionalnoj jedinici održavanja Sjever (Va-raždin) – Koprivnica, mr. sc. Slavko Živković za voditelja nadzornog središta Građevinskog sektora u Regionalnoj jedinici održavanja Istok (Vinkovci) – Vinkovci, Mario Marić, dipl. ing. za obavljanje po-slova voditelja nadzornog središta Građevinskog sektora u Regio-nalnoj jedinici održavanja Centar (Zagreb), Nenad Novkovski, ing. za obavljanje poslova voditelja sektora EEP Elektrotehničkog sektora u Regionalnoj jedinici održavanja Zapad (Rijeka), Mladen Rodin za vo-ditelja sektora signalno-sigurnosnih (SS) i telekomunikacijskih (TK) uređaja Elektrotehničkog sektora u Regionalnoj jedinici održavanja Istok (Vinkovci), Željko Trinc za voditelja sektora SS i TK Elektrote-hničkog sektora u Regionalnoj jedinici održavanja Centar (Zagreb), Ivan Validžić za voditelja sektora SS, TK i EEP Elektrotehničkog se-

HŽ Infrastruktura

Imenovani nadređeni radniciUprava HŽ Infrastrukture imenovala je nadređene radnike u poslovnom području Održavanje.

ktora u Regionalnoj jedinici održavanja Jug (Split), Vladimir Mušicki za voditelja nadzornog središta Građevinskog sektora u Regionalnoj jedinici održavanja Istok (Vinkovci) – Slavonski Brod, Marina Milko-vić za voditeljicu nadzornog središta Građevinskog sektora u Regio-nalnoj jedinici održavanja Istok (Vinkovci) – Osijek i Rosana Pleše za voditeljicu nadzornog središta Građevinskog sektora u Regionalnoj jedinici održavanja Sjever (Varaždin) – Varaždin.

Isto tako, na 34. sjednici održanoj 13. rujna Uprava HŽ Infrastru-kture donijela je odluku o imenovanju nadređenih radnika u poslo-vnom području Održavanje.

Imenovani su:Josip Dumančić za pomoćnika direktora za poslove mehanizacije, Željko Crnadak za pomoćnika rukovoditelja Poslovnog centra i Go-ran Rendulić za voditelja sektora SS i TK Elektrotehničkog sektora u Regionalnoj jedinici održavanja Zapad (Rijeka).

Uz to, Uprava HŽ Infrastrukture imenovala je 14. rujna nadređene radnike u poslovnom području Organizacija i regulacija prometa. Imenovani su: Tugomir Brleković za voditelja Sektora prometne tehnologije–zamjenika direktora u Regionalnoj jedinici Organizaci-je i regulacije prometa Centar (Zagreb), Nenad Sever za voditelja Sektora izvršenja prometa u Regionalnoj jedinici Organizacije i re-gulacije prometa Centar (Zagreb), Damir Mihić za voditelja Sektora prometne tehnologije – zamjenika direktora u Regionalnoj jedinici Organizacije i regulacije prometa Istok (Vinkovci), Tomislav Hurtiš za voditelja Sektora izvršenja prometa u Regionalnoj jedinici Organi-zacije i regulacije prometa Istok (Vinkovci), Mario Petras za voditelja Sektora prometne tehnologije -zamjenika direktora u Regionalnoj jedinici Organizacije i regulacije prometa Sjever (Koprivnica), Darko Kaselj za voditelja Sektora izvršenja prometa u Regionalnoj jedinici Organizacije i regulacije prometa Sjever (Koprivnica), Milan Salopek za voditelja Sektora prometne tehnologije – zamjenika direktora u Regionalnoj jedinici Organizacije i regulacije prometa Zapad (Rijeka) i Petar Čičak za voditelja Sektora izvršenja prometa u Regionalnoj jedinici Organizacije i regulacije prometa Zapad (Rijeka).

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 9

/ FONDOVI EU-a/ Piše: Martina Lović/ Foto: Dragutin Staničić

Pruga Vinkovci - Tovarnik obnovljena sredstvima ISPA-e

Iako se o sredstvima iz EU-ovih fondova često govori tek u poslje-dnje vrijeme, Hrvatska ih koristi već od 1996. godine. Od tada pa do 2000. bila je korisnica programa OBNOVA, a od 2001. do 2004. korištena su sredstva iz programa CARDS. Oba programa bila su namijenjena zemljama koje nemaju status kandidatkinja za član-stvo u Europskoj uniji. Status zemlje kandidatkinje RH je dobila 18. lipnja 2004. godine. Objavljivanjem Pretpristupne strategije Hrvat-skoj su se otvorila četiri pretpristupna programa, i to PHARE, ISPA, SAPARD i IPA. Uspješno završena obnova dionice dvokolosiječne pruge X. paneuropskoga koridora Vinkovci – Tovarnik – državna granica jest projekt HŽ Infrastrukture koji je u 50-postotnom izno-su financiran bespovratnim sredstvima iz fonda ISPA. Stjecanjem statusa države članice, što se očekuje 1. srpnja 2013., Hrvatska će moći koristiti sredstva iz Kohezijskog fonda i strukturnih fondova Europske unije. Sredstvima iz Kohezijskog fonda EU-a financiraju se projekti zaštite okoliša i razvoja prometne infrastrukture da bi se ujednačili stan-dardi zemalja članica. Strukturni fondovi (Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj) pomažu u provedbi politike za-pošljavanja i u smanjivanju razlika između pojedinih socijalnih sku-pina zemalja članica.

Služba za EU fondove HŽ Infrastrukture jedna je od prvih jedinica u javnom poduzeću u državnom vlasništvu koja je osnovana isklju-čivo za pripremu i praćenje provedbe projekata koji se financiraju EU-ovim sredstvima. U Službi je trenutačno zaposleno 30-ak stru-čnjaka – inženjera, ekonomista i pravnika. HŽ Infrastruktura pripremila je veći broj projekata koji su u različitim fazama provedbe. Priprema i provedba projekata modernizacije že-ljezničke infrastrukture (kao i svih velikih infrastrukturnih projekata) dugotrajan je proces, a zbog procedura vezanih uz korištenje EU-ovih fondova još je složeniji. Prvi projekt sufinanciran sredstvima iz pretpristupnog fonda IPA jest modernizacija sustava signalno-

Sufinanciranje infrastrukture

Pripremljen veći broj projekataDa bi povećali kvalitetu željezničke infrastruktu-re, HŽ Infrastruktura izradila je plan investicija za 2012. s projekcijama do kraja 2016. prema koje-mu se u izgradnju planira uložiti 10 milijardi kuna, i to 2,5 milijardi vlastitih sredstva te 7,5 milijardi iz fondova Europske unije. Financiranje iz EU-ovih fondova bit će od velike pomoći u situaciji kada je državni proračun ograničen.

sigurnosnih uređaja na Zagreb Glavnom kolodvoru vrijedna 12,6 milijuna eura. Sredstvima iz fonda IPA financira se 85% vrijednosti projekta, dok se 15% vrijednosti ugovora, kao i popratni troškovi provedbe projekta, financiraju sredstvima iz državnog proračuna. Završetak radova očekuje se do polovine 2013. godine. Upravo počinje i provedba projekta obnove dionice dvokolosiječne pruge Okučani – Novska uz rekonstrukciju kolodvora Okučani vrijednog 36 milijuna eura. Omjer sufinanciranja sredstvima iz fonda IPA je-dnak je kao u prvom projektu. U sklopu programa IPA provodi se niz projekata izrade projektne dokumentacije za radove koji će biti predloženi za financiranje sredstvima iz Kohezijskog fonda. Među odobrenim projektima na X. paneuropskom koridoru jest projektiranje prve faze obnove i re-konstrukcije dionice Dugo Selo – Novska s konzorcijem koji čine DB International, Željezničko projektno društvo i Granova, a što je ugo-voreno u lipnju 2011. godine. Radovi bi trebali početi 2015. godine. Vrijednost projekta procijenjena je na 95 milijuna eura. U tijeku je i natječaj za projektiranje druge faze koja uključuje rekonstrukciju po-stojećeg kolosijeka i izgradnju drugoga kolosijeka. Početak radova planiran je u 2016., a procijenjena vrijednost projektiranja i radova je 500 milijuna eura. Na V.b koridoru u tijeku je ugovaranje projektiranja izgradnje dru-gog kolosijeka dionice Križevci – Koprivnica – državna granica. Po-četak radova, čija je vrijednost procijenjena na 275 milijuna eura, planira se u 2016. godini. Na V.b koridoru u smjeru Rijeke u tijeku je projektiranje izgradnje nove dvokolosiječne pruge Goljak – Skradnik (projektiranje i radovi vrijedni su 650 milijuna eura). Početak radova očekuje se u 2015. godini. Za rekonstrukciju postojećega kolosijeka i izgradnju drugoga kolosijeka dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac u tijeku je natječaj za ugovaranje projektiranja. Bude li projektiranje teklo predviđenim tempom, radovi bi trebali početi 2016. godine, a ukupna cijena pro-cjenjuje se na 356 milijuna eura. Osim gore spomenutih projekata koji se financiraju sredstvima iz fonda IPA kao priprema za korištenje Kohezijskog fonda, HŽ Infra-struktura ugovorila je i projektiranje izgradnje drugoga kolosijeka dionice Dugo Selo – Križevci koje se financira sredstvima iz drža-vnog proračuna, dok se gradnja vrijedna 198 milijuna eura planira financirati iz Kohezijskog fonda. Nekoliko projekata financirano je sredstvima iz državnog proračuna i u fazi je projektiranja. Po ulasku u EU njih se planira predložiti za financiranje sredstvima iz strukturnog fonda za regionalni razvoj. Jedan od tih projekata jest izgradnja nove pruge Sveti Ivan/Žabno – Gradec. Natječaj za izvođenje radova mogao bi biti objavljen na-kon 1. srpnja 2013., a radovi bi mogli početi 2014. godine. Budući da je riječ o relativno kratkoj dionici, vrijednost se procjenjuje na 32 milijuna kuna. Projektira se i ponovno povezivanje Podsuseda i Samobora novom prugom u vrijednosti 65 milijuna eura. Kao i u slučaju pruge Sveti Ivan/Žabno – Gradec, sufinanciranje radova bit će predloženo nakon ulaska RH u punopravno članstvo EU-a pa će natječaj za izvođenje radova biti objavljen nakon 1. srpnja 2013. godine. Početak radova planiran je za 2014. godinu. Na zagorskoj pruzi u planu je elektri-fikacija dionice Zaprešić – Zabok vrijedna oko 68 milijuna eura, a u Slavoniji rehabilitacija i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar (vrijednost radova 52 milijuna eura), za koju je u tijeku natječaj za izvođača projektiranja. U pripremi za apliciranje je i niz projekata kao što su središnje upra-vljanje prometom, izgradnja drugog kolosijeka na dionici Klara – Si-sak, izgradnja teretne obilaznice oko Zagreba i drugi. Do 2016. iz EU-ovih fondova HŽ Infrastruktura planira povući milijardu eura.

10 broj 802 / rujan 2012.

/ HŽ INFR ASTRUKTUR A / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković Ante Klečina

Ta poslovna jedinica djelatnost obavlja na tri pruge – na 22 km V.c koridora od Ploča do Me-tkovića, na dijelu ličke pruge od Knina do Splita s odvojcima prema Zadru i Šibeniku te na dijelu unske pruge od Knina do Dugopolja. U odnosu na pretho-dnu organizaciju, zbog uvođe-nja telekomande u probni rad i održavanja na dijelu ličke pruge od Perušića do Ličkog Lešća na-dležnost je preuzela Regionalna jedinica Zapad.

O stanju pruga za koje je mjerodavna ta jedinica Šerić je rekao: / Naš dio ličke pruge je obnovljen. Na dijelu ličke pruge sagrađena je potpuno nova pruga, ispravljene su krivine, umjesto drvenih pra-gova ugrađeni su betonski, a podignuti su osovinski pritisak i vozna brzina vlakova. Na ličkoj pruzi još je potrebno u cijelosti urediti si-gnalizaciju i donji pružni ustroj. U zadnje se vrijeme dosta govori o zadarskoj pruzi. Istina je da na toj pruzi od njezine izgradnje 1968. nije bio proveden remont. Tomu valja pridodati netipičan razmak između pragova od 72 centimetra koji utječe na osovinski pritisak i voznu brzinu. Na zadarskoj pruzi malo je putnika, a većina njih putuje od Benkov-ca prema Zadru ili od Kistanja prema Kninu. Oni malo stariji vjero-jatno još pamte »Kornat-ekspres« i pune vlakove koji su nekada vozili prema Zadru. Danas se vrlo malo putnika vozi od Zagreba do Zadra. Kao rješenje za konkurentna vremena putovanja na ličkoj pruzi dio stručnjaka predlaže probijanje oko pet kilometara dugog tunela kroz Kapelu. Uz izgradnju luke Gaženica, ulaganja »Agroko-ra« u sojaru te prijevoz mazuta i benzina na zadarskoj bi se pruzi mogao ostvarivati opseg rada od 400 do 500 tisuća tona tereta, što bi opravdalo opstojnost pruge. Pruga od Ploča do Metkovića, koja je zbog luke Ploče osobito važna za Bosnu i Hercegovinu, u dobru je stanju. Često spominjana tema vezana uz Split jesu preseljenje autobu-snoga i željezničkoga kolodvora s današnje lokacije te prenamjena tog prostora. No s obzirom na trenutačnu ekonomsku situaciju, taj plan nije ostvariv. Zbog toga je pruga od Splita do Split Predgra-đa, kao dio međunarodnog pravca, rangirana kao lokalna pruga, a objavljen je i natječaj za prostorno uređenje istočne obale u čemu sudjeluju i Hrvatske željeznice. Na pitanje što bi se dobilo prenamje-nom istočne obale, Šerić je odgovorio: . / Kada se govori o projektu prenamjene istočne obale treba reći da je riječ o ogromnoj investiciji i ozbiljnom zahvatu u prostor. Sve to zahtijeva pronalaženje prometnog rješenja, pri čemu, kada govo-rimo o željeznici, uz ostalo mislimo i na dužinu i broj kolosijeka. U našim prostorima još je oko 60 stanara, o čemu također valja voditi računa. Neki od njih otkupili su stanove, a oni koji stanove imaju u najmu nemaju status zaštićenih najmoprimaca. Također, trebalo bi provesti analizu toga gdje završavaju putnici koji stižu u Split te koliko ih nastavlja putovanje do krajnjih odredišta brodom ili auto-busom. Ako je riječ o samo 10% putnika, onda je Split Predgrađe

Regionalna jedinica Jug

Željeznički promet ima perspektivuPrema novoj organizaciji HŽ Infrastrukture sjedište Regionalne jedinice Organizacije i regulacije pro-meta Jug nalazi se u Splitu. O aktivnostima i plano-vima te jedinice razgovarali smo sa Slavkom Šeri-ćem, direktorom Regionalne jedinice Jug.

kao krajnje odredište rješenje koje zadovoljava, no taj postotak ne znamo.Tijekom turističke sezone putnički vlakovi vrlo su dobro popunjeni, no zimi je situacija bitno drugačija. Ipak, Šerić smatra da putnički prijevoz ima perspektivu: / Činjenica je da je danas teško pridobiti putnike da putuju vlakom. Uz pristupačnu cijenu putnicima treba ponuditi i atraktivno putova-nje. Prezentacija putovanja željeznicom bi uz realnu cijenu trebala privući putnike. Ne treba izmišljati puno novoga. Dovoljno je vidjeti kako to rade drugi. Nama su fiksni troškovi isti, vozili mi ili ne. cijena karte ne treba biti jednaka svaki dan. Ona može ovisiti i o tome kada je kupljena. U svakom slučaju cilj bi trebao biti da se vlakovi što bolje popune. Cijena goriva sve je viša, a i cestarina od Zagreba do Splita u jednom smjeru košta 180 kuna. I tu treba prepoznati svoju šansu.Uz organizaciju rada pruga i kolodvora, upravljanje osobljem, ope-rativno planiranje prometa, izradu i donošenje prometne regulative, kontrolu prihoda i troškova te tehnički pregled vagona i vlakova, siguran tijek prometa jedna je od nadležnosti regionalnih jedinica. Velik broja požara tijekom ovogodišnje turističke sezone odrazio se i na željeznički promet. Uz nesreću u Perušiću u kojoj su ozlijeđe-ni radnici Remonta i održavanja pruga, najkritičnija je situacija bila u kolodvoru Žitnić gdje su uz vatrogasce i željezničare u gašenju požara sudjelovali i kanaderi. Ostale situacije prošle su relativno neopaženo i bez prekida željezničkog prometa. Najčešće se zapale već opožareni prostori koji rijetko uzrokuju kakvu ozbiljniju štetu. Kočni umetci na vagonima čest su uzrok požara, a zna se dogoditi da se željeznici pripisuju i izvanredni događaji koji s vožnjom vlaka nemaju nikakve veze. Zbog sigurnosti prometa ove su godine bila uvedena ograničenja kočenja na području Kaštel Starog i Labina Dalmatinskog. U pripremama za požarnu sezonu sudjeluju policija, vatrogasci i željezničari, a željeznica uz dežurno osoblje u pripremi ima i tešku motornu drezinu. Suradnja s policijom i vatrogascima je uhodana i zbog toga se većina situacija rješava brzo i bez zastoja u prometu.

