ESEJI 1. OBVEZATNI SADRAJ TUBE (KAD VRIJEDNOST PREDMETA SPORA PREDSTAVLJA OBVEZATNI SADRAJ 5) 1. Podaci koje mora imati i svaki drugi podnesak, 2. Tubeni zahtjev, 3. Tvrdnje o injenicama na kojima tuitelj zasniva tubeni zahtjev, 4. Prijedloge o dokazima kojima se injenice mogu utvrditi (186/1), 5. kad stvarna nadlenost, sastav suda, vrsta postupka, pravo na izjavljivanje revizije, ovlatenje na zastupanje ili pravo na naknadu trokova postupka ovisi o vrijednosti predmeta spora, a predmet tubenog zahtjeva nije novana svota, tuitelj je duan u tubi naznaiti vrijednost predmeta spora (186/2) 2. DEKLARATORNA TUBA I U OKVIRU TOGA PRESUDA NEGATIVNOG UTVRENJA Preventivna pravna zatita. Za razliku od kondemnatorne tube kod koje se intervenira tek nakon to je dolo do povrede prava sa zadatkom represivne reakcije, kod deklaratorne tube tube se intervenira prije nego je dolo do povrede, sa zadatkom da se oekivana povreda unaprijed sprijei. Ovom tubom se trai od suda a) da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, b) da utvrdi istinitost odnosno neistinitost neke isprave (187/1). Svaka presuda kojom se odbija tubeni zahtjev, presuda negativnog utvrenja da tuitelju ne pripada utvrenje za traenje pravne zatite odreenog sadraja. Bez obzira na to jel donesena u povodu deklaratorne, kondemnatorne ili konstitutivne tube. 3. POJAM PRAVNI INTERES U VEZI SA DEKLARATORNOM TUBOM Pravni interes se ne presumira ve ga je potrebno dokazati. Pravni interes postoji kad tuitelj uini vjerojatnim da bi tuenik svojim dranjem mogao ugroziti ostvarenje njegovih prava u bliskoj budunosti. On se presumira se kad je to posebnim propisima predvieno (187/2). Postojanje pravnog interesa sud moe provjeravati samo prije donoenja odluke o tubenom zahtjevu. 4. INCIDENTALNA TUBA ZA UTVRENJE Ako odluku o sporu zavisi od toga postoji li ili ne neki pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan, tuitelj moe, osim postojeeg, istai i tubeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno ne postoji, pod uvjetom da je sud pred kojim tee parnica nadlean i za odluivanje o ovom novom zahtjevu (187/3). Ovaj zahtjev se moe istai i ve prilikom podnoenja tube u glavnoj stvari. Nije, dakle, potrebno ekati da pravo, na koje se taj zahtjev odnosi, postane sporno tijekom postupka. Time se pridonosi pravnoj sigurnosti, jer pravomonost deklaratornog dijela izreke presude onemoguuje ponovno aktualiziranje pitanja osnove tubenog zahtjeva u eventualnoj novoj parnici po osnovi drukijeg kondemnatornog zahtjeva. Kad sud u presudi utvrdi, pored ostalog, i postojanje takvog pravnog odnosa, taj dio izreke naziva se deklaratorni preambul. 5. KONDEMNATORNA TUBA PRIJE DOSPJELOSTI Ope ureenje. Sukladno neizmijenjenoj odredbi ZPP-a, sud moe naloiti tueniku da izvri odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave (326/1). Iznimno, kondemnacija prije dospjelosti trabine dopustiva je u sluajevima usvajanja alimentacijskog (326/2), ili rentnog (188, 196 ZOO), zahtjeva, kao i kad se radi o obvezi predaje ili preuzmanja stvari danih u najam ili zakup i prije prestanka tih odnosa (326/3). Ovrni zakon je u l. 295. st. 1. regulirao mogunost osiguranja nedospjelih trabina privremenim mjerama. ZIDZPP/03 uvodi novi institut kondenmatorne tube prije dospjelosti trabine. Naime, tuitelju je omogueno pribavljanje kondemnatorne presude protiv tuenika i prije dospjelosti trabine, ako tuitelj uini vjerojatnim postojanje pravnog interesa za1

takvu tubu (i to na nain da uini vjerojatnim da tuenik ozbiljno dovodi u pitanje postojanje njegove jo uvijek nedospjele trabine, ili da e morati sudskim putem ostvarivati svoju trabinu nakon to ona dospije, ili da iz drugih razloga ima za to pravni interes). U tom sluaju sud moe i prije dospjelosti trabine naloiti tueniku da mu ispuni dunu inidbu u vrijeme njezine dospjelosti. Vrijeme dospjelosti trabine treba biti odreeno naznaeno u tubenom zahtjevu (186c/1), jer je ono bitan konstitutivni element izreke presude. Sud e odbaciti tubu ako utvrdi da tuitelj nema pravnoga interesa traiti donoenje ovakve presude (186c/2). Ovrha na temelju ovakve presude moe se traiti tek nakon dospjelosti trabine (186c/3). 6. TUBA PROTIV RH Osoba koja namjerava podnijeti tubu protiv Republike Hrvatske duna se prije podnoenja tube obratiti nadlenom dravnom odvjetnitvu sa zahtjevom za mirno rjeenje spora (186a/1). Ako zahtjev ne bude prihvaen ili o njemu ne bude odlueno u roku od tri mjeseca od njegova podnoenja, podnositelj zahtjeva moe podnijeti tubu nadlenom sudu (186a/5). Sud e odbaciti tubu podnesenu prije donoenja odluke o zahtjevu za mirno rjeenje spora, odnosno prije isteka spomenutog roka (186a/6). Podnoenjem zahtjeva za mirno rjeenje spora prekida se zastarijevanje (186a/3). U sluajevima kad je posebnim zakonom propisan prekluzivni rok za podnoenje tube, tuitelj se ne mora posluiti ovim zahtjevom jer bi time izgubio pravo na sudsku zatitu. Ove odredbe se ne primjenjuju u sluajevima kada je posebnim zakonom propisan postupak podnoenja zahtjeva za mirno rjeenje spora nadlenom dravnom odvjetnitvu ili nekom drugom tijelu (186a/7). Eventualno postignuta nagodba izmeu podnositelja zahtjeva i dravnog odvjetnitva ima svojstvo ovrnosti (186a/4). 7. STUPNJEVITA TUBA Naziv "stupnjevite tube" uveden je zbog toga to je, kako bi omoguilo ostvarivanje prava na polaganje rauna, a posljedino nakon toga i na ostvarivanje trabine u parninom postupku, postupak na kojeg se odnosi odredba l. 186 b. ZPP-a podijeljen u dva dijela. Tijekom prve faze tueniku se nalae polaganje rauna, a tijekom druge faze raspravlja se u povodu odreenog tubenog zahtjeva kojeg je tuitelj duan postaviti nakon okonanja prvog stadija. RATIO ZBOG EGA POSTOJI INSTITUT STUPNJEVITE TUBE Ratio uvoenja ovog instituta jest u injenici da su u praksi esti sluajevi u kojma tuitelj naprosto nije u stanju postaviti procesno dopustiv tubeni zahtjev (u smislu njegove odreenosti) zato to mu tuenik ne eli poloiti raun (u skladu s odredbama materijalnog prava ili ugovora) ili zato to mu tuenik ne eli dati podatke kojima raspolae. Primjer: Do takvih situacija primjerice dolazi u odnosima izmeu trgovakih drutava i dioniara, izmeu nalogodavca i nalogoprimca, izmeu upravitelja zajednike imovine i suvlasnika te imovine, izmeu autora i nakladnika, izmeu poslodavca i radnika, itd. 8. EVENTUALNA KUMULACIJA postoji kad tuitelj kumulira zahtjeve koji su u meusobnoj vezi, na nain da zatrai od suda da slijedei od istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da prethodni nije osnovan. Primjer: prvi zahtjev da se plati kupoprodajna cijana, drugi zahtjev za sluaj da je ugovor moda nitavan, vraanje stvari, trei zahtjev za sluaj da je stvar propala, plaanje cijene propale stvari

