1zvonimir/ElementiStrojeva1/... · Web viewSile (F) opisuju neposredna (gravitacija) ili posredna (pritisak) uzajamna mehanička djelovanja tijela te se javljaju u parovima. Prema

Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet

Odsjek za politehniku

Zvonimir Kolumbić, [email protected]

Ispitna pitanja

mailto:[email protected]

2 Ispitna pitanja

Rijeka, 2010.

Elementi strojeva 1 3

njemačko-engleski 11/1730-1749

4 Ispitna pitanja

1. Strojarstvo 1/8, 2/3,

Strojarstvo je područje tehnike (tehničkih znanosti) koje doprinosi razvoju društva i povećanju kvalitete života pojedinaca istraživanjem i razvojem te primjenom dobivenih rezultata u:

(a) konstruiranju, izradi, ugradnji, korištenju, održavanju i odlaganju elemenata strojeva (greda, vijak i matica, spremnik, vratilo, zupčanik),

(b) projektiranju, izgradnji, montaži, pogonu, održavanju i odlaganju strojarskih sustava (crpna stanica, motorno vozilo, kotlovnica, sustav daljinskog grijanja).

Pri tome se osobita pozornost posvećuje racionalnom korištenju prirodnih dobara (obnovljiva i neobnovljiva).

Grane strojarstva rade na povećavaju kvalitetu i razvoju novih: proizvoda – konstrukcijsko strojarstvo, tehnoloških postupaka izrade proizvoda – proizvodno strojarstvo, sustava opskrbe energijom (toplinskom) – energetsko strojarstvo, procesnih (metalurgija, kemijska i petrokemijska industrija, komunalna infrastruktura)

sustava (aparati i oprema) – procesno strojarstvo.


2. Strojarski proizvodi i strojevi (stroj, vrste strojeva) 1/8, 2/3-4,

Prema stupnju složenosti (prirodi i namjeni) razlikuju se strojarski proizvodi (nazivlje nije opće prihvaćeno u Hrvatskoj):

Primarne su zadaće:

1. konstrukcija – prihvaćanje, raspodjela i prijenos opterećenja (most, stup dalekovoda, dizalica, dizalica, spremnik)

2. strojeva – pretvorba energija (dobivanje rada i/ili topline – motor s unutarnjim izgaranjem, kompresor, kotao)

3. aparata – pretvorba tvari (dobivanje materijala – destilacijska kolona, kemijski reaktor, peć za toplinsku obradu)

4. uređaja – pretvorba signala (mjerenje i regulacija – manometar, računalo, elektromagnetni ili elektromotorni ventil)

Prema namjeni se razlikuju:

Pogonski strojevi pretvaraju različite vrste energije (kemijska energija, unutarnja energija, mehanička energija vode, električna energija, nuklearna energija) u mehaničku energiju, potrebnu za obavljanje mehaničkog rada (gubitaka energije). Primjeri su pogonskih strojeva: motori s unutarnjim izgaranjem, parni strojevi, turbine, elektromotori.

Radni strojevi obavljaju koristan mehanički rad upotrebom mehaničke energije dobivene od pogonskog stroja, ili pretvaraju mehaničku energiju pogonskog stroja u drugu vrstu energije. Primjeri su radnih strojeva: alatni strojevi, transporteri, ventilatori, pumpe, kompresori, generatori.

6 Ispitna pitanja

3. Blok sheme

Strojarski sustavi (složena dinamička uzajamna djelovanja komponenti) analiziraju se metodama sistemske analize. Pri tome se koriste blok sheme koje obuhvaćaju sve značajne:

(a) blokove (skupina generaliziranih izmjenjivača tvari/energija) (b) tokove (mreža koja povezuje ulazu i izlaze blokova)

Korištene oznake moraju biti različite i asocijativne.

Oznake (trebaju biti asocijativne): SPK – sustava kome pripada analizirani podsustav

ili komponenta (viša razina) AKS – aktualna komponenta sustava N – broj značajnih komponenti (niža razina) put – procesni ulazni tok (1 ÷ i) pit – procesni izlazni tok (1 ÷ j) sut – servisni ulazni tok (1 ÷ k) sit – servisni izlazni tok (1 ÷ l)

Sa slikovitim shemama (nedovoljno informiranim malo znače, a dovoljno informiranim odvlače pažnju s bitnih detalja) i tehničkim nacrtima (brojni detalji odvlače pažnju s cjeline) i kod jednostavnijih sustava teško se formira jasna slika cjeline te lako gubi u manje značajnim detaljima.

Fotografija energetskog postrojenja Blok shema generatora pare

Kada sistemska analiza uključuje generator pare značajni su tokovi: SPK = E (energetika), AKS = GP1 (generator pare 1) (a) put1 = NVd (napojne vode), put2 = PvK (prikupljeni povratni kondenzat), (b) pit1 = VdP1 (vodena para svojstava 1), pit2 = VdP2 (vodena para svojstava 2), …, (c) sut1 = MLK1 (majstor, ložač kotla 1), sut2 = ZPl (zemni plin), sut3 = E400n (električna energija 400 V ), …, (d) sit1 = DPl (dimni plinovi), sit2 = OtP (otpadna para), sit3 = GbE (gubici energije), …. Na slici S-1.4 B prikazana je energana s dva generatora pare.


4. Izvedba strojarskih sustava 2/5,

Izvedba strojarskih sustava obuhvaća sve faze od ideje do pogona sustava (ideja, idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekti, izgradnja/nadzor, puštanje u pogon, probni rad, tehnički prijem).

Priprema za izgradnju se može shematski prikazati:

Pri tome stalno treba jasno razlučivati:

Pri projektiranju moraju se imati u vidu brojna ograničenja, a sam je postupak projektiranja koračan/cikličan.

Jedan dio ograničenja, koje se ne mogu može mijenjati (npr. prirodni resursi, ekonomske zakonitosti, norme), naziva se vanjskim ograničenjima (skupina dozvoljenih rješenja). Drugi dio ograničenja manje je krut (npr. raspoložive tehnologije, financijski resursi, suradnici) i može se u izvjesnoj mjeri promijeniti (skupina mogućih rješenja).

8 Ispitna pitanja

5. Osnove elemenata strojeva (definicija, klasifikacija, nazivlje, funkcionalne skice) 1/8, 2/4, 5/20,

Strojarski sustavi, ovisno o složenosti, obuhvaćaju manji ili veći broj pojedinačnih dijelova koji obavljajući različite parcijalne funkcije omogućavajući obavljanje funkcije sustava kao cjeline.

