I dio 1

Ekonomikapoljoprivrede

Prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić

I dio 2

IZVOĐENJE MODULA IZ EKONOMIKE POLJOPRIVREDE

Svrha i cilj je upoznati studente s djelovanjem ekonomskih zakona na ponašanje gospodarskih pojava kroz društvenu reprodukciju i ulogu agrara u ukupnom gospodarskom razvoju.

Tematske cjeline modula Poljoprivreda i gospodarski razvoj, Poljoprivredna politika i integracijski procesi u CAP, Izrada seminarskog rada,

I dio 3

LITERATURA

Petrač, B. (2003): Agrarna ekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku,Baban, Lj. (1999): Ogledi iz agrarne ekonomije, Ekonomski fakultet u Osijeku,Defilippis, J. (2002.): Ekonomika poljoprivrede,Sveučilište u Splitu, Split,Žaja, M. (1991): Ekonomika proizvodnje, Školska knjiga, Zagreb,Babić, M. (1998): Makroekonomija, Mate d.o.o. Zagreb,Gail L. Cramer, Clarence W. Jensen (1982): Agricultural Economics & Agribusiness, Second edition, New York,

I dio 4

TEORETSKI PRISTUP AGRARNOJ EKONOMICI

Poljoprivreda je gospodarska djelatnost koja se sastoji u uzgoju korisnih biljaka i životinja, te preradi, prijevozu i prometu vlastitom aktivnošću proizvedenih biljnih i životinjskih proizvoda.

Razvoj poljoprivrede može se promatrati kroz tri etape: I etapa – predindustrijska proizvodnja, II etapa – gospodarstvo u tijeku industrijalizacije, III etapa – gospodarstvo punog zamaha industrije,

odnosno industrijska etapa.

I dio 5

Glavna razdoblja u razvoju društva

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1800. 1850. 1870. 1900. 1950. 1980. 2000. 2020.

% a

ktiv

nog

stan

ovni

štva

Poljoprivreda i šumarstvo

Industrija

UslugeAGRARNODRUŠTVO

INDUSTRIJSKODRUŠTVO

POTROŠAČKO DRUŠTVO(TERCIJARNO)

I dio 6

ŠTO JE EKONOMIJA?

EKONOMIJA je znanost koja proučava kako

društva koriste oskudne resurse da bi

proizvela potrebne proizvode i usluge i

raspodijelila ih među pojedincima.

Etimološko značenje riječi ekonomika potječe još od starih Grka (Ksenofon, Aristotel), klasične političke ekonomije, neoklasika i suvremene ekonomske misli.

I dio 7

Pojam ekonomike:

Mikroekonmiku MezoekonomikuMakroekonomiku

Ekonomija se bavi pitanjima ulaganja ograničenih sredstava kako bi se zadovoljile neograničene potrebe.

I dio 8

Agrarna ekonomika je primijenjena znanost koja izučava opće ekonomske zakonitosti ekonomske politike i ekonomike proizvodnje u poljoprivredi iz čega proizlazi kako je:

Agrarna ekonomika je znanstvena disciplina koja izučava osnovne zakone alokacije ograničenih resursa na neograničeni broj međusobno konkurentskih alternativa u proizvodnji, preradi, distribuciji i potrošnji hrane.

I dio 9

Učinkovitost alokacije resursa (što, kako, koliko, gdje i za koga proizvoditi) definirano je, u najširem smislu, institucionalnim i

političkim sustavom zemlje Hrana je socio-ekonomska, ali i političko-sigurnosna

kategorija Sustav donošenja odluka u suvremenom agraru obično

je pozicioniran između dva ekstrema:a) Tržišnog sustava (sustava cijena)b) Komandnog sustava (državnom regulativom)

Analiza teorije regulative vezana za način donošenja odluka u agraru je osnovni sadržaj agrarne ekonomike, odnosno izučavanje načina djelovanja države koja modificira tržišne zakonitosti u onoj mjeri u kojoj je to neophodno i dozvoljeno.

I dio 10

DRUŠTVENA REPRODUKCIJA

POJAM DRUŠTVENE REPRODUKCIJE

Etimološki gledano; Reprodukcija = re + produkcija

Ponovo proizvodnjaReprodukcija označava ponovnu proizvodnju, a to znači kako je reprodukcija dinamički pojam, odnosno promatra se u kretanju kroz izvjesno vrijeme. Pod društvenom reprodukcijom podrazumijeva se ukupna društvena proizvodnja u određenom vremenskom razdoblju (jednom mjesecu, polugodištu, godini dana, petogodištu itd.)

I dio 11

Faze društvene reprodukcije1) proizvodnja

2) rasprodaja

3) razmjena

4) potrošnja

Proizvodnja Raspodjela Razmjena Potrošnja

1. faza 2. faza 3. faza 4. faza

(ponuda) (potražnja)

S D R N- primarna- sekundarna- tercijarna- kvartalna

- osobna,- investicijska,- reprodukcijska

I dio 12

Iz navedene slike mogu se izvući bitni zaključci :

Proizvodnja utječe na raspodjelu, raspodjela na razmjenu, a razmjena na potrošnju i obrnuto. Dakle, riječ je o tzv. reverzibilnom procesu. To znači, što je veća proizvodnja, moguća je i veća raspodjela, a jedno i drugo utječu na veću razmjenu, pa razmjena utječe na veću potrošnju. Međutim, veća potrošnja omogućava veću razmjenu, a veća razmjena preduvjet je veće raspodjele i veće proizvodnje i obrnuto. Bitna je spoznaja da između faza društvene reprodukcije postoji međuovisnost.

Proizvodnja je uži pojam od pojma reprodukcije. Teorijski je sporno da li je najvažnija proizvodnja ili potrošnja. Marksisti smatraju kako je proizvodnja najvažnija faza društvene reprodukcije, a zapadni ekonomisti da je potrošnja najvažnija. Međutim, nije ispravno ni jedno ni drugo gledište: niti jedna faza nemože biti zasebna i one su podjednake u tržišnom gospodarstvu.

I dio 13

Sudionici u proizvodnji putem raspodjele dobivaju kupovne fondovekupovne fondove (namjenjene razmjeni ili štednji). Četiri su oblika raspodjele:1.     primarna raspodjela2.     sekundarna raspodjela3.     tercijalna raspodjela4.     kvartarna raspodjela

PRIMARNA RASPODJELA Pod primarnom (prvom) raspodjelom podrazumjeva seraspodjelaizmeđu sudionika procesa proizvodnje na tržištu. Proizvođač kojije proizveo veće količine i ostvarijo veće cijene, sudjeluje u raspodjeli bruto domaćeg proizvoda, racijonalnog dohotka u većem iznosu i obrnuto.

I dio 14

SEKUNDARNA RASPODJELAPod sekundarnom raspodjelom podrazumjeva se raspodjela bruto domaćeg proizvoda, domaćeg proizvoda, nacijonalnog dohotka između sudionika u procesu proizvodnje i onih segmenata društva koji su manje ili više doprinjeli porastu proizvodnje.U toj raspodjeli sudjeluje država, zdravstvo, školstvo, znanost, umjetnost, kultura, šport i svi korisnici socijalne skrbi.Država putem raznih instrumenata (carine, prelevmani, superprelevmani, takse, porezi- porez na imovinu, porez na dobit, porez na promet (PDV), doprinosi) ostvaruje prinudom javne prihode, da bi (financiranje organa države, financiranje zdravstva itd.) U pravilu javni rashodi bi trebali biti jednaki javnim prihodima (to je poznati budžetski – proračunski princip ravnoteže).Međutim, proraču može biti suficitaran (javni prihodi su veći od javnih rashoda), odnosno deficitaran (javni rashodi su veći od javnih prihoda).Ako se deficit pokriva iz realnih izvora (akumulacija) onda državni proračun ne prouzrokuje inflaciju, ali ako se deficit pokriva iz nerealnih izvora (tiskanjem viška novca), onda društveni proračun povećava inflaciju, te ih ekonomska teorija je ne preporučuje. Pri procjeni visine sekundarne raspodjele treba biti izuzetno odgovoran, jer se događa da proizvođači dobro prođu u primarnoj raspodjeli, a u sekundarnoj loše (prekomjerno oporezivanje). Prekomjerno oporezivanje je retardirajući čimbenik kao motiv za proizvđače.

I dio 15

TERCIJARNA RASPODJELAPod tercijarnom raspodjelom podrazumjeva se raspodjela neto dobiti poduzeća (dobit poduzeća nakon izdvajanja poreza i drugih izdvajanja) na slijedeće dijelove :1)     plaće zaposlenika,2)     dividende dioničara (naknada vlasnicima dionica),3)     akumulacija poduzeća.

 Pri raspodjeli neto dobiti poduzeća treba postojati izvjesna ekonomska zakonitost. Naime, ako bi vlasnici poduzeća izdvajali manje za plaće nego što bi one objektivno trebale biti, to bi na zaposlene djelovalo destimulativno, ili ako bi se isplaćivale manje dividende, onda bi vrijednost dionica na tržištu vrijednosnih papira opale itd.Akumulacija je namjenjena za financiranje novih investicija, povećanje obrtnog kapitala (sirovine, ambalaža). Međutim, korisno je dio akumulacije izdvojiti za rezervni fond poduzeća. On služi za financiranje gubitaka, ako bi se ostvarile neke godine višom silom (vis major: poplava, požar, suša, rat ) ili lošim gospodarenjem.

I dio 16

KVARTALNA RASPODJELAPod kvartarnom raspodjelom podrazumjevamo raspodjelu fonda plaća za zaposlenike u poduzeću. U osnovi postoje tri sustava vrednovanja rada :

 1) VREMENSKI - plaća = vrijeme rada x cijena rada Gdje god je moguće, taj sustav treba izbjegavati jer se

ne vrednuje učinak zaposlenog.2) FUNKCIJONALNI – ovaj sustav se temelji na normi i prebačaju norme, a

sankcije su za neizvršenje norme plaća = količina (kvalitet) prizvoda x cijena rada Ovaj sustav se temelji na vrednovanju učinka, ali diferencira zaposlene na uspješne, vrlo uspješne

i neuspješne. To stvara izvrsnu frustraciju (entropiju). Istraživanja su pokazala kako ovaj sustav dovodi i do prebrzog starenja.

3) KOMBINIRANI SUSTAV - iz nedostatka vremenskog i funkcijonalnog sustava proistekao je i kombinirani sustav, pa se kombinira vremenski s premijskimvremenski s premijskim i funkcionalni s premijskimfunkcionalni s premijskim, a u suvremenom svijetu koristi se sustav participacije: šta znači da radnici osim plaće, sudjeluju i u razdiobi dijela dobiti poduzeća. Na taj način vlasnik kapitala ih stimulira na smanjivanje troškova i povećavanje prihoda, kako bi dobit poduzeća bila što veća. Osim ovih sustava, koristi se još jedan sustav poznat pod nazivom kotedž. Vlasnik kapitala najboljim djelatnicima, a posebno menadžerima, dodjeljuje kuću, stan ili drugu nekretninu besplatno ili uz nisku cijenu, da bi takve djelatnike učinio privrženim poduzeću.

I dio 17

RAZMJENARAZMJENAJedna od bitnih faza društvene reprodukcije je razmjena, koja podrazumijeva razmjenjivanje robe za robu ili robe za novac između proizvođača (ponuđača) i kupca (potrošača) u cilju ostvarivanja dobiti, odnosno zadovoljavanja potreba potrošača (korisnosti).

OBLICI RAZMJENEOBLICI RAZMJENE

1.1. Naturalna razmjenaNaturalna razmjena

R1 R2

roba jedne upotrebne roba druge upotrebne vrijednosti ili korisnosti vrijednosti ili korisnosti (npr. pšenica) (npr. krumpir)

I dio 18

2. Robno-novčana razmjenaRobno-novčana razmjena

R1 – N

R2 – N N – R1

Rn – N N – R2

R1 – N – R2

3. Ekvivalentna (paritetna) razmjenaEkvivalentna (paritetna) razmjena

W R1 – W R2

4. Neekvivalentna (disparitetna) razmjenaNeekvivalentna (disparitetna) razmjena

1. solucija W R1 > W R2 - kupac je u povoljnijem položaju, a disparitet (škare cijena u korist kupca).

