Skripta za ispit iz pojmova!!!1.MAX WEBER:POLITIKA KAO POZIVModerna drava socioloki se definira na osnovi specifinog sredstva koje joj je svojstveno (kao i svakoj drugoj politikoj organizaciji): na osnovi primjene fizike sile!!!DRAVA JE ONA LJUDSKA ZAJEDNICA KOJA UNUTAR JEDNOG ODREENOG PODRUJA (ZEMLJOPISNOG) ZA SEBE ZAHTIJEVA MONOPOL LEGITIMNE UPOTREBE FIZIKE SILE.ONA JE JEDINI IZVOR "PRAVA" NA PRIMJENU FIZIKE SILE.Fizika sila nije jedino sredstvo drave ali je za nju svakako specifino sredstvo (drutvene tvorbe bez primjene fizike sile = ANARHIJA). Ostale organizacije i pojedinci imaju pravo upotrebe fizike sile samo u obimu koji im sa svoje strane dopusti drava.VRSTE VLADAVINA, UTEMELJENJE POLITIKE VLASTI, DRAVNI PORETCI Da bi vladala, "vlast" mora raspolagati sredstvima za primjenu fizike sile: - upravna tijela (vojska, policija) - upravna sredstva (novac, graevine, vozni park, oprema za vojsku) Da bi dola do tih sredstava, vlast zahtijeva da se ljudi pokore njenom autoritetu tj. trai poslunost. Tri osnovna razloga zbog kojih se ljudi pokoravaju tj. postaju posluni su strah, nada i interes. Pokoravanjem, vlast dobiva legitimnost.Postoje tri ista (osnovna) tipa vladavine:1) ''tradicionalna vladavina'' tradicija, obiaj, navika2) ''karizmatska vladavina'' karizma, junatvo ili druga osobina koja pojedincu daje karakter voe (veliki demagog, plebiscitarni vladar, voa politike stranke) 3) ''vladavina na osnovi legalnosti'' vjerovanje u legalitet i racionalno stvorena pravilaWeber se u knjizi prije svega bavi "karizmatskom vladavinom". Karizmatska vladavina je pokoravanje (predanost) karizmi ovjeka koji je iznutra "pozvan" da bude voa, ne zbog obiaja ili normi nego zato to ljudi vjeruju u njega . Karizmatska vladavina u obliku politikog vodstva "slobodnog demagoga" ili "parlamentarnog voe stranke" svojstvena je prvenstveno Zapadu. Kako zapoinje utemeljenje politike vlasti? "Pozvani" politiari nisu jedine mjerodavne figure u domeni borbe za politiku mo, odluujua su pomona sredstva koja su im na raspolaganju! Upravni aparat (politiki pogon) pokorava se nositelju moi iz isto osobnog interesa, a to su materijalna nagrada (feudalni posjed, sinekura, plaa modernog slubenika itd.) i drutveni ugled (viteka ast, slubenika ast itd.). Strah od gubitka tih nagrada osnova je poslunosti aparata prema nosiocu vlasti. Za odranje bilo koje vladavine temeljene na sili potrebna su odreena materijalna sredstva (kao i kod privrednog pogona).Sve dravne poretke dijelimo prema tome da li politiki aparat sam posjeduje upravna sredstva (novac, graevine, ratni materijal i dr.) ili su ta ona u posjedu samog nositelja vlasti. Dravne poretke u kojima aparat sam posjeduje upravna sredstva zovemo "staleki strukturirana organizacija". Takav dravni poredak bio je feudalizam. Feudalac je na svom podruju sam provodio upravljanje, pravosue, sam se opremao i opskrbljivao za rat itd Vladar i "samostalna" feudalna aristokracija meusobno dijele vlast. Zbog toga se mo vladara zasnivala samo na savezu o osobnoj vjernosti i injenici da je feudalac "legitimnost" za svoj posjed i drutveni poloaj izvodio iz vladara.Dravne poretke kod kojih je upravni aparat odvojen od materijalnih sredstava tj. ona su u rukama nositelja vlasti zovemo "uprava u vlastitoj organiziranoj reiji". Nosilac vlasti upravlja putem slojeva bez posjeda, novca, vlastite moi ili drutvenog ugleda. Ti slojevi potpuno su ovisni o njemu poto ih on plaa naturalnim ili novanim deputatima iz vlastitih zaliha. (npr. vojsku oprema iz vlastitih zaliha) U ovaj tip poretka spadaju patrijarhalne i matrijarhalne vladavine, sultanske despocije i posebno birokratski dravni poredak, dakle onaj koji u najracionalnijem smislu karakterizira upravo modernu dravu.Da bi pojedinac uspio doi do vlasti tj. moi, nije dovoljna samo njegova osobna karizma, sposobnost ili "poziv" da se doe na vlast, nego i materijalna sredstva, podrka nekih krugova koji u njegovom uspjehu vide mogunost materijalne koristi, poveanja ugleda tj. vanosti u drutvu, ili mogunost ostvarenja nekih drugih vlastitih interesa. Vladar svoju politiku mo zasniva ili na savezu sa onima koji ga financiraju i s kojima dijeli vlast, ili, ako je on taj koji financira, na odanosti onih koji su o njemu ovisni (financijski, zbog drutvenog ugleda) a najbolji primjer takvog tipa vlasti je birokratski dravni poredak koji karakterizira svaku modernu dravu.POLITIKA, TIPOVI POLITIARARazvoj moderne drave potaknula je vladareva eksproprijacija (razvlatenje) samostalnih nositelja upravnih moi (staleki funkcionari - feudalci). Time je provedeno razdvajanje upravnog aparata od materijalnih sredstava (slubenici vie nisu osobni vlasnici novca, zgrada, ratnih zaliha ili bilo kojih drugih politikih sredstava kojima upravljaju). Vlasnik tih sredstava postala je drava (skupljena su u jednom vrhu) a ona ta sredstva prosljeuje u ruke svojih upravljaa da njima upravljaju u njeno ime - drava je sebe postavila kao najvii vrh.U tijeku procesa eksproprijacije pojavljuju se kategorije "politiara po pozivu" (profesionalnih politiara) u jednom drugom smislu - oni ne ele sami vladati kao karizmatske voe, nego se stavljaju u slubu politikih gospodara i izvravaju njihovu politiku (to im je postao ivotni sadraj a ujedno i izvor prihoda).

Iz te borbe vladara i stalea razvili su se profesionalni politiari, a bili su na strani vladara.

POLITIKA JE TENJA ZA SUDJELOVANJEM U MOI ILI ZA UTJECAJEM NA RASPODJELU MOI IZMEU DRAVA ILI GRUPA LJUDI UNUTAR JEDNE DRAVE.

Onaj tko se bavi politikom tei za moi kao sredstvom za postizanje nekih drugih ciljeva (idealnih ili egoistinih) ili za moi zbog nje same (kako bi uivao u prestiu koji iz nje proizlazi). Kako bi shvatili to za bavljenje politikom (u smislu umijea) znai pojava ove kategorije profesionalnih politiara tj. "politiara po pozivu", moramo znati da se politikom moe baviti:a) povremeni politiar (to smo svi mi kada npr. glasujemo, odobravamo govor na nekom politikom skupu...)b) politiar po sporednom zanimanju (npr. povjerenici ili lanovi odbora partijsko-politikih organizacija koji tu djelatnost obavljaju u sluaju potrebe, a niti materijalno niti idejno ne ive od toga)c) politiar po osnovnom zanimanju tj. "politiar po pozivu" (aparat vladarevih pomonika kojima je politika osnovni poziv i oni od politike ive)Prema nainu pretvaranja politike u poziv, Weber "politiare po pozivu" dijeli na: a) one koji ive "za" politiku (politika mu nije trajni izvor prihoda) b) one koji ive "od" politike (od politike stvara trajni izvor prihoda) Politiar po pozivu koji ivi za politiku mora biti ekonomski neovisan o prihodima koje mu bavljenje politikom moe priskrbiti (to ne znai da nemaju i prihode od politike). Da bi se potpuno posvetio politici, takav politiar ne smije troiti svoju snagu ili intelekt na nita drugo doli na bavljenje politikom (imuan je i vlasnik tvornice, ali snagu troi na voenje tvornice). Bezuvjetno ekonomski neovisna je imuna osoba koja sredstva za ivot ne stjee vlastitim radom, ve bez ikakvog rada nekakvom rentom - takva osoba je prije svega rentijer (zemljoposjednici, veleposjednici, staleka gospoda). Iznimka su odvjetnici koji su zbog isto profesionalno-tehnikih razloga kao "politiari po pozivu" igrali nerazmjerno veu, gotovo dominantnu ulogu. Zadovoljavanje ovih uvjeta nuno vodi ka plutokratskom novaenju ljudi u politiku. Politiar po pozivu koji ivi od politike nema druga sredstva za ivot osim onih koje kao naknadu potrauje za svoju politiku aktivnost. Ta naknada moe biti u obliku sinekura (prihodi od pristojbi i taksi, mita, napojnica) ili fiksne plae, ili oboje. Sve to, ipak, ne znai da se oni politikom bave iskljuivo zbog osobne koristi, a ne zbog "same stvari". Danas, stranake voe svoje slubenike nagrauju raznim poloajima u strankama, opinama, dravnim institucijama, poduzeima i sl., a zbog toga se stranke vie ne bore samo za konkretne ciljeve nego prije svega za patronat nad poloajima. U politikim strankama (pogotovo u SAD) sve je vie "istih lovaca na poloaje", poloaji postaju plijen izbornog pobjednika - takve politiare zovemo i "politiarima plijena". PROFESIONALNI SLUBENICITehniki neotklonjive potrebe diletantskih uprava politiara plijena (razvoj ratne tehnike trai kolovanog asnika, sve profinjeniji pravni postupci kolovanog pravnika) uvjetuju razvoj strunog inovnitva. Razvija se postupno te u 16. stoljeu dolazi do izraaja (poetak razvoja je u talijanskim gradovima i signorijama, te normanskim osvajakim dravama). Kasnije taj razvoj podupiru i zakoni kao ameriki Civil Service Reform (1883.godina - komisija vodi brigu o izboru javnih slubenika neovisno o stranakoj pripadnosti) kojima se stvaraju slubenika mjesta na kojima slubenici rade do mirovine. Takvo moderno, visokoobrazovano "profesionalno inovnitvo" zasnovano je na podijeli rada i struno je u podruju za koje se kolovalo (kolovani asnici, pravnici ). Istodobno se, ali u puno manjoj mjeri, dogaa i razvoj "rukovodeih politiara" koji su bili neka vrsta savjetnika ili "voditelja" vladara.Paralelno s usponom apsolutizma vladara nad staleima (16.st.) slabi njegova samovlada u odnosu na profesionalne slubenike (pomou kojih je i pobijedio te stalee).Ali, prije svega toga, organizacija vlasti najprije je krenula drugim putem. U svim, pa i najrazvijenijim dravama, vladari su osnivali kolegijalne upravne organe (kabinete) kao najvie dravne organe vlasti. Vladar je predsjedao tim organom i donosio odluke koje je izricao kao zakljuke tog dravnog vijea (ili kako su se ve zvali ti organi). Vladari su ih osnivali jer su naspram struno kolovanog slubenitva sve vie izgledali kao diletanti, preko tih tijela dolazili do strunog miljenja i protumiljenja, te su na temelju njih donosili odluke. Pomou tih tijela vladari su pred rastuom teinom strunog slubenitva nastojali zadrati najviu dravnu vlast u svojim rukama. Iako su interesi vladara i strunog slubenitva zbog ovakvog stanja stvari bili suprotstavljen, u odnosu na parlament i njegove aspiracija ka moi, njihovi su interesi bili solidarni. Interesi slubenitva je da se i vodei ministarski poloaji popunjavaju iz njegovih redova (oni tako postaju predmeti slubenikog napredovanja), a vladaru je interes bilo da imenuje ministre iz redova odanih slubenika. Za jedinstveni nastup pred parlamentom i pregovore sa strankama bio je zaduen vodei ministar slubenik - ef kabineta. Razvoj politike (na koji utjee moderni stranaki sustav) koja u borbi za politiku mo i u metodama te borbe zahtijeva kolovan kadar, dovodi do podjele funkcionara na dvije kategorije:1) struni slubenik (on se ne mijenja nego se koristi njegova strunost) 2) politiki slubenik (takoer je struan, barem u Njemakoj, ali mogu bilo kada biti premjeteni, otputeni ili stavljeni na raspolaganje najee nakon gubitka izbora)

Istinski profesionalni slubenik ne bavi se politikom nego upravljanjem na nestranaki nain (to vrijedi za obje kategorije). Sine ira et studio - latinski, "bez bijesa i pristranosti", na taj nain slubenik treba upravljati svojim poloajem. Slubenik ima i svoju ast, a to je njegova sposobnost da na odgovornost nadreene vlasti izvri njenu zapovijed, iako se s njome moda i ne slae. Visokostojei inovnici su zbog svoje neodgovornosti loi i etiki niski poltiari. Nasuprot toga, ast politiara (bilo voe ili pristae) je u samoodgovornosti za ono to ini on tu samoodgovornost ne smije skinuti sa sebe. Visokostojei inovnici su zbog svoje neodgovornosti loi i etiki niski politiari.PROFESIONALNI POLITIARIProfesionalni politiari razvili su iz borbe vladara sa staleima a u toj borbi bili su u slubi vladara. U toj borbi protiv stalea, vladar se oslanjao na politiki upotrebljive slojeve nestalekog karaktera, pa prema tome profesionalne politiare dijelimo na ove kategorije: 1) kler - bio je pismen, nalazio se izvan sklopa normalnih politikih i ekonomskih interesa, kler u celibatu nije morao politiku mo sauvati za svoje potomke.2) humanistiki obrazovani literati - da bi postali politiki savjetnici i pisali govore za vladara, ljudi su morali poznavati latinske govore i grke stihove.3) dvorsko plemstvo - nakon to su ga politiki razvlastili vladari plemstvo povlae na dvor i koriste ga za politiku i diplomatsku slubu oni zamjenjuju humanistike literate.4) gentry - sitno plemstvo i gradski rentijeri, oni su specifini za englesku, vladar ih je koristio u borbi protiv barona i gratis im je dao samoupravu zatita od birokratizacije.5) univerzitetski kolovani pravnici - odigrali su veliku ulogu u razvoju modernih politiara (naroito na kontinentu Europe), od 16 stoljea sveprisutni su u politici.

