BLOK 2:Razvojna područja: kognitivni, moralni i emocionalni razvoj

Doc. Dr. Sc. Lovorka Brajković

Ana Petak, mag. psych.

FAKULTET HRVATSKIH STUDIJA SVEUČILIŠTA U

ZAGREBU

Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko

obrazovanje nastavnika

Ponavljanje uvodne

prezentacije?

Upoznavanje?

Plan za danas:

❖Kognitivni razvoj: Piaget i Vygotsky

❖Moralni razvoj: Kholberg i Lawrence

❖Emocionalni razvoj

Zašto

nam je to

važno?

Stavljamo dijete u kontekst razvojne

faze (za svaki aspekt razvoja) kako

biste razumjeli koji sve utjecaji

oblikuju njegov fizički i psihički

razvoj.

KOGNITIVNI

RAZVOJ

KOGNITIVNI RAZVOJ

KOGNICIJA

Mišljenje

RasuđivanjeUčenje

Rješavanje problema

Kognicija se odnosi na više mentalne

procese pomoću kojih ljudi pokušavaju

shvatiti i prilagoditi sebi svijet u kojem žive.

Glavna ideja...

Kognitivne sposobnosti su osnovne i one

rukovode dječjim ponašanjem.

Suvremeni teoretičari zastupaju interakcionistički pristup, tj.

ponašanje i razvoj određeni su biološkim i okolinskim

faktorima.

a) Jean Piaget: TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA

b) Lav S. Vygotski: SOCIO-KULTURALNI MODEL

KOGNITIVNO-RAZVOJNA TEORIJAJean Piaget (1896-1980)

Preuzeto sa: www.plusesmas.com

Jean

Piaget

❖Švicarski psiholog i filozof

❖jedan od najvažnijih istraživača

kognitivnog razvoja djece

❖Smatra se vodećim predstavnikom

razvojne psihologije 20. stoljeća

❖Unatoč relativno davnoj prisutnosti,

njegove ideje i danas su u znanosti

široko prihvaćene

❖Razvio je genetičku

epistemiologiju: proučavanje prirode

dječje spoznaje i njezine promjene

tijekom razvoja

Što je

utjecalo

na

Piageta?

❖ Koristio se metodama postavljanja pitanja te

je razradio temelje svoje “kliničke metode”

❖ Okrenut biologiji i prirodnim znanostima;

doktorat iz zoologije (1918)

❖ Pisao je knjige o dječjem govoru i

mišljenju, o predodžbi svijeta kod djece, o

dječjoj koncepciji fizikalne uzročnosti te o

dječjem moralnom prosuđivanju

❖ tijekom života objavio je više od 400

publikacija

PIAGETOVA

TEORIJA

KOGNITIVNO

G RAZVOJA

– Osnovna postavka: znanje djeca aktivno grade istražujući svijet oko sebe i manipulirajući njime;rješavaju probleme isprobavajući strategije

– Kroz razvoj se pojavljuju različite kognitivne strukture koje omogućuju djeci razumijevanje svijeta

– Kognitivna struktura: izgrađena je od osnovnih elemenata ili SHEMA koje predstavljaju opći potencijal za izvedbu neke vrste ponašanja

– S obzirom na pojavu struktura razlikuje 4 velika razvojna stadija, pri čemu svaki od njih obilježavaju kvalitativno različiti načini mišljenja

– Važan je SLIJED podstupnjeva (pojedina djeca razvijaju se brže ili sporije od prosjeka)

Primjer

– Shema hvatanja: dijete ima

organizirani obrazac ponašanja koji

primjenjuje da bi dohvatilo predmet

– Ako mu je na putu prepreka, mora

uklopiti nova ponašanja u shemu

kako bi dohvatilo predmet

– Hvatanje bebe od 1.mj je grubo,

hvatanje sa 4.mj je vještije

BIOLOŠKI UTEMELJENE FUNKCIJE

ADAPTACIJA

Prilagodba okolini u kojoj dijete živi

ASIMILACIJA

U doticaju s okolinom, asimiliramo je u svoje postojeće kognitivne

strukture

AKOMODACIJA

Stalno usklađujemo svoje strukture s

okolinom

ORGANIZACIJA

Međusobno povezane strukture

Kroz stalne

pokušaje

asimilacije i

akomodacije

odvija se naš

KOGNITIVNI

RAZVOJ

ORGANIZACIJA

sve spoznajne strukture su povezane i bilo koje novo znanje mora se uklopiti u postojeći sustav

težnja za integracijom znanja u međusobno povezane spoznajne strukture

Primjer:

Shema voća:

➢ Jabuke, kruške, banane

➢ Svo voće raste na drvetu

➢ Voće je različitih boja

➢ Voće je slatko

Mango?

– Boja, raste na drvetu, slatkoća

Asimilacija

u shemu!

Primjer:

Shema voća:

➢ Jabuke, kruške, banane, mango

➢ Svo voće raste na drvetu

➢Voće je različitih boja

➢Voće je slatko

ADAPTACIJA

težnja organizma da se usklađuje s okolinom

• Asimilacija je težnja razumjevanju novih iskustava na osnovi postojećeg znanja, što je nužno za prilagođavanje svijetu oko nas (ponekad dovodi do iskrivljenja realnosti, ali je nužno za prilagođavanje i razvoj) (mango - voće – asimiliramo u shemu)

Primjer:

Shema voća:

➢ Jabuke, kruške, banane

➢ Svo voće raste na drvetu

➢ Voće je različitih boja

➢ Voće je slatko

lubenica?

– Boja, slatkoća, raste li na drvetu

Akomodacija

sheme

Shema voća:

➢ Jabuke, kruške, banane

➢Voće ne raste nužno na drvetu

➢Voće je različitih boja

➢Voće je slatko

ADAPTACIJA

težnja organizma da se usklađuje s okolinom

• Akomodacija je mijenjanje postojećih spoznajnih struktura da bi se uskladile s novim iskustvima (kada je nova informacija previše različita ili složenija da bi se integrirala u postojeće strukture) (voće raste na drvetu –lubenica je voće – mijenjamo shemu)

SENZOMOTORIČKO RAZDOBLJE (0 do 2

godine)

PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7

godina)

STUPANJ KONKRETNIH

OPERACIJA (7 do 11 godina)

STUPANJ FORMALNIH

OPERACIJA (12 do odrasle dobi)

Faze kognitivnog razvoja

1. SENZOMOTORIČKO

RAZDOBLJE (0-2 GOD.)

