bizzosfera

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

MISIJA I VIZIJA

SPORIJE JE BOLJE

bizz frontal

OP^INJEN DALMACIJOM

internet

MOBILNI INTERNET BR@I OD FIKSNOG

um+tijelo+duh

MOZAK NA[ SVAGDA[NJI

putokazi

MOJA OMILJENA DESTINACIJA

godi

na II

, lis

topa

d 20

07.

ISSN

184

6-00

2X

2007

.44

1-60 2omot.qxd 11.1.2008 13:42 Page 2

manje lo{ega ne zna~i dobro

foto: Mara Brato{

kolumna 3

:: pi{e: Marie-Helene Magenschab, predsjednica Uprave, Vipnet

Kod poslovanja tvrtki pozitivno je to {to predstavlja-

ju sposobnost ljudi da se organiziraju za ostvarenje za-

jedni~kog cilja. Ipak, uz zna~ajne globalne ekspanzije, u

posljednjem desetlje}u u poslovnom se svijetu osje}a at-

mosfera sumnje u poslovnu etiku i dru{tvenu odgovor-

nost tvrtki. Neprofesionalno pona{anje, nepotizam, ko-

rupcija, lo{i projekti koje financiraju porezni obveznici te

poslovna politika koja profit stavlja iznad svega samo su

neki od problema koji su stvorili takav stav javnosti. Sho-

dno tome, razumljiva je ta bojazan da }e tvrtke, osobito

velike korporacije, uvijek biti hladne institucije mo}i koje

se brinu samo o zadovoljstvu dioni~ara, a njihova je ne-

odgovornost zapravo dru{tveni fenomen.

NEISKRENOST SE NE ISPLATI

Kad razmi{ljam o tome, sjetim se one izreke... da se

neke ljude mo`e zavaravati sve vrijeme ili sve ljude neko

vrijeme, ali nikako ne - sve ljude sve vrijeme. Jer dana{nji

su potro{a~i inteligentni, svjesni, intuitivni, okru`eni enorm-

nim izborom, povezani globalnom mre`om informacija,

zahtjevni i samosvjesni. Vrijedni su na{eg po{tovanja i ne

postoji tvrtka koja du`e vrijeme mo`e ’farbati’ la`nim

’hajmo se svidjeti’ strategijama s jedinstvenim ciljem u ob-

liku profita ili bolje konkurentnosti. Tvrtke koje ive na od-

re|enom prostoru i u odre|enom dru{tvu a doista imaju

svijest o va`nosti vra}anja, ulaganja dijela profita u taj

prostor i ljude koje ive na njemu, stvaraju time svoju

dodatnu vrijednost. Ako je ta veza iskrena i trajna, a prak-

sa takvog pona{anja prema tr i{tu, zaposlenicima, oko-

li{u i dru{tvu integrirana u cjelokupno poslovanje i duh

tvrtke, ona }e zasigurno biti prepoznata. Nekad smo se

divili Aniti Roddick koja je profit ulagala u razne huma-

nitarne akcije, pomagala Greenpeaceu, prosvjedovala

protiv WTO-a i globalizacije... Danas 73% najve}ih bri-

tanskih tvrtki posluje po na~elima dru{tveno odgovornog

pona{anja. Dru{tvena odgovornost nije vi{e praksa sa-

mo velikih korporacija, ve} se ona unosi i u male i sred-

nje tvrtke, osobito stoga {to velike tvrtke od dobavlja~a

zahtijevaju da se pona{aju po istim na~elima.

VI[E OD POTREBE

Mi u Vipu vjerujemo da dru{tvena odgovornost naj-

prije po~inje u ’vlastitom dvori{tu’, u na~inu na koji se mi

kao tvrtka odnosimo prema zaposlenicima, ljudima oko

nas i dru{tvu. Razumijevanje odnosa izme|u procesa u

dru{tvu i procesa u tvrtkama neminovno }e nas navesti

na razmi{ljanje kako ive ljudi oko nas, u kojem stanju je

okoli{ te kako svojom ulogom mo`emo pomo}i. Odva-

janje sredstava za pomo} bolesnima i ugro`enima (do-

nacije), podr`avanje i poticaj kulture i sporta (sponzor-

stva), rje{avanje dru{tvenih problema (akcija razminira-

nja) za Vip nije odljev sredstava, ve} naprotiv - pove}a-

vanje na{e vrijednosti i smisla poslovanja.

2-3 MHM.qxd 11.1.2008 13:45 Page 2

bizzoom

tvrtke koje misle ekolo{ki

Prema ispitivanju Climate Countsa, neprofitne or-ganizacije koja se bori protiv klimatskih promjena, eko-lo{ki najosvje{tenije tvrtke dolaze iz IT industrije, dok seprehrambena industrija pokazala kao najgora u odno-su prema okoli{u. Na vrhu ljestvice koju je izradio Cli-mate Counts nalaze se Canon, Nike, te Unilever, a vi-soke ocjene dobili su i IBM, Dell, Toshiba, Hewlett-Packard, Motorola, Nokia, Siemens, Samsung, te So-ny. Rang-lista se temelji na 22 kriterija koja su grupira-na u 4 kategorije: koliko se tvrtka bavi svojim {tetnimutjecajem na okoli{, koliko je do sada smanjila taj utje-caj, koliko podr`ava javnu politku za{tite okoli{a, te ka-kva je dostupnost tih informacija.

najvrjedniji svjetski brandovi

Na vrhu liste najvrjednijih svjetskih brandova za2007., koju su izradili Interbrand i BusinessWeek, nala-zi se Coca-Cola, vrijednost ~ijeg je branda procijenjenana 65,3 milijarde dolara. Na drugom mjestu nalazi seMicrosoft s 58,7 milijardi, a slijedi ga IBM s oko 57 mili-jardi. ^etvrto mjesto pripalo je General Electricu (51,5milijardi), peto Nokiji (33,6 milijardi), {esto Toyoti (32milijarde), sedmo Intelu (30,9 milijardi), osmo McDo-nald’su (29,3 milijarde), deveto Disneyu (29,2 milijar-de), a deseto Mercedesu (23,5 milijardi). U odnosu napro{lu godinu, najve}i rast vrijednosti branda od ~ak44% zabilje io je Google, a sna`an rast bilje`e i Zara,Apple, Nintendo, Starbucks, Audi, te BMW.

boom kineskih tvrtki

Na ovogodi{njoj Forbesovoj listi vode}ih svjetskihkorporacija, koje su rangirane prema prihodima, dobi-ti, vrijednosti imovine i tr`i{noj kapitalizaciji, sve je vi{e ki-neskih. Iako se na najvi{im pozicijama na ovoj listi i da-lje nalaze ameri~ke tvrtke, osobito ameri~ke banke (Citi-group, Bank of America, JP Morgan Chase...), u uspo-redbi s pro{logodi{njom listom broj ameri~kih tvrtki sma-njio se za 34. No zato se na ovogodi{njem popisu na-lazi ~ak 80 tvrtki sa sjedi{tem u Hong Kongu ili Kini. Naj-bolje rangirana kineska tvrtka je PetroChina koja se na-lazi na 41. mjestu, a od europskih tvrtki najbolje rangi-rana je francuska tvrtka BNP Paribas koja se nalazi na14. mjestu.

208

24

bizzmag 2006 / sadr`aj 54 sadr`aj

UREDNI[TVO Glavna urednica: Andrea Bla`i~evi} Izvr{ne urednice: Jasna Bolan~a Popovi}, Kornela Bilopavlovi} Uredni{tvo: Marie-Helene Magenschab, Dubravka Jusi}, Alen Ranilovi}, Nini Cinotti, Donald Mudrini}, Ana Ivan~evi}, Dra`ena Lejo, Renata Kapicl, Mirjana Gra~ak, Ivica [iri}, Zoran Popovi}

Koncept, realizacija, oblikovanje i priprema za tisak: PALETE kreativni studio Lektorica: Marina Vuj~i}

Tisak: VJESNIK d.d., Slavonska avenija 4, 10000 ZagrebIzdava~: VIPnet d.o.o., Vrtni put 1, 10000 ZagrebAdresa uredni{tva: Hrgovi}i 99, 10000 Zagreb, tel: 01 3668 290e-mail: palete@paletedesign.hr

Besplatan primjerak

48

52

08 bizzosfera

10 bizzosfera

12 bizz frontal

16 vip usluge

18 bizzosfera

20 internet

24 bizz intervju

30 bizzosfera

32 bizz intervju

42 um+tijelo+duh

48 bizzosfera

52 putokazi

obnovljivi izvori energije

kuda idu nekretnine?

op~injen dalmacijom

dobar posao je posao bez ra~unice

misija i vizija

mobilni internet br`i od fiksnog

tra`ite svoju konkurentnost

korisnik je kralj!

inovatori ne mogu uspjeti sami

mozak na{ svagda{nji

sporije je bolje

moja omiljena destinacija

12

10

4-5 sadrzaj.qxd 11.1.2008 13:50 Page 2

Hrvatska - svijet / bizzoom 7

hrvatski propisi na webu

Na Internet stranici www.propisi.hr mo`ete pro-

na}i popis svih vrijede}ih propisa u Hrvatskoj kao i

brojeve Narodnih novina u kojima su propisi objav-

ljeni. Radi lak{eg snala`enja propisi su grupirani u

vi{e od sto podru~ja, a mogu se pretra`ivati po na-

zivu, klju~nim rije~ima, kao i abecednom redoslije-

du. Propisi se a`uriraju svakodnevno, a korisnicima

su dostupni uz odre|enu godi{nju pretplatu.

o{tre kazne za mobbing

Prema prijedlogu Zakona o sprje~avanju mobbinga svi

poslodavci koji ne ispune zakonske zahtjeve za za{titu radnika

od mobbinga ka`njavat }e se nov~anim kaznama od 50 tisu-

}a do 600 tisu}a kuna. Prijedlog ovog zakona tako|er, od po-

slodavaca koji zapo{ljavaju vi{e od 20 radnika, tra i imeno-

vanje povjerenika kojima bi radnici mogli prijaviti zlostavljanje

na radu. Tako|er, `rtve mobbinga }e imati pravo prekinuti rad

dok im se ne osigura za{tita i to uz naknadu pune pla}e.

Vipnet generalni sponzor skijanja

Nakon {to je svojim sponzorstvom podr`ao najbolje hr-

vatske tenisa~e, Vipnet je zakora~io i u zimski sport postav{i

generalni sponzor Hrvatskih alpskih skija{kih reprezentacija

do 2010. godine. Tako }e sljede}e tri godine Vipnet podupi-

rati na{e najbolje skija{e Niku Fleiss, Anu Jelu{i} i Ivicu Kos-

teli}a, ali i mlade generacije ~ije vrijeme tek dolazi. Vipnet je

posebno ponosan {to }e tako biti i generalni sponzor jednog

od najzna~ajnijih sportskih doga|anja u Hrvatskoj - utrke

Svjetskog kupa ’Snow Queen Trophy’. Popularna sljemenska

utrka idu}e }e godine prvi put uz `enski slalom imati i mu{-

ku slalomsku utrku.

Istra ivanje britanske agencije SirotaSurvey Intelligence koje je provedenona 1,6 milijuna zaposlenika pokaza-lo je kako ~ak 70% zaposlenika imapozitivan stav prema dru{tveno od-govornom poslovanju svoje tvrtke. Zaposlenici u tvrtkama koje prepoz-naju va`nost dru{tvene odgovornostiprihva}aju iste vrijednosti, zadovolj-niji su poslom i vi{e su orijentirani naostvarivanje ciljeva.

olak{ice za tradicijske obrte

S ciljem za{tite tradicijskih obrta od izumiranja

Hrvatska obrtni~ka komora predlo ila je izmjene

Zakona o obrtu. Prema tom prijedlogu u Zakon o

obrtu bi se trebale uvesti i kategorije tradicijskog i

umjetni~kog obrta, {to bi bio preduvjet za dobija-

nje odgovaraju}ih olak{ica na dr`avnoj i lokalnoj

razini. Povlastice poput smanjenja poreza, prireza

za obrtnike i zaposlene u obrtu, sufinanciranja {ko-

lovanja zaposlenika, pobolj{avanja uvjeta rada u

radionicama, te potpora u promotivnim aktivnosti-

ma trebale bi na{im obrtnicima dati ja~i poticaj u

razvoju poslovanja.

raste konkurentnost Hrvatske

Hrvatska se kre}e uzlaznom putanjom - pokazuje to

indeks globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog

foruma. Prema tom indeksu Hrvatska se u 2006. u odno-

su na 2005. pomaknula za 13 mjesta (sa 64. na 51. od

ukupno 125 dr`ava), a prema indeksu poslovne konku-

rentnosti pomaknuli smo se sa 70. na 55. mjesto.

No kako bi se Hrvatska priklju~ila skupini najkonku-

rentnijih zemalja, potrebno je nastaviti s reformama u jav-

nom sektoru, oja~ati sustav visokog obrazovanja, pobolj-

{ati tr`i{nu u~inkovitost, unaprijediti izvoz, te potaknuti ja~i

razvoj novih tehnologija, inovacija, te informacijsko-komu-

nikacijskih tehnologija.

Hrvatske mirovine su me|u najni-`ima u Europi, a studija Ekonom-skog instituta pokazuje kako bi uslu~aju nepromijenjenog mirovin-skog sustava prosje~na mirovina izprvog stupa mogla pasti ispod 30%prosje~ne pla}e nakon 2020. go-dine te ispod 20% prosje~ne pla}enakon 2040.

43% tvrtki bez zaposlenika

Prema podacima Dr`avnog zavoda za statisti-

ku, od 109.186 aktivnih tvrtki u Hrvatskoj njih ~ak

47.112 nema nijednog zaposlenog, dok 48.567

na{ih tvrtki zapo{ljava od 1 do 9 osoba. Oko 9%

tvrtki zapo{ljava izme|u 10 i 49 osoba, a 2,6% tvrt-

ki ima od 50 do 249 zaposlenih. Udio velikih tvrt-

ki s vi{e od 250 zaposlenih iznosi svega 0,5%. S

obzirom na vlasni~ku strukturu najvi{e hrvatskih tvrt-

ki je u privatnom vlasni{tvu (81,3%), u dr`avnom

vlasni{tvu je 0,9%, u mje{ovitom oko 1,5%, a za-

dru`no vlasni{tvo ima 1,3% tvrtki. Za preostalih 15%

pravnih osoba vlasni{tvo se ne prati.

6-7 vijesti.qxd 11.1.2008 13:51 Page 2

8 bizzosfera / alternativna energija

U ve}ini zemalja ekolo{ki osvije{tene Europe planira se pove}anje uporabe obnovljivihizvora energije koji }e uvelike promijeniti europske ’energetske navike’. No ~ini se da alter-nativni izvori energije ne}e pridonijeti samo o~uvanju okoli{a, ve} bi, sude}i po predvi|anji-ma, mogli postati i posao budu}nosti.

skih podru~ja, poreme}aja u cijenama na tr`i{tu `itarica

koje su va`ne namirnice u prehrani, te upozoravaju da bi

uzgajiva~i sirovina za biogoriva zbog te`nje za {to ve}im

prihodom mogli koristiti brojne {tetne kemikalije koje tru-

ju okoli{. Kako god bilo, biogoriva }e zasigurno biti sve

prisutnije pogonsko gorivo, osobito ako pogledamo da

je pro{le godine samo u EU potro{nja biogoriva porasla

za 78%, na vi{e od 5 milijuna tona. I Hrvatska bi kao

pristupna ~lanica EU do 2010. godine trebala oko 6%

svoje ukupne potro{nje goriva zamijeniti biogorivom.

UKRO]ENE PRIRODNE SILE

Solarna energija i energija vjetra u skoroj bi budu}-

nosti mogle biti glavni nositelji ekolo{kog energetskog

razvoja. U protekle 3 godine u svijetu je kori{tenje solar-

ne energije imalo stopu rasta od 41% godi{nje, a ener-

gije vjetra 18%. Vjetroelektrane su posljednjih godina

do`ivjele pravi bum i u Europskoj uniji. Danas one pokri-

vaju oko 3% potreba za elektri~nom energijom, a Eu-

ropski savez za energiju vjetra (EWEA) procjenjuje da bi

do 2020. oko 13 - 16% EU potreba za elektri~nom

energijom moglo biti generirano iz vjetra. Iako Hrvatska

dosta kaska u ulaganjima u obnovljive izvore energije za

drugim europskim zemljama, na{i potencijali su vi{e ne-

go zanimljivi. U medijima se ve} dosta pisalo o velikom

interesu stranih ulaga~a za ulaganja u Hrvatsku, a naj-

zanimljivijim se ~ini projekt izgradnje prvog i najve}eg

ekolo{ko-industrijskog parka na svijetu, vrijednog oko

300 milijuna eura, koji bi se trebao graditi u Benkovcu.

Ova eko-zona prostirala bi se na ~ak 650.000 m2, ima-

la bi 45 razli~itih ekolo{kih tvornica i pogona, a zapo-

{ljavala bi oko 2.000 ljudi. Prema planu, u toj zoni pro-

izvodile bi se solarne plo~e, elektri~ni automobili, ener-

gija iz vjetra, biodizel od suncokreta i algi, te pitka voda

desalinizacijom mora...

Uzmemo li u obzir visoke cijene klasi~ne energije,

stoljetna crpljenja tradicionalnih izvora, te sve stro`e eko-

lo{ke propise, doista mo`emo zaklju~iti kako }e alterna-

tivni izvori energije biti posao budu}nosti.

obnovljivi izvori energije

O obnovljivim izvorima energije (biogorivima, solar-

noj energiji, energiji vjetra...) u posljednje vrijeme sve se

vi{e govori. Jesmo li kona~no ozbiljno shvatili upozore-

nja znanstvenika o katastrofalnim posljedicama global-

nog zatopljenja i klimatskih promjena koje smo sami uz-

rokovali emisijama {tetnih plinova i zaga|ivanjem okoli-

{a, ili su razlozi ulaganja u alternativne energije neke dru-

ge prirode? Visoka potro{nja energije u razvijenim zem-

ljama, uz stalni rast cijena nafte, prisiljava nas na prona-

lazak alternativnih izvora energije. - Energija je problem

vezan uz samu budu}nost na{eg planeta koji moramo

mudro rije{iti, rekao je Fabrizio Barbaso, zamjenik gene-

ralnog direktora Europske komisije. I dok je ekolo{ki os-

vije{tena Europa ve} donijela nove mjere, prema kojima

se planira do 2020. godine pove}ati uporabu obnovlji-

vih izvora energije za 20% te istovremeno smanjiti emisi-

je {tetnih plinova tako|er za 20%, najve}i svjetski zaga-

|iva~ SAD i dalje odbija ratificirati sporazum iz Kyota.

No hirovite cijene nafte natjerale su i njih da ozbiljnije

krenu u proizvodnju biogoriva. Tako su biodizel, bioeta-

nol i bioplin stupili na scenu kao mogu}i spasitelji civili-

zacija ovisnih o nafti.