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 11

/ HŽ CARGO/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Ivana Čubelić

Bio je to prvi sastanak koji je nova Uprava HŽ Carga održala s Ne-džadom Osmanagićem, generalnim direktorom ŽFBIH-a. Nakon što je ukratko prikazao situaciju u HŽ Cargu, Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, istaknuo je: / Vrlo smo zainteresirani za V.c koridor. Budući da postoji dosta otvo-renih pitanja, smatram da se što prije trebaju okupiti stručni timovi koji će početi rješavati taj problem. U tome imamo i potporu mje-rodavnog ministarstva, čija je strategija da se uz Luku Rijeka i Luku Ploče učini konkurentnom. Nadam se da ćemo pronaći prihvatljivo rješenje i da ćemo na taj način ostvariti dodatne prihode. U uvjetima liberalizacije želimo zadržati što veći dio tržišta kojemu nudimo ekolo-ški prihvatljiv i siguran prijevoz koji je cjenovno konkurentan.

Poslovna suradnja

Povećati opseg prijevoza na V.c koridoruDana 28. kolovoza održan je sastanak predstavnika HŽ Carga, AGIT-a, Luke Ploče i Željeznica Federacije BIH na kojemu se raspravljalo o povećanju opsega teretnog prijevoza na V.c koridoru i ostalim temama vezanima uz suradnju dviju željeznica.

Osmanagić je također istaknuo spremnost na suradnju te potrebu za što skorijim rješavanjem pitanja V.c koridora i usmjeravanjem tereta na tržišta Srbije i Mađarske. Uz to istaknuo je problematiku suradnje na državnoj razini između RH i BiH, koja uključuje i pita-nje revitalizacije unske pruge, a razgovaralo se i o statusu ŽFBiH u Alijansi Cargo X.

Kapetan Ivan Pavlović, generalni direktor Luke Ploče, rekao je da se povećanje opsega prijevoza može postići i u suradnji s cementarom u Kaknju te ostalim gospodarskim subjektima, kao i to da se u Luci gradi terminal za rasute terete te da u njoj ima prostora za gradnju drugih terminala. / Iako je organizacija prijevoza na tom pravcu složena zbog posto-janja više željezničkih uprava na tom području, Luka Ploče bliža je od Kopra i Trsta. Tu ima prostora za povećanje opsega prijevoza uz povoljne cijene i optimalno provozno vrijeme, no za brži razvoj Luke potreban je koncesionar.Uz to HŽ Cargo ponudio je zemljište u Luci Ploče na kojemu bi se u sklopu izgradnje silosa moglo pokrenuti zajedničko ulaganje ili ulaganje s trećim partnerom te bi se time također proširile poslo-vne mogućnosti. Zbog mogućnosti gradnje drugoga kolosijeka i skladišta, u Luci postoje mogućnosti i za daljnje povećanje opsega prijevoza.Danijel Krakić, predsjednik Nadzornog odbora HŽ Carga iz Ministar-stva pomorstva, prometa i infrastrukture, rekao je da je uz uspješnu suradnju dviju željeznica u sljedećem razdoblju potrebno razmotriti i državni sporazum između RH i BIH. Govorio je i o problematici udjela cestovnih i željezničkih operatora u prijevozu roba. Obje strane izrazile su spremnost na što skorije potpisivanje spora-zuma o suradnji na tom pravcu, kao i na rješavanje ostalih pitanja vezanih uz suradnju dviju željeznica.

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Krešimir Belak

Prigodom prolaska teretnog vlaka br. 61313 koji se kretao prema usputnom kolodvoru Ražine u 1.49 sati na ulaznoj skretnici prome-tnica Vesna Zelić i skretničar Srećko Josipović su na trećem vagonu primijetili žarenje i dim na osovinskom sklopu vagona. Vlak je za-ustavljen i pregledom je utvrđen kvar na tom sklopu, nakon čega je vagon bio isključen iz prometa. Prigodom detaljnijeg pregleda isključenog vagona ustanovljeno je da je došlo do zaribavanja le-žajnog sklopa, što je izazvalo taljenje osovinskog rukavca. Da je osovina pukla, bio bi to izvanredni događaj s mogućim teškim po-sljedicama koje bi uključivale velike materijalne izdatke. Taj događaj ponovno dokazuje da savjesnost u radu bitno utječe na daljnji tijek željezničkog prometa. Na temelju tih podataka Tomislav Antun Biber, direktor Tehničko- vagonske djelatnosti u HŽ Cargu, Upravi HŽ Infrastrukture uputio je prijedlog da se radnicima koji su uočili tu nepravilnost isplati jedno-kratna nagrada na plaću u iznosu od 2 000 kuna.

Spriječena nesreća

Savjesni radnici nezamjenjiviUz svu raspoloživu tehnologiju, za sigurnost i re-dovitost željezničkog prometa još su uvijek neza-mjenjivi savjesni radnici. To su još jednom dokazali radnici HŽ Infrastrukture, prometnica Vesna Zelić i skretničar Srećko Josipović, koji su 1. rujna sprije-čili izvanredni događaj u kolodvoru Malovan.

U HŽ Cargu poduzet je niz aktivnosti kako bi se izbjegli ili smanjili incidentni događaji. Tako su početkom lipnja zamijenjeni ležaji na vagonima, a čime se znatno povećava sigurnost u vožnji vlakova. Uz to, da bi se izbjegli takvi događaji, HŽ Cargo je u zadnjih nekoliko godina HŽ Infrastrukturi uputio niz zahtjeva za ugradnju detektora pregrijanosti kotača i osovinskih ležaja kako bi se time dodatno po-većala sigurnost prometa.

Prometnica Vesna Zelić i skretničar Srećko Josipović

12 broj 802 / rujan 2012.

/ HŽ CARGO / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Nakon 20 godina to je prvi brod impresivnih dimenzija koji je uplo-vio u Bakarski zaljev. Nakon što je tri dana bio usidren na Terminalu za rasute terete Luke Rijeka u Bakru gdje se obavljao pretovar, 16. rujna počela je otprema rudače. U bakarskome željezničkom kolo-dvoru trenutačno se nalazi stotinu teretnih vagona koji čekaju na utovar. Iz Bakra se do 21. rujna svaki dan otpremalo šest vlakova, a nakon toga četiri. Prema traženju naručitelja prijevoza, 10. listo-pada otprema će biti prekinuta, nakon čega će se odrediti daljnji tempo prijevoza. U idealnim uvjetima lučke dizalice mogu pretovarivati 24 vagona po satu. U Bakru se formiraju kompozicije od 12 vagona u koje se

Počela otprema tereta

Veliki posao u Luci BakarŽeljeznički kolodvor Bakar u istoimenoj luci speci-jaliziranoj za rasute terete sagrađen je 1931. go-dine. Iako su se iz Bakra oduvijek prevozile velike količine tereta, povod za posjet Bakru bilo je uplo-vljavanje 290 m dugog broda »Cape Veni« koji je iz Brazila dovezao 163 000 tona željezne rudače. Rudača se istovaruje u silose, pretovaruje u vago-ne HŽ Carga te otprema prema mađarskoj željezari »Dunaferr«.

utovaruje 700 tona željezne rudače. Zbog velike specifične težine tereta, vagoni se pune do pola zapremnine. Cijeli je proces auto-matiziran i kontrolira ga jedan radnik u dizalici. Kompozicija vlaka kreće se ispod dizalice i u vagon se u četiri navrata ispušta rudača. Nakon što završi utovar, kompoziciju preuzimaju dvije električne lo-komotive i vlak bruto mase 1000 tona kreće prema Lokvama. Tamo se spajaju dvije kompozicije koje potom jedna lokomotiva vuče pre-ma Mađarskoj. Konkurencija tome prijevoznom pravcu jest prijevoz brodom do crnomorske luke Constanca u Rumunjskoj. Ondje se teret s broda pretovaruje u šlepove i Dunavom tegli do Mađarske. Taj odvojak riječke pruge s nagibom od 25‰ vrlo je zahtjevan za vožnju. Osobito je teško kada zimi zapuše bura i nanosi morsku sol na tračnice i kontaktnu mrežu. Klizave tračnice u takvim uvjetima i na tako strmoj pruzi strojovođama otežavaju vožnju. Drugi problem koji otežava vožnju vlakova jesu električne lokomotive serije 1061. Nakon pedeset godina vožnje po vjerojatno najzahtjevnijim dionica-ma hrvatskih pruga, vukući tzv. teške vlakove, te će se trokilovoltne lokomotive prestati koristiti nakon skore zamjene sustava vuče na riječkoj pruzi. Za najnoviji posao u Luci Bakar angažirane su četiri lokomotive i treba se nadati da će one odraditi posao bez kvara. S obzirom na broj raspoloživih lokomotiva, nema mnogo prostora za zamjene, odnosno bit će potrebno angažirati dizelske lokomotive, a to u velikoj mjeri poskupljuje prijevoz. Budući da su se te lokomotive svakodnevno koristile od 1968. godine, sigurno su se višekratno isplatile. Tomu su uvelike pridonijeli radnici koji su radili na njihovu održavanju. Kolodvor Bakar nalazi se na 2 m/nv, nova kolodvorska zgrada sa-građena je 1968. godine, a iz tog vremena datira i većina lučkih postrojenja. U kolodvoru Bakar u dnevnoj smjeni, uz šefa kolodvo-ra, rade tri prometnika i tri čuvara željezničko-cestovnih prijelaza. U situacijama kada se poveća opseg posla angažiraju se još jedan prometnik i čuvar željezničko-cestovnog prijelaza, a rad se orga-nizira u turnusu. Zaposlenici Luke Bakar i željezničari rade sa za-starjelom opremom i na skučenom prostoru. Unatoč tomu taj mali broj zaposlenih obavlja veliki opseg posla. Željeznica raspolaže s pet prijamno-otpremnih kolosijeka. Tri su duga 300 m, a dva 210 m što nije dovoljna dužina. Kada se dužini tih kolosijeka pribroje i oni u vlasništvu Luke, tamo se može postaviti najviše 100 vago-na. Prema riječima šefa kolodvora Sime Vignjevića, taj posao puno znači za Bakar i budi optimizam da više neće trebati čekati dvadeset godina da u Bakarski zaljev uplovi tako veliki brod.

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 13

/ DEMANTI/ Piše: Marija Stefanov/ Foto: Ante Klečina

HŽ Cargo d.o.o.Glavno radničko vijećeMihanovićeva 12., ZagrebBroj: 171/12 M.S.Zagreb, 12.09.2012. - Uprava HŽ Cargo- List „Željezničar“- Ravnateljica ureda Uprave HŽ Holding- Radnicima HŽ Cargo – oglasne ploče

Predmet: Demanti navoda objavljenih i na HŽ porta-lu i u listu „Željezničar“

Poštovani,

Glavno radničko vijeće ja na sjednici održanoj dana 11.09.2012. donijelo odluku da je neophodno potrebno demantirati neke neto-čne napise objavljene na HŽ portalu i u listu „Željezničar“.

Netočni navodi odnose se na slijedeće:

1. Vezano za Listu tehnološkog viška radnika

Dana 24.08.2012. na HŽ portalu , a sada i u listu „Željezničar“ , broj 801 za kolovoz 2012. objavljeno je da su Glavno radničko vije-će i sindikati 20.08.2012. dobili na savjetovanje Listu tehnološkog viška radnika HŽ Carga što je notorna neistina. Glavno radničko vijeće i sindikati nisu dobili nikakvu Listu tehnološkog viška niti su je bilo gdje vidjeli.

Kad su članovi Glavnog radničkog vijeća vidjelo na portalu netočnu obavijest, odmah su reagirali i upozorili Poslodavca (Službu za ljud-ske potencijale i pravne poslove) i tražili da isprave tu netočnost, što oni nisu učinili već su tu netočnu obavijest objavili i u listu „Že-ljezničar“, čime su nanijeli znatnu štetu Glavnom radničkom vijeću i sindikatima. Rezultat toga je da su radnici HŽ Carga negodovali uvjereni da im Glavno radničko vijeće i sindikati skrivaju i taje nave-denu Listu tehnološkog viška radnika.

2. Vezano za Aneks u HŽ Cargu

Dana 07.09.2012. na HŽ portalu i u već spomenutom broju lista „Željezničar“, objavljena je vijest da nije postignut dogovor o sasta-vu pregovaračkog odbora sindikata, jer je jedan sindikat pokrenuo postupak utvrđivanja reprezentativnosti.

Vijest je prikazana tendenciozno i izvučena je iz konteksta.

Istina je slijedeća:Sindikat hrvatskih željezničara (SHŽ) iako ima samo 261 člana, pod svaku cijenu inzistira da bude član pregovaračkog odbora sindikata za kolektivne pregovore iako prema Zakonu o kriterijima za sudje-lovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pre-govaranje, koji je stupio na snagu 28.07.2012.g. nema zakonske uvijete predviđene čl.8. st.2 istog zakona.

Svi sindikati u HŽ Cargu na sastanku održanom 27.08.2012. su zaključili i izjasnili se da SHŽ nema pravo i ne može biti u pregova-račkom odboru sindikata. Dosadašnji koordinator pregovaračkog odbora sindikata je predočio službene podatke o broju članova svih sindikata po kojima se vidi da SHŽ ne ispunjava uvjete da bude član pregovaračkog odbora sindikata, ali SHŽ nije prihvatio činjenicu da je na osnovu novog Zakona izgubio pravo na kolektivno pregovara-

nje. Zbog toga nije mogao biti postignut dogovor o sastavu prego-varačkog odbora sindikata.

Svjesni nemogućnosti postizanja Sporazuma o sastavu pregova-račkog odbora sindikata nakon stupanja novog zakona na snagu, Samostalni sindikat HŽ Cargo pokrenuo je postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata u HŽ Cargu, pred Povjerenstvom Mini-starstva rada i mirovinskog sustava.

Zbog toga je apsurdan je i tendenciozan navod na HŽ portalu da će u slučaju neprovođenja kolektivnih pregovora biti isplaćena mini-malna plaća jer Samostalni sindikat HŽ Cargo i ostali sindikati u HŽ Cargu, osim SHŽ, spremni su odmah početi pregovore na zakonit način, kao što su to već i javno rekli.

Prema tome za kašnjenje kolektivnih pregovora u HŽ Cargu jedini i isključivi krivac je Sindikat hrvatskih željezničara (SHŽ).S poštovanjem,

Predsjednica Glavnog radničkog vijećaMarija Stefanov

14 broj 802 / rujan 2012.

/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ / Piše: Branimir Butković / Foto: Branimir Butković

Izletnički vlakovi jedna su od najprivlačnijih usluga HŽ Putničkog pri-jevoza, pa se njihovi nazivi »Tin-express«, »Zeko-express« i »Kar-lek« odmah povezuju sa željeznicom. Posljednjih nekoliko godina broj izletničkih vlakova znatno je smanjen, a do nekih se odredišta više ne vozi. Nakon što su 2003. vozila 153 izletnička vlaka, u na-dolazećim godinama slijedio je veliki uzlet, pa su tako godine 2005. vozila 253 vlaka.