2

9. FACULTAS ALTERNATIVA (una res in obligatione, duae in solutione) To je takva obveza koja ima za predmet jednu inidbu ali je tuenik ovlaten na ponudu tuitelja osloboditi se svoje obveze izvrenjem neke druge radnje. Tuitelj ovdje prema tueniku istie samo jedan zahtjev. Ta alternativna mogunost osloboenja od obveze nije tubeni zahtjev ve graanskopravna ponuda. O toj alternativnoj mogunosti sud ne moe odluivati. Dakle ni ovdje nema objektivne kumulacije. 10. PREINAKA TUBENOG ZAHTJEVA Tuba se smatra preinaenom kada se u njoj izmijeni neki od bitnih elemenata, tako da izmijenjena tube nije istovjetna s onom prvobitnom. Elementi od kojih zavisi preinaka tube su tubeni zahtjev i parnine stranke. Promjene u pogledu predloenih dokaza i pravne osnove tube nisu relevantne. Takoer, smanjenju tubenog zahtjeva zakon ne pridaje znaaj preinake tube (191/3). Tuitelj moe preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja glavne rasprave pred prvostupanjskih sudom (190/1). Za preinaku tube potreban je i pristanak tuenika. Ako on pristane, sud mora dopustiti preinaku (190/2). Vrste preinaenja: 1) Objektivno preinaenje moe biti: a) promjena tubenog zahtjeva: promjena istovjetnosti tubenog zahtjeva; poveanje postojeeg tubenog zahtjeva; isticanje drugog zahtjeva uz postojei; b) promjena injenine osnove. 2) Subjektivno preinaenje je promjena stranaka. Odluka suda: nakon dostave tube tueniku na preinaku, potreban je pristanak tuenika; ali i kad se tuenik protivi, sud moe dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konano rjeenje odnosa meu strankama. 11. ISTICANJE PRIGOVORA RADI PRIJEBOJA TRABINE TUENIKA S TRABINOM TUITELJA Prijeboj ili kompenzacija je ukidanje uzajamnih prava i obveza dvaju pravnih subjekata, koji su jedan prema drugome stekli istovrsna i dospjela potraivanja i to do visine do koje su uzajamna potraivanja po iznosu jednaka. Ako su potraivanja razliita po visini, ovlateniku veeg iznosa pripada pravo na ostvarenje vika. Prigovor prebijanja. Ako do kompenzacijske izjave doe, a druga strana u parnici zatrai ispunjenje obveze, tuenik se moe braniti prigovorom da je tuiteljevo potraivanje prestalo zbog te izjave. To se postie prigovorom prebijanja (granskopravno prebijanje). Prigovor radi prebijana.Tuenik ne tvrdi da je tuiteljevo potraivanje prestalo (izvanprocesnim prebijanjem), ve istie postojanje svog kompenzabilnog ali nekompenziranog zahtjeva i trai od suda da presudom izvri prebijanje ovih zahtjeva. To je prigovor radi prebijanja.(prebijanje odlukom suda u parnici) 12. PROTUTUBA (vrste) To je samostalna tuba tuenika kao protutuitelja protiv tuitelja kao protutuenika u parnici koju je ovaj posljednji ranije protiv njega pokrenuo. Tuenik bi u ovakvim situacijama iste obrambene argumente mogao upotrijebiti i u formi prigovora, samo to tada ne bi uvijek dobio pravomonu odluku. U pogledu sadraja i forme za protutubu isto to i za tubu. Tuenik svoj zahtjev moe ostvariti ili u protutubi ili u samostalnoj parnici, dakle, protutuba je samo mogunost a ne i dunost. Vrste (189/1) :

3

a) Koneksna protutuba ako je zahtjev protutube u vezi s tubenim zahtjevom, a naroito ako oba zahtjeva proizlaze iz istog pravnog odnosa ili stvarnog dogoaja. b) Kompenzabilna protututba - ako su zahtjevi takvi da se mogu uzajamno prebiti. c) Prejudicijelna protutuba ako se njome trai utvrenje nekoga pravnog odnosa ili prava od ijeg (ne)postojanja zavisi odluka o tubenom zahtjevu 13. SUPARNIARSTVO Na osnovi zakona: vie osoba mogu jednom tubom tuiti,odnosno biti tuene. Ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava ili obveze proistjeu iz iste injenine i pravne osnove. Ono postoji kad se u istoj stranakoj ulozi u parnici pojavljuje vie procesnih subjekata (naziva se jo i subjektivna kumulacija ili lat. litis consortium). Kumulaciju procesnih subjekata u pravilu prati i kumulacija tubenih zahtjeva. Tu se formira onoliko procesnih odnosa koliko se istie tubenih zahtjeva. Suparniarstvo je u pravilu fakultativne prirode, to znai da je rezultat procesne dispozicije tuitelja, ovisi o njegovoj volji. Iznimno moe biti i obligatorno (nuno supraniarstvo), a ak neka moe nastati i nezavisno od volje tuitelja (napr. kad stranku naslijedi vie univerzalnih sljednika). Nije suparniarstvo spajanja parnica odlukom suda radi zajednikog raspravljanja. Pretpostavke. Zakon sam propisuje pretpostavke za dopustivost suparniarstva, ne ostavljajui sudu mogunost samostalnog ocjenjivanja. Nedostatak pretpostavki u pravili ne dovodi do odbacivanja tube, ve se nareuje razdvajanje postupka. Izuzetak postoji kad parnicom nisu obuhvaeni svi subjekti nunog suparniarstva, tada se odbacuje tuba. Primjer: Suvlasnici u sporu protiv treeg o zajendikoj imobvini., brani drugovo u sporu u kojem trei trai ponitenje njihovog braka. 14. FORMALNO I MATERIJALNO SUPARNIARSTVO Materijalni suparniari su oni koji se prije i oizvan parnice nalaze u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora. Pravna veza. To su oni koji se nalaze u nekoj pravnoj zajednici (196/1/1). Stvarna veza. To su oni ija prava i obveze proistjeu iz iste injenine i pravne osnove (196/1/1). Nadlenost. Suparniarstvo je mogue samo ako je za sve zahtjeve stvarno nadlean isti sud. U pogledu mjesne nadlenosti vae pravila o atrakciji: ako je jednom tubom tueno vie osoba, a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenika; a ako meu njima ima glavnih, i sporednih obveznika. sud koji je mjesno nadlean za koga od glavnih obveznika (50). Primjer: tueni supoinitelji nekog delikta u parnici u kojoj se od njih trai naknada tete Formalni suparniari su oni koji se prije i izvan parnice ne nalaze u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora, ali su u njihovim parnicama posredan predmet spora prava i obveze koje proistjeu iz bitno istovrsne (sline) injenine i pravne osnove (196/1/2). Samo ih vee ista parnica formirana dispozicijom tuitelja. Nadlenost. Mora postojati i stvarna i mjesna nadlenost istog suda, za svaki od zahtjeva i za svakog tuenika (196/1/2). Dakle, nije mogua atrakcija. Primjer: u takvoj su situaciji vie tuenika tuenih radi isplate dugovane najamnine. 15. ZAKONSKO SUPARNIARSTVO Postoji kad zakon izriito predvia suparniarstvo neovisno od postojanja opih pretpostavaka za suparniarstvo. Takve su dvije situacije:

4

1. Glavni dunik i jamac mogu biti zajedniki tueni, ako to nije u suprotnosti sa sadrajem ugovora o jamstvu (199). Naime, ako se jamac nalazi u obvezi samo pod uvjetom da glavni dunik ne bi mogao platiti (beneficium ordinis), onda se ne doputa kumulacija. 2. Tuba glavnog mijeanja. To je tuba osobe koja u cijelosti ili djelomino trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih osoba ve tee parnica. Takva osoba moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tubom, sve dok se postupak pravomono ne zavri (198). To je mogue ak i ako taj sud ne bi bio stvarno nadlean atrakcija. 16. OBINI I JEDINSTVENI SUPARNIARI OBINI - Protiv svakoga od takvih suparniara moe se donijeti razliita presuda. Poloaj svakoga od njih je samostalan u odnosu na ostale, pa svaki od njih slijedi svoju procesnu sudbinu. Posljedice radnji koje on poduzima djeluju samo u odnosu na njega (200). Obini suparniari su svi formalni suparniari, a mogu biti i materijalni, ako njihov meusobni odnos ne iziskuje jedinstveno rjeenje spora (u pravilu oni koji se ne nalaze u pravnoj zajednici). No obini suparniari mogu biti i oni materijalni koji se nalaze u pravnoj zajednici (npr. suvlasnici u nekoj vlasnikoj parnici, solidarni dunici iz ugovornog odnosa.) JEDINSTVENI - Za njih je karakteristino da se, po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa, spor moe rijeiti samo na jednak nain prema svima (201). Oni imaju jedinstveni tretman u parnici, te se smatraju kao jedna parnina stranka. Svaki od njih moe samostalno poduzimati parnine radnje, pa se postavlja problem njihovog tretiranja kad su meusobno suprotne. Od radnji koje pojedini jedinstveni suparniari poduzimaju, vrijedi samo ona koja je za sve njih najpovoljnija. tetne procesne radnje ne djeluju ni prema kome, pa ni prema onome koji ih je poduzeo, osim ako su ih poduzeli svi. Korisne procesne radnje jednoga djeluju i u korist onih koji te radnje nisu poduzeli (201). To su samo neki materijalni suparniari. Npr. suvlasnici poslunog dobra u parnici o slunostima na nekretninama (jer su slunosti nedjeljive), tueni brani drugovi u parnici za ponitenje braka (jer ne moe u odnosu na jednoga brak postojati, a u odnosu na drugoga biti poniten). 17. OBINI UMJEA (OVLATENJA I INTERVENCIJSKI EFEKT) Obini umjea je osoba koja se, u parnici to se vodi meu odreenim strankama, pridruuje jednoj od njih, jer ima pravni interes da stranka kojoj se pridruila uspije u parnici (206). Ovlatenja. Umjea nije stranka pa zbog toga ne moe poduzimati radnje kojima se disponira tubenim zahtjevom ni radnji kojima stranka disponira procesnim ovlatenjima o kojima zavisi tijek parnice. Openito, on ne moe poduzimati radnje koje su nepovoljne za stranku, njih sud po slubenoj dunosti ne smije uvaiti, nije potrebno da ih stranka ospori. On moe poduzimati samo one radnje koje su za tu stranku naelno i objektivno korisne. Tada umjea procesne radnje poduzima u svoje ime, a ne kao zastupnik stranke kojoj se pridruio. Te radnje tretiraju se kao proc. radnje stranke kojoj se pridruio, ali samo ako ih stranka ne ospori (208/4), dok preutno na njih pristaje. Dakle, konana odluka pripada stranci. Proputanje umjeaa da poduzme neku proc. radnju ne moe imati negativne pravne posljedice za stranku jer on nema ni proc. dunosti ni tereta. Intervencijski efekt. . Presuda donesena u parnici u kojoj je sudjelovao umjea proizvodi prema njemu specifian procesni efekt intervencijski efekt. On e se ispoljiti5