Weber posebice istie znaaj odvjetnika u zapadnoj politici (posebno u vremenu nakon pojave politikih stranaka). Odvjetnik je demagog, a dananja politika veinom se vodi putem izgovorene ili pisane rijei. U vaganju rijei odvjetnik je, kao demagog, u velikoj prednosti naspram profesionalnog slubenika koji to nije. Zadaa kolovanog odvjetnika je voenje stvari interesenta, a politika aktivnost putem stranaka je upravo aktivnost interesenata.Demagog je vodei tip politiara na zapadu (naroito od vremena demokracije). Moderna se demagogija slui govorom i pisanom rijei (pogotovo pisanom rijei), pa su najvaniji predstavnici ove vrste politiki publicisti tj. novinari. Iako asni novinar ima jak osjeaj za odgovornost, i iako svaki politiar ima potrebu utjecaja na tisak, vrlo je rijetko da netko iz novinarskih redova postane voa neke politike stranke. Razlog je njegova materijalna ovisnost o zaraivanju za ivot putem pisanja novinskih lanaka. Novinarska karijera je jedan od najvanijih putova profesionalne politike djelatnosti. Iako veliki kapitalistiki koncerni koji su vlasnici novina potiu politiku indiferentnost u svojim listovima (da ne ostanu bez naklonosti vlasti koja im je poslovno korisna), te usprkos novinarima koji za novac piu "plaene oglase", novinarstvo obuhvaa velik broj vrijednih i autentinih ljudi.PRIRODA STRANKE I STRANAKE ORGANIZACIJEU svim velikim politikim organizacijama s periodinim izborom nositelja vlasti, politika djelatnost je nuno djelatnost interesenata. Relativno mali broj onih koji su primarno zainteresirani za sudjelovanje u politikoj moi stvara svoje pristae putem slobodne kampanje, predstavljaju se kao izborni kandidati, sakupljaju novana sredstva idu u lov na glasove!!! Oni do moi pokuavaju doi kampanjom stranke na tritu izbornih glasova. Bez ovakvog pogona izbori bi bili neprovedivi na primjeren nain. Graani koji imaju pravo glasa dijele se na aktivne i pasivne politike elemente. U aktivne politike elemente spadaju vodstvo, sljedbenici i pristae, dok su pasivni politiki elementi pasivni birai.Ovi aktivni i pasivni politiki elementi nuni su ivotni elementi svake stranke.Nastajanje stranakih organizacija i njihovog ustroja moemo promatrati kroz ove faze razvoja: - povremene politike organizacije (klubove), takvo stanje zovemo "vladavina krugova uglednika i parlamentaraca".- moderne stranke plebiscitarne demokracije organizirane po "caucus" sistemu. Prijelazna faza bile su organizacije u kojima su politiku djelatnost napola obavljaju uglednici, a napola slubenici i poduzetnici.Poetkom svog nastajanja, politike stranke djeluju kao povremene organizacije tj. povremeni lokalni politiki klubovi lokalnih uglednika (moni i imuni ljudi, aristokracija, sveenstvo i sl.). Ove stranke bile su isti nasljednici aristokracije. Ne postoje lokalne stranake organizacije, izborne kandidate odabiru lokalni uglednici, politiki ivot odvija se samo u vrijeme izbora. Samo je novinar plaeni profesionalni politiar a novinarstvo kontinuirana politika djelatnost.Interes parlamentaraca za prodor jedinstvenih programa i jedinstvenu agitaciju u zemlji, te posebice interes za meulokalne izborne kompromise ini pokretaku snagu za povezivanje stranakih redova. Razvijaju se mree lokalnih stranakih organizacija (samo u gradovima), mree "povjerljivih osoba" s kojima voditelj centralnog stranakog biroa odrava trajnu korespondenciju - ali karakter stranakog udruenja kao udruenja uglednika ostaje nepromijenjen. Politika je uglavnom sporedna profesija a broj profesionalnih politiara je malen (poslanici, slubenici sredinjice stranke, novinari). Poslanik u svojoj izbornoj jedinici ima svaku vrstu patronata (naroito u kadrovskim pitanjima) pa je sve je vei broj onih koji su direktno zainteresirani za politiku djelatnost (oni preko poslanika pokuavaju sprovesti svoje elje tj. interese). Raspodjela moi izmeu vodstva stranke, poslanika i uglednika bila je podjednaka. Najmoderniji oblici stranake organizacije plodovi su demokracije, masovnog birakog prava, masovnog vrbovanja i masovnih organizacija, te jedinstva vodstva i stroge discipline. Takve stranke organizirane su po tzv. caucus sistemu (pojavio se 1868. godine na lokalnim izborima u Birminghamu)S pojavom caucus sistema prestaje vladavina uglednika i parlamentaraca - profesionalni politiari izvan parlamenta preuzimaju stvar u svoje ruke. Oni nastupaju kao "poduzetnici" (po uzoru na amerike bossove i engleske election agente) ili kao fiksno plaeni slubenici. Programe i kandidate odabiru lanovi stranke putem stranakih skuptina. Ovakva organizacija podrazumijeva lokalne organizacije u gradskim etvrtima te znatan personalni aparat sastavljen od discipliniranih profesionalnih slubenika koji su nosioci stranake politike. Ovakve organizacije baziraju se na potpunoj disciplini u svojim redovima. Ipak, stvarna mo nalazi se u rukama ljudi koji kontinuirano djeluju unutar politikog pogona ili onih od kojih taj pogon financijski i kadrovski ovisi (mecene, voditelji monih politikih klubova interesenata kao npr. Tammany Hall Demokratske stranke u SAD). Oni koji upravljaju pogonom mogu parlamentarcima nametati svoju volju i tako utjecati na izbor vodstva stranke. Voa stranke postaje osoba iza koje stoji pogon, a za odabir su bitne njegove voljne kvalitete i demagoka mo njegovog govora (govor mora biti sposoban dirati u emocije masa - "diktatura zasnovana na iskoritavanju emocionalnosti masa"). Ovakav snaan voa nadzire pogon, sljedbenici za njega rade sa predanou i vjerom, a parlamentarci postaju puko glasako stado i lovci na sinekure. Od njega se trai pobjeda te poloaji i druge pogodnosti kao nagrada (spoil system - sistem plijena).Stvaranje takvih pogona znai uvoenje plebiscitarne demokracije, a takvog vou zovemo plebiscitarni diktator.Kako je "spoil system" utjecao na formiranje dananjih stranaka?Utjecao je tako da se jedna nasuprot druge nalaze stranke bez uvjerenja, iste organizacije lovaca na poloaje koje svoje promjenjive programe stvaraju gotovo iskljuivo u cilju osvajanja izbornih glasova, a time mandata i poloaja.to je "boss" spominjan u amerikim politikim organizacijama?Boss je politiki kapitalistiki poduzetnik koji na vlastiti raun i na vlastiti rizik pribavlja glasove biraa. On nema vrste politike principe niti uvjerenja, njega zanima samo kako dobiti glasove, te njemu najvanije - mo.Boss stranci putem lanarina, mita, napojnica i velikih financijera izbora donosi znatna sredstva.Kao kandidate na izborima bossovi esto koriste vanstranaku inteligenciju koja posjeduje imid boraca protiv korupcije (oni su opasni za njihove izvore moi i novca, ali nekada su na to primorani zbog pridobivanja izbornih glasova. U biti, bossova djelatnost je snaan i kruto organiziran kapitalistiki stranaki pogon, iji su oslonac organizirani klubovi, poput Tammany Halla. Cilj tih klubova je postizanje profita putem politikog ovladavanja, prije svega komunalnim upravama kao najvanijem plijenu.STRANKE U NJEMAKOJU Njemakoj je politiko djelovanje bilo uvjetovano malom moi parlamenta i parlamentaraca, velikim znaajem kolovanog strunog slubenika i time to su njemake stranke bile stranke uvjerenja (njeni lanovi zastupaju svjetonazor, barem tako govore).Struno je slubenitvo toliko jako da zauzima i ministarska mjesta, dok je vrhunac moi prosjenog parlamentarca u tome da naelniku neke uprave (dakle strunom slubeniku) sugerira da na slobodno mjesto u nekom uredu primi odreenu osobu.Strankama upravljaju profesionalni politiari bez moi i odgovornosti koji imaju samo podreenu ulogu uglednika. To su zapravo "cehovi uglednika" iji su ivotni smisao sitni poloajii i glavna su prepreka napredovanja nadarenih osoba sa karakteristikama i kvalitetama voe - cehovi jednostavno ne podnose takve osobe. S tim u skladu, moemo rei da je na djelu "vladavina klike" ije su ivote sainjavali sitni poloajii (demokracija bez voe). Povremeno u stranku radi reklame privlae vanstranaku inteligenciju koju na izborima kandidiraju samo kada je to neizbjeno. U parlamentu vlada isti duh - svaki govor prethodno je cenzuriran u stranci, a govoriti smije samo unaprijed prijavljeni govornik. Javljaju se naznake novih stranakih aparata koji trae osobu voe. Predvode ih studenti visokih kola (amateri) ili ih predvode poslovni ljudi. I prvi i drugi trae osobu kojoj pripisuju osobine voe, s tim da joj poslovni ljudi plaaju voenje izborne kampanje. Takve voe i aparati nestaju brzo kako su se i pojavili. Vladavini klike ubudue e odgovarati i obnavljanje Bundesrata (Gornji dom kojeg sainjavaju predstavnici pokrajina - time e oslabiti mo parlamenta i njegovo znaenje kao mjesta izbora voe) i proporcionalno izborno pravo (interesnim grupama daje mogunost prijama njihovih slubenika kao kandidata na listama). Jedina ansa za pojavu nekog voe je mjesto predsjednika Reicha i to ako bi se on birao plebiscitarno a ne parlamentarno.PITANJA WEBER:1.Weber smatra da postoje dva tipa demokracije. Obrazloi ih i pokai kojem je tipu demokracije skloniji Weber. ODG: Postoji demokracija sa voom i mainom (koji bi trebao biti izabran plebiscitarno), te nju Weber preferira jer je takav sustav stabilan, a stabilnost proizlazi iz lika voe koji ima kariz.odlike sa kojim se masa identificira. Weber se u knjizi prije svega bavi "karizmatskom vladavinom". Karizmatska vladavina je pokoravanje (predanost) karizmi ovjeka koji je iznutra "pozvan" da bude voa, ne zbog obiaja ili normi nego zato to ljudi vjeruju u njega . Karizmatska vladavina u obliku politikog vodstva "slobodnog demagoga" ili "parlamentarnog voe stranke" svojstvena je prvenstveno Zapadu Takoer postoji i demokracija bez voe, koja znai vladavinu politiara iji je to poziv ali koji nemaju pozvanosti (unutranjih kariz.svojstava koji ine vou), to znai ono to stranaka oporba obino naziva vladavinom klike. Ovaj tip otvara prostor pekulanstvu uglednika oko mjesta u hijerarhiji.2. Weber govori o eksproprijaciji 'eksproprijatora'. O emu se tu radi? ODG: O vladarevu razvlatenju u modernoj dravi samostalnih privatnih nositelja upravne moi. Time je provedeno razdvajanje upravnog aparata od mat.sredstava (slubenici vie nisu osobni vlasnici novca,zgrada,ratnih zaliha ili bilo kojih dr.pol.sredstava kojima upravljaju). Vlasnik tih sredstava postaje drava koja ih zatim prosljeuje u ruke svojih upravljaa da njima upravljaju u njeno ime.3. Weber navodi tipove 'profesionalnih politiara' koji su se povijesno javljali. Navedi ih i obrazloi. ODG: Profesionalni politiari razvili su se iz borbe vladara sa staleima a u toj borbi bili su u slubi vladara. U toj borbi protiv stalea, vladar se oslanjao na politiki upotrebljive slojeve nestalekog karaktera, pa prema tome profesionalne politiare dijelimo na ove kategorije: 1. kler - bio je pismen, nalazio se izvan sklopa normalnih politikih i ekonomskih interesa, kler u celibatu nije morao politiku mo sauvati za svoje potomke.2. humanistiki obrazovani literati - da bi postali politiki savjetnici i pisali govore za vladara, ljudi su morali poznavati latinske govore i grke stihove.3. dvorsko plemstvo - nakon to su ga politiki razvlastili vladari plemstvo povlae na dvor i koriste ga za politiku i diplomatsku slubu oni zamjenjuju humanistike literate.4. gentry - sitno plemstvo i gradski rentijeri, oni su specifini za englesku, vladar ih je koristio u borbi protiv barona i gratis im je dao samoupravu zatita od birokratizacije.5. univerzitetski kolovani pravnici - odigrali su veliku ulogu u razvoju modernih politiara (naroito na kontinentu Europe), od 16 stoljea sveprisutni su u politici. 4. Weber razlikuje tipove slubenitva. Navedi ih i kratko obrazloi. ODG: Razvoj politike (na koji utjee moderni stranaki sustav) koja u borbi za politiku mo i u metodama te borbe zahtijeva kolovan kadar, dovodi do podjele funkcionara na dvije kategorije:1. struni slubenik (on se ne mijenja nego se koristi njegova strunost) 1. politiki slubenik (takoer je struan, barem u Njemakoj, ali mogu bilo kada biti premjeteni, otputeni ili stavljeni na raspolaganje najee nakon gubitka izbora)

