04 BK1 Zajednicki Rad Bic

Embed Size (px)

DESCRIPTION

engineering

Citation preview

  • BETONSKE KONSTRUKCIJE I(god. 2007/2008.)

    Predmetni nastavnik:V.pred. mr.sc. Vladica Herak-Marovi, dipl.ing.gra.

    KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVESTRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 2

    Nastavne jedinice kolegija:

    (1) Fizikalno mehanika svojstva betona i elika za armiranje; deformacije betona;

    (2) Uvjeti zajednikog rada betona i armature; prionljivost, sidrenje, nastavljanje, oblikovanje, zatitni slojevi; razmaci ipki; odredbe propisa;

    (3) Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSN;

    (4) Dimenzioniranje presjeka na savijanje (pravokutni presjeci, T-presjeci, jednostruko i dvostruko armirani presjeci);

    (5) Dimenzioniranje presjeka na centrini i ekscentrini tlak i vlak;

    (6) Dimenzioniranje na poprene sile; dimenzioniranje na torziju;

    (7) Lokalni tlani naponi;

    (8) Vitki elementi naprezani centrinom i ekscentrinom tlanom silom; stupovi;

    (9) Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSU (naprezanja, pukotine, progibi);

    (10) Konstruiranje armature u razliitim elementima konstrukcija; neki detalji; odredbe propisa.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 3

    Uvjeti zajednikog rada betona i armature

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 4

    PRIONLJIVOST BETONA I ARMATURE

    - Jedna od osnovnih pretpostavki prorauna armiranobetonskih konstrukcija je vrsta veza izmeu betona i armature za sva naponska stanja.

    - Pretpostavka je da na spoju betona i armature nema klizanja tj. vrijedi uvjet kompatibilnosti c = s .

    Ako prionljivosti izmeu betona i armature ne bi bilo (klizanje na kontaktu), armiranobetonski nosabi se ponaao kao betonska greda ojaana s elinom zategom, tj. u gredi se formira tlani luk koji se oslanja na leejeve koji preuzimaju vertikalnu silu, a armatura preuzima horizontalnu silu Fs = Mmax/z.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 5

    Prionljivost ovisi o slijedeim imbenicima:

    - vrsti elika:

    - kakvoi betona (fb raste s poveanjem fc ); fb = vrstoa prionljivostifc = tlana vrstoa betona

    - dimenzijama elementa;

    - poloaju i nagibu ipke u elementu.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 6

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 7

    Proraunska vrstoa prionljivosti (fbd )

    Koristi se za proraun sidrenja armaturnih ipki, a definira se preko pomaka izvlaenjem:

    fbd = F( = 0.1) / u lbgdje je:

    F(=0.1) sila u ipki pri kojoj se pomie slobodni kraj ipke za = 0.1mm

    u = opseg ipkelb duina sidrenja

    - Prionljivost se rauna po slijedeem izrazu:

    fbd = (2.25 fctk,0.05)/ c - za rebrastu armaturu

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 8

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 9

    SIDRENJE ARMATURE

    - Sidrenje armature je potrebno provesti da bi se osigurala nosiva funkcijasvake ipke, ice ili zavarene mree pojedinano, kao i radarmiranobetonske konstrukcije u cjelini.

    - Osnovna duljina sidrenja je ravna duljina (lb) koja je potrebna za sidrenje dabi se sila (Fs) u ipki prenijela na beton, pod pretpostavkom stalneproraunske vrstoe prianjanja (fbd ) uzdu i po opsegu ipke.

    - U podruju sidrenja ne smije doi do stvaranja uzdunih pukotina niodlamanja betona. Ako je to potrebno moe se predvidjeti poprena armatura.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 10

    Osnovna vrijednost duljine sidrenja se proraunava iz uvjeta ravnotee:

    Fs = As fyd = fbd u lb

    iz ega se dobiva:

    gdje je: fyd = fyk/ s - proraunska granica poputanja (s=1.15)fbd - proraunska vrstoa prionljivosti (u N/mm2 iz tablica)

    bd

    yd

    bd

    ydsb f4

    fuffA

    l =

    =

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 11

    VRSTE SIDRENJA

    Vrste i naini te potrebna duljina sidrenja armature dani su na slici:

    - sidrenje pod a i c ne rabiti za glatke ipke >8 mm- sidrenje pod b, c i d ne preporuuje se za tlano naprezane ipke, osim za

    glatke ipke koje mogu biti alternativno naprezane na vlak

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 12

    - Odvajanje zatitnog sloja armature ili drobljenje betona u podruju kukemoe se izbjei da se kuke oblikuju preko trna, te ako se sidrenje svih ipkine izvodi na istom mjestu.