u novoj parnici u kojoj su stranke: umjea iz ranije parnice (tuenik) i stranka kojoj se umjea bio pridruio (tuitelj). Umjea ne moe u odnosu na stranku kojoj se bio pridruio u prethodnom postupku tvrditi da spor, onako kako je tijekom toga postupka izloen sudu, nije pravilno rijeen. Dakle, u toj novoj parnici bivi umjea nee moi poricati ni injeninu ni pravnu ocjenu stvari iznesenu u odluci iz prijanje parnice. Meutim, ovaj uinak ne djeluje apsolutno pa postoji izuzetak kad e mu se umjea moi suprostaviti: prigovor umjeaa istaknut u novoj parnici, da je stranka kojoj se bio pridruio pogreno vodila spor (exeptio malae gesti vel conducti processus), moe biti prihvaen samo utoliko ukoliko je on, s obzirom na stanje spora u vrijeme svoga stupanja u prethodnu parnicu, izjavama ili radnjama te stranke bio sprijeen poduzeti radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda spora, odnosno ako takve radnje, za mogunost ijega poduzimanja on nije znao, sama stranka nije poduzela namjerno ili iz grube nepanje (208a/1). Ove odredbe na odgovarajui se nain primjenjuju i na imenovanog prethodnika te na treu osobu obavijetenu o parnici (208a/2). Da bi se prema umjeau mogao istai int. efekt, potrebno je: - da je umjeau bilo omogueno da u parnici poduzme sve radnje pogodne da pomognu pobjedi stranke; - da je ta stranka lojalno vodila parnicu. Postojanje ovih pretpostavki presumira se sve dok se u povodu prigovora biveg umjeaa ne utvrdi protivno. Ako presumpcija ne bude oborena, u novoj parnici nema mjesta ponovnom meritornom raspravljanju o stvarnoj i pravnoj osnovi donesene presude. Ako bude oborena, otvara se mogunost zauzimanja drukijeg stava o pitanjima o kojima je bilo odlueno u prijanjoj parnici. 18. UMJEA S POLOAJEM JEDINSTVENOG SUPARNIARA Ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa pravni uinak presude odnosi neposredno i na umjeaa, jednako kao i na parninu stranku, on u parnici ima poloaj jedinstvenog suparniara (201, 209/4). Do toga moe doi kad materijalnopravni odnosi ne uvjetuju formiranje nunog suparniarstva pa osoba ne postane stranka u parnici, ve pristupi jednoj stranci kao umjea. Ovlatenja. Budui da se na ove umjeae uinci presude odnose apsolutno i neposredno, priznaju im se sva ovlatenja koja se priznaju i strankama u jedinstvenom suparniarstvu (209/1). Stranka s ovakvim umjeaem predstavlja jednu parninu stranku. Stranka ne moe, ako se s tim ne suglasi umjea, poduzimati materijalne dispozicije niti procesne koje utjeu na sudbinu istaknutih zahtjeva. Stranka ne moe osujetiti povoljne radnje umjeaa, niti ona svojim radnjama moe niti ona svojim radnjama moe pogorati situaciju koju je on poboljao. Oboje imaju pravo koristiti rokove koji teku od trenutka kad je njima izvreno dostavljanje ako su ti rokovi povoljniji. Uinak presude na umjeaa. U ovom sluaju umjea nema mogunosti od sebe otkloniti pravne efekte pravomonosti donesene presude. Izvanredni pravni lijek. Oavj umjea ima pravo podnijeti izv. prav. lijek i u parnici u kojoj nije prije pravomonosti sudjelovao kao umjea (209/2). Umjea moe biti osuen da naknadi trokove prouzroene radnjama koje su u suprotnosti s radnjama stranke kojoj se pridruio i po naelu causae. 19. IMENOVANJE PRETHODNIKA To je parnina radnja smo tuenika i to ako je on dratelj neke stvari ili korisnik nekog prava, a tvrdi da stvar dri odnosno da pravo vri u ime neke tree osobe, kojom on preko suda poziva toga treeg da umjesto njega stupi u parnicu (210/1).Upuujui poziv6

poziva samo ukazuje na osobu koja je u veem stupnju od njega graanskopravno pasivno legitimirana, on ne moe potpuno poricati svoju graanskopravnu pasivnu legitimaciju. Tuenik moe prethodnika imenovati najkasnije na pripremnom roitu, a ako ono nije odrano na glavnoj raspravi prije nego to se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari (210/1). Primjer: U takvoj se situaciji nalazi npr. zakupoprimatelj prema zakupodavatelju, najmoprimatelj prema najmodavatelju, uvar prema onome koji mu je predao stvar na uvanje. 20. DOKAZNA SREDSTVA To je sve ono iz ega se ulnim zapaanjem crpi saznanje o istinitosti tvrdnja o postojanju ili o nepostojanju injenice koja je posredan predmet dokazivanja. To su, dakle izvori suevih spoznaja o stvarnosti. Meu dokazna sredstva zakon ubraja svjedoke, vjetake, tumae, stranke, isprave i predmete uviaja. Zakon ne odreuje kojim redom treba izvoditi dokaze. Izuzetak je dokaz sasluanja stranaka koji se u naelu provodi kad nema drugih dokaza. Nema zakonskih pravila o klasifikaciji dokazne snage pojednih dokaznih sredstava. Vrste dokaznih sredstava 1. Uobiajeno je da se s obzirom na objektivna svojstva dokazna sredstva dijele na: a) osobna svjedoci, vjetaci, tumai i stranke b) stvarna isprave i predmeti uviaja. Uviaj nije dokaz, ve parnina radnja suda radi ispitivanja i utvrivanja sadraja predmeta uviaja koji su dokaz. 2. S obzirom na njihov odnos prema injenici o kojoj pruaju odreenu informaciju mogu biti posredna i neposredna. 3. Dokaz je glavni kad se iz njega izvodi sud o postojanju vane injenice. 4. Protudokaz je dokazno sredstvo kojim se dokazuje da se rezultati postignuti izvoenjem glavnog dokaza ne mogu prihvatiti jer ne doputaju stvaranje izvjesnog suda. On je uspjean ve i kad uini vjerojatnim tezu koja osporava rezultate glavnog dokaza. Vjerojatnost da bi injenino stanje moglo biti drukije nego to to tvrdi onaj na kojemu lei teret dokazivanja ne doputa sudu da formira izvjesno uvjerenje o istinitosti njegovih navoda. 5. Dokaz o protivnom je dokazno sredstvo kojim se dokazuje da nema osnove da se o postojanju vane injenice zakljuuje po pravilima o relativnim zkonskim presumpcijama iako je utvreno postojanje presumptivne baze. On je glavni dokaz pa e biti uspjean kad sud stekne izvjesno uvjerenje o istinitosti tvrdnja koje se njima dokazuju. 6. Potpuni dokaz je dokazno sredstvo koje je u stanju na nesumnjiv nain uvjeriti sud o istinitosti odreene injenine tvrdnje. Dokaz je nepotpun kad je u stanju uvjerenje suda o istinitosti iznesene tvrdnje dovesti samo do stupnja vjerojatnosti. 21. OSIGURANJE DOKAZA I NAVEDITE PRETPOSTAVKE Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo kasnije izvoenje biti oteano, moe se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz izvede (272/1). U postupku za osiguranje dokaza ne moe se izvesti dokaz sasluanjem stranaka (271/2). Pretpostavke za osiguranje dokaza: 1. da je podnesen prijedlog za osiguranje dokaza 2. da se tvrdi da postoje prava ija zatita ovisi o injenicama koje se imaju utvrditi predloenim dokazima7

3. da postoji opravdana bojazan da se predloeni dokaz nee kasnije u normalnom stadiju postupka, moi izvesti, odnosno da e kasnije izvoenje dokaza biti oteano. U prijedlogu treba naznaiti zato se taj dokaz nee moi izvesti ili zato e biti oteano izvoenje. 4. da je za dokazivanje injenica o kojima ovisi ostvarivanje prava predlagatelja nuno izvesti dokaze za koje prijeti opasnost da ih se kasnije nee moi izvesti ili da e njihovo izvoenje biti oteano. Postojanje ovih pretp. treba uiniti vjerojatnim. Sud bi trebao odbiti prijedlog za osig. ako bi naao da samo jedna od njih nije ispunjena. Sud bi trebao uskratiti osig. samo ako bi se uvjerio da je nepostojanje relevantnih pretp. nesumnjivo, da inae ne bi doveo u pitanje ostvarivanje zahtjeva predlagaa za pr. zatitu 22. EDICIJA ISPRAVA To su isprave pribavljene radi dokazivanja pred sudom. Nije dovoljno da se stranka pozove na podatke iz neke isprave, ve je potrebno ispravu pribaviti (edicirati) i predoiti je sudu. Protivnik stranke koja se na ispravu pozvala duan je na poziv suda (233/1) podnijeti takvu ispravu. Ova se obveza ne moe prisilno ostvariti u parnici u kojoj bi te isprave trebalo pregledati radi dokazivanja. Sud e, s obzirom na sve okolnosti, po svom uvjerenju cijeniti od kakva je znaenja to stranka koja dri ispravu nee postupiti po rjeenju suda kojim joj se nalae da podnese ispravu ili protivno uvjerenju suda porie da se isprava kod nje nalazi (233/5). Kod toga treba voditi rauna da stranka ima pravo uskratiti podnoenje isprava iz istih razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedina pitanja (233/3 u svezi sa 237, 238). Izuzetno od opeg pravila da stranka da pod odreenim uvjetima ima pravo uskratiti podnoenje isprave, stranka kod koje se isprva nalazi je bezuvjetno duna podnijeti ispravu samo u tri sluaja (233/2): 1. ako se stranka sama pozvala na tu ispravu, ali je kasnije odustala 2. ako se radi o ispravi koju je po zakonu duna predati ili pokazati 3. ako se isprava s obzirom na njen sadraj smatra zajednikom za obje stranke Treemu koji nije stranka sud moe narediti da pokae ili da podnese ispravu samo u dva sluaja (234/1): 1. kada je ispravu po zakonu duan pokazati ili podnijeti 2. kada je isprava koja po svojem sadraju zajednika za treega i stranku koja se na ispravu poziva.U pogledu prava tree osobe da uskrati podnoenje drugih isprava takoer se na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o svedocima (234/1 u svezi sa 237, 238). Na temelju rjeenja kojim je treoj osobi naloeno da preda odreenu ispravu ovrha e se provesti po slubenoj dunosti po pravilima ovrnog postupka i prije pravomonosti toga rjeenja (234/5). 23. PRETHODNO ISPITIVANJE TUBE Ovo je obvezatan podstadij pripremanja gl. rasprave. Sud e ispitati: 1. je li tuba razumljiva i potpuna 2. postoji li jurisdikcija domaih sudova 3. je li sud nadlean 4. postoje li razlozi za izuzee8

