1 Hr vodoprivreda 213 Upravljanje vodama · likovni odgoj grada Zagreba pod stručnim vodstvom profesorice Nele Gruden te u Učilištu za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn

Hrvoje u osnovnim školama i vrtićima u Hrvatskoj

Neispričana priča o brodovima pjeskarima

101. godina modernog Karlovačkog vodovoda

Strme dravske obale ∑ bregunice, pčelarice i vodomari

Sustav obrane od poplava grada Karlovca

Tema broja

Aktualno stanje projekata zaštite od poplava Karlovca

Obrana od poplava u 2015. godini

Priprema EU projekata zaštite od poplava na slivu Kupe

Izdvajamo...

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I LISTOPAD/PROSINAC 2015. I BROJ 213 I GODIŠTE XXIII. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

Predstavljanje VGI za mali sliv ≈Brodska Posavina√

213

Hrvatska vod

oprivred

a

Vesna Zvonarević rođena je u Zagrebu 16. siječnja 1957. godine. Diplomirala je sociologiju i fi lo-

zofi ju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu. Slikarska znanja stječe u Centru za

likovni odgoj grada Zagreba pod stručnim vodstvom profesorice Nele Gruden te u Učilištu za likovno

obrazovanje, kreativnost i dizajn ∑ Studio Tanay ∑ kod profesora Emila Roberta Tanaya. Nove pristu-

pe i spoznaje u slikanju temperom dobila je i na satovima slikanja kod akademskog slikara, profesora

Miloša Popovića. Likovni izričaj slikarica najčešće pronalazi u tehnici ulja na platnu i temperi. Najomi-

ljeniji motivi i slikarsko nadahnuće su joj mediteranski krajolik, more, brodice ali i motivi lopoča.

Izlagala je na šest samostalnih i više desetaka skupnih izložbi kao članica Udruge likovnih umjetnika

≈GRUPA 69√ i kao članica likovne sekcije KUD-a INA. Bila je i sudionik humanitarnih akcija i likovnih

kolonija. Radove koji su predstavljeni javnosti izlagala je diljem Hrvatske u gradovima: Zagreb,Varaž-

din, Rovinj, Rim, Rab, Lovran, Cres, Sunja, Križevci, Kutina, Valpovo, Ozalj i dr. U Hrvatskim vodama

u Zagrebu organizirana je izložba pod nazivom ≈Voda misli, voda sanja…√ u razdoblju od 19. listopa-

da do 9. studenog 2015. godine.

≈Vedrinu kojom zrače njene slike autorica postiže nježnim i rafi niranim bojama Mediterana u kojima

prevladavaju plavičasti i zelenkasti tonovi mora,crvenkasta boja zemlje,svijetle kamene kuće crvenih

krovova, ljubičasto-sive sjenke√

Branka Radman

LOPOČI, tempera, 24 x 34 cm

Poštovani čitatelji,prošla je još jedna godina kojoj posvećujemo i ovaj broj časopisa, pri-sjećajući se nedavnih događanja u vodnome gospodarstvu.

Jedna od temeljnih djelatnosti vodnoga gospodarstva je zaštita od štet-noga djelovanja voda ∑ obrana od poplava. Upravo je davne 1876. godine, gotovo prije 140 godina, započelo i prvo organizirano uprav-ljanje vodama u Hrvatskoj osnivanjem Družtva za regulaciju rieke Vuke, nastalo zbog problema plavljenja te uređenja i regulacije sliva bare Palače i rijeke Vuke. Od tada pa do danas, u sjećanjima mnogih ljudi i arhivskim bilješkama, ostale su zabilježene mnoge poplave diljem Hrvatske podsjećajući nas koliko je voda moćna i nepredvidiva. Neke od ovih poplava bile su prekretnice u intenziviranju aktivnosti na za-štiti od štetnog djelovanja voda, obilježavajući razdoblja pojačanog ulaganja, reorganizacije vodnoga gospodarstva te sustavnog planiranja i izgradnje cjelovitih sustava obrane od poplava. Zasigurno jedna od takvih poplava bila je poplava šireg zagrebačkog područja i grada Zagreba davne 1964. godine. Mnogi još uvijek živući svjedoci ovog dramatičnoga događaja svjedočit će živo o tragediji i ozbiljnosti poplave koja je zadesila građane grada Zagreba, opominjući i upozoravajući sve nas na potrebu pravovremenog djelovanja i izgradnju sustava koji će moći prihva-titi velike vode rijeke Save i njenih pritoka. Razdoblje koje je uslijedilo nakon ove poplave obilježeno je povećanim ulaganjima u izgradnju sustava obrane od poplava diljem Hrvatske, boljom organizacijom vodnoga gospodarstva i značajnim povećanjem njegove uloge u gospodarskom razvoju Hrvatske.

Nedavne, sve učestalije poplave uzrokovane klimatskim ekstremima i neuobičajenim pojavama velikih voda, upozo-rile su nas kako je potrebno intenzivirati aktivnosti u području zaštite od štetnog djelovanja voda te cjelovito sagledati probleme klimatskih promjena, stanja izgrađenosti i planiranih projekata sustava obrane od poplava, te primijeniti najmodernije tehnologije uz suradnju raznih sektora i međudržavnih tijela u razmjeni podataka, prognoziranju i pra-ćenju velikih voda slivnih područja rijeka. Stoga u ovom broju donosimo aktualnu problematiku sustava obrane od poplava grada Karlovca, koji zbog svoje složenosti i nedavnih događanja pobuđuje veliki interes javnosti. Vjerujemo da smo dali odgovore na većinu pitanja te razjasnili cjelokupnu problematiku i složenost obrane od poplava ovog grada na četiri rijeke.

Uz ostale članke vezane uz sjećanja na karlovački vodovod, stare brodove pjeskare i zimske uvjete na rijeci Savi, u blagdanskom raspoloženju donosimo i prekrasnu pjesmu ≈Himna vodi√ naše književnice Vesne Parun koju je u originalnom rukopisu dobio vlasnik tiskare Ivica Vrančić, a koju je objavio 2005. godine u njenoj zbirci pjesama ≈Na rtu kobi√ (Ara Tisk, Zabok). Zahvaljujemo našoj dragoj suradnici Vesni Zvonarević koja nam je donijela pjesmu u originalnom rukopisu i dopuštenje vlasnika rukopisa za tisak u našem časopisu.

Vjerujem kako ćete pronaći zanimljive teme u ovom blagdanskom izdanju časopisa, čiji je broj stranica nešto manji i uvjetovan ugovornim obvezama prema tiskari! Zahvaljujem svim suradnicima i kolegama na dosadašnjoj suradnji, te se nadam kako će svima nama nova godina u svakodnevnom životu donijeti više zdravlja, zadovoljstva, razumi-jevanja, ljubavi i osmjeha.

Svim čitateljima i djelatnicima vodnoga gospodarstva želim uspješnu i radosnu 2016. godinu!

Vaša urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

5 Obrana od poplava u 2015. godini

11 Aktualno stanje projekata zaštite od štetnog

djelovanja voda na području Karlovca

16 Aerofotogrametrijsko snimanje poplavnih

površina na području Karlovca i Siska

18 Priprema projekata zaštite od poplava na slivu

Kupe za sufi nanciranje iz strukturnih fondova

EU

22 Hidrološko prognoziranje poplava

24 VGI za mali sliv ≈Brodska Posavina√

34 Generalni direktor u obilasku radova u Krapini

35 Pripremni sastanak za XIX. zasjedanje Stalne

hrvatsko-mađarske komisije

36 Svečano obilježen Dan Hrvatskih voda

39 Dan Hrvatskih voda u Osijeku

41 Bespovratna sredstva za Vodice i Tribunj

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

A I

BR

OJ

21

3 I

LIS

TO

PA

D/P

RO

SIN

AC

20

15

.

Sa

drž

aj


INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Doc. dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Siniša Kukić, dipl. iur.

Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Mara Pavelić

Dr. sc. Marijan Babić

Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Helena Iveković, dipl. iur.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Matija Franković, mag. ing. biol.

Andreja Ribarić, dipl. ing. agr.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Mateja Fuček

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

I 3 I

42 Potpisani ugovori za Osijek vrijedni

108 milijuna kuna

43 Otvaranje radova na sustavu javne

odvodnje grada Biograda

44 Ministar poljoprivrede obišao novi

pročistač otpadnih voda u Cresu

45 Svečano otvaranje uređaja za

pročišćavanje voda u Potpićnu

46 EU poboljšava kontrolu kvalitete pitke

vode

47 Svečano otvoreni radovi na Otoku

športova u Vukovaru

Svečano otvoreni radovi u istočnoj

Slavoniji

48 Potpisani ugovori za Novu Gradišku u

vrijednosti od 178,9 milijuna kuna

Završeni radovi na rekonstrukciji nasipa

kod Podravlja u Osijeku

49 XXII. zasjedanje Povjerenstva /

Komisije za vodno gospodarstvo

Republike Hrvatske i Bosne i

Hercegovine

50 Početak izgradnje sustava odvodnje

Šijanskog sliva u Puli

52 Stručni obilazak sustava zaštite Grada

Zagreba od bujičnih poplava potoka

Medvednice

55 Stručna ekskurzija u Baranji

57 Aktualna problematika

u vodoopskrbi i odvodnji

58 5. Savjetovanje o Savi

59 Jačanje znanja za Ocjenu

prihvatljivosti za ekološku mrežu

60 Skupština Balkanske speleološke

unije u Ogulinu

62 Nagrađene najljepše plaže i destinacije

održivog turizma

64 Hrvoje u osnovnim školama

i vrtićima diljem Hrvatske

69 Gdje je zapeo djed Mraz?

70 101. godina modernog Karlovačkog

vodovoda

73 Neispričana priča o brodovima

pjeskarima

78 Pogled s rijeke ∑ plovidba Ljubljanicom

83 Strme dravske obale

89 Rijeku Savu okovala zima!

96 Život uz rijeke

98 Publikacije

100 Obavijesti

Foto: Alan aplar

I 4 I

HRVATSKE VODE I Obrana od poplava u 2015. godini

Ošte ena vodomjerna letva na rijeci Bregana, Koreti i

I 5 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I listopad/prosinac 2015.

OBRANA OD POPLAVA U 2015. GODINIVjerujem kako se svi još uvijek sje amo pro-tekle 2014. godine, koja hidrološki gledano spada u izrazito kišne godine i u kojoj smo u više navrata bilježili nove rekordne vodo-staje na mnogim ve im i manjim vodotocima na gotovo cijelom podru ju Republike Hrvat-ske, a koji su, unato iznimno opsežnim pro-vedbama mjera obrane od poplava, doveli do izlijevanja vodotoka i poplavljivanja pojedinih naselja, te brojnih prometnih, poljoprivrednih i šumskih površina. Pritom je stradao i nema-li broj stambenih i gospodarskih objekata, da bi sve skupa kulminiralo s puknu ima savskih nasipa na podru ju Županjske Posavine. Štete od poplava bile su velike, a nažalost bilo je i ljudskih žrtava.

Za razliku od prošle godine, 2015. godina je donijela puno stabilnije vremenske prilike, koje su omogu ile nastavak radova na sanaci-ji i rekonstrukciji najkriti nijih dionica savskih i kupskih nasipa. Ipak i u okviru jedne takve, sad ve slobodno možemo re i „normalnije“ godine s prosje nim koli inama oborina, za-bilježeno je nekoliko poplavnih doga aja, od kojih vrijedi istaknuti dva: prvi iz druge polo-vice svibnja, a drugi iz mjeseca listopada.

Svibanjske poplave

Može se re i kako su zapravo prve ve e koli i-ne kišnih oborina u 2015. godini odmah uzro-kovale i probleme, osobito na širem podru -ju grada Samobora. Tako je u drugoj polovici mjeseca svibnja rijeka Bregana na vodomjer-noj postaji Koreti i zabilježila novi rekordni vodostaj, a silina same bujice koja je nastala iz obilnih intenzivnih pljuskova bila je takva da je voda gotovo odnijela vodomjernu letvu. Pritom su se rijeke Bregana i Gradna izlile na više mjesta, a najve e štete nastale su na pro-metnicama, došlo je i do ispiranja upornjaka i uleknu a dvaju mostova, te je poplavljeno i tridesetak ku a uz rje icu Bregan icu. Aktivi-ran je i ve i broj klizišta, a pojavio se i veliki broj odrona u koritima spomenutih vodotoka. Nastala šteta bila je višemilijunska. Zahvalju-ju i novoizgra enoj retenciji Rudarska Grad-na, koja je prihvatila zna ajan dio velikih voda potoka Gradna, zasigurno su sprije ene i ve e štete na podru ju grada Samobora.

Poplave u listopadu

Puno ve e štete zabilježene su u mjesecu li-stopadu na karlova kom podru ju prilikom

Tomislav Novosel, dipl. ing. građ.

2015. godina donijela je puno stabilnije vremenske prilike, no ipak zabilježeno je nekoliko poplavnih doga aja, od kojih vrijedi istaknuti dva: prvi iz druge polovice svibnja, a drugi iz mjeseca listopada.

I 6 I


formiranja i prolaska velikih vodnih valova ri-jeke Kupe, Korane i Mrežnice. Tako je vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu dana 16. 10. 2015. u 15 sati dosegnuo maksimum od ak +855 centi-metara, što je drugi po veli ini vodostaj u povi-jesti i za 11 centimetara viši nego u rujnu 2014. godine. Naravno, ponovile su se sli ne štete kao u rujnu 2014. godine. Poplavljeno je više od tisu u stambenih i gospodarskih objekata, osobito u prigradskim naseljima Logorište, Mo-stanje i Mala Švar a. Rijeka Korana je u jednom trenutku zaprijetila ak i samom centru grada Karlovca, te su na najnižim dijelovima promet-nica uz Koranu morale biti postavljane vre e s pijeskom kako bi se sprije io prodor poplavnih voda rijeke Korane u samo središte grada. To je etvrti put u posljednje dvije godine kako je poplavljeno gotovo isto podru je. Ipak, potreb-no je spomenuti kako je u 2015. godini dovršen nasip za zaštitu Gornjeg Mekušja, te su ovaj put izbjegnute štete na tom podru ju, a bio je omogu en i pristup ure aju za po iš ivanje ot-padnih voda.

Prilikom ovih provedbi mjera obrane od poplava na karlova kom podru ju napravljeno je sve što je u tom trenutku bilo mogu e, s obzirom da su-stav obrane od poplava na širem podru ju gra-

Gra ki prikaz vodostaja rijeke Save u Zagrebu i Kupe u Karlovcu za razdoblje od 1.1.2015. do 1.12.2015.

Ošte enja korita rijeke Bregane u blizini uš a u rijeku Savu Novoizgra ena retencija Rudarska Gradna

Ze ji nasip od vre a s pijeskom za zaštitu centra Karlovca od rijeke Korane

I 7 I


Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, generalni direktor Ivica Plišić i ravnatelj Državne uprave za za-štitu i spašavanje Jadran Perinić 14. listopada su obišli građevinske mjere na trasi budućeg prokopa Korana ∑ Kupa u Gornjem Mekušju.

U obilasku su prisustvovali i direktor VGO za srednju i donju Savu Milan Mateša, voditeljica ispostave za mali sliv “Kupa” Karlovac Biljana Željeznjak i vodi-telj Službe za zaštitu od štetnog djelovanja voda pri srednjoj i donjoj Savi Mišo Čičak.

Vodostaj rijeke

Kupe u Karlovcu

dana 16. 10. 2015.

u 15 sati dosegnuo

je maksimum od

čak +855 centime-

tara, što je drugi

po veličini vodostaj

u povijesti i za 11

centimetara viši

nego u rujnu 2014.

godine.

da Karlovca ne postoji te su niža prigradska po-dru ja i dalje nebranjena i izložena ekstremno visokim vodostajima rijeka Mrežnice, Korane i Kupe. Tako e i nadalje pri pojavi vodostaja rije-ke Kupe viših od +800 cm dolaziti do plavljenja nezašti enih podru ja i pojave ve ih ili manjih materijalnih šteta.

Ovako visoki vodostaji rijeke Kupe ina e nisu baš uobi ajena i esta pojava, barem nisu bili do prošle godine i ovaj fenomen bi zasigurno trebalo detaljnije istražiti i analizirati. Jedan od razloga ovako visokih vodostaja rijeke Kupe u posljednje vrijeme mogao bi ležati u injeni-ci da je zbog ledene kiše u Gorskom kotaru u velja i 2014. godine došlo do uništenja velikog broja stabala i šumskih površina, što je zasi-gurno narušilo dotadašnju prirodnu intercepciju

i pove alo koe cijente otjecanja. Intercepcija je proces zadržavanja dijela oborina na liš u i granama vegetacije, koji se onda isparavanjem vra a natrag u atmosferu. Kod mješovite listo-padne šume starosti oko 50 godina intercepcija iznosi 20% od oborina reda veli ine 10 mm, te oko 8% od oborina reda veli ine 50 mm, dok su kod zimzelene šume ove brojke ak i nešto malo ve e. Naravno, potrebno je dodatno istra-žiti i eventualne promjene u upravljanju šum-skim fondom.

Nizvodno od Karlovca, na podru ju Sisa ko-moslava ke županije rijeka Kupa je poplavila vikend naselja u Starom Brodu, Vurotu, Leto-vani u i Žažini. Potrebno je naglasiti kako su se svi poplavljeni objekti nalazili u kupskoj inun-daciji, odnosno nebranjenom prostoru izme u korita rijeke i nasipa, dok se ve e ugrožavanje naselja Letovani uspjelo sprije iti zatvaranjem propusta ispod potoka Obed, izgradnjom pri-vremenog zagata od kombinacije zemljanog i kamenog materijala oja anog s jumbo vre ama ispunjenim pijeskom, te na taj na in onemo-gu avanjem ulaska poplavnih voda rijeke Kupe u zaobalje prema Letovani u. Za sprje avanje prelijevanja visokih voda rijeke Kupe preko ceste Žažina-Letovani na najnižim dijelovima prometnice postavljeno je više od 500 metara box barijera s pijeskom te se ak i uz odgova-raju u signalizaciju promet odvijao gotovo ne-smetano. Ipak, kako se ove stvari ne bi ponav-ljale iz godine u godinu, svakako je potrebno prona i neka trajnija rješenja za zaštitu ovih naselja. Za po etak, potrebno je trajno zatvori-ti propust na potoku Obed izgradnjom cijevnog propusta dovoljnih dimenzija sa žabljim poklop-cima. Zatim, na najnižim dijelovima promet-

Na području Sisačko-moslavačke županije rijeka Kupa je popla-

vila vikend naselja u Starom Brodu, Vurotu, Letovaniću i Žažini

koja su se nalazila u kupskoj inundaciji, odnosno u nebranjenom

prostoru između korita rijeke i nasipa.

I 8 I


nice potrebno je izdi i niveletu ceste za nekih 20 – 50 centimetara. A zasigurno je mogu e i nekim manjim obodnim nasipima ili zidovima zaštititi i dio ku a u naseljima unutar kupske inundacije.

Usprkos injenici kako se istovremeno s vod-nim valom rijeke Kupe formirao i veliki vod-ni val rijeke Save koji je na ulaznom pro lu u Republiku Hrvatsku u no i s 15./16. 10. 2015. dosegnuo protok od preko 2.200 m3/s, a s obzirom na o ekivano preklapanje ovih dvaju valova na sisa kom podru ju, pravovreme-nim upuštanjem dijela savskih vodnih koli i-na putem ustave Prevlaka i preljeva Palanjek u retenciju Lonjsko polje, uspješno su sniženi vodostaji rijeke Save na svim dionicama ni-zvodno od Rugvice, te ve e ugroze od same rijeke Save na podru ju Sisa ko-moslava ke županije nije bilo.

Potrebno je napomenuti kako ovom ciklonom u mjesecu listopadu nisu bili pošte eni niti drugi dijelovi Republike Hrvatske. Velike kiše koje su pale na podru ju Gorskog kotara i Like uzro-kovale su nagli porast i izlijevanje brojnih bu-ji nih vodotoka na širem gospi kom podru ju. Pritom su poplavljene brojne prometnice koje

Postavljanje box barijera s pijeskom na prometnici Žažina – Letovani

Spre avanje ulaska poplavnih voda rijeke Kupe u zaobalje potoka Obed

Ministar Tihomir Jakovina i generalni direktor Ivica Plišić sa svojim suradnicima 17. listopada obišli su Letovanić i potok Obed na sisačkome području. Cjelodnevno je u obrani od poplava ovog područ-ja bilo angažirano oko 150 radnika Hrvatskih voda i licenciranih vodoprivrednih društava sa svom po-trebnom mehanizacijom: 4 bagera, 2 buldozera, 10 kamiona, u stalnom su radu 3 crpne stanice i 3 traktorske crpke, a u pripremi su bile i 2 agregatne pumpe.

su na dan ili dva bile zatvorene ili ograni ene za prometovanje, a poplavljeno je i nekoliko desetaka stambenih i gospodarskih objekata. Velike koli ine oborina pale su i na podru ju Gacke doline, a s obzirom da je jedna turbina HE Senj bila u remontu, smanjen je i ukupni kapacitet tunela prema hidroelektrani te je u jednom trenutku dotok u rijeku Gacku prema-šio kapacitet korita, tunela i ponora, pa je doš-

I 9 I


SLIKE

Tomislav Novosel, dipl. ing. građ.

lo do plavljenja nekoliko objekata na podru ju Oto ca. Pritom je protok rijeke Gacke dana 16. 10. 2015. na vodomjernoj postaji Vivoze iznosio 107,5 m3/s, što odgovara razini 100-go-dišnje velike vode.

Potrebno je spomenuti kako tijekom listopada od velikih kiša nije pošte en niti krajnji jug Re-publike Hrvatske, a posebno kriti no bilo je u mjestu Trstenik na Pelješcu gdje su okolne bu-jice ugrozile i poplavile velik broj ku a, ostav-ljaju i za sobom velike koli ine blata i mulja, a dodatne probleme stvarali su i odroni, koji su uzrokovali velike probleme u prometu. Ovako velikoj nepogodi i ugrozi od kiša zasigurno su pridonijeli i požari koji su poharali Pelješac ti-jekom ljetnih mjeseci kada je izgorjelo preko 3.500 hektara površine.

zavodom kroz ugovor s konzorcijem Proning-DHI d.o.o. iz Zagreba i DHI (Danski hidrauli ki institut) iz Danske razvijen prognosti ki model Sava-Kupa, koji nam omogu ava prognoze vo-dostaja rijeka Kupe i Save do Siska, uklju uju i i njihove glavne pritoke Koranu, Mrežnicu, Do-bru i Glinu, te Breganu, Sutlu i Krapinu za raz-doblje do 96 sati unaprijed. Ovdje je potrebno naglasiti kako je rije o testnom modelu, koji e se morati testirati u sljede im godinama i

na idu im velikim vodnim valovima, te progno-ze samog modela zasad treba još uvijek uzi-mati s rezervom i pristupati im s odre enom dozom opreza. Ipak, razvoj ovog modela sva-kako predstavlja zna ajno unapre enje kako sustava prognoziranja i ranog uzbunjivanja, tako u kona nosti i boljeg upravljanja sustava obranom od poplava. U budu nosti se planira nastaviti s razvijanjem sli nih modela i za osta-le glavne vodotoke u Hrvatskoj: Muru, Dravu, Dunav, Neretvu, Savu nizvodno od Siska, na-ravno sve u suradnji sa susjednim državama iz kojih su nam nužni ulazni podaci za razvoj i funkcioniranje modela.

Na kraju možemo samo još jednom istaknuti kako se kao apsolutni prioritet name e izgrad-nja sustava obrane od poplava grada Karlov-ca, koji je jedini od ve ih gradova u Republici Hrvatskoj s nedostatnom zaštitom od poplava, a što se pokazalo u posljednje dvije godine kad su zbog ekstremnih vodostaja najniža pri-gradska naselja poplavljena etiri puta. Ovaj projekt biti e iznimno kompleksan i zahtjevan iz jednostavnog razloga jer se grad Karlovac nalazi na podru ju etiri rijeke. Za cjelovito rje-šenje zaštite od poplava šireg podru ja grada Karlovca potrebno je izgraditi ili rekonstruirati odre ene dionice nasipa, te izgraditi i druge hidrotehni ke objekte (branu Brodarci, prokop Korana – Kupa, ustave i dr.) koji e omogu iti ve e rastere enje velikih voda uzvodno od Kar-lovca i e kasnije korištenje oteretnog kanala Kupa – Kupa i retencije Kup ina, za što je po-trebno osigurati zna ajna nancijska sredstva, od kojih se 85 % planira osigurati iz struktur-nih fondova EU. Potrebno je napomenuti kako e to biti vrlo zahtjevan i dugotrajan proces s

obzirom na probleme oko izmjene prostornih planova, rješavanja imovinsko-pravnih od-nosa, te zaštite okoliša i prirode. Naravno da u cilju smanjenja rizika od pojave poplava s vremenom i u skladu s nancijskim mogu -nostima postepeno treba težiti i rekonstrukciji preostalih starih dionica murskih, dravskih, kupskih, savskih i ostalih nasipa u Republici Hrvatskoj.

Protok rijeke Gacke je dana 16. 10. 2015. na vodomjernoj postaji

Vivoze iznosio 107,5 m³/s, što odgovara razini 100-godišnje velike

vode.

Zaklju ak

Možemo zaklju iti kako 2015. godina spada u relativno “normalne” godine, tijekom koje su nam vremenski uvjeti ipak bili dosta povoljni, što je omogu ilo nastavak i završetak radova sanacije i rekonstrukcije najkriti nijih dionica nasipa. Popunjena su skladišta i osigurane za-lihe materijala i opreme za obranu od poplava. Tako je osigurano 10 novih traktorskih crpki kapaciteta 350 l/s. Tako er, osigurano je do-datnih 1,3 milijuna polipropilenskih vre a tako da se sada raspolaže s ukupno 2,5 milijuna vre a raspore enih po skladištima Hrvatskih voda. Osigurano je i 240 komada geomembra-na veli ine 4x12 metara za zaštitu od procje-ivanja, a do kraja godine o ekuje se isporuka

još 5.000 metara box barijera, 3.200 komada “jumbo” vre a, te 2 strojna punja a vre a ka-paciteta punjenja 1.500 vre a po satu. Ujedno, po etkom 2016. godine uslijedit e i isporuka 300 kompleta uniformi za potrebe provo enja obrane od poplava i pri postupanju tijekom iznenadnih one iš enja.

Napredak je ostvaren i na podru ju izrade mo-dela, odnosno prognoziranja vodostaja. Tako je u suradnji s Državnim hidrometeorološkim

Tijekom listopada

od velikih kiša nije

pošteđen niti krajnji

jug Republike

Hrvatske, a

posebno kritično

bilo je u mjestu

Trstenik na

Pelješcu gdje

su okolne bujice

ugrozile i poplavile

velik broj kuća.

I 10 I

HRVATSKE VODE I Aktualno stanje projekata zaštite od štetnog djelovanja voda na području Karlovca

Poplavno podru je Karlovca

I 11 I


AKTUALNO STANJE PROJEKATA ZAŠTITE OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA NA PODRUČJU KARLOVCA

Milan Mateša, dipl. ing. stroj.

Mišo Čičak, mag. ing. aedif.

Dražen Budišić, dipl. ing. građ.

Biljana Željeznjak, ing. građ.

Hrvatske vode su na širem podru ju grada Karlovca poja ale aktivnosti na pripremi i gradnji vodnih gra evina sustava obrane od poplava, ali i aktivnosti na održavanju voda i vodnih gra evina te stabilizaciji obala rijeka.

I 12 I


Slivno podru je

Slivno podru je Kupe u Karlovcu formiraju uzvodni dio Kupe sa slivom od 2.288 km2, pritok Dobra sa slivom od 1.354 km2, Korana ukupne veli ine sliva 2.297 km2, koja neposredno prije uš a u Kupu prima rijeku Mrežnicu površine 995 km2.

Sliv Kupe se na gradskom podru ju pove ava s 2.288 na 5.984 km2, odnosno etiri velike ri-jeke direktno ugrožavaju gusto naseljeni grad. Izgradnjom kanala Kupa – Kupa, kao i kanala uz autocestu Zagreb – Rijeka, izmijenjena je hidrogra ja lijevoobalnog nizinskog zaobalja Kupe, jer su brojni brdski vodotoci presje eni i preusmjereni.

Uš e kanala Kupa – Kupa u Kupu je ujedno i granica podru ja karlova kog podsliva ija po-vršina iznosi oko 7.000 km2.

Sustav obrane od poplava

Osnovna koncepcija sustava obrane od po-plave grada Karlovca postavljena je prije više desetaka godina, ali je sustav danas, una-to zna ajnom protoku vremena od tada, još uvijek nedovršen i ne osigurava na cijelom gradskom i prigradskom podru ju dogovoreni stupanj zaštite od 1000 godišnjih velikih voda

Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre. Rješenje za-štite Karlovca od poplava rijeke Kupe temelji se na zahvatu viška velikih voda uzvodno od grada rasteretnim kanalom Kupa – Kupa, što je i princip zaštite gradova, Zagreba – kana-lom Odra i Siska – kanalom Lonja – Strug.

Preko deset kilometara izgra enih linijskih re-gulacijsko-zaštitnih vodnih gra evina (nasipa, armirano-betonskih zidova, obaloutvrda) ne-dovoljni su da zaštite sve dijelove s obzirom na duljinu obala etiriju rijeka na podru ju grada, a izgra eni rasteretni kanal Kupa-Ku-pa, kao jedan od važnijih objekata u sustavu, ne dolazi u punu funkciju jer nije izgra ena brana Brodarci, kojom e se kada bude iz-gra ena neposredno uzvodno od grada, višak vode u Kupi preusmjeravati u kanal Kupa – Kupa, a u gradu održavati prihvatljiv vodostaj. Iz opravdanih razloga, s obzirom na veli inu karlova kih rijeka, koncentraciju stanovništva i raspoloživa sredstva, dosadašnja aktivnost na izgradnji zaštitnih gra evina bila je ve a na obalama Kupe nego na obalama ostalih kar-lova kih rijeka, ali je s obzirom na sve ve u izgra enost prigradskih podru ja uz Koranu i Mrežnicu u sljede em razdoblju potrebno i ovim dijelovima grada osigurati potrebnu za-štitu od velikih voda.

Koncepcija sustava obrane od poplava grada Karlovca

I 13 I


U estalom pojavom velikih voda proteklih go-dina redovno se poplavljuju naselja: Logorište, Mostanje, Turanj Mahi no, Donje Mekušje, Bro-darci, Banija, Selce, Gradac, Vodostaj, Husje, Kobili i dr. Plavljene su prometnice: državna cesta D36 Selce (Karlovac) – Donja Kup ina, gradske ceste Karlovac - Husje, Logorište – Mala Švar a, Gornje Mekušje – Kamensko, Kar-lovac – G. Pokuplje i dr.

Aktivnosti i projekti

Hrvatske vode su, potaknute u estalim plav-ljenjem dijelova šireg podru ja grada Karlovca proteklih godina (samo u 2014. tri puta, a u 2015. jednom), najve eg grada na slivu Save koji još nema u potpunosti riješeno pitanje za-štite od poplava i mogu noš u povla enja sred-stava iz EU fondova za potrebe obrane od po-plave, poja ale aktivnosti na pripremi i gradnji vodnih gra evina koje su sastavni dio sustava obrane od poplava, ali i aktivnosti na održava-nju voda i vodnih gra evina te stabilizaciji obala rijeka na kojima se odroni pokosa pojavljuju na sve više dionica.

Tijekom 2015. godine izvedeno je 3.500.000,00 kuna radova na provo enju mjera aktivne obra-ne od poplava na podru ju grada Karlovca uo i, za vrijeme i neposredno nakon prolaska vodnih valova u mjesecu velja i, svibnju i listopadu ove godine.

Nakon prolaska tri prošlogodišnja velika vodna vala ostvarenih u velja i, rujnu i listopadu 2014.

Aktivnosti na zaštiti od štetnog djelovanja voda na podru ju grada Karlovca

godine evidentirane su velike štete na vodno-gospodarskim objektima. Štete u koritima i na obalama rijeka i potoka ugrožavali su uz vodni režim pojedinog vodotoka i uspostavu normal-nog funkcioniranja lokalne zajednice u cjelini.

U takvim okolnostima Hrvatske vode planirale su i realizirale tijekom 2015. godine pove ani opseg radova održavanja voda I reda i ostalih voda na podru ju grada Karlovca.

