broj 103/104 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/103.pdf · Broj 103-104 • srpanj/kolovoz 2005. HRVATSKE ŠUME 3 Ima li prostora za nova zapošljavanja u šumarstvu Dr. sc

Muzej šumarstva u Krasnu Slavonski orijaši prkose stoljećima Najviše se suši jela

Kako zaštititi i očuvati šume u svijetu 11

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA

Ima li prostora za nova zapošljavanja u šumarstvu 2

Bare i močvare, kakve su nekad bile 24

broj

103/104

Časopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480

Godina IX.,Zagreb,

srpanj/kolovoz2005.

Broj 103-104 • lipanj/srpanj 2005. HRVATSKE ŠUME 1

Mjesečnik »Hrvatske šume« Izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb

Direktor: Darko Beuk

Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. Lončarić, Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleše i Ivica Tomić

Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran

Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101e-mail: [email protected] [email protected]

Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta.

Oblikovanje i priprema:Stjepan Pepelnik

Tisak: Vjesnik, d.d. Zagreb, Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOG PROSTORAJedna stranica (1/1) 3.600 kn; pola stranice (1/2) 1.800 kn; trećina stranice (1/3) 1.200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5.400 kn; 1/2 stranice 2.700 kn; 1/3 stranice 1.800 kn; zadnja stranica 7.200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

Naslovna stranica: Prizor s Kornata

– Željko Gubijan

u ovom broju

2.-10. DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA

Ima li prostora za nova zapošljavanja u šumarstvu

Ivanska je prvak svijeta Šumari Karlovcu

11. UJEDINJENI NARODI

Kako zaštititi i očuvati šume u svijetu

12. EUROPSKE ŠUME

Europski šumari spremni za dijalog

13.-15. OBLJETNICE

Muzej šumarstva u Krasnu dio je povijesti toga kraja16.-17. EKOLOGIJA

Najviše se suši obična jela18.-19. STARE ŠUME, PRAŠUME, GOROSTASI

Slavonski orijaši prkose stoljećima

20.-21. PRIRODA I MI

Osnove interpretacije, ili kako otkriti vrijednosti zaštićenih područja

24.-25. MOČVARE

Bare i močvare, kakve su nekad bile

27. PRO SILVA EUROPA

Gospodarenje prirodnim načinom zaštitni je znak hrvatskoga šumarstva!

28.-29. ZAŠTIĆENA PRIRODA

Kamačnik je »sutjeska puna divlje romantike«!

30.-31. MIŠLJENJA

Šuma je kaotični sustav34.-35. ŠUMSKE RAZGLEDNICE Mala šumarija za velike poslove36.-37. ZAŠTIĆENE PTICE

Zaštita ptica pjevica – nerješiv (europski) problem!

40. ZDRAVLJE

Oprez, dolazi ambrozija48. LJUDI I PLANINE

Na vrhu Pahnes na 2 453 m

Broj 103-104 • srpanj/kolovoz 2005. HRVATSKE ŠUME2

Piše: Ivica

TomićFoto: A. Z.

Lončarić i I. Tomić

145 GODINA ŠUMARSKE NASTAVE U HRVATSKOJ

Ima li prostora za nova za pošljavanja u šumarstvu Najveća kvaliteta reforme obrazovanja je koordinacija visokoškolskoga šumarskog obrazovanja na unutarnjoj i međunarodnoj razini, a njome će se omogućiti sveobuhvatno obrazovanje stručnih kadrova te postići veća konkurentnost diplomanata na tržištu rada. U tom kontekstu treba promatrati i mogućnosti za proširenjem djelatnosti u šumarstvu, otvaranjem novih poslovnih polja (korištenje biomase, proizvodnja kratkog cijepanog drva, razvoj turizma i gospodarenje nekretninama i drugo) te stvaranjem mogućnosti zapošljavanja novih šumarskih inženjera i šumarskih tehničara. O tome ali i nekim drugim važnim pitanjima usklađivanja programa i onoga što traži život, bilo je riječi u izlaganjima i raspravi o srednjoškolskoj i visokoškolskoj šumarskoj nastavi u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na šumarsku praksu, u okviru tematskog dijela Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva na Danima hrvatskoga šumarstva u Karlovcu

Dipl. ing. Herman Sušnik, državni tajnik

Mr. sc. Darko Beuk

U šumarstvu se oduvijek po-sebna pozornost pridavala obrazovanju šumarskih ka-drova. Tako je već u prvim

programima rada HŠD-a, utemeljenog 1846., bila naznačena potreba osni-vanja domaće ustanove za obrazova-nje šumarskih stručnjaka, istaknuo je među ostalim akademik Slavko Matić u sklopu tematske rasprave pod nazivom »Srednjoškolska i visokoškolska šumar-ska nastava u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na šumarsku praksu« u uvo-dnom izlaganju na Skupštini Hrvatsko-ga šumarskog društva u Karlovcu, 17. li-pnja. Podsjetio je nazočne na činjenicu da je iz povijesti hrvatskoga šumarstva poznato kako je među ostalim i zalaga-njem članova HŠD-a, 1860. započelo s radom Gospodarsko šumarsko učilište u Križevcima, a 1898. Šumarski odjel je preseljen u Zagreb, u tada novoizgra-đenu zgradu HŠD-a, gdje je započelo visokoškolsko obrazovanje šumarskih kadrova u Šumarskoj akademiji, danas Šumarskom fakultetu. – Vidljivo je kako

šumarsko obrazovanje i znanost imaju dugu tradiciju, a cilj je dobiti još kva-litetnije kadrove. Europska zajednica je prigoda za našu bolju budućnost, a ostvarenje toga ovisi samo o nama. Ne trebamo se bojati Europe, već naše po-slovične površnosti. Premda Bolonjska deklaracija zahtijeva promjene i izradu novih programa, nije potrebno žuriti te donositi brzopleta i neprovjerena rješe-nja. Ukidanje inženjerske titule, prema novome programu Šumarskoga fakul-teta, još je jedno bespotrebno rušenje tradicije, pogotovo kada se uzme u obzir da su inženjeri nositelji inovacija i stvaranja novih vrijednosti. Prijeti li nam i ukidanje Hrvatskoga šumarskog društva? – zapitao se akademik Matić.

Dvojbe oko trogodišnjega studiranja

Dipl. ing. Herman Sušnik, državni taj-nik u Ministarstvu poljoprivrede, šumar-stva i vodnoga gospodarstva, istaknuo je kako se visokoškolsko šumarsko obra-

dani hrvatskog šumarstva, karlovac, 11-18. 6. 2005.

Sa skupštine Hrvatskoga šumarskog društva

Broj 103-104 • srpanj/kolovoz 2005. HRVATSKE ŠUME 3

Ima li prostora za nova za pošljavanja u šumarstvu

Dr. sc. Josip Franjić

zovanje mora uhvatiti u koštac s gos-podarstvom. Potrebno je znanje stra-nih jezika, poznavanje marketinga i dr. Licenciranjem šumskih radova, prema novome Zakonu o šumama, ostvarit će se red na tržištu rada, a šumarska stru-ka bit će zaštićena. Mr. sc. Darko Beuk, direktor Hrvatskih šuma, pozdravio je sveobuhvatnu reformu visokoškolskog obrazovanja, tzv. Bolonjski proces, koja u šumarskoj struci dolazi u trenutku kada se i hrvatsko šumarstvo nalazi na prekretnici. Najveća kvaliteta reforme je koordinacija visokoškolskog šumarskog obrazovanja na unutarnjoj i međuna-rodnoj razini, a njome će se omogućiti sveobuhvatnije obrazovanje stručnih

kadrova te postići veća konkurentnost diplomanata na tržištu rada. Time će se, što je vrlo važno, proširiti mogućnosti njihova zapošljavanja u područjima koja šumarskoj struci nedvojbeno pripadaju. U tome smislu podržava se Šumarski fakultet zbog pokretanja novoga stu-dija »Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša«, što je važan iskorak prema multidisciplinarnosti i kvaliteta više u profilu visokoobrazovanoga šumarskogstručnjaka. Nije bit samo u proširenoj mogućnosti zapošljavanja, već i u djelo-mično promijenjenoj ulozi koju u novim

okolnostima preuzima trgovačko druš-tvo, zaduženo za gospodarenje drža-vnim šumama te jednaku proizvodnju drva i usluga. Nove mogućnosti zapo-šljavanja su i u gospodarenju privatnim šumama, koje čine 19 % ukupnih šum-skih površina. Ipak postoji jedna nedo-umica u vezi s dogovorenim sustavom školovanja visokoobrazovanih šumar-skih kadrova. Riječ je o takozvanom 3+2 sustavu, jer je upitna realna potreba za stručnim kadrom obrazovne razine prvostupnika (inženjera šumarstva) sa završene 3 godine fakulteta. Nasuprot tome, potrebe za profilom stručnjakamagistra šumarstva nisu upitne, jer se sve više otvaraju mogućnosti rada u novim specijalističkim područjima za koja je potrebna veća razina znanja – istaknuo je Beuk. Dodao je kako se, zbog promjena u načinu poslovanja te restrukturiranja trgovačkog društva, u Hrvatskim šumama uviđa jasna potre-ba za različitim oblicima usavršavanja visokostručnih kadrova. Za ostvarenje te nužnosti potrebna je, prije svega, proširena suradnja sa Šumarskim fakul-tetom u Zagrebu.

Novi studijski programiDipl. ing. drv. tehn. Marina Tatalović

govorila je o srednjoškolskoj i visoko-školskoj šumarskoj nastavi u Hrvatskoj, a dr. sc. Josip Franjić i dr. sc. Ružica Be-ljo-Lučić o visokoškolskom obrazova-nju te novim studijskim programima Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Za-grebu. Kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju, sa stajališta šumarske prakse društvo bi trebalo voditi brigu o broju proizvedenih kadrova. Prema sadašnjem stanju, postavlja se pitanje zaposlenja tih kadrova, jer je broj onih koji godišnje završavaju srednjoškolsko obrazovanje višestruko veći od potre-be. Osim toga, stalno je prisutan pro-blem opremanja škola i osposobljava-nja nastavnika. U obrazovanju visoko-školskih kadrova treba povesti računa o tome koje će to poslove moći raditi šumarski stručnjak nakon završene 3 godine školovanja po programu 3+2,

Akademik Slavko Matić, mr. sc. Josip Dundović i dipl. ing. Winfried Eberl

dani hrvatskog šumarstva, karlovac, 11-18. 6. 2005.

Novi nastavni planovi i programi te režim studiranja na Šumarskom fakultetu u Zagrebu načinjeni su u skladu s Bolonjskim procesom i aktualnim nastojanjima reorganizacije visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj.

Ukidanje inženjerske titule, prema novome programu Šumarskoga fakulteta, još je jedno bespotrebno rušenje tradicije, pogotovo kada se uzme u obzir da su inženjeri nositelji inovacija i stvaratelji novih vrijednosti.


kojega predlaže Šumar-ski fakultet. Osobito kada se uzmu u obzir prirodne šume u Hrvatskoj za čije se gospodarenje traži ve-lika stručnost, a time i za-htjevnije obrazovanje.

Novi nastavni planovi i programi kao i režim stu-diranja na Šumarskom fa-kultetu načinjen je u skla-

šuma s lovnim gospodarenjem te Te-hnika, tehnologija i management u šumarstvu), Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša, Drvnotehnički procesi i Oblikovanje proizvoda od drva.

Prostor za nova zapošljavanja šumarskih inženjera

Mr. sc. Josip Dundović imao je referat (u suradnji s prof. Brankom Ranogajcem i dipl. ing. Tomislavom Starčevićem) pod nazivom »Ima li u Hrvatskim šumama d.o.o. Zagreb prostora za proširenjem djelatnosti i nova zapošljavanja diplo-miranih inženjera šumarstva i šumarskih tehničara?«. Naglasio je kako se nakon 14 godina postojanja HŠ-a i razvojnih projekcija ocjenjuje da ima prostora za zapošljavanje novih dipl. ing. šumar-stva. Zapošljavanje šumarskih tehničara prvenstveno će se svoditi na zamjenu postojećih i neznatno na temelju novo-otvorenih poslova. S tim projekcijama i uz utvrđene potrebe poduzetnika u šu-marstvu trebalo bi uskladiti upisne kvote Šumarskog fakulteta i šumarskih škola.

Zacrtane ciljeve, kazao je Dundović, moguće je ostva-riti na nekoliko načina: 1. otvaranjem novih poslovnih polja (a. korištenje šumske biomase: proizvodnja kratko rezanog i cijepanog drva za kućanstva, sječke za topla-ne i termoenergane i dr.; b. razvojem turizma, c. gospo-darenje nekretninama i dr.),

Skupština HŠD-a

U povodu Dana hrvatskoga šumar-stva u Karlovcu je 17. lipnja u Gradskom kazalištu »Zorin dom«

svečanom 109. skupštinom Hrvatsko-ga šumarskog društva i savjetovanjem obilježena 240. obljetnica organizira-noga šumarstva te 145 godina šumar-ske nastave u Hrvatskoj. Tajnik HŠD-a dipl. ing. Hranislav Jakovac podnio je izvještaj o radu i poslovanju tijekom 2004. godine, odnosno između dviju skupština. Među brojnim aktivnostima prošle je godine održano savjetovanje o aktualnoj problematici hrvatskoga šumarstva, na kojemu se raspravlja-lo o stanju i zadaćama u šumarskom sektoru, novome Zakonu o šumama, restrukturiranju Hrvatskih šuma d.o.o i prilagodbi šumarstva zakonima Eu-ropske unije. Potkraj godine HŠD je bio suorganizator međunarodnoga znanstvenog skupa o protuerozijskoj i vodozaštitnoj ulozi šume, a osnovana je sekcija Pro Silva Croatia, kao jedna od članica Pro Silva Europa. Među va-žnijim zadaćama bilo je tiskanje Šu-marskog lista, znanstveno-stručnog i staleškog glasila. Početkom 2004.

tiskan je posebni broj s referatima sa savjetovanja održanom u Senju u stu-denom 2003. Osim navedenih aktivno-sti održano je niz predavanja u sredi-šnjici i po ograncima, a organizirane su domaće i inozemne stručne ekskurzije. U sklopu ovogodišnjih aktivnosti valja izdvojiti prisustvovanje na javnoj tribini na temu »Budućnost Drave«, uspješno sudjelovanje u Delnicama na skijaškom susretu Alpe-Adria te na Europskom nordijskom natjecanju u Bjelorusiji. Početkom lipnja za članove vijeća Pro Silva Croatia organizirana je ekskurzija na području bjelovarske, koprivničke i zagrebačke podružnice HŠ-a te nasta-vnih objekata Šumarskog fakulteta.

Tijekom skupštine verificiran je pro-gram rada i financijskog plana za 2005.godinu, a bilo je riječi o osnivanju Hr-vatske udruge za biomasu. Na skupu je predsjednik austrijske Udruge za bioma-su dipl. ing. Winfried Eberl predstavio aktivnosti Udruge te pozdravio buduće osnivanje hrvatske udruge, koja će biti sekcija HŠD-a. Naglasio je važnost bio-mase, prije svega šumske, kao važnog izvora obnovljive i ekološki prihvatljive

du s Bolonjskim procesom i aktualnim nastojanjima reorganizacije visokoškol-skog obrazovanja u Hrvatskoj. Predlo-ženi studiji usklađeni su s predloženim studijima na drugim fakultetima grupa-cije biotehničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te s programima visokoškol-skih institucija europskih sveučilišta. Time se nastojala postići koordinacija u našem stručnom segmentu kako bi se omogućilo obrazovanje modernih interdisciplinarnih visokoobrazovanih i visokoosposobljenih stručnjaka. Oni bi bili spremni na izazove koje postavljaju suvremene tehnologije u šumarstvu i drvnoj tehnologiji. Istovremeno, cilj je i zadržati postojeću prepoznatljivost Šu-marskoga fakulteta u bližem srednjoeu-ropskom okruženju, a programe uskla-diti s onima vodećih europskih sveu-čilišta u tim područjima znanosti. Na akademskoj godini 2005./2006. izvodit će se preddiplomski i diplomski studiji. Tri preddiplomska studija obuhvaćaju: Šumarstvo, Urbano šumarstvo, zaštitu prirode i okoliša te Drvnu tehnologiju. Četiri diplomska studija čine: Šumar-stvo (smjerovi: Uzgajanje i uređivanje

2. pojačanom suradnjom sa znanstve-no-istraživačkim institucijama te 3. po-ticanjem međunarodne suradnje putem Poduzeća za državne šume i organizira-nim lobiranjem za područje šumarstva unutar Europske zajednice.

Tijekom rasprave akademik Matić je napomenuo kako je Šumarski fakultet uložio znatne napore i mukotrpni rad za predstavljanje reforme studija o koji-ma se Hrvatske šume, zbog određenih dvojbi, moraju izjasniti. Mr. sc. Marina Popijač naglasila je da više informacija o reformi mora biti u Šumarskom listu i časopisu »Hrvatske šume«. Postavila je pitanja hoće li Fakultet poticati bu-duće stručnjake da traže nova znanja, razvijaju prezentacijske, komunikacij-ske i druge sposobnosti u Europskoj zajednici, koje su vrlo važne za naš opstanak na tržištu.

Na kraju skupštine dipl. ing. Branko Meštrić prezentirao je nazočnima in-ternetski prikaz imenika hrvatskih šu-mara (11.773) s 25.000 opisa i cjelovitu bibliografiju Šumarskoga lista, koja sejoš dorađuje. Skupštini su prisustvovali pomoćnici ministara Ivica Grbac, Ro-bert Laginja i Miroljub Stojanović.

Sa Skupštine

energije za proizvodnju električne ener-gije i biogoriva (biodizela i bioplina).

Svečana akademija

Po završetku Skuštine i tematske ra-sprave sudionici su u kazalištu »Zorin dom« prisustvovali svečanoj akademi-ji na kojoj su se uspješnim nastupima predstavili članovi »Prvog hrvatskog pjevačkog društva Zora«, pročitani su i najbolji učenički radovi na temu šume i šumarstva, a uz više plesnih točaka po-sjetitelji su mogli saznati i kako je šuma predstavljena u književnosti.


6. DRŽAVNO NATJECANJE SJEKAČA

Pobjedom Franca Žalca i Uprave šuma Bjelovar na 6. natjecanju sjekača Hrvatskih šuma, u Karlovcu je 18. lipnja okončana tradicionalna šumarska manifestacija Dani hrvatskoga šumarstva koja je u osam dana trajanja, od 11. do 18. lipnja, Karlovac pretvorila u šumarski grad te nizom događanja šumarstvo i šumarsku struku približila javnosti. Više od 3000 šumara i ostalih gostiju prisustvovalo je spektaklu na novouređenom poligonu uz Koranu gdje je svatko tko je došao mogao pronaći ponešto za sebe

Ivanska je prvak svijeta. . .