5. imaju li stranke stranaku i parninu sposobnost i jesu li pravilno zastupane 6. je li tuba pravovremeno podnesena Odluka suda. Ako ustanovi nedostatke navedene pod 2. i 6 ili ako osoba ima imunitet, tubu e odbaciti (282/1), a ako ustanovi nedostatke pod 1. i 5., odbacit e je tek ako mjere koje je sud poduzeo radi njihova otklanjanja ostanu bez uspjeha (281), a ako ustanovi nedostatak pod 3., proglasit e se nenadlenim i ustupiti predmet drugom sudu (282/2). Ne moe odluivati o postojanju: 7. litispendencije, 8. pravomono presuene stvari, 9. sudske nagodbe, 10. odricanja od tubenog zahtijeva 11. nedostatku pravnog interesa. Sudac ispituje tubu na osnovi podataka sadranih u tubi i injenica koje su sudu poznate (15/2). to se tie meritornog okonanja postupka, moe se donijeti presuda na temelju priznanja i primiti na zapisnik nagodba stranaka (279). 24. PREKID POSTUPKA PO ODLUCI SUDA I OBJSNITE IZ KOJIH RAZLOGA DOLAZI DO PREKIDA To je privremeno zaustavljanje tijeka postupka, do kojega moe doi sve do njegova pravomonog okonanja, ali i u postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova, koje se oituje u prestanku tijeka svih zakonskih i sudskih rokova, u nedjelotvornosti radnji stranaka prema parninom protivniku, te u zabrani sudu da poduzima parnine radnje osim onih koje se tiu nastavka prekinutog postupka. Razlozi za prekid su taksativno navedeni. Razlozi za prekid postupka po odluci suda su: - Sud je duan odrediti prekid postupka ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju (213/1). - Sud moe odrediti prekid postupka ako odluka o tubenom zahtjevu ovisi o tome je li uinjeno kazneno djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, tko je poinitelj i je li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vjetak dao laan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lana (213/2). - Sud moe odluiti da se postupak prekine do pravomonosti rjeenja o prijedlogu za povrat u prijanje stanje (120/1). Kad odluka suda ovisi o prethodnom rjeenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni tijelo (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno (12/1). 25. MIROVANJE POSTUPKA To je privremeni zastoj gotovo svih aktivnosti u parnici kao rezulatat izriite ili preutne dispozicije stranaka. Postupak moe mirovati od trenutka dostave tube sudu, pa do zakljuenja glavne rasprave. Sud moe donijeti deklaratorno rjeenje o tome da je mirovanje nastupilo. Mirovanje postupka nastupa (216/1): a) ako se obje stranke prije zakljuenja glavne rasprave o tome sporazumiju b) kad obje stranke izostanu s pripremnog roita ili roita za glavnu raspravu c) kad prisutne stranke na roitu nee da raspravljaju d) kad jedna stranka koja je uredno pozvana izostane, a druga predloi mirovanje. OBUSTAVA POSTUPKA9

Postupak se obustavlja kad stranka koja je fizika osoba umre ili stranka koja je pravna osoba prestane postojati u postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike, odnosno pravne sljednike (215b/1). U kategoriju sporova o neprenosivim pravima spadaju sporovi o osobnim pravima. Takva prava imaju i fizike i pravne osobe, ona su neotuiva i nenasljediva. Rjeenje o obustavi postupka je deklaratorno jer do obustave dolazi po sili zakona. Rjeenje o obustavi postupka dostavlja se protivnoj stranci te nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima stranke nakon to oni budu utvreni (215b/2). Sud e nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti, postaviti privremenog zastupnika kojemu e dostaviti rjeenje o obustavi postupka, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao due trajati (215b/3). Rjeenje o obustavi postupka zbog toga to je pravna osoba prestala postojati dostavit e se protivnoj stranci i njezinom pravnom sljedniku nakon to on bude utvren, a ako pravna osoba nema pravnoga sljednika, sud e, na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti, rjeenje o obustavi postupka dostaviti dravnom odvjetnitvu (215b/4). 26. OBJASNITE RAZLIKU IZMEU PRIZNANJA INJENICA I PRIZNANJA TUBENOG ZAHTJEVA Treba razlikovati priznanje injenica od priznanja tubenog zahtjeva. Priznanja se razlikuju po obliku i sadraju. Stranka koja priznaje injenine navode potvruje praemissu minor protivnikovog zakljuivanja, istinitost injenine osnove njegovog zahtjeva. Stranka koja priznaje tubeni zahtjev potvruje pravnu osnovanost konkluzije koju je tuitelj formulirao u svom tubenom zahtjevu, izvedene iz iznesene injenine osnove i tuiteljeva shvaanja o pravnoj osnovi njegova zahtjeva. injenine navode mogu priznati obje parnine stranke, a tubeni zahtjev samo tuenik. injenice se mogu priznati izriito i konkludentno. Tubeni zahtjev samo izriito. Kad stranka prizna injenine navode svoga protivnika, sud ne treba dokazivanjem utvrivati njihovu istinitost, ali je duan ocjenjivati proistjee li iz tih injenica osnovanost tubenog zahtjeva. Kad tuenik prizna tubeni zahtjev, niti izvodi dokazivanje, niti ocjenjuje materijalnopr. osnovanost tubenog zahtjeva ve donosi presudu koja je u svom sadraju determinirana dipsozicijama stranaka. Parnini punom.koji nije odvj.moe priznati injenine navode bez posebnog izriitog ovlatenja. Za priznanje tubenog zahtjeva potrebno mu je takvo dopunsko ovlatenje. Opoziv priznanja parninih injeninih navoda ovlauje sud da ocjenjuje znaenje priznanja i poricanja iste injenice. Kako je priznanje tubenog zahtjeva iskljuivo izjava volje, opoziv oduzima priznanju svako procesno relevantno znaenje baze za izricanje presude na osnovi priznanja. 27. PARICIJSKI ROK U KONDEMATORNIM PRESUDAMA Kad se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredit e se i rok u kojemu je tu inidbu duna izvriti (328/1). Meutim, ovo vrijedi samo za pozitivne inidbe, ne i kad se nalae proputanje ili trpljenje. Paricijski rok se obino naziva rok za dobrovljno ispunjenje, to navodi na pogrean zakljuak da nakon njegova proteka osueni nema vie pravo na dobrovoljno ispunjenje. Naime, ako tueni nije izvrio inidbu unutar paricijskog roka, moe je izvriti i kasnije, sve dok tuitelj ne pokrene ovrni postupak. Sutina ovog roka je u garanciji osuenome da sve dok rok ne protekne protivnik nee moi traiti prisilno izvrenje. Prema tome sa stajalita suda i ovlatenika to je dilatorni rok. Kad proe paricijski rok, a osueni nije izvrio inidbu, tuitelj moe pokrenuti ovrni postupak. Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje inidbe jest petnaest dana, ali za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dulji rok. U10