BIOGORIVO KAO ALTERNATIVA NAFTI

Pobornici biogoriva isti~u kako je rije~ o ekolo{ki be-

zopasnom, CO2 neutralnom i jeftinom alternativnom go-

rivu, no stru~njaci upozoravaju da bi zbog masovne pro-

izvodnje biogoriva moglo do}i do jo{ ja~eg kr~enja {um-

8-9 obnovljivi izvori.qxd 11.1.2008 13:53 Page 2

80%; u prosjeku rastu 10 do 15% godi{nje. Stanje na tr-i{tu je raznoliko, ovisno vrsti nekretnine i polo`aju, od Is-

tre prema jugu. Apartmani u Istri stoje od 1.800 do 3.100eura po kvadratu. Za ku}e se tra i izme|u 1.100 i 2.600eura. Na zadarskom podru~ju se cijene apartmana kre}uod 1.300 do 2.200 eura, a ku}a od 1.000 do1.400.Dubrovnik je, naravno, najskuplji - cijena stana je izme|u3.300 i 5.000 eura po kvadratu, a ku}e izme|u 3.200 i4.000 eura.

ZAGREB VS. BRUXELLES

Cijene kvadrata u zagreba~koj metropoli nakon du-go vremena su stabilizirane; prema izra~unu kre}u se oko2.215 eura, a zbog uvida napominjemo da je cijena kva-drata u središtu Bruxellesa 2.150 eura. Zabunu jedinounosi informacija da je naše pu~anstvo u najboljoj namje-ri u prva tri mjeseca ove godine ’podiglo’ oko 2,6 milijardiza stambene kredite. Nije vidljivo na koja podru~ja i kojenekretnine je usmjeren taj kapital. Prisutna cijena je prili~-no stabilna jer je zabilje`en zna~ajan pad prodaje novo-

gradnje. Glavni razlog za to mo`emo prona}i u dostiza-nju sume koju prosje~an stanovnik grada mo`e platiti zaivotni prostor. Tu je i nedostatak kvalitetne gradnje, a i do-

bivanje bankovnih kredita postaje sve te`e zbog prevelikezadu`enosti gra|ana. Kao i s mnogim kupovinama u i-votu, uvijek postoje kupci za kvalitetne, luksuzne i skupestvari. Za stanove u elitnim dijelovima grada poput Šesti-na, Gra~ana i Mlinova, koji su namijenjeni gra|anima’dubljeg d`epa’, tra i se izme|u 2.700 i 3.000 eura pokvadratu.

GLEDE STRATEGIJA TR@I[TA

Jedna nerijetka karakteristi~na pri~a o povoljnoj kup-nji glasi otprilike ovako: mešetari/menad`eri kupuju kva-drate poljoprivrednog zemljišta po 5-50 eura. O~ekivalobi se da kre}u u poljoprivrednu proizvodnju. Ali ne zavara-vajmo se, zapravo nakon relativno kratkog vremena do-lazi do prenamjene zemljišta u gra|evinsko (kako li je sa-mo znao?!). Isto zemljište sada se prodaje po tr išnoj ci-jeni, oko 150 eura pa na više. Toliko o strategijama.

Suprotno strahovima koje podr`avaju mediji, stati-stike kazuju da se u Hrvatskoj svake godine prodaje svemanje nekretnina. Zbog nerealnih cijena osjetno je sma-njena trgovina nekretninama u Dubrovniku, u Lici, a istose o~ekuje i na obali. Osobito to vrijedi za na{e gra|anekoji sve rje|e postaju vlasnici nekretnina na moru jer su zapotreban kapital neophodni veliki krediti, uz ~ije pla}anjetreba financirati i svakodnevne ivotne tro{kove.

Postoje pokazatelji kako nas zbog ’napuhavanja’ ci-jena od po~etka ove godine zaobilaze i strani kupci nakoje su prodavatelji ra~unali. Europljani se vi{e orijentira-ju prema obalama Sredozemlja. Lani su, primjerice, u[panjolskoj kupili oko 135.000 ku}a. Slu`beni podacikazuju da je od 1995. do 2006. godine strancima pro-dana 4.281 hrvatska nekretnina. Naj~e{}i kupci su Ni-jemci (58,6%), Austrijanci (19,4%) i Ma|ari (4,2%), a zanjima slijede Britanci, Amerikanci, Nizozemci...

Strani kapital trenutno vi{e odlazi u Crnu Goru, Alba-

niju, Tursku, Gr~ku i Bugarsku. Cijene nekretnina u Alba-niji, koja ima prekrasnu obalu i netaknutu prirodu, vrlo suniske pa ima mnogo kupaca i iz Hrvatske, posebno iz Is-tre. Rije~ je o dobrom ulaganju jer je to zemlja koja se ot-vara Europi i tim }e pribli avanjem cijene o~ekivano rasti.Cijene su ni e ~ak i u Gr~koj, staroj ~lanici EU, koja imaveliku i razvedenu obalu, prekrasno more i kulturu ivljenjasli~nu onoj na Jadranu. Stranci tra`e uglavnom velike gra-|evinske parcele za trgova~ke centre ili za turisti~ke zone ikomplekse, te za vile i apartmane.

PONUDA I POTRA@NJA

Kad se ova tema obra|uje u medijima, padne i po-koja ’mudra’ misao poput ove: - Cijene nekretnina uvijek

ovise o ponudi i potra`nji. itajmo: imamo li 10 stanovana prodaju po cijeni od 1.000 eura po kvadratu, a pojavise 50 kupaca, ne daj bo`e - stranaca, lukavi prodavatelji}e odmah zatra iti 1.500. Ili više. Statistike govore da suse cijene nekretnina u proteklih 5 godina pove}ale za

kuda idu nekretnine?

Hrvatsko tr`ište nekretnina, kao i u mnogim tranzicijskim zemljama,odlikuje ponuda i potra`nja bez odre|enih standarda, te stalan rast cijena. Manja ponuda uzrokuje visoke cijene koje je teško pratiti ve}iniljudi, pa kupnja vlastitih kvadrata postaje privilegij manjeg dijela gra|ana.Ne postoji definirana stambena politika, a tr`ište puno više definirajumogu}nosti potencijalnih kupaca, nego njihove stvarne potrebe.

10 bizzosfera / tr`i{te nekretnina

:: pi{e: Stevo Karaica, dipl. oec.

10-11 nekretnine.qxd 11.1.2008 13:54 Page 2

[to stoji iza velikog uspjeha Va{e tvrtke? Kako jenastala ideja o SMS-u i je li bilo te{ko odlu~iti se naprivatno poduzetni{tvo u toj industriji?

- Iza uspjeha SMS-a stoji puno rada, vjere u uspjeh, lju-bavi prema dalmatinskom podneblju i kulturi, op~injenostimorem, suncem, maslinama, smokvama, solju, mediteran-skom tradicijom koju su o~uvale generacije na{ih preda-ka... Ideja o SMS-u rodila se 1989. godine, kad sam po-malo ludo odlu~io napustiti sigurnost tada{njeg monoto-nog radnog mjesta te odlu~io ono {to me nadahnjivalo iz-raziti na konkretan na~in - u proizvodnji hrane koja ne}e bitine{to svakodnevno i banalno. Ideja vodilja bila mi je o ivjetitradicionalne dalmatinske kulture, ali na moderan na~in, uobliku prirodne mediteranske delikatesne hrane.

Odakle crpite ideje za nove proizvode, te koliko ba{takva kreativnost pridonosi uspjehu tvrtke?

- Svaki na{ novi proizvod je pri~a za sebe i ima svojupovijest. Na samom po~etku odluka o stvaranju novog pro-izvoda svodila se na izbor mog nepca. inilo mi se da bi idrugi mogli `eljeti jesti ono {to sam ja `elio jesti. Danas jeznatno druk~ije i na razvoju novih proizvoda radi cijeli timstru~njaka okupljenih u na{em kreativnom odjelu. Razvojnovog proizvoda je dug i slo`en proces koji obuhva}a testi-ranje potreba i o~ekivanja tr i{ta u Hrvatskoj, ali i izvan Hr-vatske s obzirom na izvozno razvojno opredjeljenje SMS-a.

Va{i proizvodi prakti~ki su postali hrvatski suveniri.Mo`e li se ta pozicija iskoristiti mo`da jo{ i bolje?

- Da bi proizvod, ili dr`ava, postao globalnim bran-dom, nu`no je skupiti glave, provesti kvalitetna istra ivanja ina temelju njih donijeti realno provedivu strategiju. Hrvatskau svijetu nije prepoznata kao globalni brand, za razliku od,primjerice, malenog Monaka. Ukoliko gledate na kojina~in su neke dr`ave brandirane, shvatit }ete da se radi oprili~no jednostavnim, elementarnim porukama, informaci-jama i vizualima. Koliko god se nama to ~ini spontano, ~i-njenica jest da se takve predod`be ne stvaraju preko no}i ilisame od sebe. To je dug, skup i trajan proces, a proizvo|a~poput SMS-a to ne mo`e u~initi sam, bez pomo}i dr`ave.

Kako biste ocijenili poduzetni~ku klimu u Hrvatskoj?

- Poduzetni~ka klima u Hrvatskoj se popravila u pos-ljednjih nekoliko godina, ali nije u potpunosti povoljna jerjo{ ne postoji u~inkovit institucionalni okvir koji bi potaknuoi omogu}io br`u realizaciju proizvodnih poduzetni~kih pro-jekata. Sustav vi{e pogoduje tvrtkama koje se bave uvozomnego onima koje se bave proizvodnjom. Hrvatski proizvodibili bi konkurentniji na doma}em, ali i na stranim tr i{tima,kad bi imali stimulativnije poreze koji bi omogu}ili pojefti-njenje doma}ih proizvoda.

Koliko je te{ko pokrenuti posao u Hrvatskoj?

- Rekao bih da nije problem pokrenuti, ve} razviti i odr-`ati posao u Hrvatskoj. Mnogi prili~no nesmotreno krenuu poduzetni~ke vode, bez konkretnog plana i istra ivanjastvarnih potreba tr i{ta, pa takvi projekti ~esto propadaju.Na`alost, ponekad ni dobro postavljeni i promi{ljeni projek-ti ne uspiju jer ne postoji institucionalna potpora. To je po-sebno vidljivo u podru~ju prehrambene industrije i turizma,gdje su proizvo|a~i prepu{teni sami sebi ukoliko `ele plasi-rati doma}e kvalitetne proizvode u turisti~ke kapacitete.

Ho}e li i u kojoj mjeri ulazak Hrvatske u EU utjecati naVa{e poslovanje?

- Ve} du`e vrijeme kontinuirano se pripremamo za ula-zak u EU jer smo svjesni toga da ukoliko ne budemo sprem-ni na otvaranje Hrvatske europskom tr i{tu, ne}emo imatinikakve {anse u budu}nosti. injenica je kako u mnogimklju~nim stvarima u smislu pozicioniranja Hrvatske na EUtr i{tu jako kasnimo i to bi se moglo pretvoriti u veliki hen-dikep hrvatskog gospodarstva. To se prije svega odnosi nausvajanje nekih standarda i normi proizvodnje i poslovanjakoji vrijede na europskom tr i{tu bez po{tivanja kojih jed-nostavno ne}emo mo}i izvoziti na{e proizvode, ali ih ne}e-mo mo}i ni prodavati na doma}em tr i{tu. Smatram kakona{ veliki potencijal le i u stvaranju originalnih i kvalitetnihhrvatskih proizvoda s dodanom vrijedno{}u kojima mo`e-mo, ~ak i s ne{to vi{om cijenom, biti konkurentni na zahtjev-nom europskom tr i{tu. SMS se stoga ve} od 1998. godi-ne razvija upravo u tom smjeru.

Tvrtka SMS, koju gotovo svi povezuju s kvalitetnim,autohtonim hrvatskim proizvodima, ove godine slavisvoju punoljetnost. Pokreta~ i direktor ove uspje{ne

tvrtke, Sr|an Mladini} obja{njava svoj poslovni model, daju}i pritom savjete novim (ali i starim)

poduzetnicima kako uspjeti na zahtjevnom tr`i{tu...

Sr|an Mladini}, direktor i vlasnik tvrtke SMS / bizz frontal 13

op~injen dalmacijom

12-13 bizz frontal.qxd 11.1.2008 13:56 Page 2

Global Compact je dobrovoljna me|unarodnainicijativa koja se zala`e za dru{tveno odgovorno pos-lovanje tvrtki, a njezino osnivanje inicirali su Ujedinjeninarodi s ciljem pridobivanja tvrtki za provo|enje na-~ela eti~kog poslovanja. Potpisivanjem ovog sporazu-ma tvrtke se obvezuju da }e u svom poslovanju primje-njivati 10 propisanih na~ela Global Compacta koja seodnose na pitanja ljudskih prava, prava radnika, za{-tite okoli{a te borbe protiv korupcije. Danas je GlobalCompact implementiran u vi{e od 100 zemalja svijetai okuplja oko 3000 ~lanica od kojih veliku ve}inu ~ineupravo tvrtke, a me|u njima se nalaze i brojne hrvat-ske tvrtke: Vipnet, Atlantic Grupa, Coca-Cola Bevera-ges Hrvatska, Ericsson Nikola Tesla, Podravka, Vindija,Agrokor, Selectio...

^lanstvom u ovoj inicijativi tvrtke ne samo da po-staju dio najve}e mre`e za dru{tveno odgovorno pos-lovanje u svijetu, ve} kroz razmjenu znanja i iskustava,te uvid u praksu Ujedinjenih naroda, dobivaju i mogu}-nost unapre|ivanja vlastitih poslovnih procesa u skladus najboljom praksom u svijetu. Tako|er dobivaju mo-gu}nost stjecanja znanja o prakti~nim rje{enjima suvre-menih problema vezanih uz globalizaciju, korporativnoupravljanje, dru{tveno odgovorno poslovanje i odr`ivrazvoj. Kako je rije~ o dobrovoljnoj inicijativi, tvrtke sa-me definiraju ciljeve koje `ele posti}i u odre|enom po-dru~ju, kao i rok za postizanje tih ciljeva.

Vi{e informacija o ovoj inicijativi potra`ite na www.-drustvena-odgovornost.undp.hr.

14 info / me|unarodna inicijativa UN-a

globalcompactinicijativaS ciljem poticanja tvrtki na dru{tvenoodgovorno poslovanje, Ujedinjeni narodi su pokrenuli me|unarodnu inicijativu nazvanu Global Compact,kojoj su se nedavno pridru`ile i brojnehrvatske tvrtke.

14-15 OGLAS - global compact.qxd 11.1.2008 13:57 Page 2

Samsung SGH-E250

0,91 kn

16 vip usluge / Vip.Relax Business tarifa internet stranice HGK / info 17

sve informacije na jednom mjestu

Nova Internet stranica Hrvatske gospodarske

komore ne samo da je tehni~ki i grafi~ki pobolj{ana

i unaprije|ena, ve} donosi i niz novih rubrika i sadr-

`aja namijenjenih hrvatskim poduzetnicima. Jedna

od novosti su stranice Centra za poslovne informa-

cije HGK, koje na jednom mjestu pru`aju sve infor-

macije koje vam mogu zatrebati - od procedure za

pokretanje poduzetni~ke aktivnosti, pregleda olak{i-

ca za poslovanje, poticaja i kredita, pa sve do pre-

gleda propisa zna~ajnih za gospodarstvo.

Stranica sadr i i ostale servise HGK, poput bur-

ze roba i usluga, te pregled gospodarskih kretanja

po sektorima, makroekonomske analize i progno-

ze, mi{ljenja i stavove HGK o aktualnoj problema-

tici ili zakonskim odredbama. Osim pristupa infor-

macijama o svim udru`enjima i zajednicama HGK

te stranicama `upanijskih komora, na stranici se

nalaze i pristupi dodatnim stranicama kao {to su Re-

gistar poslovnih subjekata, O~evidnik nekretnina i

pokretnina, Registar hrvatskih izvoznika itd.

dobar posao jeposao bez ra~unice

Sony Ericsson K320i+ Bluetooth slu{alica

0,91 kn

Vodafone live!

Nokia 6151 3G

ve} od 0,91 kn

Tro{ite li puno vremena na ra~una-

nje tro{kova va{eg poslovanja? Vi{e ne

morate brinuti o kalkulacijama, jer kod

najnovije tarife za poslovne korisnike ra-

~unica je vrlo jednostavna. Uz Vip.Relax

Business tarifu cijena svih poziva u Hr-

vatskoj je 0 kn/min! Nepotrebno ra~u-

nanje tro{kova tako postaje pro{lost.

Mjese~na naknada Vip.Relax Busi-

ness tarife iznosi 400 kn, a napla}uje se

naknada za uspostavu poziva u iznosu

od 0,25 kn.

Ra~unica vi{e nije potrebna ni pri kup-

nji mobilnih telefona. Uz Vip.Relax Busi-

ness tarifu, jednostavno odaberite telefon

iz ponude za 0,91 kn. Opustite se i vodite

posao bez stresa.

Vi{e informacija potra`ite na:www.vipnet.hr

16-17 Business Relax - kompas.qxd 11.1.2008 13:58 Page 2

Koja je va{a ivotna misija? A tvrtke u kojoj radite?Kamo idete? Jeste li ve} odredili put kojim idete ili jo{uvijek odmahujete glavom i prepu{tate se stihijskim ko-racima? Uspjeh zahtijeva usmjeravanje energije i dje-lovanja kako bi se prevladale prepreke, neproduktivniodnosi i zahtjevi okoline. Ukoliko ne znamo na {to setrebamo usredoto~iti, te{ko da }emo uspjeti, bilo naprivatnom bilo na poslovnom planu.

PLANIRATI BUDU]NOST ZNA^I - IMATI JE

’Slomiti Reebok!’, ’Uni{titi Yamahu!’. Ovo su misi-je Nikea odnosno Honde. Nokia ’povezuje ljude’, 3M

’rje{ava probleme’. Google ’organizira informacije i ~i-

ni ih dostupnima’. Kad se misija i vizija tvrtke jasno de-finiraju u nekoliko preciznih formulacija, zaposlenici tetvrtke, ba{ kao i potro{a~i, osje}aju se sigurnijima jervodstvo tvrtke zna {to ho}e. Mo`e vam se u~initi ap-surdnim da tih nekoliko rije~i izjave o misiji ili viziji imasnagu utjecati na mogu}nost uspjeha. Me|utim, pro-nalaze}i te izjave i sami sebi iznalazimo svoju svrhu ilisvrhu postojanja tvrtke i vrijednosti koje nas vode k os-tvarenju cilja.

Istra`ivanja pokazuju da ljudi u tvrtkama ~esto ne-maju ideju o tome kamo tvrtka zapravo ide. - Ne pla-

nirate li budu}nost, ne}ete je ni imati... ili }ete imati

budu}nost koju je osmislio netko drugi, rekao je netko.Veliki ljudi imali su svoje misije. Misija Abrahama Lin-colna bila je ’o~uvati cjelovitost SAD-a’. Franklin Roo-sevelt je odlu~io ’okon~ati Veliku depresiju’, a NelsonMandela - ’ukinuti apartheid’. Misija Majke Tereze bilaje ’pru`iti samilost i suosje}anje slabima i bolesnima’.