Sustav Broj dijelova (komada) vrtna kosilica za travu automobil putnički zrakoplov Boeing 747-400

30015 000

> 6 000 000

Elementi strojeva, skraćeno, elementi, su gradbeni su dijelovi strojeva sličnog (jednakog) oblika, koji u različitim strojevima obavljaju jednake (slične) funkcije.

Prema broju obuhvaćenih dijelova razlikuju se:

Prema funkciji razlikuju se:

Elementi strojeva 1 obuhvaćaju spojne elemente te elemente cjevovoda i brtvljenja, a nosive/oslone elemente, te elemente za prijenos snage i brtvljenje obuhvaćaju Elementi strojeva 2.


6. Zahtjevi i svojstva elemenata strojeva 1/10, 2/5-6, 2/36, 5/34-36,

Elementi strojeva moraju ispunjavati zahtjeve:

Zahtjev funkcionalnosti (korisnik) – element mora ispunjavati zadatu funkciju. Najčešće je oblik elementa određen gibanjem (kružnog gibanja – cilindrični, pravocrtnog gibanje – ravne površine) dok su dimenzije određene opterećenjem. Oblici i dimenzije brojnih elemenata utvrđeni su u normama.

Zahtjev efektivnosti (korisnik) objedinjuje tri zahtijeva: (a) pripravnost – element mora uvijek biti pripravan obaviti zadatu funkciju, (b) pouzdanost – tijekom korištenja element mora obavljati zadatu funkciju i (c) fleksibilnost – element mora obavljati svoju funkciju i pri utjecaju vanjskih

poremećaja (u okvirima određenih granica). Ovisno o namjeni mijenja se značaj ova tri zahtijeva.

Zahtjev tehnologičnosti (proizvođač) – element se može izraditi konvencionalnim postupcima strojarskih tehnologija (npr. lijevanje, odvajanje strugotine).

Zahtjev kvalitete (proizvođač) – prikladnom proizvodnjom i skladištenjem mora se osigurati stalna kvaliteta.

Zahtjev rentabilnosti (proizvođač) – proizvodnjom/prodajom mora se ostvariti dobit.

Zahtjev ekologičnosti (šira zajednica) – proizvodnja, korištenje i odlaganje elementa ne smiju štetno utjecati na okoliš.

10 Ispitna pitanja

7. Proizvodni pothvati (simultano inženjerstvo)

Strojarski pothvati – skupine aktivnosti koje prate provedbe (proizvodnja/prodaja) različitih ideja iz područja strojarstva u djela (s dobiti).

Za provedbu uspješnog strojarskog pothvata najvažnija je dobra ideja. Međutim, put je od ideje do provedbe u djelo dalek, često i mukotrpan.

Visoki zahtjevi kupaca u uvjetima globalne konkurencije prisiljavaju na bržu izradu kvalitetnijih, jeftinijih i ekološki prihvatljivijih proizvoda.

Simultano inženjerstvo (en. concurrent engineering) jest filozofija strojarskog pothvata koja otvara put preživljavanja.


8. Konstruiranje elemenata strojeva (životni ciklus elementa) 1/9, 2/5, 4/622-642, 5/27-33/36-38,

Trajanje strojarskih proizvoda je ograničeno:

Proizvod Životni, vijek god Proizvod Životni,

vijek godautomobilski akumulator stolno računalo sušilica za kosu putnički auomobil perilica za suđe usisač za prašinu

44581010

bojler za grijanje vode – plinskiperilica za rubljebojler za grijanje vode – električni uređaj za klimatizaciju hladnjak kotao za centralno grijanje – plinski

121314151718

Reverzno inženjerstvo (en. reverse engineering) – umnožavanje postojećeg dijela ili sustava kada nije dostupna tehnicka dokumentacija.

12 Ispitna pitanja

9. Fizičke veličine (izražavanje vrijednosti veličina)

Fizičke veličine su pokazatelji kojima se opisuju stanja (svojstva) fizičkih sustava i procesi (gibanja) koji se u njima odvijaju.

Vrijednost fizičke veličine se: (a) nalazi u literaturi (priručnici, monografije, članci) ili (b) izračunava, ako se ne može se naći u literaturi ili (c) izmjeri ako za izračunavanja nedostaju potrebni podaci ili je postupak izračunavanja nepoznat ili previše složen/opsežan.

Mjerenje je neposredno ili posredno određivanje brojčanih iznosa koji pokazuju koliko puta mjerena veličina sadrži u sebi istovrsnu jediničnu veličinu, dogovorom utvrđenu kao mjernu jedinicu (metar, sekunda, kilogram, njutn…). Na primjer, 3,2 m znači da je izmjerena duljina 3,2 puta veća od duljine međunarodnog standarda za 1 metar. Provedba brojnih mjerenja je detaljno opisana u odgovarajućim normama.

Mjerna pogreška ( ) – odstupanje rezultata mjerenja od istinite vrijednosti veličine ovisi o korištenoj mjernoj opremi i provedenom postupku mjerenja (norme). Često se u fizici navodi u skraćenom zapisu – u zagradi, zajedno s brojčanim iznosom, npr. univerzalna molskoj konstanta idealnih plinova R = 8,314510(70) JKmol–1 = 8,314510 0,000070 JKmol–1. Bez posebne se napomene podrazumijeva odstupanje posljednje znamenke aktualnoga brojčanog iznosa za 0,5 (1 km = 0,5 1,5 km; 1000 m = 999,5 1000,5 m).

podrazumijeva se:

= 0,5 cm4,5 L 5,5 cm

podrazumijeva se:

= 0,05 mm51,85 L 51,95 mm


10. Skalarne i vektorske veličine (zbrajanje vektora)

Skalarne veličine (put, vrijeme, obujam, gustoća, masa, rad, energija, snaga) – vrijednosti skalarnih veličina se opisuju (zapisuju): oznakom skalarne veličine (s, t, m, W, E, P – kosa slova), brojčanim iznosom (uključujući predznak, npr. – 0,54 – uspravno; + se ne navodi i podrazumijeva se) i jedinicom (m, s, kg, J, W – uspravna slova). Neke skalarne veličine imaju samo pozitivne vrijednosti veličina (masa, vrijeme, “termodinamička” ili “apsolutna” temperatura), dok druge mogu imati i negativne vrijednosti (temperatura, rad, toplina).

vrijednost skalarne veličine = brojčani iznos jedinica m = 2,00 kg

X = X X m = 2,00 kg

m = m m m = 2,00 m = kg

Ispravnim označavanjem izbjegavaju se zabune: s = m, t = s, m = g. Uobičajeno se ne navode i podrazumijevaju znakovi množenja () između brojčanog iznosa i jedinice (2 kg, a ne 2kg), između jedinica (4 kgm je ipak bolje od 4 kg m), između decimalnih višekratnika i jedinica (2 103 g, a ne 2103 g), te između kratica decimalnih višekratnika i jedinica (2 kg, a ne 2 kg).