Svrstavanje ekipa

»Neka pati koga smeta, Ivanska je prvak svijeta...«, pjevali su šumari iz ove šumarije u bjelovarskoj Upravi sla-veći ukupnu pobjedu Bjelovara (2.518) i još više svoga sjekača Franca Žalca koji je obranio titulu najboljeg s natjecanja u Vinkovcima 2003. i u Karlovcu na 6. dr-žavnom natjecanju sjekača po drugi put s osvojenih 886 bodova bio najuspješni-ji. Iza njega bila su dva Vinkovčana, Ilija Šarić s 846 i Niko Lukač s 843 boda, a Vinkovčani su i u ekipnoj konkurenciji bili drugi s 2.492 boda ispred Uprave šuma Zagreb koja je s 2.345 bodova obranila

visoku treću poziciju s posljednjeg natje-canja u Vinkovcima.

Proglašnjem pobjednika i podjelom nagrada te spomenutom pjesmom uspješnicom s teško ponovljivog nastu-pa hrvatskih nogometaša u Francuskoj 1998., naravno s malo promijenjenim tekstom u izvedbi »Štefanjskih zvona«, okončani su Dani hrvatskoga šumar-stva, tradicionalne šumarske manife-stacije koja je u Karlovcu potrajala od 11. do 18. lipnja. Pobjednicima, i ne samo njima, pripale su nagrade brojnih sponzora kao i Hrvatskoga sindikata šumarstva.

dani hrvatskog šumarstva

Pogled na poligon uz Koranu

Otvaranje – svečana pozornica

Piše: Miroslav Mrkobrad, Zlatko Lončarić

Foto: M. Mrkobrad, Z. Lončarić


U znaku značajnih jubileja

– Danas kad održavamo 6. natje-canje sjekača u sklopu tradicionalne šumarske manifestacije Dani hrvat-skoga šumarstva, moramo se prisje-titi i onih prvih koja su održana još u ratnim uvjetima, rekao je otvarajući natjecanje Herman Sušnik, državni taj-nik u Ministarstvu poljoprivrede, šu-marstva i vodnoga gospodarstva. A ovogodišnja se događanja uklapaju u obilježavanje još jednoga značajnoga datuma – 240-godišnjice organizirano-ga bavljenja šumarstvom u Hrvatskoj, rezultat čega su dobro očuvane šume koje pokrivaju 43 posto državnog po-dručja. Time su stvoreni uvjeti za dalj-nji uspješan razvoj ove djelatnosti. Na važne jubileje hrvatskoga šumarstva podsjetio je i direktor Hrvatskih šuma Darko Beuk koji je posebno istaknuo važnost stvaranja jedinstvenog podu-zeća u ratnim uvjetima prije 15 godina. Time su stvoreni uvjeti za stabilan razvoj šumarstva što potvrđuju i prošlogodiš-nji poslovni rezultati, a trend dobroga gospodarenja nastavlja se i ove godine. Direktor Beuk posebno je podvukao važnost ljudskih resursa u cjelokupnoj poslovnoj politici tvrtke te značenje predstojećih promjena u kojima će se stimulirati uspješan rad. Prisutnima su se obratili i župan Karlovačke županije Ivica Horvat te voditelj Uprave šuma Karlovac Zoran Sabljarić koji je svima poželio da im »Karlovac i četiri rijeke ostanu u lijepom sjećanju, a natjecate-ljima naklonost božice sreće«.

Velik posaoNi jedno natjecanje sjekača dosad

nije se odvijalo pred tolikim brojem ljudi i to je već prvi uspjeh domaćina! Oko 3000 šumara i gostiju okupiralo je prostor rezerviran za poznate Karlova-čke dane piva, a poligon je bio smješ-ten uz samu Koranu. U posebnim šatorima tradicionalno su se svojom gastronomskom ponudom predstavi-le sve uprave, neke, kao Sisak i svojim kulturno-povijesnim znamenitostima (prikaz povijesti kovanog novca!), ali i brojni gosti (Šumarski institut, Šumar-ska škola Karlovac, HŠD) i drugi, gosti iz Češke, te poslovni partneri. Bio je tu i veliki šator (da brojni sudionici i gosti u sparnom i teškom ljetnjem danu ne bi ostali gladni i žedni!) te tek nešto

manji šator Finvesta. Bilo je i pose-bnih promotivnih događanja, orga-niziranog natjecanja za posjetitelje u piljenju trupaca dvoručnom pilom i presijecanju oblice sjekirom, bilo je i kupanja u Korani. Nije nedostajalo ni glazbe. Uz tradicionalno veseli požeški štand tamburaši su bili i na zagrebač-kom, pa pod šatorom šumarije Ivan-ska koja je pratila svoje sjekače(!), te pod još nekima.

Karlovčani su, vidjelo se na svakom koraku, a posebno tijekom svih prethod-nih događanja, uložili puno truda kao bi gradu Karlovcu predstavili šumarstvo i šumarsku struku. Animirali su škole, organizirali slikarske radionice, priredili prigodne izložbe i programe (nesvaki-dašnji i zanimljiv je bio Vlastelinski sa-jam u starom gradu Dubovcu!). Velik broj prisutnih, konačno, potvrđuje da su u potpunosti uspjeli. Jedini (mali) prob-lem je nedostatak kapaciteta za noće-nje u gradu, no to je ipak zanemarivo u odnosu na sve što se vidjelo.

Suci su besprijekorno odradili svoj posao, što je bitno, tako da središnji sud za žalbe nije niti imao posla. To se i očekivalo, budući da je to već uhodana ekipa koju je teško iznenaditi!

Informatika je također bila na visini zadataka, podaci su bili brzo obrađiva-ni, no najveći dio posla informatičari su odradili prije natjecanja – bila je to izra-da akreditacijskih kartona na što je po-trošeno iznimno puno truda i vremena.

Trka udvojeNastavljena je trka udvoje za primat

između Bjelovara i Vinkovaca i to nije ni-šta novo. I zagrebačka Uprava drži visok standard (ponovno treća, kao i u Vinkov-cima). U odnosu na prethodno natjeca-nje najviše je pala Koprivnica (s 4. na 11. mjesto, no ove je godine imala najbolji štand od svih dosadašnjih!). Identičan, ali obratan slučaj je Požega koja je napravila najveći skok, s 11. na 4. mjesto, a Splićani su iznenadili i neke sjekački jake uprave. Standardno se drže Delnice, N. Gradiška, Karlovac. Jasno je da su rezultati i plas-man odraz toga koliko tko ulaže i pridaje važnosti natjecanjima, kao uostalom, u svakom sportskom natjecanju.

Franc Žalac izrasta u šampiona, a kada bi se njegovima odličjima dodala i dva prva mjesta Darka Paulića (u Kinkovu i Senju), također iz Ivanske, a sada vođe ekipe Bjelovara, sama šumarija mogla bi napraviti malu izložbu medalja!

Trojica prvoplasiranih

Pod šatorom svake uprave bilo je živo!

Pobjednička ekipa Bjelovara

Slavilo se i na pozornici uz »Štefanjska zvona«Na Vlastelinskom sajmu


plasman natjecatelj bodova ekipa

1. Franc Žalac 886 BJ (7)

2. Ilija Šarić 846 VI (7)

3. Niko Lukač 843 VI (7)

4. Ivica Kitner 821 BJ (7)

5. Ante Kaurin 819 NO (7)

6. Drago Dobenko 814 NO (7)

7. Antun Vugrić 811 BJ (7)

8. Ilija Lukić 803 VI (7)

9. Saša Polanc 799 DE (7)

10. Ivica Krulić 797 DE (7)

11. Nikola Purić 797 ZA (7)

12. Željko Tomić 789 KA (7)

13. Mijo Jurčin 789 ZA (7)

14. Borislav Jakovljević 779 SI (7)

15. Đuro Korman 778 PO (7)

16. Ivica Čakalić 777 PO (7)

17. Milan Čorković 759 ZA (7)

18. Željko Rogar 759 OS (7)

19. Drago Josipović 751 PO (7)

20. Andrej Kvar 745 KO (7)

21. Dražen Peica 738 NA (7)

22. Stjepan Belin 727 KA (7)

23. Ivan Maligec 721 NA (7)

24. Vinko Zdjelarević 720 NA (7)

25. Stipe Bilokapić 715 SP (7)

26. Ivo Jurić 699 OS (7)

27. Josip Ćosić 699 SI (7)

28. Vlado Malnar 688 DE (7)

29. Dražen Križek 684 KO (7)

30. Smiljenko Pošćić 675 BU (7)

31. Josip Foki 670 OS (7)

32. Anton Božić 661 BU (7)

33. Tomo Kučinić 644 KA (7)

34. Pejo Jozić 643 NO (7)

35. Branimir Barković 624 SE (7)

36. Anto Filipović 606 GO (7)

37. Miloš Ivošević 580 OG (7)

38. Mićo Podnar 572 SE (7)

39. Nikola Babić 547 SE (7)

40. Miroslav Jurišić 547 SP (7)

41. Bogumil Turković 539 KO (7)

42. Drago Staničić 522 SP (7)

43. Ante Delić 508 SI (7)

44. Slavko Ružičić 497 OG (7)

45. Rade Ivošević 479 OG (7)

46. Mato Kajišić 453 GO (7)

47. Jozo Mican 412 GO (7)

48. Darko Aničić 310 BU (7)

POJEDINAČNI PLASMAN

Zasjek

Prepiljivanje trupca na podlozi

Kombinirano prepiljivanje trupca

Obaranje na balon


1. BJELOVAR 2.518

2. VINKOVCI 2.492

3. ZAGREB 2.345

4. POŽEGA 2.306

5. DELNICE 2.284

6. NOVA GRADIŠKA 2.276

7. NAŠICE 2.179

8. KARLOVAC 2.160

9. OSIJEK 2.128

10. SISAK 1.986

11. KOPRIVNICA 1.968

12. SPLIT 1.784

13. SENJ 1.743

14. BUZET 1.646

15. OGULIN 1.556

16. GOSPIĆ 1.471

UKUPNI PLASMAN

Kresanje grana

To treba prepiliti!

Presijecanje na

»kanadski« način

Informatika je i ovoga puta odlično odradila svoj dio posla. Sigurno ste vidjeli LCD-display površine 12 m2

i neobična računala na kojima se obavljao unos rezultata, no jeste li pri-mjetili bežičnu mrežu?

Bilo je to nešto novo. Tehnološki, primjenom bežične mreže učinjen je znatan iskorak u području transfera podataka. Informatičari su bili pošte-đeni od razvlačenja kablova, a posje-titelji od spoticanja na te iste kablove. Da je mreža bila optimalno postavlje-na i da je funkcionirala besprijekorno, potvrđuje podatak da su svi rezultati uspješno upisani u bazu podataka, a posjetitelji su sve promjene u poretku mogli pratiti na velikom LCD-displayu postavljenom na samom borilištu. A i slika na LCD-displayu također je išla s bežično umreženog računala!

To nije sve! Informatičari su pripremi-li akreditacije, radili na ostalim promo-tivnim materijalima, ispisivali priznanja. Stekli i veliko iskustvo za sljedeće Dane hrvatskoga šumarstva!

Pod rukovođenjem Ivice Nikolića, komunikacije su odradili Ratko Paca-

Informatička podrška

PO DISCIPLINAMAViše pobjednika

U sedam službenih disciplina koje su se bodovale i dvije neobavezne bilo je više pobjednika. F. Žalac bio je najbolji u dvije discipline, a u još jednoj je postolje dijelio s Lukićem, a vrlo uspješan bio je i M. Jurčin (Zagreb) s dvije pobjede.

Okretanje vodilice1. F. Žalac 102 boda, 2. M. Ćorković 100, 3. I. Šarić 98

Kombinirano prepiljivanje trupca1. F. Žalac 206, 2. I. Čakalić 205, 3. I. Šarić 203

Podpiljivanje stabla (zasjek)1. I. Maligec 159, 2. D. Jakovljević 156, 3. I. Čakalić 155

Konačno podpiljivanje stabla1. I. Lukić 145, 2. F. Žalac 145, 3. A. Vugrić 142

Obaranje na balon 1. B. Jakovljevć 45, 2. B. Barković 45, 3. A. Kvar 45

Prepiljivanje trupaca na podlozi 1. M. Jurčin 139, 2. A. Vugrić 146, 3. T. Kučinić 135

Kresanje grana 1. M. Jurčin 139, 2. N. Purić 135, 3. J. Ćosić 132

U neobaveznim disciplinama, u tradiciji nekadašnjih šumara, oblicu su sjekirom naj-brže presjekli I. Lukić (14,1 sek.), D. Zrnić za 18,1 sek., pa J. Bjonda za 18,2 sek. itd.U gašenju početnog požara najuspješniji je bio P. Jozić (68 bodova), ispred J. Ćo-sića sa 66 i R. Ivoševića sa 62 boda.

di (voditelj), Aljoša Galeković, Jaromir Malek, Zorislav Musa, Andrej Polan-čec; za unos i obradu podataka bili su zaduženi Marija Vekić (voditeljica), Martina Capo, Ljiljana Bajac,Renata Kesner, Tanja Klarić, Slavenka Kova-čić, Martina Pavičić, Dario Kauzlarić, Martin Kozačinski, Marko Frntić, Ne-nad Martinović, Nenad Munčić, Zla-tko Tomljenović; prezentaciju susta-va napravili su Ivica Tonković i Goran Ciprić.

Stari zanati

Na gospićkom štan-du bila je prikazana izrada šindre, zanata koji izumire, na sta-ri način. U poslu se okušao i direktor HŠ Darko Beuk!

GOSPIĆ


I Šumarska škola imala je štand

S izložbe lovačkih trofeja

Nizom događanja u razdoblju od 11. lipnja do Skupštine HŠD-a (17. lipnja) i samog natjecanja sjekača, 18. lipnja,

Karlovčani su svoje sugrađane pokušali upoznati s onim čime se bavi šumar-stvo i šumarska struka. Evo kratkog podsjetnika na te aktivnosti.

– Dana 12. lipnja održana je likovna kolonija »Petrova gora 2005« u okviru koje je petnaest umjetnika iz karlova-čke udruge ULAK posjetilo više predje-la na Petrovoj gori gdje su stvarali svoja likovna djela. Svi radovi su bili izloženi u karlovačkom gradskom kazalištu »Zo-rin dom« od 15. do 19. lipnja.

men-obilježje stradalnicima iz Drugoga svjetskog rata kada je u svibnju i lipnju 1945. godine, prema procjenama, po-bijeno oko 400 do 600 učenika domo-branske dočasničke škole, odjeljenja karlovačke Gimnazije.

– U predjelu Muljava, 14. lipnja, na Petrovoj gori održana je promocija povijesno-turističkog vodiča »Petrova gora« autora dr. sc. Milana Kruheka. Vodič je tiskan u nakladi karlovačke Uprave što čini dio aktivnosti na oživo-tvorenju tog područja gdje su Hrvatske šume jedan od većih korisnika prosto-ra, a u budućnosti se želi proširiti poslo-vanje u lovnoj i turističkoj djelatnosti.

U sklopu promocije nagrađeni su i učenici osnovnih škola za najbolje lite-rarne i likovne radove na temu šume. Osim nagrada imali su prilike upoznati najvažnije prirodno-povijesne zname-nitosti Petrove gore.

– Na rodnoj kući u Karlovcu je 15. lipnja otkrivena spomen-ploča šumar-skom stručnjaku Franji Šporeru, suo-snivaču Hrvatskoga šumarskog društva 1846. godine, pokretaču osnivanja šu-marskih škola u Hrvatskoj, piscu naj-starijega hrvatskoga šumarskog djela »Priručnik« i konstruktoru dendrometra. U spomen na 145-godišnjicu šumarske nastave za koju se Šporer gorljivo zala-gao, Hrvatsko šumarsko društvo, ogra-nak Karlovac, podiglo je ovu spomen-ploču koju su otkrili Zoran Sabljarić i Oli-ver Vlainić iz karlovačke Uprave šuma.

– Šumarska povorka koja je prošla središtem Karlovca u popodnevnim satima (16. lipnja) najavila je završnicu i najvažnijih zbivanja posljednja dva dana manifestacije hrvatskoga šumar-stva. Povorka predvođena karlovačkim bubnjarima i mažoretkinjama, prikaza-la je povijesni razvoj tehnološke opre-mljenosti šumara od zaprežnih kola za privlačenje i prijevoz drveta do moder-nih kamioneta, traktora i kamiona. Živo-pisnosti povorke pridonijele su stare i nove šumarske uniforme te radna odi-jela šumarskih radnika. U prijepodnev-nim satima prezentirano je i ekološko

Šumarska povorka

Piše: Oliver VlainićFoto:OliverVlainić

Bogatstvu događanja na Danima hrvatskoga šumarstva pridonijela su i natjecanja u šahu i odbojci na pije-sku, održani u Karlovcu prvoga dana šumarskih manifestacija, 11. lipnja. Natjecalo se 28 šahista, a igralo se švi-carskim načinom u 13 kola. Uvjerljivo najbolji bio je Veljko Kovačević (Dire-kcija) s 13 bodova iz 13 partija, drugi Juraj Bonjeković (Karlovac) s 11 i treći Nenad Ivaščanin (Delnice) s 10,5 bo-

dova. U ženskoj konkurenciji, treba reći da su šahistice igrale zajedno sa šahistima, prvo mjesto osvojila je Vera Pavlić (Bjelovar) s respektabilnih 6,5 bodova, drugo Martina Tijardović (Karlovac) s 3 dok je treća bila Alenka Brajak (Karlovac) s jednim bodom.

Turnir u odbojci na pijesku pobjed-nike je imao u ekipi UŠP Karlovac, druga je bila ogulinska, a treća go-spićka Uprava.

Šah, odbojka

stvaralaštvo karlovačkih srednjoškola-ca iz Tehnološko-kemijske škole, Me-dicinske škole i Gimnazije. Nakon toga uslijedilo je nagrađivanje najljepše ure-đenih okućnica prijavljenih na natječaj u povodu šumarskih dana.

– U upravnoj su zgradi karlovačke Podružnice, 13. lipnja, otvorene dvije izložbe. Na prvoj, čiji je autor dipl. ing. šum. Dražen Sertić, predstavljeni su lovački trofeji divljači s područja UŠP Karlovac. Druga izložba pod nazivom »Šuma kao atelje«, sastavljena je od radova šumara umjetnika iz različitih dijelova Hrvatske gdje je uz velik broj likovnih radova izloženo i dio skulptura izrađenih od drva.

U popodnevnim satima u predjelu Babina gora na području šumarije Kar-lovac, otkriveno je i posvećeno spo-

Šumari Karlovcu


Darko Podlesak i Koprivnica nepobjedivi

Na strelištu u šumi Pojatno istodobno se s natjecanjem sjekača u Karlovcu odvijala velika bitka za najuspješnijeg

strijelca u gađanju na leteće mete, u disciplini trap. U tom za šumare uvijek prestižnom natjecanju, naslov najboljeg u Hrvatskim šumama ponio je Darko Podlesak (UŠP Koprivnica), ispred Dami-ra Plavetića iz Karlovca i Stjepana Lon-čara iz Direkcija. Dalje su se plasirali: 3. Dražen Metz (Vinkovci), 5. Lecio Matešić, (Split), 6. Franjo Korpar (Koprivnica) itd.