U deset vožnji te godine »Karlekom« su prema Ogulinu bila pre-vezena 1253 putnika, a Ministarstvo turizma RH u to je vrijeme s 50% cijene lokalnim turističkim zajednicama sufinanciralo željezni-čki prijevoz.

Prema broju prevezenih putnika i medijskom praćenju vlaka iz pro-sjeka iskače »Tin-express«. Vožnje toga vlaka počele su u Zagrebu i nastavile se u Osijeku, Splitu, Varaždinu, Sisku, Vinkovcima, Kar-

Izletnički vlakovi

Promidžba željezničkog prijevozaIzletnički vlakovi jesu oblik promicanja željezničkog prijevoza, no pitanje je koliko su vožnje takvih vla-kova gospodarski isplative. U usporedbi s razdo-bljem od prije pet godina danas je broj izletničkih vlakova u znatnom padu.

Vožnja „Tin-expressa“

Ugođaj u vožnji na ŠpancirfestDoček „Karleka“ u Ogulinu

lovcu Rijeci, Puli, Bjelovaru, Novskoj, Zadru, Hrvatskoj Kostajnici, Kninu… Godine 2006. u 140 vožnji toga vlaka bilo je prevezeno 25.100 putnika. Zanimljivo je da se nakon provedene ankete po-kazalo da se 80% djece koja su putovala »Tin-expressom« nikada nije vozilo vlakom.

Na riječki karneval 2005. vozila su tri vlaka. Strojovođe su godi-nama uspješno organizirali »Veseli Bjelovarac«, izletnički vlak za riječki karneval. Unatoč velikoj udaljenosti od Zagreba prodale bi se sve karte za vožnje francuza do Osijeka odnosno Kopačkog rita. Ono što se isticalo kao problem pri poslovanju HŽ Putni-čkog prijevoza bili su veliki troškovi organizacije takvih vlakova, koji su nastajali zbog podijeljenosti željezničkog sustava. Kada bi podmirio sve troškove, HŽ Putnički prijevoz dobivao je najmanji dio zarade. Brojke pokazuju da protekle dvije godine nisu bile najbolje razdoblje za izletničke vlakove. Tako je 2010. vozilo 75 izletničkih vlakova koji su prevezli 13 688 putnika, a godinu dana poslije vozilo je 87 vla-kova i bilo su prevezena 14 903 putnika. O mogućim poteškoćama pri organizaciji razgovarali smo s Ankicom Puškarić, voditeljicom ogulinskoga turističkog ureda:/ Ove godine vozili smo samo jedan »Karlek«. Pri organizaciji putovanja vlakom teško je zatvoriti financijsku konstrukciju, a isto je tako teško da mi u potpunosti preuzmemo promidžbu. Računica je vrlo jednostavna. Nas vlak stoji 14 000 kuna i ako to podijelimo s brojem od 230 mjesta, dobije se cijena od 61 kune po putniku. Ako se vlak ne popuni, ta će cijena biti viša. Istodobno dobivali smo pritužbe od putnika da u kolodvorima nisu mogli dobiti obavijest o tome vozi li »Karlek«. Svaka čast ekologiji, ali s autobusnim prijevoznicima stvari su vrlo jedno-stavne.

Njima je dovoljno ponuditi 1000 kuna po autobusu, koje pokri-vaju troškove goriva, cestarine i dnevnice vozaču, a sve nadalje je njihova briga tako da oni se brinu o tome kako će napuniti autobus i zaraditi.

Izletnički vlakovi izvrstan su oblik promicanja željeznice. Jasno je da je za HŽ Putnički prijevoz najugodnija i najisplativija situacija kada se iznajmi cijeli vlak. U svim drugim situacijama potreban je znatan angažman radnika HŽ Putničkog prijevoza, a financijska isplativost posla nije izvjesna, tj. nije u razmjeru s uloženim angažmanom.

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 15

/ KOLODVORI/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Kapitalni remont na dijelu V.c koridora od Osijeka do Belog Mana-stira završen je prije pet godina. Nakon toga radovi su nastavljeni od Osijeka preko Đakova do Vrpolja. Podignute su vozne brzine vla-kova, a obnovom pruge profitirali su putnici u đakovačkome kraju. Putnički vlak do Osijeka vozi četrdeset minuta, a za samo dva i pol sata stizalo se do Zagreba. Željeznički kolodvor u Đakovu uređen je u cijelosti; obnovljeno je pročelje i uređeni su interijeri. U kolodvoru Đakovo radi šest prometnika i četiri skretničara. Šef područja koje uz Đakovo obuhvaća i Vladislavce je Josip Bilandžija. Nakon što većim dijelom pruge vlak vozi brzinom od 100 km/h, kada stigne do Budrovaca pa do deset kilometara udaljenih Viško-vaca, njegova brzina naglo pada i sada na tom dijelu pruge najveća dopuštena brzina iznosi 25 km/h. Najsloženiji zahvati kapitalnog re-monta uključivali su premještanje dijela pruge kod Budrovca i ure-đenje kolodvora Đakovo. Nažalost, projekt nije proveden i danas je taj dio pruge najlošiji dio pravca. Odustalo se i od uređenja prostora oko đakovačkoga kolodvora tako da je sanitarni čvor u katastrofal-nom stanju. Uz to nema perona, a kolosijeci su prekratki i ne omo-gućuju manevarski rad. Kolodvor je osiguran zastarjelim likovnim signalima, a dva željezničko-cestovna prijelaza među rijetkima su u Europi koji se ne podižu već otvaraju prema cesti. U Đakovu se

Đakovo

Nezadovoljni najavom ukidanja IC-vlakaĐakovo je lokalnim vlakovima vrlo dobro povezano s Osijekom, a IC- vlakom br. 550/551 sa Zagrebom. Najava ukidanja tog IC-vlaka koji preko Đakova vozi od Osijeka do Zagreba uznemirila je mnogo-brojne putnike koji su tu vezu prihvatili vrlo dobro. Prihod ostvaren na tom vlaku čini više od polovine mjesečnog utrška putničke blagajne u Đakovu, a karta više traži se ponedjeljkom za putovanja pre-ma Zagrebu, tj. petkom prema Đakovu.

križaju putnički vlakovi. Nakon što propusti jedan vlak, skretničar odlazi do druge skretnice i propušta drugi vlak. U lokalnom prijevozu putnika veze su dobro usklađene pa prema Osijeku svakodnevno putuje mnogo putnika. Putovanje do Osijeka traje oko četrdeset minuta i takva veza odgovara učenicima i radni-cima. I cijena mjesečne karte dvostruko je povoljnija u odnosu na cijenu autobusnog prijevoza. Nagibnim vlakom br. 550 Đakovo je izvrsno povezano i sa Zagrebom. No prema novome voznom redu za 2013. planira se ukidanje vlaka br. 550/551. Budući da je taj vlak izvanredna veza za studente i zaposlene koji putuju prema Za-grebu, takve najave uznemirile su i izazvale ogorčenost stanovnika toga kraja. Otkako je ukinut monopol na taksi-usluge u Zagrebu, željeznička veza postala je vrlo atraktivna i putnici su to prepoznali. Šef područja Bilandžija uputio je primjedbu mjerodavnoj Regional-noj jedinici organizacije i regulacije prometa Istok u kojoj navodi da s obzirom na broj putnika i potrebe nema opravdanja za ukidanje te linije. Mjesečni utržak putničke blagajne u Đakovu iznosi oko 150 000 kuna, a više od polovine tog iznosa ostvaruje vlak br. 550 koji iz Osijeka vozi prema Zagrebu. Veći dio opsega rada u teretnom prijevozu ostvaruje se u poslovanju s tvrtkama »Tondach« i Hrvatske šume, a u obližnjim Viškovcima puno se očekuje od povećanja opsega posla s osječkim poduzećem »Žito«. Obnavlja se cijeli pogon tog poduzeća, a industrijski kolosi-jek nužno je dovesti u bolje stanje jer se trenutačno zbog dotraja-losti kolosijeka radi uz mnogo poteškoća. Nakon što je ukinut radni vlak koji je vozio iz Osijeka, u Đakovo prema potrebi stiže radni vlak iz Vinkovaca. To se pokazalo dobrim rješenjem jer vlak stiže oko ponoći pa ne ometa putnički prijevoz. U ovom trenutku nije realno očekivati veća ulaganja u infrastrukturu na tome smjeru. Ono što bi se uz relativno malo ulaganja moglo obaviti jest sanacija stajališta na tom području kao što je stajalište Vuka koje je u vrlo lošem stanju pa bi se na taj način spriječilo nje-govo daljnje propadanje.

16 broj 802 / rujan 2012.

/ MOBILNOST / Piše: Ivana Čubelić Darinka Jug/ Foto: Arhiva Udruge Moj bicikl Branimir Butković

Europski tjedan mobilnosti događanje je u organizaciji Europske unije čija je svrha potaknuti javnu svijest i aktivnosti građana usmje-rene protiv onečišćenja okoliša uzrokovanog povećanjem opsega motoriziranog prometa u urbanim sredinama, a time i poboljšati kvalitetu života građana europskih gradova. Na poseban način po-tiču se mjere smanjenja onečišćenja okoliša te promoviranja sred-stva javnog prijevoza i alternativnih modela kretanja i prijevoza u gradovima.Europski tjedan mobilnosti pruža mogućnost i predstavlja plat-formu za lokalne vlasti, kao i za dionike civilnog društva da pro-moviraju postojeće politike, inicijative i najbolje prakse vezane uz održivo kretanje u urbanim sredinama; doprinesu podizanju svijesti građana o štetnom utjecaju koji postojeći trendovi kre-tanja u urbanim sredinama imaju na okoliš i kvalitetu života; uspostave partnerstvo s lokalnim dionicima; budu dio europske kampanje dijeleći zajedničke ciljeve i identitet s ostalim europ-

Europski tjedan mobilnosti

Kretanje u pravom smjeruOd 2002. Europski tjedan mobilnosti organizira se od 16. do 22. rujna, a ove je godine u projekt uklju-čeno 2000 europskih gradova, među kojima je i Za-greb. Partneri projektima koji promiču bolju mobil-nost jesu HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura.

skim gradovima; naglase svoju opredijeljenost i usmjerenost prema politici održiva kretanja te pokrenu nove dugoročne mjere i politike.Grad Zagreb se 2003. na inicijativu udruga osoba s invaliditetom i Udruge »Moj bicikl« uključio u obilježavanje 22. rujna – Dana bez automobila, kada je gradsko središte bilo zatvoreno za promet motornih vozila. Na inicijativu Povjerenstva za osobe s invalidite-tom Grada Zagreba i udruga osoba s invaliditetom Grad Zagreb se 2007. uključio u obilježavanje Europskog tjedna mobilnosti, u sklopu kojeg je, između ostalog, izradio i Zagrebačku strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom. Svake godi-ne gradovi sudionici mogu se prijaviti za nagradu Mobility Award kojom se ocjenjuju kvaliteta aktivnosti kojima je obilježena glavna tema, sveobuhvatnost akcijskog plana u odnosu na događanja i uključenost građana, strateški pristup u promociji i komunicira-nju Europskog tjedna mobilnosti i inovativnost u trajnim mjerama usmjerenima na održivu mobilnost te na kvalitetu i brojnost par-tnerstva s lokalnim dionicima u organizaciji aktivnosti. Grad Zagreb se petu godinu zaredom prijavljuje za tu nagradu. U protekle četiri godine Grad Zagreb je u konkurenciji više od 2000 europskih gra-dova redovito ostvarivao iznimno zapažen rezultat te je bio uvršten među prvih deset gradova, a 2008. i 2011. uvršten je među prva tri grada.

Željeznica za bolju mobilnostU sklopu Europskog tjedna mobilnosti 16. rujna HŽ Putnički prije-voz omogućio je besplatan prijevoz bicikla vlakom u zoni gradskog prijevoza, tj. na relaciji Podsused – Sesvetski Kraljevec – Mavračići – Odra. Europski tjedan mobilnosti promiče i projekt Civitas Elan, čija je svrha poboljšati kvalitetu života građana uspostavom kvalitetnijih rješenja u gradskom prijevozu te promicanjem i poticanjem odr-živih, čistih i energetski učinkovitih vrsta prometa. Projekt koji je započeo 2008. provodi se u Ljubljani, Gentu, Portu, Brnu i Zagre-bu. Projekt Civitas Elan trebao bi biti dovršen 15. listopada 2012. godine. Partner u tom projektu, koji organizira Europska unija, je i HŽ Infrastruktura, tj. koordinatorica Silvana Tantengl iz Razvoja i investicijskog planiranja. HŽ Infrastruktura kao partner Grada Zagreba sudjeluje u provo-đenju zadanih uvjeta za provedbu projekta. Jedna od mjera koju su HŽ Infrastruktura, Grad Zagreb i ZET trebali provesti u sklopu projekta bila je izrada Studije intermodalnoga putničkog terminala Sava. Ta studija je izrađena, no daljnja tehnička dokumentacija nije rađena zbog ograničenja u generalnome urbanističkom planu tog područja. Uz to na temelju zahtjeva Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada u tijeku je izrada Studije za uređenje šireg prostora željezničkog stajališta Remetinec, koja sadrži prostorno-prometnu analizu šireg područja stajališta Remetinec s prijedlogom izgradnje novog stajališta na kojemu će korisnicima biti dostupni ra-zličiti oblici prijevoza. Nakon što u sklopu stajališta bude sagrađena infrastruktura za parkiranje bicikala i automobila, kao i autobusno stajalište, stajalište Remetinec doprinijet će češćem korištenju ja-vnog prijevoza i nemotoriziranih načina kretanja. U povodu izrade te studije bila je održana stručna javna rasprava. Uz to, zbog ograniče-nja GUP-a, Grad Zagreb i HŽ Infrastruktura tražili su da se sredstva namijenjena za ishođenje daljnje tehničke dokumentacije za izradu Studije intermodalnoga putničkog terminala Sava prenamijene za izradu Studije izgradnje novog stajališta u Buzinu, čime bi se tako-đer pridonijelo učinkovitoj mobilnosti građana. Tim povodom je 17. rujna bila je održana izložba postignuća pro-jekta Civitas Elan u prostorijama ZGForuma u Gajevoj 27, kao i u tramvaju ispred Tehničkog muzeja. Dana 18. rujna posterska pre-

Prezentacija Stjepana Juretića tijekom vožnje

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 17

/ MOBILNOST

zentacija tog projekta bila je održana u auli zgrade Hrvatskog auto-kluba i trajala je tjedan dana. U sklopu Europskog tjedna mobilnosti 20. rujna na redovitoj vožnji na relaciji Zagreb GK - Harmica - Zagreb GK u novome elektromo-tornom vlaku za gradsko-prigradski prijevoz Stjepan Juretić iz HŽ Putničkog prijevoza održao je prezentaciju o prednostima željeznice u javnom gradskom prijevozu. Prezentaciji su bili nazočni predsta-vnici Gradskog ureda za strategijsko planiranje razvoja, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, ko-munalne poslove i promet, ZET-a, Zavoda za prostorno uređenje zgrada, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Fakulteta prometnih znanosti, udruge Moj bicikl te udruga tjelesnih invalida.U gradsko-prigradskom prijevozu grada Zagreba (s lokalnim vla-kovima) na dan vozi 348 vlakova s oko 152.308 mjesta, i to na relacijama Savski Marof - Zagreb - Dugo Selo, Zagreb GK - (Mavra-čići) Jastrebarsko - Zagreb GK i Zagreb GK - (Odra) Velika Gorica - Zagreb GK (236 vlakova), a u lokalnom putničkom prijevozu iz smjera Zaboka, Karlovca, Siska, Novske i Koprivnice i prema tim gradovima predviđeno je za prijevoz i rasterećenje prigradskoga i gradskog prijevoza još 112 vlakova s 42.352 raspoloživa mjesta. U gradsko-prigradskom prijevozu vozi 10 elektromotornih vlakova prosječne starosti 32 godine, od kojih je osam modernizirano (u četiri garniture omogućen je prijevoz bicikala), kao i prototip elek-tromotornog vlaka za gradsko-prigradski prijevoz kojemu je visina poda prilagođena visini perona od 550 mm, osiguran je nesmetan ulaz osobama sa smanjenom pokretljivošću, a prostor za putnike je klimatiziran.O tome kako je vožnja vlakom isplativija od korištenja drugih sred-stava javnog prijevoza Juretić je rekao:/ Ako gledamo samo željezničke cijene i mjesečne karte, one su dosta jeftinije. Možemo usporediti ZET-ove i naše cijene. Njihov je radnički pokaz 360 kn, dok je željeznički od 185 do 284 kune mje-sečno. Za one putnike koji koriste samo željeznicu postoje određene uštede.

