Upload
bojana-lakovic
View
149
Download
5
Tags:
Embed Size (px)
DESCRIPTION
fpn
Citation preview
Prof. dr. sc. Stjepan MalovićTeorije masovnog komuniciranja
4 TEORIJE O TISKU
UGLEDNI AUTORIFred S. Siebert: dekan College of Comunication Arts, Michigan State University
Theodore Peterson, profesor emeritus novinarstva, University of Illinois
Wilbur Schramm, East-West Communication Institute
VELIKI UTJECAJ“Odgovornost tiska, radija i televizije u selekciji i širenju međunarodnih i konstruktivnih vijesti, a manje destruktivnih, od suštinskog je značaja za širenje masovnog komuniciranja, a to su ovi stručnjaci analizirali”
Paul S. Deland, Christian Science
Monitor
“Knjiga ukazuje kako mediji djeluju u liberalnom okruženju te što se zbiva kada se mediji nađu u drugim okolnostima. Autori ukazuju kako je pravo i dužnosti tiska da nadzire vlast.”
James Russell Wigins, The
Washington Post
POLA STOLJEĆA VALJANOSTI
Knjiga “Four Theories of the Press” objavljena je 1956. godine
Do danas je ostala nezaobilazna u razmatranju teorije masovnog komuniciranja i znanosti o medijima
Studenti novinarstva i političkih znanosti i dalje je čitaju kao obveznu literaturu
ČETIRI TEORIJE I TRI AUTORA
1. Fred. S. Siebert: Autoritarna teorija
2. Fred. S. Siebert: Libertarijanska teorija
3. Theodore Peterson: Društveno-odgovorna teorija
4. Wilbur Schramm: Sovjetsko-komunistička teorija
ZAŠTO TISAK, A NE MEDIJI?
“Pod tiskom, u ovoj knjizi, mislimo na sve medije masovnog komuniciranja, iako ćemo govoriti o tiskanim medijima češće negoli o radioteleviziji ili filmu, jer su novine starije i prisutnije su u teoriji i filozofiji masovnog komuniciranja”
RAZVOJ
AUTORITARNA LIBERTA-RIJANSKA
DRUŠTVENO-ODGOVORNA
SOVJETSKOTOTALITAR-NA
U 16. i 17 stoljeću u Engleskoj; široko primijenjena i još se prakticira u mnogim zemljama
prihvaćena u Engleskoj poslije 1688. a poslije u SAD. Svugdje utjecajna
U SAD u 20 stoljeću U Sovjetskom Savezu, iako su neke postavke primijenili nacisti i fašisti
UTEMELJENOST
AUTORITARNA LIBERTA-RIJANSKA
DRUŠTVENO-ODGOVORNA
SOVJETSKOTOTALITAR-NA
Filozofija apsolutne moći monarha njegove vlade ili oboje
Na djelima Miltona. Locke-a, Mill-a i opće filozofije racionalizma i prirodnog prava
Na djelima W.E.Hockinga, aktima Commision on Freedom of Press, praktičarima i medijskim kodeksima
Marksističko-lenjinističko-staljinistička gledišta pomiješana s Hegelovim stavovima i ruskim misliocima 19. st.
AUTORITARNA LIBERTA-RIJANSKA
DRUŠTVENO-ODGOVORNA
SOVJETSKOTOTALITAR-NA
Podržati i unaprijediti politiku vladajućih i služiti državi
Informirati, zabaviti, prodati – ali uglavnom pomoći u pronalaženju istine i kontrolirati vlast
Informirati, zabaviti, prodati – ali uglavnom izazvati sukob i razviti rasprave
Pridonijeti uspjehu i stabilnosti Sovjetskog socijalističkog sistema, pogotovo vladavini Partije
GLAVNA SVRHA
TKO IMA PRAVO KORISTITI MEDIJE?
AUTORITARNA LIBERTA-RIJANSKA
DRUŠTVENO-ODGOVORNA
SOVJETSKOTOTALITAR-NA
Tko god dobije kraljevski ukaz ili slično dopuštenje
Svatko tko ima gospodarske mogućnosti da pokrene medije
Svatko tko ima nešto za kazati
Lojalni i odani članovi Partije
KAKO SE MEDIJI KONTROLIRAJU?
AUTORITARNA LIBERTA-RIJANSKA
DRUŠTVENO-ODGOVORNA
SOVJETSKOTOTALITAR-NA
Odluke vlade, dozvole, komore, kadšto i cenzura
Pomoću “samo-proglašenog procesa istine” u “slobodnom tržištu ideja” te sudova
Društveno mišljenje, potrošačke akcije, profesionalna etika
Nadzor i ekonomska ili politička kontrola vlasti
ŠTO JE ZABRANJENO?
AUTORITARNA LIBERTA-RIJANSKA
DRUŠTVENO-ODGOVORNA
SOVJETSKOTOTALITAR-NA
Kriticizam, pogotovo političke mašinerije i službenika na vlasti
Difamacija, opscenost, nepristoj-nost,ratno huškanje
Ozbiljno ugrožavanje priznatih ljudskih prava i vitalnih društvenih interesa
Kritika Partijskih zadataka
VLASNIŠTVO
AUTORITARNA LIBERTA-RIJANSKA
DRUŠTVENO-ODGOVORNA
SOVJETSKOTOTALITAR-NA
Javno ili privatno Uglavnom privatno
Privatno dok vlada ne preuzme medije u želji da omogući javni servis
Javno (državno)
SUŠTINSKE RAZLIKE PREMA DRUGIM
TEORIJAMA
AUTORITARNA LIBERTA-RIJANSKA
DRUŠTVENO-ODGOVORNA
SOVJETSKOTOTALITAR-NA
Instrument za provođenje vladine politike, mada nije uvijek vlasništvo vlade
Instrument za kontrolu vlade i ispunjavanje društvenih potreba
Mediji moraju prihvatiti društvenu odgovornost, a ako ne, netko mora osigurati da to i učine
Strogo kontrolirani mediji u državnom vlasništvu koji postoje samo da bi služili državi