Istinski profesionalni slubenik ne bavi se politikom nego upravljanjem na nestranaki nain (to vrijedi za obje kategorije). Sine ira et studio - latinski, "bez bijesa i pristranosti", na taj nain slubenik treba upravljati svojim poloajem. 5. Detaljno objasni tipove stranaka kod Webera. Pokai zato je dolo do promjena u njihovom nainu djelovanja i organiziranja. ODG: Nastajanje stranakih organizacija i njihovog ustroja moemo promatrati kroz ove faze razvoja: - povremene politike organizacije (klubove), takvo stanje zovemo "vladavina krugova uglednika i parlamentaraca".- moderne stranke plebiscitarne demokracije organizirane po "caucus" sistemu.

Prijelazna faza bile su organizacije u kojima su politiku djelatnost napola obavljaju uglednici, a napola slubenici i poduzetnici.

Poetkom svog nastajanja, politike stranke djeluju kao povremene organizacije tj. povremeni lokalni politiki klubovi lokalnih uglednika (moni i imuni ljudi, aristokracija, sveenstvo i sl.). *Najmoderniji oblici stranake organizacije plodovi su demokracije, masovnog birakog prava, masovnog vrbovanja i masovnih organizacija, te jedinstva vodstva i stroge discipline. Takve stranke organizirane su po tzv. caucus sistemu (pojavio se 1868. godine na lokalnim izborima u Birminghamu)6. Weber smatra da su za politiare posebno vane tri odlike. Navedi ih i objasni. ODG: Strast u smislu predavanja nekoj stvari, odgovornost-odgovorno sluenje toj stvari te mjera- za Webera kljuna psiholoka odluka politiara, koja politiaru omoguuje da sabrano i mirno dopusti da na njega i njegove odluke utjee realnost- dakle distanca prema ljudima i stvarima. Posrijedi je odreena distanca prema ljudima i stvarima ali reklo bi se i prema samome sebi. Weber zakljuuje da je ukupnost politike kombinacija strasti i neophodne distanciranosti. 7. Weber se bavi i metodologijom pojmova. Pokai to na primjeru pojma drave. ODG: Drava je ona ljud.zajednica koja unutar jednog odreenog podruja(geog.) za sebe zahtijeva monopol legitimne upotrebe fiz.sile. Ona je jedini izvor prava na primjenu fiz.sile. Fizika sila nije jedino sredstvo drave, ali je za nju specif. Ostale organizacije i pojedinci imaju pravo na upotrebu fiz.sile u obimu koji im dopusti drava.8. Weber posebnu pozornost posveuje novinarima. Detaljno obrazloi njegovu poziciju. ODG: Demagog je vodei tip politiara na zapadu (naroito od vremena demokracije). Moderna se demagogija slui govorom i pisanom rijei (pogotovo pisanom rijei), pa su najvaniji predstavnici ove vrste politiki publiscisti, tj.upravo novinari. Novinarska karijera, prema Weberu, jedan je od najvanijih puteva prefes.polit.djelatnosti. Iako kapitalist.koncernima koji kao vlasnici novina potiu pol.indiferentnost u svojim listovima te usprkos novinarima koji za $ piu plaene oglase novinarstvo okuplja velik broj autentninih i vrijednih ljudi.9. Weber se bavi odnosom etike i objavljivanja istine. Izvedi taj odnos. ODG: Weber utvruje da svo etiki orijentirano djelovanje moe biti orijentirano prema etici uvjerenja ili etici odgovornosti-a to su 2 temeljno razliite i suprotstavljene maksime. Djelovanje prema maksimi etike odgovornosti: ovjek za (predvidive) posljedice svoga djelovanja mora sam odgovarati. Nekom uvjerenom sindikalistu, pristai etike uvjerenja, moete uvjerljivo pokazati da e posljedice njegova djelovanja biti RAST ansi reakcije, poveano tlaenje njegove klase i spreavanje njenog uspona (uspona klase). Meutim to na njega nee ostaviti dojam. Ako su posljedice iz istog uvjerenja loe onda tom sindikalistu nije za to odgovoran onaj koji djeluje ve svijet , glupost drugih ljudi ili. volja Boja koja ih je stvorila. Etiar ODGOVORNOSTI naprotiv rauna upravo s onim prosjenim manama ljudi . On nema pravo pretrpostaviti njihovu dobrotu i savrenstvo, on nije u stanju na druge svaliti posljedice vlastitog djelovanja u onoj mjeri u kojoj ih je mogao predvidjeti. On e reo: Ove posljedice se pripisuju mom djelovanju. Etiar uvjerenja se osjea odgovoran samo za to da se ne ugasi plamen istog uvjerenja- npr. protesta protiv nepravednosti drutvenog poretka.13. Weber kae da genij ili demon politike ivi s bogom ljubavi, takoer i s kranskim bogom u veoma napetom odnosu, ... . U tom kontekstu navodi priu o graanima grada-domovine. Obrazloi etike implikacije njihova djelovanja.ODG: Ukoliko se nekom spasu(npr.meunarodni mir) tei pomou pol.djelovanja, koje se slui sredstvima sile i oslanja na etiku odgovornosti- ugroava se spas due. Ali ako se tom spasu tei na osnovi iste etike uvjerenja u vjerskoj borbi moe mu se nanijeti teta i biti diskreditiran jer nedostaje odgovornost za posljedice. Onaj koji djeluje nije tada svjestan dijabol.sila koje su neumoljive i djeluju u igri stvarajui posljedice. 14. Weber se bavi odnosom etike i objavljivanja istine. Izvedi taj odnos i obrazloi njegovu poziciju.ODG: Weber se pita da li je odnos politike i etike takav da oni nemaju nita jedna s drugom, ili je tono da ista etika vrijedi i za politiko kao i za svako drugo ponaanje? Da li je nevano to je u politici prisutno specino sredstvo mo iza koje stoji primjena sile!?Weber za "apsolutnu etiku" (etika Evanelja) kae da je bezuvjetna i jasna, da ne pita za posljedice i da zahtjeva dunost prema istini (zlu se ne suprotstavljati silom, ili npr. okreni drugi obraz nije bitno da li te onaj drugi ima pravo udariti). Ali, zapovjed "zlu se ne suprotstavljati silom" za politiara mora biti preinaena u "zlu se mora suprotstaviti silom" jer inae si odgovoran za njegovo irenje.17. Weber govori o 'vladavini klike'. Kakav je to fenomen?ODG: To je fenomen demokracije bez voe, tj.politiara po pozivu koji nisu pozvani, bez unutranjih karizm.kvaliteta koje od nekoga ine vou, ije ivote ine sitni poloajii strankama upravljaju profes.politiari bez moi i odgovornosti koji imaju samo podreenu ulogu uglednika te su gl.prepreka napredovanju nadarenih osoba s karakter. I kvalitetama voe.19. Kad Weber govori o 'profesionalnim politiarima' posebno istie jednu skupinu koja je bila svojstvena Zapadu... i od presudnog znaaja za cjelokupnu njegovu strukturu. Prvo navedi koja je to skupina, a nakon toga podrobno prikai obiljeja onih koji joj pripadaju. ODG: To je skupina univerzitetski kolovanih pravnika koji su nositelji revolucionariziranja pol.sistema u smislu razvoja prema racionalnoj dravi. Oni su, prema Weberu, odigrali veliku ulogu u razvoju mod.politiara, a pd 16.st. sveprisutni su u politici. Pravnik je i demagog, a dananja politika ugl.se vodi putem izgovorene ili pisane rijei.20. Weber pokazuje da se s 'plebiscitarnom stranakom mainom' pojavljuje figura koja na vlastiti raun i na vlastiti rizik pribavlja glasove biraa. Prvo navedi o kojoj je 'figuri' rije. Drugo, podrobno obrazloi njena obiljeja. ODG: Radi se o figuri Bossa, politikog kapitalistikog poduzetnika koji nema vrste polit.principe niti uvjerenja i zanima ga samo kako dobiti glasove, te njemu najvanije-mo. Boss stranci putem lanarina,mita,napojnica i velikih financijera izbora donosi znatna sredstva. Kao kandidate na izborima esto koristi vanstranaku inteligenciju koja posjeduje imid borca protiv korupcije.21.Tijekom stoljeca pronalazili su se odgovori na eticku iracionalnost svijeta, objasni to na primjerima religijskih tradicija? ODG: da postoji samo jedna apsolutna etika po kojoj treba djelovati, to je etika evanelja, znaci ako te netko drmne, pusti mu jos. a kako je vecina ljudi religiozna po pravilu bi se trebali tako ponasati. politicari ne bi bili politicari da se tako ponasaju pa oni nekad moraju djelovati suprotno kako se drustvu ne bi dogodilo nesto lose. tu spomenes eticare uvj. i odg. i kako se weber divi eticaru odg. kad kaze da djeluje ispravno jer mu svijest ne nalaze drukcije. ugl, rjesenje je povratak etici evnelja, od koje i krece.22.Weber govori o dvije vrste pretvaranja politike u poziv.navedi ih i detaljno objasni ODG: Prema nainu pretvaranja politike u poziv, Weber "politiare po pozivu" dijeli na: a) one koji ive "za" politiku (politika mu nije trajni izvor prihoda) b) one koji ive "od" politike (od politike stvara trajni izvor prihoda) Politiar po pozivu koji ivi za politiku mora biti ekonomski neovisan o prihodima koje mu bavljenje politikom moe priskrbiti (to ne znai da nemaju i prihode od politike). Da bi se potpuno posvetio politici, takav politiar ne smije troiti svoju snagu ili intelekt na nita drugo doli na bavljenje politikom (imuan je i vlasnik tvornice, ali snagu troi na voenje tvornice). Bezuvjetno ekonomski neovisna je imuna osoba koja sredstva za ivot ne stjee vlastitim radom, ve bez ikakvog rada nekakvom rentom - takva osoba je prije svega rentijer (zemljoposjednici, veleposjednici, staleka gospoda). Iznimka su odvjetnici koji su zbog isto profesionalno-tehnikih razloga kao "politiari po pozivu" igrali nerazmjerno veu, gotovo dominantnu ulogu. Zadovoljavanje ovih uvjeta nuno vodi ka plutokratskom novaenju ljudi u politiku. Politiar po pozivu koji ivi od politike nema druga sredstva za ivot osim onih koje kao naknadu potrauje za svoju politiku aktivnost. Ta naknada moe biti u obliku sinekura (prihodi od pristojbi i taksi, mita, napojnica) ili fiksne plae, ili oboje. Sve to, ipak, ne znai da se oni politikom bave iskljuivo zbog osobne koristi, a ne zbog "same stvari". 23. Objasni pojam politike.ODG: POLITIKA JE TENJA ZA SUDJELOVANJEM U MOI ILI ZA UTJECAJEM NA RASPODJELU MOI IZMEU DRAVA ILI GRUPA LJUDI UNUTAR JEDNE DRAVE. Onaj tko se bavi politikom tei za moi kao sredstvom za postizanje nekih drugih ciljeva (idealnih ili egoistinih) ili za moi zbog nje same (kako bi uivao u prestiu koji iz nje proizlazi).