mjeninim i ekovnim sporovima taj je rok osam dana (328/2). Rok za izvrenje inidbe poinje tei prvog dana nakon dostave prijepisa presude stranci kojoj je naloeno izvrenje (328/3). 28. DJELOMINA PRESUDA Ako su na temelju raspravljanja sazreli za konanu odluku samo neki od vie tubenih zahtjeva, ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za konanu odluku, sud moe u vezi sa sazrelim zahtjevima, odnosno dijelom zahtjeva zakljuiti raspravu i donijeti presudu (djelomina presuda). Pri ocjeni hoe li donijeti djelominu presudu sud e osobito uzeti u obzir veliinu zahtjeva ili dijela zahtjeva koji je sazrio za odluku (329/1). Dakle to je presuda o jednom od istaknutih zahtijeva ili o dijelu jednog zahtijeva. Time se vri vertikalna, kvantitativna dioba tubenih zahtijeva pa se o svakom zahtijevu, odnosno u njegovom dijelu donosi konana odluka. Time je postupak pred sudom odreenog stupnja u pogledu tog dijela zahtijeva zvren. Opravdanje: ekonominost, pravna sigurnost i efikasna zatita jer se zatita prua im je to mogue. Kad se moe izrei djelomina presuda: - kod objektivne kumulacije - kod subjektivne kumulacije (suparniarstvo), kad ona predstavlja ujedno i objektivnu kumulaciju - kad imamo protutubu - kad je vie parnica spojeno radi zajednikog raspravljanja Pravna priroda djelomine presude. Djelomina presuda je konana glede onog dijela tubenog zahtjeva o kojem je njome odlueno. to se tie pravnih lijekova i ovrhe, ona se smatra samostalnom presudom (329/6). Njenom pravomonou prestaje i tei parnica glede zahtjeva o kojem je njome odlueno. Njena sudbina ni na koji nain nije vezana za sudbinu drugih presuda koje se u istom predmetu mogu donijeti. U sluaju albe protiv djelomine presude sud e umnoiti spis i prijepis spisa sa albom i odgovorom na albu dostaviti drugostupanjskom sudu, a postupak glede zahtjeva ili dijela zahtjeva o kojemu nije odluio nastaviti (329/7). 29. DOPUNSKA PRESUDA Ako je sud propustio da odlui o svim zahtjevima o kojima se mora odluiti presudom, ili je propustio da odlui o dijelu zahtjeva, stranka moe u roku od petnaest dana od primitka presude predloiti parninom suda da se presuda dopuni (339/1). Prijedlog. Sud ovu presudu moe donijeti samo na prijedlog stranke tuitelja, jer je istakao zahtijev o kojem sud jo nije odluio, tuenika, jer mu treba priznati pravo na odluku u sporu kojeg tuitelj vodi protiv njega. Donoenje dopunske presude. Nepravovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit e odnosno odbiti sudac bez odravanja roita (339/3). Kad sudac vijea nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan, zakazat e glavna raspravu pred vijeem radi donoenja dopunske presude (340/1). Dopunska presuda moe se donijeti i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako tu presudu donosi sud u sastavu u kojem je donio i prvobitnu presudu, a zahtjev u pogledu kojega se trai dopuna dovoljno je raspravljen (340/2). Ako se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na trokove postupka, odluku o prijedlogu donosi sudac bez odravanja roita (340/4). 30. ODNOS MEUPRESUDE I KONANE PRESUDE Ako je tuenik osporio i osnovu tubenog zahtjeva i iznos tubenog zahtjeva, a u pogledu osnova stvar je sazrela za donoenje odluke, sud moe iz razloga svrsishodnosti donijeti najprije presudu samo o osnovi tubenog zahtjeva 11

meupresudu (330/1). Dakle osnovanost osnove tubenog zahtijeva je pitanje prejudicijelnog znaenja. Bilo bi neracionalno uputati se u ponekad dugo raspravljanje o osnovanosti tubenog zahtijeva, ako prethodno nije odlueno o pravnoj osnovanosti njegove osnove. Meupresuda moe biti samo deklaratorna, njen cilj se ograniava na to da se utvrdi sadraj odreenog pravnog odnosa. Meupresuda nije konana presuda jer sud mora jo utvrditi i osnovanost tubenog zahtijeva. 31. PRESUDA NA TEMELJU PRIZNANJA Je jednostrana parnina radnja tuenika kojom pred sudom izriito izjavljuje da je tuiteljev zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja na zakonu osnovana. Priznanje materijalno procesna dispozicija raspolaganje tuenika koji se odnosi na sam predmet spora. Priznanje je posredna parnina radnja (jer tek presuda na temelju priznanja konstitutivno djeluje na tijek postupka), ne moe biti vezano za uvjet ili rok, a moe biti poduzeto samo izriito. Nije vano je li tuitelj s njime upoznat i jeli ga prihvatio. Ono se moe izvriti najkasnije do zavrenja glavne rasprave (331/1), ali moe i na raspravi pred drugostupanjskim sudom (364), te u ponovljenom postupku nakon ukidanja prvostupanjske odluke. 32. PRESUDA NA TEMELJU ODRICANJA Odricanje od tubenog zahtjeva je jednostrana parnina radnja tuitelja kojom u postupku pred sudom izriito izjavljuje da odreeni zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja koji je istaknuo u tubi ili kasnije tijekom postupka nije na zakonu osnovana. Ako se tuitelj odrekne tubenog zahtijeva, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom se tubeni zahtijev odbija presudu na temelju odricanja (331a/1). Tuitelj se moe odrei tubenog zahtijeva sve do zakljuenja glavne rasprave (331a/1). Pristanak tuenika nije potreban (331a/2). 33. PRESUDA ZBOG OGLUHE Presuda koja izrie protiv tuenika polazei od apsolutne presumpcije da je on time to je propustio u odreenom roku dati pisani odgovor na tubu i u njemu osporiti tubeni zahtjev priznao injenine navode tuitelja koji su za njega nepovoljni, na kojima ovaj zasniva svoj tubeni zahtjev. Uvjeti za donoenje presude na temelju ogluhe su slijedei: * da tuenik ne podnese odgovor na tubu u odreenom roku; * da su tueniku tuba i poziv za davanje odgovora na tubu uredno dostavljeni; * da osnovanost tubenog zahtjeva proizlazi iz injenica navedenih u tubi; * da injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuitelj podnio ili s injenicama koje su opepoznate; * da ne postoje opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenika sprijeili opravdani razlozi da podnese odgovor na tubu (331b/1). Iako su ispunjeni svi gore navedeni uvjeti, nee se donijeti presuda zbog ogluhe ako sud nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagat. 34. PRESUDA BEZ ODRAVANJA GLAVNE RASPRAVE Ako je tuba dostavljena tueniku na odgovor, a tuenik u odgovoru prizna odlune injenice, neovisno o tome to je osporio osnovanost tubenog zahtjeva, sud moe bez zakazivanja roita donijeti presudu, ako ne postoje druge smetnje za njeno donoenje (332a). Takvu presudu sud moe donijeti kao potpunu ili djelominu. Da bi sud smio

12

donijeti ovu presudu moraju postojati tzv. pozitivne, odn. ne smiju postojati negativne procesne pretp. za donoenje meritorne odluke. Trebaju biti ispunjene i jo neke pretpostavke: 1. tuenik treba pravodobno podnijeti pisani odgovor na tubu ; 2. post. u kojem je tuenik priznao injenice mora biti post. u kojemu su stranke u naelu ovlatene poduzeti tu dispoziciju -> ova presuda se ne moe donijeti u statusnim stvarima uzdravanja maloljetnog djeteta ili punoljetnog ali nesposobnog za rad ; 3. tuenik treba u odg. na tubu priznati odlune injenice navedene u tubi, ali ne smije izni-jeti tvrdnje o postojanju dr. injenica koje svojim postojanjem dovode u pitanje osnovanost tubenog zahtjeva ->zanemarivanje ove pretp. se tretira i kao apsolutno bitna povreda ; 4. priznate injenice ne smiju biti u suprotnosti sa dokazima koje su same stranke predloile uz svoje podneske ili s opepoznatim injenicama ->zanemarivanje ove pretp. se tretira i kao apsolutno bitna povreda ; 5. u konkretnom sluaju ne smije biti dr. razloga koji bi izazivali sumnju da tuenik prizna-njem ide za tim da raspolae zahtjevima kojima ne moe raspolagati >zanemarivanje ove pretp. se tretira i kao apsolutno bitna povreda. Nije propisan posebni reim za albu protiv ove presude pa bi se mogla pobijati i zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja. 35. SADRAJ UVODA PRESUDE Uvod sadri podatke o sudu i strankama, predmet spora, postupak koji je proveden, dan zakljuenja glavne rasprave i donoenja presude. Uvod presude sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i prezime suca pojedinca, odnosno predsjednika i lanova vijea, ime i prezime ili naziv te prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratku oznaku predmeta spora, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda donesena (338/2). 36. SADRAJ OBRAZLOENJA PRESUDE Cilj mu je da sudac uvjeri itaa da je, s obzirom na utvrene injenice i izvedene dokaze, donesena jedino mogua presuda. Zadatak mu je obavijestiti o subjektivnim i objektivnim elementima spora, kao i objasniti raloge zbog kojih je sud odluio kao u izreci. U obrazloenju sud e izloiti zahtjeve stranaka, injenice koje su iznijele i dokaze koje su predloile, koje je od tih injenica utvrivao, zato i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zato te kako ih je ocijenio; sud e posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odluujui o zahtjevima stranaka, a izjasnit e se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je ve donio tijekom postupka (338/4). Ako ovo posljednje propusti to nije razlog apsolutne nitavosti. U obrazloenju presude zbog ogluhe, presude zbog izostanka, presude na temelju priznanja ili presude na temelju odricanja iznijet e se samo razlozi koji opravdavaju donoenje takvih presuda (338/5). Izvornik presude potpisuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea. Strankama se dostavlja ovjeren prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude (337/2). Ako su se stranke nakon proglaenja presude odrekle prava na albu te ako nisu izriito zatraile da presuda koja e im biti dostavljena bude obrazloena, sud nee posebno

13

obrazloiti donesenu presudu, ve e samo naznaiti da su se stranke odrekle prava na albu i da zbog toga presuda nije obrazloena (338/6). 37. ISPRAVLJANJE PRESUDE Pod ispravljanjem presude misli se na pogreke u imenima i brojevima, i druge oite pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom (342/1). Dakle greke se odnose na tehniku pismene redakcije, a ne na odluivanje o osnovanosti tubenog zahtijeva. Pokretanje postupka za ispravljanje mogue je po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka. Ispravljanje je mogue u svako doba (342/1), dakle nije vezano rokom. Ispravljanje obavlja sudac, a nadlean je sud koji je donio presudu. O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka (342/4). Nain obavljanja ispravka. Ispravljanje e se obaviti posebnim rjeenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama e se dostaviti prijepis rjeenja (342/2). Ako izmeu izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadrane u izreci presude, strankama e se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje prijanji prijepis presude. U takvu sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostave ispravljenog prijepisa presude (342/3). alba protiv tog rjeenja je doputena. Ako bi stranka u albi isticala zahtjev za ispravljanje, albu bi trebalo tretirati kao prijedlog za ispravljanje (falsa nominatio non nocet).