Tijekom prezentacije naglašene su komparativne prednosti prijevo-za željeznicom, među kojima su:- najkraće vrijeme putovanja - komercijalna brzina željeznice je 45

km/h (autobus 20 km/h, tramvaj 17 km/h) čime se postižu uštede u vremenu putovanja;

- ekološka prednost korištenja željeznice - manje onečišćivanje okoline. Emisija štetnih plinova u željezničkom prometu 30 je puta manja od emisije u cestovnom prometu (očuvanje okoliša)

- sigurnost prijevoza - vožnja željeznicom 2,5 puta je sigurnija od vožnje autobusom, a od vožnje osobnim automobilom sigurnija je 24 puta

- stalnost voznog reda, prihvatljive cijene prijevoznih karata, po-vlastice

- bitno rasterećenje gradskih i prigradskih prometnica i parkirališta (veći jedinični i dinamični kapacitet kod vršne prometne potra-žnje)

- ušteda energije - utrošak pogonske energije po jedinici rada u željezničkom putničkom prijevozu 3,5 puta je manji nego u istim djelatnostima cestovnog prometa

- manja razina buka- mogućnost prijevoza osoba sa smanjenom pokretljivošću- mogućnost prijevoza bicikala- u državnom interesu je da se smanji broj automobila koji svakoga

dana dolaze u Zagreb i zagušuju prometnice.Daljnja poboljšanja planiraju se u voznom redu i organizaciji prijevoza (reorganizacijom linija i razvojem mreže), na infra-strukturnim zahvatima (modernizacija postojećih pruga i kolo-dvora, izgradnja novih pruga, terminala i stajališta), u nabavi novih vozila (elektromotornih vlakova) te realizacijom integri-ranoga prijevoznog sustava (kroz tarifne unije i nove prodajne kanale). Integrirani prijevozni sustav podrazumijeva suradnju svih prijevo-znika povezanih u procesu, uvođenje zajedničke prijevozne karte, utvrđivanje zona i zonskih karata te izgradnju novih terminala za potrebe željezničkoga i autobusnog prijevoza u neposrednoj blizini (Savski Most, Sesvete, Zaprešić itd.). Uz to njime se optimiziraju vozni redovi svih prijevoznika uključenih u prijevoz korisnika te se uvodi vizualno obavješćivanje putnika o voznom redu svih prije-voznika koji obavljaju prijevoz u neposrednoj blizini željezničkoga i autobusnog terminala.Svime time poboljšali bi se postojeći uvjeti putovanja, pri čemu se težište stavlja na razvoj novih usluga u željezničkom putničkom pri-jevozu, kao što su organiziranje službe za korisničku potporu i uvo-đenje novih prodajnih kanala (automati, internet, mobilni aparati, SMS). Uz to, u subotu 22. rujna na Europski dan bez automobila uspje-šno je odvožena jedanaesta »Zagrebačka žbica«, vožnja bicikli-ma zagrebačkim ulicama koja promiče toleranciju i prometnu kulturu među svim sudionicima u prometu. Vožnju su predvodili Darinka Jug, predsjednica Udruge »Moj bicikl«; Davor Jelavić, izaslanik gradonačelnika; Stella Ronner-Grubačić, veleposlanica Kraljevine Nizozemske, i Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u RH. Ove je godine vozilo 17 timova i oko 1 000 građana Zagreba, a među timovima bio je i tim Hrvatskih željeznica. Ove godine odaziv zaposlenika bio je slab, no HŽ-ove boje ponosno su branili voditeljica tima Božena Babić (HŽ Holding) s kćeri i zetom; Ines Savnik (HŽ Cargo) s kćeri i unukom, te Dunja Bilić (HŽ Holding). Svi sudionici »Žbice«, koja se vozila na relaciji Te-slina ulica – Sava, dobili su zadnje svjetlo za bicikl, bočicu vode, a većina njih majice i prigodne nagrade. Vožnjom zagrebačkim ulicama završile su mnogobrojne aktivnosti obilježavanja Europ-skog tjedna mobilnosti.

Rampa za ulazak osoba sa smanjenom pokretljivošću HŽ-ov tim na Žbici

18 broj 802 / rujan 2012.

/ SAJMOVI / Pišu: Ante Klečina Viktorija Košćak Maja Stjepčević/ Foto: Ante Klečina Dragutin Staničić

Sajam InnoTrans ove je godine zauzeo gotovo cijeli prostor berlin-skog sajma (40-ak hala) te oko 3 000 metara kolosijeka na otvore-nome pa su posjetitelji na tome velikom prostoru mogli besplatno koristiti mini autobuse. Sajam je od 18. do 21. rujna bio otvoren za poslovne posjetitelje, a 22. i 23. rujna za ostalu javnost. Godine 2010. sajam se prostirao na oko 82 000 m², ugostio je 2 243 izlagača iz 45 zemalja i okupio 106 000 posjetitelja. Ove su go-dine te brojke još veće pa je na sajmu, na gotovo 95 000 m² svoje proizvode izlagalo 2 515 izlagača iz 49 zemalja.

Na svečanom otvorenju sajma poslovnim partnerima i posjeti-teljima, između ostalih, obratili su se Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet; dr. Peter Ramsauer, mi-nistar prometa, graditeljstva i urbanog razvoja Njemačke, te dr. Rü-diger Grube, predsjednik Uprave DB AG-a. Osnovna misao njihova izlaganja bila je da željeznica kao prijevozno sredstvo koje pomaže očuvanju okoliša može znatno doprinijeti udovoljavanju rastućim potrebama za mobilnošću i logistikom. Naglasili su da su koordini-rana ulaganja u svaki segment željezničkog prometa neophodna te da je interoperabilnost preduvjet za sve daljnje aktivnosti. U poslijepodnevnim satima prvoga dana bio je održan i »Rail Le-ader’s Summit«, na kojemu su se gostima, uz dr. Ramsauera i dr. Grubea, obratili i Maksim Sokolov, ruski ministar prometa, te Paulo Sergio Passos, brazilski ministar prometa, koji je govorio o renesansi željeznice u Brazilu. U zemlji koja ima 200 milijuna sta-novnika i velike probleme s odgovarajućom pokrivenošću regija prometnom infrastrukturom, željeznica je prepoznata kao jedno od najpovoljnijih (najbržih, najekonomičnijih i s gledišta ekologije najprihvatljivijih) vrsta prometa. Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je rasprava na temu »Intermodalna konkurencija – renesansa že-ljeznice«. Uz Kallasa, u raspravi su sudjelovali i Vladimir Jakunin, predsjednik Ruskih željeznica; Guillaume Pepy, predsjednik Uprave

InnoTrans 2012

Ove godine najviše izlagačaNajveći svjetski željeznički sajam InnoTrans svake se druge godine održava u Berlinu. Nakon što je prije dvije godine sajam bio posvećen željeznicama velikih brzina, ove godine težište je bilo na vozili-ma, tehnici i organizaciji gradskoga, prigradskoga i lokalnoga putničkog prijevoza. Uz proizvođače iz zapadne Europe, ove su se godine predstavili i proizvođači iz Poljske i Češke, a i hrvatske tvrtke ostvarile su uspješan nastup.

Francuskih državnih željeznica (SNCF); Saad Al Muhannadi, pred-sjednik Uprave Katarskih željeznica, i drugi. U svojim su izlaganjima analizirali aspekte intermodalne konkurencije s obzirom na globa-lizaciju, održivost, urbanizaciju i demografske promjene. Naglasili su da su integracija tržišta, rastuća potreba za fosilnim gorivima, potraga za alternativnim izvorima energije, kao i sve veća svjesnost o energetskoj učinkovitosti i potrebi zaštite okoliša rezultirali stvara-njem novih koncepata na području prometa i mobilnosti. Budući da potražnja za kvalitetnim prijevozom raste svakodnevno, sudionici rasprave složili su se da ulaganja u prijevoz, osobito željeznički, tre-baju biti koordinirana te da se treba usredotočiti na tehnologije koje će najviše pomoći u poboljšanju kapaciteta prijevoznih sredstava i sustava upravljanja prometom (duži vlakovi, optimalna raspodjela vremena i drugo). Rečeno je i da globalizacija prijevoza u EU-u ne zahtijeva samo povezivanje zemalja članica kvalitetnom infrastru-kturom, već i daljnje širenje kvalitetne infrastrukture na crnomorsku regiju, Rusiju i Aziju.

InnoTrans 2012. bio je podijeljen u pet tematskih cjelina: željezni-čka tehnologija, interijeri, infrastruktura, javni prijevoz i konstrukcija tunela. Najzanimljiviji dio željezničke tehnologije bila su željeznička vozila. Njih 115 bilo je smješteno na 3 000 metara izložbenih kolo-sijeka na otvorenom. Najveći broj činili su motorni vlakovi za lokalni i regionalni prijevoz, a izložena je bila i razna oprema i komponente. Nakon željezničke tehnologije najviše prostora bilo je posvećeno ja-vnome putničkom prijevozu. Uz razne druge sustave, svoje proizvo-de izlagali su i proizvođači softvera neophodnih za prometna istraži-vanja, prometno planiranje, praćenje prometa, informiranje putnika i slično. Dio sajma posvećen konstrukciji tunela sadržavao je i vrlo zanimljive prikaze gradnje spektakularnih tunela koji su sagrađeni ili se grade, npr. baznih tunela Gotthard, Brenner, Lotschberg itd. Po broju izloženih motornih vlakova za gradski i lokalni prijevoz pre-dnjačili su proizvođači iz Poljske i Češke. Osobit nastup imali su Po-ljaci sa svoja dva proizvođača – Newag i Pesa. Pesa je težište stavi-la na predstavljanje novoga motornog vlaka LINK i nove električne lokomotive Gamma, koja se može isporučiti kao jednosustavna ili višesustavna. Nakon što su prije dvije godine predstavili električni motorni vlak Elf, ove godine predstavili su dizelski LINK koji je već prodan u Češku gdje će nositi naziv RegioShark, a s LINK-om oče-kuju proboj i na druga tržišta. Newag je predstavio motorni vlak 19WE/20WE i novu električnu lokomotivu Griffin. Lokomotiva je proizvod tvrtke ZNLE, koja spada u Newag grupu. Uz njih, na sajmu su se samostalno ili u kooperacijama predstavili veliki proizvođači iz zapadne Europe.

Avril, vlak velikih brzina tvrtke Talgo

Nova Vosslohova lokomotiva

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 19

/ SAJMOVI

Ipak, ostaje dojam da unutrašnjost poljskih, čeških i slovačkih novih regionalnih motornih vlakova ne doseže razinu uređenosti, dizajna i praktičnosti vlakova zapadnoeuropskih proizvođača. Tomu u prilog ide činjenica da je unutrašnjost Bombardierova modela SPACIUM 3.06, koji je sagrađen za SNCF, ipak puno praktičnija i prostranija. U sam vrh i dalje spada švicarski Stadler sa svojim modelima (ove godine zastupljen provjerenim modelom FLIRT češkoga privatnog prijevoznika LEO Express) te suradnja Alstoma i Bombardiera na motornim vlakovima DB serije 430 koji će uskoro početi voziti u gradsko-prigradskim sustavima (S-Bahn) oko Kölna i Stuttgarta. Od vlakova velikih brzina predstavljen je samo Talgo Avril, dok je nova FrecciaRossa 1000, vlak velikih brzina za talijanskog prijevo-znika Trenitalia, bila izložena tek kao maketa.

Poljski Newag predstavio je i nekoliko manevarskih lokomotiva, a jak »lokomotivski« nastup s nekoliko modela imali su i Vossloh i Bombardier, koji je predstavio i novu električnu lokomotivu TRAXX F140 AC, koja ima i 240-kilovatni dizelski motor za manevriranje na kolosijecima bez kontaktne mreže.

Domaća industrija na InnoTransuHrvatske tvrtke ostvarile su uspješan nastup. ALTPRO d.o.o. sa si-gnalno-sigurnosnom tehnikom koju izvozi na sve kontinente pono-vno je uspješno iskoristio sajam za sklapanje novih poslova i konta-kata. Otkako se tvrtka preselila u novi pogon u Odri, broj zaposlenih porastao je na 60-ak, a broj narudžbi nikada nije bio veći.

Štand tvrtke DIV iz Samobora koja proizvodi dijelove za željezničku infrastrukturu bio je vrlo dobro posjećen. Izgradivši nove pogone u Srbiji i Kninu, tvrtka izvozi sve više. Tvrtka Đuro Đaković iz Slavonskog Broda predstavila je novi vagon za prijevoz rasutih tereta, koje je ujedno bilo jedino vozilo sagrađeno u Hrvatskoj.

Vagon za rasute terete tvrtke Đuro Đaković

Bombardierov motorni vlak SPACIUM 3.06

Štand na sajmu imao je i zagrebački Končar KEV, a štand Hrvatske gospodarske komore 19. rujna posjetio je i predsjednik Vlade Zoran Milanović, koji je tom prigodom razgovarao s predstavnicima hrvat-skih tvrtki na InnoTransu.

Održan bilateralni sastanak

Uoči InnoTransa u Berlinu je 17. rujna bio održan sastanak predsta-vnika DB-a te HŽ Holdinga, HŽ Infrastrukture i HŽ Carga. Uz Niku War-banoffa, direktora DB-ovih međunarodnih poslova, njegova zamjenika Olivera Pietza, Olafa Schallera, direktora podružnice DB Internationala u Zagrebu, Edwarda H. Burkhardta iz DB Schenker Rail Deutschlanda, koji je mjerodavan za jugoistočnu Europu i Rusiju, i Markusa Grafea, direktora marketinga i prodaje DB-ova društva za održavanje vozila, sastanku su bili nazočni mr. sc. Rene Valčić, predsjednik Uprave HŽ Holdinga, Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, kao i Marko Car i Nikola Ljuban, članovi Uprave HŽ Infrastrukture.

Valčić je DB-ovim predstavnicima ukratko predstavio statusne promjene u društvima HŽ-ova holdinga koje bi trebale stupiti na snagu 1. listopada, a u nastavku se razgovaralo o razvoju provo-znoga teretnog prijevoza na X. koridoru. Burkhardt je istaknuo da je za bolju konkurentnost i produktivnost toga prometnog pravca potrebno poboljšati suradnju između Slovenskih željeznica, Želje-znica Srbije i HŽ-a, da bi se razvijali proizvodi u kojima bi korisnici prijevoznih usluga umjesto triju prijevoznika imali jednu osobu za kontakt. Naglašeno je da je zbog toga važno realizirati ideju Alijanse Cargo X, a osobito tvrtke Cargo X. Potencijal za taj pravac postoji, a nove mogućnosti otvorit će se nakon skorog završetka građevinskih radova u Turskoj. Stoga je za željeznice u regiji vrlo važno da budu učinkovite i da ponude kvalitetnu uslugu. U tom kontekstu izneseno je i razmišljanje o boljem iskorištavanju dviju radionica za popravak teretnih vagona HŽ Carga, čime bi se doprinijelo boljoj raspoloživo-sti vozila, a time i ukupnom poboljšanju usluge.