24. Objasni strukturu staleke organizacije .ODG: Sve dravne poretke dijelimo prema tome da li politiki aparat sam posjeduje upravna sredstva (novac, graevine, ratni materijal i dr.) ili su ta ona u posjedu samog nositelja vlasti. Dravne poretke u kojima aparat sam posjeduje upravna sredstva zovemo "staleki strukturirana organizacija". Takav dravni poredak bio je feudalizam. Feudalac je na svom podruju sam provodio upravljanje, pravosue, sam se opremao i opskrbljivao za rat itd Vladar i "samostalna" feudalna aristokracija meusobno dijele vlast. Zbog toga se mo vladara zasnivala samo na savezu o osobnoj vjernosti i injenici da je feudalac "legitimnost" za svoj posjed i drutveni poloaj izvodio iz vladara.25. Objasni spoil sistem i detaljno navedi primjer iz Weberovog teksta "Politika kao poziv". Spoil system je usmjeravanje svih saveznih slubi prema sljedbenitvu pobjednikog kandidata. Jedna nasuprot druge nalaze stranke bez uvjerenja, iste organizacije lovaca na poloaje koje svoje promjenjive programe stvaraju gotovo iskljuivo u cilju osvajanja izbornih glasova, a time mandata i poloaja. Stvarna mo nalazi se u rukama ljudi koji kontinuirano djeluju unutar politikog pogona ili onih od kojih taj pogon financijski i kadrovski ovisi (mecene, voditelji monih politikih klubova interesenata kao npr. Tammany Hall Demokratske stranke u SAD). Oni koji upravljaju pogonom mogu parlamentarcima nametati svoju volju i tako utjecati na izbor vodstva stranke. Voa stranke postaje osoba iza koje stoji pogon, a za odabir su bitne njegove voljne kvalitete i demagoka mo njegovog govora (govor mora biti sposoban dirati u emocije masa - "diktatura zasnovana na iskoritavanju emocionalnosti masa"). Ovakav snaan voa nadzire pogon, sljedbenici za njega rade sa predanou i vjerom, a parlamentarci postaju puko glasako stado i lovci na sinekure. Od njega se trai pobjeda te poloaji i druge pogodnosti kao nagrada (spoil system - sistem plijena).26. Weber odreenu panju posveuje odvjetnicima. Navedi njegov stav o njima.ODG: Odvjetnici ne zastupaju pravdu, nego interese interesanata, imaju sposobnost demagogije (sposobnost interpretacije), poznaju predmet kao i slubenici. Odvjetnik ima osjeaj za manipulaciju ljudima to mu daje dobre predispozicije za bavljenje politikom. Posjeduje dvije bitne stvari koje ine politiara: ima demagoke sposobnosti i skupinu politikih stavova (doktrinu). Odvjetnici slabo argumentiranu stvar mogu uspjeno tehniki dobro voditi. Zanat kolovanog advokata je uspjeno voenje stvari interesenta.5.Gdje nastaju caucus sistem i spoil sistem? Ukratko pojasni svakiCaucus sistemom (1868.na lokal.izborima u Birminghamu) prestaje vladavina uglednika i parlamentaraca-prof.politiari izvan parlamenta preuzimaju stvar u svoje ruke, nastupaju kao poduzetnici(po uzoru na amerike bossove i engleske election agente) ili kao fiksno plaeni slubenici.Programe i kandidate odabiru lanovi stranke putem stranakih skuptina.Podrazumijevaju se lokal.org. u grad.etvrtima te znatan personalni aparat sastavljen od discip.prof.slubenika kao nosioca stranake politike.Spoil sistem je sistem plijena nastao u SAD-u, oznaava usmjeravanje svih saveznih slubi prema sljedbenitvu pobjednikog kandidata. Jedna nasuprot druge nalaze stranke bez uvjerenja, iste organizacije lovaca na poloaje koje svoje promjenjive programe stvaraju gotovo iskljuivo u cilju osvajanja izbornih glasova, a time mandata i poloaja. Stvarna mo nalazi se u rukama ljudi koji kontinuirano djeluju unutar politikog pogona ili onih od kojih taj pogon financijski i kadrovski ovisi (mecene, voditelji monih politikih klubova interesenata kao npr. Tammany Hall Demokratske stranke u SAD). Oni koji upravljaju pogonom mogu parlamentarcima nametati svoju volju i tako utjecati na izbor vodstva stranke. Voa stranke postaje osoba iza koje stoji pogon, a za odabir su bitne njegove voljne kvalitete i demagoka mo njegovog govora (govor mora biti sposoban dirati u emocije masa - "diktatura zasnovana na iskoritavanju emocionalnosti masa"). Ovakav snaan voa nadzire pogon, sljedbenici za njega rade sa predanou i vjerom, a parlamentarci postaju puko glasako stado i lovci na sinekure. Od njega se trai pobjeda te poloaji i druge pogodnosti kao nagrada (spoil system - sistem plijena).

2.POJAM INTERESA(Neuendorff)INTER-ESSE - latinska rije koja ima slijedea znaenja:1) biti izmeu u prostoru i vremenu (to je doslovno znaenje)2) biti nazoan, sudjelovati. prisustvovati3) vano je, znaajno je, nekome je stalo do "toga"POJAM INTERESA U SREDNJEM VIJEKUOd srednjeg vijeka (13.st.) pojam "interes" poinje oznaavati odnos vjerovnika i dunika ("tetu prouzroenu obavezom naknade") ili pojednostavljeno i ponjemeno "tetu". Iako je interes za vjerovnika bila korist (a ne teta), pojam se interpretirao sa stajalita dunika jer su vjerovnici bili nekrani, veinom idovi, a kamate prikazane kao negativni fenomen (znaenje interesa kao "koristi" bilo je tabuizirano).

Ta preobrazba tumaenja rijei "interes" dogodila se usporedo sa razvojem trgovakog prometa.Pojam interesa, kao kategorija za oznaavanje posebnih drutvenih odnosa, ima svoje tri dimenzije (terminologijski preuzete od Luhmanna):a) stvarnu dimenziju ona sadri odnos nejednakosti jer je plaanje kamata za dunika gubitak a za vjerovnika korist - interes je korist koja poiva na teti drugoga .b) socijalna dimenzija kamatni odnos (interes) prikazuje kao "korist nekog stranca" koji mo dobivenu tim novcem ne moe drutveno primjenjivati jer je kao stranac socijalno deprivilegiran (krani u srednjem vijeku ne smiju uzimati kamate, vjerovnici su veinom idovi).c) vremenska dimenzija interes (kamatu) prikazuje kao naknadu za proputenu korist u vremenskom intervalu izmeu pozajmljivanja novca i njegovog vraanja (to je termin uzet iz Rimskog prava gdje se pojam "inter-esse" koristi u prvobitnom znaenju a to je "meubitak u vremenu") Postoje tri mogua objanjenja porijekla srednjovjekovnog znaenja pojma "interes":1) rimska pravna formula izravno se preuzima da bi se kamatnom odnosu dao legalni pravni izraz.2) rimska pravna formula isprva je opa formula odtetnog prava a tek kasnije se prenosi i na odnose novanog zajma.3) formula rimskog odtetnog prava* rabila se kao pravni izraz kamatnog odnosa (*oteeni pojedinac moe traiti subjektivno procijenjenu vrijednost za oteeni predmet koja premauuje realnu vrijednost tog predmeta - razlika realne i subjektivne vrijednosti je kamata) POVIJEST POJMA INTERES OD POETKA NOVOG VIJEKA(izloena na temelju natuknica strunih leksikona)U rjenicima filozofskih pojmova od novog vijeka "interes" se definira kao:- Eisler - prisutnost osjeaja, sudjelovanje subjekta u neemu ugodnom, korisnom, poeljnom, u skladu s njegovom voljom...- Hoffmeister - zanimanje ovjeka za drugog ovjeka, neku stvar ili dogaaj...

U novom vijeku stvarni sadraj pojma "interes" preokree se i vie ne pretpostavlja da je korist jednog pojedinca nuno i teta za drugoga (ak pretpostavlja da i on iz tog odnosa ima neku korist) Interes se prikazuje i kao motiv djelovanja ("...nos mora prvo biti zainteresiran da bi se odluio na mirisanje..." ), interes se koristi i kao blaa rije za pohlepu ili sebinost, kao zanimanje za neku stvar i uivanje u njoj...POJAM INTERESA U SOCIOLOGIJI Max WeberWeber pojam "interes" gleda kroz primjer trita i oznaava ga kroz kombinaciju rijei "svrhovito-racionalno ineteresno orijentirano djelovanje" (samoodgovorno ostvarivanje vlastitih interesa). Takvo socijalno djelovanje (osobito privredno djelovanje) ne zasniva se na obvezujuim normama i obiajima, ve na subjektivno procijenjenim interesima i prema tome orijentiranom djelovanju. Weber upozorava da onaj koji svojim djelovanjem zadire u tue interese, tako izaziva njihov otpor i svoje vlastite interese izlae opasnosti. Pareto Pareto ne nudi neku tono odreenu definiciju pojma "interes" osim one hedonistike interpretacije pojma interes, po kojoj je interes tenja za dobrima koja se subjektivno smatraju "korisnima i ugodnima" te probitanima za vlastitu sreu i dobrobit.Parsons tvrdi da je za Pareta "interes" pokreta racionalno-svrhovitog djelovanja koji za cilj ima stjecanje generaliziranih sredstava (mo, bogatstvo i presti) za proizvoljne krajnje svrhe. Tim generaliziranim sredstvima Pareto zadire u tri najvanija socijalna sistema: politiki sistem (mo), ekonomski sistem (bogatstvo) i drutveni sistem (presti)1.S ime Helvetius povezuje interes i kako?Helvetius interesu pripisuje sebinost, tj.u moralu analogan rang koji kretanje ima u fizici. Kao to je prirodni svijet podvrgnut zakonima kretanja, tako je obiajni svijet podvrgnut kretanju sebinosti (francuski l'interet).

3.UUP-Udbenik6. SLOBODA sredinji pojam politikog ivota njeno znaenje tumaili Mill, Rousseau, Hegel

BERLIN dao najbolje tumaenje povukao je razliku izmeu pozitivne i negativne slobode negativna sloboda je izraz kojim se oznaava sloboda od uplitanja drave, a polazi od pretpostavke da bi pojedinci trebali imati neko podruje ivota u kojem slobodno donose odluke i ponaaju se kako ele dok ne zadiru u slobodu drugih prema tom vienju slobode drava kojoj je cilj vea jednakost moda tei vrijednom cilju, ali time ne promie slobodu; ako njeno promicanje slobode ukljuuje remeenje mira i imovine pojedinca, potkopava slobodu pojedinca pozitivna sloboda je stajalite prema kojem je sloboda stanje koje treba postii pozitivnim djelovanjem, a ne tako da se pojedinca pusti da ivi kako hoe svrha pozitivne slobode je omoguiti pojedincima da postignu vlast nad sobom putem racionalne samokontrole nad iracionalnim eljama jastva Berlinovu se negativnu slobodu moe shvatiti kao slobodu od prisila, a pozitivnu slobodu kao slobodu razvijanja racionalne osobnosti Locke i Mill -> negativna sloboda Rousseau, Hegel, Marx -> pozitivna shvaanja slobodeKRITIKA BERLINA kritiku je uputio MacCallum ml. Njegov jedinstveni pojam slobode je uvjerljiv opi prikaz slobode jer uspostavlja veze meu sastavnim dijelovima svih shvaanja slobode Prema njemu postoje razliite koncepcije slobode; shvaanja slobode uvijek e ukljuivati odnose izmeu varijabla djelovanja, ogranienja i injenja ili dogaanja On upuuje na zajedniki karakter koncepcija slobode kada se propituju na visokoj razini apstrakcije, te je svjestan specifinih razlika koje dijele pojedina shvaanja slobode i koje se ne mogu tek tako svrstati u poz. Il neg. Slobodu Kod negativne slobode je prijeporno to se podrazumijeva pod ogranienjem Uvaava mogunost da se neki ekonomski sustav moe smatrati ogranienjem slobode Ukratko,ako se neplanirane drutvene i ekonomskeoblike uzme kao ogranienja slobode, tada bi teoretiari neg.slobode mogli zagovarati protumjere koje su dovoljno zamane da omogue nastavak tiranije koju on povezuje s poz.slobodom. Tako da neg. I poz.shvaanje slobode se ne razlikuje onoliko koliko bi se moglo uiniti na prvi pogled

MILLER u svom se vienju kree izmeu Berlina i MacCalluma razlikuje 3 naina formuliranja slobode: republikansku, liberalnu, idealistiku liberalna = Berlinova negativna republikanska = sloboda koju graani imaju u sudjelovanju u javnim procesima vladavine kako bi oblikovali svoje kolektivne ivote idealistika = proces oslobaanja u kojem ja nadilazi unutarnje prisile, poput ovisnosti o drogi, i postie idealnu slobodu Millerovo znaenje slobode upozorava na vane razlike izmeu teorija slobode koje kod Berlina ne igraju veliku ulogu ove 3 podjele su vane, ali s druge strane previe olako prilagoavaju niz razliitih pogleda na slobodu Millerov prikaz slobode je koristan za uvoenje istananijih razlika izmeu teorija slobode jer se slui sloenijim modelom