Skalarna veličina Vektorske veličine

Opis je vektora:

Vektori se mogu zbrajati grafički na dva načina:

Pravilo poligona Rep na glavu

14 Ispitna pitanja

11. Newtonovi zakoni

Zakon akcije i reakcije (3. Newtonov zakon): sila i protusila imaju jednake pravce djelovanja, a različite smjerove te jednake intenzitete (uvijek pozitivan).

Sile (F) opisuju neposredna (gravitacija) ili posredna (pritisak) uzajamna mehanička djelovanja tijela te se javljaju u parovima. Prema tome, ako tijelo 1 djeluje na tijelo 2 silom F12 (akcija) onda će tijelo 2 djelovati na tijelo 1 protusilom F21 (reakcija).

Temeljna jednadžba gibanja (2. Newtonov zakon): ubrzanje tijela (vektor) izravno je

razmjerno sili (rezultantni vektor) koja djeluje na tijelo, a obrnuto je razmjerna masi tijela (skalarni pokazatelj otpornosti tijela promjeni stanja gibanja).

Zakon inercije (1. Newtonov zakon): stanje gibanja se ne mijenja ako je rezultanta sila koje djeluju na tijelo jednaka nuli (tijelo miruje ili se giba jednoliko pravocrtno).


12. Ravnoteža sila (dijagram sila slobodnog tijela)

Tijelo u stanju ravnoteže sila i momenata miruje – po uspostavljanju ravnoteže sila tijelo, npr. opruga, miruje i ne deformira se.

Tijelo je u stanju ravnoteže ako je rezultanta svih sila koje na nju djeluju jednaka nuli (što je potrebno ali ne i dovoljno – moraju se uzeti u obzir i momenti):

Na primjer, ako je teret obješen na dva užeta različitih dužina:

Dijagram sila slobodnog tijela – grafički prikaz tijela u kome su mehanička djelovanja okoline na tijelo zamijenjena vektorima sila.

G – težina utega, Fg – sila teže kojom Zemlja privlači uteg, Fa – sila kojom uže a djeluje na ušicu, Fb – sila kojom uže b djeluje na ušicu, Faz – sila kojom uže vuče zid na dolje, Fza – sila kojom zid vuče uže na gore, Fta – sila kojom uteg vuče uže na dolje, Fat – sila kojom uže vuče uteg na gore,

Na primjer, ušica je opterećena težinom utega (akcija) i silama u užadima (reakcija)

Pri rješavanju problema ravnoteže tijela treba: (a) postaviti pogodan koordinatni sustav, (b) odrediti aktualno tijelo i (c) formirati dijagram sila slobodnog tijela za aktualno tijelo.

Potom se postavljaju i rješavaju jednadžbe ravnoteže komponenti (projekcija sila na koordinatne osi), na primjer, za ušicu utega:

16 Ispitna pitanja

13. Rad, energija i snaga

Rad (skalarna veličina kojom se opisuje razmjena mehaničke energije između sustava i okoline) – skalarni proizvod sile i pomaka:

(a) ako se pravac sile i pravac pomaka poklapaju:

(b) ako su pravac sile i pravac pomaka pod kutom :

(c) u infinitezimalnom obliku:

W = – 100 J W = – 200 J W = – 400 J

Snaga (skalarna veličina kojom se opisuje razmjena mehaničke energije između sustava i okoline) – skalarna veličina kojom se opisuje brzinu obavljanja rada:

U infinitezimalnom obliku:

P = 100 W P = 1 000 W = 1 kW P = 10 W


14. Korisnost i učinkovitost

Korištenjem mehaničkih naprava (najjednostavniji mehanički strojevi) smanjuje se sila (moment sile) potrebna za obavljanje rada. Najčešće korištena mehanička naprava je poluga, koja omogućava dizanje tereta (Fter) sa značajno manjim naporom (Fnap):

Korisnost mehaničke naprave opisuje smanjenje sile potrebne za obavljanje rada:

(ravnoteža momenata sila)

(što je veća korisnost mehaničke naprave to je dulji put)

Učinkovitost mehaničke naprave je pokazatelj mjere korištenja uloženog rada: (rad = umnožak sile i puta)

18 Ispitna pitanja

15. Izrada elemenata strojeva (nazivlje, troškovi izrade)

Sa stajališta prirode posla treba razlikovati:

Nazivlje nije opće prihvaćeno u Hrvatskoj:

Troškovi su izrade proizvoda:


16. Tehnološki postupci (klasifikacija, usporedna analiza)

20 Ispitna pitanja

17. Softver za crtanje

Photoshop

Rasterska grafika (skupina točaka).

Obrada digitalnih slika (dokumenata).

Analogne slike prije obrade u treba digitalizirati (skener).

Kvaliteta slike raste s rezolucijom, ali s rezolucijom raste veličina zapisa (MB).

Prikladna rezolucija 5 kB/cm2.

CorelDRAW

Vektorska grafika (skupina jednadžbi).

Nespecijalizirano crtanje – skice.

Male veličine zapisa (bez raster detalja).

laka je kvalitetna konverzija:

vektor raster

vrlo je teška kvalitetna konverzija:

raster vektor

AutoCAD

Vektorska grafika.

Tehnički nacrti.

Za dobivanje besprijekornih tehničkih nacrta svakako treba utrošiti puno vremena (koje se pri planiranju često značajno podcijeni).

Kombinacija AutoCAD-a i programa paketa MS Office prate izvjesne poteškoće.


18. Računalno podržano oblikovanje (SolidWorks)

SolidWorks je vektorski program namijenjen 3D strojarskom računalno podržanom oblikovanju (crtanje i dimenzioniranje na temelju analize naprezanja).

Za izradu modela strojarskog dijela u SolidWorksu potrebno je više vremena nego za izradu nacrta u CorelDrawu (kada se model izradi može se lako prikazati na različite načine,gledano s različitih strana).

Može se relativno brzo savladati računalno podržanim učenjem (prikladni e udžbenici, en – Tutorial).

Mogućnosti se značajno proširuju programima: (a) COSMOSWorks (analiza naprezanja, temperatura, …, optimizacija), (b) COSMOSFloWorks (dinamika fluida),(c) COSMOSMotion (simulacija gibanja).

22 Ispitna pitanja

19. Internet (pretraga)

Globalna mreža koja obuhvaća milijune manjih ili većih računala (ogroman broj različitih, velikim dijelom i besplatnih, baza podataka i programa) i njihovih korisnika.