“Oslanjanje na osjetila”

❖ dijete spoznaje svoju okolinu kroz motoričke radnje,

motornom manipulacijom i senzornim organima (oko, uho,

dodir…) spoznaje predmete (zvuk, tvrdoća, mekoća…)

❖ u prvim godinama života potrebna dovoljna stimulacija

Glavni napredak = shvaćanje stalnosti objekta

(na kraju razdoblja dijete je u stanju predočavati predmete i

kad nisu u njegovom vidokrugu)

Digresija: SENZORNA DEPRIVACIJA*

❖Utjecaji na mentalni i intelektualni razvoj

❖ nedostatak bliskog kontakta djeteta s majkom, u prvih nekoliko

tjedana rođenja

- Bez dovoljno novih iskustava - potencijalno:

❖usporavanje razvoja motoričkih funkcija

❖problemi s funkcionalnošću govornog aparata

❖niska razina intelektualnog razvoja

Podstupnjevi

senzomotoričkog razvoja

❖ 6 podstupnjeva

❖ Nije važna dob, važniji je SLIJED podstupnjeva (pojedina

djeca razvijaju se brže ili sporije od prosjeka)

STUPANJ Dob (mj) Opis

1. Uvježbavanje refleksa0-1

Dijete je ograničeno na izvođenje urođenih refleksa- hvatanje i sisanje. *podcijenjeno!

2. Razvoj shema 1-4Refleksi se pretvaraju u sheme, koje se potom razrađuju (npr.shemahvatanja i sisanja-predmeta,bočice...)

3. Otkrivanje postupaka 4-8

Dijete je više fokusirano na svijet koji ga okružuje i namjernoponavlja radnje kako bi izazvalo reakciju okoline i bilo u većojinterakciji s okolinom (npr. slučajno udari zvečku, zatim ponavlja daopet čuje taj zvuk)

4. Namjerno ponašanje 8-12

Istinsko namjerno ponašanje, Radnje su sve više ciljane i jasnousmjerene, opaža i imitira ponašanje drugih, shvaća da određenipredmeti imaju svoju svrhu

5. Novost i istraživanje 12-18Probleme rješava aktivno pomoću pokušaja i pogrešaka (npr bacažlicu iz hranilice da provjeri koliko daleko će pasti, kakav zvukproizvesti i sl.)

6. Mentalno predočavanje 18-24Umjesto pokušaj-pogreška skloniji mentalnom rješavanju problema(nprželi staviti igračku u kutiju – prvo mora odložiti igračku da biotvorilo kutiju i tek tada je stavlja unutra)

Stalnost objekta

Spoznaja o tome da predmeti imaju stalnost bez obzira na naš perceptivni dodir s njima

https://www.youtube.com/watch?v=4jW668F7HdA

Piaget je primijetio tendenciju djece u dobi od 12 do 18 mjeseci da traže skriveni objekt na mjestu gdje je prethodni put nađen,

iako su vidjeli da je u međuvremenu promijenjena lokacija. U dobi od 18 do 24 mjeseca djeca postaju sposobna koristiti mentalnu

reprezentaciju kojom se služe pri potrazi za sakrivenim objektima.

https://www.youtube.com/watch?v=4jW668F7HdA

2. PREDOPERACIJSKO

RAZDOBLJE

(2 do 6/7 godina)

Ključne promjene u djetetovom razvoju u tom razdoblju:

❖ prohodalo

❖ svladalo govor

❖ misli (ne uvijek logički) i verbalizira

Obilježja faze

❖Korištenje simbola i jezika kako bi se prikazale stvari (npr.

zgrabi metlu i zajaši je kao konja, lonac kao šešir) =

SIMBOLIČKA IGRA

❖Govorenje o predmetima u njihovoj odsutnosti

❖Neizravno oponašanje (ponašanja opaženog u prošlosti)

❖Predodžbena inteligencija: može razmišljati o prošlosti i

zamišljati budućnost, može rješavati probleme zamišljanjem

Ograničenja predoperacijske

misli

❖ nemogućnost logičkog povezivanja uzajamno ovisnih

predodžbi (ima li tvoj brat brata?)

❖ EGOCENTRIZAM: ograničena sposobnost predočavanja

psiholoških iskustava drugih; ponašanje prema kojem kao da

svi znaju i vide ono što dijete opaža ili zna (kada dijete

nešto pokazuje osobi s kojom razgovara preko telefona)

❖ istraživanje: reljefni prikaz 3 planine na stolu, dijete sjedi, lutku

pomiču u različite položaje: u svakom položaju lutka vidi upravo

ono što oni vide

❖ CENTRACIJA: usmjeravanje samo na jedan aspekt problema u trenutku

❖Istraživanje: 2 reda od 5 žetona, jedan red

proširimo (pred očima djeteta), gdje ih je više? U

dužem redu – jer je duži; fokus na to kako izgleda.

❖ nesposobnost KONZERVACIJE (razumijevanje neovisnosti nekih svojstava predmeta) – npr.

Ista količina vode u velikoj i maloj čaši

transduktivno prosuđivanje : nemogućnost povezivanja i uspoređivanja poznatih pojmova.

Ima li više crvenih ruža ili ruža? Odgovor djeteta: Više je crvenih ruža (jer ne shvaća kako kategorija „ruža” sadrži i bijele i crvene

ruže)

Opažanje djece:

Konzervacija:

https://www.youtube.com/watch?v=R9lkOjLNzU4

Tri planine:

https://www.youtube.com/watch?v=v4oYOjVDgo0

https://www.youtube.com/watch?v=R9lkOjLNzU4https://www.youtube.com/watch?v=v4oYOjVDgo0

3. STUPANJ

KONKRETNIH

OPERACIJA (6-

11./12. god)

Operacija=različiti oblici mentalnih radnji koje služe za

rješavanje problema i logično rasuđivanje

Kod djeteta se pojavljuje mogućnost logičkog

razmišljanja i mogućnost konzervacije na poznatim i

konkretnim sadržajima (stvaranje pojmova, uviđanje

odnosa i rješavanje problema).

Konzervacija se odnosi na spoznaju o tome da se

kvantitativna svojstva nekog predmeta ili skupa

predmeta ne mijenjaju s promjenom vanjskog izgleda.

NPR. konzervacija broja, količine, težine...

Pojavljuje se i mogućnost:

❖ Serijacije (usvaja se oko 6. godine) - sposobnost redanja predmeta prema nekom

mjerljivom svojstvu (npr. dužini)

❖ s tri godine slaže predmete bez reda

❖ sa šest godina uspješno obavljaju zadatak

❖ tranzitivnosti – sposobnost logičnog kombiniranja odnosa, zaključivanja o odnosu

između dva predmeta na osnovi znanja o njihovom odnosu prema trećem predmetu

(ako je Maja veća od Ivane, a Ivana veća od Mateje, je li Mateja veća od Maje?)