2. solucija W R1 < W R2 - prodavalac robe je u povoljnijem položaju (cijena u korist prodavača)

Faza kupnje Faza prodaje

Faza kupoprodaje

Vrijednost robe prodavaoca = korisnost robe za kupca

I dio 19

W R1

Škare cijena su otvorene na štetu prodavača, a u korist kupca (kupac daje manju vrijednost, a dobija veću).

5. Neposredna razmjena Neposredna razmjena – izgleda ovako:

Uvjet da se navedena razmjena ostvari :1.     relativno velika proizvodnja,2.     specijalizirano osoblje za promet robom,3.     dovoljna akumulacija za financiranje prometa, te preskupo posredništvo

W R2

Prodavalac Kupac

Proizvođač(ponuđač)

Kupac(potrošač)

R

N

I dio 20

Osnovni pristup u izučavanju problematike agrara:

bazira na jedinstvenom spoju makro i mikro tema - nema uspješne poljoprivrede bez uspješnih poljoprivrednih proizvođača, i obrnuto, nema uspješnih poljoprivrednih

proizvođača bez pravilno osmišljene agrarne politike.

Agrarna politika Funkcioniranje i razvojpoljoprivrede

I dio 21

PODJELA POLJOPRIVREDEPODJELA POLJOPRIVREDE

Kapitalno intezivne

Prema utjecaju čovjeka

Radno intezivne

Prema sadržaju aktivnosti

Bilinogojstvo

Animalna proizvodnja

Prerada, prijevoz i promet

Intezivna

Ekstenzivna

I dio 22

Specifičnosti poljoprivrede

Mikro aspekt: specifičnosti identificiranja na razini poljoprivrednog

gospodarstva

Makro aspekt: specifičnosti koje izdvajaju poljoprivredu u odnosu na

druge gospodarske djelatnosti

I dio 23

Specifičnosti identificiranja na razini poljoprivrednog

gospodarstvaTri su osnovne grupe specifičnosti na mikro razini:

Specifičnosti poljoprivrednog gospodarstva koje ga razlikuju od ostalih poslovnih subjekata;

Specifičnosti proizvodnog procesa u poljoprivredi;

Specifičnosti zemljišta kao osnovnog uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju i kao sredstva koje je od općeg interesa.

I dio 24

Specifičnosti poljoprivrednog gospodarstva

Osnovna pitanja upravljanja organizacijsko-proizvodnim jedinicama u poljoprivredi su:

što proizvoditi (odnos output-output)

koliko proizvoditi (odnos input-output)

kako proizvoditi (odnos input-input)

I dio 25

Što proizvoditi?

Što poljoprivredno gospodarstvo nudi tržištu – što čini njegov proizvodni program?Pitanje specijalizacije u poljoprivredi je relativnoOdnosi između proizvoda mogu biti konkurentni, suplementarni ili komplementarni.

Proizvod x

Proizvod y

y1

x1 x2

y2

I dio 26

Koliko proizvoditi?

U pronalaženju odgovora na ovo pitanje obično se koristi analiza proizvodne funkcije, troškova i prolomne tačke rentabilnosti.U poljoprivredi se u ovom domenu kao posebno javlja pitanje intenzifikacije proizvodnje.

Q

x

FT

VT

UTUP

Tro

škovi=

Pri

hodim

a

Prelomna tačka

Maksimalno moguć opseg proizvodnje dostiže se u tački gde je granični proizvod jednak nuli

I dio 27

Kako proizvoditi?

Poljoprivrednici upravljaju zemljištem kao osnovnim resursom i objektivnim uvjetom proizvodnjeO pitanjima koji se tiču upotrebe raspoloživog zemljišta poljoprivrednik, po pravilu, ne odlučuje sam

izokvanta

pravac jednakih troškova

zemljište

Varijab.input – rad, mineralno gnojivo ...

x2

x1

I dio 28

Najvažnije specifičnosti poljoprivredne proizvodnje:

Spada u ekstraktivne djelatnosti,

Sezonskoga je karaktera,

Ima “vezanu lokaciju”,

Izrazito je diverzificirana proizvodnja,

Rizična je proizvodnja (suše, poplave),

Koeficijent obrtaja je nizak,

Poljoprivredni proizvodi zadovoljavaju osnovne prehrambene potrebe, te su i socijalno osjetljivi.

I dio 29

Specifičnost poljoprivrede

Ovisnost o prorodnimuvjetima

Organska proizvodnja

Vlasništvo nad poljoprivrednim

zemljištem

I dio 30

Specifičnosti zemljišta kao objektivnog uvjeta poljoprivredne

proizvodnje

Zemljište je opći predmet rada, sredstvo za rad i objektivni uvjet izvršenja rada u poljoprivredi.

Prirodne karakteristike zemljišta ostvaruju bitan utjecaj na ekonomiju poljoprivrednog gospodarstva: Nepokretnost (uređenje ekonomskog gospodarstva) Neumnoživost (stupanj intenzivnosti proizvodnje) Neistrošivost (način upravljanja zemljištem) Različita plodnost (visina prinosa i ulaganja po jedinici

površine)

I dio 31

Specifičnosti zemljišta kao objektivnog uvjeta poljoprivredne

proizvodnje

Društveni uvjeti korištenja zemljišta Zemljište nije proizvod ljudskog rada, te nema vrijednost, niti

tu vrijednost može prenijeti kao sredstvo za rad (ne amortizira se), ali ono posjeduje tržnu vrijednost budući da je predmet tržišta.

Različito vlasništvo nad zemljištem

(kolektivno–javno–privatno–zadružno-državno–društveno)

Specifičnosti tržišta zemljištem i sustav nasljeđivanja

(što smije, a što ne smije biti predmet tržišta – Zakon o poljoprivrednom zemljištu, tko može biti kupac zemljišta– ograničenje prava kupovine zemljišta u nacionalnom zakonodavstvu, da li u raspodjeli zemljišta ostavljenog u nasljeđe učestvuju sva djeca ili onaj tko ostaje na zemlji ...?)

I dio 32

Selo je homogena socijalna sredina, a seljaštvo jedinstven društveni sloj koji ne poznaje diferencijaciju, koji je “iskonski”, “mistično” ili “sudbinski” vezan za zemlju

Slika 1: Bimodalni tip restrukturiranja suvremenog agrara

Broj gospodarstva Udijel u BDP

Krupno gospodarstvo

Srednje gospodarstvo

Mala gospodarstva

I dio 33

U poljoprivredi važe specifične, samo njoj svojstvene zakonitosti, kao što su zakon o

dekoncentraciji i zakon o opadajućoj plodnosti tla

Zakon o dekoncentraciji vodi afirmaciji sitnog poljoprivrednog posjeda i sitne robne ili čak naturalne proizvodnje, odnosno daljnje usitnjavanje već sitnog poljoprivrednog posjeda, čime se ubrzava djelovanje zakona koncentracije i centralizacije kapitala;Djelovanje zakona opadajuće plodnosti tla je apsolutno, ali relativno promatrano rast poljoprivredne proizvodnje koji može biti ostvaren primjenom ekstenzivnog ili intenzivnog modela

I dio 34

Malo poljoprivredno gospodarstvo je otpornije i stabilnije od krupnog, što se naročito očituje u kriznim razdobljima

Malo poljoprivredno gospodarstvo je ono na kome vlasnik ili zakupac može obrađivati zemljište koristeći vlastita sredstva za rad i aktivnost članova vlastite obitelji.Suvremeni način poljoprivredne proizvodnje treba da riješiti konfliktne odnose:

potrošač želi da kupi jeftinu hranu,poljoprivrednik želi da ostvari veći profit,

Rešenje se nalazi u korištenju suvremene tehnike i tehnologije, za što je malo poljoprivredno gospodarstvo nesposobno (znanje, financiranje...), te stoga nije vitalnije od krupnog gospodarstva, ali malo poljoprivredno gospodarstvo je motiviranije vlastitim opstankom i kroz model tzv. neformalne ekonomije ostaje akter na privrednoj sceni.U kriznim razdobljima, budući da nije vezano za tržište i promjene koje se na njemu dešavaju, malo poljoprivredno gospodarstvo je fleksibilnije od krupnog.

I dio 35

Da li je poljoprivreda pristupačna znanosti i tehnici?

Zelena revolucija kao pokušaj rešenja problema na relaciji “hrana-siromaštvo-populacija” bazira se na primjeni znanstveno-tehnoloških dostignuća u poljoprivredi, te stoga ova djelatnost nije ni manje ni više dostupna znanosti i tehnologiji od ostalih gospodarskih djelatnosti.

I dio 36

ZNAČENJE I FUNKCIJE POLJOPRIVREDE

Nezamjnljivafunkcija

Zamjnljivafunkcija

osigur. vlastite egzistencije

proiz. namjenjena izvozu

sirovine potrebne za industruju

u tržištu za razvoj industruje

potpuno

djelomično

stvaranju društ. proizvoda

zaposlenje aktivnom stanov.

I dio 37

Poljoprivreda kao tržište za razvoj industrije

Tri najznačajnije industrijske grane vezane za razvoj poljoprivrede su:

Strojarska industrijaind. polj. strojeva,ind. traktora.

Kemijska industrijaind. mineralni gnojiva,ind. kemijskih sredstava,ind. nafte i naftnih derivata.

I dio 38

Proizvodnja sirovina za industriju

Uvjetovanost međusobne korelacijske ovisnosti između poljoprivredne i prehrambene industrije:

Porastom opsega primarne polj. proiz.

Proširenjem proizvodnog programa primarne polj. proiz.

Poboljšanje kvalitete primarnih polj. proiz.

Ostaje u poljoprivredi

22,5%

Reprodukcija nepoljoprivre

dnih djelatnosti

26,1%

Finalna potrošnja

51,4%

I dio 39

Izvoz poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu se smanjuje od oko 25% u šezdesetim na 10% u devedesetim godinama. Istodobno, uvoz poljoprivrednih proizvoda karakterizira velike godišnje oscilacije od 9 do 11% vrijednosti ukupnog uvoza.

Godina Udjel poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu

Udjel poljoprivrednih proizvoda u ukupnom uvozu

1971. 18,3 9,1

1981. 11,4 9,5

1991. 9,0 11,6

1998. 11,9 10,4

I dio 40

Sudjelovanje u stvaranju BDP

Godine Ind. Poljop. Ukupno Udjel poljoprivrede

Indeks poljoprivreda

1990. 73.330 24.357 250.161 9,7 100

2001. 24.425 11.212 142.470 7,9 46,03

Stope rasta  -10,41

 -7,46

 -5,47

 -

 -

I dio 41

Pružanje zaposlenja dijelu radno sposobnog stanovništva

 Popis

stanovništva

 Aktivno

stanovništvo

 Indeks

Aktivno polj.

stanovništvo

 Indeks

% aktivnogpolj. u ukupno

 Indeks

1961. 1.954.269 100 980.590 100 50,18 100

1971. 1.819.733 93,12 718.043 73,23 39,46 78,64

1981. 1.985.201 102 414.742 42,30 20,89 41,63

1991. 2.039.833 104 264.895 27,00 12,98 25,87

I dio 42

Funkcije poljoprivrede možemo promatrati i preko inputa i outputa odnosa

POLJOPRIVREDA

IZVOZ - UVOZ

ROBA ŠIROKE POTROŠNJE

SREDSTVA ZA RAD

REPRODUKCIJSKI MATERIJAL

HRANA

RADNA SNAGA

SIROVINE

UVOZ - IZVOZ

NEPOLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

DOHODAK

DOHODAK

INPUT

OUTPUT INPUT

OUTPUT

1. PRIRODNI UVJETI

PRIRODNIUVJETI

Voda

Klima

Reljef

Poljoprivrednozemljište

ZEMLJIŠTE

Svojstva poljoprivrednog zemljišta:

Fizička - struktura, propusnost, šupljikavost … Kemijska - oblik, količina i kakvoća mineralnih tvari Biološka - stanište za biljke i životinjskim organizmima Morfološka - genetički horizont, građa, boja za određivanje

tipova zemljišta

Institucionalni okvir klasifikacije zemljišta prema načinu korišćenja (statistički pristup)

Oranice

Vrtovi

Voćnjaci

Vinogradi

Livade

Pašnjaci

Trstici, močvare i ribnjaci

Šume Neproduktivno zemljište

Obradiva površina

Poljoprivredna površina

Produktivna površina

Ukupna površina

Slika 1. Statistički okvir klasifikacije zemljišta

Količina zemljišta u Republici Hrvatskoj

5.563.000

3.224.000

2.024.0001.482.000

Ukupnapovršina RH

Polj. površine Obradivepovršine

Oraničnepovršine

Poljoprivredne površine po kategorijama korišćenja u RH (1990 – 2003.)