Na obalama voda I reda sanirano je sedam di-onica na lokaciji odrona od kojih pet na rijeci Kupi i po jedan na rijeci Dobri i potoku Koreti-nac. Radovi su izvedeni na lokacijama gdje su zbog odrona bile ugrožene prometnice, nasip ili naselja. Ukupna vrijednost ovih radova je 9.430.989,57 kuna.

Na ostalim vodama realizirani su radovi ukla-njanja naplavina i raslinja iz korita vodotoka, sanaciji urušenih i u prošlogodišnjim poplava-ma ošte enih objekata na potocima Stubljavi, Ti arniku, Sajevcu, Mostanju, Ilovcu, Koretincu, Kožeški, Luke, Utinji, M. Utinji, te na kanalima u M. Švar i, V. Grabi, G. Mekušju, u Zamršju i Škrti ima. Radovi su izvedeni na koritima uku-pne dužine 25,7 km u vrijednosti 4.242.877,87 kuna.

Posljednja poplava u listopadu ove godine u ko-joj je ostvareni vodostaj rijeke Kupe u Karlov-cu bio +855 cm uzrokovala je nova ošte enja vodnogospodarskih objekata ija sanacija je planirana u sljede em razdoblju. Najve e štete

I 14 I


na vodnogospodarskim objektima uo ene su na aktiviranju novih odrona na obalama rijeka te urušavanju upornjaka na plo astom propustu na kanalu Kupa – Kupa u 6. kilometru na loka-ciji Šišljavi .

Paralelno s radovima održavanja, sanacije i hitnih interventnih radova u proteklom je raz-doblju nastavljena izgradnja pojedinih kapital-nih gra evina u sustavu obrane od poplave, a intenzivirana je aktivnost na obnovi studijske i projektne dokumentacije uz izvo enje istraž-nih radova i izradu projektnih podloga.

Tijekom 2015. godine dovršena je izgradnja nasipa u Gornjem Mekušju dužine oko 4,2 km, kojom je osigurana zaštita desnog zaoba-lja rijeka Kupe i Korane na podru ju Gornjeg Mekušja, uklju uju i ure aj za pro iš avanje otpadnih voda grada Karlovca. U samu izgrad-nju utrošeno je oko 9 mil. kuna, a u rješava-nje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno otkup nekretnina na trasi nasipa, lokaciji nalazišta i na ostalim dijelovima trase budu eg proko-pa Korana – Kupa preko 23 mil. kuna. Treba istaknuti da je zna ajan doprinos u rješavanju imovinsko-pravnih poslova dao Grad Karlovac.

Za klju ni objekt sustava, branu Brodarci u koritu Kupe, planiranu neposredno nizvodno od po etka kanala Kupa – Kupa, u tijeku je is-ho enje lokacijske dozvole koja bi mogla bit izdana do kraja ove ili po etkom 2016. godine. Me utim, treba re i da se radi prakti no o jed-nonamjenskom objektu za proizvodnju elek-tri ne energije iji je investitor privatna tvrtka. Ipak, ona e donekle pove ati postoje e funk-cioniranje kanala Kupa-Kupa, procjenjuje se oko 20 – 40 %. Tako er, ovaj objekt se s ob-zirom na idejno tehni ko rješenje i mogu nost dogradnje može smatrati I. etapom izgradnje brane Brodarci na koju e se nastaviti grad-

nja brane i potrebnih uspornih nasipa uz Kupu i Dobru u II etapi, kako bi se koncepcijskim rješenjem cijelog sustava obrane od poplave postigla tražena vodnogospodarska funkcija objekta, a iji investitor su Hrvatske vode. Pla-nira se da bi aktivnosti na pripremi projekta II etape brane Brodarci zapo eli 2016. godine. Isto tako, 2016. godine planirana je nabava idejne projektne dokumentacije za isho enje lokacijskih dozvola obodnih nasipa i ustava u kanalu Kupa-Kupa, ijom e se izgradnjom pove ati retencijski volumen retencije Kup i-na u kojem e se nakon izgradnje brane Bro-darci i o ekivanog rastere enja Kupe u kanal, privremeno zadržavati dio voda iz kanala i tek nakon odmicanja vodenih valova Kupe nizvodno prema Sisku, kontrolirano vra ati u kanal Kupa – Kupa.

U tijeku je izrada projektne dokumentacije za isho enje gra evinske dozvole s proved-bom odgovaraju ih dodatnih istražnih radova za lijevi nasip Kupe nizvodno od Brodaraca u dužini od oko 2,2 km, te izrada projektne do-kumentacije za isho enje lokacijske dozvole s provedbom odgovaraju ih istražnih radova za desni nasip Kupe nizvodno od Brodaraca u dužini od oko 5,7 km. Izgradnjom ovih di-onica nasipa, užem središtu grada i lijevom i desnom zaobalju uzvodno do Brodaraca zna-ajno e se pove ati stupanj zaštite od velikih

voda Kupe. O ekujemo da bi do kraja 2016. godine za ove dvije dionice nasipa trebale biti izdane gra evinska, odnosno lokacijska do-zvola.

Za dionicu Kupe na lijevoj obali od Selca do Re-ice, ukupne duljine oko 12 km u 2015. godini

izra en je idejni projekt za etapnu izgradnju na-sipa u kombinaciji s armiranobetonskim zidom na pojedinim dijelovima, izgradnju obaloutvrda

Izgra eni nasip u Gornjem Mekušju dužine oko 4,2 km

I 15 I


SLIKEArhiva Hrvatskih voda

za stabilizaciju obala i izgradnju objekata unu-tarnje odvodnje u pojasu nasipa, ali je prije podnošenja zahtjeva za lokacijsku dozvolu po-trebno izraditi studiju glavne ocjene prihvatlji-vosti zahvata za ekološku mrežu, ija izrada je ugovorena. Planirano je u prvoj polovici 2016. godine podnijeti zahtjeve za isho enje lokacij-ske dozvole. Vezano na realizaciju navedene dionice zaštitnih objekata na lijevoj obali Kupe, u 2016. godini planirana je obnova projektne dokumentacije za isho enje lokacijske dozvo-le za sustav odvodnje lijevog zaobalja Kupe, prakti no od Brodaraca na uzvodnom kraju do prigradskog naselja Re ica nizvodno od grada, koje je i sada, a pogotovo e biti nakon izgrad-nje lijevoobalnog nasipa Selce-Re ica, ugrože-no zaobalnim vodama u vrijeme trajanja viso-kih vodostaja u rijeci Kupi.

U prosincu ove godine o ekuje se izdavanje do-pune lokacijske dozvole s utvr enim etapama gradnje nasipa uz Koranu i Mrežnicu s regula-cijom potoka Sajevac na podru ju k.o. Karlo-vac II, k.o. Gornje Mekušje i k.o. Turanj. To su nasipi na lijevoj i desnoj obali Korane uzvodno i nizvodno od izgra enog tzv. Vukeli evog mo-sta na trasi budu e brze ceste Karlovac – Split i lijevi nasip Mrežnice uzvodno od uš a u Ko-ranu, ukupno oko 3,6 km. Izdavanjem dopune lokacijske dozvole ste i e se uvjeti da Hrvat-ske vode u svojstvu investitora zapo nu 2016. godine nabavu izrade glavnih projekata nasipa sukladno utvr enim etapama gradnje.

U tijeku je i izrada idejnog projekta s proved-bom odgovaraju ih istražnih radova za izgrad-nju nasipa uz desnu obalu Mrežnice te lijevu i desnu obalu Korane za zaštitu naselja Logori-šte, M. Švar a i Turanj u duljini od oko 5 km s rješenjem odvodnje zaobalja, a koji se nastav-ljaju na prethodne dionice nasipa uz “Vukeli ev

most” uzvodno. To su dionice nasipa koje bi, s obzirom na najuzvodniji položaj, trebale imati prioritet u vremenu izgradnje. O ekujemo da e do kraja 2016. ili po etkom 2017. godine biti izdana lokacijska dozvola.

U 2015. godini proveden je i postupak nabave za izradu idejnog projekta za gra enje proko-pa Korana – Kupa i prate ih objekata: preljev-nog objekta, upusne i ispusne ustave na Korani lijevog i desnog nasipa uz prokop, te desnog nasipa Kupe nizvodno i lijevog i desnog nasipa Korane uzvodno od spoja s Koranom s proved-bom dodatnih istražnih radova, a potpisivanje ugovora uslijediti e tijekom sije nja 2016. go-dine. Realizacijom ovog dijela sustava obrane od poplava grada Karlovca kroz korito Korane na podru ju užeg središta grada, kontrolirano e se propuštati koli ine do punog kapaciteta

korita, a sav višak vode u vrijeme velikovodnih doga aja preusmjerit e se u prokop i upuštati u Kupu nizvodno od gradskog središta. Na ovaj na in, osim pove anja stupnja zaštite od popla-va na podru ju grada omogu iti e se i kvalitet-niji razvoj grada na ovom podru ju.

Zaklju no

U ovom trenutku nemogu e je u potpunosti odrediti kona no dovršenje planiranog su-stava obrane od poplave jer je ono poveza-no s aktivnostima na koje Hrvatske vode ne mogu u potpunosti utjecati (trajanje postupa-ka isho enja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, raspoloživosti nancijskih sredstava), ali se prema planu provedbe svih aktivnosti na izgradnji sustava, koji je sadržan u najnovijoj studijskoj dokumentaciji za pri-premu projekata zaštite od poplava na slivu Kupe iz EU fondova, dovršenje sustava obrane od poplave o ekuje do kraja 2023. godine.

Provo enje aktivnih mjera obrane od poplava u listopadu 2015. godine

I 16 I

HRVATSKE VODE I Aerofotogrametrijsko snimanje poplavnih površina na području Karlovca i Siska

Prezentacija projekta aglomeracije Varaždin

Uzvanici na sve anom otvaranju radova aglomeracije

akovec

AEROFOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE POPLAVNIH POVRŠINA NA PODRUČJU KARLOVCA I SISKA

U tijeku posljednjeg velikovodnog doga aja u listopadu 2015. godine, djelatnici Vodo-privredno-projektnog biroa d.d. iz Zagreba obavili su aerofotogrametrijsko snimanje za-te enog stanja poplavnih površina. To nije, zate ene poplavne linije na dan 17.10.2015. godine na podru ju grada Karlovca, a tije-kom idu ih pet dana i na podru ju grada Si-ska i Odranskog polja.

Snimanje su naru ile Hrvatske vode kako bi se dokumentirao opseg poplavljenog pod-ru ja, a u cilju kvalitetnije provedbe aktivnih mjera obrane od poplava kao i planiranja, pripreme i realizacije kapitalnih objekata za-štite od štetnog djelovanja voda na podru ju Karlovca i Siska u sljede em razdoblju.

Priprema snimanja obavljena je u vrlo krat-kom vremenu, a sastojala se od de niranja podru ja snimanja i pripreme dionica letenja u skladu s mogu nostima letjelice i zakon-skim ograni enjima. Osim toga, bilo je po-

trebno isplanirani osi letova, visine letova, trajanja letova, smjer letova, nadzor nad le-tjelicom itd. Takvom pripremom omogu eno je snimanje terena na optimalan na in i u što kra em roku.

Snimanje je izvršeno bespilotnom letjelicom senseFly eBee RTK te uz pomo vozila u ko-jem se nalazio sustav za upravljanje i pra-enje letjelice. Posebna pažnja posve ena je

tome da je letjelica uvijek bila u vidljivom polju pod nadzorom operatera leta.

Ovakav sustav za snimanje iz zraka sadrži:

eBee RTK (mini drone spreman za let, s ugra enim autopilotom za potpuno auto-matsku navigaciju, polijetanje, slijetanje i upravljanje kamerom)

WX 18MP RGB kamera potpuno integrira-na s autopilotom

Milan Mateša, dipl. ing. stroj.

Dražen Budišić, dipl. ing. građ.

U cilju kvalitetnije provedbe aktivnih mjera obrane od poplava, planiranja i realizacije kapitalnih objekata zaštite od štetnog djelovanja voda na podru ju Karlovca i Siska provedeno je snimanje zate enog stanja poplavnih površina.

Bespilotna letjelica senseFly eBee RTK

Poplava Karlovac – Gornje Mekušje, perspektiva

I 17 I


eMotion 2 (desktop softver za planiranje i pra enje leta)

Post ight Terra 3D EB (desktop softver za izradu Orthomozaika, DEM-a i PointClouda)

punja za bateriju kamere s naponskim kabelom

2.4GHz USB radio modem EB za data link

2.4GHz remote control (za ru no upravlja-nje u slu aju da je potrebno)

2 baterije EB

punja za EB bateriju

1 rezervni propeler i gumeni prsteni za u vrš enje

1 EPP ljepilo

transportni kofer za cijeli komplet (45cmx25cmx55cm)

korisni ke upute EB.

U eBee ugra en RTK GNSS prijemnik omo-gu ava generiranje preciznih orthophoto mozaika, point clouda i DSM-a i bez kori-štenja orijentacijskih to aka na terenu, što u znatnoj mjeri olakšava snimanje nepristu-pa nih terena, a ubrzava i pojednostavljuje sve vrste snimanja.

SLIKEArhiva Hrvatskih voda i VPB d.d.

Softver za planiranje i pra enje leta

DMS Poplava Karlovac – uže gradsko podru je

DMS Poplava Karlovac – Gornje Mekušje

I 18 I

HRVATSKE VODE I Priprema projekata zaštite od poplava na slivu Kupe za sufi nanciranje iz strukturnih fondova EU

PRIPREMA PROJEKATA ZAŠTITE OD POPLAVA NA SLIVU KUPE ZA SUFINANCIRANJE IZ STRUKTURNIH FONDOVA EU

Pristupanjem Europskoj uniji 2013. godine Republici Hrvatskoj su se otvorile mogu -nosti korištenja strukturnih fondova EU. U prosincu 2014. godine usvojen je Operativ-ni program “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” (OPKK) kojim se provodi kohezij-ska politika EU i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u podru jima prometa, energetike, zaštite okoliša, ICT-a) te pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživa kih djelatnosti. U okviru ovog pro-grama Republici Hrvatskoj je na raspolaganju 6,881 milijardi eura od ega 4,321 milijardi

dr. sc. Marijan Babić, dipl. ing.

građ.

mr. sc. Davorka Stepinac, dipl.

ing. građ.

eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 2,559 milijardi eura iz Kohezijskog fonda (KF). Projekti zaštite od poplava su- nancirat e se iz prioritetne osi 5, Klimat-ske promjene i upravljanje rizicima, za koji je predvi eno oko 245 milijuna eura iz EFRR.

Priprema projekata za su nanciranje iz strukturnih fondova EU je dugotrajna i za-htjevna, tako da su Hrvatske vode i prije do-nošenja OPKK zapo ele s izradom studijske dokumentacije za pripremu projekata zaštite od poplava na prioritetnim rije nim slivovima za su nanciranje iz strukturnih fondova EU,

Foto: Marija Vizner

I 19 I


uklju uju i sliv Kupe. Ove aktivnosti se pro-vode paralelno s implementacijom Direktive 2007-60-EZ o procjeni i upravljanju poplav-nim rizicima (Direktiva o poplavama), koja e rezultirati Planom upravljanja rizicima od

poplava (PURP) do kraja 2015. godine. Rizi-ci od poplava su de nirani kao kombinacija opasnosti od poplava i štetnih posljedica od poplava. Osnovni cilj upravljanja rizicima od poplava je njihovo smanjenje, koje se može posti i kombinacijom gra evinskih mjera, usmjerenih na smanjenje opasnosti od po-plava, i negra evinskih mjera, usmjerenih na smanjenje štetnih posljedica od poplava.

Projekti upravljanja rizicima od poplava koji e se su nancirati iz strukturnih fondova EU

moraju biti pripremljeni u skladu s Direkti-vom o poplavama, a koja zahtijeva planiranje upravljanja rizicima od poplava na razini ri-je nih slivova. U tom smislu potrebno je do-kazati da su provedene cjelovite analize vari-jantnih rješenja na razini sliva i da planirano rješenje predstavlja optimalnu varijantu. Za projekte kojima e se uz su nanciranje iz fondova EU implementirati planirano rješenje potrebno je kroz studije izvodljivosti doka-zati da je to rješenje društveno-ekonomski opravdano, odnosno da su ukupni troškovi manji od ukupnih koristi svedenih na neto sadašnju vrijednost.

Cjelovito dugoro no rješenje zaštite od poplava grada Karlovca zahtijevati e zna ajna nancijska sredstva. U tu svrhu se dovršava studijska dokumentacija za projekte zaštite od poplava za su nanciranje iz strukturnih fondova EU na razini sliva Kupe, uklju uju i projekt zaštite od poplava karlova ko-sisa kog podru ja procijenjene vrijednosti od preko 600 milijuna kuna.

Hrvatske vode su u srpnju 2014. godine ugo-vorile izradu studijske dokumentacije za pri-premu projekata zaštite od poplava na šest prioritetnih slivova: Kupa, Krapina, Bednja, Karašica-Vu ica, Rje ina i Donja Neretva. Temeljni ciljevi ovih studija su:

de niranje elemenata planova upravljanja rizicima od poplava na predmetnom slivu

de niranje optimalnog sustava mjera upravljanja rizicima od poplava

izrada studije ili studija izvodljivosti za pojedine projekte sadržane u optimalnom sustavu mjera upravljanja rizicima od po-plava u svrhu isho enja su nanciranja iz EU fondova.

Rezultati ovih studija obuhva aju:

hidrološko i hidrauli ko modeliranje posto-je eg stanja i izrada karata opasnosti od poplava za podru ja sa zna ajnim rizicima od poplava

razrada i primjena metodologije za procje-nu šteta od poplava i izrada karata šteta i rizika od poplava za postoje e stanje

de niranje i analiza varijantnih rješenja sustava mjera za upravljanje rizicima od poplava i odabir optimalnog rješenja

Karlovac – karta opasnosti kod PP100 god za postoje e stanje

I 20 I

HRVATSKE VODE I Priprema projekata zaštite od poplava na slivu Kupe za sufi nanciranje iz strukturnih fondova EU

izrada karata opasnosti, karata šteta i ka-rata rizika od poplava za optimalno rješe-nje

detaljna analiza koristi i troškova optimal-nog sustava mjera za upravljanje rizicima od poplava

izra ene studije izvodljivosti za pojedine projekte sadržane u optimalnom sustavu mjera upravljanja rizicima od poplava opti-malno rješenje

izrada plana daljnje pripreme i provedbe predloženih projekata.

Radne verzije ovih studija su dovršene u listo-padu 2015. godine i trenutno su u procesu ve-ri kacije i konzultacija s dionicima. Studijska dokumentacija za pripremu projekata zaštite od poplava na slivu Kupe de nirala je projekte za su nanciranje iz fondova EU za karlova -ko-sisa ko podru je, ogulinsko podru je te za podslivove Kup ine i Gline. Sveukupna proci-jenjena vrijednost ovih projekata je preko 750 milijuna kuna, od ega je najzna ajniji projekt za karlova ko-sisa ko podru je procijenjene vrijednosti od preko 600 milijuna kuna.

Za karlova ko-sisa ko podru je analizirane su sljede e varijante: (0) postoje e stanje “bez projekta”, (1) zaštitni nasipi bez zahvata na voru Brodarci, (2) brana Brodarci na Kupi i

Karlovac – karta opasnosti kod PP100 god za varijantu 2

drugi potrebni objekti u svrhu pove anja e ka-snosti oteretnog kanala Kupa-Kupa i retencije Kup ina, sa zaštitnim nasipima koji su gene-ralno niži nego u varijanti (1) i (3) objekti iz varijante (2) i retencija Lu ica na Korani, sa zaštitnim nasipima koji su na pojedinim dio-nicama još niži nego u varijanti (2). Za sve tri varijante “sa projektom” (1) (2) i (3) dokazano je da su ulaganja društveno-ekonomski oprav-dana, s tim da se najve i društveno-ekonomski u inci predvi aju za varijante (2) i (3), koje imaju omjer koristi i troškova od preko 3.

Kona na optimalna varijanta odabrat e se izme u varijanti (2) i (3) nakon veri kacije i u konzultacijama s dionicima, ali je izvjesno da e ta varijanta obuhva ati branu Brodar-ci i druge potrebne objekte u svrhu pove a-nja e kasnosti oteretnog kanala Kupa-Kupa i retencije Kup ina, kao što je ve dulje vrije-me planirano. Novoizra ena studijska do-kumentacija pruža novelirane dimenzije objekata i klju ne dokaze optimalnosti i društveno-ekonomske opravdanosti koji su neophodni za isho enje su nanciranja iz strukturnih fondova EU.

Daljnja priprema EU projekta obuhva at e no-velaciju dokumentacije zaštite okoliša i priro-de, kompletiranje projektne dokumentacije za sve komponente projekta te isho enje dozvola

I 21 I


PP (god) 2 25 100 1000prosječna god šteta

(kn/god)

redukcija

štete (%)

ŠT

ET

E

(kn

)

postojeće stanje 167.560.000,00 589.450.000,00 2.720.620.000,00 4.699.640.000,00 262.235.776,00 0

varijanta 1 62.097.000,00 217.560.000,00 310.563.000,00 621.053.000,00 77.056.280,00 71

varijanta 2 45.448.000,00 96.131.000,00 169.659.000,00 358.432.000,00 39.284.862,00 85

varijanta 3 26.436.000,00 63.615.000,00 82.660.000,00 165.283.000,00 24.186.879,00 91

Tablica 1. Pregled ukupnih šteta i prosječnih godišnjih štete na slivu Kupe od Kamanja do Siska

Grafi kon 1. Pregled ukupnih šteta i prosječnih godišnjih štete na slivu Kupe od Kamanja do Siska

i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Neke od ovih aktivnosti su ve u tijeku, kao što je u tijeku i izgradnja odre enih objekata koji su sastavni dijelovi planiranog cjelovitog sustava, kao što je opisano u lanku “AKTUALNO STA-NJE PROJEKATA ZAŠTITE OD ŠTETNOG DJE-LOVANJA VODA NA PODRU JU KARLOVCA” u ovom broju. Važno je napomenuti da daljnja priprema projekta zaštite od poplava za kar-lova ko-sisa ko podru je za su nanciranje iz fondova EU ne e ni u kojem slu aju odgoditi ili usporiti izgradnju/dogradnju sustava zašti-te od poplava na terenu jer e za te zahvate Hrvatske vode osigurati potrebna sredstva, a odgovaraju i dio tih sredstava e se naknadno retroaktivno su nancirati iz EU fondova.

Uz pripremu i provedbu ovog kapitalnog investi-cijskog projekta, koji je usmjeren na smanjiva-

nje rizika od poplava kroz smanjenje opasnosti od poplava, Hrvatske vode tako er pripremaju i provode komplementarne projekte negra e-vinskih mjera upravljanja rizicima od poplava, koji e tako er doprinijeti smanjenju rizika od poplava kroz smanjenje štetnih posljedica od poplava. Primjer ve implementirane negra e-vinske mjere upravljanja rizicima od poplava za ovo podru je je nedavno dovršeni moderni hidrološki prognosti ki sustav “Sava i Kupa do Siska”, a koji e omogu iti bolje predvi anje poplava, raniju pripravnost, i optimizaciju troš-kova aktivne obrane od poplava.

Sveukupno se kroz provedbu gore opisanih projekata o ekuje posti i ciljevi smanjenja ri-zika od poplava po stanovništvo, gospodarske aktivnosti te kulturnu i ekološku baštinu na ovom osobito ugroženom podru ju.

Krivulje šteta

Štet

a (m

il. k

una)

5.000,00

4.500,00

4.000,00

3.500,00

3.000,00

2.500,00

2.000,00

1.500,00

1.000,00

500,00

0,00

Povratni period (god.)1 10 100 1000

postoje e stanjevarijanta 1varijanta 2varijanta 3

SLIKEdr. sc. Marijan Babić, dipl. ing.

građ.

mr. sc. Davorka Stepinac, dipl.

ing. građ.

I 22 I

HRVATSKE VODE I Hidrološko prognoziranje poplava

HIDROLOŠKO PROGNOZIRANJE POPLAVA

Stru nim skupom “Hidrološko prognoziranje poplava”, koji je 11. rujna održan u Hrvatskim vodama, obilježen je završetak provedbe pro-jekta “Implementacija pilot projekta i ja anje kapaciteta za prognoziranje poplava”. To je zajedni ki projekt Hrvatskih voda i Državnog hidrometeorološkog zavoda, institucija koje dijele solidarnu odgovornost za izradu i pri-mjenu sustava za prognoziranje poplava u ci-lju unaprije enja postoje eg sustava.

Skup je organiziran u cilju upoznavanja pred-stavnika HV-a i DHMZ-a, kao i šire stru ne javnosti s rezultatima završenog pilot pro-jekta operativnog prognosti kog modela za podru je slivova Save i Kupe do Siska, od-nosno po etka sustavnog i suvremenog pri-stupa rješavanju ovog urgentnog pitanja u provedbi mjera obrane od poplava u Republici Hrvatskoj. Projekt je provela Zajednica izvr-šitelja, koju ine tvrtka PRONING-DHI iz Za-greba (vode i lan) i Danski hidrološki institut (DHI). Završen je za 12 mjeseci, uz ulaganje od 1.920.000 kuna, što su ravnopravno pokrili HV i DHMZ.

Željko Bukša, novinar Na po etku je sve sudionike iz Hrvatske, Slo-venije i BiH pozdravio generalni direktor Hr-vatskih voda Ivica Pliši . Prema njegovim ri-je ima, taj prognosti ki model za gornji dio toka rijeke Save kroz Hrvatsku se nastavlja na isti takav slovenski hidrološki prognosti ki model. Najavio je da je u planu nastavak izra-de hrvatskog modela za cijeli tok rijeke Save u emu e važnu ulogu imati suradnja sa ko-legama iz BiH jer iz te države dolazi ve ina desnih pritoka Save.

Potom je ravnatelj DHMZ Ivan a i istaknuo kako je upravo dovršeni hidrološki progno-sti ki sustav prvi produkt cjelovitog hidrološ-kog modela u Hrvatskoj, dakle modela koji uz hidrauli ku komponentu obuhva a i obradu velike koli ine podataka dobivenih iz meteo-roloških motrenja kao i obradu produkata iz prognosti kih meteoroloških modela. Tako se ostvaruju i uvjeti me udjelovanja hidroloških i meteoroloških modela te povratna sprega u poboljšanju ne samo hidrološke ve i vremen-ske prognoze. Ovim smo projektom, tako er po prvi puta, snažno povezali hidrologe i me-teorologe unutar DHMZ.

Stru nim skupom “Hidrološko prognoziranje poplava” obilježen je završetak provedbe projekta “Implementacija pilot projekta i ja anje kapaciteta za prognoziranje poplava”.

Sudionici skupa

I 23 I


SLIKEŽeljko Bukša

Prema njegovim rije ima, ovo e biti prvi u nizu zajedni kih projekata HV i DHMZ na po-dru ju hidrološkog modeliranja i prva vrsta karika u uspostavi operativnih hidroloških prognoza na cijelom podru ju Hrvatske, dakle i na Jadranskim slivovima. Sada slijedi daljnji razvoj hidrološkog prognosti kog sustava za Savu i njene pritoke do granice sa Srbijom o emu su HV i DHMZ prije tog stru nog skupa

potpisali sporazum o nastavku suradnje.

Kona ni cilj je dobivanje hidrološke, meteoro-loške i oceanografske informacije kroz udruži-vanje i ostvarenje povratnih sprega hidrološ-kih, meteoroloških i oceanografskih modela. Rije je o ostvarenju cjelovitog sustava koji e zamjetno poboljšati pouzdanost i preciznost te tri vrste prognoza, te osigurati nove mo-gu nosti prognoze, primjerice poplava na di-jelovima naše obale uklju uju i i otoke.

O razvoju sustava za prognoziranje poplava u Republici Hrvatskoj govorili su Marijan Ba-bi iz Hrvatskih voda i Borivoj Terek iz DHMZ. Zbog sve eš ih i ve ih poplava, uklju uju i katastrofalnu u svibnju 2014., koje ugroža-vaju sigurnost i zdravlje stanovništva, gos-podarstvo, te kulturnu i ekološku baštinu po-trebno je maksimalno intenzivirati provedbu klju nih gra evinskih i negra evinskih mjera

grani nih pro la sa Slovenijom do Siska, sma-njenje rizika od poplava na ovom prioritet-nom, poplavama esto ugroženom podru ju (karlova ko, sisa ko, velikogori ko podru je), institucionalno ja anje kapaciteta za progno-ziranje poplava u HV-u i DHMZ-u, ja anje in-stitucionalne suradnje i prekograni ne surad-nje.

Unapre enje sustava za hidrološko progno-ziranje poplava je komplementarno ostalim mjerama obrane od poplava koje provode Hrvatske vode (preventivna, redovita i izvan-redna obrana od poplava), a ovaj projekt e pomo i u e kasnijoj provedbi tih mjera i do-prinijeti smanjenju poplavnih rizika (šteta) te osigurati podršku u donošenju odluka o na i-nu upravljanja hidrotehni kim objektima tije-kom obrane od poplava.

U planu je i priprema i provedba sveobuhvat-nog projekta unapre enja negra evinskih mjera upravljanja rizicima od poplava, uk-lju uju i poboljšanje sustava za predvi anje poplava i sustava ranog upozorenja i uzbunji-vanja i poboljšanje sustava za prikupljanje i analizu hidroloških podataka, koji bi su nan-cirala EU.

Na slivu Save u planu je hidrološko modeli-ranje preostalog dijela sliva Save u RH, uz suradnju sa BiH preliminarno modeliranje de-snoobalnih pritoka koje dolaze iz te susjedne države i hidrauli ko modeliranje od Siska do granice sa Republikom Srbijom.

Završnu prezentaciju projekta “Implementa-cija pilot projekta i ja anje kapaciteta za pro-gnoziranje poplava” i demonstraciju operativ-nog sustava za prognoziranje poplava “Sava i Kupa do Siska” održali su direktor tvrtke Pro-ning-DHI Božidar Deduš i predstavnici Dan-skog hidrološkog instituta.

upravljanja rizicima od poplava, uz osiguranje dodatnih nancijskih sredstva iz me unarod-nih izvora, uklju uju i fondove EU i me una-rodne zajmove, a u zadnjih nekoliko godina udvostru ena su ulaganja u razne mjere za zaštitu od štetnog djelovanja voda.

Prognoziranje poplava i rano upozoravanje klju na je negra evinska mjera upravljanja rizicima od poplava, a dovršenjem projekta „Implementacija pilot projekta i ja anje kapa-citeta za prognoziranje poplava“ uspješno je napravljen prvi korak dugoro nog programa razvoja sustava za prognoziranje poplava u Hrvatskoj. Ciljevi tog projekta su uspostav-ljanje operativnog hidrološkog prognosti kog modela na podru ju slivova Save i Kupe od

Pozdravni govor generalnog direktora Hrvatskih voda

Ravnatelj DHMZ mr. sc. Ivan a i

I 24 I

HRVATSKE VODE I VGI za mali sliv ≈Brodska Posavina√

VGI ZA MALI SLIV ≈BRODSKA POSAVINA√

Po eci vodnog gospodarstva na podru ju Brodske Posavine

Na samom pragu smo 140 godišnjici organi-ziranog vodnog gospodarstva u RH koja je od 7. rujna 1876. godine na dan konstituiraju e skupštine Družtva za regulaciju rieke Vuke do danas prolazila kroz razna politi ka i društvena previranja, no struka je uvijek pratila najnovi-ja i najbolja rješenja upravljanja vodama. Toj zna ajnoj obljetnici svoj doprinos je dala i VGI Brodska Posavina sa sjedištem u Slavon-skom Brodu koja svoj “ro endan”, tj. po etak sustavnog djelovanja i organiziranog vodnog gospodarstva na podru ju Slavonske Posavine obilježava od 25. velja e 1919. godine kada se u Beogradu osniva Direkcija voda Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, koja formira na terito-riji nove države svoje terenske organizacije i u Brodu po inje s radom HIDROTEHNI KI ODJE-LJAK.

VGI Brodska Posavina, nastala slijedom brojnih vodnogospodarskih subjekata donosi kvalitetne

Davorin Piha, dipl. ing. građ. promjene u na inu i uvjetima organiziranja spe-ci nih poslova, nastavlja kontinuitet hidroteh-ni ke tradicije, što proizlazi iz poznavanja same strukture prirode i procesa u njoj koji je nužan uvjet za dobro gospodarenje vodama.