❖ klasifikacije – uočavanje nadređenog načela koje omogućava logičko razvrstavanje

predmeta u skupini (zadatak grupiranja likova prema određenom kriteriju – usvaja se

oko 8. godine)

Eliminacija egocentrizma,

postizanje konzervacije,

reverzibilnost

https://www.youtube.com/watch?v=j4lvQfhuNmg

https://www.youtube.com/watch?v=j4lvQfhuNmg

STUPANJ FORMALNIH

OPERACIJA

(12 do odrasle dobi)

❖Razmišljanje sve apstraktnije, dijete se može odvojiti od

konkretnog predmeta i zamišljati predmete služeći se

apstraktnim pojmovima

❖Može shvatiti omjere, a ne samo apsolutne veličine

❖Sposobna su uopćavati

❖Hipotetičko-deduktivno rasuđivanje: rješavanje problema

kroz stvaranje i provjeru hipoteza i izvođenje logičkih

zaključaka na temelju rezultata provjere

Značenje Piagetove teorije za obrazovanje

• znači da se obrazovna iskustva djetetu ne događaju već se moraju asimilirati u postojeće spoznajne strukture; poučavanje sadržaja za koje dijete nije spoznajno spremno neće imati pozitivan ishod

1. Važna je spremnost

• preteški ili prejednostavni sadržaji neće biti motivirajući niti zanimljivi, potrebno je da sadržaj bude neznatno iznad djetetove trenutne razine

2. Motivacija za učenje

• Piaget ne vjeruje mehaničkom učenju, prednost daje aktivnim obrazovnim metodama

3. Inteligencija kao

djelovanje

Kritika Piaget-ovog

kognitivnog razvoja

❖Metoda opažanja

❖Nereprezentativan uzorak

❖Velika uloga okolinskih faktora u fazi formalnih

operacija

❖Podcijenio djecu – neke sposobnosti prisutne i ranije

❖Pojedina djeca imaju manje egocentrizma nego je

mislio

❖Kulturalni i okolinski faktori imaju veću ulogu

SOCIOKULTURALNA TEORIJA KOGNITIVNOG

RAZVOJA

Lav Semenovich Vygotsky (1896-1934)

https://www.librarything.com/author/vygotskyls

Lav Vygotsky

❖Jedan od pionira dječje psihologije

❖Na Moskovskom sveučilištu diplomirao pravo, nastavio

studirati književnost i lingvistiku i doktorirao na području

psihologije umjetnosti

Glavne postavke

❖Razvoj je mentalni razvoj – mišljenje, jezik i rasuđivanje, a te se

sposobnosti razvijaju kroz socijalnu interakciju s drugima i predstavljaju

zajedničko znanje jedne kulture

Razvoj pojedinca produkt je kulture

❖ Spada u rane teorije socijalnog konstruktivizma, za razvoj viših misaonih

funkcija bitno socijalno okruženje u kojem dijete stječe iskustva

❖ kultura intelektualnom razvoju doprinosi na dva načina:

❖ Od nje dobiva najveći dio svoga znanja

❖ Od nje usvaja načine svoga razmišljanja (kroz odgoj)

❖ igra je važan dio djetetovog razvoja jer razvija maštu i dovodi do razvoja

❖spoznajni razvoj rezultat dijalektičkog procesa - djeca uče kroz

zajedničko iskustvo rješavanja problema– obično s roditeljima,

učiteljem, braćom i sestrama ili vršnjacima

❖Prvo osoba u interakciji s djetetom preuzima najveći dio odgovornosti

za vođenje rješavanja problema, ali postupno ta odgovornost se

prenosi na dijete

❖naglašavao prvenstveno govorne interakcije, kojima odrasli prenose

djeci bogato znanje, a jezik počinje služiti kao primarno oruđe za

intelektualnu prilagodbu

❖zatim djeca počinju upotrebljavati unutrašnji govor za usmjeravanje

vlastitog ponašanja – razvoj kao proces internalizacije

➢ Učenje je najdjelotvornije kada se

dijete poučava u okviru područja

približnog razvoja.

❖Govori o PODRUČJU PRIBLIŽNOG RAZVOJA kao

moguće metode za određivanje inteligencije. To je razlika

između onog što dijete može učiniti samo (stvarna

razvojna razina) i onog to može učiniti uz tuđu

pomoć (razina mogućeg razvoja).

Koje je praktično značenje

teorije sociokulturalnog

razvoja?

1. Naglašena važnosti socijalnih interakcija s vršnjacima:

poticanje suradnje i vršnjačkog davanja uputa kako bi se

poboljšalo učenje

1. Učitelji bi trebali surađivati s učenicima i pomoći im

izgraditi mišljenje: objašnjava, informira, propituje, ispravlja i

potiče samo dijete da objašnjava

3. Podizanje skela - osiguravanje pomoći učeniku kada i koliko

treba

Kritike

➢ne uzima u obzir spolne razlike,

➢podcjenjuje mogućnosti i zanemaruje osobnu ulogu u

učenju,

➢ne bavi se problematikom načina na koji vanjski svijet

postaje dio uma,

➢ vrijednost uratka koji djeca zajedno postignu može dovesti

do toga da djeca očekuju pomoć čak i kada nešto mogu

postići sama

...I još brzi pregled....

JEAN PIAGET (1896-1980)

psiholog, biolog, pedagog i filozof

Kognitivno-razvojna teorija: znanje djeca aktivno grade istražujući svijet oko sebe i manipulirajući njime; rješavaju probleme isprobavajući strategije; kroz razvoj se pojavljuju različite kognitivne strukture koje omogućuju djeci razumijevanje svijeta

podcjenjuje dječje sposobnosti te stoga više nije toliko utjecajna, djeca različite dobi daju različite odgovore; pažnju pridaje razlozima nastajanja netočnih odgovora

razvoj mišljenja ovisi o maturaciji (prirodnom sazrijevanju)

naglašava važnost učitelja, iako to nije ključna postavka njegove teorije

LAV VYGOTSKY (1896-1934)

Pravo, lingvistika, psihologija umjetnosti; pod utjecajem marksističke filozofije

Sociokulturalna teorija: Razvoj je mentalni razvoj – mišljenje, jezik i rasuđivanje, a te se sposobnosti razvijaju kroz socijalnu

interakciju s drugima i predstavljaju zajedničko znanje jedne

kulture

tek nakon smrti postaje priznat te pridobiva mnoge sljedbenike; teorija i danas utjecajna u obrazovanju

Istaknuta je važnost veze između jezika i kulture

Profesionalna osoba je temelj kognitivnog razvoja djeteta

Moralni

razvoj djece i

adolescenata

Kako to da većina ljudi ne krade kad ima priliku, iako bi time

mogli ostvariti osobnu dobit?

Kako to da ljudi ponekad stavljaju na kocku i vlastiti život kako

bi pomogli drugima, iako bi mogli okrenuti glavu na drugu

stranu i nastaviti živjeti ugodno i sigurno, ne brinući ni za čiju

dobrobit osim vlastite?