Svaki element Interneta ima svoj URL (Uniform Resource Locator – jedinstveni lokator resursa) preko koga mu se pristupa (ako je element Interneta: (a) aktivan i (b) pristup slobodan).

Adresa je predmeta Elementi strojeva 1:http://www.ffri.uniri.hr/~zvonimir/ (stranica je u fazi izrade)

Informacije se razmjenjuju preko Interneta:

Internet stranice – baze podataka različitih sadržaja iz različitih područja (npr: http://www.online-baze.hr/baze).

Elektronska pošta – off line razmjena tekstualnih poruka (+ fajlovi) – uz korištenje pogodnog programa (npr. Outlook Express).

Adresa je profesora Elemenata strojeva 1: zvonimir.kolumbić@ri.t-com.hr.

Čavrljanje (en. chat) – on line razmjena podataka (glas, tekst, slika, fajlovi) – uz korištenje pogodnog programa (npr. Skype ).

Usenet grupe (USEer NETwork – mreža korisnika) – sustav servera za razmjenu podataka.

Probati pronaći grupu koja se bavi zanimljivom oblašću uz korištenje tražilice: http://groups.google.hr/.

http://groups.google.hr/

mailto:zvonimir.kolumbi%C4%[email protected]

http://www.online-baze.hr/baze

http://www.ffri.uniri.hr/~zvonimir/


20. Vrste opterećenja (mehanička, toplinska) 1/11-12, 4/299, 5/56-61,

Strojni su elementi tijekom uporabe izloženi radnim opterećenjima, a prema njihovoj prirodi treba razlikovati:

Opterećenja su određena sa: mehanička – silama i momentima sila (vektorske veličine) toplinska – temperaturama (skalarna veličina)

Mehanička su opterećenja:

Sile mogu biti:

Površinske sile djeluju samo na vanjske površine tijela (hidrostatički tlak, međusobni pritisak dvaju tijela u dodiru).

Koncentrirane sile djeluju samo na vanjsku površinu tijela (kao i površinske sile) ali im je djelovanje raspodijeljeno na vrlo malu površinu (lokalni intenzitet djelovanja je vrlo velik).

Volumenske sile djeluju na sve točke tijela po cijelom njegovom volumenu (gravitacijske, inercijske, električne, magnetske sile).

Moment sile Moment sprega sila

Na temelju promjena s vremenom razlikuju se:

Intenziteti i/ili pravci i/ili smjerovi sila i/ili momenata pri statičkim se opterećenjima tijekom vremena ne mijenjaju, a u dinamičkim mijenjaju.

24 Ispitna pitanja

21. Nazivna, radna i proračunska opterećenja 1/11, 2/18-22, 4/652,

Nazivna (nominalna) opterećenja (opterećenja, koja proizlaze iz nazivne snage i brzine vrtnje pogonskih strojeva, nosivosti dizala) su mehanička opterećenja pri kojima je predviđen normalan rad strojnih elemenata.

Radna opterećenja tijekom jednog radnog ciklusa, ili u duljem vremenskom razdoblju nisu uvijek jednaka nominalnim. Potrebno je razlikovati strojeve, koji djeluju u

stalnom režimu rada (konstantna opterećenja i vrlo male vibracije – pumpe, ventilatori) promjenljivom režimu rada (promjenjiva nominalna opterećenja u vremenskim intervalima –

motorna vozila, dizala, radni strojevi). Pri tome su strojevi dobro ili slabo uravnoteženi (dodatna opterećenja zbog utjecaja centrifugalnih, inercijskih i vibracijskih sila).

Točno određivanje veličine radnih opterećenja, kojima su izloženi dijelovi strojeva u određenim vremenskim intervalima, je u većini slučajeva komplicirano i rijetko je moguće provesti. Zato se za osnovu proračuna čvrstoće strojnih dijelova uvijek uzima mjerodavno proračunsko opterećenje, koje se uglavnom razlikuje od nominalnog. Proračunsko opterećenje se obično određuje pomoću faktora radnih uvjeta:

, N gdje je: Frac – proračunsko opterećenje, N

Kr.u. – faktor radnih uvjeta, 1 Fnom – nominalno opterećenje, N

Faktor radnih uvjeta sadrži nepoznata vanjska ili unutarnja opterećenje strojnih dijelova, koja se pojavljuju tijekom rada stroja. Tako se u proračun tj. u dimenzioniranje strojnih dijelova uvodi određeni stupanj sigurnosti. Faktor radnih uvjeta je obično u granicama od 1,0 do 2,5 i više. Njegova vrijednost se određuje pomoću iskustvenih izraza, dijagrama i tablica obzirom na poznate opće radne uvjete (način rada, vrijeme rada, utjecaji okoliša, vrste otpora), te prethodna iskustva u konstruiranju.


22. Opterećenja uslijed trenja 2/19-21,

Uslijed trenja dolazi do opterećivanja elemenata i gubitaka energije (otpori dijelova vozila u uzajamnom gibanju povećavaju potrošnju goriva), što je u pravilu štetno zbog opterećivanja, ali može biti i korisno (vozilo se bez trenja ne bi moglo niti pokrenuti niti zaustaviti).

Trenje – otpor uzajamnom gibanju tijela koja se dodiruju.

Adhezija – tijela prianjaju na mjestima kontakta uslijed djelovanja međumolekulskih sila (zbog hrapavosti, površina dodira << geometrijske površine) Lokalne deformacije – na mjestima kontakta dolazi do deformiranja površinskih slojeva tijela. Brazdanje – pri gibanju čvršće mikro neravnine razaraju mekše.

Vučna sila, Fv , N – komponentni vektor sile kojim se vuče tijelo po podlozi, paralelan s dodirnom površinom tijelo/podloga.

Suho trenje – trenje uz neposredan dodir uzajamno pokretnih tijela (bez sloja maziva).

Podmazivanje – trenje se u pravilu smanjuje ako se između uzajamno pokretnih tijela unese sloj fluida (mazivo). Pri uzajamnom gibanju se javlja otpor unutarnjeg trenja fluida, koji je značajno manji od otpora krutih tijela koja se neposredno uzajamno dodiruju.

Sila trenja, FT , N – uvijek ima suprotan smjer od vučne sile (FV). (usporava/sprječava uzajamno gibanje)

(skalarna jednadžba)

gdje je: Fn – intenzitet normalne sile, N, (indeks n ukazuje na okomitost)

– faktor trenja (makropristup), 1.

Razlikuju se trenja:

26 Ispitna pitanja

23. Opterećenja uslijed promjena temperatura

Kod slobodnih elemenata (dilatacija nije ograničena uklještenjem) pri zagrijavanju neće doći do pojave naprezanja. Uslijed porasta temperature Du element se samo produlji za DL.

gdje je: L – početna duljina elementa, mm

– koeficijent toplinskog linearnog rastezanja , °C–1 DL – promjena duljine, mm Du – promjena temperature, °C

Ako je element ukliješten na obje strane (dilatacije onemogućene) u njemu će se pojaviti naprezanje.

gdje je: E – modul elastičnosti, N/mm2.