Lešković je predstavio potrebe HŽ Carga u području nabave novih vagona i lokomotiva te obnove postojećih, za što, zasada, nisu osi-gurana financijska sredstva. Car je istaknuo vrlo dobru suradnju s podružnicom DB Internationala u Zagrebu, predstavio zaključene ugovore u kojima se DB International uspješno kandidirao u podru-čju projektiranja ili nadzora te spomenuo projekte za koje se predvi-đa da će biti objavljeni na međunarodnim natječajima, a koji bi se trebali financirati iz EU-ovih fondova.

Predstavnik DB Internationala izrazio je zadovoljstvo visokom di-namikom provedbe HŽ-ovih infrastrukturnih projekata. Na kraju je naglašena važnost infrastrukturnih zahvata kao preduvjeta za razvoj prijevoza, ali i još jednom istaknuta potreba za suradnjom između prijevoznika i logističara na uklanjanju zapreka koje nisu pitanje sta-nja infrastrukture.

broj 802 / rujan 2012.

/ NOVOSTI

20

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Pod pokroviteljstvom Vlade RH organizatori konferencije su Centar za međunarodni razvoj, Udruga hrvatski izvoznici i tvrtka TFmarketing.

Na početku konferencije održana je rasprava na kojoj su uz domaći-na, ekonomskog analitičara, prof. dr. sc. Antu Babića iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, i doc. dr. sc. Tomislava Josipa Mlinarića s Fakulteta prometnih znanosti sudjelovali i gosti iz Slove-nije, Belgije, Europskog instituta za javnu upravu, Udruge cestovnih prijevoznika i ostalih prijevozničkih tvrtki.

U sklopu priprema za konferenciju korišteni su podatci vezani uz ulazak Slovenije, Mađarske i Poljske u EU (»Kako smo preživjeli 2004.«). Iskustva iz tih triju država svjedoče o tome kako ulazak u EU 10 nije preživjelo 10% prijevoznika, dok ih je 30% zabilježilo drastičan pad opsega prometa.

U raspravi je naglašeno da željeznički promet priliku za rast tre-ba tražiti u gradsko-prigradskom i intermodalnom prijevozu, no i da su preduvjeti za to prilagodba infrastrukture i restrukturiranje sustava. Prioritet EU-a jest transeuropska koridorska mreža (TEN-T), zbog čega prioritet na putu prema Turskoj i Grčkoj ima VII. u odnosu na X. koridor jer VII. koridor prolazi kroz zemlje članice EU-a. Jean Christophe Staelens iz valonskog klastera Transpor-t&Logistic istaknuo je da pruge koje prolaze kroz Valoniju nisu dio koridora TEN-T: / Ako od Njemačke do Liègea ne vozi ni jedan vlak, jasno je da ostajemo izolirani. Danas Siemens i Alstom zajednički grade te-retne vlakove koji će lako pokvarljive robe voziti brzinama od 315 km/h pa je jasno da se trebamo povezati s koridorima. No gradnja kvalitetne pruge skup je projekt i stoga je nužno uključiti i privatne ulagače.

Spominjući strategiju razvoja željeznice iz 2007. godine, dr. sc. Mli-narić je naglasio da je ostvareno samo 15% zamišljenoga, dok su ulaganja u cestovni promet premašila 100% provedbe, što svjedoči o nesinkroniziranom razvoju prometnog sustava.

Prema riječima Rajka Siročiča, generalnog direktora slovenskog Društva za razvoj infrastrukture (DRI), slična strategija razvoja že-

Konferencija EUforija

Nužne su prilagodbe željezničkog sustavaPočetkom rujna u zagrebačkom Muzeju »Mimara« održana je konferencija EUforija koja obuhvaća niz predavanja i okruglih stolova koji će se održavati od lipnja 2012. do lipnja 2013. godine. Između ostalih, bilo je održano predavanje na temu prometa čija je svrha pripremiti poduzetnike koji rade u tom sekto-ru za ulazak u EU.

ljezničkog sustava provedena je i u Sloveniji i realizirano je samo 20 posto. Istodobno je sagrađeno 680 km kvalitetnih autocesta.

/ Ceste su zanimljive političarima i svatko nastoji dobiti bodove tra-žeći odvojak do svojega sela. U Sloveniji imamo 216 općina i sve one traže logističke ili obrtničke zone koje trebaju vezu s prometni-com. Željeznica u tom pogledu nije atraktivna – rekao je Siročić.

Na konferenciji se raspravljalo i o intermodalnosti te logističkim centrima. Staelens je istaknuo da bez prometa infrastruktura nema smisla te da je Liège prije petnaest godina bio mala luka uvučena u kopneni dio Valonije, iznad koje su se sjeverno nalazile dvije velike luke – Antwerpen i Rotterdam. Danas je Liège po veličini treća rije-čna luka u Europi. O tom uspjehu Staelens je rekao: / Vjerujem u sve oblike prometa, ali intermodalnost je ključna. Je-dan model prijevoza nije dovoljan na duge staze. Da bismo uzeli promet iz luka, svi moramo raditi zajedno.

U nastavku rasprave o željezničkom prometu sudjelovali su Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, i Mario Musa iz HŽ Pu-tničkog prijevoza. Predstavljajući HŽ Cargo, Lešković je naveo da restrukturiranje poduzeća znači i mijenjanje svih poslovnih proce-sa. Ohrabruje činjenica da poslovni rezultati u drugom tromjesečju imaju tendenciju rasta pa se može očekivati da će ove godine HŽ Cargo i u uvjetima recesije prevesti 12 milijuna tona tereta. Nova uprava uspjela je potpisati dugoročne ugovore s ključnim komiten-tima, a fleksibilnim pristupom nastoji pridobiti što više tereta. Potpi-sani su i ugovori s državnim prijevoznicima u susjednim zemljama, a u suradnji s Rail Cargom Hungaria pokreće se kontejnerski vlak od Rijeke do kontejnerskog terminala u Budimpešti. Sve to bi uz traženje partnera i među cestovnim prijevoznicima trebalo osigurati vodeću poziciju HŽ Carga u uvjetima liberaliziranog tržišta usluga u teretnom prijevozu.

Musa je predstavio Program restrukturiranja HŽ Putničkog prije-voza i perspektive putničkog prijevoza u Hrvatskoj. Uz dotrajalost, neodgovarajuću strukturu i konstrukciju voznog parka nužna je kupnja novih vozila, a opravdanost takvih ulaganja potvrđuju sve studije koje su izrađene do sada. HŽ Putnički prijevoz planira kupiti veću standardiziranu flotu sastavljenu od 44 motorna vlaka, čime bi se, uz konkurentnost prijevoza, u velikoj mjeri smanjili troškovi održavanja. Zakonska obveza pružanja usluge javnog prijevoza na nerentabilnim linijama obveza je HŽ Putničkog prijevoza, no budući da se od lokalnih samouprava ne uspijeva namiriti razlika do pune cijene, logičan poslovni potez bilo bi ukidanje takvih li-nija. Tako je 2005. od Ugovora o javnoj usluzi (PSO) HŽ Putnički prijevoz dobio 490 milijuna kuna, a 2011. 360 milijuna kuna. Isto-dobno je prihod poduzeća porastao za 60 milijuna kuna, no ni taj prihod nije mogao pokriti tu razliku. Za ovu je godinu za pružanje usluga javnog prijevoza na nerentabilnim prugama predviđeno 405 milijuna kuna.

Najava gradnje intermodalnih terminala kao perspektive za sura-dnju različitih oblika prijevoza najavio je Marijan Banelli, predsjednik Uprave Udruge cestovnih prijevoznika. Banelli je rekao da na duljim relacijama željeznica nema konkurenciju, no da je infrastruktura ograničavajući čimbenik u prijevozu željeznicom. Dodao je i da bi se zbog suradnje među različitim oblicima prijevoza kontejneri iz Rijeke do Zagreba trebali prevoziti željeznicom, no da je takav prijevoz mo-guć i sa 100 kamiona koji bi vozili 24 sata i pretovarili brod maticu s 5000 kontejnera, nakon čega bi se teret za sedam dana mogao prevesti do budućega logističkog centra u Zagrebu.

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 21

/ NOVOSTI/ Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina

Ekološki prihvatljiv multimodalni (integrirani), prije svega lokalni javni prijevoz, rješenje je za poboljšanje mobilnosti građana i sma-njenje opsega automobilskog prijevoza koji je glavni onečišćivač u prometu, zahtijeva mnogo prostora, a uvjerljivo je i najnesigurniji. Mnoga saznanja vezana uz multimodalnost i manji stupanj oneči-šćenja podudaraju se i sa zaključcima Bijele knjige o prometu iz

Projekt USEmobility

Korak bliže boljoj mobilnostiKrajem kolovoza u Zagrebu je bio održan drugi sa-stanak konzorcija partnera EU-ova projekta USE-mobility. Budući da je dio istraživanja u sklopu pro-jekta proveden u Hrvatskoj, zaključci i smjernice projekta bit će namijenjeni predstavnicima javnih tijela koja odlučuju o pitanjima željeznice i javnog prijevoza te svim javnim prijevoznicima.

2011. koju je izdala Europska komisija. Stoga je pokrenut projekt USEmobility u sklopu kojega je 10 000 građana u šest europskih zemalja sudjelovalo u istraživanju o tome kako tzv. »meki činitelji« (udobnost putovanja, čistoća vozila, ljubaznost osoblja, atmosfera, uređenje unutrašnjosti vozila, komunikacija s ostalim putnicima…) utječu na odluku građana da biraju ekološki prihvatljiviji multimo-dalni javni prijevoz, s težištem na željeznici. Istraživanje je provedeno u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Nizozem-skoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. U tim je zemljama izabrano 10 regija, a u Hrvatskoj je istraživanje bilo provedeno u lipnju i srpnju te u rujnu i listopadu 2011. na području regija Varaždin-Čakovec i Grada Zagreba. Ukupni budžet projekta iznosi oko milijun eura, a financira se iz EU-ova fonda FP7 (Seventh Framework Programme) namije-njenog znanstvenim istraživanjima. Glavna zadaća projekta jest da se na temelju istraživanja obja-vi završni dokument kojim će se definirati smjernice namijenjene političarima, prijevozničkim tvrtkama te civilnim udrugama koje se bave pravima putnika i potrošača. Rezultati istraživanja i smjernice projekta bit će javno dostupni te će se moći koristiti za kampanje javnog prijevoza i buduća slična istraživanja. Na drugom sastanku konzorcija partnera projekta detaljno je pred-stavljen tijek projekta, a nakon toga raspravljalo se o završnom dijelu projekta. Projekt će službeno završiti 28. veljače 2013., a završna konferencija najavljena je za 13. veljače 2013. u Berlinu. Njemački Allianz pro Schiene (Savez za željeznicu), koji je i voditelj projekta, pro-cjenjuje da će konferencija izazvati veliku pozornost stručne javnosti, a ujedno i biti prigoda za promociju rezultata i zaključaka projekta. Na kraju prvoga radnog dana Savez za željeznicu je za sve partnere i goste organizirao izlet u Brdovec i Šenkovec koji je uključivao pri-jevoz vlakom i autobusom agencije »Croatia Express« koja posluje u sastavu Željezničkog ugostiteljstva d.o.o.

Predavanje pod nazivom »Integrirani javni prijevoz u funkciji odr-živog razvoja« organizirala je kumrovečka udruga mladih KUM, a događaj je poduprla Općina Kumrovec. Naime, taj je kraj suočen s velikom depopulacijom, a građani najviše sele u 50-ak kilometara udaljeni Zagreb. Jedan od glavnih razloga preseljenja jest taj što je svakodnevno putovanje na posao, u škole i sveučilišta otežano zbog malog broja linija javnog prijevoza. Također, sustav nije integriran, što znači da vozni redovi autobusa koji voze do Savskog Marofa i Harmice nisu dobro usklađeni s voznim redom vlaka, a zajednička karta za obje vrste prijevoza ne postoji. Nakon uvodnog izlaganja Dejana Lutringa, predsjednika udruge KUM i studenta Fakulteta prometnih znanosti, skupu se obratio Dragutin Ulama, predsjednik Općine Kumrovec, koji je naglasio da će slične inicijative podrža-ti u budućnosti te izrazio nadu da će se uspostavom kvalitetnijeg sustava javnog prijevoza pruga Kumrovec – Savski Marof ponovno

Integrirani javni prijevoz u Kumrovcu

Razvoj uz javni prijevozPočetkom rujna u željezničkom kolodvoru u Kumrov-cu doc. dr. sc. Borna Abramović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu održao je zanimljivo predavanje o integriranome lokalnom javnom prijevozu putnika. Predavanje je bilo održano u čekaonici kolodvorske zgrade, koja trenutačno nije u funkciji.

otvoriti, što će Kumrovčanima omogućiti da do Zagreba stignu za manje od sat vremena. Dr. sc. Abramović je kroz predavanje upoznao građane s konce-ptom integriranoga javnog prijevoza. Taj koncept koriste sve razvi-jene zemlje, a uvelike je pridonio tomu da sve više građana u npr. zapadnoj Europi odlazi živjeti u predgrađa i mala mjesta oko velikih gradova. Pritom je glavna poveznica s gradom učestali i dobro or-ganizirani sustav integriranoga javnog prijevoza. Predavanje je okupilo 50-ak građana, a među njima su bili i pred-stavnici Hrvatskih željeznica i lokalne samouprave iz Kumrovca, Zagorskih Sela, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Grada Zagreba i civilnih udruga. Tijekom rasprave skupu se obratio i Željko Kodrnja, načelnik Općine Zagorska Sela, koji je upozorio na to da je i njegova općina na-kon 2000. izgubila željezničku vezu sa Zagrebom. U raspravu su se uključili i predstavnici Grada Zagreba i dviju županija koje su neda-vno potpisale sporazum o uspostavi sustava integriranog prijevoza te su predstavili aktivnosti i rokove završetka faza projekta.Građani su pak željeli čuti odgovore na pitanja kada će pruga u njihovu kraju biti ponovno otvorena i omogućiti im kvalitetniji život. Također su istaknuli i potrebu da ih pruga osim sa Zagrebom po-novno poveže i sa Slovenijom u koju također na rad odlaze mnogi stanovnici toga kraja. Uz bolje povezivanje, željeznica bi pridonijela i lokalnim turističkim aktivnostima kojih je sve više.

22 broj 802 / rujan 2012.

/ PROJEKTI / Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Vlatka Škorić

Premda neprilično dugo za današnje vrijeme, putovanje do Splita doista je bilo udobno - klimatizirani vagoni, čist vagonski restoran s dva televizora na kojima su se prikazivali filmovi, izvrsna glazba na razglasu i najava zaustavljanja u kolodvorima na hrvatskom i engle-skom jeziku. Cijene u restoranu bile su vrlo pristupačne - od kave za 5, piva za 10, žestice za 15 i sendviča za 20 kuna.

Ivanova priča pomalo me asocirala na Kostelićevo »bacanje na gla-vu« u presudnim trkama. Jer sve je počelo od Ivanove djetinje želje da, »kada naraste«, bude stjuard u vagonskom restoranu i toga da je do srpnja ove godine bio nezaposlen. Ivan je osnovao obrt s prijateljima Goranom Šojatom i Filipom Štimcem te HŽ Putničkomu prijevozu poslao pismo namjere za pružanje usluge u vagonskom restoranu. Inače Ivan, Goran i Filip, dečki u dobi od 22 do 24 godi-ne, članovi su požeške udruge Željeznički ljubitelji Slavonije, koja je prošle godine uredila otpisani francuz (vlak serije 7021) i postavila ga na požeškom kolodvoru.

InterCity PLUS

Ostvaren dječački sanOd 3. kolovoza do 2. rujna 2012. u dnevni par se-zonskih IC-vlakova br. 1522/1523 bila je uvrštena dodatna ponuda - vagonski restoran koji je unajmio »IC plus«, prvi privatni obrt za pružanje usluga u željezničkom prometu. Obrt je u srpnju 2012. osno-vao Ivan Stojaković, od kojega sam o toj ponudi više doznala na osam i polsatnom putovanju od Za-greba do Splita.

/ Kada smo dobili posao, tek su tada počele naše muke. U HŽ Pu-tničkom prijevozu surađivali smo i dalje surađujemo s Ivicom Škrti-ćem, voditeljem profitne jedinice Daljinski vlakovi, koji nam je puno pomogao da pribavimo svu dokumentaciju potrebnu da bismo ugo-stiteljsku uslugu uveli u vlakove.