(Hren, 2008, str 1)

Što je moral?

❖Moral (lat. mos, moris=običaj) = skup načela i

shvaćanja pravila, običaja i društvenih normi u

određenom društvu ili u jednom njegovu dijelu – o

tome što je dobro a što je zlo, što je valjano i

dopušteno a što nije; na temelju toga procjenjuju se i

postupci čovjeka (Kljajić, 2005)

❖moral je odnos prema drugima, koji se zasniva na pravdi i

brizi za njihovu dobrobit bez očekivanja nagrade ili prijetnje

kaznom (Power, 1994; prema Hren, 2008).

Moralna pravila ≠ društvena

pravila

Pravila pomoću kojih društvo štiti pojedinca i osigurava

njihova prava

vs.

Pravila kojima društvo upravlja svakodnevnim postupcima i

održava red

Moralna pravila

Kognitivna komponenta -znanja o moralnim

principima, te o načinu na koji se primjenjuju

Emocionalnakomponenta

- osjećaji koji su izazvani postupcima

koje možemo procijeniti kao moralne

ili nemoralne

Konativna komponenta

- spremnost pojedinca za djelovanje u skladu

sa usvojenim normama, te

dosljednost u njihovom provođenju

Kada su prisutne sve komponente,

smatra se kako je razvijena moralna

svijest (Hren, 2008).

Dolazi li moral „izvana” ili

„iznutra”?

Teorije moralnog razvoja

❖Isto polazište:

❖u početku je dječji moral eksternalno kontroliran (odrasli), a s

vremenom postaje reguliran unutrašnjim standardima

❖Razilaze se u isticanju različitih aspekata moralnosti

❖Psihoanalitičke teorije

❖Teorija socijalnog učenja (Bandura)

❖Kognitivno-razvojna teorija (Piaget, Kohlberg)

❖Etologija, sociobiologija

1. Psihoanalitičke teorije

❖Sigmund Freud:

❖ dijete u početnom stadiju svog razvoja amoralno i hedonistično (tada dominira ID)

❖ S vremenom se pod utjecajem okoline razvija superego koji inhibira društveno nepoželjne i štetne porive (Berk, 2008).

❖ djeca se pokoravanju superegu s ciljem izbjegavanja krivnje ili dobivanja roditeljske pažnje, naglašava važnost “krivnje” u moralnom razvoju

❖Ono što u početku roditelji nisu odobravali sada izaziva osjećaj krivnje ili srama

❖Djeca razvijaju superego identificirajući se s roditeljem istoga spola te usvajaju njihove moralne standarde

❖moralni je razvoj završen u petoj-šestoj godini razvoja (falusna faza)

❖Danas jasno - ako djeci nedostaje emocionalna podrška i osjećaj sigurnosti od strane roditelja dolazi do SAMOOKRIVLJAVANJA

❖Ako roditelji ukazuju djetetu na posljedice njegovog ponašanja, ono postaje svjesnije svojih osjećaja

❖ ideje o razvoju moralnosti naišle na slabu podršku drugih autora iistraživanja, ideja da je krivnja motivator moralnih ponašanja jedonekle točna

(Berk, 2008)

2. Teorije o utjecaju okoline

i učenja (A. Bandura)

❖ različiti oblici moralnog ponašanja stječu se (kao i ostala ponašanja) interakcijom sa socijalnom okolinom:

❖ potkrepljivanjem i modeliranjem

❖ djeca opažaju modele u okolini te imitiraju poželjna ponašanja, ako su potkrepljena povećava se učestalost takvog ponašanja

❖Moralni razvoj nije stupnjevit već ovisi o učestalosti kažnjavanja ponašanja koja se smatraju nemoralnima te nagrađivanja poželjnih, moralnih ponašanja

❖internalizacijom potkrepljenja i učenja opažanjem

djeca razvijaju vlastita moralna ponašanja

❖Bave se moralnim ponašanjem, ali ne i rasuđivanjem

❖Operantno uvjetovanje važno, ali ne dovoljno za učenje

moralnog ponašanja

❖Obilježja modela koja utječu na djetetovu spremnost da ih

imitiraju:

❖ Toplina

❖Kompetencija i moć

❖Dosljednost riječi i ponašanja

3. Etološki pristup i

sociobiološko tumačenje

❖Smatraju da postoje urođene emocionalne dispozicije(poput empatije ili straha), koje ljudskoj vrsti daju usmjerenje prema prosocijalnom ponašanju

❖ bave se ponašanjima specifičnim za cijelu vrstu, a manje onima specifičnim za pojedinca

❖Kagan (1984) navodi da djeca već u vrlo ranoj dobi izražavaju negodovanje kad se narušavaju društvene norme i očekivanja te nudi općeprisutne emocije povezane s moralom (empatija, sram, krivnja, ponos, gnušanje, odbojnost; a Eisenberg i Fabes (1998) pokazuju da tek rođenu djecu uznemiruju znakovi neugode i patnje osoba u njihovoj blizini

Altruizam?

❖Poseban interes: altruizam

PARADOKS ALTRUIZMA

❖ logička dilema etologa; kako se unutar vrste prenosi ponašanje (samožrtvovanje) koje ne povećava vjerojatnost preživljavanja i razmnožavanja?

Odgovor sociobiologa na

etološke dileme

“IZBOR SRODNIKA” – ljudi i životinje postupaju tako da povećavaju vjerojatnost preživljavanja svojih gena, ali ne i sebe samih

❖Spašavanje života srodnika; osoba koje su nam genetski slične (npr. majka će prije riskirati život za dijete nego za muža)

Što s altruizmom prema “nesrodnicima”?

❖“recipročni altruizam” –ljudi pomažu drugima jer to povećava vjerojatnost da će i sami dobiti pomoć ako je budu trebali; pomaganjem drugima osiguravaju preživljavanje vlastitih ili sličnih gena

4. Kognitivističko-

razvojni modeli

❖Moralni i kognitivni razvoj su povezani, kognitivni jerazvoj temelj moralnog

❖Potrebno je poznavati djetetovu sposobnost rasuđivanja iznanje o moralu da bi se moglo razumjeti moralnorasuđivanje

❖Bolje kognitivne sposobnosti vode zrelijem moralnomponašanju (tuđe stajalište, različite okolnosti)

Najutjecajnije teorije Jeana Piageta i Lawrenca Kohlberga

a) TEORIJA JEANA PIAGETA

❖Do osnova teorije došao opažanjem djece u igri:

❖Naturalistički pristup: kako se igraju, kako stvaraju i provode pravila, kada se pravila mijenjaju ili zanemaruju

❖Eksperimentalni pristup: traži rješavanje moralnih dilema iz priče

Moralne dileme

Dječak Augustin slučajno je tintom jako zaprljao stolnjak dok

je punio tintaricu kako bi pomogao tati. Drugi dječak, Julian,

prolio je malo tinte na stolnjak dok se igrao tatinim

nalivperom, što mu je inače bilo zabranjeno.

(Vasta, Heith i Miller, 1998).

Koji je lik „zločestiji”?

Faze moralnog razvoja - Piaget

1. faza: motorička – 2. do 4. godine

Nisu prisutna pravila igre nego motoričke reakcije, ne

razumiju moralnost i rijetko se igraju po pravilima

2. faza moralnog realizma ili egocentrična faza; 5 do 7.

godine;

Počinje poštivanje pravila; oponašaju pravila drugih

(postavljenih od strane autoriteta) i ona se ne

mijenjaju i ne dovode u pitanje

Značajke faze moralnog realizma:

– Objektivna odgovornost (procjena nečijeodgovornosti temelji se na objektivnimposljedicama nekog postupka)

– Bezuvjetna pravda (uvjerenje djece da se svakokršenje pravila mora kazniti, neovisno o tome je liprekršaj otkriven ili ne); npr. zbog toga dijete mislida ako je razbilo tanjur, a drugog dana ga bolizub, da je to kazna zbog njegovog postupka

Preuzeto iz: Vasta i sur., 2008, str. 523

3. faza moralnog relativizma (8. do 11. godine)

❖ Počinju razumjeti pravila igre, a poštivanje pravila je individualna

odluka o suradnji s drugim ljudima, a ne više samo uvažavanje

naredbi

❖ Počinju prilagođavati pravila igre ako to smatraju potrebnim

❖ moralnost poštivanja pravila procjenjuje se s obzirom na situacijske

činitelje

4. faza (od 12. godine)

❖Mogu dobro razumjeti, ali i stvarati nova pravila; moralno se rasuđivanje širi s osobnog na širi društveni plan

❖Faza formalnog mišljenja, apstraktnog mišljenja

❖Zamišljaju moguće situacije za vrijeme igre te stvaraju nova pravila koja će tada primjenjivati

❖Interes za opća moralna pitanja (očuvanje okoliša, pomoć beskućnicima...)

DVA STUPNJA MORALNOG RAZVOJA

Heteronomna moralnost (prvo se javlja, pravila su zadana od strane autoriteta i zato ih smatraju

nepromijenjivima)

Autonomna moralnost (do toga dolazi kroz interakciju s vršnjacima i kognitivni razvoj; pravila su društveno dogovorena; standard pravednosti (jednaka briga za svoju dobrobit kao i za dobrobit drugih) se koristi kao

kriterij za mijenjanje pravila

Provjera Piagetovog

modela

❖U osnovi točan, istraživanja potvrdila koncept bezuvjetne pravde

❖Podcijenio dječje sposobnosti moralnog rasuđivanja

❖Možda djeca najbolje pamte zadnji dio priče

❖djeca procjenjuju moralnost likova i s obzirom na druge činitelje, a ne samo na osnovi procjene štete (npr. Radi li se o osveti, je li slijedila isprika)

b) Kohlbergova teorija moralnog

razvoja (1958)

NAJUTJECAJNIJI MODEL (uz Piageta)

❖Nastavio se na Piagetov rad

❖koristio moralne dileme

❖Pored procjenjivanja o tome koji je lik iz priča “zločestiji”,

od djeteta se tražilo da procijeni i kako će se lik ponašati

(hoće li kršiti pravila radi dobrobiti druge osobe)

Moralni razvoj odvija se kroz 3

razine, a svaka ima dva stupnja

Ideja: rasuđivanje na temelju ideala pravde i jednake dobrobiti

predstavlja motivacijsku silu koja upravlja ponašanjem

– Stupnjevi moralnog razvoja opisuju se prema načinu definiranja onog što je ispravno, navedenim razlozima zbog kojih se nešto

smatra ispravnim, te prihvaćanju društvenog gledišta koje

strukturira razinu moralnog rasuđivanja

– moralne prosudbe imaju određene karakteristike koje ih razlikuju od ostalih prosudbi:

1.odnose se na vrednote, a ne na činjenice

2. odnose se na osobe

3. Opisne su i normativne

Prikaz stupnjeva kroz

primjer moralne dileme

»Jedna je žena u Europi bila na samrti jer je bolovala od raka. Postojao je jedan lijek za koji su liječnici vjerovali da bi joj

mogao pomoći. Izumio ga je ljekarnik iz istog grada, no naplaćivao ga je deset puta više od njegove proizvodne

cijene. Ženin suprug Heinz išao je kod mnogih ljudi ne bi li posudio novac, no prikupio je samo polovinu novca

potrebnoga za lijek. Ljekarnik nije želio prodati lijek za nižu cijenu, niti mu je želio dopustiti odgodu plaćanja. Heinz je

postao očajan i provalio u ljekarnu i ukrao lijek za svoju ženu. Je li Heinz to trebao učiniti? Zašto?«

(Berk, 2008; str. 388 i Pennington, 2001; str. 70)

Razina Faze Primjer

Pretkonvencionalnarazina

(10-13 god)

Individualna perspektiva

(“Sviđa mi se”)

1: Heteronomna moralnost: usmjerenost na poslušnost i izbjegavanje kazne; egocentrično stajalište (svi osjećaju što i ja)

Heinz nije smio ukrasti lijek. On bi zbog toga bio lopov i bio bi kažnjen slanjem u zatvor.

2: Individualnost i instrumentalnost: uočavaju da postoje različita stajališta, ali ne mogu se uživjeti u njih; smatraju da pravedni postupci proizlaze iz vlastitih interesa; moral se zasniva na reciprocitetu razmjene: »ako ti meni učiniš uslugu i ja ću tebi«

Heinz je trebao ukrasti lijek zbog toga jer treba svoju ženu da pazi na njega tako da mu je važno da se ona oporavi.

Konvencionalna razina

(oko 13. god do kraja adolescencije)

Društvena perspektiva

(“Društvo odobrava”)

3: Prilagođavanje drugima: pravila su određena onime što većina ljudi smatra ispravnim; zadržavanje naklonosti iodobravanja okoline kroz ponašanje kao da smo osobe koje žele pomoći

Heinz je trebao ukrasti lijek. To je prava stvar koju je trebao učiniti jer bi ga drugi više cijenili i njegova žena bi to očekivala od njega

4: Red i zakon: prihvaća pravila jer odražavajufunkcioniranje društva, poželjno ponašanje je ispunjavanje vlastitih obveza i poštivanje autoriteta,pravila se odnose na sve ljude, no zakon se može prekršiti ukoliko dođe do sukoba s nekom od utvrđenih

društvenih dužnosti

Heinz nije smio ukrasti lijek. Ako bi svi radili slične stvari, ne bi bilo zakona i reda. Svačija je dužnost pridržavati se zakona.

Postkonvencionalna razina

(od mlađe odrasledobi)

Univerzalna pravda(“Ispravno je”)

5: Temeljna pravda i društveni ugovor: Zakon nije isto što i moral, zakoni proistekli iz temeljnih moralnih načela te se, različiti su stavovi i vrijednosti no svi imaju pravo na postojanje

Heinz je trebao ukrasti lijek. Ljekarnik je taj koji je kriv jer je tražio previše za lijek; ljekarnik je koristio nepravedno pravilo jer zbog toga trpi dobrobit drugih.

6: Univerzalna etička načela: vrhunac moralnog razvoja –ljudski život je najvažniji, univerzalna moralna pravila su iznad zakona (npr ljudsko dostojanstvo i pravda)

Heinz je trebao ukrasti lijek. Život je važniji od vlasništva ili novca, ljudi zaslužuju živjeti bez obzira na sve.

Stupnjevi (6):

❖ a) kvalitativne razlike u načinima mišljenja (strukturama) koje se koriste u istoj temeljnoj funkciji u različitim razvojnim fazama

❖ b) Različite strukture oblikuju nepromijenjeni redoslijed u razvoju svakog pojedinca, mogu ga ubrzati ili usporiti kulturalni činitelji, ne mijenjajući redoslijed

❖ c) Svako od različitih mišljenja tvori strukturiranu cjelinu, organizaciju mišljenja koja se nalazi u osnovi specifičnih odgovora na različite zadatke u određenoj fazi

❖ d) Stupnjevi predstavljaju hijerarhijske organizacije- redoslijed sve više diferenciranih i bolje integriranih struktura; viši stupnjevi zamjenjuju strukture s nižih

(Raboteg-Šarić, 1995)

❖zadnji stupanj moralnog rasuđivanja ostao je uglavnom na

razini teorije

❖pronađen samo u osoba s visokim obrazovanjem u

području filozofije, morala i etike

Provjera Kohlbergova

modela

❖Nije dokazana najviša razina moralnog rasuđivanja

❖razvoj kognitivnih sposobnosti je temelj razvoja moralnog

rasuđivanja – istraživanja pokazuju povezanost, ali su

korelacijska (možda se razvijaju istodobno?)

❖Istraživanja potvrdila dosljednost moralnog rasuđivanja

(dijete u jednoj fazi moralnog razvoja sve situacije

procjenjuje na isti način; u više od 60% slučajeva dileme

prosuđuju sukladno jednoj fazi moralnog razvoja, a u

90%slučajeva sukladno dvjema fazama)

Univerzalnost - kulturalna

❖Novija istraživanja potvrđuju da je slijed faza moralnog razvojadosljedan (odstupanja vrlo rijetka)

❖U nekim je kulturama problem riješiti moralne dileme biranjemizmeđu pojedinca i društva

❖međukulturalna istraživanja pokazala su kako ljudi u neindustrijskimdruštvima rijetko dođu u 5. fazu

Moralni razvoj u srednjem

djetinjstvu (Berk, 2008)

❖DISTRIBUTIVNA PRAVDA (uvjerenja o tome kako na pravedan način

raspodijeliti materijalna dobra-npr. džeparac, tko će gdje sjediti u

autu)

❖Razvoj pojma u tri stadija:

❖Jednakost (5-6 godina): djeca nastoje da svatko dobije jednaku

količinu nečega

❖Zasluga (6-7 godina): nagradu zaslužuje onaj tko se najviše trudio

❖Dobronamjernost (8. godina): treba se više pobrinuti oko onih koji

su uskraćeni; npr. više džeparca djetetu koje ga nema

U interakcijama s prijateljima više se oslanjaju na dobronamjernost, u i

interakcijama s nepoznatima na jednakost.

❖Djeca u srednjem djetinjstvu povezuju moralna pravila i socijalne

konvencije

❖Školska djeca smatraju da je kršenje smislenih socijalnih konvencija

bliže moralnom prijestupu od kršenja konvencija bez očiglednog

opravdanja (npr. zabrana trčanja po stepenicama da se ne bi ozlijedili

vs. Zabrana prelaska bijele crte na igralištu)

Razvoj moralnosti u

adolescenciji (Berk, 2008)

❖Promjene u kogniciji i društvenom iskustvu adolescentima

omogućavaju da bolje razumiju društvene strukture – institucije i

pravosudni sustav

❖Adolescenti razvijaju nove ideje o tome kako pomiriti sukob između

želja i potreba

Emocionalni

razvoj

Emocije su tradicionalno smatrane "dodatkom" u

psihologiji, a ne ozbiljnim mentalnim funkcijama

kao što su percepcija, jezik, mišljenje i učenje

Emocije - definiranje

Emocije = procesi koji uspostavljaju, održavaju,

mijenjaju ili okončavaju vezu između pojedinca i okoline u

stvarima koje su za pojedinca značajne (Campos i sur.,

1994); unutrašnje reakcije

• povezuju ono što nam je važno sa svijetom ljudi,

stvari i događaja

Emocije, afekti i

raspoloženje

Emocije: stanja koja traju ograničeno vrijeme, od nekoliko minuta do nekoliko sati

Raspoloženje: emocionalno stanje koje obično traje satima, danima ili tjednima; raspoloženja su obično generalizirana, tj. nisu vezana uz određeni objekt, dok su emocije vezane uz određeni objekt

Afekt: doživljaj koji se naglo javlja, ima veliki intenzitet, praćen je izrazitim tjelesnim i psihičkim promjenama; smanjena samokontrola i sposobnost intelektualnog funkcioniranja

I emocije i raspoloženja uključuju stanje pripravnosti:emocionalna epizoda mijenja stanje pripravnosti na djelovanje, raspoloženja

održavaju takvo stanje i opiru se promjeni

Tri vodeća pristupa emocijama:

1. Pristup temeljnih emocija

2. Komponentni pristup

3. Dimenzionalni pristup

1. Pristup

temeljnih

emocija

– cijele emocije su univerzalne, a ne

samo njihove komponente (Broj varira:

npr. Izard 10 (6 + zadovoljstvo, krivnja,

interes, sram)

– osnovni pokretački programi emocija

razvijeni su evolucijskom selekcijom

– O interakciji s okolinom ovisi na koji

način će program biti razvijen, no sam

program je genetski utemeljen

Emocionalne komponente

1.

Procjena (vrednovanje)

2.

Spremnost na

djelovanje

3.

Izražavanje

4. Tjelesne reakcije

5. Subjektivni

osjećaj

2. Komponenti pristup

Procjena

(vrednovanje)

Emocije se mogu izazvati na različite

načine, no uobičajen prvi korak je

procjena, tj. prepoznavanje nekog

događaja kao značajnog.

Možemo li

vrednovanjem

promijeniti

kako ćemo se

osjećati?

Stari prijatelj →nema pozdrava →

uobrazio se → ljutnja/uvrijeđenost

Spremnost

na

djelovanje

Djeca u dobi od tri godine uočavaju da

emocija predstavlja „problem” i da

treba uslijediti akcija (Stein, Trabasso i

Liwag, 1993)

– Emocije zato omogućuju obrate u

našim aktivnostima

Izražavanje

emocija

Od Darwinovih vremena -

istraživanja izraza lica

- Objektivna mjerenja!

Kako prepoznati

pravi smiješak?

Tjelesne

promjene

– Prema Williamu Jamesu, emocija je

osjećaj o tome što se događa u tijelu

1) Slabljenje osjeta u tijelu će oslabiti

intenzitet emocija

2) Poticanje tjelesnih promjena bi

trebalo izazvati emocije

Subjektivni

doživljaj

– Emocija koju doživimo

https://www.slideshare.net/Mattersight/more-than-a-feeling

3. Dimenzionalni pristup

npr. Cirkumpleksni model emocija(Russel i Feldman-Barrett, 1998)

Aktivacija

Deaktivacija

UgodaNeugoda

Pozoran

Uzbuđenje

Ushićen

Sreća

Smirenost

Opuštenost

Spokoj

Zadovoljstvo

Umor

Dosada

Depresija

Tuga

Uznemiren

Pod stresom

Nervozan

Napet

Vrste emocija

Osnovne (primarne) emocije:

1) Rana pojava u razvoju

2) Zajedničke su ljudima i višim primatima

3) Univerzalne su*

4) Imaju jasnu fiziološku osnovuSložene (sekundarne) emocije

- vezane za druge ljude, za samoprocjenu; estetska osjećanja

Primarne emocije (Ekman,

1970)

❖Strah – nastaje opažanjem opasnosti ili prijetnje

❖Ljutnja – nastaje uslijed nemogućnosti dolaska do cilja

❖Gađenje – nastaje kao reakcija na podražaj ili situacije koje doživljavamo kao neugodne i neprihvatljive za unošenje u organizam

❖Sreća – nastaje kada ostvarimo cilj ili dobijemo željeni objekt

❖Tuga – nastaje uslijed gubitka objekta koji ima vrijednost za osobu

❖Iznenađenje – nastaje kada se dogodi nešto neočekivano

- Neki autori dodaju i neke druge emocije među primarne

– Najistaknutija je još uvijek Ekmanova

neurokulturalna teorija

– različiti izrazi odgovaraju različitim emocijama,

koji podliježu kulturalnim pravilima pokazivanja

„You were never taught how to talk with your

face like you speak with words.” P. Ekman

Doprinosi P. Ekmana:

https://www.paulekman.com/about/

paul-ekman/

https://www.paulekman.com/about/paul-ekman/

https://www.paule

kman.com/project

s/inside-out/

Kultura i emocije

Podcjenjivački stav zapadne kulture:

ako u raspravi želimo odbaciti ono što kaže druga osoba nazivamo je „emocionalnom”, odnosno „iracionalnom”

❖ Emocije imaju biološki korijen, ali su kulturalno oblikovane

❖ neke su univerzalne u različitim kulturama

❖ Facijalna ekspresija osnovnih emocija - biološki uvjetovana, ista u svim kulturama

Kada, gdje i kako će se emocije

pokazati nije kulturalno univerzalno

Razvoj emocija

❖Etolozi: evolucija osigurala reakcije nužne za djetetovo

preživljavanje

❖Djeca imaju programirana ponašanja koja majku drže

u blizini i potiču je da im pruže odgovarajuću njegu

❖Privrženost majke i djeteta polazi ih tih urođenih

ponašanja.

Koja su to ponašanja?

Razvoj emocija

❖Dojenče: dva tipa ekspresije emocija

1. Plač – najvažniji oblik komunikacije

- signalizira nezadovoljstvo: osnovni, ljutiti, bolni

2. Smijanje:

- Signalizira zadovoljstvo

- Refleksni smiješak: tijekom spavanja, 1. mjesec

- Socijalni smiješak (6.-10.tj) – izazvan opažanjem lica drugih

Kod novorođenčeta emocionalno reagiranje predstavlja stanje opće pobuđenosti – emocije se još ne razlikuju

Trebamo li reagirati na dječji plač tješenjem? Tko je u pravu?

AINSWORTH, 1979. & BOWLBY, 1989. DA! -odgovaranje na dječji plač je bitan

faktor u razvoju “zdrave” privrženosti i povjerenja

WATSON, 1928. NE! -time samo potkrepljujemo plač i povećavamo njegovu

učestalost...

Preuzeto iz Tatalović-Vorkapić, 2013, str 109

Tijek razvoja emocija

❖Oko 3 mjeseca: diferenciraju se zadovoljstvo i uznemirenost

❖Od 3. do 6. mjeseca iz uznemirenosti se izdvajaju gađenje i

strah.

❖Od 6. do 12. mjeseca iz zadovoljstva izdvajaju se oduševljenje i

naklonost prema odraslima

❖Od 12. -18. mjeseca razvijaju se naklonost prema djeci i

ljubomora

❖Od 18. – 24. mjeseca razvija se radost

U 2. i 3. godini - se nove emocije, u vezi s razvojem

svijesti o vlastitoj ličnosti:

ponos, sram, krivnja, zbunjenost

Već trogodišnjaci osjećaju sram kada su neuspješni i

ponos kada su uspješni, reakcija je u skladu sa težinom

zadatka – ako je zadatak lagan, više su posramljeni ako

ne uspiju, a ako je težak, više su ponosni kada uspiju

Prvi strahovi

– prvi strahovi oko 6 mjeseca, vrhunac oko 18 mjeseca

– Tjeskoba prema strancima: strah od nepoznatih osoba

(između 9 i 12 mjeseca)

– Separacijska anksioznost– plakanje kad roditelji

odlaze; vrhunac oko 15 mjeseca

Socijalizacija emocija

1. PROMATRANJEM I OPONAŠANJEM (vide, primjećuju, obraćaju pozornost; odrastanjem odustajemo od

neposrednog gledanja i vidimo stvari i događaje u okviru očekivanja)

2. U OKVIRU MODELA PONAŠANJA LJUDI IZ BLISKE OKOLINE (oponaša način i intenzitet emocionalnog izražavanja, Način priopćavanja o svojim emocijama ujedno je i poziv okolini da

sudjeluje u emocionalnom doživljaju)

3. NAMJERNIM ODGAJANJEM KONTROLE EMOCIJA OD STRANE RODITELJA, ODGAJATELJA (postavljanjem granica prihvatljivog i neprihvatljivog izražavanja emocija, naročito srdžbe – dijete se

usmjerava na smanjivanje intenziteta, potiče ga se na samokontrolu i uči odabiru društveno prihvatljivih oblika

izražavanja).

Izražavanje emocija

– 3 komponente: doživljajna, ekspresivna i fiziološka

Facijalne ekspresije:

https://www.youtube.com/watch?v=TrgNKGjSyxA&index=2&list=PL8VqaFf6Kz-JbeYLvi7fgQvH-dHMhIHwT

https://www.youtube.com/watch?v=TrgNKGjSyxA&index=2&list=PL8VqaFf6Kz-JbeYLvi7fgQvH-dHMhIHwT

Glas kao kanal za

izražavanje emocija

"Trudna sam dva mjeseca.“

❖ Istraživanje: rečenica izrečena tonom koji je izražavao 9 različitih emocija, nizozemski jezik (Van Bezooijen, Van Otto i Heenan, 1983)

- U istraživanju su sudjelovali nizozemski, japanski i tajvanski sudionici

- Nizozemci su najbolje prepoznali emociju u neutralnom isretnom tonu, dok su sve tri skupine prepoznavali emocije unesretnom tonu

Tjelesne promjene

Podsjetnik: James: moguća su dva smjera utjecaja:1) Slabljenje osjeta u samom tijelu će oslabiti intenzitet emocija2) Poticanje određenih tjelesnih promjena bi trebalo izazvatiemocije

❖ Intervjui 25 odraslih muškaraca koji su pretrpjeli ozljedukralježnice i izgubili sve osjete ispod mjesta povrede(Hohmann, 1966)

❖ Ispitivao o seksualnim osjećajima, strahu, srdžbi, žaljenju,sentimentalnosti u ukupnoj emocionalnosti• Većina ih je izvijestila o slabljenju seksualnih osjećaja nakonozljede, te o smanjenju straha i ljutnje

Temperament

– razlike među ljudima u pogledu sklonosti ka doživljavanju pojedinih

raspoloženja predstavljaju dio razlika u temperamentu

– naziv za skup osobina koje razlikuju ljude po:

* uobičajenom raspoloženju

* općoj razini aktivacije i

* kvaliteti emocionalnog reagiranja na podražaje

Chess & Thomas: 3 vrstetemperamenta u djece

– Lako dijete — općenito dobrog raspoloženja

– Teško dijete — negativne reakcije, često plače

– Suzdržano dijete — teško pobudljivo, nizak intenzitet aktivnosti

Važan koncept za emocionalni

razvoj: Privrženost

❖Teorije privrženosti:

1. Freud: novorođenče je privrženo osobi koja zadovoljava njegovu

oralnu fazu; Harlow ga pobija

2. Erikson: prva godina života je ključna u razvoju privrženosti

- Povjerenje nasuprot nepovjerenju

3. Bowlby: važnost privrženosti između djeteta i roditelja u prvojgodini

❖Razvija se u fazama

Harlow i Zimmerman, 1958

https://www.youtube.com/watch?v=OrNBEhzjg8I&fea

ture=youtu.be

– Bihevioralna teorija - privrženost se razvija sa

skrbnikom koji daje hranu i zadovoljava osnovne

psihološke potrebe

– Ipak: majmunčići birali žičanu majku samo kada su

bili gladni, a zatim bi se vratili „mekanoj” majci

H. F. Harlow i R. R. Zimmermann (1958). The Development of Affectional Responses in Infant Monkeys.

Proceedings of the American Philosophical Society. 102, 5, 501-509.

https://www.youtube.com/watch?v=OrNBEhzjg8I&feature=youtu.be

Mary Ainsworth (1913-1999)

Preuzeto sa: https://psychology.tcnj.edu/ainsworth/

Teorija privrženosti:

Temeljna ideja: djeca imaju potrebu razviti

blizak emocionalni odnos – privrženost

majci (ili drugom primarnom skrbniku)

- Sigurna privrženost se razvija ako je

skrbnik osjetljiv te dosljedno reagira na

potrebe djeteta

- Što ako skrbnik ne reagira na potrebe

djeteta?

Ainsworth, Bowlby – tipovi privrženosti

Sigurna privrženost Samopouzdana, prilagodljiva

Izbjegavajućaprivrženost

razvija se zbog iskustva neodgovarajuće inesenzitivne brige;

Pokazuju nesigurnost, izbjegavajuroditelje, dijete nije u stanju razmjenjivatiemocije s roditeljima, niti ih može koristitikao sigurnu bazu za istraživanje okoline

Anksiozna privrženost razviju djeca s nekonzistentnimroditeljskim odgovorima,nisu u dovoljnojmjeri zainteresirana za istraživanjeokoline.

Dezorganiziranaprivrženost

razviju djeca roditelja zlostavljača. Nemaju organiziran obrazac privrženosti, zbunjena su, ponašaju se kontradiktorno.

Kako mjeriti privrženost?

Eksperiment “Strange Situation” - Mary Ainsworth (Berk, 2003).

https://www.youtube.com/watch?v=QTsewNrHUHU

https://www.youtube.com/watch?v=QTsewNrHUHU

Prilika zaprivrženost

Kvalitetaskrbi

Karakteristikedjeteta

Obiteljskeprilike

Roditeljskoiskustvo

ZA KRAJ...

Kako svojim ponašanjem

možemo potaknuti

osjećaj sreće kod drugih, a i kod

samih sebe?

https://www.youtube.com/watch?v=oHv6vTKD6lg

https://www.youtube.com/watch?v=oHv6vTKD6lg

Korištena literatura

Oatley, K. i Jenkins, J. M. Razumijevanje emocija.

Tatalović-Vorkapić, S. (2013). Razvojna psihologija. Rani i predškolski odgoj i

obrazovanje. Rijeka: Učiteljski fakultet.

Oakley, L. (2004). Cognitive development. Routledge.

Brajković, L. (2017). Moralni razvoj. Predavanja za studente. Zagreb: Hrvatski studiji.

Raboteg Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma. Zagreb: Alinea.

Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (1998). Dječja psihologija. Jasterbarsko: Naklada

Slap (poglavlje Kognitivni razvoj)

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog obrazovanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Hren, D. (2008). Utjecaj visokoškolskog obrazovanja na razvoj moralnog rasuđivanja osoba mlađe

odrasle dobi. Doktorska disertacija. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Reeve, J. (2009) Razumijevanje motivacije i emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

https://www.learning-

theories.org/doku.php?id=hr:learning_theories:social_development_theory

Literatura:

Raboteg Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma. Zagreb:

Alinea.

Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (1998). Dječja

psihologija. Jasterbarsko: Naklada Slap (poglavlje Kognitivni

razvoj)

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog obrazovanja.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

Reeve, J. (2009) Razumijevanje motivacije i emocija.

Jastrebarsko: Naklada Slap.