Julije Cezar svoju je pobjedu nad pontskim kraljem uMaloj Aziji u~inio besmrtnom izjavom ’Veni, vidi, vici’.

NIJE DA MO@EMO, ALI HO]EMO!

Izjava o misiji usredoto~ena je na sada{njost; defi-nira tvrtku, korisnike, kriti~ne to~ke, mjesto na tr`i{tu iinformira o `eljenim dostignu}ima. Svaka dobra izjavao misiji (kao i viziji) nije du`a od jedne - dvije re~enicei shvatljiva je i tinejd`eru. Ona tako|er definira svrhu ili{iri cilj za egzistenciju i poslovanje. ’Stvaranje visoko-

kvalitetnih proizvoda s markom koji osvajaju povjerenje

klijenata i potro{a~a’, misija je Podravke.

Vizija opisuje budu}i identitet, a misija opisuje raz-loge za{to ga ostvariti. Dobra vizija je neodoljiva, stra-stvena i energiziraju}a. Mo`e biti i riskantna i izazov-na, ali mora biti ostvariva. Ako se uklapa izme|u: - Mi

to ne mo`emo, i: - ali mi }emo to svejedno u~initi - napravom ste putu. ’Pridonijeti stvaranju prosperiteta u

zemljama u kojima poslujemo na{om vode}om ulogom

u novoj ekonomiji’ u viziji je tvrtke Ericsson Nikola Tesla,a ’Pomo}i dr`avi da razumno tro{i sredstva’ vizija jeUreda za reviziju.

U viziji tvrtke artikuliramo `eljenu idealnu budu}-nost tvrtke. To je uzbudljiv organizacijski san koji obve-zuje i motivira sve zaposlenike.

Vizija Kristofora Kolumba kako se vra}a u [panjol-sku s brodovima punim zlata, za~ina i preobra}enikanavela je kraljicu Izabelu da financira njegovo putova-nje. Mislite da bi to u~inila da joj je rekao: - Trebaju mi

tri broda, puno ljudi, puno novca, puno vremena i mo`-

da }u vam se vratiti. To je bila realna situacija, ali Ko-lumbo je ’prodao’ svoju viziju.

Zapamtite da izjave nisu uklesane u kamenu (iakomo`ete i to u~initi) jer ciljevi ne moraju biti trajno za-crtani u poslovnom okru`enju stalnih promjena. U svo-jim je po~ecima Microsoft imao viziju: ’PC na svakom

stolu i u svakom domu’ i ta je izjava bila njegov pokre-ta~ dugo vremena. Danas ’poma`e ljudima i tvrtkama

u ostvarivanju svog maksimalnog potencijala’. Ili, iz-bru{enim marketin{kim `argonom re~eno: ’Va{ poten-

cijal, na{a strast!’

KOKO[ ILI JAJE?

[to nam je potrebno prije - misija ili vizija? Ako po-kre}ete novi posao, novi program ili planirate reorga-nizaciju, tada }e vizija voditi izjavu o misiji i ostatku stra-tegijskog plana. Ako tvrtka posluje neko vrijeme i po-znajete svoje prednosti i nedostatke dovoljno, misija }evas usmjeravati izjavi o viziji. Da bi misija i vizija doistabile platforme za sustavno stvaranje uspjeha tvrtke, osim{to ih je usvojio menad`ment, na pravi na~in moraju bitiprenesene na sve zaposlenike. To }e tako|er pomo}i sta-bilnosti tvrtke i manjoj fluktuaciji zaposlenika.

Vrlo va`na stvar: budite konkretni, usmjereni i smje-stite svoju misiju i viziju u vrijeme i prostor. Nepotpunu inejasnu misiju te{ko }ete ostvariti.

misija i vizija

18 bizzosfera / strategije strategije / bizzosfera 19

18-19 misija.qxd 11.1.2008 13:59 Page 2

mobilni broadband / internet 21

Prema najsvje`ijem istra`ivanju koje je sredinomrujna na globalnoj razini provela Udruga proizvo|a~amobilne opreme (GSA), ~iji su ~lanovi vode}i proizvo|a-~i telekomunikacijske opreme, razvoj mobilnog broad-banda i brzog pristupa Internetu s mobilnih ure|aja ukontinuiranom je rastu.

Tehnologija HSPA (High Speed Packet Access), kojaobjedinjuje tehnologije za brzo slanje i primanje poda-taka s mobilnih ure|aja, prva je nadgradnja komerci-jalnih mre`a tre}e generacije (3G), a praksa, ~ini se,pokazuje i kako je vrlo uspje{na - bez ikakvih problemaposti`u se brzine izme|u 800 kilobita u sekundi i 3 me-gabita u sekundi. Neki su operatori, poput Vipneta, na-dogradili svoje mre`e na ~ak 7,2 Mbit/s.

Najnovije istra`ivanje pokazuje kako trenuta~nopostoji 138 HSPA mre`a u 66 zemalja, dok je lani uistom periodu bilo samo 58 komercijalnih HSPA mre`a.Njihov broj se, dakle, u godinu dana vi{e nego udvo-stru~io! Daljnjih 47 mre`a trenuta~no se postavlja, pakad se to sve zbroji, ukupni broj brzih mobilnih mre`akoje trenuta~no rade ili su u razvoju raste na ~ak 185 (u81 zemlji svijeta), {to je 54% vi{e nego u isto doba pro-{le godine.

Broj brzih mobilnih mre`a u svijetu itekako je va-`an poslovnim korisnicima, jer kontinuirani rast poka-zuje kako se doista radi o uspje{nom globalnom mo-bilnom standardu koji podjednako dobro radi na svimkrajevima planeta. Ve}ina HSPA mre`a u po~etku jepodr`avala maksimalnu brzinu prijenosa od 1,8 me-gabita u sekundi, no istra`ivanje je pokazalo jak trendprelaska na ve}e brzine, {to uklju~uje i 12 HSPA mre-`a u svijetu koje su ve} predstavile komercijalnu uslugubrzine 7,2 Mbit/s. ^ak i ako ne pratite aktivnije teleko-munikacijsku industriju, nije te{ko pretpostaviti kako je

sljede}i korak - opet dvostruko! Do kraja ove godinemoglo bi, naime, biti nekoliko mre`a koje podr`avajubrzinu od 14,4 Mbit/s.

SVE VI[E LJUDI RADI U POKRETU

Prema nekim istra`ivanja uskoro bi vi{e korisnikamoglo biti na mobilnoj {irokopojasnoj vezi, nego na fik-snom broadbandu. U me|uvremenu }e se i pokrivenost{irokopojasnim mobilnim mre`ama dodatno pobolj{ati,pa poslovni korisnici zbilja ne bi trebali imati problemabrzo pristupiti Internetu ma gdje god se nalazili.

No, koje su stvarne koristi mobilnih {irokopojasnihtehnologija? Mnoga istra`ivanja pokazala su kako velikbroj poslovnih korisnika jednostavno ne `eli biti vezanza ured cijelo vrijeme. Istra`ivanja pokazuju da je ~ak90% ljudi barem jednom tjedno izvan svojeg ureda teda s tog mjesta obavlja posao. Prednosti poslovanja upokretu prepoznaje sve vi{e tvrtki, a telekomunikacijskioperatori stvaraju ozra~je za mobilni ’biznis’ upravo pri-mjenom brzih HSPA mre`a.

MNOGO DOSTUPNIH ’GADGETA’

U praksi, ure|aji koji koriste brze mobilne {irokopo-jasne veze mogu biti i mobilni i fiksni; sve je vi{e mobil-nih telefona s podr{kom za tehnologiju HSPA, postoje ipodatkovne kartice za prijenosna ra~unala (poput Voda-fone Mobile Connect kartica) te USB modemi, no pa`-nju privla~e i rje{enja koja omogu}uju ’fiksni’ mobilnibroadband, svojevrsnu zamjenu za ADSL liniju. Rje{enjapoput Officeboxa mogla bi se svidjeti manjim tvrtkamaili pak udaljenim poslovnicama ve}ih tvrtki jer se elimini-ra potreba za uvo|enjem fiksne ADSL linije, a brzine su,ukoliko se korisnik nalazi na podru~ju HSPA pokriveno-sti, u dana{nje vrijeme ionako potpuno usporedive s fik-snim pristupom Internetu.

mobilni internet br i od fiksnog

^ak i ako ne pratite aktivno vijesti o tehnolo{komrazvoju, te{ko je ne primijetiti informaciju kako je

putem mobilnih mre`a trenuta~no mogu}e posti}i ive}e brzine pristupa Internetu nego u slu~aju fiks-nih veza. Devet od deset Skandinavaca za posaokoristi brz mobilni pristup Internetu, no postoji li i

kod nas tehnolo{ka podloga za takvo ne{to?

20-21 mobilni broadband.qxd 11.1.2008 14:05 Page 2

nirajte vi{e rije~i, pa i na raznim jezicima. Nove rije~imogu}e je osmisliti ako iza njih stoji neko zna~enje, po-put kratice imena djece osniva~a. Nemojte pritom po-ku{ati varati, jer suci su znali tra`iti i prilog rodnih listo-va ili kopija stranica latinskog rje~nika.

PRAKSA JEDNOG SLOVA

Tra`eno ’jasno razlikovanje’ rezultiralo je tuma~e-njem u praksi koje tra`i barem jedno slovo za razlikova-nje tvrtke. Praksa ’jednog slova’ dovela je do toga dasu iscrpljene sve troslovne i naj~e{}e ~etveroslovne kom-binacije, tako da odmah mo`ete odustati od kratkihimena na bilo kojem jeziku, jer uvijek postoji tvrtka kojese od va{eg izbora razlikuje u jednom znaku (npr. `eliteli naziv ’IME’, iako ga nema u zagreba~kom registru,ne}ete ga dobiti jer su tamo ve} ’IMC’, ’TIME’, ’IMEL’ ibrojni drugi). No, u imenu je mogu}e igrati se inter-

punkcijom i razmacima.

[to je najgore {to se mo`e dogoditi? Osim {to semo`e pokrenuti postupak za izmjenu postoje}eg imena,jedan od naj~e{}ih i najneugodnijih problema jest odbi-janje prijave pri osnivanju. Tada }e u rje|im slu~ajevimapomo}i obrazlo`enje imena, a naj~e{}e }e biti potrebnokod bilje`nika izmijeniti kompletnu papirologiju.

Smatrate li da je odbijanje imena neutemeljeno,mo`ete se `aliti pa se nakon nekoliko godina mo`da iizborite za svoj izbor. Nemojte nikada poku{ati uvjeritiregistarskog suca argumentom da je netko protivnopravilima koja su ovdje izlo`ena ve} upisan kod istogili drugog suda ({to je ~est slu~aj), jer vam to ne}e po-mo}i. I na kraju, ako ste inspirirani ovim tekstom `eljeliiskoristiti njegov naslov za tvrtku, ne mo`ete niti to - za-uzeto je!

Prema Zakonu o trgova~kim dru{tvima (ZTD), kojiu Hrvatskoj regulira status pravnih osoba, ’tvrtka je imepod kojim trgova~ko dru{tvo posluje i pod kojim sudje-luje u pravnom prometu’. Odabir imena pod strogim jepravilima ZTD-a, koja se nisu mijenjala od njegova do-no{enja 1993. godine, a prema prijedlogu njegovih iz-mjena koji je na Saborskim stolovima, ~ini se da }e si-tuacija takvom i ostati. Stroga pravila s jedne strane si-gurno slu`e nekoj svrsi, ali ovdje }emo izlo`iti njihovudrugu stranu.

KAKO ODABRATI IME?

Za imenovanje vrijedi pravilo da se druge ne smijezbunjivati povezano{}u s drugim dru{tvima (npr. slu~ajPINA benzinskog servisa) ili vrije|ati prava tu|eg inte-lektualnog vlasni{tva (npr. Hotel Ferrari). U protivnomdru{tvo ~ije se ime dovodi u hinjenu povezanost ili ~ije

se pravo vrije|a, mo`e pokrenuti postupak promjeneimena. Imena dr`ava i osoba mogu se u tvrtku unijetisamo uz njihov pristanak.

Ime mora biti na hrvatskom jeziku, a rije~i na stra-nom jeziku mogu se unijeti samo u ograni~enom brojuslu~ajeva: ako se radi o rije~ima sadr`anim u imenustranog dru{tva-osniva~a, ako se radi o igu (trademar-ku) osniva~a ili o rije~ima na mrtvom jeziku. Navedenoograni~enje mo`e vam poslu`iti i kao inspiracija - na-ime, ako ve} ne mo`ete nazvati svoju tvrtku ’Wahoo!’,prona|ite neku zanimljivu rije~ na mrtvom jeziku.

Taj mrtvi jezik ne mora uvijek biti, kako se naj~e{}emisli, latinski. Prona|ite izumrli jezik afri~kog plemena injegov rje~nik na hrvatskom i imat }ete neograni~enizvor ideja. Zavirite li u latinski rje~nik, ustvrdit }ete daje ve}ina pojedina~nih rije~i ve} zauzeta, stoga kombi-

U Hrvatskoj je danas na svakih 35 stanovnika registrirano jednodru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u. Ime trgova~kog dru{tvajedna je od prvih va`nijih odluka koje budu}i poduzetnik moradonijeti, a istovremeno i jedna od prvih prepreka koje }e mudo~arati svu raznovrsnost problema s kojima }e se svakodnevnosusretati u svom poslovanju.

nomen est omen

:: pi{e: Josip Marohni}

22 bizzosfera / kako odabrati ime

[TO SAVJETUJE PRAKSA?

- Provjerite na https://sudreg.pravosudje.hr/ postoji live} ta tvrtka u nadle`nosti va{eg registra. Koristite ’%’za zamjenu pojedinih znakova u pretrazi.

- Svaki registar ima dan odre|en za primanje strana-ka - pitajte unaprijed izravno suca za odobrenje, i toako ih je vi{e - sve njih.

- Prona|ite rje~nike mrtvih jezika ili osnujte u inozem-stvu dru{tvo s imenom koje `elite u Hrvatskoj i u nje-govo ime osnujte doma}e dru{tvo - tvrtka }e auto-matski biti odobrena.

- Kratke pojedina~ne rije~i su zauzete, ako ne zbogistih, onda radi sli~nih naziva. Koristite vi{e rije~i.

- Pazite kako upisujete tvrtku u osniva~kom aktu, svaTISKANA ili sva mala slova doslovno se prenose uregistar.

- ’Googlajte’, provjerite zna~enja u drugim jezicima;pokazalo se da neke privla~ne i zvu~ne latinske rije~iimaju nepo`eljna zna~enja u drugim jezicima.

22-23 nomen est omen.qxd 11.1.2008 14:37 Page 2

Koje dru{tvene skupine moraju biti dijelom nacio-

nalne strategije konkurentnosti?

- Nacionalna strategija konkurentnosti mora uklju~i-vati glavne poslovne sektore, ali prema mom mi{ljenju tisektori ne bi trebali biti zastupljeni prema industrijama,ve} bi trebali predstavljati sinergi~nu ekonomsku snaguzemlje. Va`no je da bude uklju~en javni sektor, vlast,znanost i, pokazalo se za Hrvatsku vrlo va`no, predstav-nici radnika - koji su u Hrvatskoj bili zreli shvatiti da }erast gospodarstva donijeti boljitak i radnicima. Temelj jesvakako izobrazba, i to ne samo poslovna, ve} i osnov-na i srednjo{kolska.

U kojoj se mjeri poduzetnici i poslovna zajednica

mogu uklju~iti, ili ~ak predvoditi taj proces - treba-

ju li se povezati i djelovati ili prihvatiti nacionalnu

strategiju i prilagoditi joj se?

- Smatram da moraju preuzeti inicijativu. Jedna odpozitivnih strana jest to {to je hrvatska poslovna zajedni-ca preuzela inicijativu od po~etka. Upravo su poduzetni-ci bili ti koji su pri{li mom kolegi koji je provodio studijukonkurentnosti u jugoisto~noj Europi i raspitivali se kakooformiti savjet za konkurentnost, {to se ostvarilo u trav-nju 2001. godine. Vode}i direktori banaka, lokalnih iglobalnih korporacija preuzeli su vodstvo i pozvali Vladu

tra`ite svojukonkurentnost

John C. Ickis / bizz intervju 25

John C. Ickis, profesor na Harvardu, bivši dekanINCAE, Harvardove poslovne škole u Ju`noj Ame-rici i predava~ u Cotrugli Business Academy (CBA),poslovnoj školi u Zagrebu, me|u najkompetentnijimje stru~njacima na podru~ju strategija konkurentno-sti. Tako|er je i jedan od sudionika u utemeljenjudoma}eg Nacionalnog vije}a za konkurentnost.

i ostale, {to je naposljetku preraslo u Nacionalno vije}eza konkurentnost. Privatni sektor treba davati inicijativu,a vlast davati reakciju i smjer toj inicijativi.

Koja je zemlja, prema Va{em mi{ljenju, primjer

najbr`eg i zdravog rasta, a koja je najvi{e iskoris-

tila strategiju konkurentnosti?

- Primjer Irske se uvijek koristi. Iznimno je uspje{ani iako taj model financira Vlada, na ~elu mu je osobaiz poslovnog svijeta. Primjer Irske jako je inspirirao i po-duzetnike u Hrvatskoj. To je svakako moj broj jedan.Primjer SAD-a neko je vrijeme bio izgubio korak, aliupravo njihov povratak snage pridr`avanjem akadem-skih smjernica slu`i nam kao drugi dobar primjer.

Vidite li sli~nost hrvatskog gospodarstva s gospo-

darstvom neke druge zemlje koju ste posje}ivali?

- Postoji puno sli~nosti s kostarikanskim gospodarst-vom, a to je jedna od najbogatijih zemalja Latinske Ame-rike. Manja je od Hrvatske, i po broju stanovnika i povr-{ini, ali gospodarstvo je po elementima sli~no hrvatskom- turizam, izvozno orijentirana poljoprivreda... Kao i u Hr-vatskoj, i tamo je postojao sna`an sustav socijalne sigur-nosti na kojeg se stanovni{tvo naviknulo, a koji se mo-gao odr`ati samo ako su lokalne tvrtke postale konku-rentne na tr i{tu. Otvaranje tr i{ta nailazilo je na sli~ne ot-pore kakve prepoznajem u Hrvatskoj pred ulazak u EU.

Koje hrvatske proizvode moramo najvi{e njego-

vati i pretvoriti u svoju komparativnu prednost?

- Inovacije i IT su jako va`ni i imate ih. Odli~an jeprimjer pla}anje parkinga SMS-om. Na`alost, nisu sesvi primjeri tako dobro kapitalizirali. Imate sna`ne fakul-tete ra~unarstva. Potencijala ima i prehrana, osobito za-~ini i specijalizirani dodaci, koji bi se sigurno na{li namnogim stolovima sredi{nje i isto~ne Europe. Turizam jepak s jedne strane velika prilika za Hrvatsku, a s druge

velika prijetnja, jer Hrvatska hoda po tankoj `ici da nepostane destinacija masovnog turizma - s puno ljudi imalo prave dodatne vrijednosti za zemlju. Opet povla-~im paralelu s Kostarikom, koja ima male, skupe hotelekoji primaju ljude koji cijene prirodne ljepote i lokalnedelikatese i ne libe se potro{iti novac na to. Uspjeli suprivu}i ljude ciljanim, izravnim marketingom, a ne ne-odre|enim pozivima u lijepu zemlju.