SLUAJ RUSHDIE - problematika : suprotstavljena shvaanja slobode)- klasian i tragian junak koji stavlja svoj ivot na kocku kako bi stajao iza onog to govori sluaj Salmana Rushdieja otvorio neka uznemirujua i izazovna pitanja 1989. objavio Sotonske stihove, kompleksno djelo koje razmatra mnoge teme poput migracije, egzila, smrti i uskrsnua Sredite polemike: prikaz islama i Muhameda Muhameda opisuje bez potovanja kao ovjeka koji se bavi mutnim poslovima i lijeninu koji spava s mnogo ena Mnogi muslimani ocijenili da ton knjige pokazuje nepotovanje prema njihovoj religiji Bunili su se jer su smatrali da knjiga netono i uvredljivo prikazuje islam i dogaaje opisane u Kuranu te da je knjiga napisana s namjerom da im naudi (posebno vana toka ondje gdje su muslimani kulturna manjina) Kad se radi o njima kao kulturnoj manjini ta knjiga nanosi veliku tetu i slabi manjinske kulture te jaa antagonizam prema njoj Ayatollah Homeini iz Irana proglasio Rushdiju smrtnu kaznu (fetvu) Muslimani postajali sve agresivniji u njegovoj osudi pa se Rushdie morao sakriti kako bi se zatitio od moguih napada Vodio je skriveni poluivot pod zatitom osiguranja Sotonske stihove je branio kao sastavni dio piseve slobode na izraavanje; njegova se obrana temeljila na shvaanju slobode i njezine vanosti Sluaj Rushdie otvara zanimljiva pitanja o slobodi i njenoj teorijskoj analizi Rushdie se moe svrstati u Berlinovu negativnu slobodu jer je sloboda za Rushdija izraavanje bez ogranienja ili prisile Njegova sloboda je negativna u pogledu onoga to je izreeno, ali on smatra da je pravo da se kae i ono to bi moglo biti uvredljivo od najvee vanosti Njegovi protivnici, muslimani, pozivaju se na pozitivno shvaanje slobode; s tog gledita je vano to se govori; oni tu knjigu shvaaju kao ogranienje njihove slobode Besramne primjedbe o jednoj svjetskoj religiji mogu nauditi sloodi onih koji je prakticiraju (ta se sloboda moe artikulirati u obliku Millerova shvaanja republikanske slobode) Sluaj Rushdie priziva i ukljuuje teorijska gledita; teorijski i praktini prijepori lee u temelju rasprava o fenomenu politike korektnosti Politika korektnost = pokret koji potjee prvenstveno s amerikih sveuilita, gdje se nastoji propitati jezik i ponaanje za koje se smatra da kleveu i ugroavaju manjinske i osjetljive skupine (pokazuju npr.kako nekorektnim jezikom vrijeamo crnce, muslimane, ene,...) Protivnici politike korektnosti smatraju da je njegovo propitivanje prava pojedinaca da govore kako ele krenje prava pojedinaca za koje se kae da imaju negativno pravo govoriti to ele; oni koji podrvaju p.k. mogu rei da sloboda ukljuuje pozitivno potovanje slobode i dostojanstva drugih PRAVA vaan pojam u svijetu politike esto kodiran u zakonima tvore pravnu zatitu slobode, a apeli izraeni u obliku prava svepristuna su znaajka dananje politike scene djeluju kao nain isticanja vanih atributa koji zahtijevaju zakonsku zatitu prava su tema o kojoj se spori i u teoriji i praksi glavno prijeporno pitanje vezano za prava jest postoje li ili ne prirodna prava pozadina teorije prirodnih prava lei u drevnoj Grkoj gdje se rodilo shvaanje da neki objektivan umni poredak odgovara i za prirodna zbivanja i za vriejdnosti kojih bi se ljudi trebali drati u srednjem vijeku se smatralo da je Bog odredio zakon prirode koji propisuje moralna pravila to ih ovjek treba potovati

PRIRODNA PRAVA; SV. TOMA AKVINSKI teolog i filozof odozgo nadolje postojali su vjeni Boji zakon, prirodni zakon koji ovjek moe umom dokuiti i pozitivni zakon koji donose ljudi isticao je da je svijet oblikovan prema vjenom Bojem naumu, ali da ovjek moe shvatiti neto od toga boanskog nauma koristei svoj um za razmiljanje o vl.umskoj prirodi i dunostima koje iz nje slijede

PRIRODNA PRAVA; MODERAN SVIJET Europa, 16.i 17.st. Prir.prava postala sredinjom sastavnicom promiljanja etike i politike Hobbes, Locke, ustavi i retorika Amerike i Francuske revolucije naglaavali su prirodna prava pojedinaca koja je trebalo braniti od drugih pojedinaca i od same drave Boga se smatra tvorcem i jamcem ovjekovih prava Nove teorije prirodnih prava odbacivale pozivanje na Boga kao tvorca prava, ostaje pretpostavka jedne temljene objektivnosti pripisivanja prava; poziva se na umnu i slobodnu prirodu ljudskih bia kao opravdanje za klasine zahtjeve za pravom na ivot, slobodu, imovinu (ta se prava u novije vrijeme proirila te se u ljudska prava ubrajaju i pravo na obrazovanje, pobaaj, itd..) Oni koji su napali shvaanje da su prava prirodna: utilitaristi, marksisti, etiki relativisti Teoretiari koji naglaavaju nesvodljivo drutevnu narav ovjeka smatraju da tzv.temljena prirodna prava pojedinaca parazitiraju na specifinim oblicima drutvenog razvitka koji ta prava priznaju i podupiru Bentham (utilitarac) tvrdi da je besmisleno govoriti o pravima neovisno o poz.okviru zakona u koja su ta prava upisana logiki pozitivisti koji tvrde da se smisleno moe govoriti samo o pojavama koje se mogu promatrati, omalovaaju poziv na objektivna,prirodna prava prema njima, vrijednost poiva na prijepornim oblicima opravdanja, a ta prijepornost iskljuuje shvaanje o objektivnim,nepromjenjivim prirodnim pravima -> upitno shvaanje prirodnih prava, ali dobiva potporu prirodna osnova prava podrazumijeva njihovu primjenjivost u svim okolnostima (proitaj primjer o muenjima u bivoj Jugoslaviji,str.169.)

HOHFIELD uveo razliku izmeu posebnih tipova prava: sloboda, potraivanja, izuzea, ovlasti najvaniji od njih: prava na slobodu i na potraivanja prava na slobodu su ona prava koja imaju pojedinci i koja ne ukljuuje zasebna potraivanja pojedinaca prema drugima pravo potraivanja su zasebna prava koja pojedinci mogu imati prema drugima njegovo razlikovanje slobode upuuje na raspravu o neg. I poz. Pravima POZITIVNA I NEGATIVNA PRAVA Norman Berry i Cranston oponaaju Berlina i zalau se za negativna Neg.prava: prava na ivot, slobodu, imovinu jer ne zahtjevaju pozitivnu akciju drave koja bi ih promicala Poz.prava: pravo na daljnje obrazovanje, pristojne uvjete stanovanja, djeje vrtie jer je potrebno djelovanje drave Sva su prava, ukljuujui i negativna, vani drutveno priznati atributi kojima je dan zakonski status kao vrijednima zatite

Prava ivotinja:-vrsizam-odricanje prava ivotinja-Singer (1976)-Smatra da je sposobnost patnje i doivljavanja ugode kljuna za odluku o moralnom rasuivanju jer se ona smatra temeljnim aspektom iskustva nego, recimo, intelektualne sposobnosti-otpor pravima ivotinja polazi od argumenta da se ljudska bia razlikuju od ostatka ivotinjskog carstva na naine koji su vani u procjeni etike vrijednosti (openito se smatra da via inteligencija daje ljudima pravo na moralnu prosudbu na tetu ivotinja)-kad kaemo da e se druge ivotinje ponaati razliito od ljudskih bia, ne znai da im treba odrei prava. Ne postoji nikakav nuan razlog zato bi se svi primatelji prava morali ponaati na isti nainJednakost:-egalitarizam je sistem koji promovira jednakost meuljudima.Opisuje etno, politiku, ekonomsku ili sociopolitiku poziciju koja uzpostavljanjem jednakosti pokuava razuvijeriti drutvene nesporazume ili konflikte. Jedan od pravaca egalitarizma zahtjeva izjednaenje privatnog vlasnitva, im drugi pravac zahtijeva iste anse za svakog pojedinca tj. svaku individuu.-Platon: razmatrao je temu pravednosti i jednakosti u duhu koji je daleko od egalitaristikog. Isticao je da pravednost ukljuuje drukiji odnos prema razliitim ljudima jer se pravednost sastoji u tome da se svakom ovjeku da to mu pripada, a on je smatrao da meu ljudima postoje vane razlike koje se moraju potovati-izraz jednakosti: znai da bi jednakost trebalo smatrati osnovnim preduvjetom morala-2 naina postizanja jednakosti: 1. nain bi bio osigurati da svi postiu istu razinu blagostanja. 2. nain bi bio da svi jednako zadovolje svoje potrebe.-Walzer(1983) je zagovarao ono to je nazvao kompleks jednakosti, pod kojom razumijeva jedan oblik pravednog drutva u kojem nejednakosti u nekoliko sfera drutva ne zadire jedno u drugo. Prema tom gleditu, nejednakosti u jednoj sferi ne ponavljaju se u drugimaMiller(1991) je istaknuo da nam treba jedno istananije vienje politike jednakosti. On smatra da bi pravedno drutvo bilo ono u kojemu bi svi graani imali jednk status, ideal koji bi bio potkopan kad bi drutvom dominirali veoma imuni graani. No Miller priznaje da bi nastojanje da se osigura iole stvarniji oblik jednakosti ugrozilo slobodu pojedincaPravednost:-Dvojica suvremenih politikih filozofa Rawls i Nozick, mnogo su uinili da se potakne rasprava o prirodi i razumijevanju pravde.-Rawlsova knjiga Teorija pravednosti (1971) predstavlja najznaajnije djelo politike filozofije dvadesetog stoljea. Nastavljajui se na filozofsku misao teoretiara drutvenog ugovara Lockea, Rousseaua i Kanta, Rawls smatra da su naela pravednosti pomou kojih se trebaju urediti temeljne drutvene institucije ona oko kojih bi se suglasili racionalni djelatnici u pravinim okolnostima. Izvorni poloaj je hipotetska situacija u kojoj su pravine okolnosti ostvarene na taj nain to se pretpostavlja da se racionalni djelatnici koji u njega ulaze nalaze iza vela neznanja koji im skriva njihov spol, rasu, nacionalnost, drutveni i imovinski status. Rawls smatra da bi djelatnici pod tim okolnostima izabrali sljedea dva naela pravednosti.1. Naelo jednakih sloboda: Svaka osoba treba imati jednako pravo na najiri ukupni sustav jednakih temeljnih sloboda kompatibilan sa slinim sustavom sloboda za sve.2. Drutvene i ekonomske nejednakosti treba urediti tako da su ujednoa) na najveu korist onih najugroenijih, u skladu s naelom pravedne tednje [naelo razlike], ib) povezane s poloajima i pozicijama otvorenim za sve pod uvjetima pravine jednakosti mogunosti [naelo pravine jednakosti mogunost

-Nozickje najpoznatiji po svojoj knjizi Anarhija, drava I utopija (1974) u kojoj iznosi najzaokrueniju viziju suvremene libertarijanistike filozofije. Sama knjiga je nastala kao svojevrstan odgovor na iznimno utjecajnu knjigu Johna Rawlsa Teorija pravednosti, objavljenu tri godine ranije. Za razliku od Rawlsa koji u svojoj knjizi nudi opravdanje egalitarnog drutvenog ureenja koje daje znatne ovlasti dravi u pogledu raspodjele bogatstva (tzv. "drava blagostanja"), Nozick se zalae za tzv. "minimalnu dravu" pri emu je uloga drave ograniena prije svega na pruanje zatite i sigurnosti pojedincima koji ive u njenim granicama. Nejednakosti u bogatstvu po Nozicku su opravdane ukoliko su proizvod slobodnih i neprisiljenih sporazuma izmeu suglasnih odraslih ljudi koji kreu s pravednih poetnih pozicija.Drugo znaajno Nozickovo djelo jesu Filozofska objanjenja u kojima iznosi svoje vienje nekih od temeljnih problema metafizike, epistemologije i teorije vrijednosti.