Prvi hidrotehni ki radovi na ovoj „nemirnoj“ tektonskoj potolini aluvijanoga nanosa, nasta-loj kao posljedica geološkoga razvoja neoge-na i kvartara, nikli su na temeljima kulture, u vrijeme procvata Rimskog Carstva, kad je na tome podru ju rijeka Sava, uslijed iznimnoga trgova kog prometa, bila osobito plovna pro-metnica. Dolaskom Rimljana na ove savsko-slavonske prostore stvaraju se preduvjeti za odvodnjavanje mo varnih površina.

Ovo je sažeti kronološki prikaz toga vremen-skog skoka od prvih pokušaja i zahvata na su-stavnom hidrotehni kom rješavanju vodnogos-podarske problematike u dolini Save.

U vremenu od starih Latina, te uz prva rješe-nja vezana za probleme obnove plovnosti rijeke Save i odvodnjavanja mo varnih podru ja, sve

VGI za mali sliv "Brodska Posavina" u Slavonskom Brodu po etak sustavnog djelovanja i organiziranog vodnog gospodarstva na podru ju Slavonske Posavine obilježava od 1919. godine kada po inje s radom HIDROTEHNI KI ODJELJAK.

Šetnica u Slavonskom Brodu. Foto: Opa ak

I 25 I

Sinj

Labin

Buzet

Darda

Sisak

Split

Zadar

Gospić

Opuzen

Osijek

PožegaRijeka

Novska

Kutina

Zagreb

Daruvar

»akovec

Đurđevac

Delnice

Šibenik

Vrgorac

Imotski

Bjelovar

Karlovac

Varaždin

Vinkovci

Dubrovnik

Dugo Selo Virovitica

Nova Gradiška Slavonski Brod

Donji Miholjac

Veliko Trgovišće

1.3

Državna granica

Granica vodnogospodarske ispostave ∑ VGI

Sjedište VGI

Sjedište VGO i VGI

Granica vodnogospodarskog odjela ∑ VGO

din

ek

Zagreb

VGO za Muru i gornju Dravu

VGO za Dunav i donju Dravu

VGO za gornju Savu

VGO za slivove sjevernog Jadrana

VGO za srednju i donju Savu

1.2

3.2

3.3

3.1

4.10

5.55.1

6.1

6.2

5.2

5.4

5.3 4.9

4.8

4.7

4.6

4.54.4

4.3

4.2 4.1

1.1

2.4

2.3

2.2

2.1

VGO za slivove južnog Jadrana

Rijeka

5.3

Split6.3

6.4

6.4

6.5

6.6

6.76.8

VGI za podru je malog sliva “Brodska Posavina”

OPĆI PODACIVGI za mali sliv ≈Brodska Posavina√ Sektor D, branjeno područje 2

Pripadnost slivu Rijeka Sava

Županije Istočni dio Brodsko-posavske županije

Gradovi Slavonski Brod

Općine Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, dio općine Gundinci, dio općine Oriovac, Donji Andrijevci, Garčin,

Gornja Vrba, Klakar, Oprisavci, Podcrkavlje, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac i Velika Kopanica

Površina sliva 1.100 km2

Granica područja Slivno područje ≈Brodska Posavina√ nalazi se na južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između

planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera, te rijeke Save s juga. Na zapadu, granicu

predstavlja rijeka Orljava, dok se istočna granica poklapa sa granicom Županije.

Zemljopisne karakteristike Brdski, ravničarki i nizinski dio. Brdski dio je uglavnom blago uzdignuto gorje pokriveno šumom,

s najvišom nadmorskom visinom od 984 m.n.m. (Psunj). Prevladava, ipak, ravničarski dio koji

predstavlja ogranak plodne slavonske ravnice. Nizinsko područje zauzima prisavski dio.

Hidrotehničko područje Jelas polje i Biđ polje. Ispresjecano je mnogobrojnim vodotocima i razgranatom kanalskom mrežom

Hidrografske karakteristike slivnog područja Sliv rijeke Save. Glavni recipijenti: Zapadni lateralni kanal Biđ polja (23,71 km), Istočni lateralni kanal

Jelas polja (20,33 km), Orljava. Ostali značajniji vodotoci su: Biđ, Lateralni kanal Krak, Glogovica,

Zapadni lateralni kanal Jelas polja.

Obilježja klime Istočna varijanta umjerene kontinentalne klime, sa uobičajenim obostrano brzim prijelazima iz

relativno vrućih ljeta u hladni dio godine.

Prosječna godišnja visina oborina 790 mm

Srednja godišnja temperatura 10,4 °C, a varira od 9,9 °C do 11,5 °C.

Vodotoci 175 km

kanali I i II reda 328 km

Bujičari 61 kanal, ukupne dužine oko 204 km

Kanali III i IV reda 3078 kanala, ukupne dužine cca 2669 km

Crpne stanice (r. Sava) CS Mrsunja (8 m3/s), CS Migalovci (12 m3/s) , CS Dubočac (4,4 m3/s) i CS Grlić (8 m3/s)

Nasipi Oko 170 km

Akumulacije Petnja (26,55 ha), Ljeskove vode (1,8 ha)

I 26 I


Karta podru ja VGI Brodska Posavina

Kastorijeva karta rimskog svijeta (TABULA PEUTINGERIANA) iz druge pol. IV stolje a. Brod je nazna en kao Marsonia

do vremena Austrijskog Carstva 1770. godine, kao nove prekretnice u nadziranju budu ih hi-drotehni kih zahvata, sustavno bavljenje vod-nim gospodarstvom bilo je zanemareno.

Iz podataka Državnog arhiva u Zagrebu, odluke o potrebnim radovima na rekonstrukciji savskih nasipa na podru ju Slavonskog Broda donosio je Hrvatski Sabor još tamo daleke 1500. godi-ne, a s prekinutim kontinuitetom razmišljanja (i djelovanja) nove odluke donesene su tek kra-

jem 19. stolje a, kada je gra en savski nasip Ruš ica-Gunja, ukupne dužine 95 km. Bili su to prvi ciljani zahvati na zaštiti od poplava rijeke Save.

Zakon o vodnom pravu, jedan od najboljih zakona prošlosti i najduže primjenjivan, done-sen je 31. prosinca 1891.godine i u njegovom opširnom tuma enju se spominje i organizacija Jelas polje zadruga: “... koja bi imala sjedište u Brodu n/S sa opsegom od 20.757 ha od kojih je 12.757 ure eno, a 8.000 ha neure eno. Radovi na nasipu otpo eti su oko godine 1760., a na vodotocima 1900. izvedeno je ….”

Razdoblje od 1991.

Radikalne promjene u organiziranju vodnoga gospodarstva nastaju na osnovi Zakona o vo-dama, koji se po eo primjenjivati od 1.1.1991.god. (NN 53/90):

Ukidaju se i prestaju djelovati sve samou-pravne vodoprivredne interesne zajednice, a njihova prava, obveze i sredstva preuzimaju javna vodoprivredna poduze a (JVP)

Za obavljanje vodnogospodarskih poslova na slivnim podru jima organiziraju se JVP za slivna podru ja, koja nastaju izdvajanjem operativnih podru nih OOUR-a iz vodopri-vrednih radnih organizacija za vodna pod-ru ja i preuzimaju prava, obveze i sredstva SVIZ-ova za slivna podru ja.

Zakonom o vodama (“Narodne novine” broj 107/1995) osnivaju se Hrvatske vode, pravna osoba sui generis radi obavljanja po-slova upravljanja vodama

I 27 I


Red.

br.Naziv Rukovoditelj Razdoblje

1. Hidrotehnički odjeljak Đuro Domaćinović, ing. 1920. ∑ 1924.

2. Hidrotehnički odjeljak Franjo Pipinić, ing. 1924. ∑ 1927.

3. Hidrotehnički odjeljak Radoje Spasojević, ing. 1927. ∑ 1929.

4. Hidrotehnički odjeljak se ukida i seli u Slavonsku Požegu Leo Juhn, ing. 1930. ∑ 1936.

5. Tehnički odjeljak Jozo Pilar,ing. 1936. ∑ 1941.

6. Vodograđevna uprava Velike Župe Posavlje Božidar Žgunić, ing. 1941. ∑ 1945.

7. Sekcija za regulacije i melioracije, vodograđevine Đuro Jany, građ. tehn. 1946. ∑ 1948.

8. Poduzeće ≈Hidrotehnika√ i vodograđevno poduzeće ≈Jelas√ Slavonski Brod Jozo Pilar, dipl. ing. kult. tehn. 1948. ∑ 1951.

9. Vodoprivredni odjeljak Jozo Pilar, dipl. ing. kult. tehn. 1951. ∑ 1956.

10. Vodoprivredni odjeljak Branimir Jelaković, dipl. ing. građ. 1956. ∑ 1966.

11. Vodoprivredni odjeljak Krešimir Pliverić, dipl. ing. građ. 1966. ∑ 1967.

12. Vodoprivredni odjeljak Tomislav Krpan, dipl. ing. građ. 1966. ∑ 1986.

13. Vodoprivredni odjeljak Vladimir Šunjerga, dipl. ing. građ. 1987. ∑ 1990.

14. VRO Zagreb OOUR Vodoprivreda, Slavonski Brod Vladimir Šunjerga, dipl. ing. građ. 1990. ∑ 1992.

15. JVP Brodska Posavina Davorin Piha, dipl. ing. građ. 1993. ∑ 1996.

16. VGI za mali sliv Save ≈Brodska Posavina√ Davorin Piha, dipl. ing. građ. 1996. ∑ danas

Tablica 1. Hidrotehnička služba u Slavonskom Brodu od osnivanja 1919. do danas

Rukovoditelji – nekad i sad – s lijeve strane: Davorin Piha, dipl. ing. gra ., Tomislav Krpan, dipl. ing. gra ., Martin Pilar, dipl. ing. gra ., Branimir Jelakovi , dipl. ing. gra . i Vladimir Šunjerga, dipl. ing.gra .

Organizacijski se potpuno razdvajaju poslovi upravljanja vodama od djelatnosti gra enja, tehni kog i gospodarskog održavanja vodnih gra evina i drugih sli nih poslova neposred-nog izvo enja tehni kih radova

Za poslove operativnog upravljanja u Hr-vatskim vodama ustrojeni su vodnogospo-darski odjeli (VGO) na svakom od etiriju vodnih podru ja, te za slivno podru je grada Zagreba

Za neposredno obavljanje poslova u vezi s organiziranjem izvo enja radova i s priku-pljanjem sredstava, te za stru nu pomo i suradnju s jedinicama lokalne samouprave na svakom slivnom podru ju organizirane su Vodnogospodarske ispostave, me u nji-ma i VGI Brodska Posavina.

VELIKE VODE – ugroženost podru ja od poplava

Povijesni podaci o zabilježenim poplavama

Uslijed neizgra enih nasipa u prošlosti, popla-ve u dolini rijeke Save, nekad su bile u estale i stalna prijetnja stanovništvu na njenim oba-lama. Kako povijesni podaci iznose, stanovnici sela Svilaj do 1714. godine nisu mogli obra i-vati svoja polja.

Poslije dugotrajnih kiša na uzvodnom slivu ri-jeke Save, recipijenta ovoga podru ja ili nakon topljenja snijega, u dolini rijeke Save dolazilo je do poplava, izlijevanja vode iz korita, pa je bavljenje poljoprivredom unutar poplavnih linija bila gotovo onemogu eno. Zanimljiva su branja kukuruza unutar tog prostora u vremenu popla-va – iz amaca.

Prva velika poplava zabilježena je, na ovim pro-storima, daleke 1775. godine, kada je vodostaj rijeke Save narastao toliko da je voda poplavila sve ulice u Brodu, a na prostoru Bi polja voda je bila sve do Vrpolja.

Zabilježene poplave

Kronike Franjeva kog samostana u Brodu na Savi donose u skra enom obliku podatke o po-plavama u Brodu u 19. stolje u kao i po etkom 20. stolje a . Tako je zabilježena poplava kad su pod vodom bili rubni dijelovi grada 1814., 1827., 1868., 1895., 1901., 1917.,….

Zbog popuštanja nasipa u travnju 1932. godi-ne, nezapam ena poplava rijeke Save bila je u trajanju od tri tjedna. Tom prilikom nastradao je brodski ribnjak, a gotovo sva riba je izašla u razlivenu Savu, a voda u podrumima Franjeva -kog samostana stajala je tjednima.

I 28 I


Radovi na savskom nasipu prije drugog svjetskog rata Izgradnja staroga drvenoga mosta preko Save u Brodu, bio je u funkciji do 12. 04. 1941. godine

Ru no kopanje kanala

Na uš u Ukrine 21. 8. 1924. godine, prvi slijeva ing. uro Doma inovi

Polaganje pru a-fašina za vodno osiguranje obaloutvrde Brod 70-tih godina

Plug za kopanje kanala –danas suvenir

U bombom pogo enoj zgradi bili su 1945. uredi Hidrotehni kog odjeljka Slavonski Brod

I 29 I


U sje anjima starijih stanovnika Broda, ostale su poplave Isto nog lateralnog kanala (ILK) i potoka Glogovice 1953., 1962., sije nja 1970. i listopada 1974. godine. Maksimalni vodostaj za katastrofalne poplave rijeke Save u Slavon-skom Brodu, godine 1974. godine izmjeren je +865 cm.

ILK–Jelas polja je hidrotehni ki kanal kao zaštit-ni objekt obrane od brdskih voda koji u dužini od 17,5 km zahva a brdske vode južnih obro-naka Dilja. Kriti na to ka ovoga sustava je uš e potoka Glogovice u ILK i potez do križanja s au-tocestom, gdje je 5.06.1954. godine došlo do prodora vode u grada na samom vorištu ILK i mosta u Kumi i evoj ulici.

Druga poplava je bila 17.07.1962.godine kada je vodeni val zahvatio daleko ve e podru je (tada je bila poplava i u Novoj Gradiški od poto-ka Šumetlice).

Tre a poplava uslijedila je 23.07.1976. godine, kada je došlo do prelijevanja prometnica na mnogim pritocima ILK, zatim autoceste Zagreb-Beograd od voda potoka Glogovice, kao i ceste Sl. Brod – aglin. I ovaj puta je došlo do poplave u Kumi i evoj ulici, zatim prodora zaštitnog na-sipa lateralnog kanala kod Groma nika, kada je prijetila poplava magistralne željezni ke pruge i dijela grada Slavonskog Broda.

Sustavi obrane od poplava na rijeci Savi i njenim glavnim recipijentima

Rijeka Sava protje e južnim rubom podru -ja. Svojim karakteristikama nizinske rijeke, sa znatnim oscilacijama vodostaja (od -61 cm do +883 cm) u Slavonskom Brodu, daje pe at ci-jelom podru ju. Radi obrane od visokih voda, uz rijeku je izgra eno 117,63 km obrambenih nasipa, koji uglavnom zadovoljavaju kriterije obrane od poplava. U trupu nasipa, radi meha-ni ke evakuacije zaobalnih voda, na podru ju Jelas polja, izgra ene su etiri crpne stanice s kapacitetom:

– Mrsunja 8,0 m3/s– Migalovci 12,0 m3/s– Dubo ac 4,4 m3/s– Grli 8,0 m3/s.

U tijeku domovinskog rata smanjen je obujam održavanja, posebno dijela uz rijeku Savu.

Glavni pritoci rijeke Save su:

ZAPADNI LATERALNI KANAL BI POLJA; dužine je 23,71 km, prolazi Bi poljem od Starih Perkovaca do uš a u rijeku Savu kod Oprisavaca, odnosno Poljanaca.

ISTO NI LATERALNI KANAL JELAS PO-LJA; dužine 20,33 km, sabirni je recipijent sjevernog, brdskog dijela Jelas polja, te bra-ni južni, nizinski dio Jelas polja od buji nih voda, prikupljaju i pritoke s južnih obronaka Dilj gore, uklju uju i i Glogovicu.

Dovodni kanal CS Mrsunja CS Migalovci

CS Dubo ac

CS Grli

Vodna stuba na Isto nom lateralnom kanaluBrana Petnja u funkciji 2008. godine

I 30 I


ORLJAVA; rijeka koja svojim donjim tokom prolazi kroz podru je Jelas polja.

Ostali zna ajniji vodotoci na slivnom podru ju VGI-a pritoci su gore navedenih vodotoka: KA-NAL BI (dužine 45,65 km), LATERALNI KA-NAL KRAK (dužine 10,60 km), GLOGOVICA (prolazi isto nim rubom Jelas polja), ZAPADNI LATERALNI KANAL JELAS POLJA (dužine 4,69 km).

Obrana od poplava i sanacija ošte enih vodnih gra evina u 2014. godini

Ciklona Donat, u razdoblju od 13. do 16. svibnja 2014. godine, zahvatila je podru je Hrvatske, BIH i Srbije, što je imalo veliki utjecaj na kreta-nje vodostaja rijeke Save.

Ogromne koli ine oborina (po neslužbenim pro-cjenama oko 5 milijardi kubnih metara vode palo je na površinu od 50.000 km2), nezabilje-žene u posljednjih 120 godina, pale su u samo 48 sati. Ovako velike koli ine oborina rezultirale su podizanjem vodostaja rijeka do razina koje nisu zabilježene u povijesti mjerenja.

Maksimalno zabilježeni vodostaji na: Rijeci Orljavi, na vodomjeru u Frkljevcima naj-ve i vodostaj (+533) dostignut je 16.05.2014 u 16.00 sati; Rijeci Savi na vodomjeru u Slavonskom Šam-cu (+891) dostignut je 17.05. u 13.00 sati; Rijeci Savi na vodomjeru u Slavonskom Bro-du (+939) dostignut je 18.05. u 21.00 sati.

O kakvim vodostajima i protokama je rije , govore podaci mjerenja koje su izvršile službe DHMZ-a, koji su 17.svibnja 2014. godine oko 18 sati izmjerili da je Savom kod Slavonskog Šamca teklo preko 6.000 m3/s (6.007 m3/s). Za usporedbu, najve i dosadašnji protok Save na tom podru ju zabilježen je kod Županje 19. sije nja 1970. godine i iznosio je 4.161 m3/s. Prema analizama vjerojatnosti, povratni period izmjerenog vršnog protoka od 6.000 m3/s kre-e se u rasponu od 850 do 900 godina, dok je

sustav dimenzioniran na 100 godišnju pojavu.

Uz iznimne napore velikog broja sudionika, obranjeno je ovo podru je, ali je ovaj doga aj prouzro io brojne erozijske procese u koritima rijeka i na vodnim gra evinama.

Hrvatske vode su odmah nakon ovog doga aja pristupile sanacijama ošte enih vodnih gra e-vina. Tijekom 2014. godine, izvršeno je na po-dru ju malog sliva “Brodska Posavina” uklanja-nje vre a s materijalom za izradu ze jih nasipa, te saniranje terena uz obrambene nasipe, ošte-enog prolaskom brojnih vozila i gra evinskih

strojeva. Istovremeno, izra eni su projektni elaborati sanacija ošte enih vodnih gra evina. Ovi radovi uvršteni su u plan radova za 2015. godinu kao prioritetni. Ovdje navodimo samo dio radova na saniranju ošte enja vodnih gra-

Izrada kamene obloge na buji aru Pribudovac

Sanacija buji ara u Podvinju

Melioracijski kanal Bi -Bosutskog polja, radovi 2009. godine

I 31 I


evina koji su izvedeni tijekom 2015. godine, ili su u tijeku:

Sanacije klizišta na vodotocima Vranovica u Vranovcima, Živalica u Bartolovcima, Kikovac u Sibinju Sanacija krune savskog obrambenog nasipa u Slavonskom Šamcu, od kmn 76+050 do kmn 76+133 Sanacija krune savskog obrambenog nasipa u Slavonskom Šamcu, od kmn 76+500 do kmn 76+577 Sanacija odrona lijeve obale rijeke Save ni-zvodno od mosta u Slavonskom Šamcu Sanacija erozije lijeve obale rijeke Orljave uzvodno od mosta u Cigleniku

Izvo enjem ovih radova, vodne gra evine su vra ene u svoju funkcionalnost, te su spremne prihvatiti velike vode.

U tijeku je i izrada projekta “Modernizacija li-jevoobalnih savskih nasipa od Ra inovaca do Nove Gradiške”. Cilj ovog projekta je priprema za su nanciranje iz strukturnih fondova EU, u svrhu smanjenja poplavnih rizika na podru ju lijevog zaobalja rijeke Save od Ra inovaca (gra-nice s Republikom Srbijom), do uš a Trnave kod Nove Gradiške, kroz provedbu hitnih mjera mo-dernizacije lijevoobalnih nasipa rijeke Save na predmetnoj dionici.

Sadašnje stanje vodnih gra evina i zadaci u budu nostiStanje vodnih gra evina na podru ju malog sliva Brodska Posavina je zadovoljavaju e, no pred nama su mnogobrojni zadaci u cilju po-boljšanja stanja, odnosno podizanja stupnja zaštite podru ja od poplava. Nakon razdoblja devedesetih, kada je zbog Domovinskog rata održavanje vodnih gra evina zapostavljeno, krenulo se u sustavnu obnovu, uvažavaju i pra-vilo prioriteta.

Sadašnje stanje vodnih gra evina je slijede e:

Savski obrambeni nasipi su u dobrom sta-nju, s nadvišenjem 120 cm od 100 godišnje velike vode, izuzev dvije dionice. Od Oprisa-vaca do Svilaja predstoji rekonstrukcija u du-žini 5 km; prva dionica planirana je za rekon-strukciju tijekom 2016. godine. Na dionici u Slavonskom Brodu, od CS Mrsunja do vise eg mosta, potrebno je oja anje nasipa; ovi rado-vi bit e obuhva eni projektom Modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Ra inovaca do Nove Gradiške,

Vodotoci i kanali I i II reda su u stanju gospodarskog održavanja; izuzeci su vodo-toci Saonica u Slavonskom Šamcu (radovi u tijeku), Moštanik u Velikoj Kopanici (radovi u tijeku), Bi (radovi u tijeku), te Gnojnica, za koju je u tijeku izrada projektnog elaborata ure enja,

Buji ni vodotoci; nakon ekstremnih oborina 2005. godine, zapo elo se sa sustavnim ure-enjem buji nih vodotoka na dionicama kroz

urbana podru ja. Svake godine se izvode ra-dovi na ure enju 6-7 buji nih vodotoka, te je time stupanj zaštite ve sada znatno pove-an,

Crpne stanice su u funkcionalnom stanju, redovno se izvode radovi strojarskog, elektro i gra evinskog održavanja,

Akumulacija Petnja izgra ena je 1968. go-dine; izvješ a o redovnim kontrolama ukazu-ju na nužnost sanacije; za 2016. godinu pla-nirana je sanacija galerije temeljnog ispusta, zamjena cjevovoda u temeljnom ispustu i sa-nacija ekrana brane,

Detaljna kanalska mreža - kanali III i IV reda, je obnovljena u dužini 871 km ili 33%. Obnovljena detaljna mreža se održava mjera-ma gospodarskog održavanja.

Glavni ciljevi u podru ju zaštite od štetnog djelovanja voda na podru ju malog sliva “Brodska Posavina”, u sljede em razdo-blju su:

Dovršenje prve etape višenamjenskog kanala Dunav – Sava; melioracijskog ka-nala Bi -Bosutskog polja, u funkciji sustava melioracijske odvodnje Bi polja, te kao re-surs dovoljnih koli ina kvalitetne vode za na-vodnjavanje,

Izgradnja Retencije Glogovica; objekt e služiti za redukciju velikih voda vodotoka Glo-govica, koji u svom donjem dijelu prolazi kroz grad Slavonski Brod i ugrožava ga mogu im poplavljivanjem. Prostor za prihvat velikih voda iznosi oko 4 mil. m3,

Regulacija rijeke Orljave na podru ju Be ica i Ciglenika; ure enje korita potreb-no je izvesti presjecanjem 4 meandra, zatr-pavanjem starog korita, a zaštitu podru ja izvesti izgradnjom obostranih nasipa dužine oko 1,5 km, odnosno zida na dužini od oko 500 metara,

Obaloutvrda Slavonski Brod; nastavak izgradnje obaloutvrde na rijeci Savi, od po-stoje e obaloutvrde uz centar Grada, do uš a Mrsunje u rijeku Savu,

Prokopi i vodne stube na potoku Glogo-vica; rijeka Glogovica na podru ju uzvodno od autoceste zna ajno meandrira i ošte u-je obalu, te prijeti ošte ivanjem stambenim objektima. Izradom prokopa, vodnih stuba i ure enjem korita u zoni naselja posti i e se sigurnost naselja,

Izgradnja ustave i crpne stanice Glogova kod Ruš ice; potrebno je izgraditi ustavu i crpnu stanicu kojom e se za vrijeme viso-kih vodostaja Save vršiti odvodnja zaobalne kazete,

I 32 I


Poplava 1962. godine, Glogovica Poplava u studenom 1925. godine zapadnog dijela Broda

Poplava 1962. godine, most na ILK

Poplava s pogledom na Korzo u Slavonskom Brodu

Poplava 1932. godine Poplava 1974. godine

I 33 I


Sanacija brane akumulacije Petnja,

Dovršenje ure enja vodotoka Mrsunja i Isto nog lateralnog kanala kroz grad Slavonski Brod,

Dovršenje Programa ure enja detaljne kanalske mreže, melioracijskih kanala III i IV reda.

Sjedište i djelovanje

Sjedište VGI za mali sliv Brodska Posavina je u Slavonskom Brodu na šetnici uz rijeku Savu i njena osnovna djelatnost je planira-nje i nadzor u podru ju korištenja voda, me-lioracijska odvodnja i obrana od poplave, te izme u ostalog i vo enje postupaka obra u-na i naplate vodnih doprinosa i naknade za ure enje voda, uklju uju i žalbene postupke i postupke po izvanrednim pravnim lijekovi-ma, vo enje o evidnika vodnog doprinosa,

Djelatnici VGI za mali sliv Brodska Posavina. S lijeva, donji red: Božica Rimac, Vedrana Alilovi (SOR), Davorin Piha (voditelj ispostave), Snježana Soldan; srednji red: Marica Babi , Irena Pitlovi (SOR), uro Štefan i , Željka Šimuni , Jadranka Bariši ; gornji red: Matija Mileti (SOR), Dinko Greguri , Anka Klopan, Jozo Orki ; na slici nedostaje: Dajana Duk-Šikovi

Pogled na upravnu zgradu u Slavonskom Brodu

pra enje statusa obveznika vodnih naknada (ste aj, likvidacija, preoblikovanje i sl.), te stanje njihovog duga, rješavanje u upravnim stvarima obra una i naplate vodnog doprino-sa i naknade za ure enje voda, izrada vodo-pravnih akata, itd.

Zaklju ak

VGI Brodska Posavina danas upravlja svojim vodnim podru jem oslanjaju i se na znanja i iskustva prethodnih generacija, unapre uju i sustav novim zahtjevima i tehnologijama i po-štuju i preuzete obveze nakon ulaska u EU, a sve u cilju da može stru no i brzo odgovoriti na sve speci ne zahtjeve vremena u kojem živimo s osnovnom porukom da smo dio nasli-je a promišljene koncepcije ure enja vodnog režima, jer je voda osnovni preduvjet života, opstanka jedne tradicije, naroda i njegove gos-podarske mo i.

SLIKEArhiva VGI za mali sliv ≈Brodska

Posavina√

Obrana od poplave u Sl. Brodu, 17. svibnja

2014. godine

Obrana ku a u Cigleniku

Obrana savskog nasipa u Slavonskom Šamcu

Sanacija krune savskog nasipa u Slavonskom Šamcu

Sanacija erozije lijeve obale

Orljave uzvodno od mosta u

Cigleniku

I 34 I

AKTUALNO I Generalni direktor u obilasku radova u Krapini

GENERALNI DIREKTOR U OBILASKU RADOVA U KRAPINISlužba za odnose s javnošću Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši

sa svojim je suradnicima te krapinsko zagor-skim županom Željkom Kolarom i gradona el-nikom grada Krapine Zoranom Gregurovi em

SLIKE Arhiva Hrvatskih voda

1.rujna obišao radove završetka regulacije i ure enja korita rijeke Krapinice u gradu Kra-pini te radova na komunalnoj infrastrukturi u gradskoj jezgri grada Krapine. Investicijska vrijednost Projekta ure enja rijeke Krapini-ce iznosi oko 5,5 milijuna kuna. Ovom inve-sticijom rješavaju se klju ni problemi za ovo podru je, a to su zaštita od štetnog djelova-nja voda i oblikovno ure enje korita za jav-no korištenje. Ovaj projekt je 100 postotna investicija Hrvatskih voda iz programa kapi-talnih ulaganja u podru ju zaštite od štetnog djelovanja voda. Projekt radova u gradskoj jezgri grada Krapine odnosi se na gradnju ko-lektora za odvodnju otpadnih voda i gradnju vodoopskrbnih cjevovoda u Ulici Ljudevita Gaja, Trgu Ljudevita Gaja, Magistratskoj ulici i Ulici Matije Gupca. Vrijednost investicije je 4.732.00,00 kn. Investiciju nanciraju Hrvat-ske vode u 90 postotnom iznosu, iz sredstava kredita EIB/CEB te grad Krapina u 10 postot-nom iznosu. Završetak radova planiran je u prosincu 2015.godine.

I 35 I


PRIPREMNI SASTANAK ZA XIX. ZASJEDANJE STALNE HRVATSKO-MAĐARSKE KOMISIJE

Elizabeta Kos, dipl. ing. agr.

Siniša Kukić, dipl. iur.

Sanja Genzić ∑ Jurišević, dipl. iur.

SLIKEElizabeta Kos

Zamjenik generalnog direktora Siniša Kuki u svojstvu zamjenika predsjednika Stalne hrvat-sko-ma arske komisije za vodno gospodarstvo sudjelovao je na Pripremnom sastanku za XIX. zasjedanje Stalne hrvatsko-ma arske komisije za vodno gospodarstvo koji se održao u Tuhelju, u razdoblju od 1. do 3. rujna 2015. Cilj Pripre-mnog sastanka bio je uskla ivanje izvještaja o radu izme u dva zasjedanja etiri potkomisije koje djeluju u okviru Stalne Komisije: Potkomi-sije za sliv Dunava i Drave, Potkomisije za rije-ku Muru, Potkomisije za zaštitu kakvo e voda i Potkomisije za integralno upravljanje vodama.

Na Pripremnom sastanku, uz zamjenika pred-sjednika Komisije Sinišu Kuki a, s hrvatske stra-ne sudjelovali su: tehni ka tajnica hrvatskog dijela Komisije, Elizabeta Kos iz Ministarstva poljoprivrede; direktor Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu Osijek, Alen Pr-njat; predsjednik Potkomisije za sliv Dunava i Drave, Silvio Brezak; predsjednik Potkomisije za rijeku Muru, Leonard Sekovani ; predsjed-nik Potkomisije za zaštitu kakvo e voda, Davor Hani ar; predsjednik Potkomisije za integralno

upravljanje vodama, Tomislav Pekanovi , te stru njaci Sanja Genzi Juriševi i Ivona Vegh, a ma arsku delegaciju inili su: zamjenik pred-sjednika Komisije, predsjednik Potkomisije za sliv Dunava i Drave, Márk László; tehni ka taj-nica ma arskog dijela Komisije, Nagyné Sós Ida; predsjednik Potkomisije za rijeku Muru, Gaál Róbert; zamjenik Predsjednika Potkomi-sije za integralno upravljanje vodama, Sindler Csaba; predsjednica Potkomisije za zaštitu ka-kvo e voda, Istvándi-Feil Nóra te stru njaci Bu-rián Alajos, Nickl Mónika, Troszt Sándor, Pál né Bíró Szilvia i Lovretity Mária. Uspješnosti ove suradnje potvr uje injenica da je zajedni kim trudom, a u izdanju Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda nedavno izdana Publikacija o dvadeset godina hrvatsko-ma arskog spora-zuma o vodnom gospodarstvu iji je primjerak ovom prilikom zamjenik predsjednika Komisije, Siniša Kuki uru io Márku Lászlóu, zamjeniku predsjednika Komisije i predsjedniku Potkomi-sije za sliv Dunava i Drave. Najavljeno je da e se XIX. zasjedanje Stalne hrvatsko-ma arske komisije za vodno gospodarstvo održat u raz-doblju od 28. do 30. rujna 2015. u Ma arskoj.