Na natjecanju su osim strijelaca iz Hr-vatskih šuma sudjelovale i dvije mom-čadi Šumarskog fakulteta (profesori i studenti), gosti iz Gemenca (Mađarska) te PM Lignuma iz Novigrada. Na poseb-nom turniru na kojem su sudjelovali i natjecatelji iz HŠ i njihovi gosti, naju-spješniji je bio D. Metz ispred D. Podle-ska i S. Lončara.

U ekipnom su natjecanju u konku-renciji 17 momčadi slavili natjecatelji iz Koprivnice ispred Vinkovaca, Zagreba i Karlovca. Iskazali su se i strijelci PM Ligu-numa koji su na turniru svih momčadi bili dobri drugi iza ovoga puta nepobje-divih Koprivničanaca.

Pobjednici i njihovi pehari!

Prije početka natjecanja

POREDAK TURNIR EKIPNO – HRVATSKE ŠUME d.d. STARTNI

BROJ IME EKIPE I II UKUPNO

1. UŠP KOPRIVNICA 39 36 75

2. UŠP VINKOVCI 35 33 68

3. UŠP ZAGREB 26 32 58

4. UŠP KARLOVAC 27 31 58

5. UŠP BJELOVAR 27 31 58

6. UŠP OSIJEK 23 32 55

7. UŠP DELNICE 25 27 52

8. UŠP SPLIT 25 26 51

9. UŠP OGULIN 22 29 51

10. DIREKCIJA HŠ 23 24 47

11. UŠP POŽEGA 20 27 47

12. UŠP NOVA GRADIŠKA 21 23 44

13. UŠP GOSPIĆ 20 21 41

14. UŠP BUZET 20 20 40

15. UŠP SISAK 19 21 40

16. UŠP NAŠICE 20 19 39

17. UŠP SENJ 16 20 36

POREDAK TURNIR EKIPNO – GOSTISTARTNI

BROJ IME EKIPE I II UKUPNO

1. PM LIGNUM 34 36 70

2. ŠUMARSKI FAKULTET – STUDENTI 27 27 54

3. GEMENC 24 26 50

4. ŠUMARSKI FAKULTET – PROFESORI 26 17 43

U okviru posebnog programa Timbershow, tvrtka »Unikomerc-uvoz« se pobrinula posjetiteljima pokazati nesvakidašnju atrakciju – motorku Stihl od 25 kg! Naravno da se ona ne koristi u proizvodnji nego u ovakvim pri-likama. Lanac se vrti brzinom od 250 km/sat, radnik mora imati specijalne rukavice, a debeli trupac prereže za nekoliko sekundi!

Izmjereni svjetski rekord je 5,7 sekundi, u Karlovcu postignuto je vri-jeme premašivalo 6 sekundi! Gledatelji su to pratili zaštićeni posebnim neprobojnim staklom!

TIMBERSHOW

Stihlovka od 25 kg!


ujedinjeni narodi

Kako zaštititi i očuvati šume u svijetu

Urazdoblju od 16. do 27. svib-nja 2005. godine u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku održano je 5. zasjeda-

nje Foruma za šume Ujedinjenih naro-da (United Nations Forum on Forests – UNFF 5). Na visokom ministarskom segmentu ovog događanja Republiku Hrvatsku je predstavljao pomoćnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva ekspert Ujedi-njenih naroda, prof. dr. sc. Ivica Grbac, uz pratnju dr. sc. Tone Kružića kao naci-onalne osobe za kontakt s UNFF-om.

Na petom zasjedanju Foruma raspra-vljalo se o dosad ostvarenim ciljevima u akcijama predviđenima Međunaro-dnim sporazumom o šumama (IAF), budućim aktivnostima u sektoru šu-marstva, te mogućnostima za prepo-ruku Vijeću za određivanjem mandata za izradu parametara zakonskog okvira za sve tipove šuma, odnosno izradu šu-marske konvencije. Takvom aktivnošću šumarska bi struka pridonijela ispunja-vanju međunarodno prihvaćenih ra-zvojnih ciljeva definiranih u Milenijskojdeklaraciji UN-a.

Stručne rasprave vodile su se i u cilju određivanja novih smjernica s direktnim utjecajem na rast, zaštitu i očuvanje šuma. Time se namjerava dati značajan doprinos očuvanju biodiverzi-teta i izvora pitke vode, te smanjenju siromaštva kao najvažnijim ciljevima čovječanstva u sljedećih nekoliko de-setljeća.

Tijekom dvodnevnog segmenta UNFF-a na visokoj, ministarskoj razini (od 25. do 26. svibnja) održano je ne-koliko okruglih stolova na kojima se raspravljalo o ulozi šuma i šumarstva

PETO ZASJEDANJE FORUMA O ŠUMAMA UJEDINJENIH NARODA

Na petom zasjedanju Foruma raspravljalo se o do

sada ostvarenim ciljevima

u akcijama predviđenima

Međunarodnim sporazumom o šumama (IAF) te o budućim

aktivnostima u sektoru šumarstva

u ostvarivanju svih međunarodno pri-hvaćenih razvojnih ciljeva na ekonom-skom i socijalnom području.

Šef izaslanstva RH, prof. dr. sc. Ivica Grbac aktivno je sudjelovao u radu dva okrugla stola pod nazivom Obnova svjetskih šuma i Upravljanje i šumarsko zakonodavstvo u kontekstu održivosti, te na političkom dijalogu s tematikom Aktivnosti za budućnost, na kojem je unutar svoga izlaganja iznio inicijativu Republike Hrvatske o proglašenju Me-đunarodne godine šuma rekavši:

»Razlozi za prihvaćanje ove inicijati-ve su brojni. Jedan od najvažnijih jest dodatno ukazati na važnost očuvanja i održivog upravljanja svim vrstama šuma imajući na umu njihov značaj za održanje života na Zemlji. S tim u vezi, održivo upravljanje šumama nameće

se kao jedan od ključnih čimbenika ne samo u kontekstu zaštite okoliša već i u kontekstu ekonomskog i socijalnog ra-zvoja ljudskog društva – iskorjenjivanje siromaštva, ruralnog razvoja itd.

Šume i šumarstvo posjeduju mode-le po kojima se ostvaruje gospodarska korist uz istodobno očuvanje prirodne strukture i okoliša, što između ostalog jamči i očuvanje biološke raznolikosti. S tim u svezi, ističemo važnost održivog gospodarenja šumskim ekosustavima.

Piše: prof. dr. sc. Ivica Grbac

Hrvatska je zahvaljujući svojoj raznoli-kosti staništa i biljnih vrsta, te više od dva stoljeća dugoj šumarskoj tradiciji, uspjela sačuvati i održati veći dio svo-jih šuma kao prirodne, pa je svijest o važnosti šuma potrebno širiti na svim razinama od lokalne, preko nacionalne i regionalne, do međunarodne.

Nameće se potreba intenziviranja dijaloga, koordinacije programa i akti-vnosti vezanih za problematiku šuma među svim zainteresiranim stranama, kao i informiranju šire javnosti, te jača-nje zajedničke suradnje.

Nadalje, inicijativa proglašenja Me-đunarodne godine šuma treba se sa-gledati i u kontekstu preuzetih obveza i ostvarivanja ciljeva koje smo postavili na globalnim konferencijama. Pritom prije svega mislim na one postavljene u Principima šuma i članku 11. Agende

Prof. dr. sc. Ivica Grbac


21, koji su usvojeni na Svjetskom sa-stanku na vrhu u Rio de Janeiru 1992., te na Johanesburški plan provedbe koji je usvojen na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju 2002. go-dine.

U sklopu inicijative proglašenja Me-đunarodne godine šuma, uz Odbor pri krovnoj instituciji, predlažemo i osnivanje Odbora na nacionalnoj ra-zini s ciljem pokretanja inicijativa za obilježavanje Međunarodne godine

Hrvatska je zahvaljujući svojoj raznolikosti staništa i biljnih vrsta, te više od dva stoljeća dugoj šumarskoj tradiciji, uspjela sačuvati i održati veći dio svojih šuma kao prirodne.

šuma. Aktivnosti rečenih odbora mo-gle bi se vezati uz obilježavanje posto-jećih svjetskih ili međunarodnih dana – između ostalih Svjetskog dana voda, Svjetskog dana zaštite okoliša, Svjet-skog dana borbe protiv dezertifikacijei suše, Međunarodnog dana biološke raznolikosti. Time bi se naglasila ne-raskidiva veza šuma s vodama, atmo-sferom, staništima ugroženih vrsta, te potvrdio holistički pristup održivom razvoju šuma.«

Zadnjeg dana zasjedanja nije uobi-čajeno usvojena Završna deklaracija jer nije postignut dogovor, pa je umjesto toga usvojen sažetak predsjedavajućeg govora na visokoj razini i zaključaka okruglih stolova. ECOSOC-u (Ekono-mic and Social Council) su proslijeđe-ne samo dvije proceduralne odluke na usvajanje, o nastavku razmatranja tema iz višegodišnjih programa rada UNFF-a i prijedlog nacrta dnevnog reda za 6. zasjedanje UNFF-a, koje bi se trebalo održati u siječnju ili veljači 2006. godine, također u New Yorku. Zbog odluke da ne bude ministarske Završne deklaracije, nije bilo moguće staviti referencu o Međunarodnoj go-dini šuma, pa će se nastojati isto učiniti na tematskom zasjedanju ECOSOC-a u srpnju 2005. godine.

Nakon završetka 5. zasjedanja UNFF-a, održan je prvi sastanak 6. zasjeda-nja, isključivo kako bi se izabrao biro UNFF-a. RH je tom prigodom postala potpredsjednica u birou, prethodno predložena od svoje Istočnoeuropske regionalne skupine. Predsjedateljstvo UNFF-a sljedeće godine pripada Afri-čkoj skupini i vjerojatno će to biti Ke-nija.

Sudjelovanjem na 5. zasjedanju Fo-ruma za šume nastavlja se tradicija uspješne suradnje Republike Hrvatske s ovom međunarodnom organizaci-jom, te daje hrvatski doprinos svjetskoj politici šumarstva.

europske šume

UJurmali, u Latviji, od 7. do 10. lipnja 2005. godine održana je 6. konferencija europskih državnih šumarskih organiza-

cija koja je okupila pedesetak sudioni-ka. Bila je to odlična prilika za ponovni susret čelnih ljudi i raspravu o izazovi-ma koji stoje pred njima. Iako nije bilo dominantne teme, velik dio referata i rasprava se bavio odnosom državnih šumarskih organizacija sa zainteresira-nim stranama, mogućnostima i proble-mima u dijalogu te načinima kako tu suradnju učiniti još boljom. Iako je po-jam zainteresiranih strana bio takoreći nepoznat do prije desetak godina, s ra-zvojem civilnog društva u europskom se šumarstvu pojavio i taj koncept. On se zasniva na načelu da u slučaju upravljanja javnim dobrom sve ključne odluke vezane uz to dobro moraju biti prihvaćene u sklopu konzultativnog

6. KONFERENCIJA EUROPSKIH ŠUMARSKIH DRŽAVNIH ORGANIZACIJA, LATVIJA, 7.-10. LIPNJA

Europski šumari spremni za dijalogDržavne šumarske tvrtke u Europi nužno se otvaraju i komuniciraju s javnošću, točnije sa zainteresiranim stranama. To je nešto novo za šumare, ponegdje nevoljko prihvaćeno, no u posljednih 10-ak godina taj je odnos bitno drugačiji nego prije. S tom se novom praksom bavila i Konferencija u Latviji

procesa sa svim zainteresiranim stra-nama. Kako je šumski resurs od općeg interesa u svim europskim zemljama (s većom ili manjom važnošću) to se poja-vila potreba da se šumarske organizaci-je otvore prema lokalnim zajednicama, nevladinim udrugama i svima onima koje se tiče upravljanje i gospodare-nje šumama. Radilo se o neizbježnom procesu koji su šumari u početku raz-mjerno nevoljko prihvatili. No, kako je vrijeme prolazilo, to su bili izgrađivani mehanizmi (npr. certifikacija šuma) kojisu omogućavali utjecaj javnosti na go-spodarenje šumama. Iako je šumarima to bilo novo iskustvo, vrlo su se brzo prilagodili novonastalim okolnostima i prihvatili potrebu za konzultativnim procesom kao dijelom svojih redovitih aktivnosti. Opći je zaključak bio da se u stupnju otvorenosti prema javnosti da-našnje šumarske organizacije ne mogu

U posjetu moderno opremljenom ra-sadniku

Piše: Ratko MatoševićFoto: R. Matošević

Sudionici konferencije ispred najsta-rijeg bijelog bora u Latviji


6. KONFERENCIJA EUROPSKIH ŠUMARSKIH DRŽAVNIH ORGANIZACIJA, LATVIJA, 7.-10. LIPNJA

prepoznati u odnosu na iste organiza-cije prije 10-15 godina. Većina je ra-sprava govorila o iskustvima pojedinih zemalja u pronalaženju najučinkovitijih mehanizama i o poteškoćama na koje su nailazili u tom procesu.

Šumarstvo sjeverne Europe se u sije-čnju ove godine suočilo s velikom olu-jom koja je uzrokovala ogromne štete u gospodarstvu i velike vjetroizvale u šumama. Posljedice su bile katastrofal-ne (u Švedskoj je bilo srušeno gotovo 70 milijuna kubičnih metara drva), tako da su šumarske organizacije morale uložiti ogromna sredstva na sanaciju šteta, a cjelogodišnji etat će biti reali-ziran isključivo iz izvala. Taj je događaj ponovno aktualizirao potrebu postoja-nja interventnih planova u šumarstvu za slučaj prirodnih katastrofa. Da ne-volja bude veća, neovisno o prirodnoj katastrofi, skandinavsko je tržište bilopogođeno dugotrajnim štrajkom fin-skih radnika u drvnoj i papirnoj indu-striji tako da su trenutačno uvjeti po-slovanja u cijelom sjevernoeuropskom šumarstvu izrazito nepovoljni. Na to će tržište nesumnjivo utjecati i postupno otvaranje Rusije i ulazak novonastalog kapitala u šumarstvo i drvnu industriju. Mogućnosti Rusije su jednostavno ne-slućene jer godišnji etat iznosi nevje-rojatnih 542 milijuna m3, iako je zbog nedostupnosti moguće iskoristiti svega 60 posto.

Europske su državne šumarske or-ganizacije također shvatile nedopusti-vost situacije u kojoj je njihov glas bio izrazito slabo zastupljen u okviru EU administracije. Stoga se odlučilo krenu-ti u organizaciju europskog udruženja državnih šumarskih organizacija koje bi imalo jednog stalno zaposlenog u Bruxellesu sa zadaćom lobiranja unutar EU administracije. Na skupu u Jurmali formuliran je statut ovog udruženja i članstvo je otvoreno svim državnim šumarskim organizacijama iz zemalja članica EU, dok ostale zemlje nečlani-ce mogu sudjelovati u svojstvu proma-trača. Od ostalih europskih inicijativa treba spomenuti rad Europske savjeto-davne skupine za šumarstvo i pluto te Forest-Based Sector Technology Plat-form koja ima za cilj kreirati viziju ra-zvoja šumarstva i ostalih gospodarskih grana baziranih na šumarstvu.

Organizacija skupa bila je besprije-korna zahvaljujući mladim i vrlo sposo-bnim šumarima iz Latvijskih državnih šuma. U Hrvatskoj se o Latviji zna vrlo malo, iako se radi o šumarstvu koje je prošlo transformaciju u profitabilnotrgovačko društvo na možda najza-nimljiviji način. No, o tome i ostalim aspektima latvijskog šumarstva u slje-dećem broju.

OBILJEŽENA 240-GODIŠNJICA ŠUMARIJE KRASNO I OTVOREN PRVI ŠUMARSKI MUZEJ U HRVATSKOJ

Muzej šumarstva u Krasnu dio je povijesti toga kraja

U Krasnu je prigodnom svečanošću obilježena 240-godišnjica rada šumarije i tom prigodom otvoren Šumarski muzej, prvi u Hrvatskoj. Predstavljena je i vrijedna monografija»Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita«

Na otvorenju Šumarskog muzeja bilo je svečano

Dr. Darko

Milinović

obljetnice

Piše: Miroslav MrkobradFoto:M. Mrkobrad

U sklopu obilježavanja 240-go-dišnjice šumarije Krasno, jed-ne od tri najstarije šumarije u Hrvatskoj, u tom je pod-

velebitskom mjestu u senjskoj Upravi šuma, 10. lipnja, otvoren prvi hrvatski Šumarski muzej te predstavljena mo-nografija »Šume i šumarstvo sjeverno-ga Velebita«.

U prisutnosti oko 200 uzvanika, go-stiju i šumara iz cijele Hrvatske, te žite-lja toga kraja, muzej je nakon prigod-ne svečanosti u Domu kulture otvorio potpredsjednik Hrvatskoga sabora Darko Milinović. On je tom prigodom istaknuo važnost šumarstva za to po-dručje, podsjetio na sklop povijesnih događanja na području Karlovačkoga generalata, osnivanje šumarije 1765. i rad Kraljevskoga nadzorništva za pošu-mljavanje krasa 1878. godine. Rekao je kako se nada da će i u budućoj reor-


ganizaciji šumarstva, šumarije u Ličko-senjskoj županiji učvrstiti svoje pozicije i dobiti mjesto koje im pripada.

Voditelj senjske Uprave šuma Jurica Tomljanović je kazao da je ovo »velik dan za hrvatsko šumarstvo kada se na Velebitu, kolijevci šumarstva, upriličuje takva svečanost kao kruna rada broj-nih dosadašnjih generacija šumara iz ovoga kraja«. Velebit je naše blago, ali i svjetska baština, podsjetio je u svom obraćanju prisutnima direktor Hrvat-skih šuma Darko Beuk. A u Šumarskom muzeju koji je otvoren prepoznat ćemo djelić prošlosti ovih šuma, ali i života ovdašnih ljudi. U 240 godina sustav-nog gospodarenja šumama, šumari su prepoznali značaj održivog razvoja, sačuvali velebitske šume dio kojih je i zaštićen u okviru Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Sa svečanosti obilježavanja 240-godišnjice šumarije

Prvi Šumarski muzej dati-ra, kako u monografiji »Šume u Hrvatskoj« na 295. stranici piše prof. Nikola Lukić, još iz 1898. godine kada je otvoren Šumarski dom u Zagrebu, (da-našnja zgrada HŠD-a) i kada je »prilikom svečanog otvore-nja Šumarske akademije 20. lipnja 1898. svečano otvoren i Šumarski i lovački muzej u tri velike dvorane.«

U njemu je bilo 429 izložaka iz uzgajanja i uporabe šuma.

Taj muzej, naravno, više ne postoji pa je muzej u Krasnu jedini Šumarski muzej u Hr-vatskoj.

Muzej iz 1898.

Monografija

Kad vidimo kakve su vam šume...

Kad vidimo kakve su vam šume, znat ćemo kakvi ste ljudi, podsjetio je na staru uzrečicu akademik Slavko Matić, ustvrdivši kako organizirano gospoda-renje šumama u Hrvatskoj »ide pod ruku s europskim, a prirodne i stabil-ne šume koje je sačuvala i iznjegovala šumarija Krasno naš su miraz Europi«. Iz njih se može iščitati i povijest ovoga kraja, rekao je akademik.