    - U gredama se u podruju sidrenja predvia poprena armatura usporednas povrinom betona, a slui za prihvaanje lokalnih poprenih sila cijepanjau sluaju:

    * kada se sidre vlane ipke, a nema poprenog tlaka koji bi nastao odsila na osloncu (indirektno oslanjanje grede)

    * kada se sidre tlane ipke

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 13

    Poprena armatura u podruju sidrenja ipki:

    - Rasporeuje se ravnomjerno po duljini sidrenja ipki:

    Ast = n Astn = broj poprenih ipki unutar duljine sidrenjaAst = plotina poprenog presjeka ipke poprene armatureAs = plotina poprenog presjeka jedne usidrene ipke

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 14

    Sidrenje spona i poprene armature

    - Spone i poprena armatura moraju se sidriti s pomou kuka ili s pomounavarene poprene armature. Rebraste ipke ili ice mogu se sidriti s kutnimkukama. Unutar kuke ili kutne kuke treba predvidjeti poprenu ipku.

    - Najmanji promjeri trna odreeni su u pravilima oblikovanja armature.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 15

    Sidrenje se smatra zadovoljavajuim:

    (a) ako se na zakrivljeni dio kuke ili kutne kuke nastavlja ravnikomad ija duljina nije manja od:

    * 5 ili 50 mm ako se prikljuuje na kut od 135 ili vie* 10 ili 70 mm ako se prikljuuje na kut od 90

    (b) ako su blizu kraja ravne ipke poloene

    * ili dvije navarene poprene ipke (npr. c)* ili jedna poprena ipka iji promjer nije manji od 1,4-strukog promjera spona (npr. d)

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 16

    POTREBNA DULJINA SIDRENJA

    ipke i ice

    Potrebna duljina sidrenja proraunava se po izrazu:

    lb,net = a lb (As,req/As,prov) lb,mingdje je:

    lb - osnovna duljina sidrenja armatureAs,req - potrebna povrina armatureAs,prov - stvarna povrina armature

    a - koeficijent kojim se uzima u obzir djelotvornost sidrenjaa = 1,0 - za ravne ipkea = 0,7 - za zakrivljene vlano naprezane ipke kad zatitnisloj iznosi najmanje 3 okomito na ravninuzakrivljenosti u podruju kuke, kutne kuke ili petlje

    lb,min - najmanja vrijednost duljine sidrenjalb,min = 0,3 lb 10 10 cm - za sidrenje vlanih ipkilb,min = 0,6 lb 10 10 cm - za sidrenje tlanih ipki

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 17

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 18

    Mree od rebrastih ipki

    - Potrebna duljina sidrenja moe se raunati po izrazu za lb,net- Ako u podruju sidrenja postoje poprene ipke, doputeno je tu vrijednost

    smanjiti mnoenjem faktorom 0,7.

    Mree od glatkih ipki

    - Smiju se primijeniti na temelju pripadajuih posebnih normi.

    SIDRENJE S POMOU MEHANIKIH NAPRAVA

    - Prikladnost sidara mora se dokazati potvrdom o prikladnosti.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 19

    NASTAVLJANJE ARMATURE

    - Nastavljanje tlanih i vlanih ipki armature u naelu valja izbjegavati; ako se nastavljanje ne da izbjei treba ga predvidjeti u podruju gdje su naponi u presjeku (u armaturi) najmanji.

    - Nastavljanje ipki treba se izvesti tako:- da je osiguran prijenos sila s jedne ipke na drugu- da se u podruju nastavaka ne pojavi odlamanje betona- da irine pukotina na kraju nastavaka znaajno ne prekoraegranine vrijednosti iz propisa

    - Nastavljanje armature moe se izvesti:- preklapanjem- zavarivanjem na sueljak- preklapanjem i lunim zavarivanjem- mehaniki preko spojnice

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 20

    NASTAVLJANJE ARMATURE PREKLAPANJEM

    Nastavljanje ipki ili ica

    - U svakom presjeku mora biti simetrino i paralelno s vanjskom plohombetonskog elementa.