Zamjenik predsjednika Komisije, Siniša Kuki predaje publikaciju o suradnji

I 36 I

AKTUALNO I Svečano obilježen Dan Hrvatskih voda

SVEČANO OBILJEŽEN DAN HRVATSKIH VODASlužba za odnose s javnošću

U Hrvatskih je vodama 9. rujna sve ano obi-lježeno 139 godina organiziranog upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj. Sve anosti su prisustvovali ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši te njegovi zamjenici Siniša Kuki i Danko Holjevi kao i mnogi drugi brojni uzvanici. Prvo organizirano upravljanje voda-ma koje je utemeljeno na ure enom vodnom pravu na podru ju Republike Hrvatske uspo-stavljeno je 7. rujna 1876. godine u Osijeku osnivanjem Družtva za regulaciju rieke Vuke s biskupom Strossmayerom na elu, a Hrvat-ski sabor kao najviše zakonodavno tijelo ta-dašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije 1891. godine donosi prvi Zakon o vodnom pravu koji je cjelovito uredio podru je voda i to od pravnog sustava do održavanja vodnog su-stava. Ipak, prvi suvremeni Zakon o vodama donesen je 1965. godine, a sve zahvaljuju i zalaganju dr.sc. Josipa Zmai a kad su osi-gurani stalni samostalni izvori sredstava za nanciranje vodnog gospodarstva, a vodo-privreda je prvi puta de nirana kao posebna grana gospodarske djelatnosti. Danas veli-ki naglasak stavljamo na izgradnju sustava navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, a po-sebno se izdvaja podru je Baranje te sustav od 5.000 hektara poljoprivrednog zemljišta o emu je na sve anosti obilježavanja odr-žana prezentacija koju je održao Mišo i ak, Voditelj službe zaštite od štetnog djelovanja voda, VGO srednja i donja Sava. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši uru i-li su godišnje nagrade Hrvatskih voda mla-dim stru njacima koji se bave hidrotehnikom i srodnim podru jima kao i nagrade dje ici koja su sudjelovala u edukativno-zabavnim radionicama u sklopu projekta Lijepa naša Sava koji su održani od 24. svibnja do 5. srp-nja u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Županju. Sve anom ozra ju cijeloga doga aja doprini-jela su i dje ica iz nama susjednog Dje jeg vrti a Iskrica iz Kruga, te svojim pjesmica-ma o vodi i prijateljstvu mnogim sudionicima sve anosti izmamili široke osmjehe. SLIKE Nenad Reberšak

Pozdravni govor ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine

Voditelj službe zaštite od štetnog djelovanja voda za srednju i donju Savu Mišo i ak na prezentaciji projekta Baranja

Služba za odnose s javnoš u

Generalni direktor u obilasku radova Mrkopalj i Ravna Gora

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši i njegov zamjenik Danko Holjevi sa svojim su suradnicima 8. rujna obišli radove u iz-gradnji sustava odvodnje i ure aja za pro i-š avanje otpadnih voda u naseljima Mrkopalj i Ravna Gora.

Zajedni ka vrijednost investicija je oko 8 milijuna kuna, a isti se nancira u sklopu Projekta “Financiranje vodno-komunalne in-frastrukture” EIB i CEB. Ovim potprojektom u oba naselja obuhva ena je izgradnja kana-lizacijskog kolektora, ugradnja crpnih stanica i sanacija vodoopskrbnih cijevi. SLIKE Arhiva Hrvatskih voda


Obilazak savskog nasipa u Račinovcima i Rajevom selu

Zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Siniša Kuki i direktor VGO za srednju i donju Savu Milan Mateša sa suradnicima i izvo a i-ma radova Vodoprivedom d.d. Zagreb i La-por d.o.o. iz Velike Gorice 14. rujna su obišli savski nasip u Ra inovcima i Rajevom Selu na kojem su upravo završeni radovi na sanaciji prodora nasipa.

Radovima se pristupilo nakon pojave velike vode u svibnju prošle godine, a sve po Za-konu o sanaciji poplava pogo enih podru ja u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji je omo-gu io hitnost postupka. Završetkom ovih ra-dova savski nasip u potpunosti je vratio svoju funkcionalnost, s nadvišenjem od 1,20 metra za slu aju pojave 100-godišnje velike vode.


Sudionici sve anog obilježavanja Dana Hrvatskih voda

I 37 I


Nagra eni dobitnici Godišnje nagrade Hrvatskih voda

Nagra eni mališani

Pozdravni govor generalnog direktora Ivice Pliši a

Nastup mališana iz Dje jeg vrti a “Iskrica”

Uru ivanje nagrada mališanima u projektu Lijepa naša Sava 2015.

I 38 I

AKTUALNO I Svečano obilježen Dan Hrvatskih voda

Otkrivena spomen ploča dr. sc. Josipu Zmaiću

U Hrvatskim vodama je u

okviru obilježavanja Dana Hr-

vatskih voda 7. rujna otkrive-

na spomen ploča postavljena

u čast dr. sc. Josipa Zmaića.

Spomen ploču svečano je

otkrio Ivica Plišić, general-

ni direktor Hrvatskih voda.

Svečanom otkrivanju spo-

men ploče nazočila je i obi-

telj dr.sc. Josipa Zmaića, sin

Smiljan Zmaić s obitelji, kao i

mnogobrojni prijatelji i kolege.

Trudom i zalaganjem Josipa

Zmaića 1965. godine done-

sen je prvi Zakon o vodama

kad su osnovana četiri vodo-

privredna poduzeća za četiri

vodna područja u Hrvatskoj,

te je osiguran stalni samostal-

ni izvor sredstava za fi nanci-

ranje vodnog gospodarstva. SLIKE Arhiva Hrvatskih voda

Obitelj dr. sc. Josipa Zmai a s generalnim direktorom Hrvatskih voda

Generalni direktor na otvarnju spomen plo e

Nagrađeni mališani u projektu

Lijepa naša Sava 2015.

Godišnja nagrada

Hrvatskih voda

za stručne i znanstvene

radoveEKO-KVIZ

1. Rea Grozdani iz Raba

2. Ivan Deželjin iz Raba

3. Andrija Kordi iz Slavonskog Broda

CRTEŽI

1. Mihael Lovri iz Slavonskog Broda

2. Borna Krajnovi iz Podvinja

3. Luka Biondi iz Slavonskog Broda

Uru ivanje dara DV Iskricaministru poljoprivrede

1. Najbolji diplomski rad iz podru ja hidroteh-nikeDamjan Bujak, mag. ing. aedif.za rad: Idejni projekt luke Pagobranjen na Gra evinskom fakultetu Sveu i-lišta u Zagrebu

2. Najbolji diplomski rad iz drugih podru ja koja se odnose na vodno gospodarstvoAndrea Gredelj, mag. ing. geoing.za rad: Farmaceutici i zaštita okoliša – utjecaj na okoliš i uklanjanje antibiotika iz modelnih otpadnih vodaobranjen na Geotehni kom fakultetu Sveu i-lišta u Zagrebu

3. Najbolja disertacija iz vodnogospodarskih djelatnostidr. sc. Josip Rubini , mag. ing. aedif.za rad: Vodni režim Vranskog jezera u Dalmaciji i klimatski utjecajiobranjen na Gra evinskom fakultetu Sveu i-lišta u Rijeci

4. Djelo najzna ajnije za vodno gospodarstvoprof. emeritus dr. sc. Božidar Biondiizv. prof. dr. sc. Ranko Biondi za djelo: Hidrogeologija Dinarskog krša u Hrvatskoj Izadava : Sveu ilište u Zagrebu, Geotehni ki fakultet, Varaždin 2014.

prof. dr. sc. Stjepan Husnjakza djelo: Sistematika tala u HrvatskojIzadava : Hrvatska sveu ilišna naklada, Za-greb 2014.

I 39 I


DAN HRVATSKIH VODA U OSIJEKUMarija ViznerU petak 18. rujna 2015. godine u Osijeku je

održan cjelodnevni program povodom obi-lježavanja Dana Hrvatskih voda i 139 godi-na organiziranog upravljanja vodama u Hr-vatskoj kojeg su za gra ane grada Osijeka i u enike osnovnih i srednjih škola pripremile Hrvatske vode i grad Osijek.

U ranim jutarnjim satima u osnovnim ško-lama u Osijeku zapo eo je cjelodnevni program kojim su predvi ene prezenta-cije slikovnica i predstava “Voda je život”, a na pješa kom mostu na Dravi radioni-ce pokretnog laboratorija Hrvatskih voda i izložba plutaju ih fotogra ja autora Damira Klai a pod nazivom “Most”. U jutarnjim sati-ma otvorenju programa nazo ili su direktor Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu Alen Prnjat i zamjenik gradona elnika Grada Osijeka Denis Ambruš.

Na šetalištu uz pješa ki most djelatnice Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Maja Mili i i Mirjana urasek cjelodnevnim su radionicama nastojale približiti kemijske

i biološke metode analize voda kojima se Hrvatske vode svakodnevno služe za ispiti-vanje kakvo e vode. Osim brojnih zaintere-siranih gra ana, na radionicama su ponajvi-še sudjelovali u enici iz osje kih osnovnih i srednjih škola koji su u pratnji svojih profe-

Instalacijat Most 2015. Foto: Damir Klai

OŠ Svete Ane, razredi 3a i b

I 40 I

AKTUALNO I Dan Hrvatskih voda u Osijeku

sorica biologije i kemije organizirano pristi-zali kako bi prakti nim prezentacijama utvr-dili i proširili znanje iz školskih klupa.

S pješa kog mosta “pucao” je dojmljiv po-gled – u Dravu! Damir Klai oduševio je še-ta e i bicikliste izložbom “Most”. Klai je fo-togra je rije nih motiva duž mosta uronio u Dravu i time ih vratio mjestu pronalaska. Neobi no postavljena izložba mamila je pro-laznike na razgledavanje, a u punom sjaju zasjala je u ve ernjim satima.


OŠ Antun Mihanovi , dnevni boravak 1. - 4. razreda

Prve dvije prezentacije slikovnice “Voda izvor života – Zaštita voda” održale su dje-latnice Hrvatskih voda Andrijana Pavi i Ma-rija Vizner za 25 u enika 4a i 4b razreda pod vodstvom u iteljica Gordane Moka i Suzane Bariši , te za 26 u enika 3a i 3b razreda s u iteljicama Marinom Mirkovi i Viktorijom-Silvijom Rogulji . Veliko “društvo” mališana do ekalo nas je u OŠ Vladimira Beci a s rav-nateljicom Tatjanom Kristek, gdje je slikov-nica predstavljena u enicima 1a, 1b, 2a i 2b razreda s u iteljima Marijom Požgaj s vjero-u iteljicom Slavicom Tubak, Dubravkom Bla-ževi , Snježanom Zovko i Dankom Pospišil. U dnevnom boravku OŠ Antuna Mihanovi a vladala je ležernija atmosfera me u 30-tak u enika nižih razreda dok se istovremeno prezentacija odvijala i u OŠ Jagode Truhe-ljke u kojoj je 33 u enika 3b i 3c razreda s u iteljicama Brankom Vukovski i Lianom Mur pažljivo pratilo prezentaciju. Posljednja prezentacija održana je u poslijepodnevnim satima za 28 u enika 3a i 3b razreda OŠ Lju-devita Gaja s u iteljicama Ivankom utek i Gabrijelom Petranovi .

U ranim jutarnjim satima u dvorani OŠ An-tuna Mihanovi a u Osijeku, Kazalište Daska iz Siska zapo elo je s izvedbama predstave “Voda je život” koje su nastavljene prema utvr enom programu tijekom cijeloga dana. Preko 500 u enika OŠ Antuna Mihanovi a, OŠ Tina Ujevi a, OŠ Grigora Viteza i OŠ Vi-jenac organizirano je autobusima stizalo do dvorane te s velikim oduševljenjem pratilo avanture profesora Oskara, unuke Hane i kornja e Hrvoja.

Organizirane su edukativne radionice laboratorija Hrvatskih voda

Otvorenju programa nazo ili su direktor Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu Alen Prnjat i zamjenik gradona elnika Grada Osijeka Denis Ambruš

Djelatnici Hrvatskih voda sudionici programa

I 41 I


Bespovratna sredstva za

Vodice i Tribunj

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši , gradona elnica Vodica Branka Juri ev Martin ev, na el-nik op ine Tribunj Damir Pilipac te direktor šibenskog komunalnog podu-ze a Vodovod i odvodnja Šibenik Miha Mio potpisali su 21. rujna ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava, ugovore o su nanciranju te ugovore o partnerstvu za infrastrukturni projekt iz podru ja voda “Sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda aglomeracije Vodice-Tribunj-Srima”. Uku-pna procijenjena vrijednost ovog projekta s PDV-om iznosi 141.230.488 kuna s tim da e kona an iznos vrijednosti cijelog projekta biti poznat tek nakon provedbe svih postupaka nabave te nakon kona nog dovršet-ka projekta. Europska unija su nancira ovaj projekt sa 73,85 % odnosno 84.646.067 kuna. Aglomeraciju Vodice-Tribunj-Srima ini gusto nase-ljeno podru je dijela grada Vodica te op ine Tribunj, sa znatnim dijelom turizma i manjim udjelom industrije. Iako je trenutna pokrivenost ovog podru ja vodoopskrbnom mrežom visokih 90%, rije je o zastarjeloj vo-dovodnoj mreži sa velikim gubicima, ponegdje ak i do 50 %.

Postotak priklju enosti na kanalizacijsku mrežu je nizak i iznosi tek oko 29%, a u naseljima unutar i izvan aglomeracije ne postoji funkcionalni sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda. To predstavlja stalnu opasnost od trajne pojave one iš enja priobalnog podru ja i kakvo e mora na plažama te utje e na niski sanitarni standard stanovnika i sma-njuje mogu nost razvoja turisti ke djelatnosti. Dovršenjem ovog projek-ta vrijednog 18,6 milijuna eura koji e se najve im dijelom nancirati iz europskog fonda, ovi e se pokazatelji promijeniti.

Služba za odnose s javnoš u mr. sc. Leonard Sekovani

17. rujna u Barcsu u Ma arskoj održa-na je završna konferencija IPA projekta “Uklanjanje urušenih stabala i panjeva iz korita rijeke Drave” koja je ostvare-na u suradnji Hrvatskih voda i Direkci-je voda južnog prekodravlja - Pe uh u okviru prekograni nog programa Hrvat-ska–Ma arska 2007. – 2013.

Cilj projekta bio je da se na hrvatsko-ma arskim pograni nim dionicama plovnog puta rijeke Drave (rkm 111,0 – rkm 198,6) koji se koristi kao transpor-tna trasa za teglenice, teglja e, putni ke brodove te zbog sve ve e razvijenosti vodnog turizma (izleti kajakom i ka-nuom, rekreacijsko krstarenje, vožnja brodicom) omogu i sigurna plovidba. U tom interesu je provedeno uklanjanje usa enih drvenih ostataka iz dna rije-ke i uklanjanje kamenih struktura bez ikakve funkcije u pli acima s ma arske strane, odnosno uklanjanje prepreka unutar plovnog puta na dijelu korita s ve im dubinama u svrhu osiguravanja sigurnosti plovidbe s hrvatske strane.

Uklanjanje urušenih

stabala i panjeva

iz korita rijeke Drave

SLIKE Arhiva VGO za Muru i gornju DravuSLIKE Arhiva Hrvatskih voda

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši , gradona elnica Vodica Branka Juri ev Martin ev, na elnik op ine Tribunj Damir Pilipac te direktor šibenskog komunalnog poduze a Vodovod i odvodnja Šibenik Miha Mio

I 42 I

AKTUALNO I Potpisani ugovori za Osijek vrijedni 108 milijuna kuna

POTPISANI UGOVORI ZA OSIJEK VRIJEDNI 108 MILIJUNA KUNA

U gradu Osijeku su 6. listopada potpisana tri ugovora: Ugovor o dodjeli bespovratnih sred-stava, Ugovor o su nanciranju projekta i Ugo-vor o partnerstvu. Sve anom inu prisustvovali su ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, ge-neralni direktor Ivica Pliši , njegov zamjenik za regionalno podru je rijeke Dunav, Siniša Kuki , gradona elnik grada Osijeka Ivan Vrki kao i na elnici Op ina koje su obuhva ene Projektom te mnogi drugi uzvanici.

Projekt regionalnog vodoopskrbnog sustava Osijek za cilj ima unapre enje u podru ju vo-doopskrbe i pripremi pitke vode na podru ju grada Osijeka te op ina: Antunovac, epin, Erdut, Ernestinovo i Šodolovci. Aktivnosti di-rektno obuhva aju proširenje sustava vodoop-skrbe koji trenutno pokriva oko 126.000 sta-novnika, pri emu je priklju enost stanovnika na podru ju op ine Šodolovci 0 %, a u gradu Osijeku je 99 %. Gubici u vodoopskrbnom su-stavu se kre u od 40 % u gradu Osijeku do oko 70 % u naselju Erdut.

Dovršenjem ovog projekta postiže se pobolj-šanje i pove anje sigurnosti vodoopskrbe, što se odnosi na poboljšanje prerade pitke vode u op ini Erdut, poboljšanje rada sustava vodoop-skrbe za kona ne, kao i ve priklju ene korisni-ke. Priklju enost na sustav javne vodoopskrbe pove at e se do gotovo 99 %.

Predvi eno vrijeme trajanja projekta je od 2015.-2018.godine, a vrijednost istoga je 108.748.750 kuna s tim da se iz EU fondova povla i oko 75 % sredstava.

Projekt e pridonijeti postizanju uskla enosti vodoopskrbne infrastrukture s Direktivom o kakvo i vode namijenjenoj za ljudsku potroš-nju.

Služba za odnose s javnošću


Obilazak vodnih građevina na području Siska

U utorak, 29. rujna generalni direktor Hrvat-skih voda Ivica Pliši s direktorom VGO za srednju i donju Savu Milanom Matešom i svo-jim suradnicima obišao je sisa ko podru je koje spada u jedno od najzahtjevnijih kada govorimo o zaštiti od štetnog djelovanja voda.

Završena je sanacija lijevog nasipa Kupe u Žažini, dužine 950 metara zapo eta prošle godine dok su radovi duljine 1.450 metara na nasipu za zaštitu naselja Žažina pri kraju te ve sada mogu preuzeti funkciju obrane od poplava. Vrijednost spomenutih radova iznosi 1,8 milijuna kuna.

Obišli su tako er radove gdje je u tijeku re-konstrukcija desnoobalnog savskog nasipa u naselju Gradusa do Selišta Slunjskog, kao i južni nasip retencije Lonjsko polje ija je ugo-vorena vrijednost 4,7 milijuna kuna.



Obilazak gradilišta u Vukovaru

Zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Siniša Kuki sa svojim je suradnicima 2. listopada obišao gradilište u Vukovaru – rekonstrukcija obaloutvrde i obalnog pojasa rijeke Dunav od uš a rijeke Vuke do luke Vu-kovar (1333+000 do 1335+000 rkm).

Niski vodostaj Dunava omogu io je izradu nožice nasipa gotovo u cijeloj dužini zahva-ta projekta rekonstrukcije obaloutvrde kao i radove na rampi skelskog prijelaza koja se uklapa u postoje u obaloutvrdu. Ugovorena vrijednost radova je 15.450.600,49 kuna.


SLIKE

Arhiva VGO za Dunav i donju

Dravu

Ministar i generalni direktor potpisuju ugovore

Sve ano potpisivanje ugovora u Gradu Osijeku

I 43 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2015.

U sklopu Projekta EIB i CEB “Financiranje vodno-komunalne infrastrukture” 12. listo-pada su otvoreni radovi na izgradnji susta-va javne odvodnje grada Biograda, odnosno kanalizacijskog sustava naselja Drage i ser-visne zone na podru ju op ine Pakoštane.

Projektirani sustav odvodnje smješten je na podru ju naselja Drage u koridoru javnih prometnica. Namjena izgradnje ove uli ne kanalizacijske mreže je prikupljanje otpad-nih voda naselja Draga te servisne zone s paralelnom rekonstrukcijom vodovodne mreže i njihov transport prema postoje oj kanalizacijskoj mreži i ure aju za pro iš a-vanje otpadnih voda. Projektom je predvi-ena izgradnja uli nih kolektora u ukupnoj

dužini od 14.865 metara s jednom crpnom stanicom i rekonstrukcijom vodovodne mre-že u dužini od 3.750 metara. Ukupna vrijed-nost investicije je 24,6 milijuna kuna.

Vlada je na sjednici održanoj 14. listopada 2015. donijela odluke o donošenju Višegodiš-njeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra evina i gra evina za melioracije, te o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih gra evina. Tim se progra-mima utvr uju pojedina ni projekti, na in i raz-doblje njihove provedbe, sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava iz kojih e se nancirati. Što se ti e projekata vezanih uz zaštitu od štet-nih djelovanja voda i melioraciju, ministar Ti-homir Jakovina je istaknuo da je rije o ulaga-njima u iznosu od gotovo 7,753 milijardi kuna do 2022. godine, od ega su zna ajna sredstva osigurana iz fondova Europske unije. Naime, Hrvatskoj je iz europskog fonda za koheziju za razdoblje od 2014. do 2020. za izgradnju na-sipa na raspolaganju 150 milijuna eura, dok je u Programu ruralnog razvoja za isto razdoblje odobreno 100 milijuna eura za projekte navod-njavanja.Govore i o programu gradnje komunalnih vode-nih gra evina, odnosno vodoopskrbe i odvod-nje, ministar je istaknuo da se do 2023. godine u te gra evine planiraju ukupna ulaganja ve a od 28,26 milijardi kuna. I tu e se u velikom di-jelu koristiti sredstva Europske unije, i to i više od 70 posto vrijednosti pojedinih projekata.

Otvaranje radova na sustavu javne odvodnje grada Biograda

Vlada donijela dva višegodišnja programa gradnje vodnih građevina

Ostatak e se nancirati sredstvima državnog prora una, prora una Hrvatskih voda i manjim dijelom iz prora una lokalnih samouprava.U sklopu donesenih Programa pripremljena je dokumentacija s odgovaraju im dozvolama za ulaganja do 2022. godine u iznosu od milijardu eura. U tome e zna ajan dio biti iz EU fondo-va, konkretno 252 milijuna eura iz kohezijskog fonda i 100 milijuna eura za sustave navod-njavanja u programu ruralnog razvoja. U tom kontekstu sada treba ubrzano nastaviti raditi na tim projektima, kako bi se posljedice nadolaze-ih klimatskih promjena s nepovoljnom hidro-

loškom slikom, posebno za poljoprivredu, bitno smanjile, kako rizik od poplava tako i od suša.

Željko Bukša



Ministar Tihomir Jakovina je istaknuo da je rije o ulaganjima od ega su zna ajna sredstva osigurana iz fondova Europske unije

SLIKE Željko Bukša

I 44 I

AKTUALNO I Ministar Jakovina obišao novi pročistač otpadnih voda u Cresu

MINISTAR POLJOPRIVREDE OBIŠAO NOVI PROČISTAČ OTPADNIH VODA U CRESU

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i ge-neralni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši obišli su 14. listopada novi ure aj za pro i-š avanje otpadnih voda u Cresu, koji je na-kon godine dana uspješnog probnog rada e-kao još samo uporabnu dozvolu.

U njegovu gradnju i nabavu vozila za pražnje-nje septi kih jama, iji e sadržaj, s dijelova otoka koji nisu pokriveni sustavom odvodnje, tako er završavati u ure aju, uloženo je ne-što manje od osam milijuna kuna. Radovi su realizirani kroz Projekt zaštite od one iš enja u priobalnim gradovima Hrvatskih voda (pro-jekt Jadran) nanciran sredstvima Svjetske banke (50 %), državnog prora una (24 %), Hrvatskih voda (7 %) i komunalnog poduze-a kroz naknadu za razvoj (19 %). Ure aj

grada Cresa ima odgovaraju i stupanj pro i-š avanja/mehani ki predtretman, a ukupan mu je kapaciteta 9.928 ES, navode u Mini-starstvu poljoprivrede.

Njegovom izgradnjom omogu eno je pušta-nje u rad novoizgra enog podmorskog ispu-sta pro iš enih otpadnih voda koji je tako-

er izgra en kroz taj projekt pa je ukupna vrijednost cijele investicije oko deset miliju-na kuna. Od toga na zajam Svjetske banke otpada 5,2 milijuna kuna, Ministarstvo po-ljoprivrede 2,5 milijuna kuna, Grad Cres u projektu sudjeluje s 2 milijuna kuna, a Hr-vatske vode sa 738.000 kuna. Otpadne vode se nakon pro iš avanja cjevovodom dugim 1.300 metara ispuštaju u more 500 metara od ulaza u Creski zaljev gdje je more duboko 52 metra.

Ministar je istaknuo da visoka razina kvalite-te projekta pridonosi o uvanju lijepe creske obale. Najavio je da e Hrvatskoj u sljede ih sedam godina iz EU fondova na raspolaga-nju biti puno novca za nanciranje projekata vodoopskrbe i odvodnje, a u protekle etiri godine je u Primorsko-goranskoj županiji u sektor vodnog gospodarstva investirano 469 milijuna kuna. Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši objasnio je da je kroz Pro-jekt Jadran od 2005. dosad u projekte na jadranskoj obali uloženo oko 200 milijuna eura, a dosad je 25 projekata završeno ili se trenutno završava.

Željko Bukša

Ministar i generalni direktor u obilazku UPOV Cres

I 45 I


SVEČANO OTVARANJE UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE VODA U POTPIĆNUMinistar poljoprivrede Tihomir Jakovina sve ano je 20. listopada 2015. u istarskom Potpi nu otvorio rekonstruiran i dogra en ure aj za pro iš avanje otpadnih voda. Uz ministra na otvaranju rekonstruiranog i do-gra enog ure aja bili su i generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši i njegov zamjenik Danko Holjevi . Projekt rekonstrukcije i do-gradnje postoje eg ure aja za pro iš avanje otpadnih voda Potpi an, kapaciteta 1.150 ekvivalenata stanovnika (ES) i vrijedan go-tovo 3,2 milijuna kuna od ega je 70 posto osigurano preko Hrvatskih voda i europskih banaka, a ostalo su osigurali Vodovod Labin i Op ina Kršan.

Naselje Potpi an spada u etvrtu zonu sani-tarne zaštite izvorišta u dolini rijeke Raše. Kanalizacijski sustav se sastoji od gravitacij-skih kolektora dugih 2.200 metara i ure aja za pro iš avanje otpadnih voda. Ure aj je izgra en još 1984. godine, a rekonstruiran je 1997. godine. Me utim, zbog nezadovo-ljavaju ih rezultata rada i ispadanja iz po-gona hidrotehni ke opreme biološki stupanj nije bio u funkciji. Zato je odlu eno da se

krene u njegovu rekonstrukciju i dogradnju. Tehnološko rješenje obuhva a mehani ku i biološku obradu vode kao i uguš enje iz-dvojenog viška mulja te obradu one iš enog zraka tako da iz ure aja izlazi pro iš ena voda zadovoljavaju e kvalitete, što kontroli-ra Zavod za javno zdravstvo, koja se posto-je im ispusnim cjevovodom odvodi do rijeke Raše, a uguš eni mulj se autocisternama odvozi na labinski gradski ure aj i uvodi u postoje i sustav obrade i zbrinjavanja mu-lja. Radovi na rekonstrukciji pro ista a za-po eli su u srpnju prošle godine, a završeni su krajem prošle godine. Sve poslove oba-vile su doma e tvrtke, a probni rad ure aja završen je krajem svibnja.

Željko Bukša

SLIKEŽeljko Bukša

Ure aj za pro iš avanje otpadnih voda Potpi an

Uz ministra na otvaranju rekonstruiranog i dogra enog ure aja bili su i generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši i njegov zamjenik Danko Holjevi

I 46 I

AKTUALNO I EU poboljšava kontrolu kvalitete pitke vode

Željko Bukša Europska komisija usvojila je 28. listopa-da 2015. nova pravila kojima želi poboljša-ti kontrolu kvalitete pitke vode u Europskoj uniji, priop eno je iz Bruxellesa.

Nova pravila, prvi odgovor na europsku gra-ansku inicijativu Right2Water, omogu it e državama lanicama ve u eksibilnost

u kontroli kvalitete vode za pi e na gotovo 100.000 vodocrpilišta u Europi. To e omo-gu iti fokusiranije pra enje kvalitete vode, na osnovi rizika, osiguravaju i pritom punu zaštitu javnog zdravlja, izvijestili su iz Europ-ske komisije.

Ovaj amandman na europsku Direktivu o pitkoj vodi (donesenu još 1998. godine) odgovor je na pozive gra ana i Europskog parlamenta da se prilagodi europsko zakono-

davstvo kako bi se osigurala bolja, pravedna i sveobuhvatna opskrba vodom. Državama lanicama Europske unije omogu uje bolju

provedbu europskih pravila jer uklanja nepo-trebna optere enja.

lanice EU sada, kako je najavljeno, na osno-vi procjene rizika mogu odlu iti koje e para-metre kvalitete vode za pi e pratiti s obzirom na to da kod nekih vodocrpilišta ne postoji rizik pronalaska opasnih tvari. Mogu tako er odlu iti ho e li pove ati ili smanjiti u estalost uzimanja uzoraka vode s vodocrpilišta, kao i proširiti popis tvari koje e pratiti u slu aju postojanja rizika za javno zdravlje. Države lanice imaju dvije godine za primjenu novih

odredbi, izvijestili su iz Europske komisije.

EU POBOLJŠAVA KONTROLU KVALITETE PITKE VODE

Europski povjerenik za okoliš Karmenu Vella

“Visokokvalitetna, sigurna voda za piće ključna je za ljudsku dobrobit i javno zdravlje, pa moramo osigurati visoke standarde u cijeloj Europskoj uniji. Ovaj novi sustav praćenja i kontrole omogućuje nam smanjenje nepotrebnih analiza i koncentraciju na kontrole koje su doista važne”, rekao je europski povjerenik za okoliš Karmenu Vella.

I 47 I


Svečano otvoreni radovi na Otoku športova u VukovaruMinistar Tihomir Jakovina u ponedjeljak, 2. studenog sve ano je otvorio radove na zahvatu ure enja i zaštite od poplava na Otoku športova u gradu Vukovaru.

Rije je obrani od visokih voda rijeke Dunava na objektima koji se nalaze na samom otoku kao što su zgrada vesla kog kluba, zgrada Agencije za vodne putove, Športske ribolovne udruge i drugi.

Obrana od poplava Otoka športova u Vukovaru provodi se do kote 83.00 m nm. U tu svrhu predvi ena je izvedba zaštitnog zida te protupoplavne zašti-te u vidu montažno demontažnih elemenata, po obodu Otoka športova, uz crpljenje zaobalnih procijednih voda na podru ju Otoka.

Radovi su zapo eli u listopadu 2015.godine, a završetak se o ekuje u roku od 18 mjeseci.

Ugovorena vrijednost radova je 16.026.120,38 kuna, a investiciju nancira-ju Hrvatske vode u 100 % iznosu.



Obilazak gradilišta rekonstrukcije murskog nasipa

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši sa svojim je suradnicima 2. studenog obišao radove na rekonstrukciji murskog nasipa.

Cjelokupna duljina nasipa koji se rekonstruira iznosi 3.366 metara, a do sada je kompletno izvedena duljina od 2.100 metara. Planirani završetak redova je do kraja ove godine, a vrijednost radova iznosi 5.800.000,00 kuna.



Generalni direktor u obilasku radova u Čakovcu

Ministar Tihomir Jakovina s generalnim direk-torom Ivicom Pliši em 3. studenog je sve ano otvorio po etak izgradnje regionalnog vodoop-skrbnog sustava “Isto na Slavonija: Temeljni cjevovod Sikirevci – Oprisavci I.faza”.Duljina ovog zahvata je 23.715 metara s ma-njim objektima odnosno od budu eg vodospre-mnika i crpne stanice CCS “Isto na Slavonija” kod Sikirevaca do budu eg vodospremnika i crpne stanice “Bicko Selo”. Investicija se nancira u sklopu projekta EIB I CEB “Financiranje vodno komunalne infra-strukture“. Hrvatske vode nanciraju u 90 postotnom iznosu, a Vodovod d.o.o. Slavon-ski Brod u iznosu od 10 %. Ukupna vrijednost investicije je 27,5 milijuna kuna, a završetak radova o ekuje se u ožujku 2017.godine.