SEDMO POGLAVLJE - "POLITIKA MISAO"POLITIKA MISAO- ljudski zivot neminovno ukljucuje misao, a politika je djelatnost sveprisutna medu ljudskim bicima; politika je stalan cimbenik u povijesti i ukljucuje kolektivno donosenje odluka - DRZAVA = udruzenje u kojem se najvise vlast uspostavlja unutar danog teritorija i u kojem najvisa vlast obicno posjeduje monopol nad sredstvima prisile = ljudsko udruzenje koje postavlja zakone za sve druge skupine i pojedince- "POLITICKA MISAO" = (kao izraz) upucuje na znacenje sustavne refleksije o praksama i institucijama politickog zivota- POLITICKA ZNANOST nastoji doci do zakona ili vjerodostojnih generalizacija o politickom ponasanju- klasicni tekstovi pol.filozofije su sveobuhvatna ispitivanja politike koja politiku dovode u vezu s opcim uvjetima iskustva (Platon: Drzava; Hobbs: Levijatan)- POJMOVNA ANALIZA - shvacanje prema kojem se filozofija treba baviti analizom i objasnjenjem pojmova, a ne sadrzajnim pitanjima- POLITICKA FILOZOFIJA - kriticko ispitivanje pretpostavki- POLITICKA IDEOLOGIJA - programski skup preporukaPOVIJEST POLITIKE MISLI- razmisljanje o politici podrazumijeva neko bavljenje prosloscu: POLITIKA kao ljudska djelatnost dogada se tijekom vremena; politicka se misao mora temeljiti na stvarnom politickom ponasanju- Hegel: "sto je umno to je zbiljsko, sto je zbiljsko to je umno" - misao prijeporna jer zbilju nije izjednacio s egzistencijom --> pol.filozof moze biti kritican prema politickoj praksi i moze zamisliti neki okvir politicke organizacije koji se razlikuje od postojecih praksa (#npr. Platon i njegove preporuke o odgoju i spolnoj jednakosti ne odrazavaju stvarne obicaje tadasnjih Grka)METODOLOGIJA POVIJESTI POLITIKE MISLI- upitno je treba li tekstove razumjeti uz povijesni kontekst ili razmatrati same ideje teksta- KONTEKSTUALIZAM - naziv za glediste prema kojem se znacenje politickih ideja moze razumjeti jedinotako da ih se stavi u odnos s povijesnim kontekstima u kojima su nastale- kontekstualisti dokazuju kako se neki tekst mora dovesti u odnos s raznim kontekstima (#npr. Levijatan - intelektualni i politicki kontekst); Plamenatz tvrdi kako se tekstovi pol.fil. mogu tumaciti s malo citateljevog kontekstualnog znanja; Skinner - kritizira kont.tumacenje koje zanemaruje autorove namjere, poanta nekog teksta u politickoj misli i njegovo znacenje mogu shvatiti jedino ako se mogu razumijeti namjere autora- neuvazavanje povijesnih znacenja izraza dovodi katkada do vrlo pogresnih tumacenja (#npr. rijec "vlasnistvo" u 17.st. imala sire znacenje nego danas, obuhvacala je izraz za prava opcenito)VRIJEDNOST POVIJESTI POLITIKE MISLI- odgovori o politici (za kontekstualiste) vezani su za vrijeme i prostor- svijest o tradiciji povijesti politicke misli sluzi otvaranju niza mogucih odgovora na suvremeno pitanje o najboljem politickom poretku- suvremeni politicki filozofi (Rawls, Nozick, Habermas, Gadamer) nadograduju se na proslu misaonu tradiciju te je na taj nacin Hobbsova, Lockeova i Hegelova misao relevanta za tekuce, kriticko promisljanje o poretku i pravednosti politickog zivotaKLJUNI POLITIKI FILOZOFIPLATON- bez Platonovih djela, tesko bismo razumijeli moderne mislioce i one 20.-og st.- njegova djela imaju kontekst atenskog polisa te kulturu i zbivanja u Ateni - POLITICKI SPISI: Kriton, Drzava (posebno fascinantna; Rousseau ju smatrao majstorskim djelom o odgoju), Drzavnik, ZakoniKONTEKST PLATONOVE MISLI- 5.st.pr.Kr., aristokratska atenska obitelj, djetinjstvo (i kasniji rad) obiljezio Peloponeski rat- "Sedmo pismo" (autobiografski prikaz njegovog politickog razvitka): aristokratski rezim, koji je dosao nakon atenskog poraza u tom ratu, on smatra bahatim i stranackim; vracanje demokracije on prikazuje kao pogubno (donijelo sudenje i smaknuce njegovog ucitelja Sokrata)- Platonova se vlastita politicka filozofija moze smatrati ostrom osudom atenske pol.prakse- Sofisti - poricali su prirodni temelj morala i tvrdili da moral oblikuju prevladavajuci drustveni obicaji --> Platon se s time nije slagao- DIJALOZI - najuzbudljiviji oni u kojima se Sokrat sukobljava sa sofistima; u ranim dijalozima prikazuje Sokrata kako razvija njegovu vlastitu filozofiju dok u kasnim razvija vlastitu osebujnu filozofijuPLATONOVA POLITIKA MISAO- u prvim se dijalozima Sokrat prikazuje kako se ukljucuje u razgovore s raznim ljudima (vojskovode, politicari, retoricari) o moralnim vrlinama, redovito se dogadalo da oni ne mogu svoje tvrdnje potkrijepiti - negativni ishod tih razgovora nudi kritiku etickoga i politickoga stanja suvremenoga grckog polisa - problemi suvremenog polisa ("Obrana Sokratova") - Sokrata prikazuje kao neduznu, ali rjecitu, zrtvu suvremenih pol.makinacija; u Kriontu, Sokrata prikazuje hrabro kako se suocava sa smrcu, iako neduzan- "DRAVA" - iscrpan i radikalan prikaz pravedna polisa - udaljava od suvremene prakse- tri stalea: vladari, vojnici i oni koji se bave trgovinom i proizvodnom djelatnoscu --> svaki stalez obavlja ulogu koja mu je primjerena; stalez gradana - najpovoljniji za vladanje (treba ih odgajati da budu nekoristoljubni i davati im filozofsku naobrazbu); najhrabriji - preuzimaju duznost obrane grada (bez materijalnih zelja, predlaze ukidanje obiteljskog zivota za njih)- Platon zagovara spolnu jednakost - ne vidi nikakvu vaznu razliku medu spolovima koja bi zene iskljucila iz vladanja- preporucuje da s enametne jedan vrlo autoritivan nacin vladanja; umjetnost treba ostro cenzurirati i odgoj cvrsto nadzirati kako bi vladajuci stalez mogao usaditi pravdu i istinu- FILOZOFI - oni koji vide svijetlo ispod podzemnog zarvora u kojemu je vecina od nas osudena zivjeti- u Zakonima preporucuje strogo pridrzavanje vladavine zakona i mjesovit oblik suverenostiTHOMAS HOBBES- u politickoj filozofiji glasovit i zloglasan tip; glasovit zbog gotovo opceg priznanja moci njegova misljenja i zbog sustavnosti njegovih promisljanja o politici; zloglasan zbog neumoljivosti svojih zakljucaka i apsolutnog autoriteta koji pridaje suverenu- djela: Levijatan, Elementi zakona i De civeKONTEKST HOBBESOVE MISLI- zbog dolaska "Spanjolske nepobjedive armade" u njega su se usadili strah i tjeskoba, komponente njegovog misljenja- Gradanski rat mu pokazao opasnosti koje nosi sporna politicka vlast - ekstremni podsjetnik na opasnosti za gradanski poredak koje mogu nastati kada se pocne sumnjati u autoritet- Hobbes uocava potrebu za jasnom i neprijepornom suverenom vlasti- religijske nesloge --> uocava moc religije da pokrene covjekov um i strasti- preporuka u Levijatanu - drzavni nadzor nad javnom obznanom religijskog ucenjaHOBBESOVA POLITIKA MISAO- Levijatan ima 4 dijela: O covjeku, O drzavi, O krscanskoj drzavi, O kraljevstvu tame- prikaz politike pocinje ispitivanjem covjekove prirode; prikaz covjeka - osebujan i provokativan: na ljude gleda mehanicki i individualisticki- svaki pojedinac naziva dobrim ono sto on ili ona smatraju pozeljnim, svaka osoba slijedi vlastito "dobro", pojedinci zele srecu da opcenito budu kadri zadovoljiti svoje zelje- sukob im je svojstven, boje se da ce im biti oduzeta moc da postignu svoje ciljeve, boje se smrti u rukama drugih- smatra da se covjek nalazi u skripcu: covjekove zelje i potreba da te svoje zelje zadovolji vode do kronicne nesigurnosti - razum rijesenje za to neugodno stanje- ljudi bi trebali teziti miru - mogu osigurati mir jedino da ugovorom stvore neko pol.udruzenje- trebali bi uzajamno jedni s drugima sklopiti ugovor kako bi vlast i moc prenijeli na nekog suverena koji nije stranka ugovora; suverenu bi se dodijelila apsolutna vlast i moc kako bi se zajamcilo postignuce mira; suglasnost s tim uvjetima stvara moral kao i promisljenu obavezu da se pokorava suverenu- suveren moze legitimno ciniti sve sto je potrebno za osiguranje mira sve dok se smatra da je u svojem djelovanju ucinkovit, suverenova nadleznost ukljucuje i vjerske publikacije i praksu te obrazovanje

kritikA HOBBESA I Levijatana: Hobessovo je stajalite prijeporno i otkako je formulirano izazvalo je mnogo neprijateljstava. Mnogi dre da je mo koju daje suverenu tetna za ovjekovu slobodu... J. S. Mill (rjecita obrana ljudske individualnosti i slobode), feministice (kritika pretpostavke o vlasti muskaraca u politici i obitelji)JOHN LOCK- Lock (17.st.) - blisko sudjelovao u razvijanju prakticke politike u Britaniji- istice se briga za zastitu podanika od prakticnih opasnosti apsolutistickih vladara, koja je kasnije nadahnula narastaje liberalnih mislilaca da razmisljaju o opasnostima pol. despotizma- prikazuje jednu osebujnu drustvenu sferu u kojoj pojedinac posjeduje prava koja politicka vlast ne bi smjela prekrsiti- pokrovitelj mu je bio lord Shaftesbury s kojim se protivio Karlu II. te napustio Englesku - anonimno je objavio Dvije rasprave o vladi - u prvoj polemizira s Filmerovim djelom Patrijarcha, a u drugoj izlaze vlastito videnje prirode vlade- u Dvjema raspravama o vladi trudi se da ocrni previse mocnu i neogranicenu bladu koja ne vodi racuna o pravima vlasnistva, pokazuje se vrlo prakticna briga da se ogranici moc vladajuce dinastije Stuarta- Ogled o ljudskom razumijevanju postavlja granice covjekova znanja s filozofijskog stajalista, no njegovo politicko djelo barata pojmom prirodnih prava koje polazi od covjekove sposobnosti da intuitivno shvati prirodni zakonGRANICE ZAPADNE POLITIKE MISLIENE I POLITIKA MISAO- britanska Laburisticka stranka nedavno je pocela raditi na tome da u Parlamentu bude vise zena - ustrojstvo i konvencije obiteljskog zivota stavljaju se u pitanje i mijenjaju; raspravlja se o moci i vlasti u vezi izmedu muskaraca i zene u obitelji ("patrijarhalna" pristranost zakona)- smatra se da su odnos prema nasilju u obitelji i kaznjavanje silovatelja podrucja zakona koja otvaraju pitanje roda- suvremeni utjecaj feminizma naveo je politicke teoreticare da pitanje rodne jednakosti razmotre eksplicitno, suprotno tradiciji zapadnih politickih filozofa- Hobbes i Lock - rodne nesuglasnosti su u nesuglasju s nacelom jednakosti koje zastupaju- Roussseau - prihvaca participacijsku demokraciju iskoristavajuci cinjeicu da se zene bave kucanskim poslovima koji im oduzimaju mnogo vremena- Mill - smatraju ga feministom (do neke granice)- Marx i Egels - zastupaju jednakost, no feministice ih kritiziraju jer u rodu nisu prepoznali nesvodivu kategoriju drustvene nejednakosti- pretpostavke o rodu nisu univerzalne - one su odraz misljenja i djelovanja u odredeno vrijeme i na odredenom mjestuISLAM- odlika vecine djela iz povijesti pol.misli je njihova iskljucivo zapadnjacka usmjerenost- islam - druga religija svijeta, brzo se razvija i siri i oblikuje politiku Irana- razlikuje se po holistickim zahtjevima prema pojedincima koje treba ispuniti putem politicke regulative- svi su muslimani fundamentalisti, no fundamentalizam samoproglasenih islamskih fundamlentalista sastoji se u tome sto oni u islamu vide dinamicku snagu koja treba oblikovati sve obrise politickog zivota - oni zele da politickim zivotom vlada i da ga obnavlja gorljiv religijski duh- Muslimansko bratstvo (Egipat, 1928.) zeljelo je da ozivljena islamska vjera prekine s neokolonijalizmom i da krene drustveno-ekonomskim putem razlicitim od zapadnih oblika socijalizma i kapitalizma; zagovarao je obnovu nezapadnjackih tradicionalistickih oblika obiteljskog i drustvenog zivota- Ayatollah Homeini - srediste iitskog fundamentalizma; iitski muslimani, za razliku od sunitskih muslimana, vjeruju u nepogresivoga Imama- sva podrucja drustvenog i politickog zivota bila su regulirana drakonskim zakonima; feminizma nema, zenama se nalagao nacin odijevanja- neprijateljstvo prema zapadnjackim nacinima politickoh misljenja (# slucaj Rushdie, 6. poglavlje)- zapadnjacke politicke vrijednosti (autonomija pojedinca, participacijska demokracija, sloboda govora i rodne jednakosti - ne vrijede u svijetlu islamske podrske tradicionalnih oblika moralnog i drustvenog ponasanja problemi i izazovi koje predstavljaju nezapadne kulture pridonijeli su nastanku postmodernog odbacivanja zapadnjackog racionalizma i trijumfalizma

Lockeova politika misaoTeoretiar drutvenog ugovora, u kojem se izrazito razlikuje od Hobbesa (ugovor-sredstvo kojim se uspostavlja neko poli. udruenje). Mukarce i ene zamilja u prirodnom stanju, u stanju bez vladavine, u kojemu su jednako slobodni, racionalni i nezavisni i gdje moraju potovati prava na ivot, slobodu i vlasnitvo drugih ljudi. Ljudi odluuju stvoriti poli. drutvo zato to u prirodnom stanju postoje neke smetnje, ali u prijelazu na vladavinu ne rtvuju temeljna prava. Te smetnje u prirodnom stanju , koje nastaju iz donekle neizvjesne primjene prirodnog zakona, uvjeravaju ljude da ustanove vladu, no vlast te vlade ne legitimira krenje ovjekovih prirodnih prava, no nije ni zaboravljao mogunost da vlada zlorabi njihovo povjerenje. Jasno je da su glavni obrisi Lockeove brige da ogranii mo vladi, no ostao je nejasan mehanizam dobivanja pristanka naroda (opseg birakog prava). Locke je bio potaknut nepovjerenjem u monarhiju Stuarta, a 'Druga rasprava o vladi' trebala je potaknuti potporu za njegovu kritiku te monarhije. Ta njegova rasprava u nekim pojedinostima neodreena, no unato tome predstavlja snanu obranu ograniene vlade ( ovjekova prirodna prava se moraju neprekidno priznavati !). Jean- Jacques Rousseau -Rousseauova radikalna kritika napetosti i nesloge unutar civiliziranog drutva zdruena sa obranom participacijske demokracije uzdrmala je suvremene drutvene i poli. pretpostavke. Pitanje mogu li mukarci i ene biti sretni i ivjeti u skladu unutar jedne sloene materijalno razvijene civilizacije odjekuju i danas. Njegova kritika najsnanije je izraena u njegovoj 'Raspravi o porijeklu i osnovama nejedankosti meu ljudima', a njegova koncepcija demokracije zastupljena u 'Drutvenom ugovoru'.

Kontekst Rosseauove misli:-Rousseauova izrazita osjetljivost, razmiljanja o vlastitom ivotu i njegovim napetostima, prikazana je u 'Ispovjedima'. eneva ( u kojoj je roen) doivotno e utjecati na njegovo razmiljenje, jer je idealizirao demokraciju koja se uvrstila u malim kantonima u vicarskoj. Zgovarao je participacijsku demokraciju i razvoj discipliniranih graana. Njegovu ljubav prema demokraciji nadahnula je i simpatija za klasine republikanske drave poput Sparte i Rima. Njegov kritiki stav prema prosvjetiteljskim vrijednostima izrie u eseju 'Rasprava o umjetnosti i znanosti', gdje je umjetnost i znanost opisao kao pregrt cvjetnih vijenaca rasprostritih po jadima i bolestima civilizacije. Smatra da pripadnici racionalnog i slobodnog poli. udruenja kolektivno odreuju uvjete svojeg tekueg udruenja. Njegova misao nalikuje na Hobbesovu zato to je sloboda njegovih graana poli. postignue, za razliku od Lockeove odredbe da neki skup prava postavlja poli. djelovanju moralne granice. Rousseau-ova politika misao:-Tema njegovog poli. miljenja jest otuenje. Bio je izrazito osjetljiv na neizvornost u sebi i u drugima i za moderan je svijet i civilizirano drutvo dao dijagnozu da osujeuje slobodno, autentino izraavnje individualnosti i identiteta. U 'Raspravi o porijeklu nejednakosti', izlae povijest civilnog drutva kao povijest bolesti ovjeanstva. Prirodno stanje zamilja lieno licemjera i konvencija. Mukarce i ene u prirodnom stanju prikazuje kao jednostavna, slobodna stvorenja koja ive bez optereenja. Ljudska bia u prirodnom stanju doivljvaju razmjerno zdrav oblik samoljublja ( amour de soi), no ta se dobroudna sebinost pretvara u zloudniji oblik sebeljublja (amour propre), tijekom razvoja sloenih drutava. Povijest je za njega pripovijet o kvarenju.-'Drutveni ugovor' i 'Emilea' ispitivanje idealna oblika odgoja.-Emilea- polazi od samorazumljivosti postojeih poli. uvjeta. Govori o odgoju kojemu je dijete u sreditu, odgojen je tako da misli svojom glavom, odgojitelj struktuira njegovu socijalizaciju i razvoj.Zagovara razliit odgoj ene, odgoj koji e oplemeniti njezine senzibilitete i pripremiti ih za kuanske poslove.-Drutevni ugovor: njegovo glavno djelo poli. filozofije, uzima ljude kakvi jesu te zasniva logiku jednog oblika poli. ivota koja e ljudima omoguiti da budu slobodni. Uvjete legitimna i slobodna oblika poli. udruenja zamilja da e ljudi , primajui lanstvo u nekom legitimnom poli. udruenju , svu vlast prenjeti na dravu. Donoenjem kolektivnih odluka ljudi postiu slobodu zato jer potuju nepristrana moralna pravila koja su sami donjeli. Ljudi moraju odbaciti sebeljublje da bi stvorili moralan svijet. J.J Mill: - Millov ivot i rad bili su veliko nastojanje da se prozru okolnosti vlastita doba. Njegova najslavnija djela su : 'Esej o slobodi' i 'Razmatranja o predstavnikoj vladavini'. Nastojao je primiti itav niz intelektualnih utjecaja kako bi mogao razumjeti sloenu sadanjicu, nazivajui svoje zrelo stajalite-praktinim eklekticizmom. Utilitarizam je revidirao kako bi uljuio kvalitativne razlike izmeu tipova ugode, tako da su mu umna zadovoljstav bila vie od tjelesnih ugoda.-Politika i drutvo: 'Esej o slobodi'- njegovo najslavnije djelo o politikoj teoriji, remek-djelo ekonomine i elegantne obrane vanosti slobode pojednica i njegove analize gdje treba podvui crtu izmeu vlasti i individualne slobode. Uzimajui ovjeka kao bie napretka koje bez slobode ne bi mogao ekspermentirati tako da ne bi mogao ni napredovati. Smatra da bi pojedinac morao biti slobodan initi to god eli ukoliko ono to eli ne teti drugima, ako jedna radnja teti drugoj, tada se oito ne radi samo o dotinom pojedincu. Mill tvrdi da je predstavnika demokracija najbolji oblik vladavine. Zahtijevajui od birakog tijela da u racionalnu duhu razmotri javna pitanja. Preporuuje uvoenje testa pismenosti, kako bi pokazao da je birako tijelo sposobno racionalno razmatrati temu. Smatra da bi si takvu vladavinu mogla priutiti jedino zemlja koja je toliko uznapredovala da su njezini pripadnici dovoljno obrazovani. Tvrdi da bi i ene trebale imati pravo glasa.

Karl Marx-Silno je utjecao na modernu drutvenu i poli. praksu i teoriju. Marx spaja zamrenu analizu ekonomskih i drutvenih oblika s otvorenim propagandistikim porukama kako bi dobio masovnu potporu. Kontekst Marxove misli:-Lenjin je rekao da je Marx spojio njemaku filozofiju s engleskom ekonomijom i francuskom politikom. Marx se nalazio u specifinom kontekstu raspada hegelovske filozofske kole (desnihegelovci ili starohegelovci, lijevohegelovci ili mladohegelovci). Marxu je bilo stalo da prekida s Hegelom,ali njegove veze nikada i nisu bile toliko vrste, slijedio je Hegela razumijevajui ovjeka kao bitno povijesno bie. U 'Njemakoj idealogiji' Marx se predstavlja kao materijalista. Marxovo materijalistiko stajalite razvilo se dalje bavljenjem politikom ekonomijom. Njegova djela odravaju nunosti poli. okolnosti i zahtjeva pokreta kao i utjecaj filozofskog i ekonomskog razmiljanja. Ispitivanje poloaja radnika potvrdilo je njegovu procjenu vanosti svijeta rada. Najpoznatije Marxova i Engelsovo djelo je 'Komunistki manifest'. 'Kapital' je djelo beskrajne teorijske snage posveeno raskrinakavanju zakona kretanja kapitalistike politike ekonomije, Marx iscrpno prikazuje kako profit predstavlja viak vrijednosti dobiven izrabljivanjem radne snage i kako je kapitalizam prepun unutarnjih proturjeja koja se oituju u periodinim krizama. Marxova teorija drutva i politike:U 'Kritici Hegelove filozofije' Marx otro kritizira Hegela zato to je smatrao da poli. aktivnosti drave istiskuju privatne interese graanskog drutva. On je zagovarao ruenje buroaskog graanskog drutva i uspostavu istinske demokracije u kojoj e narod imat kontrolu nad drutvenim i ekon. aktivnostima, te njegove kritike oituju se u 'Ekonomsko-filozofskim rukopisima', gdje se komunizam razumije kao protuotrov za svijet otuenja. Otuenje je kljuni pojam njegove kritike kapitalistikog drutva, smatra da nastaje u procesu proizvodnje, najvanijem mjestu ljudskog meuodnoenja, u kapitalizmu radnici su otueni od procesa proizvodnje. Kapitalizam, je prema Marxu proizveo jednu klasu radnika-proleterijat- koji je revolucionarna snaga. On smatra da proleterijat mora preuzeti dravu i izgraditi komunistiko drutvo

9. DRAVA; Problemi analize

Drava, to je drava? Drava je la! Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra sveprisutni pojam kojim se esto koristimo nepromiljeno to doista pod njom razumijevamo? U kojoj mjeri utjee na nae ivote? Kakav je na odnos prema njoj? Ona neprestano utjee na na ivot, nama upravljaju zakoni, jaka je veza izmeu drave i nacije pojam drave neodreen i nejasan iako je u 20.st. izazivao veliku pozornost meu znanstvenicima razlog djelomice lei u mnotvu naina na koji taj pojam upotrebljavamo katkad je drava sa svojim elementima i sastavnicamavidljivija nego inae, a neki elementi su prikriveni kad govorimo o dravi, govorimo o ovim tipovima: socijalnoj dravi, policijskoj dravi, dravnom nadzoru, dravi dadilji, dravnom obrazovanju -> ti izrazi govore kakav bi trebao bitiodnos izmeu pojedinaca i drave izrazi drava i pojedinac poprimili mnotvo znaenja koja su esto suparnika i proturjena drava je prvenstveno apstraktna ideja to je nain na koji konceptualiziramo mreu aktera, agencija i institucija koji toj mrei daju privid vee vrstoe = DRUTVENA KONSTRUKCIJA Nietzche smatra da je drava la jer ne postoji ni u kakvu cjelovitu ili opipljivu smislu Dravu takoer moemo shvatiti kao nain na koji je drutveno uinjeno opipljivim i prepoznatljivim Naa egzistencija je sloena; da bismo funkcionirali elimo urediti svijet ili elimo da nam ga urede pa tako nastaju norme, vrijednosti, uvjerenja Imamo itav niz sustava koji unose smisao u ivot; kole, sveuilita, pravne sustave, obiteljske odnose itd.. Dakle, shvaanje drave je nain na koji ureujemo jeda inae neorganiziran skup iskustava

Drava; pregled esto se vode rasprave izmeu onih koji zagovaraju minimalnu ulogu drave i onih koji zalau veu intervenciju pristup minimalne drave u liberalizmu, a u novije vrijeme, u desnici taj pristup dri da bi se drava morala to je vie mogue ustezati od upletanja u ivote ljudi razlozi: 1. drava ne moe primjereno odluivati umjesto svih svojih graana i stoga e ono to drava daje biti u najboljem sluaju predodba drave o tome to ljudima treba ili to ele2. govorei da moe pruiti itav niz usluga i prinosa u drutvenom ivotu, proiruje oekivanja ljudi preko onog to moe doista dati -> dolazi do krize legitimacije3. drutvena i socijalna reforma koju provodi drava, moe obeshrabrivati i demotivirati pojedinca koji postaje ovisan o dravoj skrbi nasuprot toj tezi stoji tvrdnja da drava treba igrati poz.ulogu u popravljanju ivota pojedinca npr.siromatvu moe pomo jedino intervencija drave ako se drava ne uplete poveat e se ekonomske i politike nejednakosti Beveridgov izvjetaj: temelj socijalne skrbi Obje te koncepcije drave u pojedincu vide gl.jedinicu interesa,a drava je podreena toj zajednici Oba dre da bi morao postojati neki prostor za djelovanje pojedinca u koji se drava ne uplee i koji ni u kom smislu ne ovisi o dravi Prema toj analizi postoje 3 sfere ovjekova djelovanja: politika, privatna i javna sfera Politika sfera je onaj prostor u kojem se donose politike odluke i provode politike akcije Privatna sfera se odnosi na osobne elje i iskustva Javna sfera je ono podruje javnog ivota kojim ne upravlja drava, nego je otvoreno javnom miljenju, raspravi i djelovanju Zdrava javna sfera tj. kritiki um, upuene rasprave i slobodne razmjene informacija meu pojedincima = kljuna za demokraciju i uspjeh demokracije Suparnike pol.pozicije isto smatraju da bi trebale postojati i javna i privatna sfera aktivnosti koje su slobodne od dravne intervencije S pojmom javne sfere dolazi i pojam civilno drutvo = sfera drutva u kojoj se pojedinci slobodno udruuju u odnose, akcije i organizacije koji ne ovise o dr.intervenciji, institucijama ili propisima, sastoji se od trinih, privatnih i dobrovoljnih organziacija, aktivnosti, udruenja Druge koncepcije dr vie naglaavaju prvenstvno kolektiva pred pojedincima, u manjoj ili veoj mjeri Smatraju da nijedna sfera nije zatvorena za utjecaj politike

Drava; prema definiciji Drava se moe definirati kao politika organizacija ija je vlast teritorijalno organizirana i koja je sposobna mobilizirati sredstva nasilja kako bi tu vlast odrala Giddens John Hall izdvaja 3 elementa koja bi morala sadravati svaka sloena def.drave:1. drava je skup institucija, od kojih su najvanije one koje se tiu nasilja i prisile2. te su institucije smjetene unutar nekog zemljopisno ogranienog teritorija3. drava monopolizira vlast unutar svog teritorija dr.se odnosi na sve institucije, slube i aktere ( ministri u vladi, sudstvo, inovnici, vojska, policija, kolstvo, lokalni organi vlasti) koji djeluju unutar danog teritorijalnog prostora, imaju legitimnu mo i vlast nad nama i mogu legitimno primijeniti silu kao (krajnju) sankciju protiv nas ako ne prihvaamo njene zakone ili djelujemo protiv nje drava je irok pojam koji obuhvaa sve slube koje donose i provode kolektivne odluke i pravila drutva Edelman: Drava pomae i prijeti. Sada smo to 'mi', a esto su 'oni' Pojam drave je iri od pojma vlade Najznaajnija razlika izmeu njih = vremenska trajnost drave osoblje i institucije drave (birokracija,vojska, policija itd.) ispunjava uloge na trajnijoj osnovi nego politiari koji tvore trenutanu vladu

Teorije drave

1. Feudalizam feud.drutvo nije poznaalo drutvo kakvo danas shvaamo ali je razvilo niz odnosa u drutvenoj strukturi vazala, plemia i kralja povezivale su dunosti i obveze i vrenje moi je bilo ogranieno takvim odnosima Dyson: Bilo je mogue razmiljati o kralju kao lanu feudalne zajednice i 'zakonu zemlje' kao proizvodu savjetovanja i pristanka i kao zajedinkom kraljevima i barunima Tu nisu bila najvanija prava pojedinaca nego su odnosi bili meuzavisni

2. Boansko pravo i apsolutizam apsolutna vlast pripada suverenu monarhu prava pojedinca su neznatna i pojedinac nema drugog izbora osim pokoriti se volji svemogueg suverena takvo stanje stvari opravdalo se pozivanjem na boansku vlast monarsi = Boji zastupnici na zemlji koji su vladali na temlju boanskog prava tu je bilo malo mjesta za neslaganje i individualizam to razdoblje je kratko trajalo, pojavljuje se rani liberalizam

10.POGLAVLJE: POLITIKA NACIONALNE VLADE

Uvod:Trodioba vlasti, tj.struktura vlasti izvrna vlast, zakonodavna vlast i sudbena vlastIzvrna vlast (egzekutiva)- vrh vlasti u politikom sustavu na kojem se kreira politika i kroz koji se ona provodi, npr.Predsjednik SAD-a ili premijer i kabinet u GBZakonodavna vlast (legislativa)- tijelo unutar pol.sustava koje donosi zakone, obino nacionalna skuptina, npr.Parlament u UK ili Kongres u SAD-uSudbena vlast (judikativa)- tijelo zadueno za provedbu zakona i, u nekim dravama, za pridravanje ustavnih odredaba

(Montesquieu) Podjela vlasti- doktrina prema kojoj 3elem.vlade izvrna,zakonodavna i sudbena trebaju imati odvojene uloge i nadlenosti te e ta podjela osigurati dobru i pravednu dravu

ZAKONODAVNA+IZVRNA= mogunost tiranskog vladara koji donosi tiranske zakone i tiranski ih izvravaSUDSKA+ZAKONODAVNA= vlast nad slobodom i ivotom graanaproizvoljna, zakonodavac=sudacSUDSKA+IZVRNA= sudac bi mogao imati mo ugnjetavaa

- za mislioce u liberalnoj tradiciji (Locke, Montesquieu, Mill) kljuno je zajamiti neproizvoljnu i pravednu vladu koja je odgovorna narodu, ograniena obuhvata i odgovornu i prema birakm tijeu i putem org.vladinih institucija i odnosa meu tim institucijama (saeto: htjelo se postii takvu org.pol.sustava koja proizvodi ogranienu i odgovornu vladu

Izvrna vlast:- ono tijelo koje pokree i provodi politiku unutar drave- treba razlikovati: 1.politiku izvrnu vlast (one politiare koji su izvrni dunosnici-predsjednik vlade,predsjednik,kancelar...) 2.nepolitika izvrna tijela ili dravnu slubu

-takoer treba razlikovati: 1.izvrnu vlast u 1 osobi (predsjednik SAD-a) = predsjednika izvr.vlast 2.kolektivnu ili pluralnu izvrnu vlast (kabinet ministara u GB) = parlamentarna izvr.vlast (najraireniji oblik)

PARLAMENTARNA VLADAVINAPREDSJEDNIKA VLADAVINA

-uloga efa drave odijeljena od uloge efa vlade-dravni poglavar u GB monarh (kraljica, ija je uloga uglavnom posve simbolika i ceremonijalna)-izvrna vlast izvedena iz narodne skuptine, njezina sposobnost odranja na vlasti ovisi o povjerenju zakonodavne vlasti-izvrna se vlast sastoji od premijera i kabineta, koji je odgovoran za donoenje politika i za povezivanje razliitih vladinih resursa-Kabinet broji prosjeno 20-24 lana kabineta-ona je pluralno izvrno tijelo u kojem pregovaranje, suradnja te odnosi i suparnitva meu pojedinim resorima igraju vanu ulogu u stvaranju i upravljanju politikim inicijativama-konvencija pod nazivom KOLEKTIVNA ODGOVORNOST = odluke donesene u Kabinetu prikazuju se kao kolektivne odluke koje svi lanovi podravaju i s kojima se slau, to bi trebalo jamiti ravnoteu i umjerenost

VELIKA BRITANIJA(GB)-GB nema formalan ustavni dokument-ne postoji otra podjela vlasti (izvrna vlast uglavnom smjetena unutar zakonodavne) te je analiza mjesta vlasti nedvojbeno tea nego u drugim sustavima-jasna podjela vlasti izmeu izvrne, zakonodavne i sudbene-u SAD-u glavnu ulogu igra Predsjednik (u ii je javnog zanimanja i moe se javnosti obratiti izravno)-ustav je na sredinjem mjestu u alociranju i odreivanju uloga i funkcija sastavnih dijelova pol.sustava-izvrna vlast bira se izravno od strane birakog tijela, time se uklanja ovisnost izvr.vlasti o povjerenju zakonodavne- ustav ne odreuje samo 3ogranka vlade ve i njihov meusobni odnos,ovlasti i nadlenosti POLUPREDSJEDNIKI SUSTAVI-najpoznatiji primjer Francuske, Indije, Irske i Islanda-tzv.polupredsjednika vladavina ili dvostruko vodstvo-kljuna znaajka: prisutnost i predsjednika i premijera (ili ekvivalenta)

NEOGRANIENA PREDSJEDNIKA IZVRNA VLAST-Irak,Angola,Sirija-obino jednostranake drave koje obiljeava snano vodstvo u liku 1 osobe, koje esto granii s osobinama kulta voe-obino postoji vei stupanj autoritarnosti, kontrole medija, oporbe i disidenata te esto vea briga za odranje kulturne, vjerske ili etnike homogenosti

SKUPTINE-razlikuju se prema strukturi i imenuMogu se sastojati od: 1.jednog tijela (jednodomne) 2.dva tijela (dvodomne)- lanovi mogu biti izabrani ili imenovani-mogu biti politiki mone ili naizgled politiki slabe-mogu biti simboliki vane i ujedinjuavati naciju ili pak mogu biti mjesto podjela i suprotstavljanjaPoznate su pod mnogim imenima : parlament, kongres, senat, nacionalno vijee, nacionalna skuptina...One su FORMALNO zakonodavna tijela iako se danas vie bave provedbom nego donoenjem zakona!

-slabljenje moi skuptina (u pogledu zakonodavne uloge) izazvano je trima razlozima:1.jaanjem izvrnih ogranaka vlade kao zakonodavca i pokretaa pojedinih politika2.rastom jakih stranakih sustava (posebno onih koji imaju 2stranke) stranka koja u skuptini ima veinu uspjeti e pogurati svaki zakon koji predloi3.rastua vanost masovni medija, posebno televizije, u politikom ivotu zemlje

-skuptine u pol.sustavima obavljaju 3 glavne uloge:1.omoguuju ljudima da budu zastupljeni u politikom sustavu (izborom lanova u skuptinu sudjeluju u pol.procesu)2. zakondavna skuptina omoguuje predstavljanje ljudi (putem sustava i procedura koje skuptina usvoji) pa itav politiki proces dobiva neki stupanj legitimacije ne smatra se proizvoljnim ili nereprezentativnim3.djeluje kao tijelo za ispitivanje zakonitosti, kao debatno tijelo kojem odgovara izvrna vlast i koje moe ili sprijeiti zloupotrebe vlasti putem ovlasti ispit.zakonitosti ili na njih reagiraati otkrivajui da je posrijedi zloupotreba

ZATO JE NAJBOLJI DVODOMNI SUSTAV? (Allen:Prijedlozi panjolskoj skuptini)*negativne strane jednodomnih i trodomnih sustava-JEDNODOMNI: parlament koji ima samo jedan dom odbacuje s objanjenjem da bi taj 1 jedini dom imao neupitnu vlast koja bi kvarila kakvou vladanja

-TRODOMNI: umjesto da unese vie nadzora i ravnotee u sustav, vjerojatno e donijeti neuinkovitu vladu zboge prekomjerena odugovlaenja i zatite javnih i zakonodavnih poslova

OPIS I PREDNOSTI DVODOMNOG SUSTAVA:

- sustavi u kojima skuptina ima dva zasebna doma, a svaki od njih tono odreene i razdvojene uloge, razliite ovlasti i razliito lanstvo*razlozi za zadravanje dvodomnih sustava: 1.ouvanje regionalnih,kulturnih i etnikih razlika i identiteta kako bi uvrstili federalni poloaj drave te omoguili lokalno predstavnitvo unutar sustava federalne vladavine2.lanstvo u drugome domu moe odraavati stanovite drutvene i ekonomske poloaje*glavna prednost dvodomnih sustavaDva doma mogu djelovati kao ravnotea kojom se izbjegava neopravdano gomilanje vlasti u rukama jednog dijela pol.sustava!!!

SUDBENA VLAST-ULOGA: provoditi zakone koje su donijela tijela izvrne i zakonodavne vlasti i provoditi pravila politikoga sustava-u SAD-u Vrhovni sud moe odluiti da je neki zakon koji je donio predsjednik Kongresa neustavan i prema tome nevaljan-sudbena vlast podjednako donosi zakone koliko ih i provodi Vrhovni sud podjednako je politiko koliko i sudbeno tijelo-sudbena vlast ipak donodi zakone putem tumaenja postojeeg zakona i putem sudskih presedanaEUROPSKA UNIJA-nov model?-specifinosti EU:1.ne postoji dravni poglavar- djeluje kolektivno vodstvo u liku Europskoga vijea i Vijea ministara2.jasna podjela vlasti i nadlenosti unutar sustava vlada napetost, pojaana sukobom izmeu nacional. I federal. Interesa3.EU je tako gusto naseljeno podruje da su pitanja nadlenosti, odgovornost