Mo`e li mlada tr`i{na ekonomija poput na{e odr-

`ati konkurentne grane industrije gdje se zahtije-

vaju velika ulaganja, poput brodogradnje?

- Ve} neko vrijeme europski se brodograditelji na-laze u te{ko}ama zbog isto~nih tr`i{ta. Smatram da jeHrvatska napravila dobar posao u nekim svojim bro-dogradili{tima tra`e}i tr`i{nu ni{u, poput transporta ke-mikalija, odnosno proizvoda za specifi~ne naru~iteljekoji su voljni platiti vi{e za prilago|en brod. I to nisusamo brodovi, zapravo to je klju~ budu}nosti za hrvat-ske proizvode - specijalizacija u podru~jima s punododane vrijednosti.

Smatrate li da bi uspje{an poduzetnik-strateg bio

i najbolji tvorac nacionalne strategije?

- Vjerujem da je odgovor - ne. Nacionalni vo|e tre-baju dati okvir i onda pustiti poduzetnicima da preuzmupraksu, a ne pustiti prakti~are da artikuliraju strategiju.Treba znati sagledati cjelokupnu sliku, a nisam siguranda mnogi poduzetnici to mogu napraviti igraju}i za obatima. Ali strategija na vi{oj razini nije samo planiranjekoraka unaprijed, ve} i briga da se plan zaista i provo-di. ^ujem puno prigovora da u Hrvatskoj nedostajestrategija ovdje ili ondje, ali mnogi ljudi zapravo mije{a-ju pojam strategije i plana restrukturiranja. U~initi neko-ga konkurentnim na otvorenom tr`i{tu nije isto {to i pos-taviti dugoro~ne osnovne ciljeve i niz aktivnosti za njiho-vo postizanje.

:: razgovarao: Josip Marohni}, foto: Renata Kapicl

24-25 John Ickis.qxd 11.1.2008 14:38 Page 2

26 vip usluge / Officebox

Dinamika poslovanja, razvoj komunikacijskih teh-nologija, ali i sve ve}a fleksibilnost tvrtki po pitanju ’rad-nog vremena’ rezultirali su sve ra{irenijom pojavom tele-workinga, tj. rada na daljinu. Sve je vi{e ljudi koji rade odku}e, na putu, u hotelu, na aerodromu, a prema predvi-|anjima stru~njaka uskoro bi vi{e od 100 milijuna ljudi usvijetu svoj posao moglo obavljati izvan svojih ureda.

No, teleworking nije nastao samo zbog trenda i kom-fora, ve} i zbog pove}anja produktivnosti. Ve}ina tvrtkishvatila je kako je jedan od na~ina podizanja produk-tivnosti, ali i kreativnosti, omogu}iti ljudima da {to manjevremena provode u uredima. Prema nekim istra`ivanjimateleworking pove}ava dnevnu produktivnost osobe za oko20%, dok na razini tvrtke ubrzava poslovanje za vi{e od30%. Jedan od razloga za{to je to tako le`i i u ~injenici dase ljudi na svojim radnim mjestima ne mogu potpunoposvetiti poslu jer ih netko ili ne{to stalno ometa i prekida.Britanci, na primjer, na radnim mjestima provode vi{e vre-mena od ve}ine Europljana i mogu se ’pohvaliti’ jednomod najni`ih stopa produktivnosti u Europi.

No, ne samo da rad na daljinu pove}ava produk-tivnost zaposlenika, ve} takav na~in rada tvrtkama mo`eu{tedjeti znatna sredstva. Tako npr. British Telecom, u ko-jem 10% od ukupno 110.000 zaposlenika radi od ku}e,zahvaljuju}i teleworkingu godi{nje u{tedi oko 70 milijunafunti.

teleworking / info 27

@elite li unaprijediti svoju poslovnu komunikacijua istovremeno smanjiti tro{kove, tada je Officeboxrje{enje va{ najbolji izbor jer vam ono nudi jeftinufiksnu vezu u roku od 24 sata. Kori{tenje Officeboxaje izrazito jednostavno - dovoljno je samo prikop~atitelefon ili ra~unalo u Officebox ure|aj i sve je sprem-no za kori{tenje.

Osim {to vam omogu}uju komunikaciju telefo-nom, brz pristup Internetu ili slanje i primanje fakso-va, Officebox rje{enja vam nude i niz drugih pogod-nosti: razgovore po 0kn/min za pozive izme|u Offi-ceboxa i Vip mobilnih brojeva unutar tvrtke (uz opci-ju ’Biram 0kn!’), komunikaciju prema svim fiksnim

mre`ama od samo 0,10 kn/min, te poslovanje uzstrelovito brz Internet (do 1,8 Mbit/s) uz uklju~e-

nih 1 GB prometa.

Ovisno o va{im potrebama, odaberite Officeboxure|aj koji mo`ete koristiti za razgovore i pristup In-ternetu ili Officebox Call&Fax ure|aj koji mo`ete ko-ristiti za razgovore, te slanje i primanje faks poruka.Cijena ure|aja iznosi samo 0,91 kn uz potpisivanjepretplatni~kog ugovora na 24 mjeseca.

Vi{e informacija potra`ite na http://officebox.vip-net.hr ili nazovite Vip Slu`bu za poslovne korisnike nabroj 091 77 22.

1.000 MINUTA BESPLATNIH

RAZGOVORA

Postanete li korisnik Office-box ili Officebox Call&Fax rje-{enja u promotivnom razdobljukoje traje do 15. sije~nja 2008.,ostvarujete i pravo na posebnupogodnost - 1.000 besplatnih

minuta za pozive prema Vip

i fiksnim mre`ama! Besplatneminute mo`ete iskoristiti u prvatri mjeseca od aktivacije.

zamijenite fiksnu liniju Officeboxom

{to manje u uredu, to ve}a produktivnost

26-27 officebox - rad na daljinu.qxd 11.1.2008 14:39 Page 2

najbolje tvrtke u 2007. / info 2928 bizzosfera / mystery selling

Na prvom mjestu Fortuneove ljestvice tvrtki kojima

se najvi{e dive, ove godine se nalazi General Electric.

Ne samo da su svoj 700 milijuna dolara vrijedan bud`et

za istra`ivanje i razvoj udvostru~ili kako bi razvili solarne

hibridne lokomotive i motore za avione s manje emisija

{tetnih plinova, ve} su proveli i niz vlastitih ekolo{kih mje-

ra. Tro{kove za potro{nju energije smanjili su za oko 70

milijuna dolara, instalirali {tedljive `arulje u vi{e od 100

svojih tvornica, te smanjili emisije {tetnih plinova za oko

150.000 tona.

Na drugom mjestu ljestvice nalazi se Starbucks. Re-

doviti gost na Fortuneovim ljestvicama najboljih tvrtki,

Starbucks je doista tvrtka za primjer. Ekolo{ki osvije{te-

na, politi~ki korektna, humana, pravedna i me|u rijetki-

ma koje proizvo|a~ima kave u nerazvijenim zemljama

pla}aju fer tr`i{nu cijenu. Tre}e mjesto zauzela je Toyota,

a ~etvrto Berkshire Hathaway (kad vlasnik tvrtke objavi

da }e 40 milijardi svog bogatstva darovati u humanitar-

ne svrhe, doista mu se morate diviti).

Unato~ divljanju cijena nafte, Southwest Airlines je

ipak uspio pove}ati svoju zaradu za 38%. Time je pos-

tavio svojevrsni rekord od 34 uzastopne godine profita-

bilnog poslovanja i osigurao si peto mjesto na ljestvici.

Da ljudi ne zaboravljaju tako lako, dokazuje i {estopla-

sirani FedEx. Iako je uragan Katrina prouzro~io katastro-

fu 2005., mnogi i danas cijene tada{nji FedExov anga`-

man - besplatnu dostavu 440 tona pomo}i.

Apple, jedna od najuspje{nijih tvrtki dana{njice, pla-

sirala se na sedmo mjesto zahvaljuju}i inovativnim pro-

izvodima koji mijenjaju svijet - od ra~unala do glazbe.

Pri dnu ljestvice nalazi se Google, a slijede ga Johnson

& Johnson na devetom mjestu, te Procter & Gamble na

desetom.

njima se najvi{e dive

O tajnovitom shoppingu koji uklju~uje kupnju u konku-

rentskim du}anima, analizu cijena, usluga ili ponude... ve}

se dosta toga zna. No, u svijetu marketinga i prodaje sve se

~e{}e javljaju taktike jo{ tajanstvenije prirode - tzv. mystery

selling.

PRODAVA^I NA TAJNOM ZADATKU

Cijela ideja o ’tajnoj prodaji’ zapravo i nije nikakav mi-

sterij. Radi se o suptilnom i dobro razra|enom ’triku’ koji ci-

lja na neke od stalnih postulata ljudske psihologije i pona-

{anja. Mystery selling svojevrsni je prikriveni marketing s taj-

nim ’prodava~ima’ a ne kupcima u glavnoj ulozi. Jonathan

Ressler, direktor tvrtke Big Fat Promotions, kojemu se pripi-

suje izum ove prodajne taktike, ka`e kako se oni zapravo

bave samo prezentacijom proizvoda na druk~iji na~in.

Njegovi zaposlenici imaju zadatak da informaciju o ne-

kom proizvodu ili usluzi plasiraju na nov, neo~ekivani na~in.

Big Fat djelatnici tako su nedavno osmislili vrlo kreativan kon-

cept za svog klijenta koji prodaje gra|evinski materijal onli-

ne. Domare nekih od najpresti nijih zgrada u sredi{tu New

Yorka uposlili su kao svoje ’part-time’ zaposlenike i platili im

da negdje u hodnicima zgrada koje ~uvaju dr`e praznu am-

bala`u s velikim logotipom svog klijenta. Stanarima tih zgra-

da tako su uputili vrlo rje~itu, iako te{ko provjerljivu poruku,

kako je gra|evinski materijal ba{ te odre|ene tvrtke vrlo tra-

`ena roba u njihovom susjedstvu. Ili, recimo, na aerodromu

~ekate avion i, htjeli ili ne, slu{ate razgovor mladi}a i djevoj-

ke koji prepri~avaju ju~era{nji izlazak i hvale novi talijanski

restoran u kojem su sjajno jeli i super se zabavili. Dok ih slu-

{ate, ve} negdje bilje`ite da morate prije ili kasnije oti}i do

tog restorana i provjeriti i sami o ~emu se radi. Ako je dje-

vojka koju ste slu{ali zaposlenica agencije kao {to je Big Fat,

sva je prilika da je ona na aerodromu ’poslovno’, a razgo-

vor o spomenutom restoranu samo je dio njezinog projek-

ta tajne prodaje! Vama je upravo ’prodala’ informaciju o re-

storanu koji morate posjetiti.

svi misterijiprodaje

Kako bi kreirao listu tvrtki kojima se najvi{e dive, Fortune magazin je anketirao vi{eod 3.300 menad`era. Ovogodi{nje pobjednike karakterizira sposobnost inventivnog,dru{tveno odgovornog, ali i ekolo{kog razmi{ljanja...

28-29 mystery selling - most admired.qxd 11.1.2008 14:40 Page 2

korisnik je kralj!

tvrtke i korisnici / bizzosfera 31

Nije nikakva tajna da budu}nost pripada uslu`nimdjelatnostima. Isto tako, svima je jasno da je na~in na kojise tvrtka obra}a svom korisniku ono {to danas mo`e pro-dati bilo {to. Jer, imati dobar proizvod i lo{u uslugu jed-nostavno vi{e nije dovoljno da bi se i{lo naprijed. Svi su,~ini se, toga svjesni, ali ne pona{aju se ba{ svi tako. Onikoji su spremni o odnosu s korisnikom u~iti, imaju sve{anse za rast, ali oni drugi vrlo }e vjerojatno imati podo-sta problema... jer korisnik je kralj!

Budimo realni, bilo je oduvijek tako, ali danas vi{enego ikad konkurencija je bespo{tedna, a korisnici svezahtjevniji. Za opstanak na tr i{tu neophodno ih je upoz-nati, prou~iti njihove potrebe, obrasce pona{anja i ku-povne navike, zadr`ati ih uza se i komunicirati s njima napravi na~in. Ako su se nekada u tvrtkama time bavili sti-hijski i povr{no, danas su ipak ve} svi itekako svjesni daovom problemu moraju pristupiti planski i sustavno.CRM je nekima, na`alost, jo{ uvijek tek jedna u nizuonih anglosaksonskih kratica koje nam poput neke mar-ketin{ke mantre svako malo stignu tamo negdje iz dale-kog svijeta velikog ’biznisa’. ini se ipak da s CRM-omne}e biti takav slu~aj - on je ovdje i ostat }e uz nas.

A [TO CRM ZAPRAVO ZNA^I?

CRM je kratica za ’Customer Relationship Manage-ment’, a ovaj termin ozna~ava sve metode, procese iliposlovne koncepte kojima neka kompanija definira svojodnos s korisnicima. Zvu~i mo`da suhoparno, ali CRMuklju~uje sve {to kompanija radi kako bi saznala tko sujoj i kakvi korisnici. I ono najva`nije - kako ih zadr`ati iu~initi sretnima s uslugama i proizvodima koji im se nu-de. Konkretno, jedna od vrlo ~estih CRM aktivnosti izra-da je baze podataka korisnika. Takva baza danas mo`ebiti vrlo sofisticirana i mo`e menad`mentu ili prodajnomosoblju tvrtke vrlo detaljno opisati prohtjeve korisnika. Po-nekad ~ak tako uvjerljivo da tvrtke svoje korisnike moguproaktivno iznenaditi prijedlozima koji su ’kao stvoreni’ba{ za njih. Nekad }e biti rije~ o novoj Internet tarifi, a

nekad tek o novom okusu kave koji se mo`e prona}i uStarbucksu. Bilo kako bilo, rije~ je o velikim investicijamakoje moraju prona}i svoje mjesto na tr i{tu. Upoznaju}isvoje korisnike i njihov ivotni stil, tvrtke sada sve lak{emogu identificirati one koji tro{e najvi{e i koji su samimtime najzanimljiviji za nove ponude. Kontaktiraju}i ba{njih, smanjuju se tro{kovi i pove}ava produktivnost, {toje, priznajte, san svakog marketin{kog stru~njaka! Pone-ki, poput Virgin Airlinesa, oti{li su i korak dalje. Putnikebusiness klase limuzinom }e prevesti od ku}e ili hotela,ravno na aerodrom!

KOMUNIKACIJA IZNAD SVEGA

Na tr`i{tu se danas nudi i nekoliko CRM softwarepaketa, ali CRM ne treba shva}ati tek kao suhu statisti-ku, ve} radije kao cjelovitu poslovnu filozofiju komuni-kacije s korisnicima. Ona mo`e uklju~ivati trening osob-lja, pobolj{anja na podru~ju informacijske tehnologije,razvoj slu`be za korisnike, web stranice koje su doistainteraktivne i omogu}uju korisnicima da ka`u {to misleo nekom proizvodu, {to o~ekuju od tvrtke ~ije proizvodekoriste... komunikacija s korisnikom danas je gotovo ne-ograni~ena. I naposljetku, mo`da i nije toliko bitno kojekomunikacijske modele koristite. Bitno je jedino kolikose spretno i s koliko razumijevanja pomo}u njih mo`etepribli`iti svom korisniku i njegovim potrebama. Jer samotako znat }ete da }e va{ proizvod i usluga i sutra na}isvoj put do potro{a~a.

Strategija poslovanja koja u sredi{tepostavlja korisnika, temelji se na

stavu izre~enom u naslovu. Upoznatikorisnika, njegov stil `ivota i svako-dnevne navike zna~i pridobiti nove

korisnike i pospje{iti odanost i zadovoljstvo postoje}ih.

30-31CRM.qxd 11.1.2008 14:41 Page 2

Kre{imir Budinski, direktor i osniva~ tvrtke Paulana / bizz intervju 33

Kako ste do{li na ideju da proizvodite ultra lagana

sjedala i koje promjene ona unose u segmentu svo-

je primjene?

- Po~etna ideja bila je primjenom novih tehnologija i

materijala ponuditi tr i{tu proizvod koji }e zamjetno redu-

cirati te inu sjedala, pa tako neizravno i te inu samog vo-

zila. Ne `ele}i koristiti tehnologiju koju koriste na{i konku-

renti, izbjegli smo rizik utapanja u prosje~nosti. Na tr i{tu

u ovom trenutku postoje mnoga rje{enja za sjedala, ali

sva imaju zajedni~ki problem - te inu. Sva rje{enja teme-

ljena su na uporabi ~elika kao osnovnog materijala u

konstrukciji. Uglji~na vlakna sama po sebi bila su skupo

rje{enje pa je logi~no bilo krenuti u smjeru lakih metala,

kao {to su aluminij i magnezij. Rezultat optimizacije proiz-

vodnih procesa i uporabe novih tehnologija jest proizvod

koji se mo`e uklopiti u ekonomsku ra~unicu velikih proiz-

vo|a~a vozila.

Koliko je vremena pro{lo od ideje do po~etka poslo-

vanja? Gdje ste prona{li prvu potporu i koje su se

prepreke pokazale najte ima na tom putu?

- Po~etak realizacije projekta se`e do 2003., kad je

napravljena patentna prijava. Tijekom sljede}ih godina

razra|ivali smo opcije nabave materijala te prora~una

strukture sjedala i ispitivali smo tr i{te kako bismo prepoz-

nali prave potrebe korisnika. Poslovno-inovacijski centar

Hrvatske - BICRO podr`ao je projekt investicijom od 4,5

milijuna kuna, {to je za projekt ovakve veli~ine bio sje-

menski kapital. Najve}e prepreke bile su administrativne

prirode - za odre|ena rje{enja dr`avne uprave ~ekali smo

i do 18 mjeseci. Dr`ava zapravo relativno malo mo`e po-

mo}i inovatoru. Iako ste dobar inovator, to nikako ne zna-

~i da }ete biti i uspje{an poduzetnik. Mnogim inovatorima

treba stru~na pomo} ljudi koji su specijalisti u svojim stru-

kama - od financijera do ljudi koji }e organizacijski uprav-

ljati poslovanjem. Smatram da ne bi trebalo forsirati ino-

vatore da postanu poduzetnici, ali bi poduzetnike trebalo

potaknuti da uvide va`nost inovatora i inovacija za po-

bolj{anje poslovanja i konkurentnosti.

Inovatorima bih poru~io da budu ustrajni i racional-

ni u svojim idejama, te da budu svjesni toga da sami nisu

sposobni dovesti ideju do realizacije i plasmana na tr i{te;

da prihvate ljude koji su profesionalniji i iskusniji od njih u

nekim segmentima.