Tab. 1: Polj.površina po kateg.korišćenja u RH, (000 ha)

Kategorija zemljišta 1990 2003 promena u %

Oranice i vrtovi 1480,00 1460,00 -1,4

Voćnjaci 71,00 68,00 -4,2

Vinogradi 73,00 57,00 -21,9

Livade 410,00 396,00 -3,4

Ukupno obradive 2034,00 1981,00 -2,6

Pašnjaci 1151,00 1157,00 0,5

Ribnjaci, bare i trstici 35,00 24,00 -31,4

Ukupna poljoprivredna 3220,00 3137,00 -2,6

Specifičnosti upravljanja dugogodišnjim nasadima

Dugogodišnji nasadi obuhvaćaju sljedeće kategorije:1. Voćnjake2. Vinograde3. Zaštićen pojaseve (od vjetrova, erozije tla i za vezivanje pješčara)4. Višegodišnje nasade industrijskog bilja5. Šume

Specifičnosti se vezuju za:1. Karakter resursa (istovremeno su sredstvo za rad i predmet rada)2. Visina ulaganja i karakter ulaganja – to su dugoročne investicije u

nepokretnu imovinu3. Način vrednovanja investicija (Marketing pristup)4. Obračun amortizacije uslijed postojanja razdoblja podizanja,

progresivne, pune i degresivne rodnosti.

Raspoloživost zemljišta po stanovniku

Prema raspoloživom zemljištu po stanovniku, zemlje dijelimo na:

1. Vrlo bogate (do 1 ha)

2. Bogate (0,66-0,99 ha)

3. Srednje bogate (0,33-0,65 ha)

4. Siromašne (0,10-0,32)

5. Veoma siromašne (< 0,10 ha)

Hrvatska spada u srednje bogate zemlje s 0,42 ha/stanovniku

2.024.000/4.784.265 = 0,42 ha/sta.

Poljoprivredno zemljište i oranice po stanovniku i zemljama JE i EU

0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9

Albanija

BiH

Bugarska

Hrvatska

Makedonija

Rumunija

SCG

EU-15

koeficijenti

Poljoprivredno zemljište po stanovniku Oranice po stanovniku

Način korištenja zemljišta ovisi:

Odnosa poljoprivrednog stanovništva

Posjedovne strukture

Potrebama za određenim poljoprivrednim proizvodima

Visini prinosa po jedinici površine

Politici cijena

Itd …

RELJEF

Reljef utječe na:

Mogućnost razvitka pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje

Mogućnost korištenja tehničkih sredstava

Organizaciju proizvodnje

Visinu troškova proizvodnje

KLIMA

Prema veličini područja klimu dijelimo na:

Makroklimu - klimu velikih površina

Mikroklimu - klimu razmjerno malih površina

U RH imamo tri klimatska U RH imamo tri klimatska područja:područja:

Umjereno kontinentalnu klimu Planinsku klimu Sredozemnu klimu

Klima utječe na:Klima utječe na: Mijenjanje obilježja prirodne sredine Proizvodnu orijentaciju Izbor i korištenje tehnike i tehnologije Visinu prinosa Visinu proizvodnih troškova Angažiranost ljudi u proizvodnji i učinke koje ostvaruju Izbor i sadržaj sredstava agrarne politike

Obiteljska poljoprivredna gospodarstvaOBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

čine prevladavajući dio agrarne strukture RH i kao takva predstavljaju temelj budućeg razvitka poljoprivrede

posjeduju 2/3 ukupnog poljoprivrednog zemljišta (uglavnom mješovita)

Čimbenici koji otežavaju racionalno gospodarenje zemljištem i proizvodnju koja se može nositi sa konkurencijom na zahtjevnom svjetskom tržištu čine:

neodgovarajuće zakonodavstvo (koja regulira nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta, racionalnu uporabu i slično)

usitnjenost zemljišnih čestica (prosječni posjed je 2,9ha) neriješeni imovinsko-pravni odnosi razmjerno visok udio državnog vlasništva (1/3) nerazvijeno tržište zemljištem koje proizlazi iz nesređenih i neusklađenih

podataka katastra i zemljišnih knjiga, te nedostupnih/nepovoljnih kreditnih sredstava za kupnju zemljišta

neuređene parcele i nerazvijena infrastruktura (prometnice, hidrotehnički, hidromelioracijski i agromelioracijski zahvati)

Kretanje broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Godine Broj gospodarstava ø Stope rasta (pada)

1900.-1931. 407 -

1931.-1949. 569 2,61

1949.-1955. 670 2,75

1955.-1960. 653 -0,64

1960.-1969. 615 -0,75

1969.-1981. 569 -0,71

1981.-1991. 534 -0,70

Kretanje stanovništva koje živi na OPG

Godine Broj stanovnika na OPG

Poljoprivredno stanovništvo

Udjel u ukupnom stanovništvu

Udjel u stanovništva

1961. 2.755 1.825 43,9 66,0

1971. 2.486 1.388 30,2 52,3

1981. 2.062 687 14,5 32,0

1991. 1.880 410 9,1 21,0

2001.        

ø Stope rasta (pada)

 -1,33

 -5,10

 -

 -

Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipologiji (2003.)

137.917

1.553 1.262

140.732

020.00040.00060.00080.000

100.000120.000140.000160.000

OPG Obrt Pravneosobe

Ukupno

Korišteno obradivo zemljište prema Popisu poljoprivrede '03. iznosi 2,4 ha, a prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava 4,8 ha Ukupno poljoprivredno zemljište prema broju gospodarstava iz Popisa poljoprivrede '03. iznosi 7,0 ha, a prema broju gospodarstava iz Upisnika u 2003. godini 22,3 ha

Lorenzova krivulja broja i površina OPG i tvrtki u djelatnosti poljoprivrede

00,10,20,30,40,50,60,70,80,9

1

0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

Kumulativne proporcije broja gospodarstava

Kum

ulat

ivne

pro

porc

ije

povr

šina

Tvrtke u djelatnosti poljoprivrede

Obiteljska gospodarstva

Prosječna veličina OPG u Europi

F

VB

IB D H

DN

RH

F

VB

B D H

DN

RHI0

10

20

30

40

50

60

70

80ha

1970.

1999

FARMERSKI MODEL

FARMA

određena zemljišna ili vodena površina namijenjena proizvodnji usjeva, uzgoju stoke ili ribe

poljoprivredno gospodarstvo, ratarsko - stočarskog smjera ili ribnjak

Praksa razvijenih ekonomija pokazuje širok spektar mogućnosti za formiranje farmi, tako postoje: obiteljske farme i korporacijske farme, mala, mini, hobi farme i super (mega) farme Part - time i full -time farme Konvencionalne i organske farme

Tko je farmer?Što podrazumijevamo pod pojmom farmerski model?

FARMER poduzetničko usmjeren poljoprivredni proizvođač – poduzetnik

Farmerski model se izjednačava sa dominantnim modelom u okviru moderne poljoprivrede gdje je bavljenje ovom djelatnošću predstavljeno kao biznis

Najznačajnija iskustva Europske unije u usmjeravanju razvoja farmerske proizvodnje vezuju se za: Strukturne promjene poljoprivrede vezane za veličinu gospodarstva,

karakteristike radne snage i način upravljanja Posljedice strukturnih promjena u poljoprivredi na dohodak, tržište,

održanje ruralnog načina života i očuvanje prirodnih resursa Utjecaj agrarne politike na razvoj pojedinih tipova poljoprivrednih

gospodarstava Perspektive i alternative za budućnost u okviru obiteljskog sustava

poljoprivrede

Potrošnja poljoprivrednih proizvoda

POTROŠNJA

osjećaj pomanjkanja nekoga dobra, razlikujemo dvije potrošnje:

1. Efektivnu potrošnju – koja uz postojeću kupovnu moć i cijenu mogu biti podmirene

2. Potencijalna potrošnja – latentno prisutna, koja uz izmjenu kupovne moći i cijena dostignuti efektivnu potrošnju

Potencijalna potrošnja naziva se i odgođena potrošnja, a javlja se u obliku zaliha koje mogu biti:

privatne i državne špekulativne

Svrha i ciljproizvodnje Potrošnja

OBLICI POTROŠNJE

Naturalna Tržišna

Autoreprodukcije

Autokonzuma

Namijenjena kućnoj radinosti

Potrošnja za osobne potrebe

Potražnja za ponovnu proizvodnju

Potrošnja od strane industrije

Potrošnja kao izvor poljo. proizvodnje

NATURALNI OBLICI POTROŠNJEautoreprodukcija i autokonzum

AUTOREPRODUKCIJA Obnovu proizvodnog procesa Odvijanje procesa proizvodnje

AUTOKONZUM Broja stanovnika u kućanstvima Visini dohotka Navike u potrošnji Posjedovna struktura Proizvodna orijentacija Cijene poljoprivrednih proizvoda

Samodostatnost hrvatske poljoprivrede

0 20 40 60 80 100 120 140

Samodostatnost u %

VinoPšenica

KukuruzPeradarsko

JajaBiljno ulje

VoćeOvčje meso

Goveđe mesoŠećer

MlijekoPovrće

Svinjsko mesoJečamDuhan

Krumpir

MANJAK

VIŠAK

Udjel izdataka za prehranu

Nizozemska

Austrija EU

Poljska

Slovačka

Češka

Hrvatska

Mađarska

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Udj

el z

a pr

ehra

nu

Obilježja poljoprivredne tranzicije Obilježja poljoprivredne tranzicije

Poljoprivredna tranzicija je dugoročan i važan strategijski zadatak koji se sastoji u razumijevanju kako se i zašto mijenja situacija u grani i gospodarstvu uopće i formiranje vizije o revitalizaciji subjekata.

Faze poljoprivredne tranzicije: privatizaciju, restrukturiranje, konkurentnost, demonopolizaciju, okrupnjavanje posjeda, motiviranje zaposlenih u ostvarivanju što boljeg položaja na

tržištu.

OBILJEŽJA GOSPODARSKOG SUSTAVA

• tranzicijsko razdoblje – prelazak iz zatvorenog u otvoreni tržišni sustav

• neravnomjeran gospodarski i socijalni razvitak• socijalni sukobi i rast dohodovne nejednakosti• negativni prirodni prirast• proces starenja stanovništva• unutarnje migracije

• Poljoprivredno zemljište: 2,7 milion 2,7 milion haha

• Obradivo zemljište: 1,7 milion ha,7 milion ha

• 87% privatno vlasništvo

• 425.000 OPG; 174.000 Upisano u 425.000 OPG; 174.000 Upisano u upisnikupisnik

• Prosječna veličina farme: 2,7 ha (10.6 ha)

• Primarna proizvodnja sudjeluje sa 6,9 % u GDP6,9 % u GDP

Indikatori poljoprivredeIndikatori poljoprivrede

Poljoprivreda u GDP (%)

0

5

10

15

20

25

1953 1961 1971 1981 1991 2008

OBILJEŽJA POLJOPRIVREDE RH

Oko 500.000 ljudi živi na poljoprivrednim gospodarstvima Oko 10% radnog stanovništva ostvaruje dohodak od poljoprivrede Udio u BDP-u je oko 6,9% Udio poljoprivredne razmjene u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni RH

iznosi 10,2% Poljoprivredni uvoz za 46% veći od izvoza Najvažniji vanjskotrgovinski partneri:

EU – 41,8% Zemlje bivše Jugoslavije – 25,3%

Najvažniji izvozni proizvodi: Rafinirani šećer Cigarete Tune Vegeta Pšenica Gotove juhe

Stanje hrvatske poljoprivrede u 2006. godini

Poljoprivrednog zemljišta 2.743.000 ha (2,4% od poljoprivrednog zemljišta EU)

Oranice 46,5%Voćnjaci 1,68%Vinogradi 1,85%Maslenici 0,51%Livade 12,7%

Poljoprivredna gospodarstva 452.541

Poslovni subjekti 0,76%Poljoprivrednih zadruga 0,13%Obiteljskih gospodarstava 99,10%

Prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava (2,4 ha)

Poslovnih subjekata 153 haPoljoprivrednih zadruga 1,7 haObiteljska gospodarstva 3,3 ha

Ruralno stanovništvo 44,4%Poljoprivredno stanovništvo 5,5%

Zemljišni resursi Zemljišni resursi Postoji potencijalPostoji potencijal

0

5000

10000

15000

20000

25000

000 h

a

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Obra

div

e u

poljoprivre

dnim

površ

inam

a

KOMPARACIJA RAZVITKA EU I RH

EU RH

Gustoća naseljenosti 117 78

BDP/pc (euro) 24.464 9.684

Stopa nezaposlenosti (%) 7,5 16,7

Zaposlenost u poljoprivredi (%) 4,0 7,3

Zaposlenost u industriji (%) 24,6 30,5

Zaposlenost u uslužnom sektoru (%) 71,4 62,2

Korišteno poljoprivredno zemljište (ha) 40,5 19,0

Šume (ha) 35,3 41,0

Prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava (ha)

17,7 2,4

AGRARNA STRUKTURA

1.Obiteljska

poljoprivrednagospodarstva

2.Tvrtke u

djelatnostipoljoprivrede

3.Poljoprivredne

zadruge

Zemljište

Radna snaga

Kapitalni resursi

Znanje

Know-how

Informacije

Tržište

Marketing

Poduzetništvo

poljoprivredna proizvodnjapoljoprivredna proizvodnja : :

NEDOSTACINEDOSTACI

neadekvatna struktura poljoprivrednih gospodarstava neadekvatna struktura poljoprivrednih gospodarstava svaštarskasvaštarska nerazvijeno tržište zemljištemnerazvijeno tržište zemljištem nerazvijeno kreditno tržištenerazvijeno kreditno tržište nerazvijena tržišna infrastrukturanerazvijena tržišna infrastruktura neorganiziranost nastupa na tržištu neorganiziranost nastupa na tržištu

poljoprivredna proizvodnjapoljoprivredna proizvodnja : :

PREDNOSTIPREDNOSTI klimaklimatlotloizvozne mogućnosti kroz izvozne mogućnosti kroz

turizamturizammogućnosti za ekološku mogućnosti za ekološku

proizvodnju proizvodnju očuvan okolišočuvan okoliš

Komparacijske karakteristike Komparacijske karakteristike tradicionalne i moderne tradicionalne i moderne

poljoprivrede poljoprivrede Tradicionalna poljoprivreda

Moderna poljoprivreda

Bazira na obiteljskom gospodarstvu tradicionalnog usmjerenja

Bazira na različitim tipovima gospodarstava

Osnovni činitelj proizvodnje uz obiteljsku radnu snagu jeste zemljište

Činitelji proizvodnje su zemljište,radna snaga, kapital i znanje

Činitelji proizvodnje se prenose u neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom obliku

Povezanost i ovisnost svih segmenata agro-biznisa uz mogućnost veće specijalizacije u okviru vertikalne i horizontalne integracije

Struktura proizvodnje je diverzificirana uz naglašen naturalni karakter

Primarna polj.proizvodnja gubi svoju autarkiju

Odnosi ljudi se regulira običajima Opasnost zloupotrebe novih dostignuća

Motiv: dohodak i osiguranje sigurnosti vlastite obitelji

Motiv: profit

Komparacijske funkcije Komparacijske funkcije tradicionalne i moderne tradicionalne i moderne

poljoprivrede poljoprivrede

Tradicionalna poljoprivreda

Moderna poljoprivreda

Osiguravanje hrane za stalno rastuće stanovništvo angažiranje u poljoprivredi i izvan poljoprivrede

Proizvodnja sirovina za niz industrijskih grana koje se bave doradom i preradom

Osiguravanje akumulacije za razvoj izvan poljoprivrednih djelatnosti

Osiguravanje tržišta za industrijske proizvode

Oslobađanje viškova radne snage za razvoj izvan poljoprivrednih djelatnosti

Značajnija uloga u reguliranju odnosa uvoz-izvoz

Struktura OPG i poslovnih subjekata prema veličini posjeda

Površina (ha) <1 1-3 3-5 5-10 10-20 >20 UKUPNO

Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

227.434 112.062 45.732 42.426 15.628 5.250 448.532

Udio u% 50,7 25,0 10,2 9,4 3,5 1,2 100

Površina (ha) <1 2-5 6-10 11-50 51-100 >100 UKUPNO

Broj poslovnih subjekata

327 175 127 359 145 231 1.364

Udio u% 24,0 12,8 9,3 26,4 10,6 16,9 100

75 % 4,7 %

Prosječna veličina farme u zemljama članicama Europske

unije

0

10

20

30

40

50

60

70 EU

Švedska

Finska

Austrija

Velika Britanija

Portugal

Nizozemska

Luksemburg

Italija

Irska

Francuska

Španjolska

Grčka

Njemačka

Danska

Belgija

Ključni problemi poljoprivrede i seoskog područja

Ustroj poljoprivrednog gospodarstva,Niska razina produktivnosti rada Tehnologija, Niske cijene proizvoda,

Preustroj poljoprivredno-prehrambenog sektora,

Niska razina prihoda koja smanjuje lokalnu potražnju i ulaganje – nedostatak kapitala za osnivanje novih poduzeća i investicije.Migracija mladih ljudi u urbana područja – smanjenje prosječne razine obrazovanja i stručnog usavršavanjaLoša fizička infrastruktura – onemogućuje lakši pristup tržištima i povezanosti s urbanim područjima

Najosjetljivija pitanja za budući razvoja Najosjetljivija pitanja za budući razvoja hrvatske poljoprivredehrvatske poljoprivrede

Stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem

Razina potpora

Veličina kvota

Što se učinilo do sada?Što se učinilo do sada?

1. unaprjeđenje u području veterinarstva, zaštite bilja i sigurnosti hrane

dodatna zaštita potrošača na hrvatskom tržištu eliminacija zapreka izvozu hrvatskih proizvoda

na europsko tržište2. povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede

promjene u zemljišnoj politici promjene u politici državne potpore

Reforma potporeReforma potpore

Jačanje radno intenzivnih proizvodnja,

Snaženje dohodovne potpore,

Veća uloga investicijskih potpora i ruralnog razvitka,

Međunarodne obveze,

Postupno usklađivanje s EU.

Mehanizme podrške procesu izgradnje poželjnog modela Mehanizme podrške procesu izgradnje poželjnog modela funkcioniranja poljoprivrede tražiti u sklopu agrarne ili funkcioniranja poljoprivrede tražiti u sklopu agrarne ili

ruralne politike?ruralne politike?

Agrarna politika se bavi isključivo poljoprivredom i daje samo parcijalna rešenja za ruralna područjaIntegralna ruralna politika je namijenjena određenom tipu gospodarenja u okviru novodefiniranog sektora - nazvanog ruralna ekonomija pod kojom se podrazumijeva multifunkcionalno, teritorijalno zaokruženo, seosko gospodarstvo koju čini skup međusobno povezanih gospodarskih djelatnosti i drugih aktivnosti (primarne poljoprivredne proizvodnje, prerađivačke industrije, vodoprivreda sa ribarstvom, šumarstvo, lovstvo, trgovina i druge usluge, turizam, zanatstvo, brojne aktivnosti vezane za prostorno uređenje, organizaciju stanovanja, korištenje slobodnog vremena, očuvanje zdravlja ljudi, obrazovanje i cjeloživotno educiranje, te očuvanje ekološke ravnoteže)

“Ruralna industrijalizacija” kao novi model razvoja ruralnih područja

KONCEPCIJSKI OKVIR

RURALNI PROSTOR

ZEMLJIŠTE RURALNOSTANOVNIŠTVO

GOSPODARSKE DJELATNOSTI

ZNANJE

INFRASTRUKTURA

Komparativni prikaz prihoda kućanstva iz Komparativni prikaz prihoda kućanstva iz ruralnih i urbanih područjaruralnih i urbanih područja

U ruralnim područjima ljudi bez ikakvih prihoda čine najveći dio stanovništva, tj. 37% ukupnog stanovništva koje živi u tim područjima. U urbanim područjima najveću grupu stanovništva čine oni kojima je prihod od rada glavni izvor sredstava za život (38%).Postotak ljudi kojima je prihod od rada glavni izvor sredstava mnogo je niži za one koji žive u ruralnim područjima (29%) u usporedbi s urbanim područjima (37%)Postotak onih kojima je naknada za nezaposlene glavni izvor prihoda dvaput je veći u ruralnim nego u urbanim područjima.U većini županija udio stanovništva koje prima socijalnu pomoć i živi u ruralnim područjima (u većini županija između 31-36%) čini se osjetno većim u usporedbi s onim koje živi u urbanim regijama (27-32% ovisno o regiji). Štoviše zasebni udio ženskih osoba među stanovništvom na socijalnoj skrbi veći je u ruralnim područjima (62-63%) u usporedbi s urbanim regijama (55-57%).

Politika sela treba biti višesektorska, te uključiti sve relevantne sektore i gospodarske djelatnosti uz mogućnost decentralizacije i korištenja partnerstva i suradnje između svih zainteresiranih razina uprave – participaciju i pristup odozdo prema gore što bi omogućilo kreativnost i solidarnost seoske zajednice i stvaranja većeg dohotka.Multifunkcionalnost – ne predstavlja usku granu proizvodnje proizvoda već sustav djelatnosti koji je ukorijenjen u lokalno društvo i gospodarstvo. Ključni elementi multifunkcionalnosti: Postojanje brojnih proizvodnih i neproizvodnih outputa

koje proizvodi poljoprivreda, Neproizvodni outputi imaju značajke općih društvenih

interesa, ali koji rezultiraju da tržišta za ta dobra ne postoje ili loše funkcioniraju

Četiri skupine multifunkcionalne organizacijeČetiri skupine multifunkcionalne organizacije

razonoda, smještaj i slobodno vrijeme: ovdje ubrajamo agro-turizam koji je u stvari jedan od najčešćih i najpoznatijih oblika višefunkcionalnih poljoprivrednih gospodarstava, jer udružuje poljoprivrednu proizvodnju s pružanjem smještaja i prehrane. U ovu skupinu mogu se uključiti i druge djelatnosti povezane s lokalnim vještinama i poljoprivrednim proizvodima;obrazovanje, izobrazba i kulturne djelatnosti: postoje brojna obrazovna farme koja pomažu djeci da steknu izravna znanja o domaćim životinjama, proizvodnji hrane i prirodnim ciklusima. Također, kulturne aktivnosti mogu se praktično integrirati s poljoprivredom kao u slučaju farmera koji upravljaju malim muzejima ili muzičkim i slikarskim radionicama.zdravlje, fitness i terapijske aktivnosti: mnoge farme na ovom tržištu su svoju strukturu djelomično promijenile u središta za rehabilitaciju (primjerice terapija s konjima) ili se brinu o žrtvama društvenih problema (primjerice bivšim narkomanima). Ovakva poduzetništva češće su smještena blizu gusto naseljenim područjima zbog tamošnje visoke potražnje za zdravstvenim uslugama.čuvanje krajolika i održavanje okoliša: za ove aktivnosti nužna je javna potpora jer je riječ o strogo netržišnim uslugama. Primjeri su održavanje pošumljenih područja i prevencija prirodnih katastrofa.

PartnerstvoPartnerstvo za pristup predviđa znatna izdvajanja za pristup predviđa znatna izdvajanja financijska sredstva Unije za pomoć prilagođavanja financijska sredstva Unije za pomoć prilagođavanja

zemalja kandidata u okviru predpristupnih programazemalja kandidata u okviru predpristupnih programa

Programi: PHARE – za izgradnju institucija na svim razinama (za

prihvaćanje acquisa po priključenju) u djelatnosti poljoprivrede, zaštite okoliša, financijama, pravosuđu i zaštiti ljudskih prava,

SAPARD – financiranje prilagođavanja u poljoprivredi i u okviru ruralnog razvoja (unapređenje posjeda, prerada i marketing polj. proizvoda, diverzifikacija aktivnosti u ruralnim područjima, unapređenje infrastrukture, edukativni programi, proizvodna udruživanje),

ISPA – sredstva za potporu krupnim projektima (preko 5 miliona eura) za izgradnju prometne infrastrukture i zaštitu okoliša.

Ruralna populacija u Europskoj uniji

0

20

40

60

80

100

120

B D N G Š F Ir It L H A P Fi Šv VB

% n

acio

naln

e po

pula

cije

Predominantno ruralni Značajno ruralni Predominantno urbani

Zaposlenost u poljoprivredi u Europske unije

0 5 10 15 20 25 30 35 40

B

D

G

Š

Fr

Ir

It

L

H

A

P

Š

VB

u %

od u

kupne z

aposl

enost

i

Predominantno ruralni Znčajno ruralni Predominantno urbani

Zastupljenost farmera preko 55 godina starosti u zemljama članicama Europske unije

0

10

20

30

40

50

60

70

Švedska Finska Velika Britanija PortugalNizozemska Luksemburg Italija IrskaFrancuska Španjolska Grčka NjemačkaDanska Belgija

Indeks poljoprivrednog dohotka

0

50

100

150

200

250Švedska

Finska

Austrija

Velika Britanija

Portugal

Nizozemska

Luksemburg

Italija

Irska

Francuska

Španjolska

Grčka

Njemačka

Danska

Belgija

GDP/p.c. po tipovima regija u Europskoj uniji

-40

-30

-20

-10

0

10

20

30

40

50

B D N G Š Fr Ir It H A P Fi Šv VB

GD

P/p.

c. u

odn

osu

na n

acio

naln

i pro

sjek

Predominantno ruralni Značajno ruralni Predominantno urbani

Unutarnji

čimbenici

Vanjski

čimbenici

Snage (S)

Prirodni resursi,

Bogata tradicija,

Regionalni proizvodi,

Tradicionalni i tipični proizvodi,

Buđene poduzetničkog duha

Slabosti (W)

Neiskorišteni prirodni resursi,

Nedovoljna veličina posjeda,

Tehnička zaostalost,

Neprilagođena proizvodna struktura,

Humani kapital

Prilike (O)

Aktiviranje prirodnih i ljudskih potencijala,

Povećanje konkurentnosti,

Smanjenje uvozne ovisnosti,

Povećanje gospodarskog rasta,

Jačanje dohodovne sposobnosti

S-O strategija

(maksi-maksi)

W-O strategija

(mini-maksi)

Prijetnje (T)

Osiromašenje poljoprivrednog i drugog stanovništva,

Rast konkurencije i smanjenje razine cijena

Ograničena domaća potpora

S-T strategija

(maksi-mini)

W-T strategija

(mini-mini)

REFORMA POLJOPRIVREDE

Do 1995. – resursi usmjereni na mali broj vrlo velikih poljoprivrednih gospodarstava u državnom vlasništvu

1995. – Strategija razvitka Hrvatske poljoprivrede – obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) – okosnica razvitka

Visoko štićeni sektor; prosjek subvencijskih ekvivalenata 26% za osnovne poljoprivredne proizvode do 40% za prerađevine

Unatoč tome, učinci na poslovanje poljoprivrednika su slabi: tržišno-cjenovna podrška, koja nije odražavala regionalne razlike dohodovne disparitete unutar poljoprivredne djelatnosti

Do 2002. – sustav potpore temeljio se na poticanju proizvodnje 1999. – količinska plaćanja zamijenjena poticajima po hektaru

poljoprivredne površine, stablu masline, kilogramu duhana, grlu stoke, litri mlijeka, pčelinjoj zajednici, komadu pernate divljači, kilogramu ribe i školjaka te po komadu riblje mlađi

2002. – Novi Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu uvedeni strukturni poticaji - model potpore dohotku, kapitalnih ulaganja

i ruralnog razvitka) uspostava Upisnika poljoprivrednih gospodarstava - razlikovanje

komercijalnih i nekomercijalnih (OPG) gospodarstava

MJERE AGRARNE POLITIKE

AGRARNA POLITIKA

Mjere tržišno-cjenovne politike

Mjere strukturalne politike

Mjere zemljišne politike

MJERE TRŽIŠNO-CJENOVNE POLITIKE Utječe se na stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda, uz

istodobno jačanje konkurentnosti Hrvatske poljoprivrede, i na provedbu obveza sukladno međunarodnim trgovinskim sporazumima

Čine ih sljedeće mjere:

1. Propisane cijene2. Novčani poticaji i naknade3. Intervencije na domaćem tržištu4. Mjere poticanja prodaje i potrošnje5. Mjere uravnoteženja ponude6. Trgovinske mjere

PROPISANE CIJENE ciljne (omogućavaju primjerenu razinu dohotka) zajamčene (… uz primjeren obujam proizvodnje, minimalnu razinu

dohotka za pojedine poljoprivredne proizvode) minimalne (… po kojima prerađivač otkupljuje pojedine

poljoprivredne proizvode od poljoprivrednog gospodarstva

NOVČANI POTICAJI I NAKNADE novčana sredstva proračuna koja imaju za cilj poticanje

poljoprivredne proizvodnje

INTERVENCIJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU

radi sprječavanja većih poremećaja u ponudi i potražnji, stabilizacija cijena i stabilizaciju tržišta kroz:

1. intervencijsku i otkupnu prodaju2. povlačenje p.p. s domaćeg tržišta3. potporu skladištenju p.p.

MJERE POTICANJA PRODAJE I POTROŠNJE

radi jačanja konkurentnosti i poticanja domaće potrošnje p.p.

1. promicanje utrživanja i poboljšanja kakvoće

2. potpore pripremi proizvoda za tržište

3. potpore potrošnji

MJERE URAVNOTEŽENJA PONUDE utječe se na opseg poljoprivredne proizvodnje (proizvodne kvote)

TRGOVINSKE MJERE radi uravnoteženja tržišta poljoprivrednih proizvoda (carine i carinske

kvote)

MJERE STRUKTURALNE POTPORE Čini skup mjera kojima se potiče gospodarska učinkovitost poljoprivredne

proizvodnje radi osiguranja stabilnog dohotka i primjerenog životnog standarda poljoprivrednika na seoskom području te skladan razvitak poljoprivrednih regije

Čine ih sljedeće mjere:

1. Područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi,2. Razvitak poljoprivrede koja skrbi o prirodnom okolišu i očuvanju

biološke raznolikosti,3. Investicijama u poljoprivredna gospodarstva,4. Stručnom osposobljavanju za rad u poljoprivredi,5. Ulazak mladih u poljoprivredu i ranijim umirovljenjem

poljoprivrednika6. Potpora regionalnom razvitku poljoprivrede7. Dopunskim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima

PODRUČJIMA S TEŽIM UVJETIMA GOSPODARENJA UPOLJOPRIVREDI brdsko-planinska područja, otoke i poluotok Pelješac, područja nepovoljnih

hidroloških i pedoloških obilježja i područja od posebne državne skrbi

RAZVITKU POLJOPRIVREDE KOJA SKRBI O PRIRODNOM OKOLIŠU I OČUVANJU BIOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI poljoprivredno zemljište i voda, te općenito o prirodnom okolišu očuvanje za okoliš ugroženih područja i sprečavanju neplanskih,

neobrađenih i neodržavanih poljoprivrednih površina poljoprivrednih gospodarstva

očuvanju poljoprivredne biološke raznovrsnosti ekoloških sustava

INVESTICIJAMA U POLJOPRIVREDNA DOBRA Namijenjena su:

Snižavanju proizvodnih troškova Poboljšanju kakvoće p.p. higijenskih uvjeta Očuvanju okoliša Ekološki standardi …

STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU ZA RAD U POLJOPRIVREDI

ULASKU MLADIH U POLJOPRIVREDU I RANIJEM UMIROVLJENJU POLJOPRIVREDNIKA

POTPORA REGIONALNOM RAZVITKU POLJOPRIVREDE usmjerena ka poticanju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za koje

postoji razmjerna proizvodna konkurentnost

DOPUNSKIM AKTIVNOSTIMA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU

Zemljišna renta Kako bi se mogli ostvariti zemljišno-rentni odnosi moralo je doći do

raslojavanja u području poljoprivrede i to na:

Vlasnike zemlje Vlasnike kapitala Vlasnike radne snage

Vlasnici zemlje predstavljaju posjednički sloj u poljoprivredi – imaju previše zemlje pa je daju u zakup, a zauzvrat traže naknadu RENTU

Vlasnici kapitala su dio poduzetničke klase koja je spremna svoj kapital uložiti u poljoprivrednu djelatnost sa ciljem oplodnje vlastitog kapitala pod istim uvjetima kao i u drugim djelatnostima, odnosno prisvajanje PROSJEČNOG PROFITA

• Vlasnici radne snage predstavljaju onu društvenu grupaciju koja radom u poljoprivrednoj proizvodnji ostvaruje sredstva za život primanjem NAJAMNICE

Specifičnosti zemlje kao objekta ulaganja kapitala:

1. Ograničene površine,

2. Poljoprivredne površine nemaju ista svojstva i vrlo se teško mogu mijenjati

3. Kod istih ulaganja postižu se različiti prinosi,

4. Cijene poljoprivrednih proizvoda se formiraju na temelju troškova s najslabijeg zemljišta

5. Ponuda je neelastična – porijeklo naziv ¨renta¨

Neelastičnost ponude zemlje i formiranje visine rente

U točki A je uspostavljena RAVNOTEŽNA RENTA, jer kada bi vlasnici zemlje podigli cijenu rente potražnja za zemljom bi pala, a kada bi pustili ispod točke A potražnja bi narasla i opet bi se ravnoteža formirala u točki A.

Pn – ponuda zemlje

Pt – potražnja za zemljom

A – ravnotežna renta

Količina zemlje0 Y

X

Vis

ina

rente

ZEMLJIŠNA RENTA Predstavlja ekstra dohodak koji prisvaja vlasnik zemljišta danog u zakup Vlasnik zemljišta ima privilegije koje proizlaze iz spomenutih specifičnosti

zemlje – često se definira kao ¨dohodak bez rada¨

Zašto za rentu kažemo da predstavlja ekstra profit?

Zakupac zemljišta ulaže svoj kapital u poljoprivrednu ili drugu djelatnost – prihod na uloženi kapital ostvaruje iz prosječnog profita – kako bi podmirio troškove najma zemljišta mora ostvariti i ekstra profit

EKSTRA PROFIT U POLJOPRIVREDI

rezultat prirodnih razlika u kvaliteti zemljišta (plodnost, položaj), te je vezana isključivo uz kvalitetnije parcele

Zemljišna renta se pojavljuje u četiri oblika:

1. Apsolutna renta2. Diferencijalna renta jedan3. Diferencijalna renta dva4. Monopolska renta

Apsolutnu rentu prisvaja vlasnik najslabijeg zemljišta koje je dano u zakup – ima pravo na rentu jer ga nitko ne može natjerati da zemljište da u zakup bez naknade

Osim toga, ograničene poljoprivredne površine nasuprot stalnom rastu potražnje za poljoprivrednim proizvodima rezultiraju interesom društva da se i najslabija zemljišta iskoriste

Troškovi poslovanja na tim zemljištima će biti regulator cijena poljoprivrednih proizvoda

Te se cijene formiraju na specifičan način – one su iznad cijene proizvodnje jer obuhvaćaju i prosječan profit, na kojega zakupac ima pravo, i apsolutnu rentu, na koju vlasnik zemljišta ima pravo

Cpp = p + pr + pp + ar

Apsolutna renta predstavlja suvišak iznad viška vrijednosti

APSOLUTNA RENTA

Mjere zemljišne politike Zemljišna politika uključuje nekoliko pitanja:

1. Tržište poljoprivrednog zemljišta 2. Zemljište u vlasništvu države3. Konsolidaciju i zaštitu zemljišta4. Denacionalizaciju zemljišta5. Odvodnju zemljišta6. Razminiravane poljoprivrednog zemljišta

Mjere zemljišne politike odnose se na:

1. Dodjelu prava korištenja i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države

2. Unapređivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem3. Zaštitu poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja

PRIVATIZACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

U vlasništvu države je oko jedan milijun ha ili 33% poljoprivrednog zemljišta, a od toga je:

29% obradivo poljoprivredno zemljište (oranice, vrtovi, maslinici i vinogradi)

71% neobradivo poljoprivredno zemljište (livade i pašnjaci)

Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, koje donose općine i gradovi u skladu sa Strategijom gospodarenja poljoprivrednim zemljištem za svoje područje, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva

Oblici raspolaganja poljoprivrednim zemljištem su: Zakup Prodaja Darovanje koncesija

Raspoloživo poljoprivredno zemljište u 2003. prema kategorijama zemljišta i vlasništvu

KATEGORIJAVLASNIŠTVO

privatno državno ukupno

oranice i vrtovi 1.173.328 286.506 1.459.834

voćnjaci 65.331 2.453 67.784

vinogradi 52.516 4.578 57.094

livade 342.368 53.361 395.729

pašnjaci 468.711 687.962 1.156.673

ukupno poljoprivredno zemljište 2.102.254 1.034.860 3.137.114

Struktura korištenja zemljišta prema vlasništvu

0

10

20

30

40

50

60

70

Ud

jel u

%

Privatno vlasništvo Državno vlasništvo

oranice i vrtovi pašnjaci livade voćnjaci i vinogradi

Raspolaganje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države

Oblici raspolaganja zemljištem

1998. Udjel(%)

2001. Udjel (%)

ø Stope rasta (pada)

Zakup 111.970 94,53 146.606

47,66 9,40

Prodaja 1.894 1,60 7.820 2,54 60,42

Darovanje 928 0,78 2.202 0,72 33,36

Služnost 3.654 3,08 4.339 1,41 5,89

Koncesija - - 5.739 1,87 -

Privremeno korištenje bivših kombinata

 -

 -

 138.292

 44,95

 -

ZAKUP

Zakup je odnos među ugovorenim stranama, pravno utemeljen ugovorom kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da će drugoj strani (zakupniku) dati na korištenje određenu «nepotrošnu» stvar na određeno vremensko razdoblje uz određenu naknadu (zakupninu)

Zakupodavac mora biti ili vlasnik ili takav pravni ovlaštenik stvari koja je predmet ugovora o zakupu da je može ustupiti zakupniku na korištenje

Zakupnina je prihod 25% - državnog proračuna 25% - proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave 50% - proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području

poljoprivredno zemljište nalazi

Ugovor o zakupu (rent agreement) sadrži:

1. Vrijeme trajanja zakupa

2. Podatke iz zemljišne knjige i katastra

3. Visinu i rok plaćanja zakupnine

4. Opis i vrijednost objekata, uređaja i nasada

5. Namjenu korištenja zakupljenog (npr. zemljišta)

6. Razloge za otkaz ugovora i slično

Sustav potpore u poljoprivredi

Model poticanja proizvodnje Poticanje profitabilnije proizvodnje komercijalnih poljoprivrednih

gospodarstava; ratarskih usjeva, višegodišnjih nasada, ribarstva, stočarstva i stočarskih proizvoda

UVJET

minimalno poticana količina – najmanja pojedina godišnja proizvodnja za koju se isplaćuje poticaj

Najviši isplaćeni iznosi poticaja u 2003. godini:

Mlijeko – 457,2 milijuna kuna Kukuruz – 266,6 milijuna kuna Pšenica – 226 milijuna kuna

MODEL KAPITALNIH ULAGANJA Dodjela nepovratnih sredstava za kapitalne investicije:

nabavu osnovnog stada u stočarstvu podizanje višegodišnjih nasada uređenje poljoprivrednog zemljišta nabavu nove opreme i mehanizacije …

CILJ razvitak poslovnih odnosa između komercijalnih banaka i

poljoprivrednih proizvoda radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti privatnog poljoprivrednog sektora

Udio investicijske potpore može iznositi do 25% od ukupne vrijednosti iskorištenog kredita

U 2003. iznos tražene investicijske potpore iznosio je 75.692.459,47 kn

MODEL POTPORE DOHOTKU

Pravo na dohodovnu potporu ostvaruje svaki član nekomercijalnog gospodarstva koji u godini podnošenja zahtjeva ima:

Status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika Najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce

Godišnje po osobi - 12.000 kn Maximalno po gospodarstvu - 24.000 kn

CILJ

osiguranje primjerenijeg životnog standarda njegovim članovima i njihovo zbrinjavanje nakon što se prestanu baviti poljoprivredom

Osnovni kriterij za ostvarivanje potpore dohotku:

ukupni obujam poslovanja gospodarstva koji iznosi najmanje tri proizvodne jedinice

korištenje maksimalno 5 ha poljoprivrednog zemljišta

U 2003. godini pravo na potporu utvrđeno je za 1.945 osoba sa 1.625 OPG-a u vrijednosti 13.930.800,00 kn

2004. – Dopunom Zakona uvodi se nova 2. skupina potpore dohotku kako bi se povećao broj OPG koji imaju pravo na potporu, a koji su do sada bili isključeni radi kriterija minimalnog obujma poslovanja; 5.000 kuna po gospodarstvo

MODEL RURALNOG RAZVITKACILJ

očuvanje i napredak seoskih područja i ruralnih vrijednosti te tradicijskih značajki hrvatske poljoprivrede

Tri programa:

1. Razvitak seoskog prostora – sufinanciranje razvojnih projekata jedinica regionalne i lokalne samouprave koji se odnose na održivi ruralni razvitak

2. Program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina – zadržavanje autohtonih hrvatskih pasmina (istarsko govedo, lipicanac, dalmatinski magarac, zagorski puran,..) u ruralnim područjima; u 2003. isplaćeno – 9.640.445,00 kn

3. Program marketinške pripreme proizvoda za tržište – poticanje prodaje poljoprivredno - prehrambenih proizvoda na stranim tržištima i domaćem turističkom tržištu putem različitih marketinških aktivnosti, što će izravno utjecati i na ukupan razvitak ruralnih područja iz kojih dolaze ti proizvodi; max. – 500.000,00 kn

Usklađivanje poljoprivrede Hrvatske Zajedničkoj

poljoprivrednoj politici EU

CAP - Common Agriculture Policy

– Zajednička agrarna politika EU jedno od najvažnijih područja djelovanja i jedno od najvažnijih područja djelovanja i

koncentracije sredstava kojima raspolaže koncentracije sredstava kojima raspolaže

Europska unija, Europska unija,

Takav položaj poljoprivreda ne zauzima samo zato Takav položaj poljoprivreda ne zauzima samo zato

što na nju otpada 50 % proračuna EU, broja ljudi i što na nju otpada 50 % proračuna EU, broja ljudi i

podrupodruččja koje obuhvaja koje obuhvaćća, nego i zbog simbolične a, nego i zbog simbolične

važnosti i prijenosa suvereniteta u tom području, s važnosti i prijenosa suvereniteta u tom području, s

nacionalnog na viši europski stupanj.nacionalnog na viši europski stupanj.

Ciljevi i temeljna načela Podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem Podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem

tehničkog napretka, racionalnog razvoja poljoprivredne tehničkog napretka, racionalnog razvoja poljoprivredne

proizvodnje i optimalnog korištenja proizvodnih faktora, proizvodnje i optimalnog korištenja proizvodnih faktora,

posebno radne snage,posebno radne snage,

Osiguravanje životnog standarda za poljoprivrednu Osiguravanje životnog standarda za poljoprivrednu populaciju, populaciju,

osobito podizanje primanja osoba koje seosobito podizanje primanja osoba koje se osobno bave osobno bave

poljoprivredom,poljoprivredom,

Stabilizacija tržišta,Stabilizacija tržišta,

Sigurnost opskrbe tržišta,Sigurnost opskrbe tržišta,

Osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po Osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po

razumnim cijenamarazumnim cijenama

CAP - Common Agriculture Policy– Zajednička agrarna politika EU

Rimski sporazum iz 1957. godine koji poljoprivredi daje jednu od centralnih uloga u novo uspostavljenim zapadno-europskim integracijama,

CAP vuče krojenje iz godina gladi i nestašice hrane poslije Drugog Svjetskog rata,

Težnja pretvaranja EZ, odnosno zemalja koje su u tim godinama bile nositelji ovog programa od neto uvoznika u neto izvoznike poljoprivrednih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda,

Poboljšanja uvjete života stanovništva koje živi u ruralnim područjima,

Ubrzanje rasta produktivnosti poljoprivrede, Stabilizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda i utjecaj na

cijene poljoprivrednih i prehrambenih.

Zajednička poljoprivredna politika EU (CAP), bila je Zajednička poljoprivredna politika EU (CAP), bila je kreirana 1962. godine, kreirana 1962. godine, kada je Zapadna Europa imala kada je Zapadna Europa imala deficit u deficit u poljoprivrednim proizvodima i ubrajala se u poljoprivrednim proizvodima i ubrajala se u najznačajnije dijelove zajedničke ekonomske politike najznačajnije dijelove zajedničke ekonomske politike uopće.uopće.

Osnovni je cilj te politike bila podrška Osnovni je cilj te politike bila podrška povećanju povećanju poljoprivredne proizvodnje u zemljama-članicama poljoprivredne proizvodnje u zemljama-članicama Zajednice, kao i stvaranje ekonomski učinkovitije Zajednice, kao i stvaranje ekonomski učinkovitije poljoprivredne strukture.poljoprivredne strukture.

Pozitivne strane CAP-a

Ostvarena polazna osnova, početna ideja CAP-a – dovoljne količine hrane za stanovništvo u svakom trenutku,

Od neto uvoznika hrane, EU pretvorena u neto izvoznika,

Učinjen značajan pomaku u poboljšanju standarda života seoskog stanovništva,

Bitno povećana produktivnost poljoprivredne proizvodnje,

Posljednjim reformama učinjen je značajan pomak ka zaštiti okoliša, zdravstvenoj ispravnosti hrane i razvoju nedovoljno razvijenih ruralnih područja

Nedostaci CAP-a

Tržišnim viškovima koji dvostruko opterećuju budžet (preko subvencioniranja proizvodnje i izvoznih subvencija za proizvedene proizvode),

Negativan utjecaj na zemljište, vodu, zrak, sigurnost i kvalitetu hrane,

Disproporcija između udjela poljoprivrede i poljoprivrednog stanovništva u ukupnom i primanja iz EU budžeta (koju najvećim dijelom trpi nepoljoprivredno stanovništvo),

Znatno više cijene u EU u odnosu na svijetske cijene, Neispunjavanje jednog od osnovnih ciljeva CAP-a – razvoj

ruralnih područja, Negativan utjecaj na svjetske tokove trgovine

poljoprivrednim proizvodima

Osnovni pravci CAP i njegova evolucija

1957. – 1957. – Uspostavljanje zajedničke agrarne politike

1992. – Mekšerijeva (Mac Shery) reforma Smanjenje garantiranih cijena (žitarice 29%, junetina 15%...) Uvođenje direktnih plaćanja farmerima Uvođenje sustava ograničavanja proizvodnje (određeni dio posjeda mora ostati neobrađen) Uvođenje agro-zaštitnih mjera u cilju zaštite okoliša

1999. - Agenda 2000 Dalje smanjenje cijena (žitarice 15%, junetina 20%...) se kompenzira povećanjem direktnih plaćanja Uspostavljanje drugog stuba CAP-a (ruralni razvoj)

2003. - Reforma CAP-a 2003

Uspostavljanje CMO (common market organization i direktna podrška cijenama)- postignut cilj da se postane neto izvoznik- Suficit u poljoprivrednoj proizvodnji- uspostavljanje proizvodnih kvota za mlijeko i šećer

Uspostavljanje direktnih plaćanja po hektaru• Postupno ukidanje podrške tržištu• uspostavljanje plaćanja za ruralni razvoj i očuvanje okoline

1957 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 20131957 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 2013

Veća orijentacija na MULTIFUNKCIONALNU POLJOPRIVREDU,očuvanje okolne, ruralnaplaćanja (moduliranje)• Uspostavljanjeplaćanja odvojenih odproizvodnje• Pojednostavljenjeprocedura

Značajnije reforme CAP

Mansholtov plan 1968. godine trebao je onemogućiti hiperprodukciju racionalizacijom cjenovnih potpora i unapređenjem proizvodne strukture. Čine ga tri strukturne direktive:

72/159 Direktiva o modernizaciji 72/160 Direktiva o umirovljenja 72/161 Socio-ekonomska direktiva

“Probni balon” za reorganizaciju strukturnih fondova činila su dva programa: integriranog razvoja mediteranskog i nemediteranskog područja koji su donijete tijekom 1980-tih.

Najznačajnije reformske mjere u okviru CAP odigrale su se 1992. godine usvajanjem MCSharry-evog paketa koji je podrazumijevao snižavanje cijena poljoprivrednih proizvoda uz uspostavljanje kompenzatornih plaćanja koja su uvjetovana povlačenjem određenih površina i broja životinja iz proizvodnje.

Značajnije reforme CAP Reformski paket u okviru Berlinskog sporazuma o

Agendi 2000 vodi daljem smanjenju direktne cjenovne podrške agraru u EU.

U okviru ovog paketa usvojene su tzv. horizontalne mjere uvjetovanja (cross-compliance) direktnih isplata proizvođačima (prema površini i broju životinja) ispunjavanjem odgovarajućih mjera zaštite agrookoliša.

Politika ruralnog razvoja (RDP) u EU

De facto ruralna

politika EU

CAP

RDP

II noseći stup CAP

Cjenovna potpora i direktna plaćanja

I noseći stup CAP

Slika 1: Savremena agrarna i ruralna politika EU

Ruralna politika se realizira kao jedinstvo:

Agrarne politike,

Industrijske politike,

Strukturne politike,

Politike razvoja tercijalnog sektora,

Zdravstvene politike,

Infrastrukturne politike,

Politike zaštite okruženja.

Mjere tržišno - cjenovne politike u EU

INTERVENCIJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU

Cjenovne potpore, odnosno utvrđene intervencijske cijene Intervencijski otkup i prodaje određenih proizvoda Potpora skladištenju, preradi i potrošnji Ograničenja proizvodnje (proizvodne kvote) Izravna plaćanja po proizvodnoj površini i po grlu stoke

REGULIRANJE TRGOVINE S TREĆIM ZEMLJAMA

kod uvoza - carinama kod izvoza - izvoznim subvencijama

Cijene na tržištu EUCILJNA CIJENA

predstavlja veleprodajnu cijenu za proizvode koji su se mogli nabaviti pod normalnim tržišnim uvjetima (žitarice, bijeli šećer, maslinovo ulje, mlijeko i sjeme nekih uljarica)

ORIJENTACIJSKA CIJENA (BAZNA CIJENA)

slična je ciljnoj cijeni i određena je na temelju prosječnih tržišnih cijena

NORMIRANA CIJENA

predstavlja cjenovnu naknadu proizvođačima uslijed racionalnog upravljanja i ekonomski održivosti farme (sirovi duhan)

OSNOVNA CIJENA

određivana prema proizvođačkim područjima s najnižom cijenom za voće i povrće, te svinjetinu, ali je primjenjivana i kao orijentacijska cijena

Mehanizmi za potporu cijenama unutra EUINTERVENTNA CIJENA

najniža zajamčena cijena – nekoliko postotaka niža od ciljne cijene po kojoj se otkupljuju viškovi proizvoda

CIJENA POVLAČENJA S TRŽIŠTA

predstavlja cijenu kod koje proizvođači uslijed velike ponude povlače s tržišta neke vrste riba, povrća, voća i drugo

POMOĆ PROIZVODNJI

direktno plaćanje proizvođaču temeljeno na količini ili zemljišnome prinosu. Primjenjivala se za neke vrste tvrde pšenice, maslinovo ulje, lan i konoplju, osušenu krmu, sjeme za sjetvu, svilac, hmelj

DEFICITARNO PLAĆANJE

mehanizam kojim se može premostiti razlika između ciljne i niže tržišne cijene nekog proizvoda

Mehanizmi vanjskotrgovinske razmijene

PRAG CIJENA predstavlja najnižu cijenu po kojoj se mogu uvoziti poljoprivredno-

prehrambeni proizvodi, tako da se iz trećih zemalja ne uvozi po cijenama nižim od ciljane cijene umanjene za troškove prijevoza. Razlika između svjetskih cijena i prag cijena kompenzirao se prelevmanima. Ukinute su 1995. god., a prelevmani su zamijeniti carinama

GRANIČNA CIJENA najniža je cijena temeljena na troškovima proizvodnje (kod uvoza

svinjetine, piletine i jaja)

REFERENTNA CIJENA najniža uvozna cijena određena prema prosječnim cijenama

reprezentativnog tržišta tijekom godine (ribu, voće, povrće, vino)

POLJOPRIVREDNA PRISTOJBA – PRELEVMAN dodatak na cijenu uvoza robe iz trećih zemalja kako bi se njihova

cijena podigla do razine prag cijene. Svjetska cijena je definirana kao najniža ponuđena cijena korigirana standardima kakvoće EU koja je umanjena za troškove prijevoza

DODATNI PRELVEMAN dodaje se pri uvozu na proizvode po graničnim cijenama ili

referentnim cijenama kako bi se izjednačila s najnižim uvoznim cijenama što ih je odredila EU

PRISTOJBE ZAJEDNIČKE CARINSKE TARIFE – CARINA pristojba određena u postotku na vrijednost uvezene robe u sklopu

zajedničke carinske tarife

NAKNADA ZA IZVOZ plaća se pri izvozu nekih roba iz EU i predstavlja približnu razliku

između prosječne svjetske cijene i trenutačne interne cijene za određeni proizvod

Model sustava potpore u zajedničkoj agrarnoj politici (CAP)

Q

PCiljna cijenaPrag cijena

Interventna cijena

Ciljna uvozna (CIF)

Svjetska tržišna cijena

Zonazaštite

PRELEVMAN IZVOZNEPOTPORE

Povećanje proizvodnje

Poslije ratne Poslije ratne godinegodine

Godine krize Godine krize (uvoza)(uvoza)

Reforma 1992.Reforma 1992. Agenda 2000.Agenda 2000. Reforma 2003.Reforma 2003.

Povećanje konkurentnosti

Održiva poljoprivreda

Plaćanje odvojeno od Plaćanje odvojeno od proizvodnje po proizvodnje po površini (SAP)površini (SAP)

Proizvod Prinos Zalihe

Zemljište prava vlasništva

Farma, okruženje,

selo

Ruralni razvojRuralni razvoj

Direktna plaćanja po hektaru

143

EU finansiranje

Europski fond za smjernice i garancije u poljoprivredi (EAGF) financira direktna plaćanja farmerima i mjere za reguliranje poljoprivrednih tržišta, poput povrata od interventnih sredstava i povrata od izvoza,

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) financira programe ruralnog razvoja zemalja članica

144

Instrumenti ZPP-e

Direktna plaćanja

Mjere za poljoprivredna tržišta

Ruralni razvoj

Poljoprivreda i okoliš

Stupovi CAP-akao osnove agrarne politike

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1991. 1997. 2007.

P odrška trž iš tu

D irektna plaćanjapo hektaru

R uralni razvoj

(STUB II)(STUB II)

(STUB I)(STUB I)

146

Direktna plaćanjaŠema jedinstvenog plaćanja(SPS)• Osnovni cilj jedinstvenog plaćanja je da farmeru

garantira stabilnije prihode. Farmeri mogu odlučiti o vrsti proizvodnje u saznanju da će primiti isti iznos podrške, što im omogućava da proizvodnju prilagode potrebi.

• Kako bi ispunio uslove za jedinstveno plaćanje, farmer mora ispuniti kriterije za plaćanje. Prava se izračunavaju na osnovu plaćanja koja je farmer primao tokom referentnog perioda (povijesni model) ili na osnovu broja dostupnih hektara obrađenih tokom prve godine provedbe šeme (regionalni model).

147

Direktna plaćanjaDruge šeme podrške• Pored šeme jedinstvenog plaćanja, farmeri mogu

primiti podršku u okviru drugih konkretnih šema podrške vezanih za područje pod usjevima ili za proizvodnju, ovisno od toga da li će zemlja članica u pitanju odlučiti da implementira te šeme.

• Konkretne šeme podrške su uvedene ili nastavljene za naredne proizvode: proteinske usjeve, rižu, orašaste plodove, krompirov škrob, mlijeko i mliječne proizvode, sjemenje, pamuk, maslinjake, voće i povrće, jagodičasto voće, govedinu i teletinu.

148

Direktna plaćanja

Jedinstvena šema plaćanja za poljoprivrednike prema površini (SAPS)

• Ova pojednostavljena šema predložena je za nove države članice, od kojih je deset provelo. Obuhvata plaćanja jednakih iznosa po dostupnom hektaru poljoprivrednog zemljišta, do nacionalne gornje granice postavljene u sporazumima o pristupu.

149

Direktna plaćanja

Među-sektorska usklađenost • Kako bi postali korisnici direktnih plaćanja,

farmeri moraju ispuniti određene standarde vezane za zdravlje ljudi, životinja i bilja, očuvanje okoliša i dobrobit životinja, a svoju zemlju moraju održavati u dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima. Ukoliko farmeri ne ispoštuju ove standarde, iznos direktnih plaćanja koja su im dostupna se umanjuje, a može se desiti da ih u potpunosti izgube za godinu u pitanju.

Direktna plaćanja po hektaru

Klasična shema - CLASSICAL SCHEMES

Pojednostavljena shema plaćanja - SINGLE AREA PAYMENT

SCHEME (‘SAPS’)

Dopunska Nacionalna direktna plaćanja - COMPLEMENTARY

NATIONAL DIRECT PAYMENTS (‘CNDPs’, ‘Top-ups’)

Jednostavna shema - SINGLE PAYMENT SCHEME (‘SPS’, -

Reforma CAP-a)

Pravac – ne utPravac – ne utjecatijecati na proizvodnju (DECOUPLED PAYMENT) na proizvodnju (DECOUPLED PAYMENT)

Nove članice su u SAPS shemi

Dopunska Nacionalna direktna plaćanja -(‘CNDPs’, ‘Top-ups’)

Dopunska Nacionalna direktna plaćanja -(‘CNDPs’, ‘Top-ups’)

Jednostavna shema - SINGLEPAYMENT SCHEME - ‘SPS’,

Predviđeno reformom CAP-a 2003.,Bez utjecaja na proizvodnju,Plaćanje na osnovu povijesnog plaćanja,

(referentno razdoblje 2000.-2002.) podijeljeno sa brojem hektara,

Plaćanje po pravu vlasništva,Mogućnost prodaje prava na subvencije bez

prodaje zemljišta,Pojednostavljenje kontrole,Decentralizacija,

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Klasična EU 15 +Malta +Slovenija

SPS EU 15 +Malta +Slovenija

EU 15 +Malta +Slovenija

EU 15 +Malta +Slovenija +10 novih zemalja članica

SAPS 10 novih zemalja članica

• Od 2009 sve zemlje članice će biti u sustavu jednostavnog sustava plaćanja (SPS)• Do 2013 je zacrtana ovakva politika

Strukturne potpore

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Buđet 2004 Buđet 2005 Buđet 2006 Budget 2006

Potpora tržištu Strukturna potpora Dohodovna potporaKreditna potpora Institucionalna potpora

157

Poljoprivredno tržište

Horizontalna pitanja• 18. prosinca 2006.godine, Europska

komisija je predložila uspostavljanje jedne Organizacije zajedničkog tržišta za sve poljoprivredne proizvode, koja bi zamijenila 21 postojeću organizaciju zajedničkog tržišta (voće i povrće, prerađevine voća i povrća, upravljanje kvotom šećera, kvota za mlijeko, kvota za mlijeko, žitarice, govedina i teletina, piletina, vino itd.)

158

Poljoprivredno tržištePovrat od izvoza

• U okviru Zajedničke poljoprivredne politike, Europska unija postavlja razine minimalnih cijena za određene poljoprivredne proizvode, u cilju poticanja farmera da nastave proizvodnju hrane.

• Ove razine minimalnih cijena su u mnogim slučajevima viši od globalne razine cijena za isti proizvod. Kada se poljoprivredni proizvodi moraju izvoziti u treće zemlje ( = izvan EU), neophodno je premostiti cijene između EU visine cijena i visine cijena globalnog tržišta. Ovo izjednačavanje cijena se postiže na način da se izvoznicima isplaćuje povrat od izvoza. Povrati od izvoza variraju, između proizvodnih sektora.

159

Poljoprivredno tržište

Izvozni povrati mogu se razlikovati po zemlji odredišta (diferencirani povrati). U cilju isplate diferenciranih povrata, neophodno je da izvoznik dokaže u koju treću zemlju je uvozio proizvode. Takav dokaz se osigurava primjerkom propisno ovjerenih carinskih dokumenata o uvozu, treće zemlje u pitanju.

160

Ruralni razvoj EU ima zajedničku politiku ruralnog razvoja, koja

daje znatnu kontrolu individualnim zemljama članicama i regijama (programiranju, izgradnji sustava za implementaciju – agencija za pačanje, upravljačko tijelo).

osnovna pravila koja uređuju politiku ruralnog razvoja za razdoblje 2007- 2013, kao i mjere politike dostupne zemljama članicama i regijama propisana su Uredbom Vijeća br. 1698/2005.

161

Ruralni razvojTri teme (poznate kao“tematske ose") EU politike

ruralnog razvoja su:

• Unapređenje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva;

• Unapređenje okoliša i seoski predjela;

• Unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima i poticanje diverzifikacije ruralne ekonomije.

162

Ruralni razvoj Strateške smjernice EU: • Identificirati područja u kojima korištenje podrške

EU za ruralni razvoj dodaje najviše vrijednosti na nivou EU;

• Osigurati konzistentnost sa ostalim politikama EU, naročito politikama ekonomske kohezije i okoliša;

• Pružiti podršku u implementaciji nove tržišno orjentirane zajedničke poljoprivredne politike i neophodnom restrukturiranju koje će ista povlačiti za sobom, u novim i starim državama članicama.

163

Poljoprivreda i okoliš

• Integriranje pitanja okoliša u Zajedničku poljoprivrednu politiku za cilj ima sprečavanje degradacije okoliša i unapređenje održivosti agro- ekosustava.

164

Poljoprivreda i okolišZajednička poljoprivredna politika (ZPP) je

identificirala tri prioritetne područja za inicijative zaštite i unapređenja ruralnog nasljeđa EU:

• Bioraznolikost i očuvanje i razvoj “prirodnih” sustava obrađivanja i šumarstva i tradicionalnog poljoprivrednog krajolika i vodoprivredu i korištenje,

• Suočavanje sa klimatskim promjenama.

165

Poljoprivreda i okolišTri prioriteta se postižu kroz:• Usmjeravanje podrške na mjere ruralnog

razvoja koje promoviraju okolišno- održive prakse poljoprivredne proizvodnje, poput agri-okolišnih šema,

• Unapređenje usklađenosti sa zakonima u oblasti okoliša putem sankcioniranja nepoštivanja ovih zakona od strane farmera, kroz smanjenje isplata podrški iz ZPP-e.

HRVATSKI ADUTI NA ZAJEDNIČKOM TRŽIŠTU HRANE

AUTOHTONI PROIZVODI

IZUZETNO SU VAŽNI ZA RURALNI RAZVOJ OČUVANJE TRADICIJE I IDENTITETA POJEDINOG KRAJA

HRVATSKI AUTOHTONI PROIZVODI zasigurno će imati svoje značajno mjesto ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju

potrebno je:

- izvršiti inventarizaciju stanja autohtonih proizvoda,

- definirati i standardizirati autohtoni proizvod,

- izraditi bazu podataka proizvođača,

- organizirati sustav nadzora, kontrole i marketinške promocije autohtonih proizvoda,

- jače poticati udruživanje proizvođača

EU veliku pozornost polaže na autohtone proizvode koji se svojom kakvoćom razlikuju od proizvoda iste kategorije

.

Hrvatska u budućnosti na europskom tržištu neće moći konkurirati velikim količinama prehrambenih proizvoda, ali će moći konkurirati svojim proizvodima koji se odlikuju posebnom kakvoćom

Hrvatska u budućnosti na europskom tržištu neće moći konkurirati velikim količinama prehrambenih proizvoda, ali će moći konkurirati svojim proizvodima koji se odlikuju posebnom kakvoćom

zemlja klimatskih i zemljopisnih različitosti

bogate kulture i tradicije

veliki broj proizvoda koji se zbog tehnoloških, prehrambenih i organoleptičkih specifičnosti znatno razlikuju od proizvoda iste kategorije

značajan izvozni brand posebice kroz turističku ponudu

1. ZAŠTITA PROIZVODA

označavanje važno područje i za proizvođače i za potrošače, na proizvodu i ambalaži nalazi sve više oznaka zbog globalizacije tržišta oznake postaju sve važniji način komunikacije sa svim sudionicima na putu proizvoda od proizvođača do potrošača

Zaštita proizvoda – dio elementarne proizvodne poslovne kulture,Ime proizvoda zaštitom ne može postati generičko,Utvrđivanje receptura – kontinuirana kvaliteta,Spajanje financijskih resursa za marketinške mjere,Povrat investicija u marketing,Dodatna vrijednost ostaje u regiji,Poticanje regionalnog i lokalnog identiteta,Zaštita diljem EU,Središnje kontaktno mjesto prema EU, potrošačima i trgovcima,Poticanje imidža (izvoz).

Prednosti registracije proizvoda:

Vinkovci, 9.-10.9.2010.

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

OZNAKE PROIZVODA

znak "Izvorno hrvatsko" ima dodatnu vrijednost, nose ga autohtoni proizvodi – rezultat HR-tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencija, proizvodi s tim znakom moraju biti najmanje na razini kvalitete kao oni sa znakom "Hrvatska kvaliteta" (njih 60-ak), imaju neponovljive i jedinstvene osobine

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

znak "Hrvatska kvaliteta" nose proizvodi koji svim svojim značajkama zadovoljavaju visoke svjetske kriterije (ukupno 109) Označavanje znakovima pomaže kupcima u prepoznavanju proizvoda, koji se odlikuje natprosječnom kvalitetom. Sustav ocjenjivanja uključuje nepristranu stručnu prosudbu proizvoda, dizajna, ekonomsko - marketinških parametara i sustav osiguravanja kvalitete u proizvodnji.

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

proizvoda proizvedenih na otoku koji:

• ima natprosječne kvalitete • zadovoljava zakonske odrednice o sigurnosti, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača • svojim ukupnim svojstvima može zadovoljiti izražene ili pretpostavljene potrebe korisnika ili zahtjeve utvrđene normama/specifikacijama, kojima se osigurava viša razina kvalitete od uobičajeno zahtijevane i očekivane

- mogu dobiti proizvodi s jednom od oznaka:

• Ekološki proizvod Hrvatske • Izvorno Hrvatsko • Hrvatska kvaliteta • Oznaka izvornosti za hranu i Oznaka zemljopisnog podrijetla za vina • Oznaka izvornosti i Oznaka zemljopisnog podrijetla za ostale proizvode

Znak vizualnog označavanja

DRŽAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

ŽIG je isključivo pravo priznato za znak koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu.

Ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obilježja vašeg proizvoda i/ili usluge moguće je zaštititi žigom.

Osnovni uvjeti koje neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati žig jesu da je razlikovan te da nije sličan nekom ranijem žigu.

Žig osigurava vlasniku isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih njime.

Zaštita žigom predstavlja učinkovito tržišno sredstvo kojim proizvođači i pružatelji usluga štite sredstva koja su uložili u promidžbu i marketing svojih proizvoda i/ili usluga. Zaštita same kreacije nekog znaka, logotipa ili etikete može predstavljati autorsko djelo koje je zaštićeno kao autorsko pravo, čime je zaštićen interes autora ili kreatora.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Zlouporabe ili imitacije (‘vrste’, ‘tipa’, ‘načina’ itd.),

Pogrešnih podataka ili dovođenja u zabludu (podrijetlo,vrsta, kvaliteta itd.),

Protuzakonitog direktnog ili indirektnog komercijalnog korištenja,

Protuzakonitog korištenja dobre reputacije ili stupnja poznatosti.

Registracijom poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda zaštićujemo se protiv :

ZAKONODAVSTVO

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 2008. godine donesen je

Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

(NN br. 84/08, 75/09,107/09)

Navedeni Zakon je usklađen sa Uredbama Vijeća EU 509/06 i 510/06,

Na temelju Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla ioznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvodadonesena su tri Pravilnika:

Pravilnik o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

(NN br. 88/09, 53/10) koji je usklađen sa Uredbom Vijeća EU 1898/2006.

Pravilnik o oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

(NN br. 82/09, 53/10)

koji je usklađen sa Uredbom Vijeća EU 1216/2007.

Pravilnik o izgledu i načinu korištenja znaka oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda

(NN br.23/10)

»Oznaka izvornosti«

– naziv je regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje koji se koristi za označavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda,

– koji potječu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje,

– čija kakvoća ili karakteristike, u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine i čija se proizvodnja, prerada i priprema u cijelosti odvija u tom zemljopisnom području.

»Oznaka zemljopisnog podrijetla«

– naziv je regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje koji se koristi za označavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda:

– koji potječu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje te

– koji ima specifičnu kakvoću, ugled ili drugo obilježje koje se pripisuje njegovom zemljopisnom podrijetlu i čija se proizvodnja i/ili prerada i/ili priprema odvija u tom zemljopisnom području.

Razlika između oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla

OZP

Dobivanje sirovine

Priprema proizvoda

Prerada

i/ ili

i/ ili

i

i

OI

» Oznaka tradicionalnog ugleda «

a) »posebna svojstva« označavaju svojstvo ili skup svojstava po kojima se poljoprivredni ili prehrambeni proizvod jasno razlikuje od drugih sličnih prehrambenih ili drugih proizvoda iste kategorije

b) »tradicionalan« označava dokazanu uporabu na tržištu kroz vremensko razdoblje koje pokazuje prenošenje s generacije na generaciju; ovo vremensko razdoblje je razdoblje koje se općenito pripisuje jednoj ljudskoj generaciji, a to je najmanje 25 godina

Zakon i Pravilnici propisuju

Uvjete i proceduru za registraciju oznaka poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda na nacionalnom nivou

Pravila za podnošenje zahtjeva za registraciju oznaka na nivou EU

Nacionalna registracija

EU registracija (zahtjev se podnosi putem MPRRR)

Provjera sukladnosti sa specifikacijom proizvoda i službene kontrole

Proces registracije

2. Službena procedura registracije

MPRRR Povjerenstvo

1.Pred-registracijska aktivnost

-Osnivanje Udruga-Priprema specifikacije proizvoda

Zadatak proizvođača

2. Proces registracije

2. Službena procedura registracije

MPRRR Povjerenstvo

1.Pred-registracijska aktivnost-Osnivanje Udruga-Priprema specifikacije proizvoda

Zadatak proizvođača

PODNOŠENJE ZAHTJEVA

MPRRR

PROVJERA DOKUMENTACIJE

Povjerenstvo pri MPRRR

OBAVIJEST O ZAHTJEVU se objavljuje u NN

PERIOD ZA PRIGOVOR - 3 MJESECA

RAZMATRANJE ZAHTJEVA I PRIGOVORA

Povjerenstvo pri MPRRR

UKOLIKO JE ZAHTJEV PRIHVATLJIVregistrirani naziv se upisuje u odgovarajući Registari objavljuje u Narodnim novinama

Procedura registracije

Provjera sukladnosti sa proizvođačkom specifikacijom

PRIPREMA PLANA KONTROLEOI i OZP – certifikacijsko tijeloOTU - MPRRR

ZAHTJEV ZA PROVJERU SUKLADNOSTI

PROIZVOĐAČI

Provjeru sukladnosti sa proizvođačkom specifikacijomprovodiCERTIFIKACIJSKO TIJELO

UKOLIKO JE UTVRĐENA SUKLADNOST certifikacijsko tijelo – POTVRDAMPRRR – UPIS U UPISNIK – Upisnik korisnika

PROVJERA SUKLADNOSTI SA PROIZVOĐAČKOM SPECIFIKACIJOM

Provodi certifikacijsko tijelo

Certifikacijsko tijelo – ovlašteno od strane MPRRR

Certifikacijsko tijelo mora biti akreditirano u skladu sa

standardima HRN EN 45011

MAPRRR provodi nadzor certifikacijskih tijela

Uredba (EU)br. 834/2007*

Europska politika kvalitete

Uredba (EU)br. 510/2006

Uredba (EU)br. 509/2006

Zaštićena oznaka izvornosti(PDO)

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla(PGI)

Oznaka tradicionalnog ugleda(TSG)

Proizvodi iz ekološkog uzgoja

Ciljevi europske politike kvalitete: - Poticanje raznolikosti u poljoprivrednoj proizvodnji

- Zaštita od zlouporabe i imitacije

- Edukacija potrošača o specifičnom karakteru proizvoda

Prednosti:

- Zaštita diljem EU

- Središnje kontaktno mjesto prema EU, potrošačima i trgovcima

- Spajanje financijskih resursa za marketinške mjere

- Poticanje imidža (izvoz)

- Poticanje regionalnog i lokalnog identiteta

- Povezivanje s mjerama strukturne politike

- Povrat investicija u marketing

- Dodatna vrijednost ostaje u regiji