    - Nastavljanje armature preklapanjem izvodi se primjenom uputa o sidrenju.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 21

    * ako ne zadovoljava duljina preklopa se mora poveati za iznos koji prekorauje svijetli razmak za 4

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 22

    - Duljina preklopa odreuje se prema izrazu:

    ls = lb,net 1 ls,mingdje je:lb,net - efektivna (potrebna) duljina sidrenjals,min 0,3 a 1 lb 15 20 cm - minimalna duljina nastavkaa - koeficijent za efektivnu duljinu sidrenja1 - koeficijent kojim se uzima u obzir: koliina nastavljenih ipki, naprezanje,

    razmaci nastavaka, te udaljenost od vanjskog ruba

    Za 1 vrijedi:1 = 1 za duljine preklopa tlanih i vlanih ipki ako se nastavlja manje od 30% ipki u jednom presjeku i ako su s10, kao i s05

    1 = 1,4 za duljine preklopa vlanih ipki kad je:(i) 30 % ipki ili vie nastavljeno u jednom presjeku, ili(ii) ako je jedan od dva razmaka manji od s=10, ili s0=5, ali ne oba

    1 = 2 za duljine preklopa vlanih ipki kad je ispunjen uvjet (i) te kad su obarazmaka navedena u uvjetu (ii) s i s0 manja od navedenih vrijednosti

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 23

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 24

    Poprena armatura

    - Za prihvaanje sila cijepanja u podruju nastavaka biti e dovoljnapostojea poprena armatura ako se nastavljaju ipke 16 mm treba: - imati ukupnu povrinu poprene armature u ravnini glavne

    uzdune armature ne manju od povrine jedne nastavljene ipketj. Ast1.0 As

    - biti oblikovana kao spona ako je s10, a u suprotnom sluaju moebiti ravna

    - biti postavljena izmeu uzdune armature i povrine betona

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 25

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 26

    Nastavljanje zavarenih mrea od rebrastih ipki

    Nastavci glavne armature

    - Nastavljanje zavarenih mrea daje se za preklapanje u dvije ravnine koje jenajee, a izvodi se u podrujima smanjenih naprezanja ( 80% proraunskenosivosti presjeka)

    - Duljina preklopa zavarenih mrea proraunava se po izrazu:

    ls,min = 0,3 2 lb st 20 cmgdje je:

    lb - osnovna duljina sidrenja armatureAs,req - potrebna povrina armatureAs,prov - stvarna povrina armatureAs/s - u mm2/mst - razmak zavarenih poprenih ipki

    mins,provs,

    reqs,b2s lAA

    ll =

    0.2800/

    4.00.1 2 += sAs

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 27

    Nastavljanje poprene armature

    - Ukupna poprena armatura moe se nastavljati u jednom presjeku.

    - Minimalne duljine preklopa dane su u tablici. Najmanje dvije poprene ipkese moraju nalaziti unutar nastavka na preklop (jedno okno).

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 28

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 29

    NASTAVLJANJE ARMATURE ZAVARIVANJEM NA SUELJAK

    - Zavarivanje elektrootporom obavlja se specijalnim ureajem; nastavljati se moe 10 mm; mogu se nastavljati ipke razliitih , ali odnos njihovihpovrina mora biti 1.5; ipke spojene na taj nain ne tretiraju se kao nastavljene.

    - Za ipke > 20 mm ponekad se nastavak izvodi lunim zavarivanjem.

    b) luno a) elektrootporom

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 30

    NASTAVLJANJE ARMATURE PREKLAPANJEM I LUNIM ZAVARIVANJEM

    Nastavljanje armature lunim zavarivanjem izvodi se: (a) preklopljenim ipkamaili (b) s pomou vezica

    - Za jednostrano zavarivanje duina vara je 10

    - Za zavarivanje s dvije strane duina vara je 5

    (a)

    (b)

    - Jaina vara u svim sluajevima je 0.25 , ne manja od 4 mm

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 31

    MEHANIKO NASTAVLJANJE ARMATURE PREKO SPOJNICE

    - ipke koje se nastavljaju preko spojnice zavravaju podebljanjempotrebnim za urezivanjem navoja kako se ne bi oslabio popreni presjekipke.