24. Statička i dinamička opterećenja 2/22-24,

S obzirom na dinamiku promjena razlikuju se opterećenja:

statička stohastička periodička harmonička

Statička opterećenja – nakon uspostavljanja ravnoteže, intenziteti, pravci i smjerovi opterećenja se ne mijenjaju. U strojarskoj se praksi statička naprezanja rijetko javljaju ali su ipak često temelj proračuna čvrstoće strojnih dijelova.

Dinamička opterećenja – intenziteti, pravci i/ili smjerovi opterećenja se mijenjaju tijekom vremena. S obzirom na smjer djelovanja dinamička se opterećenja dijele na:

istosmjerna izmjenična

Udarna opterećenja – intenzitet opterećenja se mijenja skokovito u kratkom vremenskom intervalu.

U proračunu dinamički opterećenih elemenata, najčešće se polazi od sličnih harmonijskih opterećenja (nepogodni utjecaji se obuhvaćaju faktorima radnih uvjeta). Najčešće se dinamika promjena opisuje sa:

amplitudom srednjim opterećenjem koeficijentom asimetrije

28 Ispitna pitanja

25. Svojstva i karakteristike materijala 1/10, 2/6,

Zbog brojnosti materijala i raznolikosti njihovih svojstava teško je postaviti sveobuhvatnu klasifikaciju svojstava materijala (u ranoj su fazi razvoja tehnologije izradci od PVC-a imali neprijatan miris). Svojstva materijala se mogu razvrstati:

SVOJSTVA

Čvrstoća opisuje sposobnost materijala da prenese opterećenja bez pojave oštećenja (plastične deformacije, pukotine, lom).

Elastičnost opisuje sposobnost materijala da se deformira te po prestanku djelovanja opterećenja poprimi u svoju izvornu geometriju (oblik/dimenzije).

Plastičnost opisuje svojstvo materijala da se pri opterećenju deformira a po prestanku djelovanja opterećenja ostane trajno deformiran.

Krutost opisuje otpornost materijala deformiranju pri djelovanju opterećenja.

Duktilnost opisuje svojstvo materijala da se značajno deformira prije pojave loma.

Krhkost opisuje sklonost materijala pojavi loma bez značajnih plastičnih deformacija.

Žilavost opisuje rad koji se uloži za izazivanje loma.

Tvrdoća opisuje otpornost lokalnom prodiranju tijela.

KARAKTERISTIKE

Osobito značajna svojstva materijala opisuju se jednoznačnim ili kombiniranim "karakteristikama" koje su definirane u tehničkim normativima, a njihove se vrijednosti nalaze u literaturi (priručnici, stručni/znanstveni članci, podloge proizvođača materijala) u obliku:

semikvantitativnih opisa i slika, jednoznačnih vrijednosti ili tablica, te dijagrama i/ili matematičkih izraza.

Prema tome, kada se govori o svojstvima materijala, čvrstoća i tvrdoća su nejasno definirana svojstva („Kada se padne s velike visine voda može biti veoma tvrda!“). Kada se govori o karakteristikama materijala čvrstoća i tvrdoća su jasno i jednoznačno definirane karakteristike.


26. Mehaničke karakteristike materijala (čvrstoća, elastičnost) 4/303, 5/61-69,

Pored vlačnih karakteristika, u laboratorijima se utvrđuju i druge karakteristike materijala pri drugim vrstama opterećenja. Prema uvjetima ispitivanja u laboratorijima razlikuju se:

ELASTIČNOST

Osnovni su pokazatelji elastičnosti materijala:

Modul elastičnosti, E, kN/mm2 : omjer naprezanja i deformacija u elastičnom području:

, N/mm2 , N/mm2 , 1

Granica razvlačenja, Re, N/mm2 : najniže vlačno naprezanje koje izaziva trajno istezanje normirane epruvete.

Konvencionalna granica razvlačenja, Rp,x N/mm2 : naprezanje koje nakon rasterećenja ostavlja trajnu deformaciju, npr. x = 0,2 % Rp,0.2. Određuje se za materijala kod kojih se teško može odrediti granica elastičnosti.

Istezljivost, A, % : deformacija normirane epruvete definiranih dimenzija pri pojavi loma.

ČVRSTOĆA

Valna čvrstoća, Rm,v , N/mm2 (= MPa): maksimalno naprezanje koje se može postići pri statičkom vlačnom opterećivanju normirane epruvete.

Tlačna čvrstoća, Rm,t , N/mm2 : maksimalno naprezanje koje se može postići pri statičkom tlačnom opterećivanju normirane epruvete.

Lomna žilavost, KIC , N/m3/2 : pokazatelj otpora materijala širenju pukotine.

Dinamička izdržljivost, Rd,is (is – istosmjerno), N/mm2 : najveće vlačno naprezanje do koga se normirana epruveta može istosmjerno opterećivati, a da pri tome izdrži beskonačan broj ciklusa bez pojave loma.

Tvrdoća po Vickersu, HV , 1 : pokazatelj otpornosti materijala prodiranju normirane dijamantne piramide definiranih dimenzija, opterećene definiranom silom.

30 Ispitna pitanja

27. Ukupno naprezanje 2/24-26, 5/56-61,

U općem slučaju:

opterećeno tijelo mala površina (D d) jedinična površina

Normalno naprezanje – djeluje okomito na ravninu promatranog presjeka:

, N/mm2

Tangenicjalno naprezanje – djeluje u ravnini promatranog presjeka:

, N/mm2

Ukupno naprezanje – opisuje djelovanje rezultante na promatrani presjek:

, N/mm2


28. Naprezanja i deformacije 2/26-27, 4/496-298,

S mikrostajališta, djelovanje vanjskog opterećenja izaziva u materijalu odgovarajuća odstupanja razmaka atoma i/ili molekula od ravnotežnih.