Tih mjesec dana Ivan je shvatio kao uhodavanje u daljnji posao. Ono što ga je zabrinjavalo bio je malen broj putnika. Tim vlakovima ovoga je ljeta putovalo svega tridesetak putnika u prosjeku, pa je na svoj način želio provjeriti zašto je to tako. Jednoga jutra otišao je na putničku blagajnu u kolodvoru Split i kao putnik raspitivao se za vlakove koji su toga dana vozili prema Zagrebu. Blagajnica mu je spomenula samo dva nagibna vlaka. Kada je upitao za treći dnevni vlak, ona je samo odmahnula rukom:/ To vam ne bih preporučila, taj vlak vam predugo putuje. Nakon što je mjerodavne upozorio na takvo ponašanje, broj putnika je porastao, no ne toliko da bi to bilo dovoljno da se iz usluge ostvari prihod kojim bi se pokrili svi troškovi. Kada je podmirio sve stavke iz ugovora s HŽ Putničkim prijevozom i isplatio plaće radnicima, za njegovu plaću više nije ostala ni lipa. Premda nije u poslovnom duhu otkrivati pojedinosti iz ugovora, ipak valja reći to da je on sklo-pljen po sistemu »ključ u ruke«, tako da su Ivanu i njegovim kolega-ma, osim namirivanja vagona, na brizi i čišćenje, pranje i čuvanje. A to s čuvanjem baš i nije jednostavno, pa u prva radna iskustva može ubrojiti i četiri provale u vagon.

/ Premda sam u kolovozu radio u svakakvim uvjetima i »za lijepe oči«, zadovoljan sam jer smo stekli iskustvo koje ćemo dalje nado-građivati. Nije mi cilj obogatiti se na tome poslu, nego zaraditi plaću od oko 3500 kuna. Sve više od toga bit će dobitak. Siguran sam da ćemo uspjeti jer radimo za sebe, a sebe ne možemo varati. Već na jesen planiram raditi u vlakovima koji voze prema Osijeku i Vinkov-cima. Kuhat ćemo čobanac i sarmu, organizirati posudbu knjiga, a za Vinkovačke jeseni planiramo poseban program u vagonskom restoranu.

A dio toga iskustva jest i rad s ljudima. Koliko je kao privatnik mo-gao biti prilagodljiv cilju da usluga bude savršena, govori i podata-ka o četvrtom kolegi koji je dobio otkaz već na prvoj vožnji. Dečko nije stigao ni do Gospića jer je kavom zalio nekoliko putnika, a kap koja je prelila čašu bila je najava zaustavljanja, zbog čekanja na križanje u jednom od kolodvora, koja je glasila:/ Poštovani putnici, zbog prometnih razloga stajat ćemo u kolo-dvoru dvadesetak minuta pa to vrijeme možete iskoristiti za »čik-pauzu«.

Nakon takve najave morao je skinuti odoru i iskrcati se u Gospiću. A kako su željezničari reagirali na novu privatnu uslugu, tj. na kon-kurenciju u »strogo kontroliranom okružju«, Ivan je rekao:/ U Splitu su svi bili »super«. Pomagali su nam i imali smo njihovu potporu, no u Zagrebu nije bilo tako.

Nakon što su otklonili početne poteškoće, Ivan i prijatelji od 7. su rujna do 8. prosinca 2012. ugovorili ugostiteljsku uslugu u IC-vlakovima »Podravka« (br. 580 i 581) na relaciji Zagreb - Osi-jek - Zagreb i brzim vlakovima br. 742 i 745 na relaciji Vinkovci - Zagreb - Vinkovci. Nisam još provjeravala, ali iz »pouzdanih« izvora doznajem da im na »Podravci« i vlaku prema Vinkovcima ide sasvim dobro. U »Podravci« je čobanac bio razgrabljen, a na dan otvaranja Vinkovačkih jeseni vagon je bio ukrašen u šoka-čkom stilu.Čini se da je razmak od sna do stvarnosti jako malen.

Ivan Stojaković (s desna)

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 23

/ RESTRUKTURIR ANJE/ Prevela: Bruna Šarić/ Foto: Ante Klečina

Rumunjske željeznice

Tržište s najviše privatnih prijevoznikaViše o restrukturiranju Rumunjskih željeznica pre-nosimo iz članka Marina Stancua koji je objavljen u knjizi »Restrukturiranje željeznica« koju je objavila Zajednica europskih željeznica i upravitelja infra-strukture (CER).

U skladu s promjenama koje su se dogodile 1989., rumunjska je vlada 1991. donijela odluku za uspostavu nacionalnoga željezničkog društva SNCFR. Uz upravljanje putničkim i teretnim prijevozom, SNCFR je bio registriran za različite djelatnosti, od kojih su neke kasnije reorganizira-ne kao nezavisne uprave, dionička društva ili javne institucije. Godine 1996. usvojen je Zakon o prometu kojim su određena osnovna načela komercijalnog pristupa, a osnovan je i Rumunjski željeznički registar (REFER) koje je obuhvaćao razvoj tehničkih standarda, nadzor tehni-čkog stanja mobilnih kapaciteta i znanstvena istraživanja.

Do 1998. opseg teretnog prijevoza smanjio se za 30%, a putničkog za 50%, prijevozni kapacitet ostao je gotovo nepromijenjen, tro-škovi infrastrukture nisu se smanjili u istom postotku kao i prijevoz, 3000 km od ukupno 11 800 km pruga nije bilo obnovljeno iako je bilo planirano, veći dio željezničke imovine zastario je i u lošem je stanju, broj zaposlenika bio je prevelik pa je tako do rujna 1998. SNCFR akumulirao gubitke u iznosu od 67,6 mil. dolara i kumulati-vna dugovanja od oko 473,2 mil. dolara.

Nova Vladina odluka o restrukturiranju donesena je 1998. godine. Prema toj odluci država ostvaruje svoja prava i obveze putem Mini-starstva prometa i infrastrukture (u nastavku: Ministarstvo), a SNCFR je bio podijeljen na pet dioničkih društava u državnom vlasništvu i to CFR kao upravitelj infrastrukture; CFR Marfa za teretni željeznički prijevoz; CFR Calatori za putnički željeznički prijevoz, SAAF za upra-vljanje viškom imovine i SMF za upravljanje željezničkim uslugama. Višku od oko 23 000 zaposlenika Vlada je osigurala kompenzacijski paket na osnovu godina staža, a odnosi između novonastalih dru-štava temeljeni su isključivo na komercijalnim ugovorima.

Do 1998. Rumunjska je bila prva država u središnjoj i istočnoj Euro-pi u provedbi institucionalnog odvajanja upravljanja infrastrukturom i pružanja željezničkih prijevoznih usluga, kao i u provedbi odvajanja putničkog i teretnog prijevoza u istoj godini. U oba slučaja, Rumunj-ska je išla dalje od zahtjeva predviđenih smjernicama EU-a.

Budući da je na rumunjsku mrežu došlo više prijevoznika, funkcije povezane s upravljanjem prometom 1. siječnja 1998. preuzela je Rumunjska željeznička administracija (AFER). AFER je osnovan kao javna institucija u sklopu Ministarstva, financiran iz izvanproračun-skih prihoda, a u svoju strukturu uključila je REFER i Željeznički in-spektorat iz Ministarstva. Uloga AFER-a bila je da provede državne inspekcije i kontrole prometne sigurnosti u željezničkom sektoru, aktivnosti željezničkog registra, licenciranje željezničkih prijevozni-ka, odobravanje i tehnički nadzor domaćih dobavljača roba i usluga u željezničkom sektoru, organizaciju pregleda te izdavanje certifika-ta i licencija zaposlenicima željezničke sigurnosti te vođenje istraga nakon željezničkih nesreća i poremećaja u prometu.

Što se tiče ovisnih društava, matična su društva eksternalizirala nji-hove djelatnosti nakon čega je Vlada 2004. odlučila privatizirati 25 ovisnih društava i taj je postupak realiziran u godinu dana. Uz to 2004. uspostavljen je nacionalni željeznički centar za obuku CENA-FER, javna institucija u nadležnosti Ministarstva koja pruža sve vrste obuke u željezničkom sektoru.

Vladina uredba 2003. propisala je uspostavu Željezničkog nadzor-nog vijeća s ulogom regulatornog tijela, a 2009. Europska komisija zatražila je veću nezavisnost za to vijeće, no taj postupak još nije dovršen. Prema rumunjskom Zakonu o željezničkoj sigurnosti iz 2006. bilo je potrebno uspostaviti ASFR (Rumunjska administraci-ja za sigurnost) kao nezavisno tijelo u sklopu AFER-a; Rumunjsko željezničko istražno tijelo kao nezavisno tijelo u sklopu AFER-a, a Rumunjsko prijavljeno tijelo kao nezavisno tijelo koje je odobrila Eu-ropska komisija, a te godine uspostavljeno je i nezavisno Željezni-čko tijelo za licenciranje, koje djeluje u sklopu AFER-a.

Rana implementacija otvorenog pristupa infrastrukturi omogućila je razvoj jake participacije privatnog sektora pa tako danas postoji 28 licenciranih privatnih prijevoznika i to prije svega u teretnom pri-jevozu. Stoga Rumunjska ima jednu od najviših stopa sudjelovanja privatnog sektora na tržištu željezničkog prijevoza u EU (nalazi se na drugom mjestu nakon Velike Britanije).

Novi sustav naplate korištenja infrastrukture odobren je 2004. pri čemu je metodologija za izračunavanje pristojbe propisana više-godišnjim ugovorom sklopljenim između upravitelja i Ministarstva. U Rumunjskoj željeznička infrastruktura uključuje infrastrukturu u državnom, kao i onu u privatnom vlasništvu. Nakon odobrenja Mini-starstva CFR smije u zakup dati dijelove neinteroperabilne infrastru-kture drugim pravnim subjektima koji imaju licenciju za upravljanje infrastrukturom i pružanje teretnih ili putničkih usluga. Više od 1500 km od ukupno 3300 km neinteroperabilnih pruga dano je u zakup privatnim operaterima do 2009. godine.

Odnos između željezničkih putničkih prijevoznika i javnih institucija reguliran je višegodišnjim ugovorima o javnim uslugama (ugovori PSO) sklopljenim s Ministarstvom, a trenutačno četiri putnička pri-jevoznika obavljaju te usluge. Iako je u Rumunjskoj stvoren potpuno nov pravni i institucionalni okvir, i dalje su ostali problemi jer su ulaganja premala, željezničko prijevozno tržište je u padu, a željeznička društva slaba. Nastavak reformi trebao bi biti usmjeren na poboljšanje okvira za financira-nje željezničke infrastrukture, povećanje tržišnog udjela željezničkog prijevoza i financijsku konsolidaciju željezničkih društava.

24 broj 802 / rujan 2012.

/ OVISNA DRUŠT VA / Razgovarao: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

AGIT

Dobit ostvarena u četiri mjesecaNakon što su zaustavljeni naslijeđeni negativni tren-dovi u poslovanju, Uprava AGIT-a posvetila se novim projektima kojima se planira kvalitetno pozicionirati na liberaliziranom tržištu prijevoznih usluga.

AGIT je prepoznatljiva tvrtka na tržištu kombiniranog i konvencio-nalnog prijevoza koja većinu svojih prihoda ostvaruje na međuna-rodnome prijevoznom tržištu. U razgovoru s predsjednikom Uprave mr. sc. Zlatkom Martićem i članom Uprave Vitomirom Ragužem razgovarali smo o ambicijama, aktualnoj situaciji i perspektivi po-duzeća.

/ Možete li nam reći nekoliko osnovnih podataka o djelatnosti AGIT-a?/ AGIT je osnovan 11. ožujka 1993. i sljedeće 2013. obilježava 20 godina postojanja. Duga tradicija i prisutnost na tržištu daju do-datnu težinu i ozbiljnost te obvezuju na odgovorno gospodarenje i rukovođenje poduzećem. Nakon podjele HŽ Hrvatskih željeznica 1. siječnja. 2007. kao jedinog osnivača AGIT-a d.o.o., a sukladno Zakonu o podjeli, pravni slijednik bio je HŽ Cargo. Istodobno je AGIT vlasnik društava AGIT BIH i AGIT Srbija, kao i poslovnog udjela u Robno-transportnom centru Slavonski Brod. Naša osnovna djela-tnost jest pružanje integralne logističke usluge u prijevozu general-nih tereta, intermodalnih jedinica i komadnih pošiljaka. Ulaganjem u ljudski potencijal i infrastrukturu stvaramo podlogu za održivi profitabilni razvoj na domaćem i međunarodnom tržištu. Stvaramo prepoznatljivo ime kao sinonim kvalitete, dok odnose s klijentima gradimo na povjerenju i poslovnosti.

/ Prije pet mjeseci došli ste na rukovodeće pozicije. Kakvu ste situa-ciju zatekli?/ Zatečeno stanje prihodovno iskazuje negativan rezultat u prva četiri mjeseca 2012., što je posljedica poravnanja računa dobiti i gubitka te bilance. Takav negativan rezultat posljedica je nepo-tpisivanja komercijalnog ugovora sa Željeznicama Federacije BiH (ŽFBiH) te gubitka ključnih roba i korisnika, što je generiralo sma-njenje opsega prijevoza. Negativan trend zaustavljen je proteklih mjeseci te su uspješno vraćeni pojedini izgubljeni prijevozi. Takvo zatečeno stanje zahtijevalo je korjenite promjene u organizacijskom i komercijalnom smislu.

Zaokret je napravljen u pojačanim akvizicijama na domaćem i me-đunarodnom tržištu. To je posebice naglašeno kroz suradnju sa ŽFBiH-om kao ključnim partnerom na prugama Federacije, kao i s drugim željezničkim upravama i logističarima susjednih zema-

lja, te kroz pojačanu suradnju s hrvatskim lukama i brodarskim agentima, kod kojih su također bile izgubljene veće količine roba. U protekla dva mjeseca postignuti su dogovori i potpisani ugovori te su vraćeni izgubljeni prijevozi i započeti novi s novim korisnicima. Osjetno povećanje prijevoznog učinka ostvareno je u srpnju pa je tako opseg prijevoza generalnih (rasutih) tereta povećan za 37,62% u odnosu na lipanj 2012., a prijevoz intermodalnih jedinica za 7,4 posto. Uz to, za 19,59% porastao je i opseg prijevoza komadnih pošiljaka. Takvo povećanje prijevoznog učinka dovelo je do sana-cije zatečenoga gubitka koji je iznosio 843 tisuće kuna (I-IV/2012), dok je u prvih sedam mjeseci 2012. ostvarena dobit od 376 tisuća kuna.

/ Što za AGIT znači liberalizacija tržišta prijevoznih usluga u tere-tnom prijevozu? / Liberalizacija tržišta za željezničke operatore ozbiljna je stvar, a ujedno i poslovni izazov. Po pitanju liberalizacije usluga željezničkog prijevoza postoje odgovorna tijela i regulatori te jasno propisana pravila tržišne utakmice. Mi koji djelujemo u okviru tih pravila u ci-jelosti ih prihvaćamo i poštujemo te vlastitim snagama i marketin-škom strategijom društva stvaramo pretpostavke za liberalizirano tržište. Namjera AGIT-a je da se u takvu okružju afirmira na do-maćem i inozemnom tržištu, i to povećanjem prijevoznih učinaka i pružanjem kompletne logističke usluge u prijevoza roba. Težište bi stavili na rad kontejnerskog terminala u Vrapču. Taj terminal u tehnološkom i operativnom smislu ima pretpostavke da funkcionira kao suha luka. Formiranjem carinskog odjela (preuzimanjem šest zaposlenika iz HŽ Carga s carinskim ispitom) AGIT bi upotpunio pružanje logističkih usluga za robe koje stižu iz zemalja izvan EU-a ili odlaze u njih, i to za prekooceanske robe, kao i robe koje se uvoze i izvoze na istočno tržište, a što će biti aktualno nakon ulaska Hrvat-ske u Europsku uniju.