Generalni direktor sa suradnicima u obilasku nasipa

Generalni direktor sa suradnicima na lokaciji radova u akovcu


Svečano otvoreni radovi u istočnoj SlavonijiSlužba za odnose s javnošću

Ministar Tihomir Jakovi-na s generalnim direk-torom Ivicom Pliši em 3. studenog je sve a-no otvorio po etak iz-gradnje regionalnog vodoopskrbnog sustava “Isto na Slavonija: Te-meljni cjevovod Sikirev-ci – Oprisavci I.faza”.

Duljina ovog zahva-ta je 23.715 metara s manjim objektima odnosno od budu eg vodospremnika i crpne stanice CCS “Isto na Slavonija” kod Sikirevaca do budu eg vodospremnika i crpne stanice “Bicko Selo”.

Investicija se nancira u sklopu projekta EIB I CEB “Financiranje vodno ko-munalne infrastrukture“. Hrvatske vode nanciraju u 90 postotnom iznosu, a Vodovod d.o.o. Slavonski Brod u iznosu od 10 %. Ukupna vrijednost inve-sticije je 27,5 milijuna kuna, a završetak radova o ekuje se u ožujku 2017. godine. SLIKE Arhiva Hrvatskih voda

Ministar i generalni direktor na sve anom otvaranju radova

Sve ano otvaranje radova u Vukovaru

I 48 I

AKTUALNO I Potpisani ugovori za Novu Gradišku u vrijednosti od 178,9 milijuna kuna

Završena je rekonstrukcija nasipa kod Podravlja u Osijeku, kao nastavka konti-nuiteta osiguranja lijeve obale Drave od štetnog djelovanja voda rijeke Drave. Na sve anom obilježavanju završetka radova 6. studenog, prisustvovali su ministar po-ljoprivrede Tihomir Jakovina, zastupnica u EU parlamentu Biljana Borzan, saborski zastupnik Domagoj Hajdukovi , zamjenik generalnog direktora Siniša Kuki , grado-na elnik grada Osijeka Ivan Vrki i mnogi drugi visoki uzvanici.

Duljina predmetne trase je 1.045 meta-ra, a dio rješenja sanacije obrambenog nasipa je i armirano – betonski zid koji zamjenjuje visinu nasipa u visini od 1,20 metara i dužini od 804,60 metara.

Radovi na predmetnoj rekonstrukciji za-po eli su u rujnu 2014.godine i dovršeni su u listopadu 2015. Vrijednost ove inve-sticije iznosi 6.468.403,88 kuna a Hrvat-ske vode su same nancirale ovu investi-ciju u 100 postotnome iznosu. Ovime su Hrvatske vode još jednom pokazale kako kontinuirano ulažu u sustav obrane od po-plava na podru ju rijeke Drave.

Završeni radovi na

rekonstrukciji nasipa kod

Podravlja u Osijeku

Potpisani

ugovori

za Novu

Gradišku u

vrijednosti

od 178,9

milijuna

kuna


U srijedu, 4. studenog u Poglavarstvu gra-da Nove Gradiške potpisani su Ugovor o partnerstvu, Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava te Ugovor o su nanciranju za in-frastrukturni projekt pod nazivom „Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Nova Gra-diška“. Sve anom potpisivanju prisustvovali su ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pli-ši , gradona elnik Nove Gradiške Željko Bi-govi te na elnici op ina kao i ostali visoki dužnosnici.

Ukupna procjena vrijednosti ove investi-cije je 178.961.843,25 kn od ega Europ-ska unija nancira iznos od 70,3 %. Projekt obuhva a mrežu sustava javne odvodnje na dijelu aglomeracije koju ine grad Nova Gra-diška te op ine Cernik i Rešetari.

Glavni ciljevi ovog projekta su poboljšati prikupljanje i pro iš avanje otpadnih voda u aglomeraciji Nova Gradiška radi potpune uskla enosti s Direktivom o odvodnji i pro-iš avanju otpadnih voda do 2018.godine,

zaštita resursa podzemnih voda pove anjem postotka prikupljenih otpadnih voda na na-vedenom podru ju, zaštita stanovništva i okoliša od negativnog utjecaja ispuštanja urbanih otpadnih voda u otvorene vodotoke, o uvanje prirodnih resursa i ekosustava te zna ajan doprinos poboljšanju uvjeta života i rada ljudi na cijelom podru ju koje projekt obuhva a.


Rekonstrukcija nasipa kod Podravlja u Osijeku

Zamjenik generalnog direktora Siniša Kuki na sve anom završetku radova


Potpisivanje ugovora u Poglavarstvu grada Nove Gradiške. Foto: Ž. Bukša

I 49 I


XXII. ZASJEDANJE POVJERENSTVA / KOMISIJE ZA VODNO GOSPODARSTVO REPUBLIKE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINEU petak, 13. studenog 2015. u Zagrebu je održano XXII zasjedanje Povjerenstva/Komisi-je za vodno gospodarstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine na kojem su uz pred-sjednika Povjerenstva i pomo nika ministra poljoprivrede Dražena Kure i a sudjelovali i zamjenici predsjednika Povjerenstva: Siniša Kuki i Danko Holjevi , te tajnica Povjerenstva Elizabeta Kos.

S bosanskohercegova ke strane na sastan-ku su sudjelovali predsjednik Komisije Damir Mr en, Mihajlo Stevanovi i Enes Šeperovi iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih od-nosa Bosne i Hercegovine.

Suradnja izme u dvije zemlje odvija se ve dugi niz godina na temelju Ugovora o ure e-nju vodnogospodarskih odnosa koji je potpisan na razini Vlada Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine 11. srpnja 1996. U okviru Po-vjerenstva djeluju dva podpovjerenstva i to: Podpovjerenstvo za sliv Crnog mora i Podpo-vjerenstvo za sliv Jadranskog mora

Do sada je ostvarena veoma uspješna suradnja iz podru ja vodnoga gospodarstva od zajedni -kog interesa, pri emu je osobito važno izdvo-jiti sklapanje Ugovora izme u Vlade Republike Hrvatske i Vije a ministara BiH o pravima i ob-vezama korištenja voda iz javnih vodoopskrb-nih sustava, presje enih državnom granicom u Br kom 6. srpnja ove godine te zajedni ki projekt izrade Okvirnog plana upravljanja Ne-retvom i Trebišnjicom krajem 2014. godine.

Na Zasjedanju je hrvatska strana Povjeren-stva/Komisije prezentirala bosansko-hercego-va koj strani Nacrt Plana upravljanja vodnim podru jima Republike Hrvatske za razdoblje 2016. - 2021. izra en u okviru provedbe Okvirne direktive o vodama (2000/60/EZ) i Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (2007/60/EZ).

Na temelju dosadašnjih pozitivnih iskustva ta e se uspješna suradnja nastaviti i ubudu e.



Predstavnici hrvatske strane Povjerenstva

Bosansko-hercegova ki predstavnici Komisije

I 50 I

POČETAK IZGRADNJE

SUSTAVA ODVODNJE

ŠIJANSKOG SLIVA U PULI

30. studenog sve ano je obilježen po etak iz-gradnje sustava odvodnje gornjeg dijela Ši-janskog sliva u Puli kojemu su prisustvovali generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši , njegovi zamjenici Siniša Kuki i Danko Holjevi te gradona elnik grada Pule Boris Mileti i župan Istarske županije Valter Flego.

AKTUALNO I Početak izgradnje sustava odvodnje Šijanskog sliva u Puli


Osnovni cilj ovog zahvata u prostoru je rješenje problema plavljenja cestovnog vorišta (rotora) na državnoj cesti D-66, manipulativnih i parki-rališnih površina u njegovoj blizini te stambenih i gospodarskih gra evina koji se nalaze nepo-sredno uz državnu cestu. Stoga, radovi na od-vodnji gornjeg dijela Šijanskog sliva obuhva a-ju izvedbu retencijskih gra evina, akumulacija, obodnih kanala ija je osnovna namjena sma-njenje vrha vodnog vala za vrijeme intenzivnih oborina.

Retencijski objekti, akumulacije i obodni kana-li zna ajno e produžiti vrijeme retencioniranja vode s pripadaju eg sliva, jer e preuzeti dio funkcije postoje eg sustava odvodnje, ime se omogu ava funkcioniranje oba sustava te dopri-nosi pove anju sigurnosti od plavljenja. Vrijed-nost ugovorenih radova iznosi 35.869.044,43 kuna, a Hrvatske vode su investitor u cjeloku-pnom iznosu. Rok završetka radova prema ugo-voru je 18 mjeseci.

Po etak radova

Generalni direktor Ivica Pliši na otvaranju radova sustava odvodnje Šijanskog sliva

17. 10 .2015., Kotoriba

Završena je izgradnja kanalizacije po svim uli-cama u Kotoribi pa time sva doma instva u Kotoribi

imaju mogu nost priklju enja na sustav od-vodnje otpadnih i oborinskih voda. Kanaliza-cija se gradila zadnjih 50 godina. Financirala se na razne na ine, a zadnjih 15 godina i od Hrvatskih voda.

03. 11. 2015., Labin

Zapo ela je izgradnja vodospreme Crni, za-premine 150 m³, važnog elementa vodo-vodnog sustava za naselja Crni, Bani i Kosi. Vrijednost ugovora za ovu godinu iznosi 500 tisu a kuna, pri emu je 200 tisu a osigurano iz prora una Op ine Raša, a ostatak su nanci-raju Vodovod Labin i Hrvatske vode.

05. 11. 2015., Beli Manastir

Službeno su završeni radovi na gradnji kana-lizacije na lokaciji Brdosjever. Time je gotovo cijeli Beli

Manastir premrežen sustavom za odvodnju. U realizaciji projekta su sudjelovale Hrvatske vode.

Beli Manastir, službeni završetak radova na izgradnji kanalizacije Brodosjever

05. 11. 2015., Trnovec-Zbelava

Obilježen je po etak radova na izgradnji za-vršne etape kanalizacijskog sustava naselja Trnovec – Zbelava, rasteretnog kanala ko-jim se rješava transport preljevnih otpadnih voda zatvorenim kanalom. U rad je puštena i sekundarna taložnica na ure aju za biološko pro iš avanje otpadnih voda. Vrijednost rado-va je oko 5 milijuna i 200 tisu a kuna koje s 80 posto nanciraju Hrvatske vode.

Kratke vijesti

SLIKE

Arhiva Hrvatskih voda

I 51 I


ukra

tko06. 11. 2015., Op ina Veliki Gr evac

Obzirom na sve ve e potrebe za pitkom vo-dom, Op ina Veliki Gr evac nedavno se odlu-ila na projekt

modernizacije vodocrpilišta Gr evica. Nakon mjeseci radova, pove ani su kapaciteti i sama kvaliteta vode. 90 posto projekta nancirale su Hrvatske vode u prvom dijelu ugovora, a 80 posto u drugom.

10. 11. 2015., Pregrada

Zapo ela je izgradnja vodospremnika “Vina-gora” zapremnine 200 prostornih metara ko-jom e se osigurati opskrba pitkom vodom zapadnog dijela grada Pregrade. Ukupna vri-jednost investicije je

1. 719. 000 kuna, u emu sudjeluju Hrvatske vode.

11. 11. 2015., Lepoglava

Peta faza projekta izgradnje sustava za od-vodnju i pro iš avanje otpadnih voda Grada Lepoglave, kojom je obuhva ena izgradnja kanalizacijske mreže za dio centra grada te naselja O uru, Muri evec i Šumec, završila je krajem listopada. Vrijednost radova u petoj fazi iznosi 8.469.727 kuna, od kojih su 90 po-sto sredstava osigurale Hrvatske vode.

16. 11. 2015, Kutina

Završeni su radovi na izgradnji preljevnog ko-lektora mješovitog sustava odvodnje “Kutina jug” ime je trajno riješen problem otpadnih i oborinskih voda na ovom podru ju. Kolektor je napravio investitor Moslavina d.o.o., a su -nanciran je od Hrvatskih voda.

23. 11. 2015., Rijeka

Zapo ela je izgradnja 2. 560 metara kanali-zacije za šezdesetak ku a u Rijeci. Istodobno e se

rekonstruirati i graditi 1.450 m vodovoda, a završetak radova na vodno-komunalnoj infra-strukturi na sjevernom dijelu Donje Drenove predvi en je do kolovoza 2016. Investicija je vrijedna 23,1 milijun kuna, od ega se 90% iznosa nancira iz programa Hrvatskih voda.

23. 11. 2015., Biograd

Biogradski “Komunalac” uspješno je aplicirao projekt “Izgradnja kanalizacijskog sustava Biogradske rivijere – podsustava Biograd na Moru” na natje aj kojeg je kao posredni ko tijelo raspisalo Ministarstvo poljoprivrede kra-jem travnja ove godine.

24. 11. 2015., ur evac

ur eva ke Komunalije dobile su 20 milijuna potpore iz kohezijskog fonda EU za veliki pro-jekt izgradnje i rekonstrukcije vodovoda na podru ju ur eva ke aglomeracije. Njime e se izraditi ak 25 km cjevovoda i to do kra-ja 2016., a ostatak iznosa e nancirati Grad

ur evac i Hrvatske vode.

30. 11. 2015., Dubrovnik

Ministarstvo poljoprivrede odobrilo je dubro-va kom Vodovodu 9 milijuna kuna bespovrat-nih sredstava za izgradnju i rekonstrukciju sustava vodoopskrbe i odvodnje u naseljima Štikovica – Vrbica

– Lozica i Mokošica. Grad Dubrovnik sudjeluje s deset posto iznosa, a ostatak osiguravaju EU i Hrvatske vode. Radovi bi trebali trajati 9 mjeseci. (Foto: Ž.B.)

03. 12. 2015., Op ina Gori an

Na inicijativu op inske vlasti, Hrvatske vode rekonstruiraju zaštitni nasip uz rijeku Muru kod op ine Gori an, a uskoro i prema Kotoribi. Te su dvije op ine izložene visokom vodostaju rijeke Mure. U obnovu 9 km postoje eg nasipa koji ih povezuje ugraditi e se više od 200 000 tona zemlje i šljunka.

07. 12. 2015., Dubrovnik

Direktor VGO Split, Mirko Duhovi , sudjelovao je na sastanku o bržoj izgradnji cjelovitog su-stava obrane od poplave desne obale Neretve. Nakon izbora novog izvo a a, objekti obrane od poplave na podru ju Metkovi a grade se dogovorenom dinamikom.

08. 12. 2015., Op ina Petrovsko

Završeni su radovi na vodoopskrbi u Staroj Vesi i Maloj Pe etini u dužini 4.500 m, a vri-jednosti 1.500.000 kuna, od ega su 80% -nancirale Hrvatske vode. Završen je i vodovod Mužari – Slatina s odvojkom za Svedružu u dužini od 5.200 m te je sanirana i ve ina klizi-šta kao i štete od oborinskih voda.

Foto: Ž. Bukša

I 52 I

AKTUALNO I Stručni obilazak sustava zaštite Grada Zagreba od bujičnih poplava potoka Medvednice

STRUČNI OBILAZAK SUSTAVA ZAŠTITE GRADA ZAGREBA OD BUJIČNIH POPLAVA POTOKA MEDVEDNICE

Sindikalna podružnica Hrvatskih voda Zagreb uz podršku Generalnog direktora Hrvatskih voda organizirala je 2. listopada 2015. godi-ne stru ni obilazak dijela Sustava zaštite od poplava Grada Zagreba od buji nih poplava potoka Medvednice. Za stru no vodstvo za-duženi su bili Marijan Mihi i Tomislav Gazi djelatnici VGI-a “Zagreba ko Prisavlje” u sa-stavu VGO-a za gornju Savu.

Sustav zaštite od poplava na buji nim vodo-tocima obronaka Medvednice i Sustav zaštite od velikih voda rijeke Save dvije su cjeline na koje možemo podijeliti Sustav zaštite od poplava podru ja grada Zagreba.

Sustav je osmišljen 1982. godine Vodopri-vrednom osnovom Grada Zagreba. 2005. go-dine izra ena je studija u kojoj se analizira dostignuti stupanj sigurnosti i daju smjernice

Marijan Mihić, ing. građ

Tomislav Gazić, struč. spec. ing.

aedif.

za planiranje daljnje izgradnje. Uz redovni godišnji monitoring – tehni ko promatranje, 2013. i 2014 godine završene su izrade stu-dija kojima su analizirane propagacije vodnih valova za slu aj rušenja brana.

Vodnogospodarski odjel za gornju Savu, te-meljem rezultata monitoringa, pokrenuo je ove godine radove sanacije temeljnih ispusta s ulaznim i izlaznim gra evinama te hidro-mehani ke opreme na branama retencija Ku-stošak E, Kustošak F-3, okot, Štefanovec II i rnomerec.

U vrijeme obilaska izvodili su se radovi na Kustošaku E i Štefanovcu.

Sudionici obilaska upoznati su s osnovnim principom ure enja vodnog režima na buji -nim slivovima koji se bazira na „pametnom“ odabiru lokacija, broja i veli ina brana i re-tencija kao klju nih objekata sustava. Njega još ine ure ena korita vodotoka uzvodno i nizvodno od retencija (buji ne regulacije), uvjetovana traženim stupanjem sigurnosti (uglavnom visoko urbaniziranog) prostora i raspoloživim koridorom za trasiranje potreb-nog pro la korita. Predstavljena je uloga re-tencijskog prostora u zadržavanju buji nog nanosa i naplavina koje bi na nizvodnom dijelu sliva mogle izazvati proto ne epove i poplave. Organizirano je razgledavanje gale-rija temeljnih ispusta kojima se propušta ona protoka koju može prihvatiti nizvodno korito, koja erozijske procese zadržava u prihvat-ljivim okvirima troška vodnogospodarskog održavanja. Za slu aj pojave velike vode 100-godišnjeg povratnog perioda predvi ena

Jazbina volumenom najve a brana i retencija

Marijan Mihi i Tomislav Gazi stru ni voditelji obilaska

I 53 I


Retencije u brojkama Na potocima Medvednice izvedeno je 19 retencija.

Retencije su građene u vremenu od 1976. do 2001. godine.

Ukupna površina slivova retencija iznosi 69,21 km2. Najmanju površinu ima

sliv retencije Kustošak E, A=0,85 km2, a najveći sliv do retencije Štefanovec,

A=10,6 km2. Prosječna površina sliva je 3,64 km2.

Ukupni volumen prostora za prihvat velikih vodnih valova svih izvedenih retencija

iznosi 2.299.550 m3, prosječan je 117.345 m3, a raspon je od 14.540 m3 koliko

sadrži Jezerčica do 481.300 m3 u Jazbini.

100-godišnji vodni valovi na pregradnim profi lima retencija reducirani su za

približno šest puta.

Ukupni volumen svih izvedenih brana iznosi 791.630 m3, prosječan je 41.665

m3 u rasponu od 5.092 m3, koliki je volumen brane Jezerčica do 270.200 m3

brane Jazbina.

Najniža brana je Štefanovec II visine 7,4 m, a najviša je Lagvić visine 27,6

m. Prosječna im je visina 15,41 m. Sve izvedene brane, osim Štefanovca II,

Bidrovca I i Vidovca više su i od 10 metara pa uvjetno pripadaju u kategoriju

velikih brana, a njih 5 viših od 15 metara jesu velike brane.

je njena kontrolirana evakuacija putem bo -nih ili preljeva na kruni, ovisno o konstrukciji brane. Predstavljene su potrebe za izgradnju preostalih retencija, planovi za poboljšanje sustava upravljanja retencijama i podizanja stupnja zaštite u skladu s rastom vrijedno-sti branjenog prostora, koja raste s urbani-zacijom i širenjem grada. Naime,izgra eno je 19 retencija od 32 planirane, a posljednja je završena 2001. godine. Stru ni obilazak obuhvatio je, obzirom na raspoloživo vrijeme i pristupa nost, 9 retencija: Sopot, okot, Kustošak E i F3, Lagvi , Jazbina, Štefano-vec, Bidrovec 2 i Vidovec 2, pri emu su radi predodžbe sustava odabrane brane i reten-cije razli itih konstrukcijskih i dimenzijskih karakteristika. Organizirana je prezentacija košnje brane specijalnom kosilicom za str-me pokose, te kora aju eg bagera na iš e-nju nepristupa nih dionica. Tijekom obilaska prikazana je povijest buji nih poplava koje bilježe gradski kroni ari od 1645. godine. U prosjeku je gra ane Zagreba svakih pet go-dina zadesila buji na poplava, a naj eš a je u lipnju i srpnju. Posljednja je bila 5. srpnja 1989. i nažalost s jednom ljudskom žrtvom.

Radovi održavanja na Kustošaku EKora aju i bager na Vidovcu II

I 54 I

AKTUALNO I Stručni obilazak sustava zaštite Grada Zagreba od bujičnih poplava potoka Medvednice

SLIKE Davor Havoić

Nadamo se da se više ne e ponoviti re eni-ce: „U današnjoj Tkal i evoj ulici, koja se pri-je zvala Potok, jer je kroz nju tekao potok, bujica je srušila skoro sve ku e, a poginule su 52 osobe“, „Voda u Petrinjskoj ulici bila je preko metar visoka“, „Zrinjevcem su plivale pastrve što ih je nanijela bujica iz ribnjaka Kulmerovih dvora“ i sli ne.

Pauzu i sre ivanje dojmova potražili smo u Šestinama na kavi, a okrjepu uz jezero Grad mladih u Granešini . Na ure enju jezera su-djelovale su Hrvatske vode, a nakon toga je predano na upravljanje Udruzi športskih ri-bolovaca invalida Domovinskog rata. Jezero Granešina, prvi je objekt u Europi koji je na-mjenski napravljen isklju ivo za rekreaciju osoba s invaliditetom.

Zahvaljujemo se na podršci u realizaciji ovo-ga izleta Generalnom direktoru Ivici Pliši u, a na organizaciji i logistici Ivici Ze evi u, ispred sindikalne podružnica Hrvatskih voda Zagreb.

Tako er, zahvaljujemo se sudionicima na po-zitivnim reakcijama. Sa zadovoljstvom mo-žemo najaviti planove za stru ni obilazak kojim bi predstavili Sustav zaštite od velikih voda rijeke Save. Pri tom se nadamo lijepom vremenu kao što je bilo naše druženje i još ve em odazivu.

Zajedni ka fotogra ja ispred brane Kustošak F3

Lagvi - najviša brana

I 55 I


STRUČNA EKSKURZIJA U BARANJIU trodnevnoj ekskurziji od 15. – 17.listopada 2015., lanovi HDON-a obišli su najve u in-vesticiju Hrvatskih voda u proteklih nekoliko godina – dvonamjenski lateralni kanal Kneževi vinogradi – Zmajevac duga ak 12,3 km. Jed-na od namjena mu je spre avanje plavljenja nisko leže ih poljoprivrednih površina brdskim buji nim vodama. Stoga je na po etku kana-la izgra ena reverzibilna crpna stanica kojom se ujedno osigurava i druga namjena, a ta je osiguranje dovoljnih koli ina vode za sustav navodnjavanja Baranja površine 5.000 ha. S radom crpke i funkcioniranjem cijelog sustava upoznali su nas Marko Blagus i Silvio Brezak iz Hrvatskih voda VGO za Dunav i donju Dravu.

Dva suvremena poljoprivredna proizvo a-a uklju ena su u program obilaska Baranje.

Tvrtka Rabo d.o.o. bavi se proizvodnjom i pro-dajom svježeg vo a i sadnog materijala. Vo-arska proizvodnja odvija se na površini od

120 hektara. Nikola Velicki,direktor baranjskih vo njaka bio je doma in u objektu za prera-du i skladištenje vo a koji ima kapacitet du-gotrajnog skladištenja vo a od 2.700 tona i mogu nost uvanja jabuke i do 12 mjeseci, te je opremljen najsuvremenijom opremom za sortiranja i pakiranje vo a. Jedan od najve ih Agrokorovih investicijskih projekata u doma u

Mirjana Varat, dipl. ing. agr.poljoprivredu je kompleks Mitrovac. Primjer je to uspješne sinergije ekološki napredne sto-arske proizvodnje, obnovljivih izvora ener-

gije i proizvodnje povr a. Robert Markovi , rukovoditelj PJ Staklenik Mitrovac pojasnio je tehnologiju hidroponskog uzgoja u 4,5 ha sta-klenika, koji podrazumijeva potpunu kontrolu klime, navodnjavanja, odvodnje, oprašivanja, rasta uz vodilice i svih drugih precizno projek-tiranih tehnoloških bio-uvjeta u stakleniku.

Nakon obilaska parka prirode Kopa ki rit, sudi-onici ekskurzije su u ugodnom ambijentu “Ba-ranjske ku e” u Karancu prisustvovali preda-vanjima na temu odvodnje i navodnjavanja na podru ju Baranje:

1. Uvod-vodnogospodarska problematika ma-log sliva Baranja – izv. prof. dr. sc. Lidija Ta-di , Gra evinski fakultet Osijek

2. Lateralni kanal Kneževi Vinogradi – Zmaje-vac i SN Baranja - Dražen Sabljak, dipl. ing.gra , Hrvatske vode VGO za Dunav i donju Dravu Osijek

3. Sustavi za navodnjavanje na podru ju VGO za Dunav i donju Dravu – Marko Blagus, dipl. ing. gra ., Hrvatske vode VGO za Du-nav i donju Dravu Osijek

“Obrubljena Dravom i Dunavom i podijeljena hrvatsko-ma arskom državnom granicom, na istoku za arana mo varom, na jugu i jugozapadu zašti ena rije nim rukavcima, a na sjeveru i sjeverozapadu otvorena za povezivanje vinskim cestama i puteljcima...”

TZ Baranja

Sudionici stru ne ekskurzije. Foto: Mario Bagari

Predavanje na lateralnom kanalu, Silvio Brezak

I 56 I

AKTUALNO I Stručna ekskurzija u Baranji

SLIKE Mirjana Varat i Marija Vizner

4. Inventarizacija cijevne drenaže u Hrvatskoj na primjeru Brodsko – Posavske županije - prof.dr.sc.Dragutin Petoši , Agronomski fa-kultet Zagreb

Time je završen prvi dio ekskurzije koji je obu-hva ao Baranju.

Drugi dio ekskurzije odra en je u Vukovarsko – srijemskoj županiji. U obilazak akumulacije Opatovac poveo nas je Mario Spaji , voditelj VGI za mali sliv “Vuka”. Osnovna funkcija akumula-cije je osigurati vodu za navodnjavanje okolnih poljoprivrednih površina kao i prihvat poplavnih valova u cilju obrane od poplava naselja Opato-vac. Sudionici su posjetili Spomen-dom Ov ara gdje su odali po ast žrtvama ubijenih od strane srpskih paravojnih postrojbi i JNA.

Prije ru ka, iza kojeg je slijedio povratak, ta-ko er je posje en i Muzej Vu edolske kulture otvoren 30.06.2015. godine koji je oduševio sve sudionike stru nog skupa svojim atraktiv-nim i aktivnim postavom fenomena svjetske kulturne i povijesne baštine.

Ovako detaljno razra en plan stru nog dijela s uklju enim stru nim, zabavnim i kulturnim sadržajima, za sudionike ekskurzije koji su uži-vali u pozitivnom okruženju ljudi i ambijenta, osmislio je organizacijski odbor u sastavu: Izv. prof. dr. sc. Lidija Tadi , Gra evinski fakultet Osijek, Prof. Jasna Šoštari , Poljoprivredni fa-kultet Osijek i Marinko Galiot, dipl. ing. gra . voditelj Jedinice za provedbu NAPNAV-a.

Izlet u Kopa ki rit

Kopa ki rit

Posjeta Belju, Mitrovci

Akumulacija OpatovacLateralni kanal Kneževi Vinogradi-Zmajevac

Muzej Vu edolske kulture

Voditelj VGI Vuka Mario Spaji prezentira akumulaciju Opatovac

I 57 I


I ove je godine, od 21. – 25. listopada 2015., u organizaciji Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacija u suradnji s Hrvatskim savezom gra evinskih inženjera i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda u Šibeniku održan stru no – poslovni skup s me-unarodnim sudjelovanjem i uz prezentaciju

proizvoda i usluga. Tematske cjeline na ovogo-dišnjem skupu bile su: Reforma vodno-komu-nalnog sektora u RH, Gubici u vodoopskrbnim sustavima, Optimalizacija sustava vodoopskr-be i sustava odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda te Iskustva i problemi pri izradi potrebne dokumentacije i izgradnji gra evina su nanci-ranih sredstvima EU.

U tiskanom Zborniku radova objavljeno je 39 vrlo interesantnih stru nih prikaza na preko 450 stranica, a na Skupu je bilo prisutno preko 600 stru njaka specijaliziranih za vodoopskrbu i od-vodnju iz 28 zemalja svijeta. Zemlja partner je bila eška Republika uz aktivno sudjelovanje njezinog veleposlanika Martina Košatke. Glav-ni sponzor Skupa bila je tvrtka International Metal Fusion Corporation iz SAD-a. Niz renomi-ranih svjetskih tvrtki prezentiralo je svoje proi-zvode i usluge ispunivši tako dvije velike dvora-ne, itavo predvorje hotela kao i dio hotelskog parkirališta.

Stru ni obilazak posve en je problematici oto -ne vodoopskrbe i odvodnje otoka Krapnja i njegovih spužvi, te otoka Prvi a uz posjet Me-morijalnom centru Faust Vran i . Morski dio

Mladen Milinović

obilaska upotpunjen je domjenkom na otoku Prvi u uz ribu, vino i glazbu. U Šibeniku su e-kali autobusi pa je dan završio u agroturizmu Etnoland “Dalmati” u Pakovom selu. Atraktiv-no osmišljeno imanje upoznalo je posjetitelja s obi ajima i na inom života na selu u prošlo-sti. Degustiranjem specijaliteta ovog kraja za-vršen je ovogodišnji izuzetno uspješan stru no poslovni skup u realizaciji kongresne turisti ke agencije Revelin.

AKTUALNA PROBLEMATIKA U VODOOPSKRBI I ODVODNJI

Generalni direktor Ivica Pliši na otvorenju skupa

Sudionici u Pakovom Selu

Vožnja brodom do otoka Prvi a

SLIKEMladen Milinović

I 58 II 58 I

AKTUALNO I 5. Savjetovanje o Savi

5. SAVJETOVANJE O SAVIPod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovi-u Zagrebu, 3. i 4. 12. 2015. održano je peto

Savjetovanje o Savi u organizaciji Udruge za o uvanje hrvatskih voda i mora SLAP i Druš-tva gra evinskih inženjera Zagreb.

Cilj 5. Savjetovanja je upoznavanje stru ne i šire javnosti s problematikom ure enja i ko-rištenja rijeke Save, stanjem voda i okoliša, utjecajem klimatskih promjena na sliv Save, te dosadašnjom realizacijom projekata, “Za-greb na Savi”, pra enje aktivnosti rada na projektu kojim se želi prihvatiti ure enje toka rijeke Save od granice Slovenije s Hrvatskom pa do Siska.

etvrto Savjetovanje Udruge za o uvanje hr-vatskih voda i mora SLAP i Društva gra evinskih inženjera Zagreb o ure enju i višenamjenskom korištenju rijeke Save održano u prosincu 2014. zaklju ilo je organizirati suradnju sa Državnim hidrometeorološkim zavodom, detaljno obraditi temu utjecaja klimatskih promjena na sliv ri-jeke Save i predstaviti rezultate rada na ovom Petom Savjetovanju u prosincu 2015. godine. Uz aktivno sudjelovanje lanova Savske komisi-je kao i Slap-a i Društva gra evinskih inženjera Zagreb i uz prisustvo lanova drugih država u slivu Save savjetovanje poprima me unarodni

zna aj. U radu Savjetovanja je sudjelovao i vo-ditelj Jedinice za provedbu projekata od štet-nog djelovanja voda koji se nanciraju putem zajmova CEB i sredstava EU fondova, dr. sc. Marijan Babi s temom “Aktivnosti u slivu rijeke Save u Hrvatskoj”.

Klimatske promjene jedan su od najve ih iza-zova s kojim se danas svijet suo ava i utjecaji klimatskih promjena se osje aju u svim dijelo-vima svijeta. Pokazalo se da se klima mijenja i da je potrebno poduzeti zna ajne korake kako bi se smanjile posljedice i opseg promjena. Sliv rijeke Save je podru je koje je izloženo klimat-skim promjenama i na kojem podru ju se ve jasno osje aju posljedice suša, poplava i drugih ekstremnih doga aja ija se u estalost i inten-zitet pove avaju. Mnoge gospodarske grane: poljoprivreda, proizvodnja elektri ne energije hidroelektranama, kao i turizam izravno su po-vezani s klimom. Predvi a se da e klimatske promjene imati dalekosežne posljedice na odr-živi razvoj.