(ESEJI DRUGAIJE KONCEPIRANI) 1. KONDEMNATORNA TUBA PRIJE DOSPJELOSTI, POJAM I VRSTE ? Od pravila po kojem nije doputeno izricanje kondemnatorne presude prije dospjelosti inidbe dva su znaajna izuzetka. Novi zakon o obveznim odnosima poznaje i trei : a) ako sud nae da je zahtjev za uzdravanje osnovan, on moe dosuditi tuenika da plaa obveze uzdravanja koje jo nisu dospjele, naravno s time da obveza plaanja nastaje tek kad potraivanja za pojedine obroke dospiju. b) presuda kojom se tueniku nalae da preda ili preuzme stvar danu u najam ili u zakup moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa. c) sud e na zahtjev oteenika dosuditi naknadu i za buduu nematerijalnu tetu ako je po redovnom tijeku izvjesno da e ona trajati i u budunosti. Tuitelj koji ini vjerojatnim da tuenik : a) ozbiljno dovodi u pitanje postojanje njegove jo nedospjele trabine b) da e morati sudskim putem ostvariti svoju trabinu ili da c) iz drugih razloga ima za to pravni interes, moe i prije dospjelosti trabine zatraiti od suda da tueniku naloi da mu ispuni dunu inidbu vrijeme njezine dospjelosti. 2. PROCESNA FAKULTAS ALTERNATIVA ? Ako je tuitelj u tubi traio da se tueniku naloi ispunjenje neke inidbe, a istovremeno je u tubi ili do zakljuenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto te inidbe primiti neku drugu inidbu, sud e, ako prihvati tubeni zahtjev, izrei u presudi da se tuenik moe osloboditi inidbe ije mu je ispunjenje naloeno ako ispuni tu drugu inidbu. 3. UMJEA, VRSTE I INTRVENCIJSKI EFEKT?14

Obini umjea (intervenijent) je osoba - "trei" - koja se u parnici koja se vodi izmeu odreenih stranaka pridruuje jednoj od njih jer ima pravni interes da stranka kojoj se pridruila uspije u parnici. Umjea nije stranka. Obini umjea mora ispunjavati ope uvjete u pogledu stranake i parnine sposobnost, on mora imati i pravni interes. Vrste umjeaa su : a) obini umjea b) umjea s poloajem jedinstvenog suparniara -stvarni umjea- ako je po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa, pravni uinak presude odnosi neposredno i na umjeaa jednako kao i na parninu stranku, on u parnici ima poloaj jedinstvenog suparniara. Stranka s takvim umjeaem predstavlja jednu parninu stranku. c) umjeai sui generis : centar za socijalnu skrb kao umjea sui generis Pravomono donesena presuda koja je donesena u parnici u kojoj je sudjelovao umjea proizvodi prema njemu specifian procesni uinak, koji se obino naziva intervencijski efekt. Intervencijski efekt ispoljit e se u novoj parnici u kojoj su stranke umjea iz ranije parnice (u novoj parnici je u pravilu tuenik) i stranka iz ranije parnice kojoj se umjea bio pridruio (u novoj parnici u pravilu tuitelj). U toj novoj parnici bivi umjea, sada stranka u sporu, pri reguliranju svojih spornih odnosa sa strankom kojoj se pridruio, nee moi tvrditi da spor, onako kako je tijekom tog postupka izloen sudu, nije pravilno rijeen, to e praktino svesti na to da on nee moi poricati ni injeninu ni pravnu ocjenu stvari iznesenu u odluci donesenoj u ranijoj parnici. 4. OBUSTAVA POSTUPKA, PRETPOSTAVKE ? Prekid postupka ima svog opravdanja u sluajevima u kojima je postupak nakon otklanjanja razloga zbog kojih je do njega dolo mogue nastaviti. Meutim, u sporovima o strogo osobnim pravima, u kojima zbog toga nije mogua sukcesija u pravni poloaj stranke koja je umrla ili prestala postojati, prekid postupka nije adekvatno rjeenje. Budui da se dvostranaki procesno pravni odnos zbog nemogunosti sukcesije pretvorio u jednostranaki, postupak nije mogue nastaviti. Da bi do obustave postupka dolo, potrebno je da se kumulativno ispune dvije pretpostavke. 1. mora se raditi o postupku u kojem je (posredan) predmet spora pravo koje ne prelazi na nasljednike odnosno na pravne sljednike 2. mora umrijeti stranka koja je fizika osoba, odnosno prestati postojati stranka koja je pravna osoba Do obustave postupka dolazi po sili zakona smru, odnosno prestankom postojanja stranke. U rjeenju o obustavi postupka sud e odluiti da svaka stranka snosi svoje trokove u postupku koji je prethodio donoenju rjeenja o obustavi. Trokove postupka u povodu rjeenja o obustavi snosi ona stranka koja je dala povoda za provedbu tog postupka. 5. INCIDENTALNA TUBA ZA UTVRENJE ? Ako odluka u sporu ovisi od toga postoji li ili ne postoji neki pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan, tuitelj moe istaknuti (ve u tubi ili naknadno tijekom postupka) i tubeni zahtjev za utvrenje da takav odnos postoji odnosno ne postoji, pod uvjetom da je sud pred kojim tee parnica nadlean za odluivanje i o tom novom zahtjevu. Sporni odnos mora biti od predjudicijelne vanosti za odluku o glavnom tubenom zahtjevu. Pritom je svejedno kada je to predjudicijelno pitanje postalo sporno - prije pokretanja postupka ili tijekom postupka. 6. ODNOS MEUPRESUDE I KONANE PRESUDE ?15

Meupresuda - sud je po zakonu ovlaten da iz razloga svrsihodnosti - kad tuenik ospori osnovu (kvalitetu) i iznos (kvantitetu) tubenog zahtjeva, a u pogledu osnove stvari sazrijela za donoenje odluke - donese najprije samo odluku o osnovanosti osnove tubenog zahtjeva; a o kvaliteti materijalnopravnog ovlatenja iz kojega proizlazi tubeni zahtjev - meupresudu. Konana presuda - koja se donosi u povodu tzv. stupnjevite tube po svom sadraju i dijelu zahtjeva o kojemu se njome odluuje nije posebna vrsta presude. Njezina specifinost se oituje u tek u tome to njezinom donoenju predhodi postupak razdvojen u dva dijela ; prvi u kojemu se odluuje o tzv. manifestacijskom zahtjevu i drugi - u kojem se odluuje o definitivno postavljenom zahtjevu. Konana presuda je uvjetovana sadrajem meupresude. Nain na koji je pitanje osnovanosti osnove tubenog zahtjeva - koje je od prejudicijelnog znaaja za odluivanje o tubenom zahtjevu - rijeeno je u meupresudi vezuje sud pri odluivanju o osnovanosti tubenog zahtjeva. U nastavku postupka on moe odluivati samo o pitanjima koja nisu obuhvaena meupresudom. 7. SUPARNIARSTVO NA OSNOVI ZAKONA, DEFINICIJA I PRIMJER ? Subjektivna kumulacija doputena je i kada to zakon izriito odreuje, nezavisno od postojanja opih pretpostavki za suparniarstvo. Zakon predvia dva takva sluaja : 1) glavni dunik i jamac mogu biti zajedniki tueni ako to nije u suprotnosti sa sadrajem ugovora o jamstvu i mjenini obveznici 2) tuba takozvanog glavnog mijeanja Osoba koja u cjelini ili djelomino trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih osoba ve tee parnica moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tuba. 8. Priznanje, razlika izmeu priznanja injenica i priznanja tubenog zahtjeva ? Priznanje injenica je jednostrana parnina radnja kojom stranka izjavljuje da su istiniti injenini navodi na kojima parnini protivnik zasniva svoj zahtjev u parnici, dakle oni koji su za nju nepovoljni. injenice u parnici ne treba dokazivati. Priznanje je relevantno ako je uinjeno tijekom parnice pred parninim sudom. Izjava o priznanju injenica moe se poduzeti izriito i konkludentno. Objekt priznanja su injenini navodi protivnika. Priznanje tubenog zahtjeva je jednostrana parnina radnja tuenika kojom pred sudom izriito izjavljuje da je tuiteljev zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja na zakonu osnovan. Priznanje tubenog zahtjeva je posredna parnina radnja. Tek presuda na osnovi priznanja svojom pravomonou djeluje konstitutivno na postupak. Priznanja treba razlikovati po objektu i po sadraju. Stranka koja priznaje injenine navode potvruje premissa minor protivnikovog zakljuivanja, istinitost injenine osnove njegovog zahtjeva. Stranka koja priznaje tubeni zahtjev potvruje pravnu osnovanost konkluzije koju je tuitelj formulirao u svom tubenom zahtjevu, izvedene su iz iznesene injenine osnove i tuiteljeva shvaanja o pravnoj osnovi njegovog zahtjeva. injenine osnove mogu priznati obje stranke, priznati tubeni zahtjev moe samo tuenik. injenice se mogu priznati i izriito i konkludentno. Tubeni zahtjev samo izriito. Kad stranka prizna injenine navode svoga protivnika, sud ne treba dokazivanjem utvrivati njihovu istinitost, ali je duan ocjenjivati poistjee li iz tih injenica osnovanost istaknutog zahtjeva. Kad tuenik prizna tubeni zahtjev sud, niti izvodi dokazivanje niti ocjenjuje materijalno pravnu osnovanost tubenog zahtjeva, ve donosi presudu. Opoziv priznanja injeninih navoda ovlauje sud da ocjeni znaenje priznanja i opozivanja iste injenice. Kako je priznanje tubenog zahtjeva iskljuivo izjava volje, opoziv oduzima priznanju svako procesno relevantno znaenje baze za izricanje presude na osnovi priznanja.16