U kojem trenutku ste prestali sumnjati da }e ideja

ugledati svjetlo dana na tr i{tu?

- Nikad nije postojala sumnja u to da ideja ne}e biti

realizirana, postojala je samo sumnja je li Hrvatska zem-

lja u kojoj se takav projekt mo`e realizirati, ali zahvaljuju}i

upornosti na najboljem smo putu da se i u na{oj zemlji

pokrene prava autoindustrija koja bi na sebe vezala puno

drugih projekata. Tijekom idu}ih mjeseci pregovarat }e-

mo s velikim proizvo|a~ima vozila o primjeni na{eg rje-

{enja sjedala za prvu ugradnju u vozila. Ti pregovori mo-

gu donijeti dugoro~ne poslove od minimalno 6 godina

trajanja. Dugoro~an cilj jest da tijekom idu}e godine za-

klju~imo poslove za dvije platforme vozila. U tu svrhu pla-

niramo tijekom 2009. godine izgraditi moderan proiz-

vodno-skladi{ni pogon.

Ho}e li ta proizvodnja u Hrvatskoj biti konkurentna i

kako to namjeravate posti}i?

- Da bi gospodarstvo bilo konkurentno, cjelokupno

okru`enje mora slu iti svrsi konkurentnosti. Postoji velika

razlika u poslovanju izme|u subjekata u Hrvatskoj i poslo-

vanju sa subjektima izvan Hrvatske - kod nas tvrtke na do-

ma}em tr i{tu ’dogovaraju’ poslove, dok takav na~in ugo-

varanja posla na inozemnom tr i{tu ne prolazi jer vladaju

sasvim druk~ija pravila poslovanja. Proizvodnja u Hrvat-

skoj mo`e biti konkurentna, ali je potrebno priviknuti na{e

dobavlja~e na uvjete koji vladaju na europskom tr i{tu. Mi

}emo ostvariti niz mogu}nosti za suradnju, a na{a je filo-

zofija - tko bude `elio biti dio tog poslovanja s Paulanom,

morat }e se pridr`avati rokova isporuke, kvalitete i konti-

nuiteta, te }e morati uvesti standarde upravljanja kvalite-

tom i proizvodnjom prema uvjetima tr i{ta. Svi zajedno, bit

}emo odli~ni izvoznici.

inovatori ne mogu

uspjeti samiKre{imir Budinski, direktor i

osniva~ Paulane, poduzetnik jekoji poznaje probleme doma-

}eg inovatora, poduzetnika kojinudi proizvode s visokim stup-njem novostvorene vrijednosti.

No biti uspješan inovator nezna~i biti i uspje{an poduzetnik

- za to treba puno vi{e oddobre ideje.

foto: Mirjana Gra~ak

32-33 Paulana.qxd 11.1.2008 14:42 Page 2

34 kolumna

na zemljopisnoj karti. Uzgajat }e, veli, gljive. Drugijedan biznismen, poznat u poslovnim krugovima, aujedno cijenjen i me|u znanstvenicima jer mu je ob-razovna podloga prirodoslovna, odrekao se svojegmenad`erskog ugovora, bonusa i slu`bene limuzineda bi oti{ao ivjeti na Velebit, izolirano, me|u planin-skim vrhovima koje i ljeti prekriva snijeg, prakti~ki kaovuk - a sli~nih je primjera jo{…

@IVAC KAO GLAVNI KRIVAC

Nije nelogi~no upitati se za{to ih nitko nije naj-prije poslao psihijatru - pa moderna medicinska i far-maceutska dostignu}a danas s lako}om lije~e razneoblike psihi~kih poreme}aja, pa bi se valjda na{lakakva terapija i za ovakve lu|ake! ^ini se, me|utim,da su ti ljudi ipak odlu~ili psihozu samo sprije~iti, daje ne bi doista morali po~eti i lije~iti.

U poslovnom svijetu situacija je ~esto takva dapucaju i naj~vr{}i `ivci, pa onaj tko se odrekne nov-~anog privilegija koji donosi ~lanstvo u klubu od45.000 probranih Hrvata kako bi ih sa~uvao, mo`-da i nije ba{ totalni lu|ak.

nije u {oldima sve

Nedavno je Dr`avni zavod za statistiku objavio kakosvega 45.000 Hrvata mjese~no zaradi vi{e od tisu}ueura, odnosno otprilike sedam i pol tisu}a kuna. Preostalimilijuni zaposlenih u na{oj dr`avi, a osobito nezaposle-nih, o prihodima koji nadilaze minimalac najrazvijenijihzemalja Europske unije mogu samo sanjati. S obziromda 45.000 ljudi ~ini tek jedan postotak sveukupnog sta-novni{tva Hrvatske, ispada da ~ak 99% Hrvata privre|ujemanje od najlo{ije pla}enog Irca, Francuza, Belgijca, Ni-zozemca ili Engleza.

Da bi zaradili vi{e od tisu}u eura, to jest da bi bili pri-mljeni u taj elitni klub za ~ije ~lanstvo prava stje~e u pro-sjeku tek svaki stoti stanovnik na{e dr`ave, o~ito je da semoraju izboriti za kakvu presti`niju poziciju na radnommjestu. Samo visokopozicionirani {efovi, menad`eri, os-niva~i tvrtki, ~lanovi nadzornih, upravnih i inih odbora, sa-borski zastupnici i ostali vlasnici mo}no tituliranih posjet-nica s dizajnerski ure|enim uredima i udobnim foteljama- o~igledno - mogu `ivjeti onako kako u najrazvijenijimzemljama Europe `ivi ~ak i NKV pripravnik s netom po-lo`enom malom maturom.

Tko normalan - u ovakvim okolnostima - ne bi htio

imati bitan i odgovoran, menad`erski posao? Istina je dau razvijenim dr`avama mnogi uspijevaju prona}i zado-voljstvo i u poslovima koji ne podrazumijevaju tako viso-ku poziciju u hijerarhiji, pa ih ispunjava to {to su ’obi~ni’lije~nici, pravnici i informati~ari ili mo`da tek medicinskesestre, zapisni~ari ili programeri, no lako je njima kad ihne mu~e ekonomske brige. Minimalno tisu}u eura, akone i puno vi{e, svakog prvog u mjesecu sjest }e na njihovra~un i normalno je da su im ambicije kudikamo manjenego Hrvatima, koji samo kao visokopozicionirani du`-nosnici mogu u`ivati u takvom financijskom izobilju.

TAJNOVITO NAPU[TANJE TAJNOVITOG KLUBA

Pa ipak, dnevni tisak s vremena na vrijeme dokazu-je da ima i posve suprotnih primjera. Postoje, naime, Hr-vati koji ve} jesu na visokim pozicijama i koji su dugogo-di{nji ~lanovi supernaturalnog, jedva dosti`nog, pomaloi tajnovitog kluba ’soma eura plus’, a koji ga iz nekog ne-vjerojatnog razloga `ele napustiti. Evo, na primjer, {eficiodjela jedne velike banke, s pla}om debelo iznad famoz-nih sedam i pol tisu}a kuna, pukao je u jednom trenutkufilm. Nije ~asila ni ~aska - dala je otkaz i oti{la `ivjeti ustaru djedovu izbu, u nekakvom selu koje nije niti ucrtano

:: pi{e: Dragan Petric, izvr{ni urednik Buga foto: Mladen [ari}

Pla}u od tisu}u eura prosje~an }e Hrvat svrstati u kategoriju utopije, tj. nedosti`nog sna.Kad jo{ po~ne razmi{ljati o tome {to bi sve njome mogao kupiti... Sasvim sigurno punotoga - ali ne i `ivce i unutra{nju ravnote`u.

{to donosi ulazak u EU?

Prema predvi|anjima Ekonomskog instituta uZagrebu, postoje}a makroekonomska stabilnost za-dr`at }e se i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uni-ju. Analize Instituta pokazuju kako ulazak u EU ne}edrasti~no utjecati na gospodarska kretanja u zemljiniti }e u zna~ajnijoj mjeri utjecati na svakodnevni `i-vot gra|ana. Cijene u trgovinama ne}e biti zna~ajnove}e od sada{njih, inflacija bi trebala biti manja ne-go u nekim sada{njim ~lanicama Unije, kuna }e idalje biti stabilna, a prosje~na stopa rasta BDP-a tre-bala bi biti oko 4,9% - pokazuju analize. Stru~njacitako|er smatraju kako se u Hrvatskoj zbog ulaska uEU ne}e dogoditi veliki gospodarski uzlet kakav suimale neke druge zemlje koje su pristupile Uniji u naj-ve}em valu pro{irenja.

Prema procjenama Instituta, zbog ulaska u EUblagostanje u zemlji bi moglo porasti za ~ak milijar-du dolara. No, osim koristi koje }e imati od ulaska uEuropsku uniju, Hrvatska mora ra~unati i na tro{ko-ve. Tako bi kao nova ~lanica u prvoj godini ~lanstvaHrvatska u zajedni~ki prora~un trebala uplatiti 501milijun eura.

Hrvatska i EU / info 35

34-35 petric - ulazak u EU.qxd 11.1.2008 14:46 Page 2

ljepotatehnologije

Kristalno srce. Poznati austrijski proizvo|a~ kri-stalnog nakita Swarovski uz pomo} je Philipsa odlu-~io zakora~iti i na tr`i{te elektronike. Sastavili su takoproizvode koje krasi doista netipi~an, blje{tavi dizajn- slu{alice za prijenosne MP3 playere, te USB me-moriju kapaciteta 1 GB. Memorija ukra{ena Swa-rovski kristalima mo`e se kupiti u obliku lokota, notrebate li moderan i upe~atljiv poklon, razmislite omodelu u obliku srca. Cijena ovo prekrasnog proiz-voda iznosi oko 1.200 kuna.

Sandra @ivkovi}, Marketing & SalesManager, Ericsson Nikola Tesla

Preklopna mo}. Perjanicu Nokijine ponude na-prednih mobilnih telefona trenuta~no predstavlja mo-del E90, namijenjen onima najzahtjevnijima. Radi senasljedniku popularnog Communicatora koji u ovojizvedbi donosi elegantnije, crno ku}i{te, dva dijago-nalna rasko{na ekrana u boji, klasi~nu telefonsku ipro{irenu QWERTY tipkovnicu te podr{ku za najsuvre-meniji 3G protokol prijenosa podataka, HSDPA. Ure-|aj se tako|er mo`e umre iti preko WLAN-a, a op-remljen je i digitalnim fotoaparatom s rezolucijom od3,2 megapiksela te GPS prijamnikom za satelitsku na-vigaciju. Cijena iznosi 7.591 kunu, a mobilni telefonmo`ete kupiti u Vip centrima i kod Vip partnera.

moj svestrani ’instant’ ljubimac

36 tehnoclick

Tana{an i poslovan. Poslovni telefoni kompaktne, kla-si~ne izvedbe postaju sve tanji i tanji. Nokia tako nudi ure|aj6300, ~ija debljina iznosi svega 11,7 milimetara, a te`ina 91gram. Ovaj mobilni telefon podr`ava GPRS i EDGE tehno-logiju paketnog prijenosa podataka, no ne i 3G protokole, aopremljen je podr{kom za Bluetooth i USB priklju~kom. Nje-gova pozadinska kamera ima rezoluciju od 2 megapiksela,a snimljene slike izgledaju solidno na ekranu rezolucije 240x 320 to~aka, raspore|enih u format od 31 x 41 milimetar.Nokiju 6300 mo`ete nabaviti ve} od 591 kunu u Vip centri-ma i kod Vip partnera.

Kombinirani player. Najprije smo imali videokasete,zatim DVD-ove, a sada je do{lo vrijeme HDTV-a, odnosnoprikaza slike na televizoru u vi{estruko ve}oj rezoluciji negoprije, pa se za tr`i{nu dominaciju bore dva nova medija nakojem }e se distribuirati filmovi - Blu-ray i HD DVD. Ve} da-nas se mogu kupiti filmovi i na jednom i na drugom mediju,a `elite li ih gledati sve, nabavite Samsungov kombiniranivideo-player koji prikazuje i Blu-ray i HD DVD medije. Oprem-ljen je video-upscalerom i HDMI priklju~kom, no ne{to jeglomaznijih dimenzija od starih DVD playera. Cijena je oko5.500 kuna.

Obo`avam svoj Ericsson W950i - tanki, crni mobilni telefon s naran~astim detaljima. Poputjednostavnih instant jela, sadr`i sve potrebno - doda{ vodu i spremno je za uporabu. S njim je

sve tako jednostavno i brzo, mobilni telefon ili walkman, klikomolov~ice odabire{ njegovu funkciju. U kombinaciji s EMO aplikaci-jom (Ericsson Mobile Organizer) `ivot i posao ~ini jednostavnijim.Zvu~i kao neka tehno floskula, ali izuzetno mi je va`no da su mojie-mailovi, kontakti i raspored obveza uvijek sa mnom. Sadr`aj Out-looka na uredskom ra~unalu putuje sa mnom, a touch screen tasta-turom posti`em rekorde u brzini pisanja e-mailova. Mogu}nost otva-ranja privitaka, dokumenata u Excellu i Wordu, dopu{ta mi da teku}iposao obavim i od ku}e bez preno{enja notebooka. Walkman i ko-li~ina glazbe koja postaje dostupna doista je inspiriraju}a pa je bonusgu{t odabir glazbe za svako raspolo`enje. Otkad imam W950i, vi{ene nosim raznorazne adresare, kalendare, notese za bilje`enje privat-nih i poslovnih obveza, datuma ro|endana koje se ne smije zabora-viti, a i primje}ujem da sve manje slu{am CD u autu, a sve vi{e glaz-bu spremljenu na svom tehno ljubimcu.

36-37-38-39 tehnoclick.qxd 11.1.2008 14:49 Page 2

38 tehnoclick

Konkurencija iPodu. Najnoviji Crea-

tiveov ZEN ima rasko{an ekran u boji s di-

jagonalom od 2,5 in~a na kojem se mogu

prikazivati i slike te videozapisi, a proizvodi

se u nekoliko razli~itih boja. ZEN se mo`e

kupiti s ugra|enih 4, 8 ili 16 GB memorije,

ovisno o tome ho}ete li ga vi{e koristiti za

arhiviranje i pregledavanje slika, {to zauzi-

ma manje memorije, odnosno glazbe i vi-

dea, {to }e zahtijevati modele ja~eg kapa-

citeta. Kako god da se odlu~ite, kapacitet

ovog ure|aja mo`e se pro{iriti Secure Digi-

tal memorijskim karticama. Cijena osnov-

nog modela, onog s 4 GB memorije, iznosi

oko 1.000 kuna.

Officebox / vip usluge 39

Nadmo}ni prijenosnik. Prijenosnih ra-

~unala na tr`i{tu je bezbroj i malo koje se

svojim karakteristikama mo`e izdvojiti kao

posebno. Kad `ele proizvesti top-modele ko-

ji katkad performansama nadilaze ~ak i po-

trebe najzahtjevnijih korisnika, proizvo|a~i se

ipak trude napraviti ne{to neuobi~ajeno, a

takav je upravo ovaj MSI-jev GX700. Radi se

o prijenosniku s chipsetom Santa Rosa gene-

racije, s 2,2 GHz Intel Core 2 Duo proceso-

rom, 2 GB DDR2 RAM-a, 17-in~nim zaslo-

nom rezolucije 1920x1200 to~aka i DirectX

10 grafi~kom karticom po izboru kupca. Ci-

jena ovog ra~unala koje mo`e sve iznosi oko

20.000 kuna.

Televizor u d`epu. Prijenosni

multimedijalni playeri sve su popularni-

ji tip gadgeta, osobito otkako im se cije-

na pribli`ila cijeni MP3 playera. Kad su

u pitanju ovakvi ure|aji, tr`i{ni lider je

Archos, koji za cijenu od 1.400 kuna

nudi multimedijalni player s dijagona-

lom ekrana od ~ak 3,5 in~a te 2 GB

ugra|ene memorije. Od slikovnih for-

mata te codeca za videozapise podr`a-

va apsolutno sve {to je trenuta~no ak-

tualno i dobavljivo, a osim {to filmove

mo`e prikazivati, on ih zna i snimati, pa

vam mo`e poslu`iti i kao izuzetno kom-

paktna videokamera.

Zumiranje bez premca. Uz rezoluciju

od 8 megapiksela, najnoviji Olympusov kom-

paktni fotoaparat donosi objektiv koji opti~ki

mo`e zumirati ~ak 18 puta. Me|u kompakt-

nim digitalnim aparatima ovakve ultrazumira-

ju}e mogu}nosti postale su trend u posljednjih

godinu dana pa sve vi{e proizvo|a~a na tr`i{te

izbacuje sli~ne modele. Ipak, Olympusov je

zoom za sada najja~i, a uz to donosi i mogu}-

nost maksimalnog otvaranja blende na F2.8

kod naj{ireg, odnosno F4.5 kod naju`eg kuta

snimanja. Te`ak je 365 grama kad su u njemu

4 AA baterije, a snimljene fotografije pohra-

njuju se na xD-Picture Card memorijske karti-

ce. Cijena fotoaparata je oko 4.500 kuna.

36-37-38-39 tehnoclick.qxd 11.1.2008 14:50 Page 4

40 profil / Anita Roddick, Body Shop Anita Roddick, Body Shop / profil 41

Anita Roddick, osniva~ica Body Shopa i jedna odnajuspje{nijih poslovnih `ena, svoje je carstvo po~elagraditi davne 1976. godine u vlastitoj gara`i. Po~etakte proizvodnje ~inilo je petnaestak kozmeti~kih prepa-rata napravljenih isklju~ivo od prirodnih sastojaka.

Iako je postala ’za{titni znak’ Body Shopa, Anita jeuvijek isticala kako Body Shop nije ’one-woman-show’,ve} da je to zajednica tisu}a ljudi koji dijele iste vrijed-nosti i zajedni~ki rade na ostvarivanju ciljeva. @estokaaktivistica za za{titu okoli{a, ljudskih prava i prava `ivo-tinja, ~itav je svoj poslovni put gradila na dubokim mo-ralnim na~elima.

MORALNI PUT DO PROFITA

Svoje osobne vrijednosti Anita nikad nije odvajalaod svog posla, a njezin je poslovni kredo bio: ’Ako

gomilate profit, darujte ga. Podijelite sav taj profit, u~inite

ne{to za zajednicu i budite primjer. U tome je smisao po-

sla!’. U skladu s tom svojom filozofijom Anita je uvodilaprogram za programom, prosvjedovala protiv global-nog zatopljenja, WTO-a, globalizacije i protiv korpora-cija kojima je profit bio va`niji od svega; usko je sura|i-vala s organizacijama kao {to su Amnesty International,Friends of the Earth, Save the Whales...

Puno prije modnih du{ebri`nika koji su tek nedav-no po~eli zabranjivati anoreksi~nim manekenkama danose revije i puno prije Doveove kampanje, Anita Ro-ddick je zastupala ideju prirodne ljepote. U svojoj jeautobiografiji ~ak napisala kako je oduvijek preziralakozmeti~ku industriju, ’taj biznis s ljepotom koji iskori{-

tava `ene prodaju}i im la`i i nepostoje}e snove’. Upra-vo zbog ovakvih izjava i moralnih na~ela kojih se uvi-jek dr`ala u svom poslovanju, na sebe je navukla o{tru

kritiku aktivista kad je pro{le godine Body Shop prodalaL’Orealu kojeg mnogi optu`uju za testiranje proizvodana `ivotinjama.