/ Na tržištu prijevoza komadnih pošiljaka »Dom express« posluje u vrlo jakoj konkurenciji domaćih i inozemnih tvrtki. / Na tržištu prijevoza komadnih pošiljaka vlada oštra konkurencija, puno je stranih tvrtki-pružatelja usluga koje su cjenovno i tehnološki konkurentnije od »Dom expressa«. Novom organizacijom u »Dom expressu« nastojimo povećati učinkovitost, i to tako da dio voznog parka, koji je u lizingu, preuzmu kooperanti, preseljenjem logističkih centara (skladištenje, doprema i obrada pošiljka u Zagreb Zapa-dnom kolodvoru), kao i intenziviranjem željezničkog prijevoza zbir-nih pošiljaka. Uz to će »Dom express« nastojati poboljšati svoju ek-speditivnost i profitabilnost pronalaženjem kvalitetnoga strateškog partnera.

/ Koji su Vaši prioriteti u sljedećem razdoblju? / Naša zadaća jest u 2012. postići povećanje opsega prijevoza kroz mjere i aktivnosti proaktivnog djelovanja. U te mjere spadaju uvođenje novih projekata u dijelu intermodalnih prijevoza (pro-jekt Marco Polo i drugi), završetak započetih projekata obnove industrijskih kolosijeka, povećanje tržišnog udjela na domaćem i inozemnom tržištu, racionalizacija prijevoznih kapaciteta u dje-latnosti prijevoza komadnih pošiljaka, prebacivanje kamionskih komadnih pošiljaka na vagonske pošiljke, uvođenje standarda ISO u poslovanje društva te stalna izobrazba kadrova. Kada go-vorimo o izobrazbi, prije svega mislimo na zaposlenike koji rade u prodaji, a izobrazbu provodimo u suradnji s HŽ Cargom. Naš je cilj postati regionalni lider u organizaciji prijevoza i pružanju logističkih usluga, oslanjanjem na logistiku HŽ Carga kao mati-čne kompanije te poslovnih partnera na domaćem i inozemnom tržištu.

Mr. sc. Zlatko Martić (desno) i Vitomir Raguž

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 25

/ PARTNERI/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Tondach Đakovo

Izvrsna suradnja sa željeznicomU zadnjih nekoliko godina tvrtka »Tondach«, koja u Bedekovčini i Đakovu proizvodi crjepove, inten-zivirala je suradnju sa željeznicom. Svaki mjesec iz Đakova se na paletama, ponajviše prema Bede-kovčini, otprema oko 1 000 tona crijepa. O suradnji s tom tvrtkom razgovarali smo s Ljerkom Kovačić, zaposlenicom »Tondacha«.

se od centrale u Bedekovčini prema Đakovu, dok manje količine prevozimo u suprotnom smjeru. Medijski zanimljiv prijevoz ostvarili smo ovih dana kada smo prema Rijeci vlakom otpremili crijep koji će se pretovariti na brod i otpremiti u ruski grad Soči u kojemu će se 2014. održati Zimske olimpijske igre. Ondje će se ugraditi u krovove zgrada u olimpijskom selu.

Mjesečni rad kreće se na razini od oko 1 000 tona u smjeru Bedekovčine i nešto manje od 100 tona u suprotnom smjeru. Crijep se na paletama utovaruje u vagone, a mjesečno se uto-vari oko 1 200 paleta Najčešće se koriste vagoni serije Rils-z, a ponekad i vagoni serije Hbis-z. Rijetko se događa da nema dovoljno vagona, no ti se problemi brzo otklone. Dnevno se zbog dužine kolosijeka tovari do šest vagona i sav se rad uspi-jeva napraviti u jednoj smjeni. U razgovoru sa željezničarima doznali smo da bi održavanje vagona serije Rils-z moglo biti bolje jer se u njima prevoze različiti tereti. Zna se dogoditi da u vodilicama ostanu sitni materijali što jako otežava otvaranje i zatvaranje vrata.

Uz poduzeća »Žito« i Hrvatske šume, u Đakovu se željeznički te-retni prijevoz obavlja i za tvrtku »Tondach«. Austrijska tvrtka za proizvodnju crjepova u Hrvatskoj vlasnik je dviju tvornica; jedne u Bedekovčini gdje se nalazi i centrala za Hrvatsku i druge u Đa-kovu. Nekada su se u prostoru đakovačke tvornice tadašnjeg po-duzeća »Cetera« proizvodile fasadna i blok-opeka, a od siječnja 2000. vlasnikom je postala tvrtka »Tondach« koja je specijalizi-rana za proizvodnju crjepova. Novi vlasnik promijenio je proizvo-dni asortiman poduzeća. Budući da se u Europi rijetko može naći glina vrhunske kvalitete i bez ikakvih primjesa, novi su vlasnici to prepoznali i odlučili da je s obzirom na kvalitetu sirovine bolje raditi zahtjevniji proizvod.

Izvana se tvornica u Đakovu ne čini velikom, no unutra se nalazi doista impresivan prostor. U tvorničkome krugu vadi se glina i doprema do drobilica koje ju usitnjavaju na potrebne dimenzije. Osim kopanja i prijevoza gline do pogona koji se izvode na otvo-renom, cijeli proizvodni proces u cijelosti je automatiziran. De-vedeset radnika i četiri robota obavljaju cijeli posao od dopreme glina do otpremanja gotovih crjepova do skladišta. Ovisno o vrsti crijepa, sušenje se provodi na unaprijed definiranim temperatu-rama i pod točno određenim postotkom vlage, a cijeli se proces kontrolira računalno. Kraj procesa označava radnik koji svaki cri-jep lagano udara štapom nalik na bubnjarsku palicu s metalnom kuglicom na kraju i koji prema zvuku određuje postoji li na crijepu kakvo oštećenje. Konačni proizvod su tzv. crjepovi velikih dimen-zija u različitim bojama. Prema posebnoj narudžbi moguće ih je izraditi u traženoj boji ili uzorku. Za svoje proizvode »Tondach« daje tridesetogodišnje jamstvo, a realan vijek trajanja tog crijepa je 100 godina.

Prema riječima Ljerke Kovačić, željeznica je pouzdan partner. Za kompletno osoblje željezničkoga kolodvora, osobito zaposlenike HŽ Carga ima samo riječi hvale:/ S željeznicom kao prijevoznikom smo jako zadovoljni, kao i s ra-dnicima koji nam uvijek izlaze ususret. Glavnina prijevoza obavlja

26 broj 802 / rujan 2012.

/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Arhiva Tajne večere

/ PROJEKTI

Voditelji gastronomskog projekt pod nazivom Tajna večera svojim gostima priredili su nesvakidašnji događaj. Naime, na kolodvor-skoj terasi s pogledom na Lenucijevu potkovu, jednu od najljepših vizura grada Zagreba, bila je priređena večera za tridesetak gostiju. Kada su se prijavljivali za taj nesvakidašnji događaj, gosti nisu znali mjesto na kojemu će večerati, tko će im kuhati, s kime će sjediti za stolom, kao ni to što će biti na jelovniku. Jedina obavijest koju su imali gosti bila je ta da se večera priređuje u Zagrebu, da neće biti u uobičajenom restoranu te da 7. rujna u 20.00 sati moraju doći moraju na Zagreb Zapadni kolodvor. Ondje ih je dočekao organizator koji ih je poveo na prvi vlak prema Glavnom kolodvoru. Neizvjesnost gostiju bila je očekivana, to više što se i na Glavnom kolodvoru nastavila neizvjesnost oko odabira

Na terasi Zagreb GK

Održana Tajna večeraU suradnji udruge Urbani nomadi i HŽ Infrastruktu-re u večernjim satima 7. rujna 2012. na terasi Za-greb Glavnog kolodvora bila je priređena tzv. tajna večera.

mjesta predviđenoga za gastronomski događaj. Nakon silaska s vlaka priređivač Tajne večere goste je na peronu upoznao s ovogo-dišnjim željezničkim obljetnicama - 120 godina Glavnog kolodvora i 150 godina željeznice u Zagrebu te im podijelio promidžbeni ma-terijal vezan uz te obljetnice. Najveće iznenađenje slijedilo je kada su gostima uručene replike radnih kartica na kojima se u prošla vremena evidentirao dolazak na posao i odlazak s njega. Prije ula-ska na terasu Glavnog kolodvora gosti su trebali potvrditi kartice u identifikacijskom uređaju obnovljenome za tu prigodu. Udruga Urbani nomadi u javnosti je predstavljena preko prvoga pop-up restorana u Hrvatskoj. Za priređivanje tzv. tajnih večera gur-manima željnima novih gastronomskih ponuda te znatiželjnicima i pustolovima Urbani nomadi koriste se nesvakidašnjim prostorima. Tako je i 12. srpnja 2012. u suradnji Urbanih nomada, HŽ Putni-čkog prijevoza i HŽ Infrastrukture bila priređena tzv. tajna večera u vagonskom restoranu postavljenome na peronu Zagreb GK. Sve tajne večere rasprodane su tjednima unaprijed, a gostima je, uz faktor iznenađenja u pogledu mjesta večere, pružena mogućnost upoznavanja novih ljudi, a prije svega priređuju im se vrhunska jela i pića u suradnji s poznatim kulinarskim majstorima.Cjelokupna organizacija takvih zbivanja ne bi bila moguća bez odobrenja i suradnje s kolegama iz različitih poslova počevši od predstavnika uprava, direktora Regionalne jedinice Organizacije i regulacije prometa Centar, šefa Zagreb Glavnog kolodvora, šefa Službe sigurnosti, RVR-ove čuvarske službe, rukovoditelja Nekre-tnina, prometnog ureda Zagreb Glavnog kolodvora i brojnih drugih željezničara.Tijekom tzv. tajnih večera u vagonskom restoranu i na terasi Gla-vnog kolodvora gosti su pokazali zanimanje za mogućnosti unaj-mljivanja vagonskog restorana i kolodvorskih prostora za svoje potrebe. HŽ Infrastruktura imala je namjeru da takvom suradnjom i organizacijom takvih zbivanja, uz druge promidžbene aktivnosti, skrene pozornost na obilježavanje obljetnice 120 godina Zagreb Glavnog kolodvora i 150 godina željeznice u Zagrebu te da javnosti predstavi mogućnost priređivanja sličnih zbivanja.

Na terasi Zagreb GK

U vagonskom restoranu

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 27

/ Razgovarala: Ivana Čubelić/ Foto: Ana Šesto

/ OSOBNO

/ Kada ste se počeli baviti glazbom?/ Više volim riječ muzika nego glazba jer muzika dolazi od riječi muza. Dakle, riječ je o inspiraciji, a ne o glasu. Svatko ima glas, ali svatko nema inspiraciju i talent.Sjećam se da sam s oko četiri godine znao sjediti na stubama obiteljske kuće i iz svega glasa pjevati hitove iz toga vremena. Nastupao sam na svim školskim priredbama, pjevao u zboru, ali, nažalost, nisam upisao glazbenu školu jer mi se to nije dalo, a ro-ditelji me na to nisu natjerali. To mi danas nedostaje. U osnovnoj školi prihvatio sam se gitare i počeo samostalno učiti svirati iz priručnika. Potpuno sam samouk, ne znam čitati note, ali muzi-ku »skidam« po sluhu. Mnogo kompozitora i glazbenika utjeca-lo je na moj ukus i izričaj. Među njima su Antonio Vivaldi, J. S. Bach, Jefferson Airplane, Jimi Hendrix, The B-52’s, Joy Division, Talking Heads, Leonard Cohen, ruski cigani, Vlatko Stefanovski, Cinkuši…Vrlo rano počeo sam i skladati jer mi je bilo dosadno svirati tuđe pjesme. Do danas sam skladao 50-ak skladbi od kojih sam neke i snimio uz pomoć prijatelja glazbenika.

/ Uglazbljujte i pjevate stihove poznatih i manje poznatih autora. Koje biste pjesme izdvojili? / Fasciniraju me Federico Garcia Lorca, Jacques Prevert, Miroslav Antić i moj pokojni prijatelj Predrag Kostelac – Kosta, moslavački pjesnik. Među pjesmama koje sam uglazbio izdvojio bih Lorcinu »Ponoćni vjetar«, Jesenjinovu »Ljepotica bješe Tanja«, pjesmu Predraga Kostelca »Zemlja« te dijalektalne pjesme pjesnikinje Bi-serke Draganić »Jesen dohaja« i »Zagorski mir«. Fasciniran sam ljubavlju i zemljom.

/ Pišete li i sami stihove koje naknadno uglazbljujete?/ Pokušavao sam pisati pjesme, ali to mi baš nije išlo od ruke. Me-đutim, jednu sam pjesmu ipak napisao u tužnome trenutku kada mi je umro otac. Tu pjesmu sam i uglazbio. Prethodni pokušaji nisu bili uspješni. Jednostavno, nisam pjesnik.

/ Sudjelovali ste i na zagrebačkom Chansonfestu./ Godine 2010. prijavio sam pjesmu »Jesen dohaja« i bio sam primljen na taj festival. To mi je bilo najugodnije iskustvo jer je iza mene bio orkestar u mješovitom, klasičnom i pop sa-stavu. Prije toga nastupao sam na amaterskim festivalima, održao sam samostalne koncerte u komornim prostorima, a nastupao sam i s bendovima. Bio sam član bendova »Goran i neukrotivi«, »Ptice«, »Djevojčice« i »Karma«, međutim nekako sam najbolji kada nastupam samostalno. Ove godine prijavio sam pjesmu na natječaj za Chansonfest, a rezultate ću znati za mjesec dana.

/ Počeli ste studirati na Pravnom fakultetu./ Počeo sam studirati prije tri godine i završio sam prvu, ali čini mi se da ću ipak odustati. Fakultet je vrlo zahtjevan, oduzima previše vremena, a budući da i kod kuće rješavam poslovnu problematiku,

Goran Aleksić

Kantautor ljubavi i zemljeNakon završenog Fakulteta prometnih znanosti Go-ran Aleksić na željeznici se zaposlio 1988. godine, a danas radi na radnome mjestu glavnog inženjera za prometne propise u Službi za prometnu tehno-logiju HŽ Infrastrukture d.o.o. U slobodno vrijeme Aleksić svira gitaru i uglazbljuje stihove poznatih i nepoznatih pjesnika.

Nastup u klubu O’grada na zagrebačkoj Kustošiji

za to jednostavno nemam vremena. »Propisar« mora biti stručan u svojem području, pismen, multidisciplinaran, mora vrlo dobro po-znavati cijeli željeznički sustav i, prije svega, voljeti taj posao. Naža-lost, imam dojam da taj posao nije dovoljno cijenjen u željezničkom sustavu. Nastojim da u mojem području izrada propisa ne bude slučaj, nego da to bude planska djelatnost.

/ Član ste i Udruge »Franak« koja se zalaže za ograničavanje valu-tne klauzule. Koje su trenutačne aktivnosti Udruge?/ Budući da znam nešto o pravu, kolege iz Udruge »Franak« odre-dile su me za koordinatora pravnog tima. To mi je još jedan do-datni posao koji obavljam u slobodno vrijeme, i to dobrovoljno i besplatno, ali se nadam da će na kraju to biti za opću društvenu korist. U Republici Hrvatskoj podignuto je oko 120 000 kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Svima njima, pa i meni, zbog rasta tečaja franka rate su porasle od 50% do 70% u odnosu na one s početka otplate. Uz to banke podižu kamate jednostranim odlukama, bez ugovorenih formula na temelju kojih se mijenjaju kamate. Prema našim procjenama, sve banke zbog takve prakse zarađuju oko šest milijarda kuna godišnje. Zbog toga smo posred-stvom Udruge »Potrošač«, koja je legitimna za podizanje kolekti-vnih tužba za zaštitu potrošača, podigli najveću kolektivnu tužbu u RH kojom tražimo da se ukine nepoštena poslovna praksa stranih poslovnih banaka u RH i da se oštećenima vrate preplaćeni izno-si kreditnih rata. Vodim brigu o pravnome poštanskom sandučiću Udruge »Franak«, odgovaram na jednostavnija pitanja ljudi koji su u teškim životnim situacijama, a složenija pitanja prosljeđujem od-vjetnici. Trenutačno se pripremamo za drugo ročište na Trgovačko-me sudu.