Šumarska je struka u uvjetima kolek-tivnog osvješćivanja i napretka u eko-loškom, gospodarskom i socijalnom pogledu više nego ikad izložena impe-rativu brige za šume, jer novi skrbnici u rukama šumara vole vidjeti samo sjekiru umjesto stručne knjige, i štititi šumu i od samih šumara, kazao je na svečanosti u Krasnu pomoćnik ministra

poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Robert Laginja. A župan Ličko-senjske županije Milan Jurković ustvrdio je kako se otvaranjem ovoga muzeja razbija fama o siromašnoj Lici, a Krasno sa svojim šumama i muzejom te ostalim vrijednostima može postati privlačna turistička destinacija. Šuma-riju i njezinih 240 godina predstavio je dr. Vice Ivančević.

Prvi Šumarski muzej otvoren je u nekadašnjoj zgradi šumarije. Izloženi eksponati podsjećaju kako se nekad i s kakvim oruđem i mehanizacijom ra-dilo u šumarstvu. To je djelić prošlosti koji podsjeća na teške životne uvjete

Velebit, šume, Krasno


Kako se nekad radilo - jedan od izložaka

šumara, ali i opominje na to da šume treba čuvati i paziti i s njima pažljivo gospodariti.

Predstavljena monografija

Svečanost obilježavanja toga velikog jubileja hrvatskoga šumarstva upotpu-nilo je izdavanje monografije »Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita« koju je predstavio njezin urednik Joso Vukelić. To je šumarski, ali i gospodarski, turisti-čki i kulturni vodič kroz povijest ovoga kraja, istaknuo je Vukelić. Monografijaje podijeljena na pet poglavlja. Njezino izlaženje omogućili su brojni sponzori,

240 godina šumarije KrasnoOsnivanje šumarije u Krasnu 1765.

godine vezano je za radove koji su se provodili u šumama Karlovačkog ge-neralata, kada su doneseni i mnogi propisi (instrukcije o šumskom redu, o opisu šuma itd). Tome je, pak, pret-hodila naredba carice Marije Terezije o zabrani izvoza hrastovine, imenova-nju Tršćanske intendancije za nadzor kraljevskih šuma te o izradi opisa i mapa šuma. Godine 1762. ing. ma-jor pl. Pirker izradio je inventariza-ciju šuma ličke, otočke i djelomično ogulinske pukovnije, pa je iz toga vremena, podsjetio je na te povije-sne događaje dr. Vice Ivančević, osta-lo točno zabilježeno da je popisano 20.630,970 stabala! Od toga 50% bu-kve, 28% smreke, 14% hrasta...

Važnim se smatra i prvi šumski red (Waldordnung) s 34 članka koji je za šume Karlovačkoga generalata izradio šumarnik (waldmeister) J. C. Franzoni

koji je sistematizirao dotada pozna-te spoznaje o šumarstvu i u kojemu se npr. propisivala zaštita hrastovine za potrebe izgradnje brodova. Na njegov prijedlog su početkom 1765. godine trojica namještenih šumara (waldbereiter) s određenim brojem lugara bila raspoređena u tri središta, šumarije, i to u Oštarije, Krasno i Pe-trovu goru. Carica M. Terezija je 1769. izdala i prvi Zakon o šumama, pisan na hrvatskom jeziku, a slijede drugi propisi i naredbe (1807. Temeljni kra-jiški zakon, od 1859. osnivaju se carski kraljevski šumarski uredi itd.).

Danas šumarija Krasno zapošlja-va 139 radnika, od ukupno 29.000 ha površina (s onima u NP Sjeverni Velebit) 45% je gospodarskih i 16% zaštitnih šuma. Sječe se 65% od go-dišnjeg prirasta što govori da se vodi briga o održavanju šumskog fonda i njegovoj zaštiti.

a u njezinu stvaranju je sudjelovalo deset autora: Vice Ivančević (Povijest šumarstva sjevernoga Velebita); Mi-lan Glavaš, Milan Devčić (Djelovanje šumarskih stručnjaka u šumama sje-vernoga Velebita); Milan Oršanić, Da-libor Tomljanović, Jurica Tomljanović (Gospodarenje šumama na sjevernom Velebitu); Joso Vukelić, Miroslav Ru-kavina (Šumska vegetacija sjevernoga Velebita); Vlatko Skorup (Divljač i lov-stvo); Milan Krmpotić (Sjeverni Velebit u književnosti i umjetnosti). Šumar i književnik Milan Krmpotić je na zavr-šetku svečanosti u Krasnu pročitao ne-koliko svojih pjesama posvećenih šumi,

Kad vidimo kakve su vam šume, znat ćemo kakvi ste ljudi, podsjetio je na staru uzrečicu akademik Slavko Matić, ustvrdivši kako organizirano gospodarenje šumama u Hrvatskoj »ide pod ruku s europskim, a prirodne i stabilne šume koje je sačuvala i iznjegovala šumarija Krasno naš su miraz Europi«

a cjelokupnom su ugođaju svojim ori-ginalnim nastupom i pjesmom prido-nijele članice domaćeg Kulturno-umjet-ničkog društva »Čuvarice ognjišta«.

Velebit, šume, Krasno


ekologija

Piše: Ivica

TomićFoto:

I. Tomić i Arhiva

Prošle je godine u Hrvatskoj po šesnaesti put provedena godišnja procjena oštećenosti šuma, na 87 bioindikacijskih (16

x 16 km) i 407 osnovnih ploha (4 x 4 km). Procjenom je obuhvaćeno 11.840 stabala različitih vrsta drveća, od čega 9426 stabala listača i 2414 stabala če-tinjača. U usporedbi s 2003. godinom, značajna oštećenost svih vrsta porasla je za 3,6 % (s 23,2 % na 26,8 %). Ošte-ćenost listača porasla je za 3,5 % (sa 17, 6 % na 21,1 %), a četinjača za 2 % (sa 46,8 % na 48,8 %). Hrast lužnjak i da-lje je naša najugroženija listača (ošte-

Najviše se suši obična jela

Jela je s oštećenošću čak 73,5 posto naša najugroženija vrsta drveća, s dosad najvećim udjelom oštećenih stabala

ćenost 30,6 %), s porastom oštećenosti 5,6 %, a oštećenost kitnjaka iznosi 22, 9 %. Tijekom praćenja oštećenosti bukve do 2003. godine ona se nije značajno mijenjala, a kretala se od 4–10 %. Lani je zabilježena dosad najveća ošteće-nost (12 %), no ova listača i dalje je naša

najmanje oštećena vrsta drveća. Među četinjačama prednjači obična jela, s po-rastom 2,8 % i ukupnom oštećenošću čak 73,5 %. Ova je četinjača u Hrvat-skoj i dalje najugroženija vrsta drveća, s dosad najvećim udjelom oštećenih stabala. Među ostalim četinjačama po-rasla je oštećenost alepskoga bora (s 34 na 36,7 %), a posebice crnoga bora (s 26,8 % na čak 39,1 %) – naglašeno je to na lipanjskom sastanku voditelja odjela i stručnih suradnika za ekologi-ju Hrvatskih šuma, održanom u Hrvat-skom šumarskom društvu, na kojemu su izvještaj podnijeli mr. sc. Nenad Potočić i mr. sc. Ivan Seletković iz Šumarskog instituta Jastrebarsko.

Oštećenost kao posljedica sušenja stabala

Premda je postotak značajno ošte-ćenih stabala u 2004. godini porastao i među listačama i četinjačama, odno-sno našim najzastupljenijim i gospo-darski najvažnijim vrstama, zabilježena oštećenost je u europskim okvirima. Od ukupnoga broja pregledanih staba-la, gotovo 40 posto je u stupnju ošte-ćenosti 11–25 %, 34 posto u stupnju oštećenosti 34 %, dok je 23,8 posto u

intervalu 23,8 %, a tek 3 posto stabala je u stupnju oštećenosti većem od 60 %. Vrlo visoke vrijednosti opet su zabi-lježene u delničkoj (49,8 %), buzetskoj (34,2 %), vinkovačkoj (33,7%), zagreba-čkoj (31,7%) i splitskoj (30,8 %), a naj-niže u novogradiškoj (5,8 %), sisačkoj (6,0 %) i karlovačkoj (6,1 %) podružnici Hrvatskih šuma. Visoka oštećenost na delničkom području je zbog sušenja jele, a na vinkovačkom zbog sušenja lužnjaka (povećanje 4,2 %). Iako je u UŠP Delnice stanje s običnom jelom neznatno promijenjeno u odnosu na 2003. godinu, ona je s visokih 88,4 % vrlo lošega zdravstvenog stanja. Slabo-ga vitaliteta je i bukva, koja je s 20,1 % znatno iznad hrvatskoga prosjeka. Na buzetskom i zagrebačkom području povećana je oštećenost svake značaj-nije zastupljene vrste drveća. Tako je u UŠP Buzet najveće povećanje kod alepskoga (za 14,7 %) i crnoga bora (čak za 25 %). Oštećenost hrasta lužnjaka u UŠP Zagreb povećana je s 32,8 na čak 40,8 %, a kitnjaka s 38,3 na 45,8 %. Iako UŠP Split ubrajamo među pet najugro-ženijh podružnica, značajna oštećenost svih vrsta drveća neznatno je povećana (tek 0,2 %). Značajan pad zabilježen je kod hrasta medunca (25,2 %) i crnoga

OŠTEĆENOST ŠUMA U HRVATSKOJ

Obična jela (75 %) Hrast sp. (70 %)

Mr. sc. Ivan Seletković, mr. sc. Nenad Potočić i mr. sc. Petar Jurjević


Najviše se suši obična jela

Bukva (5 %)

Značajna oštećenost svih vrsta drveća porasla je za 3,6 posto (s 23,2 na 26,8 %), što je u europskim okvirima.

Hrast lužnjak naša je najugroženija (30,6 %), a bukva najmanje oštećena listača (12 %).

Vrlo visoke vrijednosti zabilježene su u delničkoj (49,8 %), buzetskoj (34,2 %), vinkovačkoj (33,7 %), zagrebačkoj (31,7 %) i splitskoj (30,8 %), a najmanje u novogradiškoj (5,8 %), sisačkoj (6,0 %) i karlovačkoj (6,1 %) podružnici Hrvatskih šuma.

jasena (16,7 %). Na osječkom je podru-čju velik porast (16,9 %) značajne ošte-ćenosti zabilježen na hrastu lužnjaku (s 22,4 na 39,3 %). Premda je u UŠP Požega oštećenost lužnjakovih stabala smanjena za 13,5 %, ona je još uvijek visoka te iznosi 54,1 %, a kod bukve je porasla na 8,2 %. U usporedbi s 2003. godinom, na gospićkom je području evidentiran porast značajne oštećeno-sti kod svih promatranih vrsta (8 %). Unatoč činjenici da je oštećenost jele 48,6 %, i dalje je ona znatno bolja od hrvatskoga prosjeka.

Treba li postavljati plohe 2 x 2 km?

Treba istaknuti da su rezultati pro-cjene obrađeni i pohranjeni u bazi po-dataka Šumarskog instituta Jastrebar-sko te u jedinstvenoj europskoj bazi podataka Međunarodnoga programa za procjenu i motrenje utjecaja zračno-ga onečišćenja na šume (program ICP Forests). Procjena se provodi po jedin-stvenoj metodi navedenoga programa, a najbitniji njezini elementi obuhva-ćaju opažanje na plohama jednake međusobne udaljenosti. Na svakoj se plohi ocjenjuju 24 stabla, a za svako stablo u uzorku procjenjuje se osutost

(defolijacija) krošnje, gubitak boje asi-milacijskih organa (diskoloracija) te lako prepoznatljivi biotički i abiotički uzroci štete. U pojedinim europskim državama nacionalne mreže točaka (ploha) među-sobno se razlikuju po razmaku točaka, zbog šumskoga pokrivača, prostornoga rasporeda šuma, načina uzgajanja i šu-marske tradicije. Tako je, primjerice, u Nizozemskoj veličina plohe 1 x 1 km, a u Finskoj 16 x 16 km. Na europskoj razini dogovoreni razmak točaka iznosi 16 x 16 km, pa je tako i u Hrvatskoj. Osim ove mreže, u nas se održava i mreža točaka 4 x 4 km, koja služi za do-bivanje podataka na nacionalnoj razini. Na sastanku ekologa Hrvatskih šuma je naglašeno kako je potonja mreža otpri-like potrebni minimum. Idealna bi bila mreža 2 x 2 km koja bi se nalazila unutar mreže 4 x 4 km, no to zahtijeva povećan broj ploha i snimanje na terenu, što je povezano s dodatnim troškovima. Po-jedini sudionici skupa izjasnili su se da previše posla zahtijeva i sama mreža 16 x 16 km, a neki su za optimalan broj točaka na terenu, pa i za postavljanje mreže 2 x 2 km na terenima gdje je to potrebno. Kada je riječ o suhim i posje-čenim stablima na plohama, rečeno je, bolje je uzeti zamjensko stablo gdje je to moguće, nego postavljati novu to-čku, jer je sustav procjene oštećenosti tome prilagođen.

Seminari na razini podružnica

Analizirajući prošlogodišnje rezulta-te procjene oštećenosti šuma u Repu-

blici Hrvatskoj, mr. sc. Petar Jurjević, voditelj Službe za ekologiju u direkciji Hrvatskih šuma, istaknuo je kako po-većanje za nekoliko postotaka nije ka-tastrofa, a ovi rezultati su u europskim okvirima. S tim stanjem moramo se su-očiti, a ono je posljedica sušenja staba-la. U izvještaju je navedeno, dodao je, kako u UŠP Senj nema većih promjena, no postavlja se pitanje što je s jelom koja je ugrožena na tom području. Ju-rjević je predložio da se ubuduće ne

održavaju zajednički seminari za pro-vođenje procjene, već na razini pojedi-nih podružnica. Usuglašavanje stavova i otklanjanje možebitnih dvojbi bit će u prisutnosti stručnjaka Šumarskog insti-tuta Jastrebarsko i direkcije HŠ-a.

Hrast sp. (70 %) Bukva (5%)

Sa sastanka ekologa Hrvatskih šuma


Unatrag stotinu godina Sla-vonija je još bila više od 60 posto pokrivena šumom. Po-sebno su bile krasne šume

hrasta lužnjaka s golemim 200 do 300-godišnjim stablima. Danas je taj postotak šumovitosti gotovo prepolo-vljen, a od starih hrastovih šuma ostali su tek tragovi – pojedinačna stabla u šumskom predjelu Južno Radiševo, skupina od 10 stabala nedaleko od Drenovaca blizu Županje i jedan ma-nji rezervat, Prašnik kod Okučana. Dva spomenuta objekta zakonom su zaštićena. Slavonija je u doba Turaka bila rijetko naseljena zemlja, a sla-vonska šuma hrasta lužnjaka se skoro dva stoljeća razvijala bez značajnijeg utjecaja čovjeka. S obzirom na to da je šuma prirodna tvorevina s osobitim svojstvima da se može sama obnoviti i širiti, to njezino svojstvo došlo je do punog izražaja tijekom ta protekla dva stoljeća. Upravo zbog toga smo još u XVIII. stoljeću imali razvijenu prašu-mu slavonskih hrastika. Početkom XIX. stoljeća, 1808., počinje premjeravanje, opisivanje i procjenjivanje šuma u Sla-voniji, a Opći šumski zakon donijet je 3. prosinca 1852. godine. Šume su u to

Slavonski orijaši prkose stoljećimaČasopis Hrvatske šume u kratkom će serijalu zabilježiti i podsjetiti na ono što je preostalo od starih šuma, predstaviti neke zanimljive predjele, predstaviti ostatke prašuma, ili ispričati priče o usamljenim gorostasima lužnjaka, jele, smreke. O nekima je već bilo riječi u našim novinama, no mi ćemo ukratko još jednom podsjetiti na njih

stare šume, prašume, gorostasi

300-godišnji orijaš – uz njega upravitelj šumarije Gunja Ivan Mikinac


Slavonski orijaši prkose stoljećimaPiše: Zvonko PeičevićFoto: Z. Peičević, Arhiva

vrijeme predstavljale najveće prirodno bogatstvo Slavonije, jer se drvo počelo koristiti za gradnju kuća i čitavih sela. Uništavanje slavonskih šuma počinje 1752. godine, s prvim paljenjem pepe-ljika za potašu na području đakovačkih šuma. Eksploatacija slavonskih šuma, u smislu korišćenja građevnog drva, po-činje 1830. godine, kada se u Slavoniji počela izrađivati bačvarska građa. Od 1830. – 1861. eksploatacija slavonskih šuma tekla je sporo. Otkako je 1861. godine izgrađena željeznička pruga Sisak – Trst, eksploatacija je bila inten-zivnija.

Visoka vrijednost hrastika

Nakon što su prve količine građe slavonske hrastovine doprle u svijet (Njemačka, Francuska, Engleska i dr.) počela je jagma za slavonskim šumama i »slavonska hrastovina« postaje pojam kvalitete i visoke vrijednosti. Vlastodr-šci su tu konjunkturu iskoristili i počeli šume prodavati na licitaciji – tko da više. Procjenjuje se da je 1870. godine u Posavini bilo još oko 130.000 kata-starskih jutara starih slavonskih hrasti-ka, da bi krajem 1925. godine ostalo još samo 9.330 k.j. (5.364 ha) s oko 19-3.000 starih hrastova te oko 984.000 m3

hrastova tehničkog drva. Od 1861. do 1912. godine, znači punih 50 godina, udarale su sjekire, brujale ručne pile, tutnjale jarmače (gateri), sve je živo po Slavoniji bilo u pokretu, a zatim je najednom sve utihnulo i stalo. Nestalo je starih slavonskih orijaša.

Stari slavonski hrastici stvarani su tijekom stoljeća, a čovjek ih je samo u nekoliko desetljeća potpuno iskorije-nio. Posljednji stari hrastovi posječeni su u vremenu od 1946. do 1951. u po-dručju Spačve (Vinkovci) i Surduk–Var-cagi kod Andrijevaca. U gospodarskoj jedinici Trizlovi-Rastovo, odnosno šum-skom predjelu Južno Radiševo kojim gospodari šumarija Gunja, ostavljeno je 12 starih slavonskih orijaša da pr-kose vremenu i čovjeku i pokažu kako su nadživjeli sve ljudske prognoze u svojoj propasti. Ovim člankom želimo podsjetiti upravo na tu skupinu prasta-rih slavonskih hrastika. Dva su hrasta, jedan 1970., a drugi 1993. doživjeli svoju fizičku zrelost. Pojedinačni prsnipromjer preostalih 10 iznosi oko 150 cm, visina 33,5 metara, a ukupna drvna masa po jednom stablu iznosi 27 m3.

Pozamašne dimenzijeZa slavonsku hrastovinu iz toga doba

kroničari navode da joj zbog njezinih svojstava nema premca u cijelom svije-tu te da je na tržištima zapadne Europe bila vrlo tražena i dominantna. Od svoj-

Pojedinačni prsni promjer preostalih 10 hrastova iznosi oko 150 cm, visina 33,5 metara, a ukupna drvna masa po jednom stablu iznosi 27 m3. Za današnje pojmove to su doista zavidne dimenzije, ali su ipak mnogo manje od onih koje su u prijašnja vremena dostizali stari hrastovi slavonskih šuma.