KVALITETA JE NAJBOLJA REKLAMA

Uspjeh kojim je malu manufakturu iz gara`e pre-tvorila u multinacionalno carstvo s vi{e od 2.000 trgovi-na u 50 zemalja {irom svijeta, Anita ne duguje milijun-skom marketin{kom bud`etu niti tisu}ama oglasa, ve}vlastitoj karizmi, sna`nim na~elima dru{tveno odgovor-nog poslovanja i... usmenoj predaji.

^injenica je da Anita nikad nije reklamirala BodyShop jer je vjerovala kako je kvaliteta najbolja reklama.I bila je upravu. Njezini su ’oglasi’ bile tisu}e zado-voljnih korisnika koji su svojim prijateljima na sav glashvalili njezine proizvode. Preporuka za preporukom iBody Shop je sve vi{e rastao, {irio se i postajao legen-da. A legendom je postala i sama Anita.

NA KRAJU PUTA

Body Shop je nastao iz ~iste potrebe da sebi i svo-joj djeci osigura nekakva sredstva za `ivot, dok je njezinmu` Gordon putovao po Americi na konju. No, Anita jeBody Shop s vremenom pretvorila u ne{to puno vi{e odsamo proizvo|a~a prirodne kozmetike.

Za to ’ne{to’ L’Oreal je Aniti platio 1,3 milijarde do-lara. Na pitanje {to }e raditi dalje, Anita je odgovorila:- Nastavit }u se boriti za ljudska prava i protiv gospodar-

skih ’struktura’ koje ta prava naru{avaju ili ignoriraju. A

to je dovoljno veliki posao da me dr`i zaposlenom slje-

de}ih 30 godina. Na`alost, ovu ambiciju Anita nije us-pjela ostvariti. Umrla je u rujnu ove godine u 64. godi-ni `ivota od mo`danog udara.

kraljicaprirodne

kozmetike

40-41anita rodic.qxd 11.1.2008 14:51 Page 2

80-te su bile u znaku brige o tijelu. Kao gljive poslije ki{e nicale su teretane;

aerobik i vegetarijanstvo zavladali su svije-tom. 90-te su sa sobom donijele brigu oduhovnosti, jogu, meditaciju i feng shui...

Po~etak 21. stolje}a je po~etak brige o ~o-vjekovom umu i o njegovim potencijalima.

mozak na{svagda{nji KREATIVNOST NASTAJE ONDA KAD

RAZUM PRESTANE SPUTAVATI MI[LJENJE

Stru~njaci isti~u da ljudski mozak razmi{ljana 2 na~ina, a psiholog Guy Claxton u svojojknjizi ’Ze~ji mozak, kornja~in um’ ta dva mi{lje-nja zove brzim i sporim. Brzo mi{ljenje je raci-onalno, analiti~no, linearno, logi~no. Ovo mi-{ljenje je poput ra~unala - pronalazi jasna rje-{enja za jasno definirane probleme. No tu je isporo razmi{ljanje. Ono je intuitivno, fleksibil-no, kreativno. To je razmi{ljanje u kojem se, narazini podsvjesnog, misli same ’kuhaju’ u glavi

prije nego se pojave na razini svjesnog kao bri-ljantne ’Eureka!’ ideje.

Skeniranjem mozga znanstvenici su utvrdilida ’brzo’ razmi{ljanje proizvodi br`e beta valo-ve, dok sporo razmi{ljanje proizvodi sporije alfai theta valove. Budu}i da sporom razmi{ljanjuuvijek prethodi opu{tanje, jasno je da se naj-kreativnije ideje javljaju kad ljudi ne rade ni{ta.Albert Einstein je bio poznat po tome {to je znaosatima ’zuriti u prazno’, a zapravo je upravo utim trenucima dolazio do najgenijalnijih ideja.

MISLI[ LI DA MO@E[ - U PRAVU SI, MISLI[ LI DA NE MO@E[ - TAKO\ER SI U PRAVU!

Od Platona do Kanta filozofi su uvijek isti-cali razum kao jedinu silu koja nas usmjeravana pravi put. No, Edward de Bono, autor kon-cepta lateralnog mi{ljenja, ka`e: - O inteligen-

ciji mo`emo razmi{ljati kao o konjskim snaga-

ma kod automobila. Zar velika snaga motora

jam~i i vrhunsku vo`nju? Analize uspje{nosti po-kazuju da je presudan ~imbenik uspjeha - pozi-

tivna misaona usmjerenost. Na Harvardu su iz-ra~unali da je 85% svega {to ljudi postignu re-zultat njihovog optimizma i vjere u sebe, doksposobnost, znanje i nadarenost ~ine tek 15%postignu}a. Optimist }e u svakoj situaciji vidjetiprilike za uspjeh. Pesimist }e vidjeti na~in za ne-uspjeh. Optimist }e govoriti o rje{enjima i raz-mi{ljati o akciji. Pesimist }e razmi{ljati o prepre-kama i tra`iti izgovore za{to se ne{to ne mo`enapraviti. A upravo je ta ’mentalna’ razlika ono{to jedne ~ini pokreta~ima, a druge promatra-~ima promjena u svijetu.

NEUROPRIJENOSNICI SRE]E I USPJEHA

Da bi na{ mozak normalno funkcionirao,potrebna mu je dovoljna koli~ina minerala, vi-tamina te bjelan~evina, tj. aminokiselina, jer suone nu`ne za stvaranje neuroprijenosnika (ma-lih po{tara koji prenose informacije od stanicedo stanice). Me|u tim prijenosnicima najva`nijisu acetilkolin, noradrenalin, serotonini i dopa-min. Acetilkolin je zadu`en za u~enje i pam}e-nje, a da biste ga imali dovoljno, posegnite zajajima, sojom, cvjeta~om, orasima i lje{njaci-ma. Noradrenalin je poticajna tvar, on nas ~ini

optimisti~nima, eufori~nima i sposobnima zavrhunska mentalna ostvarenja, a serotonin jeglavni krivac za dobro ili lo{e raspolo`enje. Akoga nemamo dovoljno, postajemo depresivni ibezvoljni. ^okolada je najpoznatiji lijek protivlo{eg raspolo`enja, no radije posegnite za ba-nanom. [etnja i sunce tako|er su dobar izborjer oni poti~u proizvodnju ovog hormona sre}e.I na kraju dopamin - kreativac u malom koji jeodgovoran za na{u ma{tu. @elite li potaknutisvoju kreativnost, ple{ite, crtajte, svirajte - jer sve{to tra`i finu motoriku, pove}ava i razinu dopa-mina u mozgu.

Ta mala nakupina `iv~anog tkiva toliko jemala da vam mo`e stati na dlan ruke, te{ka jesvega 1,5 kg, ali je ipak najsofisticiraniji i naj-slo`eniji ’stroj’ na ovom planetu. Sadr`i oko 100milijardi neurona ({to je jednako broju zvijezda uMlije~noj stazi), a svaki od njih umre`en je s dru-gim neuronima preko tisu}a sinapsi. On je do-ista ’mozak’ svih operacija - od najmanjeg uda-ha, do izuma svemirskih brodova. On koordini-ra sve procese u tijelu, upravlja mi{i}ima i unu-tarnjim organima, on u~i, pamti, omogu}uje ~o-vjeku kreativnost, stvaranje i pru`a mu, kao jedi-nom `ivom bi}u na Zemlji, svijest o vlastitoj pro-laznosti. Svake sekunde milijuni iv~anih impulsajure kroz na{ organizam od osjetila prema moz-gu, koji ih obra|uje, a onda isto toliko impulsaprenosi naredbe od mozga prema na{im orga-nima. Ta ’komunikacija’ s tijelom odvija se po-mo}u kemijskih prijenosnika koji putuju iv~animvlaknima, a taj put od 780.000 kilometara im-pulsi prelaze u djeli}u sekunde.

Analiziran, skeniran, seciran i iz svih kutovapromatran, jo{ uvijek je veliki misterij za znanstve-nike, sposoban uvijek iznova zapanjivati i iznena-|ivati svojom kreativno{}u.

mozak / um+tijelo+duh 43

42-43 mozak.qxd 11.1.2008 14:52 Page 2

messaging kontaktima, odnosno 86 prijatelja na nekoj

od dru{tvenih mre`a (na kojima }e prema Juniper Re-

searchu 2012. biti 600 milijuna korisnika). Drugim je

pak istra`ivanjem, onim ku}e Marketing Daily, utvr|e-

no kako ve}ina posjetitelja blogova, njih 65%, blogove

~ita jer ih zanima mi{ljenje autora, dok je 26% njih u

potrazi za temom iz specifi~nog podru~ja. Ipak, najva`-

nije je istra`ivanje ono analiti~ke ku}e Youth trends,

koje je pokazalo kako 59% studenata i u~enika (61%

mu{karaca i 57% `ena) o novim proizvodima, TV seri-

jama, cool stvarima... saznaje ba{ usmenom preda-

jom, putem preporuka prijatelja ili drugih korisnika.

Problema u ovoj vrsti marketinga je nekoliko, pa

je i tanak led po kojem hoda ogla{iva~ koji ga koristi.

Prije svega, sve je u rukama korisnika. Ogla{iva~ nema

mogu}nosti kao u klasi~nom ogla{avanju - jednom

kad pri~a krene, na njezin je razvoj gotovo nemogu}e

utjecati. To istovremeno zna~i da pri~a mo`e krenuti i

bez vas, ili pri~a koju ste pokrenuli mo`e skrenuti u

krivom smjeru. A kako na Internetu sve ostaje i godi-

nama nakon pri~e i kad je se kona~no rije{ite, prije ili

kasnije netko }e je ponovo iskopati. Ameri~ka organi-

zacija World of Mouth Marketing Association ba{ je

zbog kompleksnosti situacije objavila nekoliko eti~kih

vodi~a vezanih uz temu, bilo da je rije~ o komunikaci-

ji s blogerima ili ogla{avanju usmenom predajom - li-

sta je kompletna i obvezno {tivo. I na kraju, ako zaobi-

|ete sve probleme, ostaje vam jedan, najva`niji - mo-

rate imati proizvod o kojem doista vrijedi pri~ati, jer nije

svaki za usmenu predaju.

U jo{ uvijek toplom rujnu 2006. godine, na hrvat-

skoj se blogerskoj A-listi (a to je lista najpopularnijih blo-

gera) razgovaralo (elektroni~kom po{tom, naravno) o

nadolaze}em kolaborativnom blogu Pollitika.com. Jed-

na od tema bila je i kako pro{iriti glas o novom, danas

etabliranom web odredi{tu, a rje{enje se nametnulo sa-

mo od sebe - blogswarm.

Blogswarm je, najkra}e re~eno, situacija u kojoj

blogeri, isti dan, ponekad i u to~no odre|eno vrijeme,

pi{u o jednoj temi. Na{a je tema bila - Pollitika.com. Do-

seg tog jednog teksta, koji je svatko od nas napisao na

svoj na~in, nije lako izmjeriti i iako se ne mo`e usporediti

s mainstream medijima, vijest se brzo pro{irila. Bio je to

prvi i najuspje{niji blogswarm u Hrvatskoj. Danas je Po-

llitika.com centar internetskog politi~kog `ivota, ne samo

za ’obi~ne’ korisnike, ve} i za neke politi~are.

Nekoliko godina ranije, dobro to pamtim, kolega

mi je spomenuo kao alternativu ostalim pretra`iva~ima -

Google. Vjerojatno najpoznatiji primjer usmene predaje

ba{ je ovaj, danas najpopularniji servis na svijetu, ~ime

se i sam Google hvali na korporativnom odjelu svojih

stranica i to s razlogom. Me|u najuspje{nije primjere us-

mene predaje spada i walkman kampanja, kad je kom-

panija Sony prve walkmane dala nekolicini ljudi koji su

sa slu{alicama na u{ima krenuli na jogging, a ostalo je

povijest. I Hollywood ima svojih primjera. Posljednji u ni-

zu je komedija ’Superbad’. Snimljena za manje od 20

milijuna dolara ({to je za hollywoodske okvire sitni{), pi-

sao je CNN, svoj uspjeh najvi{e mo`e zahvaliti You-

Tubeu i servisu FunnyorDie.com (koji je pokrenuo glu-

mac Will Ferrell), gdje je trailer vidjelo sigurno dva mili-

juna korisnika.

@IVIMO ONLINE

Nije nimalo ~udno da sve tvrtke `ele ovim putem

do}i do korisnika. Prije svega, tro{ak ovakvog ogla{ava-

nja je minimalan, no to i nije glavni motiv. Najva`niji raz-

log jest taj {to se `ivot danas odvija online i korisnici vo-

de glavnu rije~. Posljednjim istra`ivanjem koje su napra-

vili MTV i Nickelodeon, ispitav{i 18 tisu}a mladih u {es-

naest zemalja, ’The Circuits of Cool/Digital Playground’,

utvr|eno je kako mladi (od 16 do 24) u prosjeku imaju

94 osobe u imeniku mobilnog ure|aja, 78 njih u Instant

Ve}ina mladih danas informacije onovim proizvodima dobiva od svojihprijatelja ili drugih korisnika na Inter-netu. Svijetlih primjera ogla{avanjausmenom predajom velik je broj, alije ujedno rije~ o jednom od najos-jetljivijih na~ina {irenja va{e poruke.

44 kolumna

:: pi{e: Boris Li~ina

usmena predaja

najmanji BlackBerry Vodafone BlackBerry® Curve™ 8310 najmanji

je i najlak{i BlackBerry ure|aj sa QWERTZ tipkov-

nicom, a veliki broj naprednih funkcija koje posje-

duje u~init }e obavljanje va{ih poslovnih i privatnih

obveza jo{ jednostavnijim i lak{im.

On objedinjuje sve {to vam je potrebno: tele-

fon, e-mail, SMS, MMS, WAP/HTML preglednik te

kalendar, a dolazi i s ugra|enim GPS modulom.

BlackBerry Curve ujedno je i odli~an izbor za koris-

nike koji `ele dodatne multimedijalne sadr`aje uz

multimedia player za slu{anje glazbe te gledanje vi-

dea i pregled fotografija. Ure|aj ima i ugra|enu

kameru s 2.0 megapiksela i 5x digitalnim zoomom

te LED bljeskalicom koja daje fotografije visoke re-

zolucije. Ure|aj se mo`e nabaviti ve} od 1.991 kn.

Vi{e informacija potra ite na www.vipnet.hr.

BlackBerry / vip ponuda 45

44-45 kolumna borja-BB.qxd 11.1.2008 14:53 Page 2

Ovaj vic na duhovit na~in zapravo govori o networ-kingu, pomalo kontroverznom pojmu o kojem se sve vi-{e raspravlja. Networking predstavlja mre`u poslovnihkontakata koji su bitni za profesionalno napredovanje.[to god mislili o sklapanju poslova po liniji ’teta i stri~e-va’, dobivanju posla preko ’veza’ i ’vezica’, najvi{e pozi-cije u tvrtkama ne dobivaju se isklju~ivo preko natje~ajaili head huntera, ve} upravo preko poznanstava. ^ak jei ve} spomenuti Bill Gates svoj prvi posao u IBM-u do-bio zahvaljuju}i tome {to je njegova mama poznavalajednog od top menad`era te tvrtke.

ZA I PROTIV NETWORKINGA

Iako networking mnogi promatraju kroz prizmu ne-gativnih asocijacija, on je ipak sveprisutan fenomen ~ijepostojanje ne mogu negirati niti njegovi najve}i kriti~ari.^ak ni vode}i menad`ment stru~njaci ne pori~u da je zauspjeh potrebno imati prave sposobnosti, prava znanja i...prijatelje na pravim mjestima. A ta ’poznanstva’ ne mo-raju nu`no imati negativnu konotaciju. Linus Carl Pauling,ameri~ki biokemi~ar i dvostruki dobitnik Nobelove nagra-de, jednom je prilikom izjavio da je njegov uspjeh prijesvega rezultat njegovih razli~itih kontakata, pa tek ondanjegovih sposobnosti. I Isaac Newton je rekao: - Ako sam

imao privilegiju da vidim dalje od ostalih, to je zato jer sam

stajao na ramenima divova.

DOBRE STRANE NETWORKINGA

Jedna od prednosti dobrog networkinga je svakakopristup raznim informacijama - od informacije da negdjepostoji ’upra`njeno’ mjesto, do informacija o nekim tr`iš-nim prilikama koje su bitne za vašu tvrtku. Poznanstva su

danas i jedan od bitnih ~imbenika pri sklapanju poslovajer ljudi radije posluju s poznanicima nego s potpunimstrancima o kojima ne znaju ni{ta. Sigurno ste se i samina{li u situaciji kad ste prije neke poslovne odluke nazvalinekoga iz svoje ’mre`e’ kako biste provjerili potencijal-nog poslovnog partnera, njegovu tvrtku i poslovanje.

Osim pristupa ekskluzivnim informacijama, osobekoje imaju {iroku mre`u poznanstava uvijek znaju pravuosobu za odre|eni posao, stru~njaka koji svojim specijali-ziranim znanjima mo`e pomo}i u realizaciji va`nog pro-jekta. Neiskori{tavanjem potencijala networkinga tvrtkepropu{taju priliku da budu ’u tijeku’, u kontaktu s izvorimava`nih informacija, a time i ispred konkurencije.

46 bizzosfera / networking networking / bizzosfera 47

tko }e kome, ako ne svoj svome

Zaposliti ’nekoga svog’ ili ’preko neko-ga’ pomo}i nekome da dobije posao;

zahvaljuju}i pravom poznanstvu do}i doklju~nih informacija ili napraviti dobar

poslovni potez; iskoristiti ’vezu’ zanapredovanje ili pristup informacija-

ma... sve su to situacije koje, iako smoih i sami izravno ili neizravno do`ivjeli,za ve}inu nas imaju negativan prizvuk.

No jesmo li sasvim u pravu?

Iako se princip osobnih preporuka vi{e koristi umanjim tvrtkama jer one uglavnom nemaju formira-ne kadrovske slu`be, ali ni potrebna financijska sred-stva za anga iranje profesionalnih agencija za zapo-{ljavanje, i velike tvrtke mogu imati znatne koristi odnetworkinga pri zapo{ljavanju. [to mislite, koliko bi-ste u{tedjeli kad biste umjesto head hunting agencijepotaknuli svoje zaposlenike da iskoriste svoja poz-nanstva i preporu~e vam osobu za odre|eni posao?