Tijekom Savjetovanja predstavljene su dvi-je izložbe studenata Arhitektonskog fakulteta, Sveu ilišta u Zagrebu projektima obiteljskih stambenih zgrada ne teme: “Gunja” i “Ministar-stvo graditeljstva”, koje je izdalo monogra ju “16 mjeseci u Županjskoj Posavini”.

prof. dr. sc. Božena Tušar, dipl.

ing. građ.

SLIKE

Mateja Fuček

Rijeka Sava

I 59 I


Jačanje znanja za Ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu

Željko BukšaU Predstavništvu Europske komisije u Hr-vatskoj obilježen je 24. studenog zavr-šetak Twinning light projekta “Ja anje stru nih znanja i tehni kih kapaciteta svih relevantnih ustanova za Ocjenu prihvatlji-vosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM)” i predstavljeni postignuti rezultati. Projekt zapo et u lipnju 2015. proveli su Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) i Au-strijska agencija za okoliš. Vrijednost pro-jekta je 188.889 eura, od ega je 170.000 eura u okviru IPA programa osigurala EU.

Cilj projekta bio je unaprijediti zaštitu oko-liša i prirode u Hrvatskoj ja anjem kapa-citeta za provedbu pravne ste evine EU u podru ju direktiva o pticama i o staništima. Glavni korisnik projekta je HAOP, osnovan u rujnu 2015. s ciljem objedinjavanja poslo-va bivšeg Državnog zavoda za zaštitu pri-rode i Agencije za zaštitu okoliša u središ-nju ustanovu koja obavlja stru ne poslove zaštite prirode u RH. Ostali izravni korisnici su: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – Uprava za zaštitu prirode, Upravni odjeli (UO) u 20 županija i gradu Zagrebu te 19 javnih ustanova (JU) i 21 županijska javna ustanova (ŽJU) za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima.

Projekt je podijeljen u tri tematske gru-pe aktivnosti. U okviru prve analizirani

su stru ni dokumenti na nacionalnoj i župa-nijskoj razini koji se odnose na sve korisni-ke OPEM-a kako bi se utvrdila podru ja koja treba unaprijediti. Ti su rezultati bili podloga za izradu tehni kog priru nika za OPEM. Kod druge grupe naglasak je bio na izradi stru -nih smjernica za izabrane projekte. Kao tipi ni izabrani su: male hidroelektrane, upravljanje rijekama i cestovna infrastruktura. Za svaki od njih izra ena je po jedna stru na smjerni-ca s ciljem unaprje enja izrade OPEM-a i nje-gove provedbe. U okviru tre e grupe naglasak je bio na ja anju kapaciteta izravnih korisnika kroz ciljane programe obuke. Održano je pet regionalnih radionica, a ja anje kapaciteta provedeno je kroz zajedni ki rad sa stru nja-cima HAOP-a i MZOIP-a. U raznim ustanova-ma proveden je i program obuke za trenere. Programe obuke ukupno je prošlo više od 100 predstavnika korisnika projekta.

Jurgen Schneider, predstavnik Austrijske agencije za okoliš, najavio je nastavak surad-nje s hrvatskim kolegama. Za uspješnu pro-vedbu projekta posebno je istaknuo zasluge Nevena Trenca i Ramone Topi iz HAOP-a. Na-ime, Twinning projekti se ina e provode dvije godine, a ovaj je uspješno završen za samo šest mjeseci. Tako er je istaknuo da e Hrvat-ska u nekim dijelovima zaštite prirode postati primjer u EU.

Sudionici sve anog zatvaranja

SLIKE

Željko Bukša

Neven Trenc na sve anom zatvaranju projekta

I 60 I

AKTUALNO I Skupština Balkanske speleološke unije u Ogulinu

SKUPŠTINA BALKANSKE SPELEOLOŠKE UNIJE U OGULINU

Grad Ogulin pokazao je veliko zanimanje za organizaciju ovogodišnje skupštine Balkan-ske speleološke unije te je dao veliku podršku organizatorima, te je uz ovo prošlog mjese-ca bio i doma in nekoliko važnih doga anja u speleosvijetu: 16. Skupa speleologa Hrvatske i 9. Balkanskog speleološkog kampa.

Tradicionalna skupština Balkanske speleo-loške unije (BSU - Balkan Speleological Uni-on) održana je 20. studenoga 2015. godine. Skupštinu je pozdravio prof. dr. sc. Mladen Garaši u ime Svjetske speleološke unije kao njezin tajnik i lan Predsjedništva Unije za razdoblje 2013. - 2017. To je prvi puta od osnivanja UIS-a (1965.) da je netko iz Hrvat-ske lan Predsjedništva te najviše speleološke organizacije na svijetu.

Marsela Alić Prije spomenute skupštine održan je deveti po redu Balkanski speleološki kamp u razdo-blju od 16. do 20. studenog 2015. godine. Kroz kamp je prošlo 40-ak speleologa iz Ru-munjske, Turske, Bugarske, Poljske, Gr ke, Njema ke, Srbije i Hrvatske. U organizaciji Zagreba kog speleološkog saveza sudionici su imali priliku svaki dan posjetiti neki spe-leološki objekt u okolici Ogulina. Tako su na programu bili: špilja Mandelaja (Oštarije), Si-ni i i špilja (Brinje), špilja Kuštrovka (Popovo selo, Ogulin), jama Rokina bezdana (Jezera-ne), špiljski sustav Jopi eva špilja-Bent (Kr-njak) i špiljski sustav ulin ponor - Medvedi-ca (Ogulin). Goste-sudionike vodili su iskusni hrvatski speleolozi, u svojstvu organizatora, iz razli itih speleoloških društvava poput SO

I 61 I


zemnoj rijeci u Hrvatskoj s jamskim ulazom dubine od oko 100 metara. Sudionici su imali priliku vidjeti endemske vrste poput uvene ovje je ribice i slatkovodne spužvice. Uvje-

reni smo da su sudionici Balkanskog speleo-loškog kampa otišli iz Hrvatske puni dojmova i novih speleoloških iskustava.

Pred Rokinom bezdanom

HPD Željezni ar, DDISKF i SK Ozren Luki iz Zagreba, udruga Breganja iz Bregane, SD Karlovac, SD ula-Medvedica iz Ogulina te SO PDS Velebit iz Zagreba. Cilj Kampa nije bio samo upoznavanje s razli itim speleološ-kim objektima, ve i razmjena znanja i isku-stva te stvaranje mogu e suradnje.

Drugog dana Balkanskog kampa na progra-mu su bile Sini i a špilja i jama Rokina bez-dana. Sudionike su vodili predsjednik Dinari-da - društva za istraživanja i snimanja krških fenomena, Tihomir Kova evi Tihi te Gordan Poli . U Sin i a špilji sudionici su mogli vi-djeti odli no o uvane potpise prvih speleo-loga iz druge polovice 19. stolje a. Najstariji potpis glasi: Spinette, 1860. Sudionici su bili oduševljeni i špiljom i arheloškim nalazima. Naime, mnogi od njih nikada nisu bili u špilji koja je oblikovana naslagama bre a, što je za njih bio poseban doživljaj. Organizatori iz DDISKF-a odveli goste i do jame Rokina bez-dana i omogu ili im da se sljede ega dana spuste u jedan od najzanimljivijih fenome-na hrvatskog krša. Rije je o najve oj pod-

SLIKE

Gordan Polić

Mladen Garaši - Potpisivanje UIS povelje povodom 50 godina UIS -a

U dvorani Sini i a špilje

I 62 I

AKTUALNO I Nagrađene najljepše plaže i destinacije održivog turizma

NAGRAĐENE NAJLJEPŠE PLAŽE I DESTINACIJE ODRŽIVOG TURIZMA

U sklopu tradicionalne velike turisti ke mani-festacije Dani hrvatskog turizma, koja je 14. listopada u organizaciji Ministarstva turizma održana u Pore u, dodijeljene su turisti ke nagrade najboljim destinacijama, subjektima i pojedincima. Podijeljeno je 28 nagrada u sedam kategorija.

Nagrade su dodijeljene i u kategorijama: Održivi turizam i Najbolja plaža. U katego-riji Održivi turizam dodjeljuje se pojedincu, udruzi, tvrtki ili lokalnoj zajednici koja poka-zuje iznimnu uklju enost na podru ju brige za okoliš i prirodu. U ovoj kategoriji natje u se subjekti koji imaju posebno iskazan utje-caj održivog turizma kroz doprinos o uvanju prirode i okoliša, zaštite bioraznolikosti te o uvanje kulturne baštine.

Ove godine je nagradu u toj kategoriji dobio Plavi svijet – Institut za istraživanje i zaštitu mora iz Lošinja. Sadržaji Lošinjskog eduka-cijskog centra o moru promoviraju koncept održivog razvoja i zaštite morskog okoliša te je taj centar prvorazredno mjesto za u enje i promicanje pozitivne svijesti o potrebi i mo-gu nostima o uvanja morskog okoliša.

Željko Bukša

Drugi nalist u toj kategoriji je zna ajni kraj-obraz Gajna. Brodsko ekološko društvo - BED jedinstvena je nevladina udruga koja je u su-radnji s Javnom ustanovom za upravljanje zašti enim dijelovima prirode Brodsko-po-savske županije – Natura Slavonica osmisli-la i provela gradnju turisti ke infrastrukture, osigurala uvjete kako bi lokalno stanovništvo ostalo u ekstenzivnom uzgoju izvornih hrvat-skih pasmina što je naro ito bitno jer je is-paša klju an ekološko proces na Gajni. BED je od 2007. osniva prve pašnja ke zajed-nice u Hrvatskoj (Pašnja ka zajednica bra-

Sve ana dodjela nagrada za najbolje plaže Hrvatske za 2015. godinu

Gajna

I 63 I


SLIKE

Željko Bukša

Dobitnici nagrada

niteljska zadruga Eko-Gajna), koja u formi zadruge okuplja sve uzgajiva e na tom po-dru ju i koja je intenzivno lobirala i utjecala na zakonska rješenja vezano za problemati-ku raspolaganja zajedni kih pašnjaka u RH, zaštitu prirode i ruralni razvoj. Južnu granicu Gajne predstavlja rijeka Sava, a granica se nastavlja savskim nasipom koji je na ovom podru ju odmaknut od Save i tvori džep u koji se smjestila Gajna. Podru je je zna ajno kao poplavni prisavski pašnjak s karakteri-sti nom orom i faunom.

Ovogodišnja nagrada za Plažu dodijeljena je dubrova koj plaži Cava. Smještena je na poluotoku Lapad s kojeg se može uživati i u prekrasnom pogledu na more i oto i Daksu. Na samoj je plaži otvoren Coral Beach Club, koji nudi sve potrebno za ugodan odmor.

Kako bi unaprijedili turisti ku ponudu, a pri tome zaštitili naše biološke i krajobrazne vrijednosti, Fond u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode tako er ulaže i u pro-jekte koji se provode u nacionalnim parkovi-ma i parkovima prirode.

I 64 I

AKTUALNO I Hrvoje u osnovnim školama i vrtićima diljem Hrvatske

HRVOJE U OSNOVNIM ŠKOLAMA I VRTIĆIMA DILJEM HRVATSKE

Dje ji edukativni program Hrvatskih voda osim izdavanja pou nih slikovnica s temom voda, obuhva a i predstavu pod nazivom “Voda je život”, natje aj za osnovne škole “Najmla i za vode Hrvatske”, edukativne ra-dionice u projektu Lijepa naša Sava, posjete Glavnom vodnogospodarskom laboratoriju i mnoge druge na ine suradnje sa školama i vrti ima. No najneposredniji i najbolje pri-hva en na in suradnje i kontakta s mališani-ma postignut je edukativnim prezentacijama slikovnica koje provode djelatnici Hrvatskih voda diljem Hrvatske. Djelatnice Hrvatskih voda Andrijana Pavi i Iva Šuti predvo e-ne autoricom tekstova slikovnica Marijom Vi-zner marljivo su od rujna ove godine obilazile mnogobrojne vrti e i osnovne škole u cije-

Iva Šutić

Andrijana Pavić

Marija Vizner

loj Hrvatskoj, prenose i poruke o o uvanju i zaštiti naših voda, te na inima racionalnog korištenja voda i smanjivanja one iš enja. Upoznaju i mališane o djelatnostima Hrvat-skih voda i uspostavljaju i kontakte s vrti i-ma i školama esto su nam pomagale i naše kolege aktivno se uklju uju i u prezentacije, pa tako možemo zahvaliti Mihaeli Lukini Fre-sl, Ivanu Budiši u i svim drugim našim ko-legama – roditeljima koji su nas preporu ili vrti ima i školama. Kako kaže stara poslovica Dobar glas daleko se uje!, pa nam tako go-tovo svakodnevno dolaze pozivi i molbe za prezentacije slikovnica, što nas jako veseli i obvezuje na daljnje planiranje druženja a mališanima u cijeloj našoj lijepoj Hrvatskoj. Kako je u pripremi i nova slikovnica s temom

I 65 I


korištenja voda, našeg Hrvoja o ekuju nove avanture i susreti s nekim novim klincima.

U nastavku dajemo pregled održanih prezen-tacija od listopada 2015. godine

Osnovne škole u Sibinju i Bošnjacima

U ponedjeljak, 5. listopada 2015. u prijepod-nevnim satima posjetili smo vrlo lijepo ure-enu i dje jim radovima ukrašenu Osnovnu

školu Ivana Mažurani a u Sibinju gdje nas je srda no do ekala ravnateljica Mirela Mrši Pavi i . Slikovnice su predstavljene razigra-nim i znatiželjnim u enicima 1.a i 1.b, 2.a, 3.a i 4.a razreda pod vodstvom u iteljica Li-dije Kevo i Ivane Šišmanovi , Katice Ostoji , Antonije Wursberg i Dijane Rubilovi . U posli-jepodnevnim satima prezentacije su održane u OŠ fra Bernardina Tome Leakovi a u Boš-njacima gdje nas je do ekao ravnatelj Marko Kova evi , a slikovnice su predstavljene u e-nicima 3.a i 3.b razreda i u iteljicama Heleni Jovanovac i Ivanki Jozi .

“Mi smo stvarno sretna djeca!” izjavila je djevoj ica primivši slikovnice, izražavaju i oduševljenje mnoštva djece s kojima smo se družili diljem Hrvatske, napuštaju i škole s porukom u itelja “Idite u što više škola i prezentirajte ovaj edukativan i zanimljiv sadržaj!”

Dje ji vrti “Bajka” Zagreb

U etvrtak, 22. listopada, djelatnici Hrvatskih voda posjetili su zagreba ki Dje ji vrti “Baj-ka” i predstavili slikovnicu “Voda izvor života - Zaštita voda” pred publikom od dvadesetak mališana najstarije grupe pod nazivom “Mi-ši i”. Odgojiteljica Veronika urini zajedno s mališanima pratila je pustolovine Hrvoja, a dje ji entuzijazam, razina znanja koju su u toj dobi usvojila i demonstrirala prilikom pre-zentacije potvrdilo je angažman teta i rav-nateljice Vesne Hrvoj u edukaciji najmla ih u podru ju održivog korištenja i zaštiti voda.

Hrvoje posjetio Karlovac i Gunju

Hrvatske vode i Društvo arhitekata gra e-vinara i geodeta Karlovac organizirali su za u enike nižih razreda OŠ Dragojle Jarnevi dana 27. listopada prezentaciju edukativnih slikovnica koja se održala u Gradskoj knjižni-ci “Ivan Goran Kova i ” Karlovac. 94 u enika 2.a, 3.a, 4.a i 4.b razreda i u iteljice Andre-ju Kralovec, Mirjanu Družak, Ružicu Šušak i

Osnovna škola Ivana Mažurani a u Sibinju

I 66 I


Sanju Ravbar u prostorijama knjižnice u vrlo lijepom ambijentu do ekali su predstavnici Društva arhitekata i geodeta Karlovac, pred-sjednica Tatjana Basar, dipl.ing.arh. i do-predsjednica Davorka Stepinac.

Posebno zadovoljstvo djelatnicima Hrvatskih voda bilo je druženje s ravnateljom Stipicom Mišura i u enicima OŠ Antuna i Stjepana Ra-di a iz Gunje i Rajevog Sela, 28. listopada u prijepodnevnim i poslijepodnevnim sati-ma. U iteljica Marija Jefti s kolegicama i se-damdesetak u enika 3.a, 3.c, 4.a, 4.b, 4.c iz Gunje i Rajevog Sela vrlo pažljivo su slušali prezentacije i s velikim zanimanjem odgova-rali na mnoga pitanja. Unato posljedicama poplava s kojima su se suo ili stanovnici i mališani Gunje i Rajevoga Sela, optimizma i zahvale svima koji su im pomogli u savla-davanju teških situacija nije nedostajalo, što nas je posebno dirnulo i na neki poseban na-in obvezalo da se ponovno vratimo i druži-

mo s mališanima iz Cvelferija.

Hrvoje u Zadru, Opuzenu i Metkovi u

Dana 2. studenog 2015. godine održana je prezentacija edukativnih slikovnice Hrvatskih voda za u enike tre ih razreda OŠ Bartula Kaši a u Zadru. U prostoru osnovne škole do-ekalo nas je znatiželjnih 78 u enika 3.a, 3.b

i 3.c razreda s u iteljicama Smiljom Kneže-vi , Kristinom Kneževi i Zlatom Mazarovi . Posebno lijepom završetku druženja s mali-

šanima iz Zadra, pridonijelo je i uru enje po-sebno izra ene Zahvalnice Hrvatskim voda-ma za održano edukativno predavanje koje nam je predao prof. geogra je Dinko Marin.

U ranim jutarnjim satima 3. studenog zaputili smo se rosom okupanom neretvanskom do-linom koja se budila s prvim zrakama sunca prema OŠ Opuzen gdje nas je do ekalo 34 u enika 3.a i 3.b razreda s u iteljicama Vale-rijom Palini i Ivanom Baši te knjižni arkom Ljiljanom Glavor i ravnateljem Zlatkom Suša-nom. Nastavili smo se družiti u OŠ Stjepana Radi a u Metkovi u s 48 u enika 3.d i 3.e razreda i u iteljicama An elkom Obradovi i Ankom Milinkovi te sa 66 u enika 3.a, 3.b i 3.c razreda i u iteljicama Ivanom Popovi , Nadom Šunji i u iteljem Krešimirom Juri-em. Veliku pomo u organizaciji prezentaci-

ja pružile se nam i pedagoginje Ivana Gujino-vi i Nikolina Vugdelija te ravnateljica Božena Nikoleti .

Dalmacija ugostila Hrvatske vode

U srijedu, 4. studenog održane su prezen-tacije za u enike OŠ Stjepan Radi u Imot-skom. Sto i jedan mali Imo an 3.a, 3.b, 3.c i 3.d s u iteljicama Marijom Vidulin, Monikom Baši , Dragicom elan, Marijanom Vidak te knjižni arkom Marijanom Jelini Pezo upo-znali su se s kornja om Hrvojem i edukativ-nim slikovnicama o poplavama i zaštiti voda. U okviru projektnog dana posve enog zdra-

1 Dje ji vrti “Bajka”, Zagreb2 Dje ji vrti Zapru e, Zagreb3 OŠ Stjepan Radi , Imotski4 OŠ Dragojle Jarnevi ,

Karlovac5 OŠ Srdo i6 OŠ Vladimir Nazor, Rovinj7 OŠ Bartula Kaši , Zadar

1 2 3 4

OŠ Ivan Mažurani iz Obrovca Sinjskog

OŠ Josip Pupa i iz Omiša u Narodnoj knjižnici

I 67 I


voj prehrani i maslinama 5. studenog održa-na je prezentacija slikovnica u OŠ Stobre za 27 u enika tre ih razreda s u iteljicama Di-janom Gabri i Slavenkom Ugrin. Popodne je održana prezentacija u Narodnoj knjižnici u Omišu gdje su nas ugostile voditeljica knjiž-nice Svjetlana Buljevi i suradnice. Prezenta-cija je održana za 45 u enika etvrtih razreda OŠ Josip Pupa i i u iteljice Ružicu Jeron i i Mirelu Luli . U petak, 7. studenog održana je i posljednja prezentacija u Osnovnoj ško-li Ivana Mažurani a u Obrovcu Sinjskom za u enike prvih i drugih razreda s u iteljima

or em Šegom i Mašom Jenji .

Druženje u Oroslavju i Krušljevom Selu

Hrvatske vode i udruga Petrože - Krušlje-vo selo, organizirali su 11. studenog 2015. godine prezentacije slikovnica za u enike nižih razreda OŠ Oroslavje i podru ne OŠ u Krušljevom Selu. Prve dvije prezentacije na temu “Život uz rijeku – Poplave” predstav-ljene su pred stotinjak djece tre ih i etvrtih razreda OŠ Oroslavlje, ravnateljicom Sanjom Šakoranja te u iteljicama Sanjom Grlja , Pe-trom Sve njak, Dubravkom Knezi , Vesnom Grabuši i Vesnom Pti ek. U podru noj OŠ Krušljevo Selo u vrlo mirnom okruženju s malom družinom od 17 u enika drugih, tre-ih i etvrtih razreda i dvije u iteljice Olgom

Kosovi -Gardla i Renatom Posavec završeno je druženje s u enicima zagorskog kraja. Na

samom kraju prezentacije, predsjednik udru-ge Petrože Darko Krušelj zahvalio se na su-radnji i uru io zahvalnicu Hrvatskim vodama za donaciju slikovnica i provedene edukativ-ne radionice.

Kvarner i Istra u druženju s Hrvojem

U etvrtak, 12. studenog 2015. održane su prezentacije edukativnih slikovnica Hrvat-skih voda u dvije osnovne škole u Rijeci. U OŠ Srdo i do ekale su nas u iteljice Debora Babi Ruži , Tatjana Pu i i ur ica Trbovi sa 67 u enika etvrtih razreda. U prekrasno ure enoj OŠ Vladimir Gortan do ekala nas je ravnateljica Ana Bio i , u iteljice Ana Cvitak i Aleksandra Novakovi te 43 u enika 3.b i 4.c razreda. Nakon Kvarnera, Hrvoje se uputio put Istre gdje nas je u mirno i pospano jutro do ekalo pedesetak budne i vesele dje ice tre ih i etvrtih razreda OŠ Vladimira Nazora u Rovinju, zajedno s ravnateljicom Suzanom Poropat-Božac i u iteljicama Višnjom Bubi Crnkovi , Sanjom unisi i Dolores Jašare-vi . U velikoj prekrasno oslikanoj dvorani OŠ Rivarela u Novigradu družili smo se s 55 u e-nika tre ih i etvrtih razreda, zajedno s knjiž-ni arkom Tijanom Mikoli Coli i tri u iteljice.

Tratin ice i Makovi iz Zapru a s Hrvojem

Utorak, 24.11.2015.godine je bio rezerviran za upoznavanje Hrvoja s etrdesetak mali-šana iz Dje jeg Vrti a “Zapru e” iz Zagreba.

5 6 7

OŠ Antun i Stjepan Radi iz Gunje i Rajevog Sela

I 68 I


Prvo predavanje održano je za srednju vrti -ku skupinu Tratin ice i 26 veselih petogodiš-njaka, zajedno s tetom Ester Pavi i peda-goginjom Majom epin. Bila je to najmla a skupina s kojom smo se imali priliku družiti u našim dosadašnjim prezentacijama. Izne-nadili su nas kako su pažljivo slušali i jedva ekali da s nama podijele svoja iskustva, ko-

mentare i znanja. Druga prezentacija održa-na je za 16 šestogodišnjaka iz starije vrti ke skupine Makovi s odgajateljicom Davorkom Thian koji su tako er s pažnjom i angažma-nom pratili prezentaciju.

Moslavina upoznala maskotu Hrvatskih voda

U ponedjeljak, 30. studenog 2015. Hrvatske vode u suradnji s knjižni arkom Anom De-mut organizirale su prezentacije slikovnica za male Moslav ane u Kutini i Popova i u kojima se preko 150 mališana nižih razreda družilo s Hrvojem. U vrlo lijepo ure enoj knjižnici OŠ Zvonimira Franka u Kutini u ranim jutarnjim satima zapo elo je druženje s u enicima 3. i 4. razreda i u iteljicama Lidijom Vlajsovi i Anitom Lovrekovi Merkaš. Knjižni arka Na-taša Špor i iz OŠ Vladimira Vidiri a iz Kutine

te u iteljice tre ih razreda Sanja Labus i Dra-gana Varat kao i u itelji etvrtih razreda Ra-dovan Pan i i Mirela Sijarto sa svojim u eni-cima pažljivo su slušali prezentaciju i pratili sa zanimanjem avanture Hrvoja u njegovoj bari u kojoj se pojavilo one iš enje. U posli-jepodnevnim satima u u ionici OŠ Popova a do ekala nas je knjižni arka Marija Bili Prci s u enicima 3.a i 3.b razreda i u iteljicama Željkom Šimi i Antonijom Zohar.

Hrvoje i Oskar Znanji u Sisku

U etvrtak, 03.prosinca 2015. godine u Ka-zalištu “Daska” u Sisku bilo je vrlo zanimlji-vo. Hrvoje se družio s djecom Sisa ko-mo-slava ke županije, ovoga puta s pedesetak u enika nižih razreda OŠ Komarevo i njiho-vim u iteljicama Editom Roki , Jelenom Pa-vli i Sanjom Koli . Prvi dio prijepodneva bio je rezerviran za predstavljanje slikovnica, a drugi za predstavu “Voda je život” u izvedbi kazališta Daska i glumca Nebojše Borojevi a. U enici su za kraj dobili priliku fotogra rati se s autoricom tekstova slikovnica i Oskarom Znanji em, kojem su pomogli spasiti ovje-anstvo od katastrofe otkrivaju i tajnu vode

koja je toliko važna za život na planeti.

SLIKE Iva Šutić

Andrijana Pavić

Podru na OŠ u Krušljevom Selu

1 OŠ Rivarela u Novigradu2 OŠ Opuzen3 OŠ Stobre

1 2 3

Izjave djece...“ Bilo nam je zadovoljstvo!”

“ Mi sami sebe uništavamo uništavaju i i zaga uju i vode”

“ Rijeke se više ne bi zvale rijeke kada bismo ih previše zagadili, nego bi ih morali nazvati sme erijekama”

I 69 I


GDJE JE ZAPEO DJED MRAZ?Subota je 5. prosinca… bliži se kasno po-slijepodne... nestrpljivo ekamo put prema gradu, obla imo svoje izmice, a uzbu enje raste sve više.

Sjedamo u auto, a mislima smo ve tamo, da, mislima smo ve u tvornici okolade Kraš gdje nas eka Sv. Nikola.

I dok putujemo, razmišljamo kakav e biti susret sa tim simpati nim star ekom koji e nam dati slatke poklone. Pitamo se da li smo bili dobri, slušali roditelje? Napokon stižemo. Tvornica okolade izgleda predivno kao iz bajke. Lampice obasjavaju zgradu, a ispred se nalazi pravi mali snježni grad s pravim ži-votinjama. Ulazimo u tvornicu okolade ... u veliku prostoriju gdje primje ujemo puno po-klona. Ali ne vidimo nigdje Djeda Mraza.

uvar poklona nam objašnjava da e Djedica uskoro sti i, samo je malo zapeo u snijegu. Trudi se malo nas zabaviti, jer djeca ne mogu dugo ekati. Pali televizor, kad ... bajka po-staje stvarnost. Vile po inju izlaziti iz televi-zora, pjevati, plesati, a mi se isklju ujemo iz stvarnosti i ulazimo u neki drugi svijet. Nakon

Alma Tudić

njih dolaze glumci iz omiljene serije i postaju stvarni.

Došli su nam i vanzemaljci koji su svjetlili u mraku i plesali uz ovozemaljske hitove. Po-sjetio nas je i Petar Grašo i otpjevao par pje-sama. A uz sve to nas je zabavljao simpati ni majmun i Bananko, uvarev prijatelj.

uvar je iskoristio sve opcije, na sve na ine nas je pokušavao zabaviti dok ne do e Dje-dica. A njega nema, pa nema. Na kraju Dje-dicu se moralo spašavati, jer je toliko zapeo u snijegu da ga niti njegovi sobovi nisu mogli izvu i, a i bili su umorni od tolika puta. Tada se uvar sjetio i pozvao svoje prijatelje speci-jalce. U jednom trenu s krova tvornice nešto smo primjetili. Djed Mraz se spustio užetom pred nas. Djedica je pozvao djecu da krenu za njim i preuzmu svoje poklone.

Roditelji nisu dobili poklone, ali su dobili naj-bolji poklon od Djedice, a to je osmjeh na našim licima, i sjaj od sre e u o ima mališa-na. Zahvaljujemo organizatoru ovog lijepog i blagdanskog doga aja u tvornici Kraš, Sindi-kalnoj podružnici Hrvatskih voda – Zagreb!

Foto: Tijana Rosandi

Foto: A. Pavi

Tvornica EGE “Rade Kon ar”, ulica Pilanski put

I 70 I

VREMEPLOV I 101. godina modernog karlovačkog vodovoda

SLIKEJosip Šut

Povodom Svjetskog dana voda porazgovarali smo s Kristijanom Kolakovi em, mag. ing.geol. ing., stru nim suradnikom za geologiju pri grad-skom poduze u Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac, a u izradi ovog sje anja na davna vre-mena koristili smo se i podacima iz knjige “100 godina modernog vodovoda u Karlovcu” autora Draženke Polovi i Radovana Radovinovi .

Još sredinom 18. stolje a stari su franjevci od izvorišta na Borlinu, kao prvog vodocrpilišta, sproveli vodu u samo središte grada. S udalje-nosti od 3,8 km voda je putem hrastovih cijevi spojenih livenim olovom opskrbljivala grad. Po-trajalo je dosta godina, grad se širio i prolazio kroz zlatno doba blagostanja. Plovnim putem od Dunava kroz Savu i Kupu do Karlovca stizala je raznovrsna roba. U Karlovcu se teret s la a

Uz sve neda e I. svjetskog rata, moderni vodovod grada Karlovca je dovršio Valerij Rieszner, gradski inženjer, a sve ano otvorenje bilo je krajem 1914. godine.

101. GODINA MODERNOG KARLOVAČKOG VODOVODAJosip Šut

Strojarnica vodovoda iz 1914. Danas je van uporabe a u njoj je muzejska izložba o povijesti vodovoda

Bunar ∑ duboka iskopana a potom

obzidana rupa iz koje se vadi podze-

mna voda. Prvi su bunari kopani do

dubine 8-9 metara, a voda se zahva-

ćala čekrkom i vjedrom.

Nortonski bunar ∑ bušeni bunar ma-

log kapaciteta kojeg koriste doma-

ćinstva. Ima klipnu crpku i pumpa se

ručno.

Arteški bunar ∑ mjesto gdje razina

vode nadvisuje razinu tla. Voda koja

se u zemlji nalazi pod tlakom, izlazi na

površinu bez crpljenja.

Stari vodomeštarski alat

I 71 I


pretovarivao u zaprežna kola i vozio dalje do Jadrana. Isto tako je roba s kola utovarivana na la e i odlazila u unutrašnjost. Izgradnjom želje-znice plovni put gubi na važnosti i za Karlovac prestaje zlatno doba procvata. Vodovod pada u zaborav i grad se opskrbljuje vodom iz bunara. Do izgradnje modernog vodovoda, na podru ju grada bilo je pedesetak bunara.

Po etkom 20. stolje a uznapredovalo je doba civilizacije, pa se opet pokazala potreba za kvalitetnom i konstantnom opskrbom vodom. Gradsko poglavarstvo je 1905. godine raspisalo natje aj za izgradnju vodovoda i kanalizacije.

Pri tom se željelo uti i mišljenje najve eg ono-dobnog hrvatskog geološkog autoriteta i tako se u izgradnju vodovoda uklju uje i znameniti Dragutin Gorjanovi Kramberger. Svojim stru -nim savjetima godinama e sudjelovati u izboru najboljeg na ina opskrbe Karlovca pitkom vo-dom.