Spomena vrijedna je i priprema za svjetsku izložbu u Parizu 1900. godine. Tamo je, naime, ovdašnje proizvode trebao upotpuniti jedan pozamašan trupac. No izostao je, navodno zbog nedovoljnih profilaželjezničkih tunela. Riječ je o orijaškom stablu iz šumskog predjela Javićka greda ondašnje Direkcije šuma Vinkovci, kojem je izmjeren prsni promjer od 260 cm, a drvna masa 65 m3!

Orijaš iz Javićke grede imao je prsni promjer 320 cm i 65 m3

Izrađena vrtna sjenica od šupljine orijaša

stava ove hrastovine spomenut ćemo: finoću i pravilnost godova, elastičnost,lakoću obrade, zlatnožutu boju, a po-sebno dimenzije. Trupci od 20 metara dužine nisu bili nikakva rijetkost, a niti promjeri od 120 cm. Za današnje poj-move to su doista zavidne dimenzije,


ali su ipak mnogo manje od onih koje su u prijašnja vremena dostizali stari hrastovi slavonskih šuma. Spomena je vrijedna i priprema za svjetsku izložbu u Parizu 1900. godine. Tamo je, naime, ovdašnje proizvode trebao upotpuniti jedan pozamašan trupac. No izostao je, navodno zbog nedovoljnih profila želje-zničkih tunela. Riječ je o orijaškom sta-blu iz šumskog predjela Javićka greda, šumarije Rajić, Direkcija šuma Vinkovci, kojem je izmjeren prsni promjer od 260 cm, a drvna masa 65 m3. Donji šuplji dio tog stabla dopremljen je 1900. g. željeznicom u Vinkovce, a bivolskim za-pregama u dvorište kuće direktora di-rekcije šuma gdje je preuređen u vrtnu sjenicu. Korišten je kao vrtna sjenica u čiju je šupljinu bio smješten stol s ne-koliko stolaca. Nakon Prvoga svjetskog rata dolazi do njegovog preseljenja u Šumarski muzej Beograd, gdje je već načet zubom vremena i završava svoj nekoliko stoljeća dug život.

Lože – »Posebni rezervat šumske ve-getacije« i najkvalitetnija šuma hra-sta lužnjaka u Hrvatskim šumama

Uokviru Bioloških studija KEC projekta, u Nacionalnom parku Paklenica je početkom travnja u suradnji s Agricon-

sultingom i Pangea institutom, održan tečaj pod nazivom »Osnove interpre-tacije«. Kako ciljevi KEC projekta nisu usmjereni samo na obučavanje dje-latnika KEC parkova, već i uspostav-ljanje trajnog sustava za izučavanje sadašnjih i budućih parkova u Hrvat-skoj, dio KEC obuke usmjeren je na osnivanje grupe stručnjaka koji će biti uvježbani u tehnikama obučavanja kao budući instruktori. U skladu s tim ciljem u organizaciji i provedbi semina-ra »Osnove interpretacije« sudjelovalo je šestero polaznika, od ukupno dva-naest, koji su krajem 2004. godine na Plitvičkim jezerima završili tečaj Obuka voditelja obuke. Od njih šestero, dvoje polaznika, Goran Gugić i Izidora Bunić,

Osnove interpretacije, ili kako otkriti vrijednosti zaštićenih područja Riječ je, pojednostavljeno, o tome kako kulturne i prirodne vrijednosti naših zaštićenih područja, nacionalnih parkova i parkova prirode, posjetiteljima predstaviti tako da se i oni interaktivno uključe i stvore svoj vlastiti odnos prema tim vrijednostima. O tome se razgovaralo na seminaru u NP Paklenici

nastupili su u ulozi predavača. Četvero polaznika, Silvija Kipson, Gordana Zwi-cker, Sunčana Završki i Ognjen Livada sudjelovali su u organizaciji i provedbi seminara u ulozi asistenata.

Također, na seminaru su sudjelovali predavači iz Pangea instituta, Maurilio Ciparone i Clelia Caprioli, koji su uz održana dva predavanja, imali ulogu nadgledanja, koordiniranja, usmjera-vanja i savjetovanja novih predavača i asistenata.

A sad o interpretaciji i što ona znači.

O interpretacijiNa tečaju se govorilo o interpretaci-

ji zaštićenih područja. Kroz aktivno su-djelovanje posjetitelja cilj je interpreta-cije u zaštićenim područjima pobuditi osjećaj razumijevanja i povezanosti za vrijednosti posjećenog područja te kod posjetitelja povećati svijest o potrebi zaštite prirode i okoliša.

NP Paklenica


priroda i mi

Osnove interpretacije, ili kako otkriti vrijednosti zaštićenih područja Cilj »interpretacije« u zaštićenim

područjima je pobuditi osjećaj razumijevanja i povezanosti za vrijednosti posjećenog područja, te kod posjetitelja povećati svijest o potrebi zaštite prirode i okoliša.

Riječ »interpretacija« dolazi od lat. riječi interpretari = biti posrednik, razla-gati, tumačiti. Postoji više značenja ove riječi. U Klaićevu rječniku navodi se da je to tumačenje, objašnjavanje smisla, objašnjavanje teksta, izlaganje i shva-ćanje. Drugo značenje iste riječi kaže da je interpretacija i gluma, prikaziva-nje, izvođenje, predstavljanje, poseban način na koji reproduktivni umjetnik izvodi djelo te kreacija.

Postoje razne definicije interpreta-cije, navodi se kako je interpretacija edukativna aktivnost kojoj je cilj ot-kriti značenja i odnose, upotrebom stvarnih objekata, osobnog iskustva i ilustrativnih medija, a ne samo nabra-janjem činjenica. Interpretacija je i ko-munikacijski proces osmišljen tako da posjetitelju otkriva značenje prirodnih i kulturnih vrijednosti neposrednim iskustvom, što pomaže posjetitelju stvoriti osobni odnos prema tim vrijed-nostima.

Interpretacija ne zaključuje, ne na-ređuje, ona potiče na razmišljanje, otkrivanje i zaključivanje, jednom ri-ječju aktivno uključivanje. Ona može biti posredna ili neposredna. Posredna (publikacije, plakati, izložbe, internet) interpretacija je kad se s publikom ko-

municira kroz interpretacijski materijal, bez interakcije. Posredna interpretacija uključuje obostranu komunikaciju, in-terpretator osobno komunicira s pu-blikom. Na tečaju, naglasak je stavljen na neposredan oblik interpretacije - na vođenu šetnju.

Što se radilo?Seminar je osmišljen tako da u prva

tri dana polaznici upoznaju teoriju in-terpretacije te u završna dva dana, u praktičnom radu, primijene znanje koje su prethodno stekli. Predavanja su bila što je moguće više uključujuća, intera-ktivna. Predstavljene su aktivnosti KEC projekta, ciljevi i planovi. Polaznici su bili unaprijed zamoljeni da sa sobom donesu predmet iz parka kojim će se služiti za predstavljanje grupi. Maurilio Ciparone održao je uvodno predavanje o interpretaciji, dok je Clelia Caprioli govorila o komunikaciji. Potom je rav-natelj PP Lonjsko polje Goran Gugić prezentirao temu »Principi održivosti u zaštićenim područjima«, gdje je na jed-nostavan i pristupačan način predsta-vio početke i sadašnje stanje zaštićenih

područja. Polaznici su zatim u okviru radionica od po 4-5 ljudi, trebali sami osmisliti definiciju zaštićenih područjai pojma održivosti te ju prezentirati ostalim polaznicima. Kod samog pre-zentiranja naglasak je stavljen ne samo na definicije, nego i na način kojim suprezentirane – kako je tekst napisan, kako je prezentiran.

Nakon predavanja Izidore Bunić na temu »Uloga interpretacije u upravlja-nju parkom i sustavom posjećivanja«, polaznici su definirali ciljeve uprav-ljanja parkom, potrebe i očekivanja posjetitelja, te zaključili kako je uloga interpretacije značajna za ostvarivanje ciljeva parka i zadovoljavanje očekiva-nja posjetitelja.

Nastavak predavanja »Interpretacija za posjetitelje; teorija i praksa«, osmi-šljen je u obliku vođene šetnje u kojoj je Marijan Buzov, polaznik seminara i djelatnik NP Paklenica, poveo grupu u vođenu šetnju kroz kanjon Velike Paklenice.

Za projektni zadatak polaznici su po-dijeljeni u tri tima od kojih je svaki tre-bao proći jednom pješačkom stazom i ondje osmisliti vođenu šetnju. Polaznici su trebali odabrati temu i osmisliti cilje-ve koje žele ostvariti na stazi. Svaki tim

odabrao je jednog predstavnika koji je prezentirao odabranu temu i ciljeve svoje grupe nakon čega su podijeljene diplome.

Što dalje?Osim ovog seminara planirano je,

u okviru KEC projekta, održati još ne-koliko seminara sa sličnom tematikom kako bi se barem u zaštićenim podru-čjima prenijela znanja o interpretaciji. U zapadnoj Europi i SAD-u učestalo se održavaju seminari na tu temu, kako u zaštićenim dijelovima prirode tako i u šumarstvu, zoološkim vrtovima, povijesnim i kulturnim građevinama, muzejima. Ovakve projekte bilo bi korisno primijeniti i na ova navedena područja.

U zapadnoj Europi i SAD-u učestalo se održavaju seminari na tu temu, kako u zaštićenim dijelovima prirode tako i u šumarstvu, zoološkim vrtovima, povijesnim i kulturnim građevinama, muzejima.

Vođena šetnja Marijana Buzova

Piše: dipl. ing. Ognjen LivadaFoto:O. Livada


privatne šume

Supružnici Branko (66) i Katica (65) Šironja žive u Velikoj Mla-ki kraj Zagreba. Ne obrađuju zemlju, no u 60-ak kilometara

udaljenom selu Pokupsko Cerje ovi umirovljenici vitalna izgleda posjeduju oko dva hektara šume. Gospođa Kati-ca čula je od snahe »da postoji neka pomoć za one koji žele pošumljavati u svojim šumama« pa su se raspitali u šumariji Pokupsko gdje su i ispunili zahtjev. Tako su postali prvi privatni šu-

SURADNJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I HRVATSKIH ŠUMA

Može li (propisana) veličina

movlasnici u Zagrebačkoj županiji koji su se prijavili i žele koristiti subvenci-ju Županije za obnovu svojih šuma. Prisustvovali su i stručnom sastanku u šumariji Pokupsko polovi-com lipnja, trećem u kra-tko vrijeme, na kojem su se »dotjerivali« detalji oko početka provođenja zajed-ničke akcije Zagrebačke županije i Hrvatskih šuma na potpori privatnim šu-movlasnicima.

Što je spornoSastanak u Pokupskom

još je jednom ukazao na neke odredbe u (već pot-pisanom) Ugovoru o su-radnji Zagrebačke župa-nije i Hrvatskih šuma u subvencioniranju obno-ve, odnosno sanacije pri-vatnih šuma na području Županije koje bi već u po-četku mogle biti limitiraju-ći faktor. To je prije svega odredba da na subvenciju ne može računati priva-tnik s manje od jednog ha šume. A takvih je većina, ustvrdila je Biserka Šavor

Premda se po njemu još nije počelo ni raditi, Ugovor o subvencioniranju obnove, odnosno sanacije šuma u privatnom vlasništvu u Zagrebačkoj županiji, trebat će, čini se, u nekim detaljima dotjerati i izmijeniti kako bi ga oni kojima je namijenjen, privatni šumovlasnici, mogli u većem broju koristiti

iz zagrebačke Uprave. U Varaždinskoj županiji, rekao je Branko Belčić iz Hr-vatskih šuma, gdje se takva potpora provodi već treću godinu, taj je limit ukinut! Šumovlasnici bi se trebali udru-žiti, u Hrvatskoj su dosad osnovane če-tiri udruge privatnih šumovlasnika, no, nejasno je nastupaju li tada kao cjeli-na. Drugo važno pitanje je može li se potpora proširiti i na druge vrste osim hrasta lužnjaka, jasena i johe, i može li se dio dobiti u novcu. I treće, zainte-resiranima bi bilo jednako važno da se pomoć proširi i na neke druge radove, da ima dugoročni karakter. No to već zadire u odredbe ugovora koji bi se tre-bao ili (aneksom) nadopuniti, ili bi to u sljedeći, ako bude moguće, trebalo ugraditi. Stoga je šteta da na ovome skupu nije bilo nikoga iz Zagrebačke županije kako bi se neke stvari odmah pojasnile. I Pravilnik o uređivanju, reče-no je, trebao bi se mijenjati i prilagoditi novonastalom stanju.

Piše: Miroslav

MrkobradFoto:

M. Mrkobrad

Ovdje će lužnjak teško proći – procjena stručnjaka na licu mjesta

Privatna šuma Branka Šironje u Pokupskom Cerju

Sa sastanka u šumariji Pokupsko

posjeda ugroziti akciju?

Prvi u Županiji podnijeli zahtjev - Branko i Katica Šironja


SURADNJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I HRVATSKIH ŠUMA

Može li (propisana) veličina

Savjetodavna službaKonkretan postupak ishođenja po-

moći od podnošenja zahtjeva u šuma-riji, ispunjavanja obrazaca, procjene, dobave sadnica utvrđen je ugovorom, a pojasnili su ga stručnjaci iz proizvod-nje, Željko Sušić i Sanja Blažičko. U provođenju te akcije važno će mjesto u budućnosti imati savjetodavna Služ-ba za privatne šume koja će se, kako je rekao Marko Šašek iz odjela za pri-vatne šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ustrojiti pri Ministarstvu nakon što se usvoji novi Zakon o šumama. Ona će preuzeti stručni dio brige o zahtjevi-ma šumovlasnika za potporom i nakon pregleda njihovih šuma utvrditi što u konkretnoj šumi valja činiti. Predviđe-na je, što bi bilo iznimno važno zbog utvrđivanja realnog stanja na terenu, izrada upisnika privatnih vlasnika šuma pri Ministarstvu. Trebalo bi, kako je to učinjeno u europskim zemljama, sprije-čiti daljnje usitnjavanje šumoposjeda.

A da bi na terenu, u konkretnim slu-čajevima, moglo biti različitih pogleda o budućnosti neke šume, pokazao je već prvi izlazak u Pokupskom Cerju, u šumi B. Šironje, i procjena šumarskih stručnjaka kako obnova hrastom lu-žnjakom, što je bila želja šumovlasnika, ovdje u šumi johe, breze i bagrema »s

kojim se ranije pošumljavalo«, nikako ne bi dala rezultate, odnosno troškovi podizanja hrasta višestruko bi nadma-šili ono što bi se moglo dobiti. Dakle, uloga stručnjaka (Savjetodavne službe) u provođenju obnove privatnih šuma bit će i te kako važna.

posjeda ugroziti akciju? U Zagrebačkoj županiji u privatnom je vlasništvu 540.000 ha šuma, ima 600 tisuća vlasnika, milijun čestica, a prosječna veličina posjeda je 0,74 ha.

Cilj cijeloga projekta je dobiti bolji uvid u stanje na terenu, dakle ubrzavanje protoka in-formacija iz šumarija prema

Upravi kako bi se moglo brzo i pravo-vremeno reagirati na događaje, kaže direktor Kolak. Pravovremena informa-cija je ušteda u poslovanju, na taj način omogućava se efikasniji rad! Prvi koraku već postojećim rješenjima bila je re-konstrukcija baze podataka i komuni-kacijskog sustava u proizvodnji. Ovdje je važno reći da smo to radili zajedno sa stručnjacima iz Hrvatskih šuma koji odlično poznaju poslovne procese u poduzeću i na temelju njihovih sazna-nja naši su stručnjaci mogli primijeniti svoja iskustva i stručno znanje o vi-sokim tehnologijama što je razultira-lo novim sustavom. On se sastoji od središnjeg poslužitelja u Direkciji koji se dalje povezuje sa svim šumarijskim poslužiteljima na terenu radi međuso-bne razmjene podataka. Na terenu se podaci evidentiraju pomoću prenosi-vih ručnih računala, a sve te kompo-nente povezuje specijalno razvijena programska podrška.

– Što je sljedeći korak?– U ovome trenutku sustav je u za-

dnjoj fazi ispitivanja prije puštanja u rad i tu su moguća, ako se pokaže po-trebnim, dodatna rješenja. Važno je da cijeli sustav i sve njegove komponente budu dobro ispitani u stvarnim, radnim uvjetima prije nego što budu pušteni u rad. Prijelaz sa starog na novi sustav ne smije uzrokovati zastoje ili čak prekid u

TVRTKA KING ICT

Suradnja s Hrvatskim šumama dugoročan posao

informatika

King ICT je izlagao i na Danima hrvatskoga šumarstva u Karlovcu

Izvršni direktor Gordan

Kolak

radu. Naši stručnjaci u ovom su trenutku nešto manje angažirani, no kada se po-čne s radom očekujemo povećani anga-žman u praćenju rada sustava i njegovu preventivnom održavanju. Cilj je da su-stav bude stabilan, jer za nas je suradnja s Hrvatskim šumama dugoročan posao i ne završava s jednim projetkom.

– Što znači KING ICT na hrvatskom tržištu?

– KING ICT d.o.o. nasljednik je tvrtke za proizvodnju i plasman računala koja

je postojala još 1998. Sada je jedna od članica M SAN Grupe s 60-ak uglavnom visokoobrazovanih informatičkih stru-čnjaka. U samo nekoliko godina stvori-la je prepoznatljivu kvalitetnu domaću marku računala “KING Računalo”. Tran-sformacijom u tvrtku koja se bavi sistem integracijom KING ICT proširuje ponudu uslugama izgradnje i održavanja cjelo-vitih informatičkih rješenja, a važnim dijelom smatramo naše savjetodavne te edukacijske usluge. Našim potencijal-nim korisnicima i partnerima, koje traži-mo i u tijelima državne uprave, javnim poduzećima, financijskim ustanovamakao i malim kupcima, pružamo cjelovita rješenja, od prodaje opreme, integracij-skih rješenja, pružanja stručne podrške do edukacije. (m)

Hrvatske šume prije dvije su godine pokrenule projekt rekonstrukcije baze podataka i komunikacijskog sustava.

Poslovni i strateški partner u tome poslu bila je tvrtka KING ICT iz Zagreba s kojom je 2003. potpisan i ugovor o suradnji. Razgovaramo s izvršnim direktorom tvrtke Gordanom Kolakom o tome što je do sada napravljeno


Neprestana briga o vodnim resursima bazira se na brizi o izvorima pitke vode. Kruže-nje vode u prirodi odvija se

neprestano. Padaju oborine, dolazi do isparavanja, kondenzacije i ponovno do padalina i to je beskonačan proces. Voda je uz zrak i toplinu, važan uvjet za život na Zemlji.