/ Dio ste umjetničke obitelji jer vam je i supruga slikarica. / Imam tu sreću da mi je supruga Vlasta slikarica i članica Hr-vatskog društva likovnih umjetnika. Članom HDLU-a postaje se samo ako to odredi stručni žiri sastavljen od akademskih umje-tnika. Prije 20-ak godina, dok sam bio neoženjen, u obiteljskoj kući trebalo je mijenjati tapete. Tada sam rekao da ću oženiti slikaricu pa se više neću baviti zidovima jer će mi supruga sli-kati po njima. I desetak godina poslije oženio sam slikaricu. Moram reći da me slikarstvo uopće nije zanimalo prije nego što sam upoznao Vlastu. Jako sam joj zahvalan zbog toga što mi je otkrila potpuno nov, predivan svijet pun boja, ali i mirisa koji se vide. Otkad poznajem Vlastu, moj svijet je potpuno nov i puno ljepši.

28 broj 802 / rujan 2012.

/ Piše: Tanja Horvat Ante Jukić/ Foto: Arhiva KUD-ova

/ KULTURA

/ Piše: Ivana Čubelić Drago Repinac

Dvadesettrogodišnji Ivan Repinac, sin Drage Repinca, referenta računovodstva u Financijama i računovodstvu HŽ Infrastrukture u Slavonskom Brodu, teški je bolesnik s dijagnozom nagnječenja le-đne moždine i disfunkcijama koje su posljedica nagnječenja. Budu-ći da mu se zdravstveno stanje pogoršava, jedina mu je nada izvo-đenje operacije u inozemstvu, a čije troškove (oko 25 000 eura) ne pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Osim toga Ivanu Repincu bit će potrebna i postoperativna rehabilitacija, također u inozemstvu, čiji će troškovi iznositi i više nego trošak operacije. Iako su se HŽ-ovi zaposlenici odazvali na tu akciju na čemu im zahvalju-jemo i ovim putem, prikupljena sredstva još uvijek nisu dostatna. HŽ-ovi zaposlenici svoj novčani prilog mogu uplatiti na žiroračun br. 2402006-1031262160, poziv na broj 8702155228 pri Erste & Ste-iermärkische banci d.d. (svrha uplate: »Pomoć za operaciju Ivana Repinca«) ili na devizni račun br. 2402006-7702537598 (IBAN: HR8424020063207051025) pri istoj banci (svrha uplate: »Pomoć za operaciju Ivana Repinca«). Svoj prilog željezničari također mogu dati preko službe za obračun plaća u svojoj tvrtki, i to tako da pismenu izja-vu s imenom i prezimenom, iznosom novčanog priloga, općim identifi-kacijskim brojem (OIB) i vlastoručnim potpisom proslijede u tu službu.

Pomoć sinu Drage Repinca

Nastavlja se humanitarna akcijaBudući da novac prikupljen do sada za operaciju i postoperativno liječenje Ivana Repinca nije dosta-tan, humanitarna akcija se nastavlja.

Zahvala obitelji Drage Repinca

Poštovani željezničari, drage radne kolege,

ovim putem zahvaljujemo na velikodušnoj pomoći svima koji su su-djelovali u humanitarnoj akciji prikupljanja novčanih sredstava za liječenje našega sina Ivana i svojim prilozima omogućili da Ivan 25. rujna 2012. otputuje na zakazanu operaciju u Bejrut.Prošlo je šest godina od Ivanova stradavanja (ozljede kralježnice s nagnječenjem leđne moždine), a liječenje i oporavak te progno-ze liječnika specijalista nisu bile ohrabrujuće. No ugledni njemački specijalist dr. Norbert Sass spreman je izvesti operativni zahvat (liječenje matičnim stanicama). Uz postoperativnu rehabilitaciju pod njegovim nadzorom dr. Sass istinski vjeruje da će se Ivanovo zdravstveno stanje poboljšati znatno. Iščekujući dobre vijesti iz Bejruta, još jednom od srca zahvaljujemo svima na novčanoj pomoći. Zahvaljujemo i svima onima koji Ivanu šalju riječi ohrabrenja te ga na taj način podupiru i daju mu do zna-nja da u svojoj teškoj bolesti nije sam.Hvala na vašem velikom srcu. Vaša pomoć te vaša solidarnost i suosjećanje našemu su Ivanu neprocjenjivi.

Obitelj Drage Repinca

Uz hrvatske predstavnike, na festivalu u Macerati sudjelovala su i folklorna društva iz Slovačke, Rusije, Italije i Meksika, a poseban gost bila je folklorna skupina iz Kine. Festival je ugostio oko 200 folklornih plesača i svirača koji su svoj nacionalni folklor prikazali u

KUD-ovi HŽ-a

Izvrsni nastupiHKUD »Željezničar« Zagreb gostovao je na 19. me-đunarodnom festivalu folklora koji se održavao od 17. do 24. rujna u Macerati, a od 24. kolovoza do 3. rujna KUDŽ »Filip Dević« u Poljskoj je sudjelovao na 25. međunarodnom studentskom festivalu fol-klora Katowice 2012.

sedam gradova regije Marche. Svaka se skupina predstavila u 20-minutnom programu na središnjim trgovima, a poseban doživljaj za HKUD »Željezničar« bio je nastup pred 2 500 gledatelja u areni Sfe-risterio u Macerati, koja je najakustičnija svjetska arena. Uz izvrsnu organizaciju, skupina »Li Pistacoppi« organizirala je i razgledanje Macerate, a plesači i pjevači bili su na prijemu kod gradonačelnika, gostovali na lokalnoj televiziji te održali nezaboravan nastup u kate-drali pred biskupom pokrajine Marche.

Na festivalu u Katowicama nastupila su 34 člana plesnoga folklornog ansambla i orkestra KUDŽ-a »Filip Dević«. Ondje su održali osam koncerata, a Hrvatsku su predstavili starim splitskom plesovima, du-brovačkom poskočicom linđo, kolom iz Ražanca, bunjevačkim pleso-vima te plesovima iz Posavine i Baranje. Uz hrvatske predstavnike, na festivalu su sudjelovali ansambli iz Rusije, Turske, Italije, Slova-čke, Francuske, Poljske, Argentine, Venezuele i Poljske.Izvedbom plesova iz svih krajeva Hrvatske članovi KUDŽ-a »Filip Dević« pokazali su bogatstvo i raznolikost hrvatskog folklora te još jednom potvrdili da su uspješni ambasadori svoje zemlje.Članovi KUDŽ-a »Filip Dević«

Nastup HKUD-a »Željezničar« Zagreb

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 29

/ SPORT/ Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina

Udruga je nastala na inicijativu varaždinskih i koprivničkih strojo-vođa, a okuplja 33 člana, među kojima ih je najviše s područja

Motodruštvo strojovođa BAST

Bajkeri u promociji željezniceMotodruštvo strojovođa BAST registrirano je u tra-vnju ove godine kao udruga u sklopu HŽ-a. Člano-vi Udruge su željezničari zaljubljenici u motocikle, uglavnom strojovođe iz cijele Hrvatske. Udruga na-stoji ojačati kolegijalnost željezničara, a u planu im je i osnivanje povijesne postrojbe željezničara.

Varaždina i Koprivnice, no ima i članove iz Bjelovara, Knina, Rijeke i drugih mjesta. Udruga je osnovana kako bi se jednostavnije or-ganizirala turističko-rekreacijska putovanja uglavnom po Republici Hrvatskoj te motodruženja koja uključuju zabavu i motoigre. Čelništvo Udruge čine varaždinski strojovođe među kojima su predsjednik Zvonimir Mesarić i tajnik Josip Lončar, a Martin Ra-čan, strojovođa iz Koprivnice, dopredsjednik je Udruge. Najavili su vrlo zanimljivu inicijativu koju uskoro planiraju pokrenuti. Riječ je o osnivanju povijesne vojne postrojbe Čuvari-sabljaši, po uzoru na Čuvare-sabljaše koji su svoju dužnost zaštite željezničkih putnika i objekata obavljali u doba Austro-Ugarske Monarhije. Postrojba bi bila osnovana unutar Udruge tako da se za prva četiri člana plani-raju pribaviti izvorne odore, oružje i oprema.Dana 25. kolovoza Udruga je organizirala druženje članova i gostiju u prostoru HŽ Vuče vlakova Varaždin u Pregošićevoj ulici u Vara-ždinu. Tom je prigodom svečano otvorena i novouređena terasa koju su donacijama uredili članovi Udruge i ostalo izvršno osoblje HŽ Vuče vlakova u Varaždinu. U poslijepodnevnim satima bile su organizirane motoigre, a u 20.00 sati članovi Udruge su se na mo-tociklima okupili pokraj parne lokomotive serije 51, koja se nalazi pokraj hotela Varaždin i željezničkoga kolodvora u Varaždinu. U ve-černjim satima zabavljao ih je Auto-stop bend, zabavno-glazbeni sastav strojovođa. Takve inicijative dodatno jačaju kolegijalnost te promiču željezniča-re i dodatne vrijednosti u promociji željeznice.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Regionalna liga osnovana je 2008. godine. Osnovna ideja vodilja osnivača lige bila je postizanje što veće kvalitete sudionika te zbog toga ligi ne mogu pristupiti svi zainteresirani klubovi. Ove godine u ligi nastupaju po dva kluba iz Crne Gore, Makedonije, Srbije i Hrvatske. Hrvatski predstavnici u tom natjecanju su »Podravka« i »Lokomotiva«. U »Lokomotivi« ističu da su zahvalni Hrvatskome rukometnom savezu koji im je dozvolio nastup u Regionalnoj ligi pod uvjetom da se uključe u završnicu državnog prvenstva.

Konkurencija u Regionalnoj ligi vrlo je jaka. U njoj nastupaju ruko-metašice podgoričke »Budućnosti«, aktualne prvakinje Europe, za-tim »Metalurg«, u kojemu uz četiri strankinje igraju reprezentativke Makedonije, ili »Vardar«, čiji je vlasnik angažirao deset Ruskinja. Kao gotovo svake godine »Lokomotiva« je i ovu sezonu počela s vrlo mladom ekipom. U klubu je ostala većina igračica koje su igrale pro-šle sezone. »Lokomotiva« će najteže nadoknaditi prelazak Katarine Ježić, najperspektivnije hrvatske rukometašice. S druge strane u klub su stigle Petra Ostrijaš, najbolji strijelac proteklog prvenstva Hrvat-ske; Ana Debelić, kadetska i juniorska reprezentativka, Maja Kožnjak iz »Podravke« te Jelena Marković i Ivana Božović iz »Budućnosti«.

RK »Lokomotiva«

Uspješna u Regionalnoj ligiRukometašice »Lokomotive« 15. rujna u zagreba-čkom Domu sportova odigrale su prvu utakmicu Regionalne lige na domaćem terenu. Iako su na papiru slovile kao favoritkinje, igračice skopskog »Metalurga« doživjele su poraz 25 : 21 pa nakon prva tri kola »Lokomotiva« ima dvije pobjede.

Početkom listopada »Lokomotiva« počinje s nastupima u Kupu ku-pova pa ovom prigodom pozivamo navijače da dođu u Dom sporto-va. Atraktivne utakmice i dobra zabava su zajamčeni.

30 broj 802 / rujan 2012.

/ SPORT / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

/ Piše: Vjekoslav Suton

Taekwondo

Buduća prometnica prvakinja HrvatskeIako u Hrvatskoj nije najpopularniji sport, taekwon-do svakako spada među sportove u kojima hrvatski predstavnici redovito osvajaju medalje na velikim svjetskim natjecanjima. Među njima vjerojatno će se naći i juniorska prvakinja Josipa Matić, učenica zagrebačke Tehničke škole.

Medalje na Olimpijskim igrama osvojile su Martina Zubčić, Sandra Šarić i Lucija Zaninović, a Ana Zaninović svjetska je prvakinja. Na-kon paraolimpijca plivača Kristijana Vincetića, Tehnička škola među svojim učenicima opet ima vrlo darovitu sportašicu Josipu Matić, učenicu 2P razreda. Članica Taekwondo kluba »Zaprešić« Josipa Matić juniorska je prvakinja Hrvatske i državna reprezentativka. Ove je godine s re-prezentacijom nastupila na Svjetskome juniorskom prvenstvu u taekwondou u Egiptu. Nakon pobjede protiv španjolske predsta-vnice izgubila je protiv Turkinje i tako ostala bez prilike da se bori za brončanu medalju. No Josipa je zadovoljna i nada se da će se uspjeti izboriti za Europsko juniorsko prvenstvo koje će se 2013. održati u Portugalu:/ Uvijek se može reći da se može bolje, no ja sam ipak jako zado-voljna nastupom u Egiptu. Nastup na svjetskom prvenstvu jako je teško izboriti i on mi je donio visoki rang, što će mi biti prednost u sljedećim nastupima. U Egiptu sam imala problema s hranom pa sam izgubila nekoliko kilograma. Moja je kategorija do 68 kg, a tamo sam imala 62 kilograma, što je za tri kilograma manje od moje uobičajene težine.Nakon što se u djetinjstvu kraće bavila akrobatskim rock&rollom, ugledala je plakat kojim su se oni koji se žele baviti taekwondoom pozivali na učlanjenje u TK »Zaprešić«: / Odmah sam znala da je to sport za mene pa sam s prijateljicom Hanom King otišla na trening. Ona je ubrzo odustala, a ja sam već osam godina u tom sportu – rekla je Matić.Taekweondo je sport u kojem je bodovanje u najvećoj mogućoj mje-ri objektivno. Uz precizna mjerenja potrebna je i određena snaga udarca da bi se osvojio bod. Borci su zaštićeni oklopom i kacigom, a dozvoljeni su udarci rukama i nogama u oklop i glavu./ Ovim se sportom bavim od osme godine. U taekwondou su vrlo važni snaga, brzina i koordinacija pokreta. Meni su i visina i težina prednost. Lakša sam za tri kilograma od najviše dopuštene težine za moju kategoriju, što me čini bržom. U klubu su razmišljali o tome da pokušam skinuti koju kilu pa da nastupam u kategoriji do 63 kilograma. Treniram svaki radni dan, a kada imamo A turnire ili prvenstvo, onda i po dva puta dnevno – dodala je Matić. O odabiru zanimanja prometnice i nastavku školovanja u Tehničkoj školi, Matić je rekla:/ S obzirom na obiteljsku tradiciju, to mi se činilo logičnim izborom. U »željezničku« školu išli su mi tata, stric, kum i rođakinja pa mi se činilo da će i meni tamo biti dobro. Pohađam smjer za prometnog te-hničara. Prvu sam godinu prošla s vrlo dobrim uspjehom i zadovoljna sam. Matematika i fizika teži su mi od ostalih predmeta i njih moram dosta učiti. Škola je odlično opremljena, a i društvo je jako dobro. Iz Zaprešića nitko ne putuje u tu školu, a dosta učenika stiže iz Dugog Sela i Sesveta. No to nije problem jer smo svi dobra ekipa.

Od ove godine susreti nose naziv po pokojnom dopredsjedniku SPVH-a, Krešimiru Posavcu. Na susretima je bilo više od 400 sudionika iz svih krajeva Hrvatske. Uz predstavnike Hrvatske,

SPVH

Održani sportski susretiOd 3. do 5. rujna u Trogiru bili su održani petnaesti Međunarodni sportski susreti Sindikata prometnika vlakova Hrvatske.

koji su u Split i iz njega putovali noćnim vlakom, pozivu na sudje-lovanje odazvali su se i kolege željezničari iz Poljske, Slovenije i Federacije BIH. Sudionici su se natjecali u malom nogome-tu, potezanju užeta, odbojci na pijesku, bacanju kočne papuče, stolnom tenisu, pikadu, šahu i belotu. Zadnjeg dana natjecanja podijeljena su priznanja, a ukupni pobjednik bila je Podružnica SPVH-a Varaždin.

Josipa Matić s prometnicom Snježanom Arih u kolodvoru Zaprešić

/ Foto: Ivan Dukić