9. DJELOMINA PRESUDA ? Djelomina presuda je presuda u kojoj sud odluuje samo o nekome od vie istaknutih zahtjeva ili samo o dijelu jednog od zahtjeva koji je - na temelju raspravljanja ili dispozicija stranaka sazrio za konanu odluku. Osnovna je pretpostavka takovog odluivanja da su samo neki od istaknutih zahtjeva, odnosno samo dio jednog zahtjeva u odreenom stadiju postupka sazreli za odluivanje, da je naime predmet u tom dijelu do te mjere iscrpno raspravljen odnosno da je tuenik priznao zahtjev, ili da ga se tuitelj odrekao., da se moe neposredno pristupiti donoenju meritorne odluke o tim zahtjevima ili dijelu zahtjeva. 10. PREKID POSTUPKA ? Prekid postupka ima za cilj da privremeno gotovo sasvim zaustavi razvoj parnice zbog zakonom predviene objektivne sprijeenosti suda ili neke od stranaka da u njoj aktivno sudjeluje, sve dok se ponovo ne uspostavi procesna ravnotea koja e svim subjektima omoguiti normalnu aktivnost. Razlozi za prekid su taksativno navedeni u zakonu. Nastupanje prekida nikada ne zavisi od dispozitivnih radnja parninih stranaka. U odreenim sluajevima do prekida dolazi po sili zakona, a u nekim na osnovi konstitutivne sudske odluke. Prekid postupka po sili zakona : 1) kad stranka umre 2) kad stranka izgubi parninu sposobnost, a nema punomonika u toj parnici. 3) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje za zastupanje, a stranka nema parninog punomonika u toj parnici. 4) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad nadleno tijelo pravomono odlui o zabrani rada. 5) kada nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka 6) kad se stranka nae na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja odsjeeno od suda 7) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad na sudu 8) kad je to drugim zakonom odreeno Dvije su grupe razloga zbog kojih se postupak prekida odlukom suda. Zbog jedne od njih sud je duan prekinuti postupak, zbog druge on to moe uiniti. 1) sud je duan odrediti prekid postupka ako je odluio da sam ne odluuje o prethodnom pitanju. 2) sud moe odrediti prekid postupka ako je odluka o tubenom zahtjevu zavisi od toga je li uinjen privredni prijestup ili kazneno djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, tko je poinitelj i je li odgovoran, a naroito kada posumnja da je svjedok ili vjetak dao laan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lana. Za vrijeme prekida parnica se ne gasi; ona jo vijek tee, no sud u pravilu ne moe poduzimati radnje. Prekid je u naelu privremenog znaaja. 11. Deklaratorna tuba, to je, vrste? Pruanje pravne zatite ograniava se samo na deklariranje postojanja, odnosno nepostojanja odreenog sadraja konkretnog prava ili pravnog odnosa, te istinitost ili neistinitosti neke isprave. Vrste: 1) traenje deklaratorne zatite moe biti usmjereno na utvrivanje da odreeni pravni odnos postoji - pozitivna deklaratorna tuba 2) ali i da odreeni pravni odnos ne postoji - negativna deklaratorna tuba17

Ako nae da su zahtjevi osnovani/neosnovani, sud donosi pozitivnu/negativnu negativnu deklaratornu presudu. 12. MATERIJALNI FORMALNI SUPARNIARI, PRIMJER ? Suparniarstvo postoji kad u istoj stranakoj ulozi u parnici pojavljuje vie procesnih subjekata. Zbog mnoine subjekata suparniarstvo se naziva jo i subjektivna kumulacija. Materijalni suparniari su oni koji se prije i izvan parnice nalaze u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora. U pravnoj su vezi oni koji u pogledu posrednog predmeta spora nalaze u pravnoj zajednici jer su sudionici specifinog graanskopravnog odnosa iz kojega proizlaze njihova ovlatenja ili obveze zbog kojih se vodi parnica. Takvi su, npr. suvlasnici ili sunasljednici u sporu protiv treeg o zajednikoj imovini. U stvarnoj su vezi oni ija prava odnosno obveze, koji su posredan predmet spora, proistjeu iz iste injenine injenine i pravne osnove. Takvi su npr. tueni suizvrioci nekog delikta u parnici u kojoj se trai naknada tete. Formalni suparniari su oni meu kojima izvan parnice nema ni pravne ni stvarne povezanosti s obzirom na predmet spora ali su u njihovim parnicama posredan predmet spora prava odnosno obveze iste vrste, koji se osnivaju na bitno istoj injeninoj i pravnoj osnovi. Njih vee samo ista parnica formirana dispozicijom tuitelja. U takvoj situaciji se nalaze npr. vie tuenika radi isplate dugovane najamnine, svaki za svoj stan; vie tuenih zemljoradnika radi ispunjenja samostalnih ugovora o otkupu poljoprivrednih proizvoda. 13. DOKAZNA SREDSTVA, POJAM I VRSTE ? Dokazno sredstvo ili dokaz je sve ono (svaka injenica) iz ega se ulnim zapaanjem crpi saznanje o istinitosti tvrdnja o postojanju ili o nepostojanju injenice koja je posredan predmet dokazivanja. Dokazna sredstva su dakle, izvor suevih spoznaja o stvarnosti. Meu dokazna sredstva zakon ubraja svjedoke, vjetake, tumae, stranke, isprave i predmete uviaja. Vrste: 1) s obzirom na objektivna svojstva dokazna sredstva se dijele na osobna i stvarna osobna - svjedoci, vjetaci, tumai i stranke; stvarna su isprave i predmeti uviaja. 2) s obzirom na njihov odnos prema injenici o kojoj pruaju odreenu informaciju, dokazna sredstva mogu biti posredna i neposredna. 14. PROTUDOKAZ ? Protudokaz je dokazno sredstvo kojim se dokazuje da se rezultati postignuti izvoenjem glavnog dokaza ne mogu prihvatiti jer ne doputaju stvaranje izvjesnog suda. Uspjean je i kada uini vjerojatnim tezu koja osporava rezultate glavnog dokaza. 15. DOKAZ O PROTIVNOM ? Dokaz o protivnom je dokazno sredstvo kojim se dokazuje da nema osnove da se o postojanju vane injenice zakljuuje po pravilima o relativnim zakonskim presumpcijama iako je utvreno postojanje presumptivne teze. Dokaz o protivnom je glavni dokaz pa e biti uspjean kad sud stekne izvjesno uvjerenje o istinitosti tvrdnja kojima se njime dokazuju. 16. DOPUNSKA PRESUDA ? Dopunska presuda je presuda kojom sud odluuje o zahtjevima o kojima je trebao odluiti ranijom presudom, ali je to nehotice propustio uiniti, pa je umjesto da odlui o svojim zahtjevima, odluio samo o nekima. Razlog potrebe naknadnog odluivanja nehotian propust dunosti suda da odlui o svim zahtjevima o kojima je morao odluiti. Izriui presudu sud je mislio da je donio potpunu presudu, dok je u stvari donio samo djelominu.18

Ne moe se donijeti ex offo, ve samo na zahtjev stranke u roku od 15 dana od primitka presude. 17. PRETPOSTAVKE ZA OSIGURANJE DOKAZA ? Za odstupanje od pravila o strukturi i redoslijedu provoenja parninog postupka potrebno je da se ispune neke pretpostavke : 1) da je podnesen prijedlog za osiguranje dokaza 2) da se utvrdi da postoje prava ija zatita ovisi o injenicama koje se imaju utvrditi predloenim dokazima 3) da postoji opravdana bojazan da se predloeni dokaz nee kasnije, u normalnom stadiju postupka, moi izvesti, odnosno da e kasnije izvoenje dokaza biti oteano 4) da je za dokazivanje injenica o kojima ovisi ostvarivanje prava predlagatelja nuno izvesti dokaze za koje prijeti opasnost da ih se kasnije nee moi izvesti ili da e njihovo izvoenje biti oteano Postojanje tih pretpostavki treba uiniti vjerojatnim, te bi sud trebao odbiti prijedlog za osiguranja ako nae da samo jedna od njih nije ispunjena. 18. MIROVANJE POSTUPKA I ROKOVI ? Mirovanje postupka je privremeni zastoj gotovo svih aktivnosti u parnici kao rezultat izriite ili preutne dispozicije stranaka. Mirovanje nastaje po sili zakona kad se za to steknu propisane pretpostavke, a ne kad rjeenje o mirovanju postane pravomono. Do mirovanja moe doi samo do zakljuenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom. Po zakonu mirovanje nastupa : a) kad stranke prisutne na roitu ne ele raspravljati b) kad obje stranke obavijeste sud o sporazumu da postupak miruje c) kad obje stranke izostanu sa pripremnog roita ili s roita za glavnu raspravu d) kad jedna stranka izostane, a prisutna predloi mirovanje Mirovanje je stadiji u kojemu zastaju gotovo sve procesne aktivnosti suda i stranaka; ne utjee na litispendenciju. Za vrijeme mirovanja prestaju tei sudski rokovi, dok zakonski i dalje teku. Mirovanje postupka nee nastupiti ako obje stranke izostanu s roita za izvoenje dokaza pred predsjednikom vijea ili zamoljenim sucem. Ako se u istom postupku ponovo udovolji uvjetima za mirovanje, smatrat e se da je tuba povuena. Postupak miruje dok jedna stranka ne predloi da se postupak nastavi. Takav prijedlog ne moe se staviti prije nego proteknu tri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka, a ako istekom 4 mjeseca od poetka mirovanja postupak ne bude nastavljen, smatra se da je tuba povuena. 19. OBINI I JEDINSTVENI SUPARNIARI, PRIMJER ? Dioba suparniara na obine i jedinstvene zasniva se na prirodi njihovog uzajamnog odnosa i na procesnopravnim kozekvencijama koje odatle proistjeu. Za obine suparniare karakteristino je da se protiv svakog od njih moe donijeti sadrajno razliita presuda. Npr. suvlasnici u nekoj zgradi, glavni dunik i jamac u parnici koju vodi protiv njih vjerovnik, solidarni dunici. Za jedinstvene suparniare karakteristino je da se odnos u kojemu sudjeluju moe rijeiti samo na jednak nain prema svima. Tubeni zahtjev ili moe biti u istom sadraju prihvaen prema svima ili odbijen u odnosu na sve njih. Npr. brani drugovi u parnici za ponitaj braka koju je pokrenuo CZSS. 20. EVENTUALNA KUMULACIJA ? Tuitelj moe kumulirati zahtjeve koji su u meusobnoj vezi i tako da zatrai od suda da sljedei od istaknutih zahtjeva prihvati tek ako ustanovi da onaj koji je prije njega istaknut nije osnovan. Eventualna kumulacija umjesna je kad tuitelj nije siguran u postojanje relevantnih19