Voda zauzima 70 posto zemaljske površine od čega je 95% slana voda, mora i oceani. Samo 5% je slatka voda: jezera, rijeke, vječni snijeg na planina-ma i ledenjaci, te vode podzemlja. Svake godine koristi se u sve većim količinama. Podložna je različitim zaga-đenjima i svakim se danom, o njoj kao resursu, sve više govori. Ne zna se kako će promjena klime, uslijed globalnog zatopljenja i ozonskih rupa u omotaču, utjecati na vodu kao i na onečišćenja nižih slojeva atmosfere.

Prirodna staništa, šume, travnjaci, močvare, usjevi, utječu na biološku raznolikost, a ona se uvelike smanjuje svakim danom. Čovjekovo maksimal-no korištenje prirode uništava staništa i stvara nered u ekološkom sustavu. Uloga šuma je neprocjenjiva u zaštiti tla i voda.

Kamo nestaju močvare

Svijet močvare, močvarnih travnjaka i lugova, poplavnih autohtonih šuma polako nestaje. Lopoči, lokvanji, stari panjevi, jata ptica, topole, vrbe, komar-ci i drugi kukci, vodozemci i gmazovi kao da su dio nekoga prošlog vremena. Boje, zvukovi, mirisi, tišina i mir sve kao da je odavno nestalo.

Močvare i baruštine su nastale na rubovima jezera i mrtvim riječnim ru-kavcima, gdje je tlo natopljeno vodom ili je potpuno prekriveno slojem plitke vode. Nastaju i na kopnu na mjestima gdje nema odvodnjavanja ili isušivanja tla.

Istočno od Slavonskog Broda, niz-vodno savskim tokom, točnije nepo-sredno uz rijeku Savu je 1500 ha po-

MOČVARNA STANIŠTA BRODSKO-POSAVSKOG PODRUČJA

Poljoprivreda i industrija prijete prirodi svojim razvojem i velikim zahtjevima – za potrebe proizvodnje hrane čovjek isušuje močvare, navodnjava pustinje, moru otima zemlju i pretvara ju u plodno tlo. Vodi se velika borba za očuvanje prirodnih staništa i netaknutog krajobraza. Ovo je priča o takvoj borbi, o barama i močvarama brodsko-posavskog područja, kakve su nekad bile

plavnog područja u čijim se aluvijalnim depresijama zadržava voda nakon po-vlačenja rijeke Save u korito. To je ti-pični slavonski prisavski pašnjak ople-menjen močvarnom florom i faunom,a istodobno zanimljiv ornitološko-bo-tanički krajobraz gdje razaznajemo ne-koliko lokacija.

Dvorina se nalazi nedaleko sela Do-nja Bebrina i ima status ornitološkog re-zervata. Drugo veliko barsko područje je Gajna koja se nalazi uz savski nasip od sela Poljanci do sela Oprisavci. Ona ima status zaštićenog krajolika. Stari ribnjak je zapadno od grada.

U slatkovodnim staništima, močva-rama i baruštinama žive žabe, zmije, ribe, ptice močvarice. Ljeti se zemlja isuši, a zimi je poplavljena. Močvarna tla su pogodna za vodene biljke i tra-ve, rast trske, rogoza, šaša. Stabla vrbe, johe, topole rastu uz obale, na višim područjima.

Mulj na dnu močvare obično je gust i natopljen vodom i gotovo ne sadrži kisik. Korijenje strši iz mulja da bi upi-lo kisik nužan za rast i razvoj. Njihovo

močvare

Piše: Veronika

Petrić- -Stjepanović,

ing. građ.Foto:

V. Petrić- -Stjepanović

Bare i močvare, kakve su nekad bile

Stari ribnjak idealan je dom za koloniju žaba

U miru zaštićenog krajolika Gajne

Lopoči su nezamjenjiva flora bara


MOČVARNA STANIŠTA BRODSKO-POSAVSKOG PODRUČJA

korijenje i stabla sadržavaju mulj, a sjemenke počinju klijati dok su još na roditeljskom drvetu.

Biljke koje žive na vodom nato-pljenim područjima stvaraju mokre spužvaste humke. Kada biljka odumre, sporo se raspada i dugi niz godina čini

tresetnu podlogu za gniježđenje bar-skih ptica, za polaganje jaja barskim kornjačama, kao sklonište. Tresetnu po-dlogu čine i neke od najjednostavnijih biljaka, mahovine i jetrenke koje kao lišaj obavijaju natrula debla. One ne-maju ni pravog korijena, niti cvijet, ali

imaju korjenčiće i stabalce koji upijaju vodu iz tla i iz zraka. Jetrenke rastu uz tlo, iz kojega crpe vlagu, a neke i na drveću koje im je potpora.

U močvari rastu i papratnjače. To su prastare biljke, koje su živjele na Zemlji prije više od 300 milijuna godina. Imaju pravo korijenje.

Ornitološki rezervat Dvorina

Još davne 1987. godine, na prijedlog Republičkog zavoda za zaštitu prirode, Skupština općine Slavonski Brod do-nijela je odluku o proglašenju bare Dvorina kraj Donje Bebrine specijal-nim ornitološkim rezervatom, ukupne površine 726 ha. Bara je zanimljiva sa botaničkog, kao i sa ornitološkog staja-lišta zbog raznovrsnoga biljnog pokro-va i životinjskih vrsta.

Dvorina predstavlja veliku vrijednost, naročito u vrijeme proljetne i jesenje

LOPOČ je kraljevski cvijet. Ruža u bari. Zakorijenjen je duboko u mulj, teško je doći do korijena. Listovi i cvjetovi plutaju po površini vode. Listovi su na dugim peteljkama, veliki, sjajni i kožasti, duboko srcoliko urezani.

Cvjetovi su lijepi i krupni, s brojnim bijelim laticama i žutim prašnicima. Otvoreni su od ranog jutra do ranog popodneva, a onda se zatvaraju. Jed-nom ubrani cvijet lopoča više se ne otvara.

Zanimljivost: Sirova biljka je otrovna za jelo, dok je prokuhan ili ispečen podanak ukusno jelo.

LOKVANJ ima manje žute cvjetove, zbog kojih je u narodu prozvan žuti lopoč.

Prašnik lokvanja ima mnogo polena. Zbog izražajne boje i veličine cvije-ta, kukcima je uočljiv već izdaleka. Kukci slijeću ravno na prašnike, napraše se polenom i prenose ga na tučak drugog cvijeta. Uvečer se latice dignu iznad prašnika i tučka i na taj način zatvore cvijet kako mu noćna vlaga ne bi oštetila pelud. Kad pelud proklija, kroz vrat tučka do plodnice, spajaju se stanice polena sa stanicama sjemenog zametka. Nakon oplodnje cvjetna se stapka nagne i zaroni u vodu. Pod vodom dozori okruglasti plod koji ima mnoštvo sjemenki. Kad plod dozori, puca, a malene i lagane sjemenke ispadaju i isplivaju na površinu vode. Poneke se uhvate za kljun ili noge ptice močvarice, koje ih prenose na drugo mjesto. Ostale sjemenke nakon nekog vremena potonu u vodu, padnu na dno, pa u proljeće iz njih izrastu nove biljke.

Zanimljivost: Sirova biljka je otrovna za jelo. Jedu se prokuhani ili ispe-čeni žućkasto zeleni podanci koji sadrže 20% škroba i oko 6% glukoze. Podanci se mogu sušiti, osušeni samljeti u brašno, iz kojega se pripremaju kaše, tjestenine ili kruh. Višestruko se primjenjuje u pučkoj medicini. Po-sjeduje insekticidno djelovanje. Ispržene sjemenke se jedu, a izmljevene mogu zamijeniti kavu.

kakve su nekad bile

Stari ribnjak idealan je dom za koloniju žaba

U miru zaštićenog krajolika Gajne

Šaš i lokvanj krase ornitološki rezervat Dvorinu


Raste u brdsko-planinskim područji-ma s hladnijom i vlažnijom klimom, u či-stim ili miješanim acidofilnim šumama,posebice u dubokim i hladnim dolinama ili na grebenima koji su izloženi jakim udarima vjetra. Nalazimo je od 1.000 do 2.300 metara nadmorske visine.

Beru se mladi proljetni svijetlozeleni izdanci – vrhovi iglica, od koji se pri-prema sok, sirup, tinktura, med, čaj i sl. Češeri se beru u jesen.

Sirup od mladih vrhova smreke po-znat je već od davnina kao tradicional-

seobe ptica. Tu se gnijezde: gnjurac ćubasti, gnjurac pilinorac, divlja patka, patka njorka, crna liska, guša zeleno-noga, čigra bjelobrada, čigra obična, kokošica mlakara, trstenjak droščić i trstenjak rogožar. Na okolnim pašnja-cima i travnjacima gnijezde se fazani, ševe, češljugari, a po šumarcima hrasta lužnjaka susreću se sove gluvare, sove djetlovke i ptice pjevice.

U vodi ima lopoča, lokvanja, a po rubu močvarnih perunika i šaševa. Tu su i kvrgava stabla bijele vrbe da upotpune idiličan izgled vodenog lica i skrovište ili gnijezdište ponekoj ptici močvarici i pjevici.

Gajna, zaštićeni krajolik

Gajna se prostire uz lijevu obalu Save, između sela Poljanci i Oprisavci i ima izgled tipičnog slavonskog prisav-skog pašnjaka, oplemenjenog močvar-nom florom i faunom. U proljetnomrazdoblju velike vode rijeke Save pune aluvijalne depresije, kao i vode Zapa-dnog lateralnog kanala Biđ-polja koji Gajnu presijeca u njezinom zapadnom dijelu.

Uskoro, točnije 14. rujna 2005. go-dine, obilježit će se petnaest godina kako je inicijativom Skupštine općine Slavonski Brod Gajna proglašena zašti-ćenim krajolikom.

Gajnu posjećuju mnoge vrste ptica: ždralovi, gnjurci, patke, čigre, riječni ga-lebovi, sive čaplje, čaplje žličarke, bijele i crne rode. Tu se gnijezde liske, vivci,

patke. Također, krave svakodnevno pasu zelenu travu, piju vodu i muču, kao u neka davna vremena.

Prirodni rezervat Stari ribnjak

Stari ribnjak je smješten 15 km za-padno od Slavonskog Broda, na po-dručju Jelas-polja. Ukupna površina Jelas-polja iznosi 51.320 ha. Površina pod ribnjacima je 2174 ha, dok podru-čje Starog ribnjaka zauzima dio od 200 ha vodene površine sa statusom orni-tološkog rezervata.

Velike vodene površine ribnjaka na Je-las-polju, osim izvora hrane idealno su područje za život i razmnožavanje razno-vrsnih životinja, napose ptica močvarica, divljih pataka, liski i kormorana.

Tu je najveća kolonija čaplji u Hrvat-skoj. Tu se gnijezdi: mala bijela čaplja, žuta čaplja, čapljica voljak, čaplja dan-guba.

Smreka naraste i do 50 metara vi-sine, stablo je ravno, i do metar široko. Ima gušću i tamniju kro-šnju od jele, te u ljuske ispucanu

koru. Iglice su joj ravnomjerno spiral-no raspoređene pretežno usmjerene na sve strane, na poprečnom prerezu četverouglaste, pri vrhu ušiljene, duge 2,5 cm i 1 mm široke. Češeri vise, u zre-lom stanju su smeđi, do 18 cm dugi. Cvate u mjesecu ožujku i travnju.

Smreka ima eteričnih ulja, smole, tanina, resina, terpentina, sumpora, fos-fora, željeza, kalcija i vitamina C.

Smreka lijek protiv kašljaSmreka (Picea abies L.) iz porodice je borova, poznata i pod nazivima smrča i borika. Dobila je ime od latinskog naziva pix što znači smola, a poznato je da je to crnogorično drvo bogato smolom. Uz upotrebu u drvnoprerađivačkoj industriji, ima i obilježja lijeka

Grančica i češer smreke

Sirup od mladih izdanaka II: U veću staklenku stavlja se red izdanaka i red šećera sve dok se ne napuni staklenka. Staklenka se zatvori gazom i stavi na to-plo mjesto ili na sunce dok se šećer ne rastopi i dok mladi izdanci ne isplivaju na površinu staklenke. Dobivena smjesa procijedi se gnječenjem te pohranjuje u tamne boce ili staklenke. Uzima se kao i prethodno pripremljen sirup od mladih izdanaka tri puta dnevno.

Tinktura: Koristi se 200 g mladih izdanaka i jedna litra 70 postotnog alkohola. Izdanci se moče 30 dana u alkoholu i onda se dobivena tekućina procijedi. Uzima se tri puta na dan po 10 do 15 kapi s čajem ili medom.

Ulje: Za pripremu treba 5 mladih češera ili mladih izdanaka smreke, litra konjaka i litra maslinova ulja. Mladi če-šeri režu se na sitne komadiće i moče

ljekovito bilje

Piše: Vesna PlešeFoto: Arhiva

Svijet močvare, močvarnih travnjaka i lugova, poplavnih autohtonih šuma polako nestaje. Lopoči, lokvanji, stari panjevi, jata ptica, topole, vrbe, komarci i drugi kukci, vodozemci i gmazovi kao da su dio nekog prošlog vremena.Boje, zvukovi, mirisi, tišina i mir sve kao da je odavno nestalo.

Čaj: jedna čajna žličica usitnjenih iglica prelije se sa 2 dcl vruće vode, poklopi se i pusti odstajati pola sata. Čaj se procijedi, dnevno se uzima dvi-je do tri šalice čaja s medom.

Sirup od mladih izdanaka I: dva do tri kilograma mladih izdanaka smreke ili bora, voda, 250 grama luka, 250 grama šećera i 250 grama meda. Ubrani izdanci stavljaju se u lonac i preliju vodom da budu pokriveni. Za-grijavaju se na laganoj vatri i uz stal-no miješanje, dok se ne dobije gusta raskvašena masa. Kod tako dobivene smjese, na svaki kilogram izdanaka dodaje se luk, šećer i med. Smjesa se dobro izmiješa i njome se napune sterilizirane staklenke koje se zatvore celofanom. Uzima se tri puta na dan po jedna jušna žlica – odrasli, a tri puta na dan po jedna čajna žličica – djeca.


Smreka lijek protiv kašljani lijek protiv kašlja ili čestih prehlada. Osobito je koristan kod djece i osoba slabijeg imuniteta. Pomaže kod svih vr-sta kašlja kako suhog tako i onog pra-ćenog sekretom-katarom, kod hripav-ca, bronhitisa (akutnog i kroničnog), za jačanje pluća... Sirup se može uzimati za čišćenje krvi i protiv skorbuta. Čaj od mladih izdanaka koristi se i za liječenje rahitisa.

Osim mladih izdanaka za liječenje se koristi i čaj od češera kojim se lije-če tegobe s grlom, dišnim putevima, jačaju se glasnice i pluća te olakšava rad jetre.

Iglice smreke koristimo za pripremu raznih kupki, cjelovitih ili kupki za noge. Njima se liječe i razne kožne bolesti, ko-riste se kao oblozi za otekline na vratu, kod otečenih žlijezda, za osipe, čireve, svrab i sl. Uz sirup od smreke poznata je i tinktura od mladih izdanaka koja pomaže iscrpljenim osobama ili pak onima koje su doživjele živčani slom.

Sirup od mladih vrhova smreke poznat je već od davnina kao tradicionalni lijek protiv kašlja ili čestih prehlada. Osobito je koristan kod djece i osoba slabijeg imuniteta. Pomaže kod svih vrsta kašlja kako suhog tako i onog praćenog sekretom-katarom, kod hripavca, bronhitisa (akutnog i kroničnog), za jačanje pluća... Sirup se može uzimati za čišćenje krvi i protiv skorbuta. Čaj od mladih izdanaka koristi se i za liječenje rahitisa.

u konjaku tri tjedna. Poslije toga doda se maslinovo ulje i sve se dobro izmi-ješa. Boca se začepi vatom i poslije tjedan dana procijedi.

Koristi se za masažu bolnih mjesta mišića, zglobova, kao i bolnih živaca. Kada se ulje koristi iznutra uzima se tri puta po jedna kavena žličica, s kavom od cikorije ili ječma, i to kod žučnih tegoba, grčeva te za dezinfekciju di-šnih puteva i omekšavanje tvrdokor-ne sluzi.

Inhalacije se rade tako da se u je-dnu litru vode stavi šaka iglica smre-ke. Smjesa se zakuha, poklopi te pu-sti da odstoji sat vremena. Ponovo se zakuha i onda počne s inhalacijom, tj. udisanjem na nos, a izdiše se na usta ili obrnuto. Cijelo to vrijeme glavu treba držati nad loncem i pokrivenu ručnikom.

Piše: Vesna Pleše, Miroslav MrkobradFoto:M. Mrkobrad, V. Pleše

UHrvatskoj je početkom lipnja, u organizaciji Hrvatskoga šu-marskog društva i njegove sek-cije Pro Silva Hrvatska, boravi-

la grupa od četrdesetak europskih šu-mara članova udruge Pro Silva Europa. Pro Silva Europa je udruga europskih šumara koja se bavi promicanjem go-spodarenja šumama prema prirodnim načelima. Članice su joj 22 zemlje, a u posjetu Hrvatskoj bili su šumari iz 17 zemalja. Radi se o najuglednijim europskim šumarskim stručnjacima iz područja uzgajanja šuma. Među njima bio je i najugledniji europski stručnjak za preborne šume Schutz Jean Philip-pe, profesor iz Švicarske. On je i novi predsjednik Pro Silve Europa izabran na Upravnom vijeću te organizacije u Zagrebu 2. lipnja. Organizaciju Pro Sil-va od 1987. godine imaju i Hrvatska i Slovenija kao zemlje prirodnih šuma.

ČLANOVI UDRUGE PRO SILVA EUROPA POSJETILI HRVATSKE ŠUME

Gospodarenje prirodnim načinom zaštitni je znak hrvatskoga šumarstva!Četrdesetak europskih šumara, članova udruge Pro Silva Europa, koja se bavi promicanjem prirodnog načina gospodarenja, bilo je za vrijeme petodnevnog boravka u Hrvatskoj iznimno zadovoljno načinom na koji se, u tri različita podneblja, gospodari hrvatskim šumama

Tijekom petodnevne stručne eks-kurzije po Hrvatskoj, europski šumari posjetili su i Gorski kotar i ondje Nasta-vno-pokusni objekt Šumarskog fakulte-ta u Zalesini gdje ih je dočekao voditelj delničke Uprave Robert Abramović sa suradnicima.

Na području gospodarske jedinice Belevina upoznali su se s prirodnim pomlađivanjem prebornom sječom u grupama, na primjeru prebornih sasto-jina jele obične. Posjetili su i park-šumu i izletište Golubinjak Lokve, a potom šumariju Ravna gora. Tu su im šumarski stručnjaci Boris Pleše, rukovoditelj odje-la za uređivanje šuma, Željko Kauzlarić, rukovoditelj ekologije i Vilko Ivančić, upravitelj šumarije Ravna gora, pre-zentirali preborni način gospodarenja jelovo-bukovim šumama na vapnencu. Sudionici ekskurzije bili su oduševljeni time kako goranski šumari gospodare

pro silva europa

Na terenima šumarije Ravna gora

28

šumama, a pohvale im je u ime svih izrekao g. Schutz Jean Philippe.