Različita opterećenja izazivaju različita naprezanja i različite deformacije:

32 Ispitna pitanja

29. Rastezanje i sabijanje 2/27-28, 4/298, 4/307-311,

RASTEZANJE (vlak)

Naprezanje uzrokovano vlačnom silom F, okomitom na površinu:

, N/mm2

produljenje štapa suženje štapa

relativno produljenje štapa relativno suženje štapa

SABIJANJE (tlak)

Naprezanje uzrokovano tlačnom silom F, okomitom na površinu:

skraćenje štapa proširenje štapa

relativno skraćenje štapa relativno proširenje štapa


30. Smicanje 2/31-32, 4/298/355-356,

34 Ispitna pitanja

31. Uvijanje 2/32, 4/357-361,


32. Savijanje 2/28-29, 4/298/311-346,

36 Ispitna pitanja

33. Izvijanje 2/29-31, 4/298/347-355,


34. Koncentracija naprezanja 2/48-53, 4/301-303,

38 Ispitna pitanja

35. Složena naprezanja 2/33-36, 4/365-372,


36. Kontaktna naprezanja 4/361-364, 4/372-74,

40 Ispitna pitanja

37. Deformiranje pri opterećivanju


38. Načelo nauke o čvrstoći (stupanj sigurnosti, dopušteno naprezanje) 2/36-39, 4/299/304, 5/37, 5/79-80,

42 Ispitna pitanja

39. Praktični proračun čvrstoće 5/81-88,

40. Dopuštena naprezanja pri statičkom opterećenju 1/13, 2/39-42, 4/299/304, 5/69-70,

41. Dopuštena naprezanja pri dinamičkom opterećenju 1/13, 2/42-48/53-55, 4/300-301/304-306, 5/70-79,

42. Krutost elemenata strojeva 2/55-59,

43. Pouzdanost elemenata strojeva 2/55

44. Norme u strojarstvu 1/14, 2/7-8, 5/20-22,

45. Normni brojevi 1/14-15, 2/8-9, 4/643, 5/22-27,

46. Oblici i dimenzije elemenata strojeva 2/9-10,


47. Tolerancije dužinskih izmjera 1/15-16, 2/10-13, 4/643-644, 5/40-45/52,

48. Dosjedi 1/16-19, 2/13-15, 4/645-651, 5/45-48/52-55,

49. Tolerancije oblika i položaja 1/19-21, 2/15-16,

50. Površine elemenata strojeva 2/16-17, 4/651, 5/48-52,

51. Prostorna grafika

52. Tehnički nacrti

53. Namjena i pogodnosti programa AutoCAD

54. Namjena i pogodnosti programa SolidWorksa

55. Namjena i pogodnosti programa CATIA

44 Ispitna pitanja

56. Klasifikacija nerastavljivih spojeva 1/24,

57. Osnove zavarenih spojeva 1/24-25, 2/59-61, 3/12, 4/655, 5/131,

58. Nazivlje zavarenih spojeva 2/60, 5/142,

59. Prednosti i nedostaci zavarenih spojeva 1/27-28, 2/59-60, 5/131,

60. Klasifikacija zavarenih spojeva 1/25/26-27, 2/63-66, 3/13-17, 4/655-658, 5/143-152,

61. Zavarljivost materijala 1/25-26, 2/61-63, 3/12-13, 4/658, 5/133-142,

62. Oznake zavarenih spojeva

63. Proračun zavarenih spojeva 2/66-67, 3/44, 4/659-663/665-667, 5/145-146/165-202, 8/366-384,

64. Dimenzije zavara 1/29, 2/67-68,

65. Naprezanja u zavarenim spojevima 1/29-32, 2/68,

66. Tlačno, vlačno i smično opterećeni zavareni spoj 2/68-70, 3/40-41,

67. Savojno opterećeni zavareni spoj 2/70-71, 3/41,

68. Uvojno opterećeni zavareni spoj 2/71-73, 3/42,

69. Tehnologija spajanja zavarivanjem 1/28, 3/13-17, 4/663-665, 5/152-165,

70. Postupci tehnologije spajanja zavarivanja s taljenjem 3/18-40, 4/658-660, 5/132-133/144,

71. REL postupak – ručno elektrolučno zavarivanje metala s obloženom elektrodom

72. MAG postupak – zavarivanje metala taljivom elektrodom u zaštitnoj atmosferi aktivnih plinova

73. Zavarivanje polimernih materijala

74. Postupci tehnologije spajanja zavarivanja s pritiskom 1/33, 3/44-49,

75. Osnove zalemljenih spojeva 1/36, 3/50, 5/119/122-123,


76. Nazivlje zalemljenih spojeva

77. Prednosti i nedostaci zalemljenih spojeva 5/119-120,

78. Klasifikacija zalemljenih spojeva 1/36, 3/50-51, 5/121-122,

79. Proračun zalemljenih spojeva 1/37, 3/54-55, 5/126-129,

80. Postupci tehnologije spajanja lemljenjem 1/36, 3/51-54, 5/123-126,

81. Plinsko lemljenje

82. Spajanje staljivanjem i ulaganjem 1/41,

83. Osnove zalijepljenih spojeva 1/38, 3/55, 4/652, 5/108-109,

84. Nazivlje zalijepljenih spojeva

85. Prednosti i nedostaci zalijepljenih spojeva 1/38, 5/108,

86. Klasifikacija zalijepljenih spojeva 1/38-39, 5/110-111,

87. Klasifikacija lijepila 4/652-653,

88. Karakteristike lijepila

89. Prednosti i nedostaci zalijepljenih spojeva 4/652,

90. Proračun zalijepljenih spojeva 1/39-40, 3/58-59, 4/654-655, 5/112-118,

91. Postupci tehnologije lijepljenja 1/39, 3/55-58, 4/653-655, 5/111

92. Lijepljenje metala

93. Lijepljenje polimernih materijala

94. Priprema površine za lijepljenja

95. Osnove spojeva sa zakovicama 1/42, 3/59-61, 4/668, 5/205,

96. Nazivlje spojeva sa zakovicama

97. Prednosti i nedostaci spojeva sa zakovicama 4/668, 5/206,

98. Klasifikacija spojeva sa zakovicama 1/42/43-44, 3/63-74, 4/668, 5/205-211/221-222,

99. Proračun spojeva sa zakovicama 1/44-45, 3/63-74, 4/669-671, 5/214-221/223-234,

100. Postupci tehnologije spajanja sa zakovicama 1/42-43, 3/61-63, 4/668-669/671-673, 5/211-214,

101. Osnove nerastavljivih steznih spojeva 1/48-50, 2/109, 3/74-75,

102. Nazivlje nerastavljivih steznih spojeva 1/48-50,

103. Prednosti i nedostaci nerastavljivih steznih spojeva

104. Klasifikacija nerastavljivih steznih spojeva