Voda s Borlina (danas jedna od gradskih etvr-ti) imala je sve potrebne atribute i kroz sve se analize potvrdila preporu ljivom kao potpuno zdrava i pitka. Oborinske vode dolaze podze-mnim putem s okolnih brda i procje uju se u kavernama stijenja 20 metara ispod tla. Pokraj vodocrpilišta kupljeno je zemljište i obnovlje-na stara kurija koju je dao izgraditi general Filip Vukasovi dok je rukovodio izgradnjom ceste Lujzijane.

Uz sve neda e I. svjetskog rata, vodovod je dovršio Valerij Rieszner, gradski inženjer, i sve-ano otvorenje bilo je krajem 1914. godine. Te

godine izgra ena je i strojarnica vodovoda, koja je danas van uporabe. U njoj se nalazi vrijedna muzejska izložba o povijesti vodovoda.

Širenjem grada i industrijalizacijom to prvo vo-docrpilište gradu nije bilo dostatno, tako da su otvorena i druga vodocrpilišta u gradu i njego-voj okolici. Danas grad ima šest vodocrpilišta, deset vodosprema i trinaest precrpnih stanica. Prva vodovodna mreža imala je 16,5 km a da-našnja ima 650 km i gotovo stopostotno pokri-va karlova ko podru je.

Karolina ∑ cesta od

Karlovca do Bakra. U

dužini od 106 km pro-

lazila je kroz Bosiljevo,

Vrbovsko, Mrkopalj i

Fužine do Bakra. Dovr-

šena je 1728. godine.

Jozefi na ∑ cesta od

Karlovca do Senja.

Prolazi kroz Dugu Resu

i Josipdol. Prvi puta

dovršena 1779.g. Dru-

gi puta u dužini 115 km

obnovljena i dovršena

1845. godine.

Lujzijana ∑ cesta od

Karlovca do Rijeke. I

danas u skoro neizmi-

jenjenoj trasi. U dužini

od 141 km otvorena je

1811. godine.

Rudolfi na ∑ cesta od

Ogulina do Novog Vi-

nodolskog. U promet

puštena 1874. godi-

ne. Od Karlovca preko

Ogulina do Novog Vi-

nodolskog iznosi 120

km.

Donja vodosprema na Borlinu – 100 m3 služila je za prepumpavanje u Gornju vodospremu – 1 000 m3

Prva dva zdenca na Borlinskom vodocrpilištu u sekundi daju prosje no 44 litre vode

Prvi bunar na glavnom karlova kom trgu do kojeg je stizala voda iz 3,8 km udaljenog Borlina

Stara kurija generala Filipa Vukasovi a, priru no skladište i stan strojara

Stogodišnja pumpa

Stari bunar po etkom 20. stolje a

I 72 I

VODA I PRIRODA I Neispričana priča o brodovima pjeskarima

Brodovi pjeskari u omiškoj luci – krajem 80-tih godina prošlog stolje a

I 73 I


I 73 I

NEISPRIČANA PRIČA O BRODOVIMA PJESKARIMANedavni susret s barbom Antom Vukovi em još me više u vrstio u uvjerenju da pri a o brodovima pjeskarima nije do kraja ispri ana, a da je znanje i sje anje mornara vrlo dragocjeno i da ga treba sa uvati.

Goran Gizdav i

Brod pjeskar Vrutak snimljen krajem 80-tih godina kod Omiša

Omiški brod pjeskar Zagreb snimljen neposredno prije prodaje i preure enja u turisti ki brod

I 74 I

VODA I PRIRODA I Neispričana priča o brodovima pjeskarima

Nedavno sam, na mojoj posljednjoj izložbi fo-togra ja, upoznao Antu Naran u, mladog o-vjeka iz Krila Jesenica kod Omiša. Pažnju mu je privukla jedna moja fotogra ja starog bro-da pjeskara, snimljena u portu u mjestu Baj-nice, nedaleko Omiša i zanimalo ga je znam li o kojem se brodu radi. Tako smo zapo eli razgovor o temi koja nas je obojicu jako za-nimala. Rekao sam mu da sam krajem osam-desetih godina prošlog stolje a i prvih godina novog stolje a napravio niz fotogra ja tih ve gotovo zaboravljenih brodova i prije 7 godina objavio o njima pri u u jednom hrvatskom a-sopisu. On se vedro nasmiješio i predložio mi nešto što nisam mogao odbiti: “Morate upo-znati mog djeda Antu i uti njegovu pri u. I požurite dok je još dobrog zdravlja i svega se

sje a”. Tada nisam ni slutio koliko e toga taj vitalni devedesetogodišnjak imati za ispri ati.

Brodovi pjeskari, ili pržinari ili salbunjeri, kako su ih zvali u omiškom kraju, imaju vrlo dugu povijest. U Dalmaciji su se po eli koristiti za va enje pijeska iz mora pred više od stotinu godina. U to vrijeme pijesak za izgradnju ku a se nije proizvodio industrijski, mljevenjem ka-mena. Morski pijesak je bio relativno lako do-stupan i bilo ga je zaista puno, pogotovo na uš ima rijeka kao što su Cetina kod Omiša i Neretva kod Metkovi a. U Du ama kod Omiša, kako kaže Ante Vukovi , bilo ga je uz obalu toliko puno da se moglo tri stotine metara i i od obale prema otvorenom moru a da dubina mora nije prelazila visinu koljena. Tada se iz tako plitkog mora pijesak vadio ru no i uba-

Brod Mila Meri u Jesenicama – snimljen 2008. godine prije preure enja u turisti ki brod

I 75 I


civao u manje amce tzv. gajete, i onda na ve oj dubini prebacivao u brodove pjeskare. To su bili vrlo kvalitetni drveni brodovi dužine od 10 pa do 20 i više metara. Imali su jedan ili dva jarbola, i veliki skladišni prostor (sti-vu) u kojoj je moglo stati kod najve ih pje-skara i 80 kubi nih metara pijeska. Stiva je bila poklopljena sa drvenim poklopcem (bo-kaportom). Na palubi je još bila i mala drvena kabina u kojoj je stajao kormilar (timunjer). U svojim po ecima pjeskari su se kretali is-klju ivo pomo u jedara i vesala. Omiški i je-seni ki pjeskari tehniku va enja pijeska su nau ili od pjeskara iz Pirana, a oni od talijan-skih pjeskara iz luke Monfalcone. U po etku je posada sa injavala ukupno 12 ljudi od kojih je svaki imao posebno zaduženje. Pijesak se iz

mora vadio pomo u žlice tzv. ku aruna koja je bila pri vrš ena na kraju 10 – 12 metara duge drvene grede tzv. špuntuna. Na špuntu-nu je bilo popre no u vrš eno nekoliko redo-va željeznih šipki. Kada bi se ta drvena greda sa broda okomito spustila u more, nekoliko mornara bi se kao na stepenice popelo na te popre ne šipke i svojom težinom pomagalo da se ku arun što dublje zabije u pijesak. Punu žlicu tešku i po 300 kg pijeska pet mornara bi pomo u kolutura dizalo na palubu broda, gdje bi onda pijesak ostali ubacivali u stivu. U sti-vi bi jedan mornar ravnomjerno raspore ivao (spaližavao) mokri pijesak, a drugi pomo u ru ne pumpe izbacivao iz nje more koje se iz pijeska cijedilo. Sve je to bilo jako naporno dok se sredinom 30-ih godina prošlog stolje a

I 76 I

VODA I PRIRODA I Vodoopskrba

Brod Zagora snimljen 2002. godine na vezu u mjestu Bajnice kod Omiša

Iz života mornara i pjeskara…

I 77 I


nisu pojavili prvi pogonski i teretni motori. Ti prvi motori su se teško pokretali i trebali su se posebnom tehnikom prvo zagrijati da bi mo-gli po eti raditi, ali svakako su u mnogome olakšali posao. Špuntun je tada bio izra en od željeza i bio je mnogo teži tako da se ljudi nisu morali vješati o njega, a iz mora se zajedno sa pijeskom na palubu izvla io pomo u motor-nog vin a (dizala). Sve je to znatno smanjilo posadu. Kada se u posljednjoj razvojnoj fazi pojavio i tzv. grajfer, teška željezna kliješta kojima se pomo u motora rukovalo komanda-ma s broda, moglo se do i do još ve ih dubi-na, a posada je svedena na samo tri ovjeka.

Osamdesetih godina prošlog stolje a, po e-lo je ponestajati pijeska i pješ ane plaže kod Omiša su vidno po ele nestajati. Država je pomo u pluta a (bovi) ograni ila maksimalnu blizinu približavanja pjeskara obali na samo 300 metara. Vlasnici su na brodovima morali obilježiti crtu koju je odre ivao Hrvatski re-gistar brodova, koja je ozna avala granicu – maksimalnu težinu pijeska koju je brod smio ukrcati. Posada pjeskara je nekada riskirala i vlastite živote ukrcavaju i pijesak i iznad visi-ne stive, toliko da je more prelazilo na samu palubu. Brodovi su ponekad izgledali kao da e se svaki as potopiti. Ali ipak znanje i isku-

stvo kapetana tih brodova je bilo veliko. Oni su željeli maksimalno iskoristiti svaki odlazak na more i unato krcanju pijeska na samim granicama nosivosti, takve nezgode su se ri-jetko doga ale. Morski pijesak se u Dalmaciji i Hrvatskoj vadio sve do 1996. godine kada je Ministarstvo i službeno ukinulo iskopno po-lje. Neki su kradom još neko vrijeme, mož-da godinu ili dvije, nastavili raditi taj posao, ali i to je brzo završilo i pjeskari su uskoro po eli padati u zaborav. Usidreni u svojim lu-kama ekali su rasplet svoje sudbine. Ve ina vlasnika je tim drvenim ljepoticama nastojala udahnuti novi život i preure uju i ih u turisti -ke brodove znatno im produljila vijek. Neki su

Prijevozom tereta i va enjem pijeska iz mora barba Ante se zajedno sa svojim ocem i bra-tom bavio od rane mladosti. Njegov djed Špi-ro je tako er bio pomorac. Kad su Francuzi 1910. godine došli u Dugi Rat kupovati zemlji-šte za gradnju velike tvornice, Špiro je prodao svoja polja i s tim novcem sagradio veliki dr-veni brod s kojim je nastavio ploviti i trgovati.

Ljubav prema moru je prenio na svoga sina, a on dalje svom sinu Anti. Ante je sa svojim ocem i bratom plovio i prevozio razli ite terete s drvenim trabakulom kojeg su nazvali Ljubljena majka. Plovili su po itavom Jadranu. Od Boke Kotorske u Crnoj Gori, pa sve do Rijeke. Pa ak i dalje do Trsta koji je bio velika tranzitna luka za robu iz Dalmacije, pogotovo za tada vrlo cijenjena dalmatinska vina.

Sje a se da mu je djed Špiro pri ao da je u Trstu prije Drugog svjet-skog rata na vezu u luci znao vidjeti i po dvadesetak jeseni kih brodo-va. Ante je tada s ocem prevozio osim vina i brašno, še er, drva, tzv. takje (kolce) za vinovu lozu, klak (vapno), pa ak i živu stoku. Znali su raditi i po stotinu vija a (putovanja – plovidbi) godišnje i taj kruh je zaista bio težak. Nekad su na moru znali biti i po 17 dana, hrane i se suhim mesom, ribom i kiselim kupusom koje su uvali u posebnom drvenom “hladnjaku” u utrobi broda.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata je bilo posebno teško. Pijesak se vadio vrlo rijetko, a brodovi koji nisu imali motorni pogon su uglavnom bili usidreni. Nakon kapitulacije Italije koju je Ante s ocem i bratom do ekao u Rijeci, svi brodovi iz Jesenica i ostalih dalmatinskih mjesta morali su po uputi savezni ke vojske oti i za Vis. Tako je postupio i Antin otac. Tu ih je engleska mornarica štitila od njema kih napada, a oni su po potrebi plovili do Italije i prevozili za saveznike potrebni ratni materijal. Od jeseni ke ote koju je sa injavalo oko 40-tak brodova, za vrijeme rata 17 ih je bilo potopljeno, a Ante, njegov otac i brat su sa svojom “Ljubljenom majkom” imali dovoljno znanja, mudrosti i sre e što su ga preživjeli.

U obnovi zemlje nakon ratnih razaranja trebalo je puno pijeska, i za obitelj Vukovi nije bilo odmora. Sre a ih i je i dalje pratila. Godi-ne 1964. Vukovi i su u Podgori kupili svoj do tada najve i brod pod imenom Kovren, krasan drveni koter koji je mogao nositi više od 50 kubika tereta. I on im je služio pune 34 godine. Prodali su ga 1998. godine u Trogir, a onda je preprodan dalje još jednom zaljubljeniku u more iz Malog Lošinja, i preure en u turisti ki brod. Novom vlasniku je donio puno toga dobroga i on ponekad nazove Antu i blagosilje ga za sre u koju je taj brod donio u njegovu obitelj. Antini sinovi su nastavili obiteljsku tradiciju i danas imaju svoje turisti ke brodove.

SLIKEGoran Gizdavčić

Barba Ante Vukovi

nažalost nastavili propadati u svojim lukama i naposljetku bili potopljeni. Nedavni susret sa barbom Antom Vukovi em i svjedo enje o njegovom zanimljivom i burnom životnom putu, još više me u vrstilo u uvjerenju da pri-a o brodovima pjeskarima nije do kraja ispri-ana i da je znanje i sje anje mornara koji su

na njima plovili, tih hrabrih ljudi od kojih su neki još živi, dragocjeno i da ga treba svakako sa uvati. Nadam se da u i ja ovom pri om i možda njenim nastavcima u budu nosti dati tome svoj doprinos.

Veselo društvo na stijeni u blizini Dugog Rata i dva pjeskara na moru (oko 1930. godine)

I 78 I

VODA I PRIRODA I Pogled s rijeke ∑ plovidba Ljubljanicom

POGLED S RIJEKE ∑ PLOVIDBA LJUBLJANICOMU spokoju rijeke Ljubljanice, nakon uvo enja redovite ponude plovidbe brodom, turisti uživaju u pogledu na grad i rijeku uz koje se nalaze brojne klupe na koje ljudi dolaze odmarati, hraniti patke i ugodno provoditi vrijeme van gradske vreve.

Ljubljanica je rijeka koja izvire kraj lokali-teta Verd blizu Vrhnike, a te e 41 km kroz Ljubljansko Barje – Ljubljanu, da bi se kod Zaloga ulila u Savu kao njezina desna prito-ka. Kako je Ljubljansko Barje od antike bilo poplavljeno, ta su naselja bila gra ena kao sojenice, iji su se tragovi našli iskopavanjem terena. Budu i da je ta silna voda znala po-plaviti i Ljubljanu, u svrhu isušivanja mo va-re od 1772. – 1780. godine izra en je kanal po nacrtima Matije Grubara, tzv. Grubarjev prokop. Time je Barje donekle isušeno, a grad spašen od poplave.

Prosje ni protok vode u Ljubljanici je na ulje-vu oko 25 m3/sec, a u Ljubljanskom polju su prije uljeva u Savu izgra ene tri pregrade od kojih je ona srednja najve e visinske razlike,

a služi za HE Vav e ijom se strujom snabdi-jeva tvornica papira.

Podsjetimo itatelje da je u vrijeme dok još nije bilo željeznice, kvalitetnih cesta, te zra nog prometa, Ljubljanica bila dio plovnog puta ko-jim su se robe s istoka prevozile do Vrhnike, da bi se dalje konjskim zapregama prebacivale do luka na Jadranu. Naime, od Zemuna su dr-veni brodovi (“tumbasi”) dovozili robu Savom do Zagreba te se tu pretovarila (Trnje) na ma-nje brodove, jer je Sava uzvodno veoma brza i uska. Brodove su uzvodno vukli ljudi, konji, te volovi kao najja i ali i najsporiji. To tegljenje brodova (Burlaci sa Volge) bilo je veoma mu-kotrpno kako za tegle e blago tako i za ljude. Otkri em parnog stroja te brodova i željeznice prestala je potreba za rije nim prijevozom, a

Rade Karleuša

I 79 I


pošto brodovi nisu mogli dalje od Zagreba (mali gaz, kamenito dno, usko korito i dr.) izgra ena je željezni ka pruga kojom se roba prevozila od Siska dalje na zapad. Do Siska su robu (pšenicu i dr.) dovozili brodovi vu enim teglenicama, a tu se pretovarivala na vagone i vozila dalje na svoje odredište.

Nakon ovog podsjetnika na prošla vremena, dajemo prikaz Ljubljanice danas s lica mjesta iz turisti kog broda iz rujna ove godine. Nai-me, kako je Ljubljanica radi prije spomenutih pregrada nizvodno od Ljubljane zaustavljena tj usporena, ona ima na podru ju grada stabil-nu razinu (dubinu) što omogu ava nesmetane plovidbe po njoj. Tako je za sve brojne turiste uvedena redovita ponuda plovidbe brodom, koji polaze svakih pola sata, te za 8 eura proveze vodom putnike itavih sat vremena. Brodovi polaze s desne obale ispod gradske tržnice te plove uzvodno do Ljubljanskog Barja, tamo se okre u i laganom plovidbom do u do Tromo-stovlja, pa se opet okrenu i vrate na polaznu postaju.

Pogled na grad – brod plovi prema TROMOSTOVJU

Plove a terasa - restoran

Djeca vježbaju na obali

I 80 I

VODA I PRIRODA I Pogled s rijeke ∑ plovidba Ljubljanicom

Trasa plovidbe brodova Plutaju e nastambe na vodi

I 81 I


Kako za ovo mali broj ljudi zna, tomu daje-mo kratki prikaz vi enog s ove zanimljive tihe i ugodne plovidbe. Naime, brodove pokre u s krme dva snažna vanbrodska motora koji rade tiho i brod polako plovi, a patke oko nje-ga oživljavaju krajolik. Zanimljivo je da su one naviknute na prolaz brodova, te se elegantno uklanjaju u stranu o ekuju i da e im netko od putnika baciti nešto za jelo.

Kraj obale ima i plutaju ih restorana, a ve iznad spoja Ljubljanice i Grubarjevog prokopa na vezu su brojni brod-restorani koji se mogu iznajmiti za svadbe, ro endane, maturalne zabave i dru-ge zabavne sadržaje s gastronomskom ponu-dom, glazbom te projekcijama lmova i sl. Tu su i stanovi na vodi sli no kao na kanalima Am-sterdama koji se tako er mogu iznajmiti preko vikenda ili praznika, a tu je i marina za glisere za vu u skijaša na vodi. Najzanimljivije je na lijevoj obali gdje je vesla ki centar za obuku djece. Vide se djeca kako vježbaju na obali, pa onda ulaze u duge kanu amce te pod nadzorom voditelja u e ulazak i izlazak iz amca, držanje vesla i na kraju prakti no veslaju. Kad savladaju potrebne tehnike sjedaju u kajake jednosjede i treniraju pod kontrolom instruktora koji je tako-er u jednom od kajaka. Zgodno je to vidjeti u

živo kako je rijeka iskorištena za sport pa i ugo-aj na vodi, jer osim turisti kih brodova rijekom

SLIKERade Karleuša

plove i manji brodovi u kojima vlasnici ili klubovi imaju svoje goste i skupa uživaju bilo plovid-bom ispod brojnih mostova u centru grada ili pak izvan grada na prostoru obraslom drve em i grmljem, te mogu noš u sun anja i uživanja u miru pokraj rijeke.

Tu su pješa ke i biciklisti ke staze pokraj rijeke, malo su niže od okolnih cesta (gradskih ulica-podbrežja), a opet više za slu aj ve ih voda. U spokoju rijeke mogu se vidjeti i brojne klupe na koje ljudi dolaze odmarati, hraniti patke i ugod-no provoditi vrijeme van gradske vreve.

Da ne zaboravimo da Slovenci imaju sli no or-ganizirano i na So i u mjestu Most na So i, gdje tako er plovi brod i to sa pogonom na zadnji kota (lopatar) kao na rijeci Missisipi.

Na kraju, pitamo se gdje smo tu mi s obiljem rijeka na kontinentu? Zanimljive turisti ke rute plovidbe imao je Sisak s brodom „Juran i So ja“ koji je povremeno plovio od pristaništa na Kupi ili od starog grada do igo a i nazad, ovisno o vodostaju Kupe. No, to nije bio redo-viti red plovidbe ve rijetko vi en prizor, kada se neka grupa prijavila. Na ostalim rijekama nema la a te su nam rijeke jadno puste, a lju-di nemaju prilike razgledati ih s plovila. Šteta da je tako, jer ak i brod na Jarunu ve dugo ne plovi. Zašto?

Izletni ki brod - restorani

Bregunice hrane mlade

I 82 I

VODA I PRIRODA I Strme dravske obale

I 83 I


STRME DRAVSKE OBALEJedna od manje poznatih staništa rijeke Drave su odronjene, strme obale. Na njima se gnijezde specijalizirane vrste ptica – bregunice, vodomari i p elarice.

Goran Šafarek

I 84 I


Rijeka svojom prirodnom dinamikom nepre-stano stvara cijeli niz staništa. S jedne stra-ne erodira obalu, s druge taloži sediment u obliku sprudova. Iako se te strme, odronjene obale ine beživotnima (baš kao i novonastali sprudovi), one su zapravo vrlo vrijedno sta-nište. Ako se ne urušavaju ili su pretvrde s mnogo šljunka, te su obale idealne za gnijež-enje nekoliko vrsta ptica – bregunica, p ela-

rica, vodomara, ali i bijelih pastirica i ponekih drugih. esto se radi o velikim kolonijama sa stotinama pa i tisu ama parova, naj eš e i s nekoliko vrsta zajedno. U Hrvatskoj su to oba-le Drave, Mure, Save, Dunava i sli nih rijeka. Ovakav odabir staništa nije slu ajan, jer str-mina i nedostupnost zaštita su od grabežlji-vaca. Ipak, to nije potpuna zaštita, naro ito protiv zmija koje mogu dopuzati.

Najbrojniji, ali i najbu niji stanari strmih ri-je nih obala su bregunice. Žive u kolonijama u kojima je esto nekoliko stotina ili ak ne-koliko tisu a parova. Najviše ih ima na Dravi, potom Savi, Muri i Dunavu, a nalazimo ih i uz šljun are i iskopine. Nekada su se gnijezdile u Dalmaciji (Neretva još krajem 20. stolje a i Jadro), no danas su ondje nestale. Bregunice su sli ne lastavicama samo su zdepastije, a rep im nije tako duga ak i vili ast kao u la-stavice. Pretežno su sme e boje. Krila i le a su im sme a, odozdo bijela s tankim sme-im pojasom na prsima. Duga ke su do 12

cm. Nema razlike izme u spolova. Bregunicu emo na i uz rijeke i ostale vodene površi-

ne na kojima se hrane. Love kukce u zraku, ali katkad i pokupe kukca s površine vode. Let im je brz i energi an, s mnogo promje-na smjera i plitkim zamasima krila. Gotovo ne hodaju ve se malim nogama samo drže na nekoj grani. Gnijezde se naj eš e u gor-njem dijelu strme, erodirane obale. Sezona gnijež enja po inje u prolje e i tada po inju bušiti rupe kljunom, nogama i krilima. Prvo po inje mužjak i kad dosegne tridesetak cen-timetara, po inje pjevati i letjeti oko otvora, nadaju i se da e privu i ženku. Kada uspije, zajedno nastavljaju bušiti tunel, esto i me-tar dužine. Na kraju gnijezdo oblože perjem, travkama i gran icama. U njega ženka polaže etiri do šest bijelih jaja na kojima sjedi oko

dva tjedna, a kad se izlegu, roditelji ih hrane još tri tjedna. Mladi tada izlije u van i rodite-lji se brinu za njih još neko vrijeme, a mogu i dalje no iti u rupama. U vrhuncu gnijež enja oko kolonije vlada nevjerojatna gužva i buka – ptice gotovo neprekidno ulije u i izlije u iz gnijezda pa kolonija izdaleka podsje a na košnicu. Posebice je prometno kad mladun-ci odrastu pa onda i stari i mladi zajedno u zraku izvode vratolomije love i lete e kukce, a zatim se cijelo jato skupi na kakvu drvetu i ondje se odmara. Na po etku jeseni odlaze na jug a za vrijeme selidbi cijela jata bregu-nica znaju spavati u trsci.

Erozija rijeke stvara staniste za ptice

I 85 I


Foto: Ratko MavarStrme obale i sprudovi na starom toku Drave iza HE

Donja Dubrava

Bregunica

Bregunice su najbrojniji, ali i najbu niji stanari strmih rije nih obala jer u vrhuncu gnijež enja oko kolonije vlada nevjerojatna gužva i buka.

Bregunice trebaju stvrdnutu zemlju za gnijezdenje Kolonija bregunica

I 86 I


Vlastelica je najprepoznatljivija ptica ninske solane, koja joj je najzna ajnije gnjezdilište

Vodomara naj eš e vidimo u niskom letu, uz površinu vode ili uz obalu. Tek ako imamo sre-e, sletjet e na obližnju granu i pokazati se

u svom sjaju. Tada se vidi njegovo raskošno perje. Gornji je dio tijela plavkast, a ovisno o kutu gledanja može biti od tamno plavozelene do zelenoplave s još dodatnom svjetlucavom, tirkiznom prugom. Pera na pokrilju imaju azurno plave vrhove, što daje dojam lagane pjegavosti. S donje je strane hr asto crven do kestenjasto sme , osim na bijelom vratu. Kljun je u ženke s donje strane dijelom naran-astocrven, a u mužjaka crn. Rep je kratak,

a noge male, ali kljun je duga ak. Vodomar lovi ribu, ali i kukce i njihove li inke, ra i e i punoglavce. S promatra nice prati ribice i kad odabere jednu, strmoglavljuje se u vodu "sko-kom na glavu". Ako ima sre e, u kljunu e zamlatarati ribica s kojom se vra a na granu da bi ju na miru pojeo. Ako treba, prvo e ju lupiti o granu i onda okretati tako da joj prvo guta glavu. Ako nema kakve debele i vrste grane za promatra nice, zna najprije lebde i na mjestu ekati ribu. Vodomar traži sporije teku ice ili bistre staja ice gdje lako lovi ribu. Zimi ga doduše nalazimo i uz more. Važno mu je da voda ima strmu obalu za razmnožava-nje, od gline ili vrstog pijeska. U njoj buši tu-nel duga ak do 90 cm, s komorom za gnijezdo na kraju. Na prijelazu iz velja e u ožujak po-inju svadbeni letovi vodomara, a mužjak se

udvara ženki donose i joj ribice. Poslije pare-

nja ženka polaže 6 – 8 jaja, svaki dan jedno. Kad snese zadnje, po nu na njima naizmjence sjediti oba partnera. Inkubacija jaja traje do tri tjedna, a onda izleglim pti ima sljede a 3 – 4 tjedna roditelji donose hranu u gnijezdo. Potom izlije u van. Vodomari imaju redovito dva legla, ponekad i tri u godini. Katkad jedan mužjak istodobno podiže dva legla s dvije ra-zli ite ženke. U nas su vodomari stanarice, a u isto nim i sjevernim dijelovima Europe seli-ce. To je široko rasprostranjena ptica Europe i Azije.

Možda naša najatraktivnija ptica je p elarica. Milina ju je i uti i vidjeti, dok jedri zrakom, a ve se tada nazire njeno šareno perje. Još izdaleka i visoko na nebu nepogrešivo prepo-znajemo njeno frulasto “prirr” ili “krik krik”. Kad sleti na neku granu, vidimo pobliže njiho-vu simfoniju boja. Trbuh i prsa su tirkizni, gla-va i gornji dio le a su r asto sme i, krila ta-ko er u tim nijansama. Le a su žuta, a preko o iju prolazi crna pruga. Kljun joj je prili no dug i blago savijen, a i rep je produžen. Mla-de ptice su nešto blje e obojene i još uvijek nemaju produžena pera u repu. P elarica je izvrstan lovac na kukce. Juri punom brzinom i u letu hvata lete e kukce. esto nekoliko pti-ca zajedno lovi. S lako om e uhvatiti p elu, ali i bumbara, leptira, muhe, ak i opasnog stršljena te veliko i brzo vretence. To su sve brzi i agilni kukci pa je vještina p elarice za-

SLIKEGoran Šafarek

Vodomar

Vodomar je vrsta s popisa NATURA 2000 te je stoga važna za zaštitu, ali i indikator o uvanosti staništa.

Vodomar Zajedni ka kolonija vodomara, p elarica i bregunica

I 87 I


Vlastelica je najprepoznatljivija ptica ninske solane, koja joj je najzna ajnije gnjezdilištePčelarica

Vještina p elarice zaista je impresivna, jer e s lako om uhvatiti p elu, bumbara, leptira, muhe, ak i opasnog stršljena te veliko i brzo vretence.

P elarica Snubljenje u p elarica

P elarica s plijenom Parenje p elarica

ista impresivna. S njima e doletjeti na gra-nu, a ako je potrebno prvo e osu ili stršljena zatu i da ju ne ubode i onda slasno pojesti. Tvrde i neprobavljive dijelove kukaca od hitina kasnije izbacuje. Mužjak e kao pravi kavalir u prolje e ponuditi svoj teško ulovljeni plijen svojoj družici. Što ve i i šareniji leptir, to je ve a šansa da ga odabere. Nakon što ženka

prihvati mužjaka, slijedi kratko parenje – on e se popeti na nju i zalepršati krilima. Nakon

toga kre e izgradnja gnijezda koja traje ak 2 - 3 tjedna i zahtjeva kopanje tunela duga kog i do metra i pol, promjera 4 do 5 cm koji na kraju završava proširenim gnijezdom. U njega ženka nese 5 – 6 jaja koja potom sjedenjem brižno griju oba roditelja i to 20 dana. Potom

I 88 I


mlade pti e hrane dok ne polete, a zanimljivo da par može imati i pomaga e – starije po-tomke ili bra u od mužjaka koji nisu uspjeli u svojem podizanju gnijezda. Za to vrijeme se u gnijezdu nakupljaju ostaci neprobavljene hrane, izmeta i ostalog otpada. P elarice za gnijež enje odabiru naj eš e strme ogolje-ne obale rijeka ili bilo koje zemljane strmine, esto i umjetnog porijekla poput neke isko-

pine. Bitno je samo da je podloga od vrstog pijeska ili gline da se tunel ne urušava. Gni-jezde se u malim kolonijama, esto zajedno s

ostalim vrstama poput bregunica te pokojim vodomarom. Nalazimo ju stoga uz rijeke, ali i more, a traži otvorena podru ja s manje stabala. U dražima p elarice možemo uživati samo u prolje e i ljeti. U jesen odlazi u južne krajeve gdje prezimljuje.

Ugroženost populacija

Erozija rijeke neprestano „dere“ obale pa one nisu stalne. Jedne su godine tu, druge ih nema. ak i ako je rijeka ne izbriše, vege-tacija e osvojiti obalu i sprije iti kolonizaciju ptica. Tako er, ptice više vole nove rupe jer su stare pune parazita. Zato bregunice, vo-domari i p elarice uvijek traže nove, svježe erodirane obale.

U posljednje vrijeme zabilježen je pad broj-nosti bregunica. Iako svake godine broj pa-rova i kolonija varira ovisno o vodostaju i drugim prirodnim uktuacijama, o it je trend smanjenja brojnosti. Još u osamdesetim go-dinama bilo je i do 25.000 – 30.000 parova u cijeloj Hrvatskoj, a danas je procjena da ih ima svega 5.000 – 8.000 parova. Na Dravi je 2005. bilo preko 12.000 parova, a 2010. svega nešto iznad 3.000 parova. Indikativno je da su populacije piljaka ostale više-manje iste brojnosti, a to je bregunici sli na vrsta, koje se hrani sli nim plijenom, migriraju istim rutama, gnijezde se u isto vrijeme. To zna-i da razlog smanjivanja brojnosti bregunica

nije nedostatak hrane, ve je vrlo vjerojatan razlog nedostatak mjesta za gnijež enje. Pilj-ci se naime gnijezde na mostovima - njihovo prvobitno stanište su litice, a sekundarno se gnijezde na ljudskim gra evinama. Najve i pad brojnosti zabilježen je na srednjem toku Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca) a naro ito donji tok (od Donjeg Miholjca do Aljmaša).