    - Nosivost spojnica mora biti provjerena ispitivanjem uzorka.

    - Prema propisima doputa se mehaniko nastavljanje armature prekospojnica samo ako one imaju potvrdu o kakvoi od ovlatene institucije zaispitivanje materijala i konstrukcija.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 32

    OBLIKOVANJE ARMATURE

    - Armatura se u konstrukcijskim elementima oblikuje kao ravna ili savijena, s kukama ili bez njih.

    - Spone se rade zatvorene, a zatvaranje se postie kukama bez preklopa ili s preklopom (torzijske spone), te otvorene.

    - Najmanji promjer trna za savijanje ipki i ica ne bi trebao biti manji odvrijednosti iz slijedee tablice (da bi se iskljuilo cijepanje ili drobljenjebetona u podruju savijanja te pukotine u ipki):

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 33

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 34

    - Za zavarenu armaturu i mree koje se savijaju nakon zavarivanja vrijedeminimalne vrijednosti za promjer trna oko kojeg se savijaju prema slijedeojtablici:

    (k = potrebna duina za oblikovanje kuka)

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 35

    ZATITNI SLOJ

    - Zatitni sloj je sloj betona koji se protee izmeu vanjske plohe armature (ukljuujui i spone) i najblie vanjske betonske plohe.

    - Najmanja debljina zatitnog sloja treba biti takva da osigura:

    - siguran prijenos sila prionljivou- da ne doe do odlamanja betona- propisanu zatitu od poara- zatitu armature od korozije

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 36

    Zatitni slojevi za razliite armiranobetonske elemente:

    - Prvo se mora odrediti najmanja debljina zatitnog sloja:

    c = ili n za dg 32 mmodnosno:

    c = ( + 5 mm) ili (n + 5 mm) kada je dg > 32 mm

    Ploa

    Zid

    Greda

    Stup

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 37

    Debljina zatitnog sloja c:

    c = ili n za dg 32 mmodnosno:

    c = ( + 5 mm) ili (n + 5 mm) kada je dg > 32 mmgdje je:

    - promjer ipke betonskog elika, natega ili zatitne cijevi (naknadnonapinjanje) u mm

    n - zamjenjujui promjer snopa ipki u mm; n = n (n= broj ipki u snopu)dg - nazivna vrijednost najveeg zrna agregata

    - Zatitnim slojem mora se zatititi i nenosiva (konstruktivna) armatura.

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 38

    EC 2

    - Minimalna debljina zatitnog sloja koja e osigurati zatitu armature odkorozije, ovisno o oneienju okolia je:

    - Najmanje zatitne slojeve valja korigirati i to:

    - poveati za 0.5 cm za povrine betona teko dostupne kontroli- poveati za 0.5 cm za C< 25 N/mm2- poveati za 1.0 cm ako se povrine naknadno obra|uju- poveati za 1.0 cm za konstrukcije koje se izvode klizajuomoplatom

    - smanjiti za 0.5 cm za predgotovljene elemente (proizvedene u tvornikim uvjetima)

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 39

    - Tablica klasa okolia:

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 40

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 41

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 42

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 43

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 44

    - Tablica klasa okolia:

  • mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 45

    RAZMACI IPKI

    - Minimalni razmak ipki mora biti toliki da se beton moe kvalitetno ugraditi.

    - Promjer najveeg zrna agregata dg treba odabrati tako da se osiguraodgovarajue zbijanje u podruju armature.

    - Svijetli razmak (horizontalno i vertikalno) izmeu ipki:

    ili 20 mm (dg + 5 mm) za zrno agregata dg > 32 mm

    - Kod rasporeda ipki u odvojenim horizontalnim slojevima, ipke svakogsloja treba postaviti jednu iznad druge, a meuprostor izmeu redova ipkimora omoguiti pristup pervibratoru.

    - Doputeno je da se ipke koje se preklapaju dodiruju na duljini preklopa.