105. Proračun nerastavljivih steznih spojeva 1/48-50, 2/111-115, 3/75-81,

106. Postupci tehnologije spajanja nerastavljivim steznim spojevima 1/48-50, 2/109-111,

107. Osnove nerastavljivih oblikovnih spojeva 1/46-47,

46 Ispitna pitanja

108. Nazivlje nerastavljivih oblikovnih spojeva

109. Prednosti i nedostaci nerastavljivih oblikovnih spojeva

110. Klasifikacija nerastavljivih oblikovnih spojeva 1/46-47,

111. Proračun nerastavljivih oblikovnih spojeva

112. Postupci tehnologije spajanja nerastavljivim oblikovnim spojevima 1/46-47,

113. Klasifikacija rastavljivih spojeva

114. Osnove vijčanih spojeva 1/55, 2/73-74, 3/82-83, 4/673, 5/236-238, 8/339,

115. Nazivlje vijčanih spojeva

116. Materijali i zaštita od korozije vijčanih spojeva 3/83-86, 4/675,

117. Prednosti i nedostaci vijčanih spojeva 2/73,

118. Klasifikacija vijčanih spojeva 1/55-56, 2/73-75, 4/673/695-696, 5/236-238,

119. Normirani vijci 1/59-61, 3/86-87/89, 4/674/694, 5/239-241,

120. Normirane matice 1/61-62, 3/88, 4/674/694, 5/240-241,

121. Proračun vijčanih spojeva 1/65-66, 2/76-81, 3/91-102, 4/676-691, 5/252-278/283-291, 8/339-366,

122. Postupci tehnologije spajanja vijčanim spojevima 1/64, 2/81-87, 3/96, 4/686-687,

123. Osigurači vijčanih spojeva (podložne pločice, osiguranje od odvijanja) 1/62-63, 3/89-91, 4/675-676,

124. Loši i dobri vijčani spojevi 5/245-250,

125. Osnove spojeva sa svornjacima i zaticima 1/52-54, 2/92-101, 3/130-135, 4/697, 5/293/299,

126. Nazivlje spojeva sa svornjacima i zaticima

127. Prednosti i nedostaci spojeva sa svornjacima i zaticima

128. Klasifikacija spojeva sa svornjacima i zaticima 1/52-54, 2/92-101, 3/130-135, 4/697-698, 5/293-294/299-303,

129. Proračun spojeva sa svornjacima i zaticima 2/92-101, 3/135-138, 4/697, 5/296-299/303-305/312-316,

130. Postupci tehnologije spajanja spojeva sa svornjacima i zaticima 1/52-54, 3/130-135, 4/699,

131. Osigurači spojeva sa svornjacima i zaticima 2/101-102, 4/698-699, 5/305-308,

132. Primjeri spojeva sa svornjacima i zaticima 5/309-311,

133. Osnove spojeva s klinovima i perima 1/67-70, 2/104-107, 3/108,

134. Nazivlje spojeva s klinovima i perima

135. Prednosti i nedostaci spojeva s klinovima i perima


136. Klasifikacija spojeva s klinovima i perima 1/67-70, 2/104-107, 3/108-114,

137. Uzdužni klinovi 1/67-68,

138. Proračun spojeva s klinovima i perima 1/67-70, 2/104-107, 3/108-114,

139. Postupci tehnologije spajanja spojeva s klinovima i perima

140. Osigurači spojeva s klinovima i perima

141. Osnove rastavljivih steznih spojeva 1/74-77, 2/115-121, 3/123-128,

142. Nazivlje rastavljivih steznih spojeva

143. Prednosti i nedostaci rastavljivih steznih spojeva

144. Klasifikacija rastavljivih steznih spojeva 2/115-121, 3/123-128,

145. Konični spojevi 1/74-75,

146. Stezne glavine 1/75-76,

147. Stezni elementi 1/76-77,

148. Zvjezdasto-prstenaste opruge 1/77,

149. Proračun rastavljivih steznih spojeva 2/115-121, 3/123-128,

150. Postupci tehnologije spajanja rastavljivim steznim spojevima 2/115-121,

151. Osnove rastavljivih oblikovnih spojeva 1/71-74, 2/107-108, 3/115-123/128-130,

152. Nazivlje rastavljivih oblikovnih spojeva

153. Prednosti i nedostaci rastavljivih oblikovnih spojeva

154. Klasifikacija rastavljivih oblikovnih spojeva 1/71-74, 2/107-108, 3/115-123,

155. Ožljebljeni spojevi 1/71,

156. Ozubljeni spoj 1/72,

157. Čelni ozubljeni spoj 1/73,

158. Poligonalni spoj 1/74,

159. Proračun rastavljivih oblikovnih spojeva 1/71-74, 2/107-108, 3/115-123,

160. Postupci tehnologije spajanja rastavljivim oblikovnim spojevima

161. Osnove cjevovoda (označavanje, načela izvedbe) 1/228/235, 3/478/512-513, 5/648/663-664, 11/655-664/1523-1525 (+ po sustavima),

162. Cijevi 1/228, 5/648-651, 19/220/228-231/243-244,

163. Materijali cijevi 1/228-229, 3/479-484,

164. Nazivlje spojeva cjevovoda 1/228-229, 3/478-479, 5/655-656,

165. Klasifikacija spojeva cjevovoda 5/651-652/657-661,

48 Ispitna pitanja

166. Spojni elementi 19/221,

167. Zaporni, regulacijski i sigurnosni elementi 1/230, 3/502-503, 11/1679-1680, 18/90,

168. Mjerni elementi 3/237-241,

169. Ventili 1/231-232, 3/503-507, 5/652-653,

170. Zasuni 1/232, 3/507-509, 5/653-654,

171. Pipci 1/232-3, 3/509-510, 5/654,

172. Zaklopke 1/233, 3/510-512, 5/654-655,

173. Kompenzatori 5/661-662,

174. Cijevne potpore 3/500-501, 5/662-663,

175. Izolacija cijevi 1/236,

176. Proračun cjevovoda 1/233-234, 3/482-488, 4/217-230, 5/664-673, 6/221-244, 7/134-136/229-230/311-312, 11/95-104,

177. Postupci tehnologije spajanja cjevovoda 1/233-234, 3/488-500, 32, 33, 34,

178. Spajanje čeličnih cjevovoda

179. Spajanje bakarnih cjevovoda

180. Spajanje PE cjevovoda

181. Spajanje PVC cjevovoda

Info 5/655-656,

182. Osnove brtvljenih spojeva 1/140, 3/454, 5/676-677(Dichtungen), 9/653-667(seals)/779-802(gaskets), 12/266-267, 21/889-892, 31/211-216, 22/870-871, 25/255, 27/450-482, 28/537-541, 30/49-50/192-193,