Na žalost, nestajanjem takvih obala nestaje i njihovo stanište pa im se smanjuje popula-cija na Dravi. Bregunica je stoga uklju ena u novu Crvenu knjigu ptica Hrvatske. Najve i broj postoje ih parova i kolonija nalazi se na gornjem toku Drave koji je najviše zadržao prirodni karakter sa svojim strmim prirodnim obalama, te nešto manje u donjem toku. Kako se vodomari gnijezde i po rukavcima, oni nisu tako ugroženi nestankom strmih obala rijeka. Gruba procjena populacije vodomara je 700-1.000 parova, a za p elaricu 1.000-1.500 pa-rova. Najve i dio populacije vodomara gnijezdi se na rijekama, dok za p elaricu nema poseb-ne procjene samo za rijeke, budu i da se vrlo esto gnijezdi i na drugim staništima odronje-

nih obala. Stoga, o uvanje strmih, odronjenih obala uva i biološku raznolikost Hrvatske, ali i poštuje europske direktive. Osim toga, oni su dio usluga o uvanog rije nog ekosustava, jer jedan par ptica bregunica s pti ima dnevno pojede oko 10.000 komaraca!

Strma zarasla obala

I 89 I


RIJEKU SAVU OKOVALA ZIMA!

∑ CRTICE O ZIMI U HRVATSKOJ ∑

Antun Cerove ki

I 90 I


Ratko Mavar

I 91 I


Zima je s klimatskog, vremenskog i hidrološkog gledišta zamjetno složenija predstava prirode nego što je to uobi ajena predodžba.

Milan SijerkovićZima – ona prava zima, hladna i snježna – bez leda na vodama staja icama i vodotocima ne e razgaliti srca istinskim ljubiteljima zim-skog ugo aja. Njima nije posebice važno što taj vrsti bijeli ukras vodenih ploha pri injava znatno više nevolja i briga negoli zadovoljstva i veselja.

Rije ni led ne samo što predstavlja opasnost za plovidbu i sudionike u njoj nego može uzrokovati znatnu materijalnu štetu razli ite naravi. Nagomilavanje leda na pojedinim dije-lovima rije nog toka esto uzrokuje ošte enja i razaranja mostova i drugih objekata na ri-jekama i rije nim obalama, ali i porast razine rije nih voda s mjesnim povodnjima. Stanov-nicima kraj najve e hrvatske rijeke Save ne treba drugih dokaza, makar to bili i službeni meteorološki podaci o temperaturi zraka, o oštrini zime, osim onoga što vide da se doga-a s tom rijekom. Prisutnost leda na Savi ne

može pro i nezamije ena brojnom okolnom stanovništvu, jer zale ena Sava itekako utje-e na njegovu svakodnevicu. Zato ne iznena-uje što su o takvim prirodnim okolnostima

u Slavoniji sro ili brojne duhovite stihove kao što je stih: Rijeku Savu okovala zima, / dobra zima – ne svi a se svima!

No, možda pripovijest o zimi nije trebalo po-eti s jednim njezinim ekstremnim oblikom i

stanjem, što bi predodžbu i dojam o njoj mo-glo u initi prejednostavnim i zato površnim.

Sunce zimu nare uje, a Zemlja ure uje!

Prema predodžbi i mišljenju mnogih, zima je najneugodnije, najružnije i najnapornije godišnje doba. Nakon proljetnog dražesnog

bu enja prirode, ljetne raskoši i jesenskog plodonosnog smiraja, zima donosi prazninu i pustoš u prirodi. Vrijeme esto prekomjernom hladno om i preobilnim snijegom donosi za-mjetno više neugodnosti, nevolja i štete nego užitka i probitka. Htjeli to ili ne – svejedno, zima nas uvijek, svake godine, posje uje. ini to u donekle razli ito doba i redovito na dru-ga iji na in, ali nikad ne izostane. Nije uzalud dalmatinski puk sro io izreku: Nijedna zima nije ostala na nebesima!

Neminovnost njezine prisutnosti bitno je po-vezana s astronomskim okolnostima, na koje ovjek ne može utjecati. Zima na sjevernoj

polutki Zemlje po inje zimskim suncostajem ili solsticijem, po etkom tre e prosina ke tre-ine, a završava proljetnom ravnodnevicom

ili ravnono jem (ekvinocijem), na po etku zadnjeg ožujskog desetodnevlja. U trenutku zimskog suncostaja na sjevernoj je polutki, zbog nagiba Zemljine osi prema ravnini njezi-ne putanje (ekliptike), dan najkra i (no naj-dulja), a podnevna visina Sunca iznad obzo-ra najmanja. Zimi je, dakle, svijetli dio dana najkra i, a Sun eve su zrake najviše ukošene prema Zemljinoj površini, odnosno griju pod najmanjim kutom. Zato je koli ina Sun eva zra enja koja stiže do Zemlje najmanja, pa je zimi zagrijavanje tla i prizemnih slojeva atmosfere najslabije, a temperatura zraka najniža. To je glavni razlog zašto je zima hlad-nija nego druga godišnja doba.

Premda su astronomski utjecaji vrlo prodorni i ine prili no vrsti okvir za oblikovanje naravi

zime, ne smije se podcijeniti ni uloga zemalj-skih imbenika. Treba znati da taj dio klimat-

Ratko Mavar

I 92 I

VODA I PRIRODA I Rijeku Savu okovala zima!

jevi zraka uz njega malo griju, a no u mno-go rashla uju. Takozvanih ledenih dana ima u nizinama kopnene Hrvatske zimi prosje no desetak. U zadnjoj hladnoj i snježnoj zimi (premda ni blizu najhladnijim i najsnježnijim u povijesti!), u sije nju 1985. bilo je ak 16 takvih dana. Treba li biti iznena enje što je led prekrio rijeku Savu.

Povremeno se zale uju i druge velike hrvat-ske rijeke. esto se zaboravlja da led koji put, a osobito potkraj zime, nije osobito debeo i postojan, pa na to treba obratiti pozornost, jer se ina e može stradati.

Velikih teško a s dravskim ledom bilo je i u studenoj velja i 1956. U „Glasu Podravine“ 16. velja e je obznanjeno da su pokraj Re-peša zamije ene ledene sante debljine i do jedan metar, koje su uništile dva ledobrana. Tjedan dana nakon toga upozoreno je na mo-gu nost tzv. ledenih poplava.

U izrazito hladnim zimama živa se u termo-metrima može vrtoglavo sniziti do neslu enih toplinskih ponora. U akovcu je 3. velja e zloglasne hladne i snježne zime godine 1929. izmjereno minus 35,5 °C. To se smatra služ-beno najnižom izmjerenom temperaturom u propisanim meteorološkim okolnostima u Hr-vatskoj.

Ciklone kišu i snijeg – kroje

No, unato prevladavanju utjecaja anticiklo-na, naše zime nisu idili no carstvo vedrine i hladno e. Na to upozorava i injenica proiste-kla iz podataka vremenskih motrenja. Prema statistikama, zima je na podru ju Hrvatske najvlažnije, najobla nije i najmaglovitije go-dišnje doba, s najmanje sun anog vremena. Takvo se vrijeme povezuje s prisutnoš u ci-klona.

Ciklone naj eš e dolaze sa zapada, s vlažnog i razmjerno toplog Atlantskog oceana. Po e-sto dospijevaju i s juga, sa znatno manjeg ali bližeg Sredozemnog mora i njegova „rukav-ca“ Jadranskog mora. Takve ciklone potaknu pritjecanje vlažnog i razmjerno toplog zraka. Kad se takav zrak približi zamjetno hladnijem, što je prodro s hladnijeg sjevera i zauzeo ve-liki dio kopnenog podru ja Hrvatske, po ne se u dodiru s njime hladiti. Tada u njemu nastaje ukapljivanje vodene pare. Doga a li se to ne-posredno uz tlo, eto magle. Ako se rje i topao zrak diže po hladnome, koji je guš i, teži i drži se tla, i kad je takvo dizanje jako, tada se kondenzacija vodene pare doga a na visini, što pogoduje nastanku oblaka, a u povoljnim okolnostima i oborine. Ho e li to biti kiša ili snijeg, o tome presu uje temperatura zraka.

Kako se Hrvatska nalazi u umjerenim širina-ma, gdje prevladavaju e zapadne atmosfer-ske struje omogu uju vrlo živahan promet anticiklonama i ciklonama, pritjecanje je to-

skog sustava ine, uz atmosferu, kopneni dio Zemlje (litosfera), vodeni (hidrosfera), lede-ni (kriosfera) i živi svijet na njoj (biosfera). Svi oni sudjeluju u vrlo složenim procesima nastanka i promjena op e atmosferske cirku-lacije, koja je zapravo izvršiteljica svemirskih i zemaljskih naloga za tvorbu klime. Op e kruženje zraka sastoji se od sustava glavnih atmosferskih struja koje iznad Zemljine povr-šine premještaju tople i hladne, vlažne i suhe zra ne mase. Razmjena zra nih masa obavlja se posredstvom velikih atmosferskih vrtloga ciklona i anticiklona, koje su posebni oblici atmosferske cirkulacije.

Anticiklone i prozorsko ledenasto cvije e

Zimi je vrijeme u Hrvatskoj pod prevladavaju-im utjecajem anticiklona, podru ja visokoga

tlaka. U središnjim dijelovima anticiklone pri-sutno je silazno gibanje zraka, koji se pritom dinami ki grije i time postaje suši te su zato u anticikloni nepovoljne okolnosti za nastanak oblaka i oborine. Tome pridonosi i razilaženje zraka u prizemlju od središta prema okrajnim dijelovima anticiklone. Time se onemogu uje su eljavanje razli itih zra nih masa, što obi -no pogoduje oborinskim procesima.

Kad je nebo vedro, tada je gubitak topline Ze-mljine površine, zbog njezina zra enja prema svemiru i maloga povratka topline protuzra e-njem atmosfere, izrazito velik. To je posebice slu aj u dugim zimskim no ima u središnjim dijelovima anticiklone, gdje je usto u prize-mlju i strujanje zraka i njegovo miješanje slabo, pa je ohla ivanje tla i najnižih sloje-va zraka izrazito veliko. Zbog toga se esto zamje uju vrlo niska temperatura i jak mraz – izlu ivanje vodene pare u obliku si ušnih le-denih kristala. To je posebno o ito u slu aju velike i mo ne sibirske ili ruske ili isto noeu-ropske anticiklone. Ona nastaje i glavninom se zadržava iznad mrzlog i zasniježenog nizin-skog podru ja isto ne Europe i Azije. Povre-meno pruža svoj ogranak do Hrvatske, kojoj donosi studeni i suhi kopneni zrak. U takvim se okolnostima ujutro, kad je najhladnije, temperatura gdjekad snizi ispod minus 10 °C, pa takav dan razložno nazivamo ledeni dan.

Led, debeo i tvrd, nahvata se na svim mokrim plohama, zatim u zdencima, gdje treba pro-bijati ledenu koru kako bismo mogli zahvati-ti potrebnu vodu. Naravno, zalede se lokve, bare, jezera i druge mirne vode – na veliko veselje mladeži, koja tako dobije prirodna, udobna, neprestano otvorena i besplatna kli-zališta. Potraje li velika hladno a dulje, tada se zalede i vodotoci.

Temperatura je posebno niska onda kad se na tlu nalazi debeo snježni pokriva . Snijeg, naime, danju u inkovito odbija kratkovalno Sun evo zra enje, ali no u uspješno odašilje dugovalno. Zato se danju zasniježeno tlo i slo-

I 93 I


Robert Mar elja

I 94 I

VODA I PRIRODA I Rijeku Savu okovala zima!

Željko Rakari

Darko Bukovac

I 95 I


mjesec nije svojim vremenom, hladno om, ledom i snijegom pokazao kako zima povre-meno može još snažno ugristi.

Tako se na op e iznena enje dogodilo nedav-no, u velja i 2012. godine, koja je bila vrlo hladna (u Zagrebu najhladnija u protekloj e-tvrti stolje a). Tada se na ve ini vodotoka u Hrvatskoj zamijetio led. Mjestimice je to bio plove i led (ledene sante), ali je na ve ini vodotoka, posebno na manjim rijekama, na-stupilo potpuno zale ivanje korita ( emu su pridonijeli niski vodostaji i mala vodnost). Za-dnje takvo potpuno zale ivanje dogodilo se u zimi 1985. Led se tada razbijao pomo u bro-dova ledolomaca.

Godine 2012. na rijeci Kupi led je pokrivao 50 – 100 % površine korita. Leda je bilo i na najve im hrvatskim rijekama, na Savi i Dra-vi, gdje se zamje ivao do svršetka velja e. Uzvodno od Osijeka za razbijanje leda na Dravi, uz ledolomce, upotrijebljena su i min-sko-eksplozivna sredstva. Po etkom velja e na Dunavu je zamije en ledohod, pa su bili pozvani u pomo ma arski ledolomci.

No, prigoda je nasmijati se donekle šaljivim stihovima o ozbiljnim životnim okolnostima, koje zimi oblikuju zajedni kim marom studen i voda, a sve u znaku i obliku slavonskog be-arca:

Malo prije bio sam na Savi, / Led sve puca, a meni se štuca!

Sjedi avka na ledenoj santi, / Jeftin transport, ak i ona pamti!

plog zraka otprilike jednako u estalo kao i hladnog. Zato zimi kiša pada zamalo jednako esto kao i snijeg. To se odnosi na kopnene

krajeve Hrvatske, dok je u zamjetno toplijem primorju kiša ipak znatno eš a nego snijeg. Uz to, zimska je koli ina oborine u kopnenim krajevima, eš e zahva enim suhim antici-klonama, zamjetno manja nego u ciklonama podložnijem jadranskom podneblju. U sre-dišnjoj Hrvatskoj i Slavoniji zima je oborinski „najsuše“ godišnje doba (niti petina ukupne godišnje kišnice). Nasuprot tome, u Dalmaciji je zima najkišovitije doba!

Hladna zima ledom bije, a topla kišu lije

Izrazito hladne zime prisutne su onda kad se ciklone premještaju sa zapada na istok (što je u umjerenim širinama njihov prevladava-ju i smjer gibanja) zamjetno južnije od Hr-vatske. Tada do nas ne dolazi ciklonski jezik toplog zraka s juga, nego prevladavaju hladni zra ni prsti prostranih isto noeuropskih suhih kopnenih anticiklona.

Tople i kišovite zime ( esto su ta dva obilježja povezana) zamje uju se onda kad se ciklo-ne, s velikom koli inom toplog zraka u svome okrilju, pomaknu sjevernije od svoga uobi a-jenog položaja. U takvim okolnostima one po-taknu pritjecanje toplog zraka iz dalekih juž-nih krajeva s toplijim podnebljem, donose i blago vrijeme i tople kiše.

U protekla dva-tri desetlje a, što se svrsta-vaju u razdoblje klimatskog globalnog zato-pljenja, tople su zime imale zamjetnu prevagu nad hladnima, koje su u Hrvatskoj zamalo po-sve izostale. No, to ne zna i da pokoji zimski

Ledolomci napreduju prema privezištu Vodogradnje Osijek d.d.

I 96 I

HRVATSKE VODE I Život uz rijeke

ŽIVOT UZ RIJEKEIvo Aščić

Zahvaljuju i plovnosti, brojne rijeke imaju vrlo važnu ulogu u prijevozu robe i putnika

Plodne ravnice, vodoopskrba, hrana, gra evin-ski materijal, lakši prijevoz ljudi i robe, neki su od razloga zašto su se ljudi od davnina nastanjivali uz rijeke. Gotovo da i ne posto-

Veli anstveni, oko 20 metara visoki kameni most u Mostaru iz 1566. (tzv. Stari most) nalazi se na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine

je zna aniji gradovi u svijetu iji svakodnevni životi nisu vezani uz velike rijeke: Kairo (Nil), Pariz (Seine), London (Temza), Rim (Tiber), Zagreb (Sava), Peking (Žuta rijeka), Bagdad (Tigris), Budimpešta (Dunav), Porto (Tejo), Kijev (Dnjepar), Prag (Vltava). Takodjer, neki su veliki gradovi upravo dobili ime po nazivu rijeka: Volgograd (Volga), Moskva (Moskva), Rio de Jeneiro (Sije anjska rijeka), Ljubljana (Ljubljanica), kenijski glavni grad Nairobi (Na-irobi). Zanimljivost se veže i za južnoameri ku državu Paragvaj koja nosi naziv baš kao i 2,5 tisu a kilometara duga rijeka Paragvaj te afri -ke države Niger i Senegal kroz koje teku istoi-mene rijeke. Ima i drugih primjera.

Brojne rijeke protje u kroz nekoliko država, te time povezuju ljude i olakšavuju me usobnu komunikaciju. Dobar primjer je druga po ve-li ini europska Rijeka Dunav koja te e kroz ili ini granicu izme u deset država (Njema ka,

Austrija, Slova ka, Ma arska, Hrvatska, Srbi-ja, Rumunjska, Bugarska, Moldavija i Ukraji-na), odnosno protje e kroz etiri glavna grada europskih država: Be , Bratislavu, Budimpeštu i Beograd.

Na rijekama su izgra ene razli ite gra evine, poput mostova, akvedukata, brana i hidro-centrala, koje ljudima olakšavaju i unapre uju kvalitetu života, ali isto tako utje u na gospo-darski život država u kojima se nalaze. Zbog svojih prirodnih ljepota, rijeke su esto odre-dišta turista i izletnika koji se na njima krijepe i opuštaju.

I 97 I


Uz zaga ivanje rijeka razli itim organskim i anorganskim tvarima, industrijskim i fekalnim vodama, poplave su najve a prijetnja ljudima uz rijeke. One svake godine odnesu na tisu e ljudskih života. Kod nas su još uvijek u sje a-nju prošlogodišnje poplave koje je prouzro ila rijeka Sava u Slavaniji, ali i poplava iz 1964. kada je ista rijeka poplavila grad Zagreb.

Zbog svojih geostrateških položaja, tijekom povijesti na brojnim rijekama dogodile su se zna ajne bitke s velikim ljudskim žrtvama: Bit-ka na rijeci Sommei u Francuskoj 1916. (stra-dalo oko 1.2 milijuna vojnika), Bitka na rijeci Šajo u Ma arskoj 1241. izme u Mongola i Kra-ljevine Ugarske, Bitka na rijeci Plate u Urugva-ju 1939. Tako er, rijeke su tijekom povijesti, a to su esto i danas, prirodne granice izme u država. Rijetko koje države nemaju rijeke za svoj jedan dio granice sa susjednim državama: npr. u Hrvatskoj su grani ne rijeke: Drava, Du-nav, Sava, Una, Sutla, Kupa.

Najve a opasnost koja vrlo esto prijeti ljudima uz rijeke su

poplave

Na marki su prikazani kanali rijeke Rajne, najprometnije europske rijeke

Rijeka Jordan je radi svojih povijesnih i religioznih vrijednosti jedna od najposje enijih turisti kih destinacija u Izraelu. Motiv s marke je reprodukcija slike iz 1834. godine

Melioracijom i izgradnjom kanalske mreže u Ljubljanskom barju isušene su mo vare i smanjene poplave

Rijeke su i tema umjetni kih djela nastalih u razli itim podru jima, kao što su: likovno stva-ralaštvo (“Savski predio” 1910. Branko Šenoa; “Bridgeport” 1914. Ivan Benkovi ; “Pogled na Niagara slapove” 1830. Thomas Cole), glazba (valcer “Na lijepom plavom Dunavu” 1867. Jo-hann Strauss mla i; “Bacila je sve niz rijeku” 1975. Indexi; “River, Stay ‘Way From the Door” Frank Sinatra; “Watching the River Flow” Bob Dylan; “The River” Bruce Springsteen), knji-ževnost (“Život na Mississippiju” 1883. Mark Twain, “Na Drini uprija” 1945. Ivo Andri ); lmovi (vestern “Rijeka bez povratka” 1954. režisera Otta Premingera s glavnim ulogama Roberta Mitchuma i Marilyn Monroe; “Rijeka sje anja” 1992. glumca i redatelja Roberta Redforda), kovanicama i nov anicama (rijeka Jordan na izraelskoj kovanici iz 2010., Dunav na rumunjskoj nov anici iz 1950.), poštanskim markama (Sava, Hrvatska 2013., Douro, Por-tugal 2012.).

Prikazana marka reprodukcija je slike “Pogled na Niagara slapove” slikara Thomasa Colea iz 1830.

Rijeka Yeongwol Donggang jedan je od najve ih mamaca za turiste u Južnoj Koreji

Schwebebahn ili vise i putni ki vlak je jedinstveno i najsigurnije javno prijevozno sredstvo u svijetu. Prometuje u njema kom gradu Wuppertalu, ve im dijelom iznad rijeke Wupper

Marka iz Salvadora koja poziva na o uvanje rijeka i upozorava na posljedice zaga enja za živi svijet rijeka

I 98 I

PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

Vodi je razvijen u sklopu “Natural Water Retention Measures” pilot projekta koji nancira Op a uprava za okoliš Europske komisije. Interes za prirodne mjere za-državanja voda postaje sve ve i zbog višestrukih pred-nosti koje takve mjere mogu isporu iti dok istovreme-no doprinose postizanju ciljeva razli itih EU politika i direktiva uklju uju i izme u ostalog: Okvirnu direktivo o vodama, Direktivu o poplavama, Strategiju EU-a za biološki raznolikost, Akciju EU-a na nestašice vode i suše i EU strategiju o prilagodbi klimatskim promje-nama.

Ovaj vodi ima za cilj podržati odabir, izvedbu i proved-bu NWRM-a u Europi. Cilja na menadžere, donositelje odluka, stru njake i zainteresirane strane uklju ene u odabir, izradu i provedbu NWRM-a u sklopu planova i programa koji navode vodu, poplave, biološku razno-likost, adaptaciju klimatskim promjenama, šumarstvo, poljoprivredu ili urbana pitanja. Osim toga, vodi može biti od koristi organizacijama za nanciranje projekata u tim domenama politike. On pomaže kretanju kroz bazu NWRM koja se temelji na webu, predlažu i logi ke korake za pristup razli itoj vrsti informacija i iskustava koje su tamo okupili.

EUROPSKA KOMISIJA

VODI ZA PODRŠKU U ODABIRU, IZVEDBI I PROVEDBI PRIRODNIH MJERA ZA ZADRŽAVANJE VODA U EUROPI

Radovi objavljeni u ovom Zborniku bili su usmeno pre-zentirani na skupu 9. Dani ovlaštenih inženjera u Opatiji u lipnju 2014. godine u okviru teme: Vodnogospodarski projekti i EU fondovi. Glavni odbor Hrvatskog hidrološ-kog društva zaklju io je da bi bilo vrijedno objaviti cje-lovite radove.

U zborniku je objavljeno pet radova koje je pripremilo etrnaest autora. Radovi obuhva aju aktualne teme iz

vodnog gospodarstva: Karakteristi ni primjeri izra una velikih voda vezano uz zaštitu ugroženih podru ja, Pre-kograni na suradnja u vodoopskrbi i upravljanju vod-nim resursima – prezentiranje me unarodnog projekta DRINKADRIA, Rezultati istraživanja na Hrvatsko-Japan-skom projektu – poplave i blatni tokovi, Programiranje EU fondova u vodnom gospodarstvu i Priprema Progra-ma zaštite ure enja i korištenja rijeke Save od grani-ce s Republikom Slovenijom do Siska korištenjem EU fondova.

HRVATSKO HIDROLOŠKO DRUŠTVO

VODNOGOSPODARSKI PROJEKTI I EU FONDOVI

Godina izdanja: 2015. godina


I 99 I


Drugo izdanje sveu ilišnoga udžbenika “Hidrologija” autora prof. dr. sc. Ranka Žugaja, dipl. ing. gra . na-stalo je znatnim proširenjem prvoga izdanja iz 2000. godine, kako bi se udžbenik mogao koristiti i pri izradi hidroloških analiza, obrada i studija. Knjiga sadrži 538 stranica teksta, unutar kojega je 272 slike, 68 tablica i 600 formula.

Tekst je podijeljen na šest poglavlja: 1. Podru je i ra-zvoj hidrologije; 2. Osnove mehanike uida; 3. Osnove meteorologije; 4. Podzemna voda; 5. Hidrologija povr-šinskih voda i 6. Engleski i njema ki nazivi i tuma e-nja osnovnih hidroloških pojmova. U prvome poglavlju objašnjeno je podru je istraživanja hidrologije, njezin povijesni razvoj u svijetu i Hrvatskoj te njezini zadaci i primjena. U drugom, tre em i etvrtom poglavlju dane su osnove znanstvenih disciplina koje su usko pove-zane s hidrologijom: mehanika uida, meteorologija i podzemne vode, u opsegu potrebnom za bolje razumi-jevanje hidrologije. U najopširnijem, petom poglavlju, obra ena je hidrologija površinskih voda. De nirani su i opisani svi temeljni hidrološki pojmovi i pojave te objašnjeni najvažniji pristupi i postupci povezani s otjecanjem vode, a razra eni su i odgovaraju i prak-ti ni primjeri. U šestome su poglavlju sažete de nicije osnovnih hidroloških pojmova i njihovi nazivi na engle-skom i njema kom jeziku.

RANKO ŽUGAJ

HIDROLOGIJA

MARIJA BERAKOVI

VODA – VJE NA TAJNA PRIRODE

Koriste i osobna iskustva i rezultate dostupnih istraži-vanja o vodi, autorica s više stajališta donosi razne spo-znaje o vodi. Knjiga daje pregled osnovnih osobina vode, ali i njezinih uloga u razvoju civilizacija, njezine tajne, mitove, snage i mo i koje se manifestiraju u pozitivnim u incima u životu ovjeka i o uvanju našeg zdravlja, kao i u katastrofama koje može izazvati. Naglašava odnos ovjeka prema vodi kroz upravljanje, zaštitu i korište-

nje, kao i odnos prema prirodi koja je vodom protkana u svakome pa i najmanjem dijelu. Nezaobilazna tema je i poljoprivreda koja ovisi o vodi i ima ogroman utjecaj na vode. Pored tehni ke strane, prikazuje se prakti ni, životni te simboli ni zna aj vode autorica želi pobuditi i onaj širi, raznovrsniji interes za vodu i zaštitu vode. Kroz spoznaju o važnosti vode, o njezinoj nezamjenji-vosti u svim segmentima postojanja i života, poti e na shva anje vrijednosti vode i nužnost njezinog o uvanja, što je uvjet bez kojeg se ne može u današnje vrijeme kada je voda nova “nafta“, novo “zlato”, a istovremeno je i ovjekova osnovna potreba, lijek te, stoga i javno, op e dobro.

U pisanju autorica se bavi vodom u njenim razli itim as-pektima, po evši od osnovnih zikalnih i kemijskih svoj-stava, zna enjem voda u svijetu i kod nas u Hrvatskoj, te uz isticanje i manje poznatih osobina voda iz domene priznatih znanstvenih i alternativnih gledišta, a daje i kratki uvid u umjetni ki doživljaji vode.



I 100 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

I 100 I

PLAN ODRŽAVANJA STRU NIH SEMINARA I SKUPOVA ZA OBRAZOVNO RAZDOBLJE OD 1.1.2016. – 31.3.2016.

51. HRVATSKI I 11. ME UNARODNI SIMPOZIJ AGRONOMAOpatija, 15. – 18. velja e 2015. godine

P O Z I VPozivamo Vas na sudjelovanje u 51. hrvatskom i 11. me unarodnom simpoziju agronoma. Osnovni cilj Simpozija je upoznati agronome i širu javnost s rezultatima najnovijih znanstvenih istraživanja naših i inozemnih stru njaka, te na taj na in omogu iti bolji prijenos znanstvenih postignu a u poljoprivrednu proizvodnju. Želja nam je uspostaviti bolju suradnju znanstvenika sa sveu ilišta, znanstvenih ustanova te stru njaka iz poljoprivrede, industrije, trgovine i ostalih srodnih djelatnosti, odnosno proizvo a a iz Hrvatske, Europe i Svijeta na zajedni kom interesnom podru ju iz znanosti i poljoprivredne prakse.

Organizatori

Sveu ilište u Zagrebu, Agronomski fakultet; Poljoprivredni fakultet Sveu ilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; Balkan Environmental Association (B.EN.A); The ICA Regional Network for Central and South Eastern Europe (CASEE); The European Society of Agricultural Engineers (EurAgEng); Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveu ilišta u Mostaru, Bosna i Hercegovina; Biotehniška fakulteta Univerze v Ljubljani, Slovenija

Pod pokroviteljstvom

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva poljoprivrede

Sve dodatne informacije o simpoziju možete prona i na web stranici http://sa.agr.hr/naslovna.html

DRUŠTVO GRA EVINSKIH INŽENJERA ZAGREBBerislavi eva 6, Zagreb, OIB: 08954544114IBAN: HR8923600001101419024Tel. 01 4872 498, e-mail: [email protected], www.dgiz.hr

Red.broj Naziv seminara Nositelj teme Vrijeme i mjesto

održavanjaSati/bodovi

GTR O

1. Zaštita na radu u graditeljstvu Dražen Leš 25. – 26. 1. 2016.Zagreb, Berislavi eva 6 9

2.

Primjena prostornog plana i posebnih propisa u poslovima iz-rade projekata i pribavljanja akata vezanih uz provedbu prostornih planova i gra enja

Ivan Kova i 22. 2. 2016.Zagreb, Berislavi eva 6 8

3. Zaštita na radu u graditeljstvu Dražen Leš 29. 2. – 1. 3. 2016.Zagreb, Berislavi eva 6 9

4. Upravljanje koli inom i kakvo om vode Božena Tušar 21. – 22. 3. 2016.

Zagreb, Berislavi eva 6 16

Napomena: GTR = gra evno tehni ka regulativa; O = ostalo

Voditeljica Stru nog odbora DGI Zagrebmr. sc. Nada Mar etko Škoro, dipl. ing. gra .

Najava doga anja

Vesna Zvonarević rođena je u Zagrebu 16. siječnja 1957. godine. Diplomirala je sociologiju i fi lo-

zofi ju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu. Slikarska znanja stječe u Centru za

likovni odgoj grada Zagreba pod stručnim vodstvom profesorice Nele Gruden te u Učilištu za likovno

obrazovanje, kreativnost i dizajn ∑ Studio Tanay ∑ kod profesora Emila Roberta Tanaya. Nove pristu-

pe i spoznaje u slikanju temperom dobila je i na satovima slikanja kod akademskog slikara, profesora

Miloša Popovića. Likovni izričaj slikarica najčešće pronalazi u tehnici ulja na platnu i temperi. Najomi-

ljeniji motivi i slikarsko nadahnuće su joj mediteranski krajolik, more, brodice ali i motivi lopoča.

Izlagala je na šest samostalnih i više desetaka skupnih izložbi kao članica Udruge likovnih umjetnika

≈GRUPA 69√ i kao članica likovne sekcije KUD-a INA. Bila je i sudionik humanitarnih akcija i likovnih

kolonija. Radove koji su predstavljeni javnosti izlagala je diljem Hrvatske u gradovima: Zagreb,Varaž-

din, Rovinj, Rim, Rab, Lovran, Cres, Sunja, Križevci, Kutina, Valpovo, Ozalj i dr. U Hrvatskim vodama

u Zagrebu organizirana je izložba pod nazivom ≈Voda misli, voda sanja…√ u razdoblju od 19. listopa-

da do 9. studenog 2015. godine.

≈Vedrinu kojom zrače njene slike autorica postiže nježnim i rafi niranim bojama Mediterana u kojima

prevladavaju plavičasti i zelenkasti tonovi mora,crvenkasta boja zemlje,svijetle kamene kuće crvenih

krovova, ljubičasto-sive sjenke√

Branka Radman

LOPOČI, tempera, 24 x 34 cm

Hrvoje u osnovnim školama i vrtićima u Hrvatskoj

Neispričana priča o brodovima pjeskarima

101. godina modernog Karlovačkog vodovoda

Strme dravske obale ∑ bregunice, pčelarice i vodomari

Sustav obrane od poplava grada Karlovca

Tema broja

Aktualno stanje projekata zaštite od poplava Karlovca

Obrana od poplava u 2015. godini

Priprema EU projekata zaštite od poplava na slivu Kupe

Izdvajamo...


ZAGREB I LISTOPAD/PROSINAC 2015. I BROJ 213 I GODIŠTE XXIII. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

Predstavljanje VGI za mali sliv ≈Brodska Posavina√

213

Hrvatska vod

oprivred

a

Documents

1 Hr vodoprivreda 213 Upravljanje vodama · likovni odgoj grada Zagreba pod stručnim vodstvom profesorice Nele Gruden te u Učilištu za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn