Alternativna Historija 5

5/22/2018 Alternativna Historija 5

1/217

Semir Osmanagi

KOSMIKA MISIJAMAJA

Spiritualna i materijalna nauka su bile potrebne da se dekodirajuporuke stare nekoliko hiljada godina iz dungli Centralne Amerike koje

su nam ostaile Maje ! duhono i astronomski superiorna "iiliza"ijakoja je misteriozno nestala u # stoljeu

1


2/217

Kosmicka misija Maja

S a d r z a j

$od

Izgubljeni sijet Maja %&'Maje ! kosmi"ki urari %('Jezik i simboli Maja %)'*zolkin %+',jezdani putni"i %-'Copan %.'*ikal %/'Odlazak Maja %0'

Cholula piramida 1 kopija ulkana %2'3eli"ansteni Monte Alban %&4'Mitla ! duhoni portal %&&'Carobni 5alen6ue %&('7a8"hilan %&)'Murali 9onampaka %&+':legantni $8mal %&-';abirint O8kintok1a i pe"ina Cal"ehtok %&.'


3/217

Oa knjiga je pose"ena misterioznom sijetu MajaB

Autor istrazuje "etrdesetak gradoa dano nestale "iiliza"ije u sr"u SrednjeAmerikeB 5ri tome> pronalazi iznenadjuju"e kosmi"ke odgoore o zemaljskoj misijiMajaB

$zbudljia putoanja po uatemali> Dondurasu i Meksiku rezultirala sunedojbenim zaklju"kom da je li"e 5lanete bilo sjedokom rlo razijene "iiliza"ijeiza koje su ostale samo kamene ruseine zarasle u hiljadugodisnju dzunglu te "etiriknjige u kojima Maje pokazuju impresina galakti"ka znanjaB

Izgubljeni sijet Maja %&'

3


4/217

Agust (44)Buatemala Cit@

;et aionom iznad Centralne AmerikeB Ispod mene nepregledna djunglaB ,asto su

Maje podizale soje monumentalne gradjeine u sredistu oe nepristupa"nediljineE

FFFFFFFF

Izgubljeni sijet Maja sam i ja pronasao>ali &(44 godina ise niko ne zii odje

:ropljani su pri put pristali uz "entralnoameri"ko tlo prilikom "etrtog izarsnog Kolumboog putoanja &-4(B godineB Gjego brod se ukotio u anaji>jednom od honduraskih atlantskih otokaB Ga eliku radost Kolumboog sina>posada broda je otela jedan trgoa"ki kanu Maja ispunjen sa egzoti"nimproizodima poput kakao zrna> morskih skoljki> ke"al sljia i Hine keramikeBKolumbo je produzio dalje uz obalu i pronasao 3eraga region gdje je nasaodooljno zlata da ohrabri soje zemljake za noe %plja"kaske' ekspedi"ijeB

4


5/217

FFFFFFFF

Kapetan aiona prai eliki luk oko uatemala Cit@1ja tako da nam daje dooljnoremena da osmotrimo tri ulkana koja se uzdizu nad oim domilionskim gradomB9rojna sirotinjska naselja se usidruju na zelenom tepihu guatemalanske isoraniB

Skromna aerodromska zgrada kao da je ugostila se rase i boje koze CentralneAmerikeB

,a razliku od :ropljana u Sjeernoj Ameri"i> Spanjol"i su u Centralnu Amerikudosli kao ojni"i> a ne doseljeni"iB Gisu doeli soje Hamilije> nego su imali dje"u salokalnim IndijankamaB potom"iMaja su zadrzali sojerasno nasljedje u e"ini zemalja regionaB

reni sijet Maja %:l Mundo Ma@a' se sirio od meksi"kog poluotoka 7ukatan1ana sjeeru> sumoitog regiona Chiapas na zapadu> isorani 9elizea na istoku> tedjungli uatemale> Dondurasa i Saladora na juguB *ridesetak razli"itih jezikaistog korijena i danas goori oko . miliona Indijana"a koji soje porijeklo ezu zaMajeB

FFFFFFFF

,iot nekoliko miliona Indijanskih zemljoradnika sli"i na ziot njihoih drenihpredaka= kulture su iste %kukuruz> grah> "ile> paradajz> skos'> agrikulturne tehnikesu isteB Cak je i seoska so"ijalna organiza"ija gotoo nedirnutaB 9iljna medi"ina jedominiraju"aB $glanom> Harmeri se bore za preziljaanje u rlo skromnimusloimaB

Ako se ratimo hiljadu i po godina unatrag> ili "ak dije i po hiljade godina u

proslost> idje"emo da su razba"ana seoska naselja odila isti ziotB Ali sa jednombitnom iznimkom= u sredistu njihoe organiza"ije su se nalazili monumentalni"eremonijalni "entri> hramoi i piramide> artisti"ka i astronomska sredistaB asijeta> jedan do drugogaB

5


6/217

armer Maja

FFFFFFFF

,a objasnjenje pojma Maja mozemo i"i diljem globusaB Maja je klju"ni hinduHilozoHski termin sa zna"enjem staranje sijeta i sijet iluzijeB Ga sanskritskomMaja se eze uz kon"epte eliki> mjera> um i majkaB ,ato nas ne"eiznenaditi kad otkrijemo da je Maja ime 9udine majkeB $ 3edama se moze pro"itatida je Maja ima klju"nog astronoma i arhitekteB $ egipatskoj HilozoHiji termin Majazna"i unierzalni sjetski redB $ gr"koj mitologiji Maja je najsjajnija od sedamzijezda konstela"ije 5lejadeB Majab je i nazi za dom Maja u Srednjoj Ameri"i=poluotok 7ukatanB

Garedni prilozi "e pokazati da se si oi pojmoi i zna"enja s razlogom ezu za

istinske MajeB

FFFFFFFF

Ironi"no je da mnosto inHorma"ija koje znamo o Majama> a pogotoo da je e"inaonoga sto ne znamo> ezano za jedan par rukuB


7/217

reda ranjea"a= iego de ;anda1iB On je &-.(B godine naredio masono paljenjesih rukopisa Maja u gradi"u Mani> spanjolskom sredistu na 7ukatanuB Kaorezultat oog barbarskog akta> naje"a pojedina"na kolek"ija literature i historijeMaja je unistenaB $ atri su ujedno stradala i ode"a spiritualna li"a preostalihMajaB

Gesto kasnije> taj isti iego je uzeo oloku u ruke pisu"i o Majama na 7ukatanuB ou detalje je biljezio njihoe obi"aje> religiozne rituale> jezik> sistem pisanja? ali jebio sjestan da njegoo pisanje ne ide ni priblizno dubokoB 3jeroatno je> kazeiego> da oa zemlja "ua tajne koje nisu otkriene> a koje "ak ni domoro"i neznajuB

FFFFFFFF

Geprohodna guatemalska dzungla> pogled seze sega nekoliko metara u dubinu i tuzarsaa u mrezi stabala i lijanaB ,a potrebe gradoa Maja> hiljade kadratnih

kilometara su bile o"is"eneB

Kada su Spanjol"i dosli u Centralnu Ameriku> e"ina istinskih Maja je odano bilaotislaB Iza sebe su ostaili njihoe eli"anstene napustene gradoe i "ita unierzummisterija koji je trebao da bude dekodiranB

Obi"ni ljudi koji su zijeli u zemlji Maja im nisu bili u stanju da objasne kosmi"kuHilozoHiju sojih predakaB *ehnoloski superiorni barbari su bili zbunjeniB OndaSpanjol"i prae aznu pogresku misle"i da su oi lokalni domoro"i rasa MajaB,ahaljuju"i tome> i danas se imenom Maja naziaju potom"i siromasnih Harmera iz

7


8/217

doba istinskih MajaL oni koji su ostali na ooj zemlji nakon iznenadnog odlaskanjihoih ladara i zastitnikaB

Mazna"i ne> aJazna"i bolB Istinsko zna"enje rije"i Maja je stanje bez boliB5re"iznije> stanje sijesti bez boliB

9oraak duse u Hizi"kom tijelu je sinonim za stanje boliB Gase tijelo nosi sa sobomHizi"ku bol> bolesti> starost> nemo"B usa an tijela je sinonim za stanje bez Hizi"keboliB Oni koji oladaju tehnikom da napustaju Hizi"ko tijelo po zelji> zie duseniziot bez boliB

Maje nisu narodB Giti "iiliza"ijaB Maje nisu milioni siromasnih zemljoradnika uMeksiku ili atemaliB Maje nisu ponosni ratni"i od prije dije hiljade godinakoji su se neumorno borili sa susjednim gradoima u djunglama Chiapasa iDondurasaB

:n"iklopedijske "rti"e o potom"ima Maja u Centralnoj Ameri"i su pogresneB 3e"petsto godina traje lazno predstaljanje "iiliza"ije MajaB

3rijeme je da se stari nazou praim imenomB

Maja je stanje sijestiB Maja je ziot duse koja zii u harmoniji sa kosmi"kimpro"esimaB Maja je razumijeanje da je prolazno Hizi"ko tijelo samo ozilo kojepomaze u spiritualom razojuB

Sako od nas moze biti MajaB ,aprao> to bi i trebao biti nas "iljB 5osti"i Majastanje sijestiB

FFFFFFFF

Maje su ostaili soje poruke u njihoim gradjeinskim konstruk"ijama? da ihpro"itaju genera"ije hiljadu godina iza njihB Spiritualnost i nauka trebaju i"i rukupod ruku da bi dekodirale oe porukeB

eometrija je jezik $nierzumaB ,ato su Maje ostaljale soje poruke putemsakralne geometrije na zidoima sojih hramoa i piramidaB

Maje su bi"a sjetlostiB A kosmi"ka sjetlost se moze izraziti putem sakralnihkodoa u geometriji> boji> muzi"kim notama i alHabetuB

Kada budemo razumjeli poruke Maja naprai"emo jos jedan korak blize da i mipostanemo bi"a sjetlostiB

8


9/217


10/217

Maje ! Kosmi"ki urari %('

Agust (44)B

Chi6uimula> isto"na uatemala

9ilo bi logi"no o"ekiati da "e domilionski glani grad imati pristojnu autobusnustani"uB Medjutim> umjesto natkrienih terminala> uska prasnjaa uli"aB $mjestokolodorskih panela sa imenima gradoa gdje se putuje i remenima polaska tu susitni uatemalan"i koji poziaju poten"ijalne putnike u soje autobuseB I> na kon"u>umjesto komHornih autobusa> do"ekuju te kokosji> poloni autobusiB 3rijemepolaska= kada se autobus napuniB

uatemala Cit@ je ogromno seloB Geugledne> trosne ku"i"e sa krooima od

zardjalih limoaB Sejedno> ljudi su me dojmili kao topli i predusretljiiB Isto kao i uostalim latinoameri"kim zemljama= 9razilu> 3ene"ueli> 5eruu ili MeksikuB 5ri"e okriminalu> gradjanskim ratoima i otmi"ama turista polako pripadaju proslostiB Gasakih hiljadu turista troje %4B)' ima neugodno iskustoB A taj pro"enat neodska"e od onih u GeN 7ork1u ili u ItalijiB

FFFFFFFF

*radi"ionalno se kultura Maja dijeli na tri perioda= pretklasi"ni %nekoliko stotina

godina prije noe ere do )44 godine noe ere'> klasi"ni period %izmedju )44 ! 244godine nBeB' i post1klasi"ni> od deetog do sesnaestog stolje"a i dolaska spanjolskihosaja"aB

,adnje dije de"enije je moderna nauka pomjerala po"etak prog perioda nekolikoputa dublje u proslostB Otkri"e noih artiHakata omogu"ilo je arheologiji da po"etkekulture Maja smjesti u (444B godinu prije noe ereB %*he MagniHi"ent Ma@a>Joseph ardner> &20.L *he MagniHi"ent &2/0L Central Ameri"a> Cadogan> &22)L Ma@a Ciilization> dr illiam oNler>(44)'B

uatemala Cit@ je nezaustaljio pod soje temelje pokopala ostatke drenog"entra Maja ! Kaminal Ju@uB Gekada su stotine zgrada i piramida bile u sr"u ooggrada koji je imao razijene kulturne i trgoa"ke "entre sa polumilionskim*eotihua"an1om %sjeerno od Me8i"o Cit@1ja'B


11/217

Kamena stela iz drenog grada Kaminal Ju@u> uatemala

Ja bih ou tradi"ionalnu podjelu na tri perioda potpuno izbrisaoB I pristupioMajama na sasim druga"iji na"inB

Prvo, istinske Maje su imale i imaju samo jednu misiju. Drugo, ta misija traje oko pet

hiljada godina.

,emaljski "asoni"ari popraljaju nase satoe i uskladjuju ih sa zemaljskimremenomB Ja bih Maje nazvao kosmickim urarima cija je misija bila da uskladeemaljsku !rekvenciju sa vibracijama naseg "uncaB *ek posto ,emlja zaibrira

zajedno sa Sun"em onda "e inHorma"ije pote"i u oba smjera> bez ograni"enjaB I tekonda "e i nama postati jasno zasto su si dreni narodi obozaali Sun"e ipose"iali mu soje ritualeB Sun"e je izor seg ziota na ooj 5lanetiB I izor sihinHorma"ija i znanjaB

A sa uskladjenom Hreken"ijom> ,emlja "e> preko Sun"a> biti poezana i sasredistem nase alaksijeB Oe "injeni"e postaju izanredno azne kada se zna da se

11


12/217

priblizaa de"embar (4&(> datum kojeg su Maje markirale za dolazak alakti"kogenergetskog snopa koji "e nas obasjatiB

Moderna astronomija je> napokon> prije dadesetak godina potrdila ou tezu oalakti"kom snopu u kome se ,emlja i Sun"e sistem nadju sakih (-B444 godinaB

Maje su tu prostu kosmi"ku istinu znale prije nekoliko hiljada godinaB

Gjihoo ra"unanje remena na ,emlji po"inje sa godinom )&&)B prije noe ereB Izarsaa sa (4&(B

5opularna erzija kalendara Maja

*razimo li datum pojae kosmi"kih Maja na nasoj planeti to ne"e biti par stotina

godina prije noe ereB Ili (444 godina prije nBeB kako to sugeriraju nalazi modernearheologijeB Mora se oti"i jos dublje u proslostB $ )&&)B godinuB *ada su se preMaje pojaile na ,emljiB A datum kona"nog odlaska poslednjih Maja 1 "uaraznanja> koji su jos i danas prisutni u djunglama Centralne Amerike> je godina(4&(B ,a deet godinaB

*o su teze o kojima "emo ise gooriti u slijede"im prilozimaB

12


13/217

I zbog njih se nasa historija mora ponoo pisatiB

FFFFFFFF

,a pet dolara se autobusom moze prokrstariti uatemalom od sjeera do jugaB Iidjeti sih )4 ulkana rasutih uzduz +44 km pa"iHi"ke obaleB

Moj autobus je isao prema istoku zemlje> gradi"u Chi6uimulaB Kasni popodnenisati> na gradskom trgu kao da su izasli si stanoni"iB je"a u skolskim uniHormamasetaju u grupi"ama> lasni"i radnji su ispred poziaju"i poten"ijalne musterije> aponajise mladog sijeta sjedi u parku i raspralja o nogometnoj utakmi"ireprezenta"ijeB

Mali hotel sa nekoliko sobi"aL nakon kratkog pregoaranja uzimam sobu za sest

dolara i oboji"i> lasniku hotela i meni> se "ini da smo dobro Hinan"ijski prosliB akreeta> entilator i zasebno kupatiloB 3ru"e ode nema> ali nema ni hladneB *opliljetni dan> zrak tezakB Krupne znojne kapi ne stajuB $ski balkon sa pogledom naglanu gradsku uli"uB 3ra"am se u sobuB rbai zidoi> entilator nosi zrak po sobiB5red o"ima su mi slike iz noela Mar6uesaL sporog proti"anja remena ilatinoameri"kih sudbina glanih junakaB

Sa zalaskom sun"a se zataraju se prodani"eL uli"e se odjedanput prazneB onoog izlaska sun"aB $ sobi mi klepe"e entilator "itau no"B 9udim se nekolikoputa misle"i da sam u aionuB Onda se sjetim da to nisu motori aiona prilikomuzlijetanja> e" entilatorB asim gaB I za nekoliko minuta ponoo palimB Ge moze se

s njim> a jos gore je bez njegaBSat ne nosim ise od dije de"enijeB Ga sojim putoanjima se budim sa dolaskomzoreB Mali ruksak je bio spakiran od sino"B Ga re"ep"iji idim da je sest satiB 3lasnikspaa na poljskom kreetuB ;ijeno mi otara rata da izadjemB Kre"em premaautobuskoj stani"iB $kr"aam se u pri autobus za grani"u prema Dondurasu !:l loridoB

FFFFFFFF

uatemala ima najtuzniju historiju od sih "entralnoameri"kih zemaljaB Spanjol"isu bezobzirno unistaali indijanska plemena u #3I i #3II stolje"uB Industrijskoropsto karakterise zadnjih (-4 godinaB Mala> konzeratina elita lasnika zemlje>drzi pod sojom kontrolom ojsku i ekonomijuB ,adnjih &44 godina su straneinesti"ije zagospodarile prodajom kaHe %0- izoza zemlje'B Ameri"ka $nitedruit Compan@ je &2)41ih usla na elika rata dobiaju"i kon"esije za prometbananama i lasnisto nad zemljom> lukama i zeljezni"omB oma"a oligarhija

13


14/217

po"inje u potpunosti zaisiti od ameri"kih korpora"ijaB uatemala i Donduraspostaju originalnim banana republikamaB A doma"i diktatori %kao drzaniterorista> odnosno predsjednik Manuel :strada Cabrera> &0201&2(4' postajuglani likoi romana o politi"koj represiji %na primjer :l Senor 5residente autoraMiguel Asturias1a'B ,emlja je ukradena od Indijana"a> a oni su> zauzrat> morali

sake godine raditi na plantazama kaHe i bananaB 5o zakonu i bez Her naknadeB

Ga prim slobodnim izborima &2++B godine u"itelj i pisa" Juan Jose Arealo jeizabranB On> i njego nasljednik Ja"obo Arbenz> zapo"inju zemljisne reHorme>legaliziraju isepartijski sistem %uklju"uju"i komunisti"ku partiju'B $nited ruitCompan@ je brzo potrazila pomo" sojih prijatelja u ameri"koj ladiB Gauatemalu se pro primjenjuju sank"ije da bi CIA izela pu" doode"i ojsku upredsjedni"ku pala"uB 3ojska odbija da brani predsjednika Arbenz1a koji> ponizen>napusta zemlju i time je demokratiji bio krajB Stari su ra"ene u kolote"inu=represija se nastaila u slijede"e "etiri de"enijeB 5obune Indijana"a u unutrasnjostisu ugusiane krao= obi"no bi ojska zatorila se zene i dje"u iz sela u lokalnu

"rku i onda bi je zapalilaL muskar"i su morali da slusaju zapomaganja sojihnajblizih> da bi i oni ubrzo bili strijeljaniB 5oneki prezijeli bi sojim pri"ama ohororu armije uatemale punili strani"e dnenika pripadnika Amnest@International1a u izbjegli"kim kampoima 9elizea i MeksikaB

FFFFFFFF

Obi"no se medju nau"nim dostignu"ima Maja goori o njihoom kalendaruB5oznato je> naime> da su Maje ra"unale rijeme ,emaljske reolu"ije %kretanja oko

Sun"a' u hiljaditi dio de"imalaB Arheologija trdi da su Maje oo "inile bezpre"iznih instrumenataB I ne samo toB Maje su imale kalendare mjese"eih mjena ieklipsiB I rlo pre"izna trajanja remenskih putanja Merkura> 3enere> Marsa>Jupitera i SaturnaB

5rema trdnjama ode"eg eksperta za desiHriranje jezika Maja> ;inde S"helle%Ma@a Kosmos> GeN 7ork> &22)' kamene stele u gradu Maja Puirigua> u isto"nojuatemali> opisuju dogadjaje koji su se zbili prije +>. milijardi godinaQ

aju li nam Maje time do znanja da su dobro znali kada je nasa 5laneta nastalaEQ

Arheolozi> narano> u kalendaru ide samo na"in da se biljezi rijemeB Ali> zasto bineko posetio toliko remena biljezenju remena sa nejeroatnom pre"iznos"uE

a li brojke imaju i dublje zna"enje u kosmi"kim rela"ijamaE a li one> osimdaanja koordinata o semirskom prostoru i remenu> nose i nesto iseE I da li je todoku"io nasim Hizi"kim "ulimaE

14


15/217

Sta ako ti brojei imaju soju Hreken"ijuE I sta ako oni nose soje rezonantnekarakteristike? i opisuju bi"a> planete i iskustaE

a li nejeroatno pre"izne brojke Maja zaprao u sebi kriju kosmi"ki kod zasakog od nasE a li je saka brojka jedna inHorma"ija? koja bia odaslana u

kosmosE

Saki broj jeste inHorma"ija> a saka inHorma"ija jeste odredjena Hreken"ijaBKomunika"ija> odnosno razmjena inHorma"ija> se odija izmedju bi"a> izmedjuplaneta> izmedju solarnih sistemaB

Mozemo li Maje o"jenjiati nasom naukom i tehnologijomE Mislimo li da zbog togasto nema dokaza da su oni imali semirske brodoe> kompjutere i teleskope da suoni intelektualno inHeriornijiE

5ristupimo li Majama sa superiornijih pozi"ija nikada ih ne"emo shatiti i

desiHriratiB A ako im pristupimo kao studenti koji zele da nesto nau"e od Maja> ondaima nade za nasB

Jer> njihoa nauka> intelektualna dostignu"a i mentalne sposobnosti su bile dalekoispred nasihB

Oni su mogli posti"i toliko puno imaju"i tako maloB *ehnologija im nije bila aznaniti su je koristiliB ,aboraimo na teleskope i to"akB 5ostoji i drugi na"ini da sekamen obradi i izgradi piramida ili da se planete ide iz razli"itih kosmi"kih ugloaB

FFFFFFFF

Dopi Indijan"i> koji danas zie u rand Can@on1u u Arizoni> imaju interesantnulegendu 5alat1KNapiB noe genera"ije su zaboraile drenu komanduL u tom su gradu zijeli>

borili se> osajali iz njega i biali osajaniB Se dok jednom i oaj grad1hram nijeostao napustenB

Oa legenda Dopija sarseno pristaje ostastini MajaB Oni su dizali eli"anstenegradoe1hramoe da bi ih indijanski selja"i i ratni"i> zaboraljaju"i im protnusrhu> pretarali u "entre sojih prebialista i religijskih ritualaB

15


16/217

Maje> semirski putni"i i kosmi"ki "asoni"ari> bi poremeno dolazili na 5lanetu iuskladjiali nase rijeme sa kosmi"kim inHorma"ijama> pripremaju"i nas za elikienergetski skok (4&(B godineB 5rilikom sakog dolaska iza sebe bi ostaljali rizni"eznanjaB

pod imenom Dumbatz MenB *okom nasih razgoora sam nau"io da onkoristi &/ kalendara MajaB Arheolozi znaju za postojanje samo sestB Dumbatzasam napokon sreo u 9oulderu> Colorado gdje je imao predaanje pod naziom

Astrologija MajaB Klju" njegoe prezenta"ije i njegoog znanja je otkrien uzarsnoj rije"iB Dumbatz je izjaio da je nas "uncev sistem sedmi takav sistem ciju susvemirsku mapu Maje dosada obradile#$

FFFFFFFF

16


17/217

5ut ijuga kroz zelenilo uatemaleB ,ataram o"i i "ujem korake Maja koje sekre"u kroz siblje uskim putem izmedju da gradaB

%Sada otaram o"iB' Stigli smo u pograni"no selo :l loridoB $mjesto rampe>konopa"B $mjesto mjenja"ni"a> ser"eriB $mjesto grani"nih zgrada dije trosne

ku"i"eB $mjesto kompjutera> papiri"i i pe"atiB 5o"injem pregoarati "ijenu zaslijede"u oznju kombijemB

17


18/217

Jezik i simboli Maja %)'

Agust (44)B:l orado> grani"a uatemala1Donduras

rani"a se otara u osam i zatara u sest popodneB Geobaezna atmosHeraB $darajuse pe"ati u drenim ku"i"amaB 5okoji kamion %pun banana> narano'B a puta jenestajalo struje> ali to nimalo nije omelo "arinikeB Gemaju kompjutera e" parmehani"kih masina za ku"anjeB 5itam se da li se odje ista promijenilo u zadnjih -4godinaB

*uristi"ka tabla na honduraskom pograni"nom prijelazu

FFFFFFFF

$ remenskom rasponu duzem od tri hiljade godina Maje su biljezile astronomskaznanja> zemaljske i kosmi"ke legende> lastitu historiju i umjetnostB

Omiljeni medij su im bile slikone knjige> koje bi isestruko presaijaliB ,ali su ihkodeksiB anas se zna za postojanje samo tri take knjige koje nose nazie pomuzejima gdje se nalaze= rezdenski> Madridski i 5ariskiB

5ismo Maja je rlo slozeno i pored intenzinog istrazianja epigraHa ostaje e"imdijelom nerazjasnjenoB


19/217

predstaljaju "itae rije"i> pro"ese ili manje zukone kombina"ije %slogoi'Bosada je identiHi"irano oko 044 gliHa od kojih se za "etrtinu pretpostalja da im sezna zna"enjeB Oa rsta slikonih znakoa se nazia logograHi i naj"es"e se jalja uobliku slikeB Ga primjer> rije" jaguar je predstaljen "rtezom glae jaguaraB

Geke rije"i koje nije lako predstaiti slikom> Maje su predstaljali gliHom koji seizgoarao kao zeljena rije"B Ga primjer> glagol brojati %shok na jeziku Maja' sepredstaljao glaom mitske ribe koja se takodje zala shokB

Kombina"ija rije"i i slogoa naj"es"e je nalikoala rebusuB Saki znak je imao isezna"enjaL saka slika se mogla tuma"iti takodje na ise na"ina %bukalnimprijeodom onog sto predstalja ili izgoorom koji onda ozna"aa nesto drugo'B ali je shok zna"io brojanje ili ribuE

liH sa stiliziranim osmjehom %"rti"a osmijeha' i da mala kadrati"a %daprednja zuba' ima> barem> slijede"a zna"enja= duh> dah> jetar> kosmi"ka energija>

inspira"ija> ziotni prin"ip> sistem disanja> sjeer %strana sijeta'Q,amislimo mogu"e kombina"ije 044 oakih slikonih znakoaB Koje spiritualnoznanje je potrebno za njihoo desiHroanje ili pisanjeB

Ali> ne samo da saka rije" ima ise zna"enja> nego se i jedna rije" moze napisati narazne na"ineB 3e" pominjani jaguar> re"imo> se moze prikazati stiliziranom glaomjaguaraB Ali> jaguar %balam' se moze pokazati i putem slogoa ba1la1ma kojenalikuju trima rebusnim sli"i"amaB

Maje su sojim hijerogliHskim znakoima mogli perHektno prikazati soj goorni

jezik= zuk> gramatiku i sintaksuB$ poredjenju sa njihoim pisanim jezikom nas je alHabet pojednostaljen> porsan inepotpunB

5rije "etristo pedeset godina spanjolski biskup ;anda je pokusaao da kon"eptpisanog jezika Maja preba"i na zapadni alHabetB $ razgoorima sa lokalnimsestenikom Maja on je dobijao pojedina zna"enja koja kon"eptualno nije mogaoshatiti %na primjer> slike su ponekad predstaljale sloaL pojedine rije"i su seizgoarale isto> re"imo nebo> "etiri> zmija i zarobljenik> ali je kontekstodredjiao njihoo zna"enje'B 3idjesi da spanjolski "rkeni isokodostojanstenik

ne moze da izadje iz soje limitirane mozdane kutije> Maja je jednostano> jednojutro> napisao u ;andou knjigu= Ge mogu iseB I> otisaoB

FFFFFFFF

19


20/217

Ga HotograHiji koju sam snimio u honduraskom sredistu Maja ! Copanu> nalazi senekoliko gliHa uklesanih u kamenB Slikoni zna"i dolaze u serijama po "etiriB *ako sei "itaju> u smjeru kazaljke na satuB 5ra slika se dodaje drugoj> druga tre"oj? i> nataj na"in> se kompletira zna"enjeB

Gas jezik je mnogo prostiji %sto> u oom slu"aju> nije prednost'B bez obzira sta bilo na krajure"eni"eB

Kod Maja su slikoni zna"i komuni"irali jedni sa drugima> prozimali se>nadogradjialiB

a bi star bila komplikoanija> postoje gliHi koji kao da su anzemaljskogporijeklaB Ga prilozenoj HotograHiji upada u o"i glaa koja podsje"a na one iznau"no1Hantasti"nih HilmoaB ije ispup"ene mozdane poloine> sa o"ima reptila> i"udnim> aloitim "rtama ispod bradeB Gemam sumnje da oaj gliH spada u grupu

onih .44 jos ne1desiHriranihB

5iktogliHi Maja> kombina"ija kosmi"kog i zemaljskog pismaE

FFFFFFFF

5eti juni> pra utakmi"a kaliHika"ija za sjetsko prensto u nogometuB Dondurasdo"ekuje Salador i tijesno pobjedjuje sa &14B $ uzratnoj utakmi"i Salador senaostrio do krajnjih grani"aB Dotel> u kome su odsjeli igra"i Dondurasa> biazapaljenB $sred no"i nalaze noi smjestaj pod pratnjom poli"ijeB *amo ih do"ekuju

20


21/217

doma"i naija"i i pjeaju im serenade "itau no"B $ sutrasnjoj utakmi"i igra"iDondurasa izgledaju kao zombiji i lako gube sa )14B 3ra"aju se natragL u objezemlje su po"eli neredi> istjeruju se stanoni"i Saladora u Dondurasu i obrnutoB5riprema se tre"a odlu"uju"a utakmi"a na neutralnom terenu u MeksikuB *aj>dadeset osmi juni &2.2B> prikoao je kompletnu Centralnu Ameriku za teleizore i

tranzistoreB Salador pobjedjuje u produze"ima sa )1(B Izmjenjuju se urede naniou lada i po"inje stosatni rat izmedju dije zemljeB Armija Saladorapobjedjuje> ali ih Organiza"ija Ameri"kog Jedinsta> pod prijetnjom blokade> ra"anatragB

9ilans nogometnog rata je (B444 mrtih i preko &44B444 istjeranih Saladorana izDondurasaB

Gaime> Donduras je pet puta e"i od Saladora> a ima milion manje ljudi %ukupno +miliona'B *esko je re"i ko je siromasniji> jer 04 stanonista u obje zemlje nezaradjuje dooljno za minimum hraneB

Spanjol"i su poloinu popula"ije Indijana"a %od ukupno +-4B444' pobili tijekomrane Haze okupa"ije #3I i #3II stolje"aB aljnjih &-4B444 su poslali kao roblje od5erua do uatemaleB anas je u ziotu oko 04B444 obespraljenih Indijana"a>e"inom iz plemena ;enkasB *okom #I# stolje"a jedina azna kultura je bilaproizodnja bananaB Siromasni Donduras je imao tako slabu ladu da je zapedesetak godina %&0(&1&0/.' promijenio 0- predsjednikaB

,emlja nije imala soju "entralnu banku niti soju alutu do &2-)B godineB5roHitabilni izoz banana je predan u ruke ameri"kim korpora"ijama od kojih seo"ekialo da "e izgraditi prate"u inHrastrukturu %putee> zeljezni"e> luke>

aerodrome' i inestirati kapital u ekonomijuB $mjesto toga> $nited ruit Compan@ iCu@amel su imali politi"ku kontrolu nad drzaom "uaju"i proHit za sebeB

Donduras se prodao i postao sinonim za izraz banana republikaB anas je tajizraz promijenjen u 5entagonska republika zahaljuju"i ojnom prisustuAmerikana"aB

FFFFFFFF

21


22/217

Jahanje dolinom Copan1a u Dondurasu

Gekoliko sati jahanja mi je pruzilo priliku da upoznam pitomu Copan1sku dolinuBOaj dio Dondurasa je jedini koji je bio naseljen Majama> nalaze"i se na krajnjemjuznom obodu njihoog teritorijaB Gakon strmog uspona %nisam bio siguran da li "ekonj izdrzati' dosao sam do sume sa arheoloskim nalazistem poznatim kao ;osSapos ! mjesto rodjenjaB Giski kameni kompleks i nakon hiljade godina erozije josuijek ima prepoznatljie obrise zabaB 5retpostalja se da je oo bilo mjesto gdje su

zene Maja poradjale dje"uB ,abe su simbol Hertiliteta kod MajaBIzlizana kamena porsina je neo"ekiano udobna> gotoo komHornaB Goge se drze saobje strane glae zabe> a bebe su> naodno> dolazile na sijet na porananoj glaizabeB

22


23/217

;os Sapos ! mjesto rodjenja Maja

;ezim na kamenu i pokusaam uspostaiti ezu sa proslos"uB a li su se trudni"ezbilja uspinjale na ou isoraan da bi se porodileE Ako jesu> pri poglednoorodjen"adi bio bi prema prekrasnoj dolini Copan1aB

FFFFFFFF

,apadna "iiliza"ija se susrela sa kon"eptom nule u matemati"i tek u #II stolje"uputem tzB arapskih brojeaB *o je danas opstepriha"eni na"in brojanja %od 4 do2 i kombina"ija tih deset brojea' zasnoan na rijednosti &4B

Arapski numeri"ki sistem u"e porijeklo iz starijeg> indijskogB 5ostoje indika"ije dasu Indij"i upotrebljaali nulu jos u sestom stolje"u prije noe ereB

5ra "iiliza"ija postatlantske ere> Sumer> je prije sest hiljada godina imaonumeri"ki sistem koji nije sadrzaao nulu> a bio je zasnoan na rijednosti .4%sekunde> minuti> satiL ).4 stepeni i .4 minuta kruga'B 9rojke su izrazaanestilizoanim peharimaB Ga primjer> broj +(& je izrazen sa "etiri pehara> razmak> dapehara> razmak i onda jedan peharB

Onda je 9abilon nakon njih taj razmak uzeo za nulu sto je bio zna"ajan pomak uaritmeti"iB :gip"ani su brojee izrazaali na da na"inaB 5ro> putem hijerogliHa> a>drugo> u dnenoj upotrebi> putem jednostanih slikonih znakoa %usprana "rta zajedan> naopako $ za deset> smotani konopa" za sto> lotuso "ijet za hiljadu itdB'B

Debrejski> gr"ki i rimski sistem je sli"an= brojei su predstaljani putem znakoaalHabeta %A je &> 9 je (> itdB'> nula ne postoji> kon"ept negatinih brojea ne postojiB

23


24/217

Kinezi se prije nase ere sluze jednostanim sistemom uspranih i odoranih "rta> anula je predstaljena kadratomB

I> na kon"u> Inke imaju Has"inantan numeri"ki sistem> zasnoan na rijednosti (4B5utem samo tri simbola %ta"ka> "rta> skoljka kao nula' Maje su mogli da napisu bilo

koji brojB Jedna ta"ka je bila broj jedanB *ri ta"ke broj triB Jedna "rta je pet> a tri"rte &-B *ri "rte i tri ta"ke na rhu su broj &0B ,a brojee iznad (4 uodi se noi rediznad progB *ako se broj ()+ predstalja sa da reda= u prom je znak zajedanaest ! dije "rte i ta"ka %dakle && setoa od dadeset ili ((4'L u drugom redu jeznak za &+> dakle dije "rte i "etiri ta"keB a reda zajedno daju broj ()+B

Sli"no> za e"e brojee> se uodi tre"i redB *aj tre"i red je proizod mnozenja (48(4>dakle od +44 pa nadaljeB Cetrti red bi startao sa rijednostima od 0B444%(48(48(4'B

Gula je predstaljana stiliziranom skoljkom %ili malom izduzenom elipsom'B Ga taj

na"in Maje su kompletirale napredni matemati"ki na"in razmisljanja sarijednos"u nisti"eB

5ogledom na spomenike Maja "ini se da su oni soj numeri"ki sistem upotrebljaalioduijekB akle> ra"amo se pet hiljada godina unatragB Sistem je jednostaan> rloje Hleksibilan> lako je ra"unati "ak i transak"ije sa elikim rijednostimaB

Gas opstepriha"eni numeri"ki sistem ima deset znakoa %od nule do deset'B Maje suimale samo tri simbolaB

5utem nasih brojki mozemo izraziti bilo koji broj prostim dodaanjemL mozemo

oti"i beskrajno daleko u proslost i budu"nostB *o arheolozi ili biolozi> na primjer> i"ine= odlaze deset hiljada godina unatrag> sto hiljada ili pak> milione godina uhistoriju opisuju"i ziot na zemljiB

*o su isto "inile i MajeB Ga jednoj od stela %kamenih plo"a' nalazi se datum %brojka'od jednu milijardu i osamsto miliona dana %&B0&+B.)2B044 dana'B *o je period od petmiliona i sto hiljada godinaQ Jos nije desiHrirano sta su ta"no opisiale Maje iz togperioda> ali je desiHriranje oog datuma samo noi dokaz o starnom porijekluMajaB

24


25/217

9roj osam %"rta i tri ta"ke' uklesan u kameni blok> Copan> Donduras

25


26/217

*zolkin %+'

Agust (44)B

Copan Donduras

Gas doji"a smo> on sa loride> a ja iz *e8as1a> platili po dolar i po oza"u kombijaB$sput smo ukr"aali%adinose%mjesaina ;enkas indijana"a i mestika'B anaest jekilometara od grani"e do Copana> umjetni"kog sredista MajaB

$lazak u arheoloski park> Copan> Donduras

a su na"ina do"i do oog arheoloskog dragulja u DondurasuB 5ri je prekoglanog grada uatemale i onda autobusima %nekoliko presjedanja' do grani"e idalje do CopanaB *o je bio mj izborB

rugi je aionom do San 5edro Sule na sjeeru Dondurasa %direktan let iz Douston1a'> a onda tri sata autobusom do CopanaB Oo je turisti"ka turaB ,adnjih par godinaje dosta sigurnaB 5obunjeni"i iz sjeernih honduraskih djungli se nisu oglasaaliduze remenaB

Igrom slu"aja> dan nakon mog dolaska doslo je do otmi"e onog sigurnog autobusaiz San 5edraB 9ilans otmi"e je bio tragi"an= &0 ubijenih putnikaB Ono sto sam

26


27/217

razumio na lokalnoj teleiziji bilo je da su pobunjeni"i oim zeljeli da pokazu da sujos prisutni i da mogu ometati turisti"ku industriju ako ho"eB

Oog puta me je o"ito sajetoala neidljia ruka u odlu"i kojim marsutama sepreba"iati Centralnom AmerikomB

FFFFFFFF

oktor on iego ar"ia de 5ala"ios> "lan Kraljeske Audijen"ije uatemale> pisepismo spanjolskom suerenu ilipu rugom osmog marta &-/.B $ pismu opisujepronadjene ruseine i to se smatra prim zapadnim dokumentom o Copan1uB

3e"ina arheoloskih nalazista Maja nosi proizoljna imena koja su im daali:ropljani kako su ih otkrialiB *o nije slu"aj sa Copan1omB on iego trdi da je

ime Copan bilo u upotrebi u #3I stolje"uBOko zna"enja imena jos uijek postoje sporenja= jedni trde da je rije" o mostu>drugi> pak> da je prao zna"enje bilo glani grad CoB

Cini mi se da obje pretpostake imaju smislaB Copan je> po meni> sojersni most>semirska kapija> ali i srediste Maja kapitalnog> sjetskog zna"ajaB

FFFFFFFF

OHi"ijelna historiograHija pise o opsjednutosti Maja sa ra"unanjem remenaBGabrajaju njihoe kalendare= %&' ugi> koji traje od nultog dana i godine )&&+pBnBeB do nase (4&( godineL %(' plus dodatnih pet dana'B

Ge osporaaju im se rlo pre"izno izra"unate solarne godine za planete u Sun"eomsistemuB rezdenski kodeks> na primjer> daje tabelu elipti"nog kretanja 3enere injenih eklipsaB

5onegdje se isiti"e da Has"ina"ija Maja sa remenom nije nau"na u nasem smisluLnjima je rijeme bilo "irkularno i "iklusi bi se ponaljali %ladari bi trebaliponaljati rituale i ak"ije sojih prethodnika'B I tu objasnjenja zastaju i ne idudaljeB

5okusajmo mi oti"i dalje i sloziti neke od sli"i"a mozaikaB

27


28/217

Imamo nerazjasnjene piktogliHe Maja> ali sa kompleksnim kosmi"kim i zemaljskimzna"enjimaB *u je i Hleksibilan sistem brojanja koji na pojedinim dokumentima idemilione godine unatragB 5rema lastitim trdnjama Maje su na kosmi"kimmisijamaB *ri ili sest kalendara koje je moderna nauka dosada otkrila su diosedamnaest kalendara koje koriste danasnje Maje "uari znanjaB

O"igledno je da ra"unanje nije samo sebi srhaB Maje nam goore mnogo iseB

FFFFFFFF

5rorok Maja> Chilam 9alam> pada u trans> i jedine rije"i koje izgoara su brojei=&> &)> /> 2 i +B

a li su brojei samo brojei ili nesto iseE

a li su brojei ziiE :teri"ki entitetiE a li oni mogu okupirati spiritualnudimenziju naseg uma? dimenziju izan kontrole naseg materijalisti"kog shatanjasijetaE

a li se kompletna pri"a o Majama> sjetskoj i kosmi"koj historiji> moze izrazitibrojeimaE 5re"iznije> sa &) brojea i dadeset simbolaE akle> matri"om &)8(4B

Arheolozi upotrebljaaju izraz &zolkinza kalendar Maja od (4 mjese"i i &) danaBOriginalno ime oog tajnog kalendara nije poznato> ali je poznato da je on mnogoise od prostog ra"unanja zemaljskih danaB

*zolkin je kodB I nasa abe"eda je kodB Ali> onaj ko zna tridesetak sloa imaogromnu mo"> jer se kroz pisanje moze izraziti znanje i mudrost kosmosaB Ga istina"in> kodirani jezik *zolkin1a> nosi sojersnu kosmi"ku mo"B

Gas mozak je programiran da razmislja o brojeima kao o simbolima koli"inaBtonske seken"e> sinhroniza"ija da ili ise tonoa? Mogu"nosti su beskrajneB A se

po"inje sa malim setom od sedam tonoaBOno sto mi zoemo rijeme> Maje su zale harmonicnom rezonansom. ani nisudadeset"etero1satni periodi nego tonoi %kin' koji se predstaljaju brojeimaBrupe dana kreiraju harmoni"ne "ikluse? a ti "iklusi su dijeloi jednog isegorganskog reda u semiruB

28


29/217

Gasa planeta ,emlja je dio tog harmoni"nog sistema putem soje rela"ije saSun"em> i jos dalje> sa galaksijomB

Kamena stela kao remenski marker> Copan> Donduras

5odesaanjem muzi"kih nota %brojea' moze se oti"i u isu oktauB Sta bi bila isaoktaa u spiritualnom sijetuE ruga dimenzijaQ

akle> putem brojea> podesaanjem Hreken"ije mozemo se kretati kroz razli"itedimenzijeB

I sta nam goori objasnjenje arheologa da su Maje bile opsjednute re"unanjemremenaE Samo to da su potpuno promasili sustinu ostastine MajaB

29


30/217

Sistem brojea i hijerogliHskih simbola Maja> tako brizno uklesanih umonumentalne gradjeine> je sistem kosmi"kih Hreken"ija? koje se uklapaju ugalakti"ku harmonijuB

,emaljski i solarni "iklusi remena> planetarne godine 3enere> Marsa> Jupitera?

su za Maje bile izazo? sa "iljem da podese ,emaljske Hreken"ije? i usklade ih sagalakti"kimB

%Oi pasusi su mi inspirisani iz Arguelles1oe knjige *he Ma@an a"tor>&20/'

,ar brojei mogu imati taka zna"enja i taku mo"E

,a Maje> brojei nemaju odnos kakog ga mi znamoL deset je> po nama> e"i brojod deet> na primjerB Gjima je saki broj imao soje kaliteteB Mogli bi gapredstaiti kao zasebni kosmi"ki entitet koji od sebe radijalno siri energetske zrakeu sim pra"ima istoremenoB

A galaksija se moze predstaiti kao nepregledna energetska struja? u kojoj setoibrojea radijalno pulsirajuB

Gegdje> narano mora biti i izorB *o je alakti"ko srediste> koje su Maje zale'unab Ku.Od oog Izora nezamislie briljantne energetske snage se je kretalo i unjega se se ra"aloB

Maje su energetska strujanja prestaljala u oba smjera setom brojea od & do &)> teod &) do & %kontrasmjer'B Od prostih do slozenih energetskih pulasa"ijaB I natragB

*ako brojei postaju magi"ni i zasebni entiteti> sa razli"itim nioom rezonan"ije?obijaju status bi"a putem kojih se mogu mijenjati dimenzije i putoati kosmosomB

Saki broj se kre"e u "etiri strane sijeta> to se ponalja pet putaB *u je simbolika &)brojea i dadeset razli"tih praa"aB *zolkinQ &)8(4Q Kosmi"ka matri"aB

,a Maje je *zolkin unierzalna tabela kosmi"kih Hreken"ijaB 9rojei idu naprijed inazad> komuni"iraju jedan sa drugimB *o je ono sto mi> ,emaljskim rije"nikom>naziamo rijemeB Gas je problem sto se nase rijeme kre"e samo u jednomsmjeru= od proslosti ka sadasnjosti i budu"nostiB A to je samo pola slikeB Maje su>o"ito> poznaale> kompletnu kosmi"ku remensku slikuB

Srha matematike Maja nije u prostom ra"unanju remena i odredjianju kisnih isusnih perioda i kada bi trebalo startati sa sjetomB *o omiljeno arheoloskoobjasnjenje je imalo tre"erazredno zna"enjeB Maju su kroz magiju brojea otkriligalakti"ku konstantu ! *zolkinB

30


31/217

9rojei na kamenim monumentima Copana i drugdje pokazuju rela"iju izmedjugalakti"ke harmonije i godisnjih "iklusa ,emje> Mjese"a> Sun"a> 3enere i drugihnebeskih tijelaB

Maje su podizale stele> umjetni"ki bogate kamene blokoeB Ali> stele nisu

prensteno umjetni"ko dostignu"e MajaB Stele su remenski markeri kojima biMaje obiljezaale prolaz pet> deset i dadeset godinaB Medjutim> godine nisu bile u"entru paznje> e" harmoni"ni brojei i njihoa kalibra"ijaB Ciklusi od pet> deset idadeset godina odgoaraju Hreken"iji galakti"kog energetskog snopaB

5re"nik galakti"kog snopa je -&(- godinaB alakti"ka konstanta im je kalendarod (.4 jedini"aB %Arheolozi su jos uijek zbunjeni sta oih (.4 dana u staripredstaljaB'

Sta je bila misija MajaE a donesu> u potpunosti> inHorma"ije iz galakti"ke matri"ena nasu 5lanetuB A inHorma"ije "e pote"i kada se nasa planeta uskladi sa Sun"eom

Hreken"ijom i sredistem alaksijeB

FFFFFFFF

5atina remena je u"inila sojeB *eski kameni blokoi su se obrusili sa rhoapiramida i hramoaL suma je prekrila po"rnjeli> ispu"ali kamenB Stabla ukoso rastusa stepeni"aB ,a turisti"ke srhe Copan je o"is"enB $spinjem se na rh jednog odhramoaB Misli lete kroz glauB

*akozano obozaanje Sun"a> koje arheolozi i histori"ari ole pripisati Majamaje potpuno promasena deHini"ijaB

Spiritualne Maje su znali i "ijenili ise znanje i mudrost koja bi se emitirala saSun"aB *e kosmi"ke emisije su dolazile kroz "ikluse koje nasa astronomija zoesun"eim pjegamaB

3ise kosmi"ko znanje se kre"e hijerarhijom= od galakti"kog sredista %Dunab Ku'>preko zijezda %nase Sun"e> odnosno Kin'> do planetaB Sun"e Kin ima "iklus odskoro () godine %da puta po &&>) godine'B $disaj i izdisajB Sun"e prima inHorma"ijeiz sredista galaksije> a onda ih odasilje planetama pod sojom zastitomB

*eleskop u mojoj sobi je neke rst oki1tokijaB Kroz sistem staklenih le"a iprelamanja sjetlosti dobijamo inHorma"ije iz semiraB *ako na jednom krajuimamo galakti"ko srediste> a na drugom ljudsko bi"eB Izmedju nas su pojedine le"ekoje ue"aaju i prenose inHorma"ijeB

Cojek ima tri le"e= jedna odgoara mozgu reptila> druga mozgu sisara> tre"a isemumuB

31


32/217

;judska dimenzija se onda eze za planetarno tijelo %"etrtu le"u'B Odade>planetarna sijest ibrira sa sijes"u Sun"a %peta le"a'B Maje trde da se od Sun"ado galakti"kog sredista nalaze jos dije kosmi"ke le"e %jedna sluzi za komunika"ijumedju zijezdama> druga za inHorma"ije iz samog galakti"kog sredista'B

,anemarimo nasu sliku sijeta atoma> prostora i remena> distan"i i izoloanostiB5ogledajmo> umjesto toga> kroz oaj galakti"ki teleskopB Sistem le"a os"ilirajedinsteno i harmoni"noB 5rotok inHorma"ija je trenutanB oorimo o kosmi"kojharmonijiB

Matri"a *zolkin1a je uprao toB Darmoni"ni jezik kosmosaB

Stabla na stepeni"ama piramida> Copan> Donduras

32


33/217

,jezdani putni"i %-'

Agust (44)BCopan> Donduras

Gakon napornog dana ra"am se u gradi"B Kombina"ija asHalta> kaldrme izemljanih> prasnjaih uli"i"aB Ga glanom %i jedinom' trgu ulazim u maluprodani"u sueniraB 3lasnik i lokalni poli"aja" igraju sahaB 5ozdraili su me inastaili sa partijomB 5rilazim i gledam situa"iju na sahoskoj tabliB Oboji"a su u"etrdesetim godinama> zaobljenih stomakaB 5rae greske u sahu> ja im pokazujempotezeB Oni se smiju i onda zadirkuju jedan drugogB Gakon partije> poli"aja" minudi da ja nastaim igrati sa Joseom> lasnikom prodani"eB ije partije> on gubi>ali se ne ljutiB Gaproti> drago mu je drustoB Oi ljudi su rlo srda"niB

Mala radiona u pozadiniL nekoliko alatkiB Jose obradjuje razli"ite materijale %gips>

kamen' kreiraju"i umjetni"ke kopije MajaB Gekoliko kupa"a ulazi i izlaziB Jose jezaokupljen partijomB

5artija saha sa autorom Copan> Donduras

Slikamo seB ,ajedni"ko drzimo garnituru saha> u pozadini su njegoe maske> kopijestela> aze i kipi"i koje je napraioB Kupujem lijepo obradjen moti u komenekoliko ladara Maja simobli"ki predaju last sojim nasljedni"ima> s genera"ijena genera"ijuB

33


34/217

5rije odlaska komentiramo isje"ak iz noinaB Joseoa slika pored replike hrama uprirodnoj eli"ini> koji je "entralna gradjeina u Copan1skom muzejuB 5ri"a mi> sponosom> da su mu trebale pune tri godine da je napraiB

Gapustam taj topli kutak malog gradi"a u DondurasuB

FFFFFFFF

$zak ijugai tunelB IzlazimB I ostajem bez dahaB Creni hram Donduras

*ekst uz


35/217

Dram je pronadjen u perHektnom stanju ispod piramideB Oa gradjeina je bilapose"ena desetom ladaru Copan1a iz -/&B godineB Dram je bio simbolom planine>mjesta krea"ije> izora ziotaB 9og Sun"e je klju"ni igra" u mitu o krea"ijiB On seeli"ansteno uzdize iznad ulaznih rata i siri se "itaom zgradom?

Dram Copan> Donduras

? Dramoi su obi"no bili unistaani da bi slijede"i ladari podizali noe hramoena njihoim ruseinamaB na sojim krilima ili zra"ima drzi da ozila u"ijim su kabinama ljudski likoiB

I to je ono sto me je najise Has"iniralo na oom mjestu> a o "emu nisam mogao nistana"i u dostupnoj literaturiB

35


36/217

$laz u Dram iznad kojeg su da semirska %E' ozila> simbol Sun"a i sr"a alaksije

Oaj hram je> sre"om> ostao sa"uan do &202B tako da ga masonske klike nisu moglesakriti od sijetaB O"ito je da je odje rije" o svemirskim vozilimaizmedju nasegSun"eog sistema i ostalih dijeloa alaksije %glaa Maja je u ozilima te izmedjuSun"a i sredista alaksije'B

Sigurno da ne"e pro"i dugo> prije nego se i aniken pozabai oim reljeHnimprikazima medjuzjezdanih putoanjaB On je lani bio u 5eruu i istraziao Gaskalinije o kojima pise u sojoj nooj knjiziB ;ani sam i ja bio tamo i pisao o istoj temiu sojoj knjiziB akle> bilo bi logi"no o"ekiati da dogodine "itamo i o njegoimputesestijama po DondurasuB

5osto nema dokaza da su Maje spartale oim automobilima po djunglamaSrednje Amerike> trebamo prona"i odgoor kuda ih je put odioB

36


37/217

Maja u kabini semirskog ozila %E'> Copan> Donduras

FFFFFFFF

Sta je to putoanjeE 5relazak distan"e od ta"ke A do ta"ke 9E ;et od Douston1a doAmsterdam1a> na primjerE

,a nas je putoanje aionska kabina> miris goria na pisti> poostrene kontrole naaerodromima i skidanje "ipela> da Hilma i da obroka prije slijetanjaB

i Hizi"ko tijelo i dusena supstan"a'B

Cesti"e koje se mogu izraziti odredjenom Hreken"ijomB A razli"ite Hreken"ije susamo razli"ite inHorma"ijeB Mi smo> drugim rije"ima> inHorma"ijaB Gas Sun"esistem je> takodje> inHorma"ijaB Cita kosmos je kompleks inHorma"ijaB

Sta je> onda> putoanje semiromE

37


38/217

Sposobnost da se prenese jedna inHorma"ija %nas energetski indiidualitet'> putemodgoaraju"e Hreken"ije> na drugi kraj kosmosaB Ako znamo kako zaibrirati izajahati na ta"noj Hreken"iji> onda "emo se na"i u zeljenoj ta"ki u semiruB

,jezdani putni"i su inHorma"ije koje ibriraju semiromB Maje su bile sjesni tog

znanjaB

Je li hereza trditi da su Maje bile pametnije od nasE I da su soju HilozoHijubazirale na mnogo naprednijoj osnoiE

GijeB

Gasa moderna "iiliza"ija je zasnoana na gomilanju materijalnih dobara i odbraniteritorije od neprijateljaB

Maje su bazirale soj ziot na prin"ipu kosmi"ke harmonijeB Sta je srha take

"iiliza"ijeE oesti ibra"iju manje razijenih planeta u harmoniju sa isimkosmi"kim organizmima i samim semirskim IzoromB

Sta onda re"i o nama samimaE a li nasi "iiliza"ijski "iljei imaju bilo kake ezesa mati"nom planetom ,emljomE A pogotoo sa Sun"em i> dalje> alaksijomB

Gazalost> neB

,astoE ,ato sto smo galakti"ki neinHormiraniB I zato sto nam planeta nemadosmjernog protoka inHorma"ija> sa alakti"kim IzoromB

FFFFFFFF

Onaj tunel sto ide ispod piramide i doodi do hrama za arheologe predstalja put upodzemni sijetB I odje> i u :giptu> i u 5eruu? Stalno se goori o podzemnom>zagrobnom> paklenom sijetu od tri ili deet nioaB *o mi se "ini kao jedan odposebnih promasaja arheologije i antropologijeB

Ako se kre"ete ispred sun"ane piramide %dakle nas sijet> oa dimenzija'> ulazite utunel na "ijem je kraju hram sa Sun"em> semirskim ozilima i sredistem alaksije

%semirska dimenzija'> to je onda simbolika kojom se prikazuju zjezdani skautiB Ane nesretne duse koje se kre"u prema CistilistuB

Dopi Indijan"i u sojoj legendi o "ipapugoore o tunelu %prolazu' koji odi urazli"ite sijetoeB Sipapu je ona ziotna nit %inHorma"ija' koja spaja galakti"kojezgro> zjezdane sisteme> razli"ite planete> ali i razli"ite sjetoeB

38


39/217

Maje imajuKu(an "uumkoji je galakti"ki toki1oki putem kojeg se transmitujuinHorma"ije diljem kosmosaB Medju tim inHorma"ijama su i isokoHrekentniskauti> odnosno MajeB

FFFFFFFF

Sta li je Jose mislio dok je oblikoao Hasadu hrama sa onim ozilimaE

a bi kopirao oaj objekat morao je prou"iti saki detalj na originaluB Gakon trigodine rada sigurno je dosao do interesantnih zaklju"akaB Slijede"i put "u imatimalo duzi razgoor s njimB

FFFFFFFF

5opodne me je uhatila kisa i podsjetila me da sam usred tropske kisne sezoneBStajao sam ispod nastresni"e sa lokalnim odi"em> Indijan"em koji trdi da jepotomak MajaB "hu"k> "hu"k?

5ri"u sam odio u nekoliko smjeroa> ali ne bas plodnihB 5itao sam ga kakodanasnji Indijan"i trdi da su direktni potom"i Maja ako ne znaju "itati njihoopismo %piktogliHe'E ,atim sam ga pokusao naesti na dokaze o pojaljianju Majamnogo ranije u historiji nego sto on> sa drugim odi"ima> predstalja turisti"kim

grupamaB I> na kon"u> tre"a tema> o anzemaljskom utje"aju na "iiliza"iju Majatakodje nije bila plodonosnaB

FFFFFFFF

Maje su imale slikoni gliH+k )huankoji je preeden kaovjezdani putnikB Oblikposude sa nekoliko diskoa unutar i tri noge %motoraE'B Imali su soj gliH za,emlju %dije poluelipse i da polukruga' i znak za alakti"ko srediste 'unab KuBA spajao ih je Kua(an "uum> koji u punom prijeodu zna"i= put ka nebu koji odi

ka pup"anoj rp"i $nierzumaQI kada su bili na ,emlji> pogled Maja je bio uperen prema zijezdamaB A kada subili u som mati"nom sijetu> pogled im je isao kosmosom ka njihooj slijede"ojmisijiB

39


40/217

Copan %.'

Agust (44)B

Copan> DondurasRuatemala Cit@> uatemala

I da ne bi ostali uskra"eni za turisti"ki opis Copan1a> naprai"emo jedan tipi"anturisti"ki prilog bez magije kosmi"kog ziota MajaB

$glanom> mogli bi po"eti oako=

Copan je promoisan u zasti"eno nasljedje sjetskog zna"aja od strane $G:SCO1a&204B godineB On se ujedno smatra za najbolje prostudiran grad Maja u posljednjih

&-4 godinaB Oaj eli"ansteni arheoloski park je bio glani izor inHorma"ija zadrenu "iiliza"iju MajaB %www.copanruins.com'

Ameri"ki adokat John ;lo@d Stephens i engleski umjetnik rederi"k CatherNoodsu u sojoj knjizi In"idents oH *rael in Central Ameri"a> Chiapas and 7u"atanopisiali soju posjetu oom regionu &0)21&0+4=

Gemogu"e je opisati interes s kojim smo pristupili istrazianju oih ruseinaB,emlja je bila potpuno noaL bez odi"a i turisti"kih knjigaL se je tako neinoBGismo mogli idjeti deset jardi ispred sebe> niti smo znali sta nas o"ekuje slijede"eBJednom smo sjekli granje i lijane za koje se ispostailo da prekriaju li"e kamenog

monumentaB Gaslonio sam se na skupturu dok su je "istiliL kada je Indijana" sama"etom tupo udarao po kamenu> maknuo sam ga i golim rukama o"istio zemljuB;jepota skulptura> mirno"a djungle> uznemiriana samo kri"ima majmuna ipapiga> izloanost grada i misterija koja se nadila nad njim> starala je interes e"iod bilo kojih ruina koje sam dotada idioB

:ditor Joseph ardner nam predstalja Copan u sojim Misterijama drenihAmerika %M@steries oH the An"ient Ameri"as> &20.B'=

Copan je jedan od naje"ih> najstarijih i najljepsih "entara MajaB Izgradjen je namanjoj> humanijoj gradjeinskoj skali nego drugi> kolosalniji "entriB Astronomi

Copan1a su bili posebno jesti= oni su jeroatno bili autori ekstremno pre"iznihtabela eklipsa i duzine tropske godineB

$ luksuznom atlasu 5roslih sijetoa %Collins> 5ast orlds> Atlas oH Ar"heolog@>(44)B' autori remenski lo"iraju Copan=

Od sestog do osmog stolje"a> tokom kasnog klasi"nog perioda Maja> dolazi doagresine ekspanzijeB rad *ikal je ponono izgradjen i zna"ajni hramoi> pala"e>

40
http://www.copanruins.com/http://www.copanruins.com/


41/217

trgoi i igralista su podignuti u gradoima 5alenke> 5iedras Gegras> Copan>Puirigua> Garanjo i CobaB

Dram broj (. sa ( -44 nedesiHriranih gliHa> Copan> Donduras

Ja"6uetta DaNkes u som Atlasu drene arheologije %Ja"6uetta DaNkes> Atlas oHAn"ient Ar"heolog@> &2/+B' isti"e=

Copan je jedan od najljepsih sredista Maja> "uen po sojim skulpturama ihijerogliHimaB Objekti su izgradjeni tokom Klasi"nog periodaB 5oslednja stela uCopan1u nosi kao datum godinu 044B nakon "ega je grad napustenB Jezgro grada sesastoji od Akropolisa u kome su igralista> terase i hramoiB Dram broj (. je poznatpo sojih (B-44 indiidualnih gliHa koji jos nisu desiHriraniB Geki od njih su pogresnora"eni na mjesta &2)41ih godina prilikom rekonstruk"ijeB Sjeerno odhijerogliHskih stepeni"a je igraliste sa uklesanim glaama papiga u gornjimdijeloima igralistaB Ispod oog se nalazi ranije igraliste> a ispod njega jos jedno> jos

41


42/217

starijeB Ga glanom trgu su skulpture oltara i stele> e"ina iz 3II I 3III stolje"aB inikalitet i reljeHnost> sklonost ka detaljima su karakteristike umjetnosti Copan1aB

*rodimenzionalna umjetnost u kamenu> Copan> Donduras

Jonathan Gorton ;eonard u sojoj renoj Ameri"i %Jonathan Gorton ;eonard>An"ient Ameri"a> &2./B' nastalja u istom stilu=

Copan je> smjesten u isoranima Dondurasa> bio dobro uredjeni "entarintelektualnog ziota> pose"en umjetnosti> nau"i i setim igramaB Cak i uintelektualno orijentiranoj "iiliza"iji Maja> grad Copan se isti"ao kao kulturni"entarB Simboli uklesani u kamenu ukazuju da su se odje odrzaale konHeren"ije omatemati"i i kalendarimaB Oo nalaziste obiluje izanredno isklesanim statuama sakompleksnim astronomskim zapazanjima i hijerogliHima za koje arheolozi jerujuda goore o historiji gradaB Stanoni"i Copan1a nisu bili samo astronomi i kipariBGa poplo"anom igralistu ogledali su se u igri sa loptom popularnom u doba Majasirom Centralne AmerikeB Medjutim> mnoge igre su bile religijske prirode> asesteni"i su prognozirali budu"nost iz rezultata utakmi"aB

9ra"ni par Gatas"ha Gorton i Mark hatmore u sojoj knjizi CentralnaAmerika %Cadogan uides> Central Ameri"a> &22)B' isti"u slijede"e detalje=

Kada su Spanjol"i stigli> grad je bio napusten skoro hiljadu godinaB MjeriloCopan1oog politi"kog zna"enja je i postojanje posebnog gliHa za grad jos od -.+BgodineB 3ise od (44 godina Copan je imao hegemoniju u oom regionu dok se /)/B

42


43/217

godine lider Puirigua1e> Caua" Sk@> nije pobunioB 5latHorme hramoa u Copan1unisu impresine kao u *ikal1u> ali zato oduseljaa umjetnost koja ih ukrasaaBDijerogliHske stepeni"e su jedinstene u sijetu MajaL od (B-44 gliHa e"ina nijedesiHroana do danasB Sjeerno od stepeni"a je igraliste> najperHektnije o"uano oersteB $takmi"e su bile bespostedne> riali su igrali za ziotB *eska gumena lopta

nije smjela biti udarana sa rukama> nogama ili glaom> e" ostalim dijeloima tijelaBGize igralista je niz stela tako detaljno obradjenih da se prepoznaju detalji ladaraMajaB Kada ih je idio britanski diplomata John ;lo@d Stephens &0)2B bio je tolikoimpresioniran da je kupio "ita arheoloski park za -4 dolaraB Gesumnjio da jezelio se poslati brodom u :nglesku> ali na sre"u nijeB

FFFFFFFF

Ga pri pogled> oi izori ! stru"ni> nau"ni i turisti"ki ! izgledaju ozbiljni i

inHormatiniBIstina je> opisali su grad kao nesto izanredno i neo"ekianoB oore o umjetni"kimuzletima MajaB Cak i o posebnim astronomskim znanjima za koje se ne zna kako suih mogli tako pre"izno izra"unaatiB Onda "e pomenuti ratoe> zrtoanja> igre>kolaps "iiliza"ije?

Ali> ako se neko malo dublje zamisli> prepozna da si oi izori ipak ostaju naporsini> ne daju"i sustinske odgooreB Odakle Maje u oim djunglamaE Koja jestarna srha kamenih monumenataE Cemu je sluzilo tako napredno kosmi"koznanjeE

43


44/217

Stadion za )4 444 ljudi> Copan> Donduras

5osto smo na oa pitanja odgoorili u ranijih nekoliko priloga> rijeme je da polakonapustamo Donduras i krenemo nazad u uatemaluB I ratimo se u rijemesadasnjeB

FFFFFFFF

Od sih danasnjih Centralnoameri"kih melodrama> putoanje kokosjimautobusom je najupe"atljiijeB

5rasnjaa uli"a sa nekoliko autobusa i kombija upaljenih motoraB Oko njih sumotaju autobuski poziariB Saki ima za zadatak da napuni soj autobusB ,urnose kre"u po terminalu staraju"i osje"aj hitnostiB Gjihoi prioriteti su jasni= nije

azno ko si i gdje ides> ali moras biti uba"en u njego autobusB 5utni"i polakoprispjeaju u autobus bez oznog redaB estina"ija se zna> a kada "e se sti"i> to? "ese tek idjetiB

44


45/217

Sli"i"e uz "estu> zapadni Donduras

9roj putnika se poe"aa> toplo rijeme dize temperaturu u autobusu> ljudi postajunestrpljii kada "e se krenutiB Gapokon> poziar ulazi u autobus i sjeda za oza"eomjestoB 5ritisne gas> motor zaurla i putni"i dobiju laznu nadu da "e se ubrzo

krenutiB 5oziar izlazi iz autobusa i nastalja ga punitiB Ga kro se pakuju gume ineki paketi od> aljda> (44 kilaB $nutra ulaze zene sa kutijama sa resetkamaB Kokosunutra je izgleda trenirana da ne kukuri"eB Sa su sjedista e" ispunjenaB 3rijemeprolazi> poziar jos jednom ozeze gas> ali sad su putni"i neroznijiB Jos nekolikoljudi ulazi i kapa"itet je udostru"enB *o je bio znak da poziar pritisne trubu naolanuB

Iz obliznjeg bara se po"ne aljati brdo mesa sa brkoima> raskop"anom kosuljom ibijelim sesiromB 5rimadona ulazi na pozorni"u> sjeda u ispu"alu koznu stoli"uBGamjesta stomak> otara prozorB 5utni"i mrgodni> a on prozbori koju sa oza"emdrugog autobusa %sojom kastom' pokazuju"i da su si totalno zaisno od njegaB

I onda dolazi do potpune transHorma"ijeL oza" odjedamput dobija osje"aj hitnosti>nagazi na gas> motor stenje i kokosji autobus je krenuoB Izlazimo iz grada ijugaimbrdskim "estamaB 5rih stotinjak metara putni"i pomisle da "e sti"i u doglednorijeme tamo gdje su krenuliB

A onda po"nu stajanjaB 5rednja rata autobusa se ne zataraju> pa se putni"i moguuba"iatiRizba"iati tokom oznjeB 3oza"e prozor je stalno otoren tako da moze

45


46/217

doziati poten"ijalne putnikeB *ruba neprestano radi da se sima da do znanja danailazi ozilo koje ima dooljno mjesto za jos jkojeg putnika namjernikaB

Geo"ekiano> uz "estu stalno nekog imaB $lazi jos ljudiB 3e" dostruki kapa"itet sepoe"aaB Ga sjedala za doje se smjesta troje> a onda> na oza"eo insistiranje>

"eteroB $ momentu kada je autobus bio dupke pun> oza" trazi da nekoliko ljudiizadje na slijede"oj stani"iB Oni najblize ratima ga i poslusajuB

Ali> e" na slijede"oj oku"i ponoo stajemo i kupimo jos putnikaB Gekoliko ih ulazisa ma"etama koje ostaljaju ispod sjedistaB

Skre"emo sa glane "este i spustamo se u obliznje seloB 5ar prolaznikaB Autobusstaje i oza" gestikula"ijama nagoara ljude da udju u autobusB 5etnaest metarakasnije> nekoliko ljudi u seoskoj kaHaniB 3oza" zoe i njih unutraB Goih dadesetmetaraB Gekoliko ljudi preko puta> o"ito "ekaju na prijeoz iz suprotnog smjeraBMedjutim> nas oza" uspijea doji"u ujeriti da bi trebali i"i u nasem smjeruB I

tako imamo jos dodatni par da nam trose zrak u autobusuB3ra"amo se na glanu "estuB $spijeamo prije"i &-4 metara u "ugu> bez stajanjaB Ijos da puta smo imali tu sre"uB Jedini je problem sto> u takim momentima> nasoza" odlu"uje da pokaze so soje oza"ko majstorstoB 3jestinom> samo njemupoznatom> uspijea da odrzi prepuni autobus na to"koima uprkos ostrim okukamai maksimalnoj brziniB Cak sam i ja nekoliko puta razmisljao da li bi moja poli"aziotnog osiguranja azila na dnu oe zelene proalijeB

5okraj puta drugi autobus> stojiB 5utni"i o"ekuju da ga po"nu gurati nakon sto imoza" da znakB Si su ujedinjeni oko njihoe primadoneB Mi se eselimo sto nas

motor radiB Stenje> trza> rze> ali se ne gasiBSre"emo druge autobuse i kamioneB 3oza"i medjusobno razmjenjuju pozdrae iupozorenja o poli"ijskim patrolamaB Jer> oni ladaju oim "estamaB A ne> tamonekaki poli"aj"iB Ili> ne daj boze> obi"ni automobiliB

A zardjale skoljke prernutih autobusa ostaju kao pomen sim onim beskrajnohrabrim oza"ima koji su odazno krotili guatemalske serpentine> pokusaaju"i dasaladaju graita"ionu siluB Gije im bilo lako= imali su trostruki kapa"itet putnika inedooljnu maksimalnu brzinuB

5utni"ima je taj pogled dooljan da se zapitaju koja ih je muka natjerala da sjednuu oe autobuseB

A oza"i znaju da trebamo take kao oni ise nego ikadaB

I tako> nakon tri presjedanja> ponoo sam u glanom gradu uatemaleB

46


47/217

5ut prema grani"i Donduras 1 uatemala

47


48/217

*ikal %/'

Septembar (44)Buatemala Cit@R

lores> sjeerna uatemala

5ri glani grad uatemale> nakon dolaska Spanjola"a> osnia konkistador 5edrode Alarado &-(+B godineB aje mu ime Santiago de los Caballeros %graddjentlmena> gle "inizma'B 5edro nakon toga kre"e u daljnje plja"kanje napustaju"iuatemaluB

Gjego brat Jorge de Alarado> tri godine kasnije> odlu"uje da pomjeri glani grad>u odsutnosti sog brataB Kao glani razlog naodi neposlusnost lokalnih

Cak"hi6ueles indijana"aB $ dolini Almolonga po"inje da raste Ciudad 3iejaBMedjutim> ni Jorge nije miroaoB 5o"eo je da gradi Hlotu brodoa zele"i da krene uosajanje IndonezijeB Kada je &-+&B Hlota bila dorsena Jorge mijenja planBOdlu"uje da uzme u"es"a u bi"i za MeksikoB *o se pokazalo kao losa odluka> jersmrtno strada prignje"en od konja u paduB

Gjegoa mlada supruga ona 9eatriz daje si nadimak %a sin ventura$%nesretna'B Ipak> da bi se malo oraspolozila proglasaa se 3ladari"om AmerikaB*ada je imala samo (( godineB A njeno ladanje Amerikama je trajalo samojedan danB esetog septembra &-+&B da zemljotresa> pra"ena sa kisama ipoplaama> su doela do masinih odronjaanjaB lani grad i njena ladarka

ona 9eatriz nestaju sa li"a zemljeB Gesretna je bila pri i poslednji zenski ladaru kolonijalnoj Ameri"iB

ije godine kasnije> &-+)B> Antigua je uspostaljena kao noi glani gradB $narednih ()4 godina Antigua je sojim bljestailom> "rkama i pala"ama postalaode"i grad spanjolske AmerikeB Skole> bolni"e> putei> katedrala i ladine zgradepruzaju komHoran ziot stanoni"ima uz jeHtinu indijansku radnu snaguB o sredine#3III stolje"a Antigua je imala -4B444 stanonikaB Ali> sa luksuz i komHor jedoziio iznenadni strai"an kraj u destruktinom zemljotresu &//)B godineB rad jezbrisan> a e"i dio stanonika je ostao ispod ruseinaB Oni prezijeli su ubrzostradali od bolesti i epidemijaB Odluka je donesena da se gradi noi glani grad na

sigurnijoj loka"ijiB*ako je &//+B po"ela gradnja uatemala Cit@1jaB 3e" umorni od zemljotresa>Spanjol"ima je gradnja isla sporo> a popunjaanje grada stanoni"ima jos sporijeBArhitektura i bljestailo Antigua1e nije nikad dostignutoB 3isoke zgrade se nisupodizaleB rad je tada bio monotonB A i danasB Medjutim> ni uatemala Cit@ nijebio postedjen zemljotresaB 5ro &2&/B a onda skorasnji iz &2/.B su ostaili elike

48


49/217

steteB otoo kompletna gradnja iz #3III i #I# stolje"a je srusenaB Jedina je uziotu ostala katedrala na glanom trguB

Gadam se da nije doslo rijeme za noi zemljotresB Garednih nekoliko popodnenihsati u uatemala Cit@1ju namjeraam iskoristiti posjetom Ga"ionalnom muzeju

arheologije i etnologijeB

FFFFFFFF

uatemala Cit@ je podijeljena na zoneB Aerodrom je u zoni &)> ambasade>ekskluzine prodani"e i bolji hoteli su u zoni 2 i &4B Ga losem je glasu zona &> itdBKompleks muzeja je u istoj zoni kao i aerodrom> tako da sam se odlu"io setnjomdo"i do arheoloskog muzejaB

uatemala Cit@

Ga ulazu su me do"ekale dije statue Maja= ratnika i HarmeraB $lazni"e za doma"estanonisto su ) 6uetzal1a> a za nas> stran"e> deset puta skuplje= )4 6uetzal1a %+dolara'B 9io sam jedini posjetila" to popodneB ,grada li"i na sarajeski ,emaljskimuzej= kompleks zgrada sa sredisnjim parkomB *ura starta sa prikazom dolaskaprih ljudi u Srednju Ameriku iz Azije preko 9eringoog prolaza %pogresnoQ'>

49


50/217

zatim sa postepenim rastom koji je doeo do kulture Maja prije +B444 godina%pogresno'> eolu"ijom kulture Maja %pogresno' te dolaskom Spanjola"a>multieti"nosti i () goorna jezika zemlje %tuzno'B

Suise je dokaza da su obje Amerike bile nastanjene daleko prije nego sto nauka

trdi da je doslo do migra"ije Azijata preko 9eringoog prolaza %o tome smo pisali u"etrtom tomu'B Iz doba pe"inskog "ojeka pa do pojae prih Maja nije se dolazilopostepenoB so"ijalne i antropoloske> odje pada u oduB

Cipeli"e ladara Maja iznad piktogliHa>arheoloski muzej> uatemala Cit@

,birka Muzeja je> po meni> nepro"jenjie rijednostiB Originalne kamene stele iznajranijih perioda Maja koje se ne mogu idjeti nigdje drugdjeL jedna "itaa

50


51/217

prostorija sa artiHaktima od dragog kamena zelenog neHrita> medju kojima i sjetski"uena mozai"na maskaL brojne druge Higure i piktogliHski natpisi iz razli"itihdijeloa uatemaleB Simboli gradoa iz doba Maja se mogu idjeti odjeL brojeiuklesani u kamene blokoe se mogu raspoznatiL "udni piktogliHski znakoi kojima sezna"enje jos uijek ne moze odrediti ispunjaaju oe prostoreB Sredisnji dio> park sa

stelama i oltarima> Hormira zasebnu "jelinuB Sojom mirno"om i hladno"omo"igledno ne pripada oom dobuB

FFFFFFFF

;et aionom od uatemala Cit@1ja do Santa :lene na sjeeru zemlje trajao je jedansatB Iz zraka oblast 5eten1ske djungle izgleda kao jedan eliki zeleni prekria"> kojise beskrajno proteze po horizontuB 3e"ina oog terena je nepristupa"na i noaarheoloska nalazista se otkriaju ili pomo"u helikoptera ili isednenim

pjesa"enjemB

Jezero 5eten Itza> izmedju Santa :lene i loresa

,a da dolara sam se preba"io od aerodroma do turisti"kog gradi"a lores1aB ali je oto"i" mali i "ita gradi" seobidje za (4 minutaB *a setnja je i bila pra star koju sam uradio nakon sto sam sesmjestio u malom pansionu pod imenom ;a JunglaB $ske uli"i"e> kombina"ijakaldrme i asHaltaB 3ise od -4 ku"a su mali hoteliRpansioniL u prizemlju su imrestorani> prodani"e i internet "aHei %Q'B ok sam dolazio u gradi"> oza" taksija mije rekao da odje mogu setati gradom do kasno u no" bez ikakih problemaB

51


52/217

Kamene ku"i"e lores1a> obojene sim mogu"im toplim pastelnim bojama> supodignute na osta"ima grada *a@asalB *o je bio glani grad naroda Itza koji poti"usa meksi"kog 7ukatan1a %"ueni grad Maja Chi"hen Itza jos uijek nosi njihoime'B Itze su se &/4 godina odupirale nadiranjima Spanjola"aB 5ri medju njima bio

je niko drugi do Dernan Cortes> glaom i %gustom' bradom> godine &-(+B *okomsoje ojne kampanje prema Dondurasu> Cortes je prespaao na oom oto"i"u> akralj Itza ga je primio kao gostaB *o mu je i spasilo ziot i Cortes mu je zauzratostaio sog konjaB Kada su da spanjolska sestenika dosla u gradi" &44 godinakasnije nasli su statuu konja kojeg su indijan"i postiali kao boga kise i olujeBSesteni"i su razbili kip i izasali taka bijes stanonika> da su se morali dati u bijegda izuku ziu glauB Goe grupe misionara i ojnika su dolazile da bi napokon&.2/B Spanjol"i napali *a@asal brodoima> iznenadisi odbranu ItzaB Gakon toga suubili sakog Indijan"a na kojeg su naisli> a njihoog kralja su odeli u glani gradAntigua1u paradiraju"i s njimeB *a@asal je nestao bez traga> a kasnije je podignutloresB

Juha sa skampima mi je prijalaB Setnjom uli"i"ama zapazio sam guzu predpriatnom ku"omL prodaali su buritose sa por"emB Gakon desetominutnog"ekanja mogao sam se pohaliti da sam probao i doma"u kuhinjuB

FFFFFFFF

Garano> razlog mog dolaska u sjeernu uatemalu nije lores> e" .4 km udaljeni*ikalB

Sutradan me o"ekuje "jelodneni boraak u glanom gradu MajaB a bi se stobolje pripremio "itam tekstoe koje sam ponio sa sobomB 5osto ne"u uzeti odi"atrebam znati gotoo se sto se objailo> kao bih imao ise remena da se samposetim zidinama gradaB I osjetim sto je ise mogu"eB

$ ameri"kim konzularnim inHorma"ijama upozoraaju da se poremeni napadi naturiste desaaju na putu za *ikal> a i u samom parkuB *uristi"ka poli"ija kojapatrolira unutar arheoloskog parka je zna"ajno smanjila kriminalne in"idente> alijos nije postignuta kompletna sigurnostB 3e"ina napada se desaa u izoliranimpodru"jima dalje od glanog trga> kao sto je Dram broj .B %Igrom slu"aja> to je bio

pri dio ruseina koje sam sam obisao slijede"eg jutraB'

52


53/217

Dram broj .> *ikal> uatemala

*ikal u prijeodu zna"i rad glasoaB 5osto sam nau"io da u se sumnjam> jer jeistina obi"no negdje drugdje> razmisljao sam odakle naziB lasoi aljda dolaze odsih onih ziotinja koje se rzmaju u djungli oko *ikal1a= jaguara> majmuna>tropskih pti"a> krokodila> rakuna> jelena?

Ga piktogliHu koji predstalja *ikal trazim glasoeL nema slika ziotinjaB 5iktogliH

se sastoji od "etiri manja i jednog e"eg slikonog znakaB Ga e"em znaku suprikazane ruke u prijateljskom stisku %tako bih ga barem ja protuma"io' sa tripolukruzne linije iznad i deset "rti"a ispodB Ostali znakoi su simboli"ni= zijezde>polukrugoi> "rti"e> paralelne i polukruzne itdB O"ito da je saka od njihsimbolizirala neki pro"esL koji> to ostaje zasad tajnomB

$G:SCO je &2/2B proglasio *ikal Monumentom sjetske bastineB S praom sesmatra jednim od najaznijih kulturnih i prirodnih rezerata u sijetuB

*ikal je> prema pro"jenama> izgradjen oko 044B godine prije noe ere da bi bioneprekidno naseljen u narednih &B/44 godinaB randioznost grada otkria da je

Majama *ikal bio neobi"no azan kao religiozni> nau"ni i politi"ki "entar %kakoto nau"ne knjige ole da kazu'B Ga stotinjak kadratnih kilometara pronadjeno je+B444 gradjeinskih struktura= od hramoa i piramida do trgoa> administratinihzgrada i skladistaB

Stanonisto *ikal1a je brojalo do -4B444 ljudi tokom klasi"nog periodaB5retpostalja se da su tada %prije hiljadu i po godina' Maje ukupno brojale oko )miliona ljudi i ako je neki grad i bio glanim gradom to je onda bio oajB

53


54/217

$ historijskim knjigama se nalazi podatak da je *ikal od petog stolje"a bio izlozenutje"aju meksi"kog *eotihua"an1aL njihoi ratni"i se pojaljuju zajedno sa liderimaMaja na stelama> a tri manje piramide su izgradjene u stilu *eotihua"an1aB

Korijeni prekriaju kamene stepeni"e>*ikal> uatemala

Iskopaanja na dubini od &4 metara otkriaju historiju *ikala iz doba prije (44godine pBnBeB

Onda slijede uobi"ajeni zaklju""i da Maje nisu imale metalne alate> zaprezneziotinje ili to"ak?

%$ razgooru sa Douston1skom direktori"om 5rirodoslonog Muzeja u Douston1udiskutirao sam o problemu gradnje kolosalnih gradjeina bez alata i nama znanihna"ina transportaB Ona mi je odgoorila= Ali ti dreni narodi nisu imali *31a te suimali dooljno remenaB Ja joj rekoh= Mi mozemo imati remena koliko ho"emo>

54


55/217

ali ako je nesto tesko -44 tona mi "emo bezuspjesno pokusaati da to pomjerimo &4ili &44 putaB Gakon oog komentara se tema promijenilaB'

Ispod glanih piramida i hramoa *ikal1apronadjeni su osta"i starijih zgradaBIspod njih su ruseine jos starijih tako da njihoe gradjeine podsje"aju na glai"u

"renog luka sa bezbroj nioaB Sakih nekoliko dekada se budio gradjeinskizamaja"B

Arhitektonski bum *ikal1a je trajao do I# stolje"aB Onda> misteriozno> grad bianapustenB 5reko no"iB Kameni blokoi remenom po"inju da se odronjaajuBjungla nemilosrdno osaja pala"e i hramoeB

3rijeme je staloB

55


56/217

Odlazak Maja %0'

Sepembar (44)B*ikal> sjeerna uatemala

$snuli lores se budi sa zoromB 5rije izlaska sun"a sam u kombiju za *ikalB Iza nasostaje jezero 5eten ItzaB Sumski put probija kroz zelenilo i? napokon smo tuB*oliko "ujes o "uenim ruseinama *ikal1a> idis Dram gigantskog Jaguara naturisti"kim posterima> pro"itas u literaturi o oom "entru Maja> da ti se "ini data"no znas sta mozes o"ekiatiB

Ali> sa ta o"ekianja padaju u odu u momentu kada se otisnes u hodnju djunglomi kada te na sakom koraku do"ekuje noo iznenadjenjeB adeset pet kadratnihkilometara sam prosao uzduz i poprijeko i popeo se na rh sakog hrama> piramide

i pala"eB I nasao dooljno remena da sjednem> dodirnem kamen> ratim se uproslost i pokusam prizati s"ene posjeta kosmi"kih MajaB

FFFFFFFF

*e"e zamisljeni razgoor izmedju "ojeka ##I stolje"a i MajaB

##I= Jedna star mi ne ide u glau?Maja= KojaE

##I= Kako to da i niste razili alate i tehnologiju> a bili ste toliko mudriEMaja= Mislis li ti da mudrost i ljuba zra"i iz alataE Ali> meni su jasne tojenedoumi"eB $ asem sijetu je manje osjetilnih organa i "ula? a i to nadomjestatealatima i tehnologijomB Ali> zapamti> to nikako nije znak da ste superiornijiQGaprotiB

Oaj lajtmoti mi se stalno ukazuje pred o"imaB Mudrost ne dolazi iz tehnologijeB Ada li tehnologija proisti"e iz mudrostiE Ili nas tehnologija uljuljka u misljenju dasmo dostigli naro"iti isok nio? a u stari nas samo limitira i onemogu"aa urazoju mentalnih sposobnostiE

Meni je odgoor jasanB *ehnologiju bih opisao kao materijalne produzetke nasegtijela i nasih "ula %automobil> kompjuter> teleskop'B A ono sto naziamo historijomili historijskim progresom zaprao sodimo na historiju tehnologijeB I onda topoistojetimo sa "iiliza"ijomB

5rema nasim standardima> drusto okruzeno tehnoloskim komHorom se smatrarazijenom "iiliza"ijomB

56


57/217

Ali> upitajmo se> da li tehnoloski napredak razija istinsku kreatinost kod "ojekaili njego spiritualni nioE

a li je mogu"e da se sprae kojima smo okruzeni zaprao limitiraju naseHreken"ije i isklju"uju nasa osjetila? ne dozoljaaju"i nam da primamo sjeze

kosmi"ke inHorma"ijeE

o potrde oih zaklju"aka dolazim u sredistu "entralnoameri"ke djungleB

5erHektno zaobljeni kameni blokoi hramoa> *ikal> uatemala

Kameni blokoi su letjeli zrakom i bili ugradjiani u "udesne objekte uuatemali> 5eruu> :giptu i *ibetuL pjesma i instrumenti su starali Hreken"ije koje

su mijenjali li"e 5laneteL Aboridjani Australije> Atlantidjani> *ibetan"i ili Maje suznali da su i kamen i ,emlja i Sun"e zii organizmiB

Gjihoo je doba pred1historijsko i ujedno pred1tehnoloskoB oba u kome mi ziimoje doba historije ili tehnolosko dobaB Ono sto nas "eka %u pooljnoj arijanti' jedoba post1hitorije> odnosno post1tehnolosko rijemeB

5oratak nasim mentalnim sposobnostimaB

57


58/217

%Garano> mogu"nost super1tehnoloskog doba koje je unistilo poznu Atlantidu jetakodje op"ijaB a "ojek strada od nekontrolisanog razoja tehnologijeB'

FFFFFFFF

5rigusena ljepota *ikal1a me ne zbunjujeB Cudnoate gradjeine su skriene izanaslaga zemlje i biljnog sijetaL korijeni stoljetnih stabala prekriaju kamenestepeni"eL laga se duboko uukla u nekad perHektno izajane kamene blokoeB

Ali> hladni kamen *ikal1a odise mirno"om i skladom sa okolinomB usto zelenilo>pomalo mo"arno tlo i izgubljeni mosti"i ne mogu skriti "injeni"u da je oaj> nekadanaje"i grad Maja> blistao sa eli"anstenim zgradama> jezerima i kamenimmostoimaB

FFFFFFFF

Dram broj "etiri> zapadno od 3elikog trga> je isok 2. metaraB *o ga "ini najisomstrukturom koju je sagradila indijanska ruka u Ameri"i> moze se usput "uti ododi"aB


59/217

5iramida dijelom oteta ispod brda> *ikal> uatemala

5ut ka isto"nom obodu *ikal1a je pustB Mir narusaaju moji kora"i i? udarplodoa o tle sa stoljetnih stabalaB Onda mi se u"ini da ti plodoi> nalik nasemdiljem kestenu> padaju oko meneB ,astajemB Jedan> da> tri? redom jedan za

drugim kostunjai projektili dolaze iz rha krosnjiB iksiram pogled i prepoznajemobrise majmunaB o njega jos jedan> i jos jedanB *roji"a ragolana> zaka"eni repomza grane> rukama beru plodoe> a ja sam im metaB Susreti tre"e rsteB Sre"om nisubas bili rlo pre"izniB

Gailazak na pre kamene hramoe me ispunjaa u potpunostiB rad izgubljen uremenuB :legan"ija trgoaB 5erHektno zakriljeni ugaoni blokoiB Stepeni"e zastepeni"amaB 5latHorme na rhuB $ski hodni"i> male prostorije i prolazi upereni kanebuB

Gajimpozantnija gradjeina *ikal1a> tzB Dram broj "etiri> je najisa struktura u

raduB Stotinjak metara iznad zemlje i> jeroatno> &-1ak metara ispod porsineB%,amislimo da $GIS1a ili Cibonina nebodera> jedan na drugomB' Stepeni"e izidine hrama je okupirala suma tako da samo rh str"i> netaknutB rene stepeni"esa strane su napraljene za posjetio"e da se popnuB Kada se napokon nadjemo narhu gradjeine> zastaje dahB Ispred se pruza neometan pogled na djungludesetinama kilometara unaokoloB 3ide sa samo rhoe krosnji i? iznad njih> rhoipiramida i hramoa *ikalaB

59


60/217

Dram broj "etiri> najisa struktura indijanske Amerike> *ikal> uatemala

Koliko simbolike se osje"a na oom jetroitom mjestuB 5ogled prema zemljiL ljudisu nalik si"usnim insektimaB Getom ispod je mo"na djungla iznad koje se izidglagradjeinska ruka MajaB ,a posmatra"e sa tla mi se nalazimo izmedju ,emlje i

nebaBolazak na glani trg> ulazak u Akropolis i arhitektura koja izazia osje"aj da si nanekoj drugoj 5lanetiB Slojeite kamene strukture> zgrade u kojima ne mozeszamisliti nekog da je stanoao u njimaB $ sredistu su tzB Dram jedan i Dram da>ili poznatiji kao Dram igantskog jaguara i Dram MaskiB Su"eli"e> okrenuti jedanprema drugom> nijemo komuni"irajuB 5risje"am se pogleda na rhoe oa dahrama koji se uzdizu iznad sumeB jinoske kamene plo"e> sa sredisnjim otorima>imale su ta"no odredjenu kosmi"ku srhuB

60


61/217

Dram igantskog jaguara> *ikal> uatemala

FFFFFFFF

Moj kontakt sa gradjeinama Maja me ostaio u ubjedjenju da su oni bili kosmi"kiputni"iB oduse> ne astronauti kake bi ih mogli mi zamislitiB Gjihoo shatanje

ziota i semirskih pro"esa bilo je mnogo dubljeB

Maje su bile galakti"ki inHormiraniB Suda gdje bi isli nosili su kosmi"keinHorma"ijeB 5lanetama omogu"aali da su uspostai dosmjerni galakti"ki tokinHorma"ijaB

I ne samo toB ,a Maje je se bilo inteligentna energija= kosmos> Sun"e> komadkar"a> mra ili "ojekB Se je zioB Se ima soju Hreken"ijuB Se je inHorma"ijaB A

61


62/217

inHorma"ije se kre"uB Inteligentne inHorma"ije> kao sto su ljudi> imaju mogu"nost dapreba"uju soju inHorma"iju s kraja na kraj alaksijeB Semirsko putoanje bilo je>za Maje> kretanje inHorma"ijaB

,a kretanje inHorma"ija nisu potrebni kosmi"ki brodoi> raketno gorio i brzine

e"e od sjetlostiB 5otrebno je znanje kosmi"kih Hreken"ijaB

Kosmi"ki marker i Dram sa platHormom> *ikal> uatemala

,amisljam Maje na rhu Drama igantskog jaguara koji se u prede"erje nalaze uonom kamenom otoru i pripremaju za put prema som sun"eom sistemuB*renutna materijalna dezintegra"ija> preba"ianje inHorma"ije sa Drama nadrugi kraj alaksijeB $ *ikal1u> obi"ni ljudi koji prisustuju oom kosmi"komputoanju> po"inju legende o bogoima koji odlaze i dolaze sa neba> snagom sojihmisliB

62


63/217

Otoreni zarse"i hramoa i piramida su sluzili kao kosmi"ke platHorme Majama zanjihoa galakti"ka putoanjaB

5ogled na dzunglu sa rha piramide> *ikal> uatemala

$ deetom stolje"u dolazi do enigme za histori"are i arheologeB Jedan za drugim> siode"i "entri Maja> su napusteniB Gema tragoa ratnim pohodima> borbama>bolestima> pozarima> prirodnim kataklizmamaB Kao da su gradski "entriispraznjeni preko no"i> po komandi> bez nereda i haosaB armeri sa periHerijagradoa i iz djungli ostali su zbunjeniB 3ise nije bilo odjstaB Kosmi"ka "iiliza"ijaMaja je netragom nestalaB

Gjihoa misija na nasoj 5laneti je bila okon"anaB

$ kamenu su ostali zapisani beskrajni datumi kosmi"kih dogadjaja i astronomskihinHorma"ija? onima koji "e do"i u budu"nostiB

FFFFFFFF

Istina> sa gasenjem *ikal1a u uatemali> Copan1a u Dondurasu> 5alen6ue1a uMeksiku %koji "e biti metom moga narednog putoanja'> nije se ugasilo ono sto sesmatra "iiliza"ijom MajaB ,arsen je klasi"ni period> a po"eo je post1klasi"ni sa"entrima u meksi"kom 7ukatan1uB Mijesanjem onog sto histori"ari zou

63


64/217

"iiliza"ijom *olteka i Maja> dolazi do takodje eli"anstenih arhitektonskihdostignu"a u $8mal1u i Chi"hen Itza1iB Ali> dok su klasi"ne Maje bile apoliti"ne>dotle je noo doba bilo oli"eno ratoima i zrtoanjima> a astronomska znanja seise nisu pominjalaB

Iza praih Maja su ostaljeni pojedini "uari znanja i magije> "arobnja"i ipoznaao"i drenih tradi"ija ! oni su uspijeali da odrze ziima znanje> kodoe iinHorma"ije> linije Istine koje ode direktno do zijezdaB

FFFFFFFF

$ momentima naseg radjanja> sa prim dje"jim pla"em> po"inje nas put u misterijunepoznatogB A na kraju sog ziotnog puta izgleda da znamo manje nego napo"etkuB

Mozda nam se "ini da nemamo nista zajedni"kog sa Majama> kosmi"kim putni"imaB5a "ak i da nemamo Hizi"kih sli"nosti sa tijelima koje su Maje naseljaaleL Hizi"kekarakteristike indijana"a srednje Amerike su druga"ijeB

li, nasa buducnost je da, vremenom, mi postanemo planetarne MajeB

a prisojimo i razijemo njihou briljantno jednostanu i soHisti"iranu tehnologijukoja harmoni"no spaja Hreken"ije Sun"a i nase psiheB a kreiramo "iste planetarnetehnologije i ziimo komHorno u manjim zajedni"ama? izlozeni protoku kosmi"kihinHorma"ijaB I obasjani galakti"kim sijetlom koje "e nam osijetliti se nase

misterije i u"initi da dodjemo do sih odgooraB

64


65/217

Cholula piramida 1 kopija ulkana %2'

Cholula> 5uebla> Me8i"oGoembar (44)B

5onono slije"em u Me8i"o Cit@B Aio Me8i"o dolazi na rijeme> &-=)4B Gaaerodromu kupujem nou auto kartu MeksikaB Ga aerodromskom putokazu idimda imaju direktnu autobusku ezu sa gradom 5ueblaB Ga izlazu iz zgrade pitamodakle polazi autobusB 5oli"aj"i mi pokazuju rukomL tren poslije mi prilazi mladi" iobra"a mi se rije"ima= Autobus polazi sa pete kapije> karta je &(4 pezosa> put traje( sataB Imas jos - minuta do polaskaB

5ogledam gaL nasmijesim mu seB

$poznajemo seB On je iz SpanijeB jeojka mu se uprao ra"a iz 5uebla i zato znaoe inHorma"ijeB

3oznja u luksuznom autobusu je trajala ta"no da sataB Ga stani"i presjedam ulokalni autobusB estina"ija= CholulaB

Cholula je danas zaboraljeno predgradje domilionskog 5ueblaB Gekada je oajkolonijalni gradi" bio dreno srediste blistae "iiliza"ije odakle se dizala naje"apiramida ikada sagradjenaB

FFFFFFFF

Cholula ! grad onih koji su otisliB *ko su oniE Kada i gdje su otisliE

Ime gradu su dali Indijan"i koje su u #3I stolje"u zatekli spanjolski konkistadoriB

FFFFFFFF

Dernan Cortes je u )+B godini> sa +44 ojnika %topoima i konji"om'> kre"u"i se saKube> zapo"eo osajanje Azte"kog "arsta &-&2B godineB Iskr"ao se na isto"noj obalidanasnjeg Meksika u 3era"ruzu1uB Odatle je posao na zapad i redom osajaogradoe da bi se okon"ao padom glanog grada *eno"htitlan1a %danasnjegMeksiko Sitija' i ubistom lorda Monte"zumeB

Ga poloini puta se ispre"ila Cholula koju Cortez opisuje slijede"im rije"ima= *o jeeliki grad sa dadeset hiljada ku"a i popula"ijom od sto hiljada ljudiB $jedno> to je

65


66/217

i religijski "entar sa ise od ).4 hramoaB %Dammond Innes> *he Con6uistadors>AlHred Knoph> &2.2> GeN 7ork'B I> nastalja= rad ima soju uprau i neodgoara nikomeB ,emlja je plodna i naodnjaa seB Oo je najljepsi grad izanSpanjolske po sojim gradjeinama i prirodiB

$laze"i u Cholulu Cortes je saznao o klop"i koju su mu pripremali Meksikan"iB5reduhitrio ih je pogubljenjem ojnih poglai"a i zatim masakrom nad .B444Indijana"aB

FFFFFFFF

Moja pra no" u pristojnom hotelu u zokalu %"entru' je bila nemirnaB Kao da sekri"i hiljada masakriranih Indijana"a jos uijek "uju> a ostre "rte li"a ide i moguse dodirnuti u polutamiB

FFFFFFFF

Sa obje strane Cholule dizu se da gigantska ulkana= 5opo"atepetl %-B-44 metara' iIzta"ihuatl %-B)44 metara'B Osta"i kamenih gradjeina %hramoi' su pronadjenina oba ulkana i stoga se smatraju setim planinamaB

Imena ulkanima dolaze od Azte"a ! poslednje "iiliza"ije u Meksiku prije dolaskaSpanjola"aB Ga Gahuatl jeziku 5opokatepl zna"i planina koja se dimi> a

Izta"ihuatl je uspaana bijela ljepoti"aB obhran tugom> popeo na drugi planinski rh iuzeo zapaljenu baklju kako bi je"no mogao gledati soju izgubljenu ljubaB

Iz te zapaljene baklje ne prestaje i"i dim koji upozoraa na "injeni"u da je ulkan

aktian i poten"ijalno opasanB 3edar dan mi je omogu"io da idim rh grotlaulkana i bijeli dim koji se neprestano dize ka nebuB

Ostalo je zabiljezeno da je Mo"tezuma sojeremeno poslao sojih deset najboljihratnika da otkriju porijeklo oog misterioznog dimaB Slijedili su ga Cortesoiojni"i> &-((B $spijeaju"i se popeti na rh oni su bili :ropljani koji su se uspeli nanajisi rh dotadaB

66


67/217

FFFFFFFF

Maketa piramide Cholula> 5uebla> Meksiko

osadasnja arheoloska istrazianja upu"uju da su &B/44 godine pBnBeB da naseljaprerasla u jedno Hormiraju"i grad koji "e neprekinuto biti naseljen u narednih )B/44godinaB 5retpostalja se da su radoi na elikoj piramidi zapo"eti &44 gBpBnBeB kadaje Cholula postala azno regionalno sredisteB

Gagadja se da je Cholula po bogatstu bila ogledalom pompeznog *eotihua"an1aLkolosalne gradjeine> pra"ene identi"nim stilom> istim periodom rasta %od &44gBpBnBeB do desetog stolje"a'> istim trenutkom propasti %po"etkom 244B godine'B I>sli"no kao *eotihua"an> nakon par stolje"a napustenosti> Indijan"i sa sjeeraoziljaaju oaj grad %Olme"i> *olte"i1Ci"imeka> Azte"i' da bi ih Spanjol"ideHinitino po"istili sa historijske pozorni"eB

FFFFFFFF

Moja pra no"na setnja bila je u pra"u piramide *epanapaB Gekoliko putokaza medoelo do sumoitog brdaL s desne strane je odio osijetljeni put ka "rki na rhubrdaB Ja sam> narano> posao na lijeu stranuB Gakon stotinjak metara noi put uz

67


68/217

brdo> oaj put sa kapijomB 5risao samB Iz dorista je up

Documents

Alternativna Historija 5