183. Klasifikacija brtvljenih spojeva 3/456/465/472, 5/678, 12/266, 31/216-217, 27/462-463, 30/193, 12/42,

184. Materijali za izradu brtvi 1/140, 21/890, 31/236-237, 27/304-305, 28/541-542,

185. Statičke brtve 1/140, 3/455-464, 5/678-685, 12/267-276, 21/893-902, 31/216-220, 25/255-262, 30/193-197,

186. Brtvljenje vanjskom silom

187. Brtvljenje pogonskim tlakom

188. Dinamičke brtve 1/141-142, 3/464-471, 5/685-693, 12/276-289, 21/902-919, 31/220-221, 25/262-275, 30/197-203,

189. Brtve s kliznim prstenom

190. Hidraulik brtve

191. Bezdodirne brtve 1/142, 3/471-477, 5/693-695, 31/217-218,

192. Elastične brtve 31/221-223,

193. Brtveni klizni prsteni 1/140, 31/223-228,


194. Brtvljene stapa 31/228-229,

195. Proračun brtvljenih spojeva 3/466/474, 5/681-682/694, 6/246-247, 31/230-243, 22/870-875, 27/306-313/450-459,

196. Ugradba brtve 1/140, 31/248-250,

197. Oštećivanje i vijek trajanja brtve 31/245-248,

Freudenberg-Simrit http://www.simrit.de/web/public/home

Federal-Mogul http://www.federalmogul.com/en

Dichtomatik http://www.dichtomatik.us/

Industrial Gasket & Shim http://www.igscorp.com/

Info: 30/203

Literatura

1. Pandžić J., Pasanović B.: Elementi strojeva – udžbenik s DVD-om za 2. razred tehničkih škola u području strojarstva i brodogradnje; Neodidacta, 2008.

2. Jelaska D.: Elementi strojeva – skripta za studente Industrijskog inženjerstva; Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, 2005.

3. Decker K.-H.: Elementi strojeva; Tehnička knjiga, 1987.

4. Böge A.: Vieweg Handbuch Maschinenbau - Grundlagen und Anwendungen der Maschinenbau-Technik, 18. Auflage, Vieweg, 2007.

5. Wittel H., Muhs D., Jannasch D., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Lehrbuch und Tabellenbuch – Normung, Berechnung, Gestaltung, 19. Auflage; Vieweg + Teubner, 2009.

6. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Becker M., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Interaktive Formelsammlung auf CD-ROM, 8. Auflage; Vieweg, 2006.

7. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Aufgabensammlung – Aufgaben, Lösungshinweise, Ergebnisse, 14. Auflage; Vieweg, 2007.

8. Brown T.H.: Mark's Calculations For Machine Design; McGraw-Hill Professional, 2005.

9. Shigley J.E., Mischke C.R.: Standard handbook of machine design, 3rd Edition; McGraw-Hill Professional, 2004.

10. Oberg E., Jones F.D., Horton H.L., Ryffel H.H.: Machinery's Handbook 28th Edition; Industrial Press, 2008.

11. Grote K.-H., Feldhausen J.: Dubbel - Taschenbuch für den Maschinenbau, 22 Auflage; Springer, 2007.

http://www.igscorp.com/

http://www.dichtomatik.us/

http://www.federalmogul.com/en

http://www.simrit.de/web/public/home

50 Ispitna pitanja

12. Haberhauer H., Bodenstein F.: Maschinenelemente – Gestaltung, Berechnung, Anwendung, 15., bearbeitete Auflage; Springer, 2009.

13. Steinhilper W.,·Sauer B.: Konstruktionselemente des Maschinenbaus 1 – Grundlagen der Berechnung und Gestaltung von Maschinenelementen, 7. Auflage; Springer, 2008.

14. Beer F.P., Johnston R.E., DeWolf J.T., Mazurek D.F.: Mechanics of Materials, 5th Edition; McGraw-Hill Higher Education, 2008.

15. Beer F.P., Johnston R.E., DeWolf J.T., Mazurek D.F.: Mechanics of Materials – Solutions Manual, 3rd Edition; rukopis.

16. Läpple V.: Einführung in die Festigkeitslehre – Lehr- und Ubungsbuch; Viewegs Fachbucher der Technik, 2006.

17. Läpple V.: Lösungsbuch zur Einführung in die Festigkeitslehre – Ausführliche Lösungen und Formelsammlung; Viewegs Fachbucher der Technik, 2007.

18. Fritz A.H., Schulze G.: Fertigungstechnik; 8. Auflage; Springer, 2008.

19. Kraut B.: Strojarski priručnik, 9. izdanje; Tehnička knjiga, 1988.

20. Messler R.W.: Joining of Materials and Structures From Pragmatic Process to Enabling Technology; Elsevier Butterworth–Heinemann, 2004.

21. Niemann G., Winter H.,·Höhn B.-R.: Maschinenelemente – Band 1 Konstruktion und Berechnung von Verbindungen, Lagern, Wellen, 4. Auflage; Springer, 2005.

22. Norton R.L.: Machine Design – An Integrated Approach, 3rd Edition; Prentice Hall, 2006.

23. Patnaik S., Hopkins D.: Strength of Materials – A New Unified Theory for the 21st Century; Elsevier Butterworth-Heinemann, 2004.

24. Fleischer B., Theumert H.: Entwickeln Konstruieren Berechnen – Komplexe praxisnahe Beispiele mit Lösungsvarianten, 2. Auflage; Vieweg + Teubner, 2009.

25. Klebanov B.M., Barlam D. M., Nystrom F. E.: Machine elements – life and design; CRC Taylor & Francis Group, 2008.

26. Koludrović Ć., Koludrović-Harbić I., Koludrović R.: Tehničko crtanje u slici : s kompjutorskim aplikacijama, 5. izdanje, Ć.I.R., Rijeka.

27. Lingaiah K.: Machine Design Databook, 2nd Edition; McGraw-Hill, 2002.

28. Mott R.L.: Machine Elements in Mechanical Design, 4th Edition; Prentice Hall, 2003.

29. Hering E., Schröder B.: Springer Ingenieurtabellen; Springer, 1998.

30. Childs P.: Mechanical Design, 2nd Edition; Elsevier Butterworth-Heinemann, 2004.

31. Steinhilper W.,·Sauer B.: Konstruktionselemente des Maschinenbaus 1 – Grundlagen von Maschinenelementen für Antriebsaufgaben, 6. Auflage; Springer, 2008.

32. Muscroft S.: Plumbing – For Level 2 Technical Certificate and NVQ, 2nd Edition; Elsevier 2007.

33. Prestly D.R.: Do-It-Yourself For Dummies; Wiley 2007.

34. Woodson D.R.: 2009 international plumbing codes handbook; McGraw-Hill Professional, 2009.


Documents

1zvonimir/ElementiStrojeva1/... · Web viewSile (F) opisuju neposredna (gravitacija) ili posredna (pritisak) uzajamna mehanička djelovanja tijela te se javljaju u parovima. Prema