injenica ili u pravnu osnovu istaknutih zahtjeva. Zahtjevi su u meusobnoj vezi u pravilu kad proizlaze iz bitno istog injeninog stanja i kad su usmjereni ka ostvarenju bitno identinog pravnog i ekonomskog interesa. 21. PROTUTUBA , TO JE I VRSTE ? Protutuba je tuba tuenika protiv tuitelja iz parnice koju je ovaj protiv tuenika ranije pokrenuo; njome tuenik, sada protutuitelj, ostvaruje pred istim sudom i u istoj parnici protiv tuitelja sada protutuenika, svoj samostalni tubeni zahtjev. Protutuba se moe podnijeti sudu pred kojim tee parnica pokrenuta tubom protivnika do zakljuenja prvostupanjske glavne rasprave u toj parnici. Sud moe odluiti da se o zahtjevima tube i protutube zajedniki raspravlja i odluuje, ako je za njih propisan isti postupak. Vrste: 1) ako je zahtjev protutube u vezi s tubenim zahtjevom - KONEKSNA PROTUTUBA (npr. kod prodaje kupac u tubi trai isplatu cijene, a prodavatelj u protutubi predaju robe) 2) ako su zahtjevi takvi da bi se mogli uzajamno prebiti - KOMPENZABILNA PROTUTUBA (u praksi je uobiajeno da sud kad nae da su oba zahtjeva osnovana, odluuje, kao i u povodu prigovora radi prijeboja) 3) ako se protutubom trai utvrivanje nekog pravnog odnosa ili prava od ijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u cjelini ili djelomino odluka o tubenom zahtjevu - PREDJUDICIJELNA PROTUTUBA (npr. ako tuitelj, vlasnikom tubom trai predaju stvari, a tuenik prejudicijelnom protutubom trai da se utvrdi da je on njen vlasnik) 22. IMENOVANI PRETHODNIK, POJAM I PRIMJER ? Imenovanje prethodnika jest oblik obavjetavanja treega o parnici. Prethodnik se imenuje radi zasnivanja odreenog graanskopravnog efekta izmeu tuenika i tree osobe te radi ostvarenja ekonominosti zbog reduciranja mogunosti naknadnih sporova izmeu tih osoba. Ovlatenje za imenovanje ima samo tuenik, i to ako je tuenik dratelj neke stvari ili korisnik nekoga prava, a tvrdi da stvar dri odnosno da pravo vri u ime tree osobe. On je ovlaten preko suda pozvati toga treega da umjesto njega stupi u parnicu (npr. zakupoprimac prema zakupodavcu, najmoprimac prema najmodavcu, posudovnik prema posuditelju). 23. PARICIJSKI ROKOVI U KONDEMNATORNIM PRESUDAMA ? Kondemnatornom presudom sud nalae odreenoj stranci da neto u korist protivnika uini, trpi ili propusti ; njome se ne mijenja sadraj postojeih pravnih odnosa. Kad se u kondemnatornoj presudi nalae ispunjenje kakve pozitivne inidbe (ne i kad se nalae proputanje ili trpljenje), treba u izreci presude odrediti i rok u kojem je osueni duan ispuniti inidbu - paricijski rok. Samo iznimno sud moe i u kondemnatornoj presudi kojom nalae ispunjenje neke negativne inidbe (trpljenje i proputanje) u izreci presude odrediti rok i u kojemu je osueni duan uskladiti svoje ponaanje sa svojom obvezom. Bit roka sastoji se u garanciji osuenoj osobi da sve dok rok ne protekne protivnik nee biti ovlaten traiti od suda njegovu ovrhu. Paricijski rok,prema tome, sa stajalita suda i ovlatenika, dilatorne naravi. Paricijski rok je u pravilu zakonski rok.

24. TUBA , SADRAJ I VRSTE ? Tuba je parnina radnja u kojoj tuitelj istie zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja, koju tuitelj trai od suda s obzirom na tuenika, za kojeg tvrdi da se prema njemu nalazi u odreenoj graanskopravnoj obvezi koju dobrovoljno nije ispunio, ili u odnosu za20

kojeg tvrdi da je u svoju korist ovlaten traiti autoritativno utvrenje sadraja nekog pravnog odnosa ili proizvoenje odreene promjene u pravnim odnosima Obvezatni sadraj tube: 1) odreeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traenja 2) injenice na kojima tuitelj temelji svoj zahtjev 3) dokazi kojima se one utvruju 4) podatke koje mora imati i svaki drugi podnesak a) oznaka suda b) ime, zanimanje, prebivalite/boravite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika ako ih imaju c) predmet spora d) sadraj izjave e) potpis podnositelja Fakultativni sadraj: 1) tuiteljevo shvaanje o pravnoj osnovi svog tubenog zahtjeva 2) pravnorelevantne izjave koje su pretpostavka za njegovu osnovanost 3) zahtjevi za donoenje odluka procesnopravne naravi Vrste: 1) s obzirom na pravne norme od ije primjene zavisi osnovanost zahtjeva za pruanje odreene pravne zatite, tube se dijele na: a) graanskopravne b) procesnopravne 2) s obzirom na tip i sadraj pravne zatite koja se u tubi trai tube se dijele na: a) kondemnatorne - u kojima se od suda trai da tueniku naloi neko injenje, trpljenje ili proputanje b) deklaratorne - u kojima se trai sa sud utvrdi postojanje/nepostojanje nekog prava ili pravno godnosa ili istinitost/neistinitost neke isprave c) konstitutivne - u kojima se trai preinaka sadraja odreenog pravnog odnosa ili njegov ukidanje ili ponitaj

25. PREINAKA TUBE ? Tuba se smatra preinaenom kad se u njoj izmijeni neki od bitnih elemenata, tako da izmijenjena tuba nije istovjetna s onom prvobitnom pa se pravomonost presude koja bi bila izreena na osnovi prvobitne tube ne bi odnosila na preinaenu tubu. Elementi o kojima zavisi preinaka tube su : 1) tubeni zahtjev 2) parnine stranke Preinaka moe biti objektivna i subjektivna. Preinaiti se mogu svi bitni elementi tube. No za postojanje preinake u pravilu je dovoljna promjena samo jednog. Tuitelj moe preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom. Radi zatite interesa tuenika, poto mu bude dostavljena preinaena tuba potreban je njegov pristanak. Zakon doputa da se tube preinai u odreenim sluajevima i bez pristanka tuenika. 26. SUDSKA NAGODBA, PRETPOSTAVKE ? Sudska nagodba je ugovor kojim stranke utvruju svoje graanskopravne odnose kojima mogu slobodno raspolagati, zakljuen u pisanoj formi pred nadlenim sudom koji ga doputa u parninom ili izvanparninom postupku, koji ima svojstva pravomone presude i, ako se njime21

ugovara obveza za neku inidbu, onda i svojstvo ovrne isprave. Sudska nagodba dovodi do okonanja parnice odnosno do spreavanja da do parnice uope doe. Za dopustivost sudske nagodbe trebaju se ispuniti ove pretpostavke : 1) sudska nadlenost 2) pravilan sastav suda 3) sposobnost ugovaraa 4) pravni interes za zakljuenje ugovora u vidu sudske nagodbe 5) doputenost predmeta i sadraja 6) propisana forma ugovora o sudskoj nagodbi Sudsku nagodbu mogu zakljuiti samo parnine stranke. Stranke mogu tijekom cijeloga postupka pred parninim sudom prvog stupnja zakljuiti nagodbu o predmetu spora, dakle do pravomonog okonanja parnice. Nagodba zakljuena u parnici moe se odnositi na cijeli tubeni zahtjev ili jedan njegov dio. Po zakonu, sudska nagodba je zakljuena kad stranke, poto proitaju zapisnik o nagodbi, potpiu taj zapisnik.

22