Britanska tvrtka Capital Consulting u jednom jeistra ivanju izra~unala da bi tvrtka koja npr. godi{njezapo{ljava 250 ljudi kori{tenjem preporuka svojihzaposlenika u{tedjela ~ak 80.000 funti. Pa ipak, Ca-pitalovo istra ivanje pokazalo je da samo 18% ispi-tanika radi u tvrtkama u kojima se novi zaposlenicitra`e preko preporuka. Istovremeno, ~etvrtina ispita-nika je navela kako bi, da ih poslodavac to zatra i,odmah mogla preporu~iti nekog od poznanika.

networking tvrtkama {tedi vrijeme i novac

Prije nekog vremena e-mailom je kru`io vic o jed-nom ~ovjeku koji je htio zaposliti sina pa je oti{ao pred-sjedniku Svjetske banke i rekao da ima pravog ~ovjeka zamjesto potpredsjednika. - Pa, ja ve} imam vi{e potpred-

sjednika nego {to mi treba, rekao je predsjednik banke.- Ali taj mladi} je budu}i zet Billa Gatesa, rekao je ~ovjek.- O, pa u tom slu~aju mo`e, rekao je predsjednik banke.Na kraju pri~e ~ovjek je do{ao kod Billa Gatesa i rekaomu da ima idealnog mu`a za njegovu k}er. Na Gatesovoodbijanje enidbene ponude ~ovjek je rekao: - Ali taj mla-

di} je potpredsjednik Svjetske banke. - O, pa u tom slu~a-

ju... mo`e, odgovorio je Gates.

46-47 networking.qxd 11.1.2008 14:54 Page 2

48 bizzosfera / downshifting

Ono {to je po~etkom 80-ih lije~nik Larry Dossey naz-vao ’vremenskom bole{}u’ kako bi opisao opsesivno vje-rovanje pacijenata da im vrijeme stalno izmi~e i da ga ni-kad nemaju dovoljno, danas je uobi~ajena ’dijagnoza’kod velike ve}ine zaposlenih ljudi. Taj svoj hekti~ni ivotniritam dodatno ubrzavamo ’zahvaljuju}i’ naprednim me-todama suvremenog poslovanja. Kad imamo previ{e po-sla (i novaca), anga iramo ’time management gurue’ danas nau~e kako {to vi{e stvari ugurati u ionako pretrpanerasporede. Gutamo selfhelp priru~nike inspirativnih na-

slova tipa ’X na~ina da obavite vi{e stvari za manje vre-

mena’, koji nam uglavnom savjetuju da sve radimo br`e!Nemamo vremena za ~itanje pa smo nau~ili tehnike br-zog ~itanja. Nemamo vremena za kuhanje pa guramo in-stant hranu u mikrovalnu, jedemo s nogu, u hodu... Ne-mamo vremena za tjelovje`bu, ali imamo za liposukciju.^ak se i Coelhovih ’11 minuta’ rapidno smanjuje, a vre-menskom bole{}u zarazili smo i posljednje uto~i{te - san.Na Internetu mo`ete prona}i tisu}e stranica specijalizira-nih za u~enje u snu koje nagla{avaju da je vrijeme koje

sporije je boljeKako bi istra io koliko su hrvatski menad`eri zadovoljni svo-

jim privatnim ivotom i {to im je u ivotu va`no, ~asopis Poslovnisavjetnik je, u suradnji s konzultantskom ku}om Poslovna ligaBMM, proveo online istra ivanje na temu ’Profil hrvatskog mana-gera’. Prema podacima tog istra ivanja, na{im su menad`erimanajva`niji obitelj i zdravlje, potom slijede karijera i prijatelji, dok sevjera nalazi na posljednjem mjestu. Kad je rije~ o zadovoljstvu, ve-}ina hrvatskih menad`era je op}enito zadovoljna svojim privatnimivotom, tj. ostvarenjem svojih kratkoro~nih privatnih planova, i-

votnim standardom i materijalnim aspektima, no postoje i neki as-pekti s kojima nisu zadovoljni. Tu prije svega spada nedostatak

slobodnog vremena, pri ~emu najvi{e trpe obitelj i prijatelji, ali ihobiji, kojima tako|er ne posve}uju dovoljno vremena. No, iakosmatraju da nemaju dovoljno slobodnog vremena, ve}ina mena-d`era (njih 95%) ka`e kako slobodno vrijeme provode u dru`enjus prijateljima i zabavljaju}i se s djecom (92%), dok se samo 29%menad`era u slobodno vrijeme bavi sportom ili ~itanjem. Zanim-ljivo je da mu{karci u manjem postotku u odnosu na `ene sma-traju da posve}uju dovoljno vremena obitelji i prijateljima. U po-dru~ja s kojima menad`eri nisu zadovoljni spada i nemogu}nostda se u ve}oj mjeri odvoji privatni ivot od poslovnog, te da sesmanji utjecaj poslovnog stresa na privatni ivot.

provedemo spavaju}i ’neproduktivno’ i da ga mo`emopuno bolje iskoristiti slu{aju}i audio vrpce na temu ’kakounaprijediti karijeru i posti}i vi{e’. Dok `urimo sve vi{esamo da bismo odr`ali korak s vremenom, napre`emo sedo krajnjih granica pa nije ni ~udno da su ve} godinamana listi najprodavanijih lijekova Prozac, tablete za spava-nje, tablete protiv ~ira na `elucu i Viagra. No, prije ili kas-nije svi se menad`eri zapitaju {to im je doista va`no - vi{ezara|ivati za ivot ili vi{e ivjeti.

MENAD@ERI UBACUJU U PRVU

Jo{ krajem 80-ih Njujor{ki institut za istra ivanje tren-dova uo~io je sve prisutniji fenomen downshiftinga, tj. po-javu da sve vi{e menad`era prihva}a ni e pozicije. Prela-`enje na te opu{tenije i manje stresne pozicije za posljedi-cu je imalo postizanje bolje ravnote`e izme|u privatnog iposlovnog ivota. Danas Data monitor, londonska agen-cija za istra ivanje tr i{ta, procjenjuje da }e broj tzv. uspori-va~a s 12 milijuna, koliko ih je bilo 2002., do kraja ovegodine porasti na vi{e od 16 milijuna. Prema studiji Har-vard Business Reviewa, vi{e od 50% muškaraca i više od80% ena na najvi{im pozicijama u tvrtkama koji rade vi{eod 60 sati tjedno, tim tempom ne bi mogli nastaviti du`e

od godinu dana. Za razliku od `ena, mu{karci takva rad-na mjesta napu{taju znatno rje|e, ali zato vi{e od 40%njih u roku od 5 godina potpuno izgubi svoju kreativnuenergiju. Virtuozi multitaskinga koji tako samouvjerenohvale svoju sposobnost obavljanja ’100 stvari odjednom’na koncu ipak poka`u da su sposobni samo odraditi punostvari lo{ije. Mnoge tvrtke širom svijeta ve} su po~ele poti-cati menad`ere da skrate svoj radni tjedan, a iza ove od-luke ne krije se samo ’briga za dobrobit zaposlenika’, ve}i ~isto prakti~ni razlozi, jer op}e je poznata ~injenica da suljudi u~inkovitiji kad su manje optere}eni.

PO@URI POLAKO

Iako nas obveze prisiljavaju da konstantno ubrzava-mo ritam, neke stvari se ne mogu i ne smiju ubrzavati. Jerkao {to ka`u Ridderstrale i Nordstrom: ’Chopinov Jedno-

minutni valcer ne}e postati dvostruko bolji ako ga odsvi-

rate za 30 sekundi’. Sporije ~esto zna~i bolje. Bolje obav-ljen posao, bolje odnose, bolje raspolo`enje, bolje zdrav-lje... A da paradoks bude ve}i, sporije ~esto zna~i i br`ejer kao {to stara poslovica ka`e: ’Najkra}i put je ~esto za-

tvoren zbog popravaka!’

{to je va`no hrvatskim menad`erima?:: pi{e: Kornela Bilopavlovi}

48-49 downshifting - prioriteti managera.qxd 11.1.2008 14:55 Page 2

sta nam je tih bogatih direktora i menad`era koji dolaze

na odmor soliti nam pamet bez prebijene kinte u d`epu.’Kakva neoprostiva gre{ka, komunicirati s nezadovoljnimkorisnikom na taj na~in! Sre}om, kako bude stizala novageneracija poduzetnika, i to }e se promijeniti.

Dokaz za to ve} postoji, a zove se novimedij.com,odnosno Sutra. Rije~ je o dnevnim novinama koje spre-ma medijska ku}a EPH, a koje su otvorile blog valjda iprije negoli je stavljena posljednja to~ka na poslovni plan.Jo{ se, dodu{e, tamo ne pri~a previ{e o problemima, alivjerojatno }e se primijeniti i ba{ ta radikalna transparent-nost, koja naravno, mo`e imati i svojih lo{ih strana. Jer

neki }e korisnici, umjesto konkretnih kritika ili ideja, dani-ma i mjesecima ’spamati’ i {iriti lo{ glas, a bez ikakvih ar-gumenata, jer bi eto, najsretniji bili da ’susjedu crkne kra-va’. To mo`e biti i konkurencija i ljutiti tinejd`er ili netkotre}i. Sre}om, takve narogu{ene korisnike pristojni ~lano-vi online svijeta brzo prepoznaju.

Ako smo oprezni s onime {to ne poznajemo, a to jeponekad korporativni svijet, onda bi upoznavanje i ’otvo-ren razgovor’ o dobrim i lo{im stranama svakako treba-li umanjiti oprez, a ponekad, kao u slu~aju spomenutetvrtke Goldcorp, pove}ati profit i dati odgovore na mno-ga pitanja.

Kad je Rob McEwan, tada CEO tvrtke Goldcorp,predlo`io ~elnim ljudima tvrtke da sve rezultate istra`iva-nja, mjerenja i ispitivanja tek kupljenog rudnika zlata RedLake u Kanadi otvore za javnost i kroz natje~aj s boga-tom nagradom zatra`e mi{ljenje korisnika diljem svijeta,skepti~no su ga gledali. Naj~e{}a zamjerka: ’izgledat }e

kao da nemamo pojma {to radimo i da smo glupi’, ~ulase s mnogih strana, no nagradni natje~aj te`ak pola mi-lijuna dolara ipak je proveden. Zbog svih tada dobivenihideja, i zbog odgovora na pitanje gdje to~no kopati, RedLake danas spada me|u najbogatije rudnike zlata na svi-jetu. Microsoft, tvrtka iz koje su nekad pristizala samo pro-fesionalno napisana slu`bena priop}enja, danas ohrab-ruje svoje zaposlenike da o svojim projektima pi{u nablogu ili da o istima snimaju videozapise, govore}i o do-brim i lo{im stranama tih projekata.

Sredinom godine magazin Wired objavio je ~lanakna temu radikalne transparentnosti, koji }e mo`da imatimanji, ali zapravo jednako va`an odjek kakav je imao i’The Long Tail’, esej koji je za isti magazin napisao glavniurednik Chris Anderson (kasnije preto~en u odli~nu knji-gu). Korisnici, tradicionalno neprijateljski nastrojeni pre-

ma korporativnom svijetu, objeru~ke su prihvatili novumantru. ^elnici korporacija su se zapanjili otkriv{i da tiisti korisnici nakon opisanih problema `ele pomo}i ide-jama i kritikom, te da u tome ~esto i uspiju. Svijet u kojemdanas `ivimo, ne priznaje tajne; sakriti ne{to gotovo jenemogu}e - prije ili kasnije taj }e podatak ugledati svjet-lo dana i korisnici }e o problemima tvrtke saznati - s va-ma ili bez vas.

MO@E LI TAKO I KOD NAS?

Mo`e li se transparentna komunikacija s korisnicimaprimijeniti i u nas? Pitanje je potpuno bespredmetno -mora se primijeniti. O va{im }e se tvrtkama, htjeli vi to iline, ionako pisati po forumima, na news grupi hr.soc.zas-tita-kupaca, blogovima... pa vam priznavanje gre{ke mo-`e donijeti samo jo{ koji plus.

Da na{i poduzetnici ipak nisu na to navikli, pokazu-je primjer s mrak.org bloga. Jedan je bloger ne ba{ lije-po pisao o jednoj konobi na Malom Lo{inju, iz koje jeoti{ao razo~aran. Vlasnik konobe javio se na blogu re-kav{i da je ’iznena|en i ogor~en postupkom davanja u

javnost imena konobe’, a jo{ je napisao: ’Uostalom, do-

radikalna transparentnost

Svijet u kojem `ivimo ne priznaje tajne. Sakriti ne{to gotovo jenemogu}e i korisnici }e o problemima va{e tvrtke saznati sve,

prije ili kasnije... s vama ili bez vas.

50 bizzosfera / komuniciranje s javno{}u

50-51 radikalna transparentnost.qxd 11.1.2008 14:56 Page 2

Bez obzira koliko ~esto putovali, poneka putna preporuka uvijek dobro do|e. A budu}i da sedobroj usmenoj predaji najvi{e vjeruje, upitali smo troje menad`era koji ~esto putuju koje su njihove destinacije favoriti te {to ih ~ini takvima...

52 putokazi / preporuke menad`era

moja omiljena destinacija

KRALJEVSKI MADRID

pi{e: Mislav Veselica, koordinator outgoing putovanja Adriatic regije za Hrvatsku, adriatica.net Grupa

Od svih destinacija koje sam imaoprilike posjetiti, kako poslovno tako i pri-vatno, u najljep{em mi je sje}anju ostaoglavni grad [panjolske - Madrid.

O~arao me svojom veli~inom i u`ur-banim ritmom modernog grada, no istovremeno i opu{te-nim na~inom `ivota. Mislim da je ovo grad u kojem bihmogao `ivjeti. Potpuno {panjolski ali i europski, moderan itradicionalan. Prema mom mi{ljenju, nigdje na svijetu ljudine rade toliko puno i ne tulumare tako dugo kao u Madri-du. Grad je pun mogu}nosti i svatko }e ovdje lako na}i

aktivnost po svojoj elji - od tapas barova kojih ima na sva-kom koraku, finih restorana, kazali{ta i muzeja... mogu}-nosti su stvarno beskrajne.

Najvi{e me odu{evio park Retiro, savr{ena oaza miraunutar velikog grada. Uz tihe zvuke saksofona koji dopirus jedne od klupica, uli~ne umjetnike koji uvje`bavaju svojenastupe i ljude na prvoj jutarnjoj kavi, {etnja ovim parkomidealna je za opu{tanje. Naravno, ne treba zaboraviti nitibrojne spektakularne povijesne gra|evine kao {to su Pala-cio Real, katedrala, {etali{te Paseo del Prado i Plaza Mayor,zbog kojih je ovaj grad i zaradio pridjev ’kraljevski’.

No ono {to je posebno ostavilo dojam, jesu stanovni-ci Madrida, poznati pod imenom Madrilenosi - strastveni idragi, ljudi su to koji znaju u potpunosti iskoristiti svaki tre-nutak `ivota.

TOKIO ’U PRIJEVODU’

pi{e: Sini{a Cerovski, izvr{ni direktor tiskare Kratis

Ni{ta vas ne mo`e dovoljno dobro pripremiti na prvisusret s Japanom. Ni filmovi ni pri~e - ni{ta nije toliko stvar-no kao na}i se na licu mjesta suo~en s istinito{}u Coppo-linog filma ’Izgubljeni u prijevodu’. Japanci, ako i znajupone{to engleskog, ne `ele ga koristiti kako se ne bi osra-motili nesavr{enim znanjem. Komunikacija se svodi naklanjanje koje je toliko zahtjevno i ima toliko pravila da sestrancima u vodi~ima savjetuje da se poklone svakome tkose njima pokloni.

Prilagodba traje tri dana unutar kojih poku{avate pre-`ivjeti u~e}i osnove prepoznavanja bitnih mjesta. Pi}e, hra-na, podzemna, uz minimalnu {tetu uzrokovanu krivim oda-birom jela iz jelovnika pisanih gotovo isklju~ivo na japan-skom. Nakon tri dana po~etnu dezorijentiranost zamjenju-je osje}aj slobode kretanja u jednom od najsigurnijih me-gagradova na svijetu i kre}e upoznavanje grada, `ivota,navika i obi~aja stanovnika...

Mudra je bila odluka da ne ’rentamo’ auto. Podzem-na se pokazala kao naju~inkovitije sredstvo prijevoza jerobjasniti voza~u taksija kamo `elite - postaje scenarij no-vog filma ’Nemogu}a misija’. Naime, adrese ne idu po re-du kao kod nas, ime ulice pa brojevi, koji idu od ve}egprema manjem. Poku{ali su mi objasniti, ali jednostavnonisam shvatio sistem. A taksisti kao da su iz nekog drugog

grada, a ne iz Tokija...

Lokalna kuhinja? Pojesti jednu odstotinu vrsta sushija u nekom od barovaili na samoj ribljoj tr`nici, istinski je do-`ivljaj koji mo`e preobratiti i najzagri`e-nije mrzitelje sirove ribe. Specijalitet jekobe steak koji se dobiva od crnih Taji-ma-ushi goveda koja se posebno treti-ra, masira, daje im se piva i sake, pu{taglazba… Kobe steak, vjerujte, nema ve-ze s onim {to ste ikad jeli kad ste na-ru~ili biftek. Drugi poznati ’specijalitet’ shabu shabu uop}eme se nije dojmio kao recimo Billa Murraya i Scarlett Jo-hansson. Ako se mene pita, to je ne{to najstra{nije {to samikad vidio u svom tanjuru.

Ne mo`e se ne primijetiti koliko su Japanci op~injeniraznim ’dje~jim’ privjescima i igricama. Odrasli, poslovniljudi, zapravo svi, bez obzira na dob, imaju privjeske namobilnim telefonima, klju~evima, zatvara~ima poslovnihtorbi ili laptopa - s likovima Snoopyja, Disneyevih junaka,famozne ma~ke Hello Kitty...

Tokio je najve}i grad Japana i jedna od 47 japanskihprovincija. Sastoji se od 23 samostalna gradska okruga,26 gradova, 5 mjesta i 8 sela. I ako imate na raspolaga-nju 10 dana od kojih ste tri izgubili u startu, jasno je kolikoTokio zapravo stignete upoznati.

�

52-53-54-55 putovanja - hoteli.qxd 11.1.2008 15:01 Page 2

hoteli / info 55

Jedini svjetski hotel sa 7 zvjezdica, Burj Al Arab u Du-

baiju, uskoro bi mogao dobiti konkurenciju. No, {to to

mogu ponuditi novi hoteli kako bi nadma{ili trenutnog

prvaka koji je ’naj’ u vi{e kategorija: najvi{i (321m visi-

ne), najluksuzniji (rasko{an interijer opto~en zlatom i izra-

|en od 30 razli~itih vrsta mramora), najljep{i, najneobi~-

niji...? Da bi nadma{ili ovog velikana, novi hoteli morat

}e biti doista posebni, druk~iji od svega vi|enog. Upravo

zbog toga oni }e biti smje{teni ispod mora, uklesani u li-

tice planina, plutat }e morem, a ima ~ak i projekata koji

predvi|aju hotele u svemiru, na Mjesecu...

HOTELI POD MOREM

Hydropolis hotel u Dubaiju uskoro bi mogao posta-

ti najve}a svjetska atrakcija. Rije~ je o hotelu koji }e biti

smje{ten ispod mora, imat }e 220 apartmana, te niz po-

pratnih sadr`aja. - Hydropolis nije projekt; to je strast, iz-

javio je Joachim Hauser, dizajner ovog hotela. A ostvare-

nje te strasti trebalo bi ko{tati oko 300 milijuna funti.

Ovom vodenom hotelu trebao bi se pridru`iti i Vodeni svi-

jet, kompleks u Kini koji bi se sastojao od 400 soba, ba-

zena, kafi}a, restorana i ostalih sadr`aja od kojih bi neki

bili smje{teni i na podvodnim katovima. Koliko }e atrak-

tivno izgledati ovaj hotel, najbolje govori ~injenica da je

Atkinsonova arhitektonska grupa pro{le godine upravo

za ovaj projekt dobila prvu nagradu na me|unarodnom

natjecanju arhitekata.

U blizini Fid`ija tako|er bi trebao niknuti jo{ jedan

hotel pod morem - Posejdonov podvodni hotel. Procje-

njuje se da }e izgradnja ovog hotela ko{tati oko 105 mili-

juna dolara, a trebao bi biti gotov do sredine 2008. go-

dine. Hotel }e imati luksuzno opremljene apartmane u ko-

jima }e no}enje ko{tati oko 1.500 dolara, rotiraju}i res-

toran koji }e gostima doista pru`ati nesvakida{nji pogled,

teniske terene, SPA centre, te niz drugih sadr`aja.

ODISEJA U SVEMIRU

Nakon morskih dubina, arhitekti su se odva`ili i na

osvajanje svemira pa su tako ve} izra|eni projekti za Lu-

natic Hotel - hotel na Mjesecu, koji bi trebao biti realiziran

do 2050. U posebnim 160 metara visokim tornjevima

space-turisti }e mo}i u`ivati u definitivno nesvakida{njem

odmoru.

I svemirska postaja CSS Skywalker uskoro bi mogla

postati turisti~ka destinacija. Lokacija ovog kompleksa

kojeg je dizajnirao Bigelow Aerospace nalazi se vi{e od

500 km iznad Zemlje, a prema nekim procjenama, no-

}enje za jednu osobu ko{tat }e oko milijun dolara.

hotelibudu}nostiNi hoteli vi{e nisu {to su nekad bili!Ubudu}e pripazite gdje odsjedate, jermoglo bi vam se dogoditi da zavr{itepod vodom ili - na Mjesecu!

SYDNEY I TALLINN

pi{e: Nina Buti} Ivankovi},

rukovoditeljica Komunikacija

Carlsberg South East Europe

Sada ve} davne 2002. godine

sa suprugom sam se uputila u posjet

rodbini u Sydney. Nismo imali velikih

o~ekivanja vezanih za taj nama naj-

udaljeniji kontinent, no sada smo uvje-

reni da nam je put u Australiju bio me-

|u najomiljenijima. Nakon doista iscr-

pljuju}eg puta, koji s nekoliko presje-

danja i s vremenskom razlikom traje gotovo dan i pol, sletjeli

smo u doslovce neki drugi svijet. Blaga i ugodna klima, pre-

divan grad uz more, te veseli i ljubazni doma}ini. Bez pretje-

rivanja, imali smo dojam raja na zemlji.

Takvu kvalitetu `ivota nisam nigdje vidjela - Australci

rade da bi `ivjeli, a ne obrnuto. Nakon posla, popodneva

provode na brojnim pje{~anim pla`ama udaljenim samo

15-ak minuta vo`nje automobilom od centra Sydneya. Ve-

~eri su rezervirane za dru`enja s obitelji i prijateljima u bez-

brojnim restoranima ili pak doma uz ro{tilj u vrtu ili na terasi.

Ve} niz godina Australci intenzivno istra`uju kuhinje sa

svih strana svijeta, tako da je ponuda u restoranima impre-

sivna. Naravno da se visoka kvaliteta ivota odra`ava na ras-

polo`enje Australaca, koji su vrlo dragi i opu{teni ljudi koji-

ma je stres nepoznanica. Ako se na i{ta po`ale, to je, ne-

}ete vjerovati, prelagodan `ivot.

U prolje}e pro{le godine odlu~ili smo produ`eni vikend

provesti u jednom od europskih gradova. Kako godinama

intenzivno putujemo, sve nam je te`e prona}i neku europsku

zemlju u kojoj dosad nismo bili. Tako je odluka pala da ode-

mo u Tallinn, glavni grad Estonije. Tallinn nas je odu{evio

svojim srednjovjekovnim {armom. Sredi{te Tallinna vra}a u

neka davna vremena, no ovdje vlada, naravno, dotjerani

srednji vijek s puno {arma. Nekoliko restorana s autenti~nim

interijerom specijaliziralo se za pripremu srednjovjekovnih je-

la, nude doma}e proizvedeno pivo, a osoblje je kostimira-

no i obra}a vam se arhai~nim govorom. Tallinn nudi i kru`-

nu vo`nju autobusom kroz grad i okolicu koja plijeni pito-

mim krajolikom prepunim zelenila i divnim uvalama.

54 putokazi / preporuke menad`era

52-53-54-55 putovanja - hoteli.qxd 11.1.2008 15:02 Page 4

trendovi u prehrani / um+tijelo+duh 57

Sve smo vi{e svjesni, a i brojna istra`ivanjato potvr|uju, kako na~in prehrane utje~ena na{u tjelesnu i umnu ravnote`u, zdrav-stveno stanje i dugovje~nost. Zdrava hra-na postaje trend, a poplava informacija i~esto kontradiktornih podataka stvara ne-doumicu u kojem nutricionisti~kom smjerukrenuti. ^emu se prikloniti? Prehrani pokrvnim grupama, makrobiotici, vegetari-janstvu... ili nekim manje poznatim trendo-vima u prehrani koji tako|er imaju brojnesljedbenike, ali i protivnike.

koji ste metaboli~ki tip?Tijelo svakog ~ovjeka posjeduje jedinstveno biokemij-

sko stanje odre|eno omjerom ugljikohidrata, masti, protei-na i drugih nutrijenata. Upravo taj jedinstven omjer predsta-vlja va{ ’metaboli~ki tip’ pomo}u kojeg se mo`e odreditipotrebna koli~ina nutrijenata u va{oj dnevnoj prehrani. Ka-ko se razlikujemo jedni od drugih, metaboli~ki test pokazat}e koliko je proteina, ugljikohidrata i masti potrebno va{emtijelu kako bi bilo u optimalnom stanju, tj. pru`it }e vam in-formaciju kojem tipu pripadate. Tipove dijelimo na ugljiko-hidratne, proteinske i mije{ane. Dok ’proteinci’ trebaju u svo-joj dnevnoj prehrani 40% zdravih proteina, 30% masti i 30%ugljikohidrata, ugljikohidratni i mije{ani trebaju druk~ije od-nose. Metaboli~ki status je dokazani dijetetski princip koji us-kla|uje dnevne nutritivne potrebe i daje odgovor na pitanjeza{to neki ljudi mogu izgubiti kilograme u kratkom vremenudok kod drugih to nije mogu}e. Odre|ena hrana odli~na zajedne, istovremeno je lo{a za druge ljude kod kojih izazivaumor, alergije, probavne smetnje i naru{ava zdravlje op}e-nito. U knjizi The Metabolic Typing Diet William Wolcott dajejednostavan test pomo}u kojega mo`ete odrediti koji ste tip.Za to~nije odre|ivanje mo`e pomo}i i lije~nik koji }e napra-viti analizu urina i krvi.

kiselo vs. alkalno Teorija koja stoji iza alkalne prehrane tvrdi da je

normalni pH na{eg tijela (odre|uje se iz sline ili urina) urasponu od 7,36 - 7,44, te se prehranom treba posti}i tavrijednost kako bi se sprije~ilo nastajanje bolesti te preti-lost. Neuravnote`enom prehranom s vi{kom kiselih sas-tojaka kao {to su ivotinjski proteini, {e}er, kofein i drugaprocesirana hrana, pH se izbacuje iz ravnote`e te se tro{ebazni minerali kao natrij, kalij, magnezij i kalcij.

Alkalna prehrana savjetuje uzimanje oko 75% alkal-ne hrane i 25% kisele hrane, a postoje tabele koje raspo-re|uju namirnice prema alkalnosti. Da bi se postigaounos navedenog postotka alkalne hrane, savjetuje se iz-me|u ostalog pijenje vode s iscije|enim limunom, misojuha te najmanje {alica ja~eg alkalnog povr}a dnevno(lisnati kelj, li{}e sla~ice, brokule). Tako|er se preporu~ujep{enicu zamijeniti prosom ili quinoom, govedinu ribom tekori{tenje maslinovog ulja umjesto drugih biljnih ulja.

Znanstvenik Otto Warburg otkrio je da je uzrok na-stajanja tumora nedostatak kisika te fermentacija na sta-ni~noj razini {to rezultira niskim pH, tj. kiselo{}u. Za to jeotkri}e 1931. godine dobio Nobelovu nagradu.

intuitivno jedenjeNo Diet – Diet ili intuitivnu prehranu jo{ 60-tih go-

dina pro{log stolje}a osmislio je profesor Steven R. Hawkssa Sveu~ili{ta Brigham Young, SAD. Intuitivne izjelice (intui-tive eaters), tj. osobe koje su usvojile tehniku intuitivne pre-hrane, nikada nisu na dijeti, a u odabiru namirnica i koli-~ini unosa koriste intuiciju. Sam Hawks se intuicijom rije-{io 25 suvi{nih kilograma ne zamaraju}i se unesenim ka-lorijama, mastima, ugljikohidratima ili bjelan~evinama.

Intuitivni izjelica oslu{kuje signale tijela koji mu pre-nose potrebe, a ograni~avanja nisu potrebna. Mora bitiu stanju prepoznati motive gladi (primjerice socijalne iliemocionalne) te nau~iti izbjegavati emocionalno prejeda-nje ili gladovanje. Sljedbenici ovog pravca nastoje izbje-gavati rje{avanje pozitivnih i negativnih emocija prehra-nom. Ova prehrana u skladu sa `eljama tijela zasnovanaje na zdravstvenim i emocionalnim koristima, a ne fizi~kojkarakteristici tijela - vitkosti, koja nastaje kao popratna po-java. Autor iznosi da se neki azijski narodi hrane intuitivno- jedu kad su gladni i prestaju kad je glad uta`ena te ima-ju znatno zdraviji stav prema hrani, rje|e su prisutni pore-me}aji prehrane i ne postoji pretilost.

reci mi kakose hrani{...sirove prehrambene strasti

50-tih je Ann Wigmore osmislila dijetu sirove ili ’`ive

hrane’ koja tek krajem 90-tih postaje iznimno popularna,osobito me|u bogatima i slavnima poput Stinga, GwynethPaltrow, Demi Moore ili Donne Karan. Zadnjih godina ovajpokret poprima jo{ zna~ajnije razmjere. Pi{u se knjige, kuha-rice, nastaju web stranice, otvaraju se specijalizirani restoranii klubovi, organiziraju ’raw food’ ljetovanja. Tu su i svjedo-~anstva o izlje~enjima neizlje~ivih bolesti isklju~ivo uz pomo}dijete sirovom hranom. Osnova ove prehrane le`i u ~injenicida hrana obra|ena na temperaturi vi{oj od 48°C gubi va`-ne nutrijente. Jo{ jedno poznato ime sirove kuhinje je Victo-ria Boutenko koja sa svojom popularno nazvanom Raw fa-

mily `ivi na 100% sirovoj prehrani od 1994. Svi ~etvero naovaj su se na~in izlije~ili od bolesti koje se smatraju neizlje~i-vima. U potrazi za savr{enom prehranom, Victoria je pro-u~avala prehranu ~impanzi (koje imaju 99,4% zajedni~kihgena s ljudima, a imuni su na ve}inu kobnih bolesti), te uo~i-la da ~impanze jedu znatno vi{e zelenih biljaka i povr}a. Natemelju tih i drugih otkri}a svojih istra ivanja, Victoria je oti{lakorak dalje u sirovoj prehrani stavljaju}i naglasak na klorofil.Kreirala je niz zelenih ka{astih sokova koji omogu}uju konzu-miranje potrebne koli~ine zelenja na vrlo ukusan na~in.

:: pi{e: Jasna Bolan~a Popovi}

56-57 hrana.qxd 11.1.2008 15:02 Page 2

Volim se opu{tati uz knjige poslovne tema-tike s dozom humora. Nemogu}e mi je potpu-no se isklju~iti od poslovnih obveza, no volimmisliti da se ~itaju}i takve knjige u isto vrijemerelaksiram, ali i profesionalno educiram. Pos-ljednje dvije knjige koje sam pro~itala su ’Me-nad`er na mafija{ki na~in’ autora V., te ’Emo-cionalna inteligencija’ Daniela Golemana.

’Emocionalna inteligencija’ je knjiga koja~injenicom da je postala bestseler u vrlo krat-kom roku dokazuje da su ljudi, spremni na pro-mjene u poslovnom svijetu, prihvatili ~injenicu o

va`nosti emocionalne inteligencije u dana{njimprofesionalnim uvjetima. ’Menad`er na mafija{-ki na~in’ se, pak, poslovnom ~ovjeku obra}a nazabavniji na~in, no cilj je isti - do~arati realnostposlovnog svijeta. Ova knjiga na {aljiv na~in’u~i’ ljude kako biti beskrupulozan da bi se us-pjelo u dana{njem poslovnom svijetu i okru`e-nju, no u isto vrijeme kroz sarkazam upozoravana surovu realnost pretjerane va`nosti interesa.Knjiga je izuzetno zabavna, ~itka i korisna. I, na-ravno, ukoliko se netko prepozna kao negati-vac, ima priliku i popraviti neke svoje mane...

58 edukon / literatura

profesionalna edukacija uz humor

edukativno i zabavno

Francesco Bogliari, Sergio Di Giorgi, Marco Lombardi i Piero Trupia, ~etiri talijanska menad`era, nedavno su postavili poma-lo neobi~nu tezu - elite li napredovati na poslu, ~itajte manje knjiga, a gledajte vi{e filmova! Naime, oni smatraju kako menad`eriiz knjiga ne mogu nau~iti toliko vje{tina koliko mogu gledaju}i kvalitetne filmove, te da se iz filmova ~esto mo`e izvu}i dobra podu-ka iz brojnih menad`erskih podru~ja kao {to su npr. krizni menad`ment, timski rad, pa ~ak i kako na kreativne na~ine rije{iti prob-leme koje suvremeno poslovanje donosi. Francesco Bogliari tako kao primjer filma zahvaljuju}i kojem mo`ete nau~iti kako biti ino-vativan navodi film ’Terminal’ S. Spielberga, dok se `enama koje `ele uspjeti u poslu preporu~uje film ’Volver’ P. Almodovara.Zanimljivo je i to da je ovaj ~etverac napisao i knjigu u kojoj preporu~uje 50 filmova koji vam mogu pomo}i u karijeri.

jeste li znali...

U formi

Jim Loehr i Tony Schwartz

Nakladnik: V.B.Z.

Ritam kojim ivimo jeubrzan i nemilosrdan, sva-ki dan poku{avamo odra-diti {to vi{e obveza i uvijeksmo u urbi. Samo kad bi-smo imali vi{e vremena...

Autori ove knjige pokazuju da nije ovladavanje vre-menom ve} energijom klju~ odr`avanja uspje{nogdjelovanja, zdravlja, sre}e i ivotne ravnote`e. Brojsati je u danu odre|en, ali ne i koli~ina i kvalitetaenergije koja nam je dostupna. Tim shva}anjem mo-`ete pobolj{ati svoj rad i vratiti ravnote`u u ivot. Sr`knjige predstavlja sustav vje`bi ’Korporativni sporta{’,kojega su autori razvijali tijekom 25 godina kako binekima od najboljih svjetskih sporta{a pomogli da ipod jakim pritiskom konkurencije daju sve od sebe.Taj program je sad prilago|en poslovnom i osob-nom ivotu.

ovladatienergijom

Klasa milijuna{

Richard Parkes Cordock

Nakladnik:NakladaLjevak

^ekate na aerodro-mu pomi{ljaju}i na silnesate koje }ete provesti uavionu? A zamislite da uavionu kraj vas sjedi netkopoput Sir Richarda Bran-

sona i u laganom ~avrljanju otkriva tajne svog uspje-ha. Knjiga ’Klasa milijuna{’ nadahnuta je istinitompri~om s ba{ takvog putovanja. Na 9.000 metaraiznad zemlje umje{ni milijuna{, koji je sve postigaosvojim radom, otkriva svom suputniku, nezadovolj-nom informati~aru koji pri`eljkuje poduzetni~ku ka-rijeru, osam koraka pristupa poslu te jo{ neke ~arob-ne sastojke recepta za uspjeh. Nadahnjuju}a pri~akoja vam ukazuje kako svoju strast i svoje dobre stra-ne pretopiti u uzbudljiv i izazovan pothvat koji donosinagradu. Mo`da ba{ milijun...

recept zamilijuna{a

Balanced scorecard:

Korak po korak

Paul R. Niven

Nakladnik: Poslovni

dnevnik i Masmedia

Mislite li da je uprav-ljanje tvrtkom jednostav-nije od upravljanja avio-nom? U avionu postoji

niz mjernih instrumenata koji pokazuju brzinu, smjerkretanja, razinu goriva i ostale podatke o stanjuaviona... Koliko mjernih instrumenata koristite zaupravljanje tvrtkom ili projektom? Balanced score-card je skup instrumenata koji daje sa`et i jedno-stavan pregled stanja tvrtke i daje odgovore na pi-tanja gdje se tvrtka nalazi i kamo treba i}i. O ba-lanced scorecardu postoji velik broj stru~nih knjigau svijetu, no knjiga Paula R. Nivena se izdvaja oddrugih po svojim konkretnim uputama kako uvestibalanced scorecard u svoju tvrtku.

korak po korak

Upravljanje markama

Tihomir Vrane{evi}

Nakladnik: Accent

Sunakladnik i

distributer: M.E.P.

Proizvode i usluge odpamtivijeka se ozna~ivalo kako bi se znalo tko ih jeproizveo. Iz toga je razvijen tradicionalni koncept oz-na~ivanja proizvoda markom i upravljanja markom.Danas treba prihvatiti novu zakonitost da se proizvo-di i usluge dodjeljuju markama koje su puno va`nijai stabilnija tr i{na kategorija. U tome se mo`e sagleda-ti novi koncept upravljanja markama, {to zna~i i od-vajanje koncepta upravljanja markom od upravljanjaproizvodom. Najve}i dio knjige obra|uje teoriju raz-li~itih aspekata upravljanja markama. Drugu cjelinu~ine poslovni slu~ajevi izabrani zbog specifi~nosti kon-cepata stvaranja i upravljanja markama, razli~itih tr i{-nih okolnosti ili upravlja~kih dvojbi, dok je u tre}oj cje-lini prikazan dio bogate povijesti hrvatskih marki.

marka iliproizvod?

Ana Pinezi} Obuljen, Direktorica Mar-ketinga i Prodaje Mobis electronica

58-59 knjige.qxd 11.1.2008 15:03 Page 2