U kontinentalnim šumama

Program boravka europskih šumara u Hrvatskoj obuhvatio je (drugog dana) i obilazak lokaliteta u gospodarskoj jedi-nici Pisanička Bilogora (6000 ha) u šu-mariji V. Pisanica u bjelovarskoj Upravi šuma gdje su ih dočekali voditelj Upra-ve Stjepan Ivezić sa suradnicima, te doc. dr. Igor Anić sa Šumarskog fakulteta koji ih je upoznao s prirodnim pomlađiva-njem bukovo-kitnjakovih sastojina oplo-dnim sječama. Goste je zanimalo koliko se puta obavlja sječa, što je to naplodni sijek i kada se provodi te kako se vrši kontrola svjetla nužnog za pomladak. Interesirala ih je i cijena bukve na trži-štu, bilo je pitanja i o štetama od divljih svinja i kako se rješavaju. Vidjeli su i mla-du 10-godišnju sastojinu kroz koju su se jedva provlačili i upoznali se s njegom mladika proredom. Razgovori su nasta-vljeni i u lovačkoj kući Babinac, koja ih je oduševila te u šumariji Đurđevac u Upravi šuma Koprivnica gdje su se gosti upoznali s gospodarenjem poplavnim šumama crne johe.

Članovi Pro Silve treći su dan pro-veli na području Nastavno-pokusnog objekta Šumarskoga fakulteta u Lipov-ljanima gdje su mogli vidjeti nizinske poplavne šume te kako se obavljaju uzgojni zahvati u staroj sastojini sla-vonskoga hrasta, u poplavnoj sastoji-ni lužnjaka, barskoj šumi crne johe te poplavnoj šumi poljskoga jasena. Na drugom lokalitetu su imali priliku vi-djeti i sukcesiju šumske vegetacije na obešumljenoj površini.

U pratnji europskih šumara tijekom boravka u Hrvatskoj bili su naši pozna-ti šumarski stručnjaci akademik Slavko Matić, predsjednik HŠD, docent dr. sc. Igor Anić, predsjednik Pro Silva Hrvat-ska, Hranislav Jakovac, dipl. ing., tajnik HŠD, Josip Dundović, savjetnik u Hr-vatskim šumama i potpredsjednik Pro Silve Hrvatska te dr. sc. Joso Gračan, umirovljeni ravnatelj Šumarskog insti-tuta u Jastrebarskom.

Izletište Kamačnik u blizini Vrbov-skog još je jedna turistička destina-cija Hrvatskih šuma. Ovo turističko odredište Gorskoga kotara koje se

sastoji od ugostiteljskog objekta, ribo-gojilišta i šetnice u dužini od 3,5 km u zaštićenom krajoliku potoka Kamačnik, pritoka rijeke Dobre, u zakupu je tvrtke od početka ove godine. Hrvatske šume obvezale su se izvršiti adaptaciju ugo-stiteljskog objekta Ribarska kuća na ulazu u kanjon, urediti ljetnu pozor-nicu kod zidina nekadašnje pilane, te očistiti okoliš i popraviti mostić preko potoka.

Izletište Kamačnik u Gorskom kotaru s restoranom, ribogojilištem i 3,5 km dugom neobičnom šetnicom punom mostova u zaštićenom prirodnom krajoliku, izazov je za svakog ljubitelja prirode. A takvi će ovdje naći još i više – kanjon Kamačnik (3 km), bogatu floru, pravu riječnu pastrvu.A sve to na dohvat ruke, autocestom do Vrbovskog u čijoj je blizini ovo turističko odredište

Dužina kanjona Kamačnika od izvora do ušća iznosi 3 km. Uz sam potok vodi pješačka staza, koja čas ide uz rub, a dijelom preko drvenih mostova izgrađenih preko potoka, do lijepe zelene doline, samog izvora Kamačnika – lijepog

U nekoliko mjeseci ove godine obav-ljeni su poslovi na sređivanju imovin-sko-pravnih odnosa koji su bili najveća

Europski šumari u gospodarskoj jedinici Pisanička Bilogora

Kamačnik je »sutjeska puna divlje romantike«Potok Kamačnik

Broj 103-104 • srpanj/kolovoz 2005. HRVATSKE ŠUME

zaštićena priroda

Ribarska kuća

Pogled na kanjon Kamačnika

kraškog vrela. Vrelo se nalazi na 410 m nadmorske visine. Posebno je ekološki vrijedan dio područja podno zaselka Japići gdje bočno bujični potoci utječu u Kamačnik, a obronci su obrasli šikarama vrbe i šumarcima crne johe.

prepreka za sam početak radova, ističe upravitelj šumarije Vrbovsko Mladen Vinski. U tijeku su radovi na uređenju okoliša, popravka klupa uz šetnicu i mostića preko potoka. Izletište bi za prihvat gostiju bilo otvoreno u sljedeća dva mjeseca.

Kamačnik se nalazi u istočnom dijelu Gorskog kotara u blizini mjesta Vrbov-sko. Zaštićeni je krajolik koji svojom ljepotom već dugi niz godina privlači pozornost posjetitelja. Dužina kanjona Kamačnika od izvora do ušća iznosi 3 km. Uz sam potok vodi pješačka staza, koja čas ide uz rub, a dijelom preko dr-venih mostova izgrađenih preko poto-ka, do lijepe zelene doline, samog izvo-ra Kamačnika – lijepog kraškog vrela. Vrelo se nalazi na 410 m nadmorske visine.

Planinar i pisac prof. dr. Željko Poljak u svojoj knjizi »Planine Hrvatske« piše o tom zaštićenom krajoliku kao o »su-tjesci punoj divlje romantike«, koja se usjekla u masiv Velike Kapele. Na ulazu u kanjon nalazi se i manje jezero. Sam pješački put, mostići i galerije izgrađeni su 1961.

Početni dio kanjona još je ljepši jer je obrastao bujnom šumom. Na samom ulazu u kanjon nalaze se ostaci stare pilane koja je izgorjela i koja ne nagr-đuje prostor, već nas vraća u prošlost i daje okolišu posebno romantičan ugođaj. Tok potoka je nesvakidašnji, u izvorišnom dijelu teče nešto mirnije, dok se nizvodno od izvora preko broj-nih kaskada, probija kroz uski kanjon, stvarajući brzace. Dodatnu ljepotu daje mu prekrasna modrozelena boja.

Bogata flora i faunaKanjon se ističe bogatstvom biljaka.

Na vlažnijim staništima rastu bukove šume, a na prisojnim kamenitijim stra-nama ima crnog graba i crnog jasena. Od ostalih biljaka tu ima i zaštićenih vrsta poput mekane veprine, lovora-stog likavca, biskupske kapice, šum-ske urodice i sl., raznih vrsta paprati i

šaševa. Na močvarnom tlu raste trava beskoljenka. Posebno je ekološki vrije-dan dio područja podno zaselka Japići gdje bočno bujični potoci utječu u Ka-mačnik, a obronci su obrasli šikarama vrbe i šumarcima crne johe.

Izvor samog Kamačnika još nije do-voljno istražen, ali je zanimljiv zbog endemične podzemne faune. Tako je nađen endemični podzemni račić, a potok je poznat i po populaciji riječne pastrve. U okolišu se zadržavaju i šare-ni daždevnjaci, a ponekad doleti i siva čaplja.

Županijsko poglavarstvo Primorsko-goranske županije je 2003. godine do-nijelo odluku o mjerama zaštite ovog zaštićenog krajolika. Cilj zaštite je oču-vanje ljepote krajolika, prirodnosti i ge-omorfološke posebnosti krškog izvora i kanjona Kamačnika, očuvanosti kakvo-će vode izvorišta i vodotokova, očuva-nosti živog svijeta, rijetkih i zaštićenih vrsta, te posebice slatkovodne faune izvora i vodotoka (autohtone ribe i bes-kralježaka) te očuvanosti vegetacije.

Za izletnike to je pravi raj na zem-lji, jer se uz šetnje na svježem zraku, mogu baviti ribolovom na obližnjoj rijeci Dobri, igrama u prirodi ili orga-nizirati piknike.

U neposrednoj blizini ima i drugih turističkih odredišta koja se mogu po-

gledati – rijeka Dobra, Čogrljino jezero, Severin na Kupi (sa starim dvorcem), pravoslavni manastir u Gomirju (naj-stariji u zapadnom dijelu Europe) itd. Kamačnik je i inspiracija za slikare, jer osim lijepe prirode tu su prekrasni mo-stovi i galerije koje svojom ljepotom plijene pozornost posjetitelja.

Piše: Vesna PlešeFoto:N. Pleše, B. Pleše

Tu se održavaju i brojne manifesta-cije koje imaju turistički značaj poput gljivarijada, novinari kuhaju lovački gulaš u kotliću, dolaze brojni planinari, izletnici i sl.

U Kamačnik se vrlo lako i brzo do-lazi automobilom jer je cesta Rijeka – Zagreb blizu, a od željezničke posta-je, kanjon je udaljen svega pedesetak metara.

Kamačnik je »sutjeska puna divlje romantike«



Šuma je kompleksni i kaotični ne-linearni dinamički sustav. Teorija kompleksnosti je nova znanost o kompleksnim i složenim su-

stavima. Proučava život na rubu kaosa i istražuje svojstva kompleksnih susta-va u tom stanju. Ti kompleksni sustavi imaju sposobnost uravnoteženja reda i kaosa. Točka ravnoteže nazvana je ru-

Šuma je kaotični sustav hodno ponašanje. Neperiodično se gibanje pojavljuje kad se ni za jednu varijablu koja utječe na stanje sustava vrijednosti točno ne ponavljaju.

Deterministički sustav je onaj koji je predvidljiv, stabilan i potpuno razumljiv. U linearnim sustavima varijable su me-đusobno povezane izravno i jednosta-vno. Linearni odnosi dopuštaju nam da predvidimo što će se dogoditi unutar sustava i lako se mogu grafički prikaza-ti. Linearne jednadžbe su pragmatične jer se mogu lako riješiti. Nelinearne jed-nadžbe teže se rješavaju, mijenjaju se deterministička pravila unutar sustava i otežava predviđanje onoga što će se dogoditi. To su titrajni sustavi koji po-staju kaotični. Karakteristična osobina sustava što ih proučava teorija kaosa je nestabilno neperiodično gibanje kakvo se može naći u rastu i razvoju šume.

Kompleksno modeliranje šume

Sveobuhvatna je paradigma kako put modeliranja prirode vodi kroz diferenci-jalne jednadžbe. Model organskog rasta je Logaritamska spirala i Zakon priguše-nih sinusoidnih oscilacija. Kompleksne jednadžbe rasta i razvoja šuma suvre-meni su alati za multidimenzijsko mo-deliranje šuma. To su kompleksni alati za numeričko bonitiranje i numeričku prognozu rasta i razvoja šuma. Alati s kojima možemo jednostavno deter-minirati stanje sastojina. U kakvom je stanju šuma? U ravnoteženom, periodič-nom, neperiodičnom ili kaotičnom?

Kompleksne jednadžbe u sebi sadrže brzinu promjene u dvama bliskim tre-nucima. Sadrže univerzalne konstante: feigenvrijednost 4.669, univerzalnu kon-stantu 2.503, konstantu fine strukture 0,00729927 i Eulerov broj 2.718. Kom-pleksne jednadžbe su univerzalne, jed-noznačno opisuju rast i razvoj šuma za sva vremena, bez unošenja vanjskih slučajnih varijabli.

Svako stablo u šumi na svakom sta-ništu ima svoju matematičku strukturu, atraktor kojem teži. Atraktor je dio fa-znog prostora kojemu se svaka točka koja je započela gibanje blizu njega sve više približava. Kako prolazi vrijeme bliska područja se stežu prema stablu. Feigenvrijednost 4.669 je omjer veličina intervala između susjednih udvostru-čenja tijekom visinskog rasta. Tijekom udvostručenja kaos se uzdiže uz krošnju, a kulminira u vršnim grančicama.

Rješenja kompleksnih jednadžbi su kompleksni brojevi označeni grčkim slo-vom Ψ (psi) koji pokazuju savršen sklad odnosa sastojinske debljinske i visinske strukture. To su dendrogrami koji kao i

Piše: dr. sc. Karlo

BezakFoto:

Z. Bošnjaković

mišljenja ZAŠTO SE SUŠI ŠUMA

Samo dominantna i predominantna stabla žive 150 i više godina, a na dendogramu rasta i razvoja krošanja razvidna je borba za opstanak. Prigušena stabla s krošnjom koja umire možda dožive 70 godina. Sastojine ili stabla koja uđu u stanje neperiodičnosti potencijalni su kandidati za kaotično, tj. za sušenje. O šumi kao kompleksnom i kaotičnom nelinearnom dinamičkom sustavu, o matematičkoj strukturi stabala te o teoriji kompleksnosti i kaosa u šumi, riječ je u ovome članku

Slika atraktora stabla

bom kaosa, tu je sustav u nekoj vrsti pritajena očekivanja između stabilnosti i pada. Kompleksnost se bavi time kako se stvari događaju, dok kaos teži proma-tranju i proučavanju nestabilnog i ne-periodičnog ponašanja. Kaos pokušava razumjeti dinamiku koja je u pozadini ponašanja kompleksnog sustava. Kom-pleksnost naglašava međupovezanost svega. Vječna borba između reda i ne-reda, harmonije i kaosa prožima čitavu prirodu. Red se izjednačava s dobrim, a nered s kaosom. Red i kaos ogledaju se kao dvije suprotnosti, polovi oko kojih se vrte naše interpretacije svijeta. Teori-ja kompleksnosti sazdana je oko težnje složenih sustava da iskazuje jednosta-vno ponašanje, jednostavno na nekim razinama ponašanja, ali ne na razini pojedinačnih dijelova od kojih se su-stav sastoji. Filozofska srž teorije kom-pleksnosti je pojam emergencije, pre-ma kojem sustav može transcendetirati svoje sastavnice, tako da je cjelina veća od zbroja njegovih dijelova. Srodnost kaosa i kompleksnosti nije slučajna. I jedno i drugo čine bitan dio teorije nelinearne dinamike, jednog od najve-ćeg otkrića proteklog stoljeća. Otkriće kaosa proistječe iz nelinearnih među-djelovanja malog broja jednostavnih komponenata. Teorija kompleksnosti naglašava suprotno: kako se međudje-lovanja visoke složenosti, koja djeluju u sustavima sastavljenim od mnoštva individualnih elemenata, često udru-žuju, kako bi stvorila, u velikom mje-rilu, jednostavne uzorke – emergentne fenomene (Stewart, 1996.).

Znanstveni publicist Rođer Lewin piše: »Kao teorija života na rubu kaosa, kompleksnost uključuje cijeli spektar, od razvoja embrija, preko evolucije, dina-mike ekosustava, kompleksnih društa-va, pa sve do hipoteze o Geji – teoriji svega«.

Priroda u sebi sadrži duboki red, i vjeruje se kako se on prirodno uspo-stavlja. Fizičar Mitchell Feigenbaum iz Instituta za tehnologiju Massachusett-sa prvi je dokazao kako kaos nije ma-tematički hir, nego je univerzalno svoj-stvo sustava s nelinearnim povratnim učinkom. Prvi je dao značajan dokaz o tome kako kaos postoji u prirodi.

Nelinearna dinamika rasta šume

Bilo koja cjelina koja se mijenja s vremenom naziva se sustav. Period je vremenski interval obilježen pojavom određenog stanja ili događaja. U peri-odičnom sustavu varijabla nakon pro-teka čvrsto određenog vremenskog intervala točno ponavlja svoje pret-


Šuma je kaotični sustav ZAŠTO SE SUŠI ŠUMA

Od 10.000 stabalaca koliko ih ima u pomlatku, kroz njegu pomlatka, njegu mladika, čišćenje koljika, njegu proredom do kraja ophodnje opstane jedva 70 predominantnih i dominantnih stabala. Što će reći, kroz selekciju opstane jedva 0,7% stabala.

Svako stanje sastojine koje se razvija prema neperiodičnom vodi potrajno gospodarenje u degresiju, a daljnji razvoj prema kaotičnom izaziva emergentnu pojavu, što će reći sušenje.

harmonično uravnoteženo periodično neperiodično kaotično

0.001 0.027 0,050 0,073 0,999

kardiogrami kod ljudi i životinja pokazu-ju bioritam i aritmiju stabla.

Na dendrogramu očigledna je spo-znaja koju akademik Klepac često isti-če: Hrast lužnjak raste sto, živi sto i umire sto godina.

Ta spoznaja odnosi se i na jelu obi-čnu (Abies alba Mill.), jer su joj koefici-

jenti pulsacije približni hrastu lužnjaku (Quercus robur L.).

U kontekstu nelinearne dinamike ra-sta, koeficijenti pulsacije Ψd : Ψh : ΨD u omjeru 10:20:26 ukazuju na kritične točke poznatog fenomena rezonanci-je. Kritična godina za sastojine hrasta lužnjaka ili sastojine jele, vidljivo na dendrogramu je šezdeseta, kada se susreću minimalne amplitude vala ra-

sta širine krošanja i debljinskog rasta s maksimalnim amplitudama vala visin-skog rasta. Rastenje šuma je kvazipe-riodično gibanje s različitim frekven-cijama debljinskog i visinskog rasta te rasta krošnje u širinu. Kada se susretnu

minimalne ili maksimalne amplitude vala i najmanji poremećaj dovodi do rezonancije (surnami u šumi). Česta je pojava u gospodarenju zbog kojih moramo obavljati sanacije jer se kro-šnje nisu sklopile.

Stanje vitalnosti sastojine

Stanje vitalnosti stabla ili sastojine, smjer gibanja prema ravnotežnom ili prema kaosu, numerički je određeno starošću, promjerom krošnje D ili prs-nim promjerom d, a modelirano koe-ficijentom otpora k.

Stanje sastojine modelirano otpo-rom k:

U lužnjakovim i jelovim sastojinama na I. bonitetu kojima je srednji sastojinski prsni promjer d u cm polovica starosti sastojine nalazi se u periodičnom stanju.

Dendrogram širenja krošnje karak-terističnih stabala u smislu Kraftove klasifikacije stabala u sastojini razvidnopokazuje osnovnu pojavu u šumi, bez

koje ne možemo učiniti nijedan korak u istraživanjima, zaštiti, uzgajanju i uređiva-nju šuma. Samo predominantna stabla s izvanredno jako razvijenim krošnjama mogu rasti sto godina, živjeti sto godina i umirati sto godina. Dominantna stabla

s relativno dobro razvijenim krošnja-ma mogu doživjeti starost otprilike 150 godina. Kodominantna stabla sa slabije razvijenim krošnjama mogu doživjeti starost oko 120 godina. Prigušena stabla s jednostranom i ugnjetenom krošnjom mogu doživjeti starost do 100 godina. Prigušena stabla s krošnjom koja umire jedva mogu doživjeti 70 godina. Ta spo-znaja ključna je za određivanje ophod-nje. Procjena stanja sastojine od posebne je važnosti za propisivanje smjernica go-spodarenja, propis intenziteta proreda ili obnova i prije propisane ophodnje. Na dendrogramu rasta i razvoja krošanja raz-vidna je borba za opstanak. Sastojine ili stabla koja uđu u stanje neperiodičnosti potencijalni su kandidati za kaotično, tj. za umiranje. Od 10.000 stabalaca koliko ih ima u pomlatku, kroz njegu pomlatka, njegu mladika, čišćenje koljika, njegu proredom do kraja ophodnje opstane jedva 70 predominantnih i dominantnih stabala. Što će reći, kroz selekciju opsta-ne jedva 0,7 % stabala. Sastojine kojim se gospodarilo sukladno njezinim prirodnim zakonima i koje su u uravnoteženom sta-nju, mogu izdržati ophodnju i dulju od 150 godina. U normalnim sastojinama koje su u periodičnom stanju sukladno

prirasno-prihodnim tablicama domaćih autora, donja granica ophodnje može biti 120 godina. Tijekom planiranja eta-ta glavnog prihoda, nužan je selektivni pristup gdje se prvenstveno predlažu za obnovu sastojine u neperiodičnom sta-nju. Propuštanjem takvih sastojina kod izbora za glavni prihod dovodimo ih do kaotičnog stanja, a odgovor prirode je emergentna pojava.

Multidimenzijsko modeliranje sasto-jina najveće novčane vrijednosti drvnih sortimenata od posebnog je interesa za Hrvatske šume i šumarsku privre-du. Poznavanje zakonitosti rasta i ra-zvoja svake sastojine, modela kojem je usmjeren cilj gospodarenja ključno je za potrajno gospodarenje šumama.

Svaki zahvat u šumi može imati uči-nak leptira.

Svako stanje sastojine koje se razvi-ja prema neperiodičnom vodi potrajno gospodarenje u degresiju, a daljnji ra-zvoj prema kaotičnom izaziva emergen-tnu pojavu, što će reći sušenje.

Dendrogram rasta i razvoja predominantnog stabla

Dendrogram širenja krošnje za karakteristična stabla u sastojini

turizam OBJEKTI ZA ODMOR HRVATSKIH ŠUMA

Kako produžiti turističku sezonu

Odmor radnika Hrvatskih šuma u vlastitim turističkim objektima ne bi trebalo gledati samo kroz račun dobiti i gubitka. I na zapadu s kojim se volimo uspoređivati, odavno su shvatili da je odmoran čovjek sposoban bolje raditi, biti manje na bolovanjima, ostvarivati bolji učinak uz manji trošak. A to je, zar ne, cilj svakog poslodavca

Nedavno je na promotivnom turističkom putovanju u Hr-vatskim šumama boravila grupa direktora i zamjenika

direktora mađarskih državnih i privat-nih šumarskih organizacija. Obišli su među ostalim Kornate i Mljet, saznali ponešto i o krškom šumarstvu i bili oduševljeni onim što su vidjeli. Nisu to ni skrivali ustvrdivši »kako sve izgleda kao iz bajke u čemu se prepoznaje i velik trud ovdašnjih šumara«. Najav-ljene su i nove grupe i mogao bi to biti početak novog organiziranog do-laženja turističkih skupina, onako kako su u odmarališne destinacije Hrvatskih šuma (ranijih gospodarstava) dolazile 80-ih godina prošloga stoljeća.

To je ujedno i nastavak (nedovršene) priče o turističkoj djelatnosti koja bi

novoustrojenom trgovačkom društvu trebala priskrbiti dodatni prihod. U tom se kontekstu pojavljuju i druga pitanja o smislu, potrebi i važnosti odmaranja, o tome je li dobit jedini cilj bavljenja ovom djelatnošću ili se odmaranje ra-dnika u vlastitim objektima, pa i pod pretpostavkom nezarađivanja (ili tek pozitivnog poslovanja) može smatrati i ukupnom poslovnom politikom tvrtke i sveukupnom dobiti. (Tu bi se sad, da ima prostora, moglo skoknuti do Ja-pana, te zemlje tvrdoga kapitalizma, u kojoj pojedine velike tvrtke imaju i te kakve hotele za svoje potrebe...)

Interes, mogućnostiU petnaestak objekata otvorenoga

i zatvorenoga tipa u vlasništvu Hrvat-skih šuma ove će se godine realizirati 46-47.000 pansion dana. To je nešto više nego proteklih nekoliko godina kada se prosjek ostvarenih pansion dana kretao oko 45.000. Za apartma-ne, pogotovo nove i obnovljene (na Mljetu, u Sv. Filipu i Jakovu i još neki-ma) interes dva i pol puta premašuje kapacitete, dakako u srpnju i kolovozu. Čisti financijski račun dobiti i gubitakapokazuje da svi apartmani otvorenoga tipa posluju pozitivno. I cijena pansion dana u hotelu (u Drveniku) u dva pan-sionska objekta (u Selcu) je ekonom-ska i »morala« bi pokriti troškove, čak ostvariti i malu zaradu. A opet, niža je od one u drugim turističkim objektima i koliko-toliko prihvatljiva za ne baš du-bok džep šumskog radnika. (Premda, s plaćama kakve imaju, radnici se prisje-ćaju i onih ranijih »sindikalnih« cijena pa im se i ove čine visokima! Pa ako već nemaju plaću da mogu birati ho-tel, odmaranje u vlastitim objektima, u čijoj su izgradnji i kupovini, uzgred, i sami sudjelovali, čini se kao dobar model.)

– Većina objekata potpuno je po-punjena dva ljetna mjeseca, dio njih i 70 dana. Očito, i turistička djelatnost u Hrvatskim šumama pati od hrvatskoga sindroma »kratke sezone«, kaže stručni suradnik za društveni standard Dalibor Ferenčak. Potrebno je dakle, produžiti sezonu.

Turizam je doživljajOčito, nije više dovoljno prodavati

samo čisto more i sunce u dva ljetna mjeseca, kaže Ferenčak. U potrazi za gostima koji će turističke destinacije pohoditi i u svibnju, lipnju, pa rujnu i kolovozu, treba se okrenuti onome što i drugi rade – organiziranom dovo-đenju grupa. Za to, dakako, treba pri-premiti teren, osmisliti boravak gostiju tako da svaki dan imaju program, da im svaki dan bude neki novi doživljaj. Uspješna njemačka turistička agencija ID Riva tours, evo malog primjera, koja u Hrvatsku godišnje dovodi do 80 000 gostiju i organizira im krstarenja po Ja-dranu, osmislila je u proljetnim i jesen-skim mjesecima krstarenja s planinare-njem, biciklističkim turama itd.

Što bi se, dakle, moglo učiniti? Do-voditi organizirane grupe s osmišlje-nim programom u kome bi svaki dan bio doživljaj. Na primjer, gosti kojima bi odredište bilo hotel u Drveniku, jedan dan bi mogli planinariti po Biokovu, proći poučnu stazu Drveničke stine, drugi dan upoznati znamenitosti Ma-karske (Malakološki muzej i drugo), pa posjetiti Korčulu, Neum i Međugorje, tu su i jednodnevne stručne ekskurzije, posjeti lovištima, itd. Da ne nabrajamo dalje, to je posao za one koji bi se time stručno bavili. I ideja i mogućnosti ima. (U cijeloj priči nije spomenuta lovačko ugostiteljska ponuda i lovačke kuće, odnosno lovni turizam koji je tema za neku drugu priliku.)

Piše: Miroslav

Mrkobrad

Hotel Quercus


Nove turističke i biciklističke staze urekreacijskom centru Cuvi, Rovinj


Novim vlastelinima knezovima Frankopanima, utvrda se nije dopala, pa su za svoj Novi grad odabrali mjesto iznad

ušća Suhe Ričine. Izgradili su Kaštel 1225. u kojem je donijet i poznati Vi-nodolski zakonik 1288. Kaštel je djelo-mično porušen 1761. i obnovljen 1893. Uz kaštel razvija se naselje opasano bedemima, masovno se grade kuće u vrlo uskim ulicama (mošunima). Unu-tar Starog grada niče kulturni centar. Na glavnom trgu četverokutna je kula Kvadrac i Župna crkva sv. Filipa i Jako-va. Svetište crkve prošireno je 1520., u 17. stoljeću barokizira se i dobiva vrijedne drvorezbarske korske klupe, a glavni oltar i štukature na svodu djelo su švicarskih majstora braće Clementa i Giacoma Somazzija iz 1807. U 20. sto-ljeću crkva dobiva novo pročelje, a na mjestu kapele sv. Filipa i Jakova podiže se zvonik. Pred glavnim oltarom rene-sansna je nadgrobna ploča modruškog biskupa Krištofora iz 1518., a u oltarnoj riznici dva su relikvijara u obliku žen-skih glava iz 18. stoljeća.

U 15. stoljeću na području Novog grade se male crkvice sv. Nikole na bri-birskoj obali, sv. Marka u Polju, sv. Mari-na na otočiću pred Loparom i sv. Lucije u Zagori. Za vrijeme Bernardina Franko-pana sagrađena je crkvica sv. Fabijana i Sebastijana 1511. kao zavjet u povodu izbijanja kuge, a potkraj 15. stoljeća sa-građena je gotička kapela Sv. Trojice sa bačvastim svodom u šiji u kojoj je smje-šten barokni drvorezbareni oltar iz 18. stoljeća. U 16. stoljeću mletačkom blo-

baština

Novi se spominje još u antičko doba Novi Vinodolski,

grad bogate kulturne baštine, smješten je u jugoistočnom dijelu Vinodolske udoline, sastoji se od starog dijela zbijenog na brežuljku i novijeg, uz more. Spominje se već u antičko doba kad se na cesti prema Senju podiže utvrda Lopar, kao stražarsko mjesto. Dolaskom Hrvata utvrda postaje župni grad

kadom umrtvljuje se grad Novi, zaustav-ljena je gradnja. Kaštel propada poslije urote 1671. i poslije potresa 1750. Kad se 1848. raspalo novljansko vlastelin-stvo, Kaštel je došao u posjed općine koja ga je potkraj 19. stoljeća preuredila u školu i sjedište administracije.

Rodom iz Novog Vinodolskog bra-ća su Mažuranići, a na njihovoj kući u Ulici A. Mažuranića nalazi se ploča s natpisom. Među braćom najpoznatiji je Ivan Mažuranić , pjesnik i autor epa »Smrt Smail-age Čengića«.

Od 1890. počinje u blizini morske obale i kupališta, uz prometnicu prema Senju gradnja hotela, pansiona, i privat-nih vila većinom Zagrepčana. Cijela je zona građena prema Zakonu o ladanju uz zalaganje Društva za uljepšavanje mjesta, posebno otkad je Grad progla-šen lječilišnim i klimatskim mjestom. Godine 1892. gradi se i prvi hotel »Li-šanj« u stilu neorenesanse, a uz njega i park sa mediteranskim raslinjem. Hotel je proširen 1906., a današnji izgled do-biva 1923. po projektu arhitekta Igna-za Fischera, kada se uređuje arkadno pročelje s balkonima okrenutima pre-ma moru. Te godine Novi Vinodolski dobiva i službeno status kupališnog i klimatskog lječilišta. Hotel San Marino građen je između 1897. i 1900, a 1913. dobiva secesionistički izgled. Prvi hotel u funkcionalističkom stilu »Klek« sagra-đen je 1936. u putničkoj luci.

Narodni muzej i galerija osnovani su 1951., imaju arheološku i etnografsku zbirku, odjel za fotografiju i zbirku slikaizvorne umjetnosti.

Rodna kuća braće Mažuranić Kula Kvadrac

Čitaonica osnovana 1945.

Piše: Vesna PlešeFoto:V. Pleše

NOVI VINODOLSKI


Smještena u istočnom dijelu kar-lovačke Uprave, šumarija Pisaro-vina teritorijalno se rasprostire na području Grada Zagreba i

čak tri županije, Zagrebačke, Karlova-čke i Sisačko-moslavačke. Ima tri go-spodarske jedinice Gračac-Lučelnicu na zapadnim obroncima Vukomeričkih gorica, Pisarovinske lugove koji obu-hvaćaju istočni dio Pokupskog baze-na i Crnu Dragu koja je preko rijeke Kupe. Zauzima površinu od 4.380 ha državnih i isto toliko privatnih šuma. Prevladavaju sastojine hrasta lužnja-ka, kitnjaka i bukve. Godišnje se siječe oko 15.000 m3, a otvorenost je oko 13 km/1000 ha. Iako po površini mala, šu-marija je bogata kvalitetnim šumama. Po postignutim prosječnim cijenama drvnih sortimenata na prvom je mje-stu već godinama u UŠP Karlovac, ali i u Hrvatskim šumama.

– U prva tri mjeseca ove godine postignute su cijene za hrast lužnjak od 1.097 kn/m3, hrast kitnjak od 683 kn/m3 i bukvu od 453 kn/m3, što znači da problema s plasmanom drvnih sorti-menata na tržištu nema, govori upravi-telj šumarije Josip Halinčić.

Uz plasman na domaćem tržištu, proda se dio i na inozemnom, putem

ŠUMARIJA PISAROVINA

Mreža odvodnih kanala kao rješenjeGospodareći s više od 4000 ha kvalitetnih državnih šuma hrasta lužnjaka, kitnjaka i bukve te etatom od 15.000 kubika, šumarija Pisarovina značajan je

licitacija. Godišnje se isporuči i oko 8.000 m3 ogrjeva stanovništvu Zagreba i Karlovca. Ove godine problema je bilo s bukvom, no i to je riješeno.

Sve radove u proizvodnji šumarija obavlja sa svojim radnicima, a tek dio radova na izvlačenju drvnih sortime-nata obavlja se uz pomoć kooperana-ta. Godišnje se izvrši uzgojnih radova na 200 ha u jednostavnoj i proširenoj biološkoj reprodukciji. Koristi se sadni materijal iz rasadnika Šumarskog insti-tuta u Jastrebarskom. Šumarija zapo-šljava 32 radnika, od čega 15 u proi-zvodnji. Kadrovski je dobro ekipirana, od stručnog osoblja do radnika, a na zadovoljavajući je način riješen i prije-voz radnika.

Rat, minirani teren, privatnici

– Problema u radu bilo je najviše tijekom Domovinskog rata kada je gospodarska jedinica Crna Draga bila okupirana, ali ne i nedostupna za rad pa se radilo i na prvoj liniji bojišnice uz rijeku Kupu. I danas je odjel Brezje u potpunosti miniran pa se ne može raditi – govori upravitelj Halinčić. S lokalnim stanovništvom bilo je nespo-razuma vezanih uz sječu šume u go-spodarskoj jedinici Lučelnica. Naime, mještani sela Lučelnica nisu radnicima šumarije dozvoljavali ulazak u šumu i normalan rad, polažući pravo na vla-sništvo nad šumom. Riječ je o šumama koje su nekada pripadale zemljišnim zajednicama i koje su poslije II. svjet-skog rata nacionalizirane. Iako su sud-ske odluke donesene u korist Hrvat-skih šuma, mještani su bili neumoljivi u svojim zahtjevima za povrat šuma, a štete su u šumama zbog lošeg gospo-darenja iz dana u dan sve veće. Sve se na kraju ipak dobro završilo i u šumi

Odvodni kanal u Pisarovinskim lugovima Sastojina hrasta lužnjaka

Piše: Vesna Pleše

Foto:V. Pleše

Šume su bogatstvo ovoga kraja

šumske razglednice

Upravitelj Ivan

Halinčić


Mreža odvodnih kanala kao rješenje

se moglo nastaviti raditi prema planu. Naravno, velike štete u sastojini bukve su napravljene, i tek su s vremenom, uz određene zahvate, popravljene.

Odvodni kanali kao rješenje

Danas je nešto više problema u proizvodnji vezano uz sječu i izvlače-nje drvnih sortimenata u gospodarskoj jedinici Pisarovinski lugovi. Sječu treba zbog poplava obaviti na vrijeme i uz pomoć mehanizacije da se izbjegne blato i nadiruća voda. Jedan od proble-ma koji je godinama ugrožavao radove u šumi i izvršenje plana, odvodnja su-višne vode, riješen je u suradnji s Hr-vatskim vodama. Napravljena je mreža odvodnih kanala čime je uspostavljen normalan vodni režim i onemogućen njezin štetan utjecaj na rast drveća.

Redovito se prati i zdravstveno sta-nje šuma. Ove godine bile su velike štete od mraza na hrastu lužnjaku. Očekuju se i pojačane gradacije gu-bara i mrazovca, što se sljedeće godi-ne treba suzbiti. Redovito se obavlja i tretiranje pomlatka hrasta lužnjaka od pepelnice.

U jesen i proljeće posvećuje se pose-bna pozornost zaštiti šuma od požara u vrijeme pojačanih poljoprivrednih radova.

Uz kvalitetne drvne sortimente bu-dućnost ove šumarije mogla bi biti i u turizmu, jer ovaj kraj uz rijeku Kupu bogat je ne samo prirodnim ljepotama, već ima značajnu kulturnu i povijesnu baštinu.

Otkud ime PisarovinaOpćina Pisarovina spada u red ma-

njih i prostire se na površini od 142 kvadratna kilometra na kojoj živi 3.770

stanovnika. Centar Općine je mjesto Pisarovina smješteno između Vukome-ričkih gorica, rijeke Kupe i Draganićke šume.

Današnja Pisarovina nastala je na mjestu grofovskog imanja, na kojem je živjela grofica Sara koja je teško obolje-la. Legenda kaže da su oko imanja bili brojni vinogradi, a grofica je uz ostalovoljela piti vino. Njezine sluge često su joj ga nudili govoreći: »Pij Saro vina«, pa je, kaže priča, spajanjem tih riječi nastalo i današnje ime općinskog sre-dišta.

Povijesni podaci govore da je Pisa-rovina nastala u vrijeme ranog feudali-zma, u 13. stoljeću. Kao centar podru-čja bila je Jamnica kao župa i glavno naselje, a Pisarovina dio gospodskog imanja.

Ljepota kraja prošaranog brojnim ravnicama i brežuljcima, starim hrasto-vim šumama, vijugavost vodotoka koji se spuštaju prema rijeci Kupi, privlači pozornost mnogih posjetitelja, koji su ovdje izgradili i svoje kuće za odmor. To je pravi raj na zemlji za ribiče koji mogu uživati u ribolovu na sportskom ribnjaku u Pisarovini.

Stari Pisarovački ribnjaci nastali su 1918., a gradili su ih zarobljenici iz I. svjetskog rata. Nastali su na močvar-nom tlu između Pisarovine i Donje Kupčine površine 130 ha. Vlasnica im je bila grofica iz Italije. I danas postojeostaci njezina imanja i ljetnikovca uz cestu nedaleko ribnjaka, ali su nažalost u lošem stanju.

U blizini Pisarovine nalazi se i mjesto Donja Kupčina, na utoku potoka Kupči-ne u Kupu. U mjestu se nalazi muzej na otvorenom – Etno-park. U njemu su izloženi etnološki spomenici kuće, dije-lovi dvorišta, bunari, radionice i osta-

gospodarski subjekt Pokupskog bazena. Šumari se brinu da šume i u budućnosti ostanu takve pa se godišnje obave različiti uzgojni zahvati na 200 ha

Etno-selo


lo narodno graditeljstvo opremljeno tradicijskim inventarom i ruhom, koje tako sakupljeno svjedoči o načinu seo-skog života ovoga kraja. U blizini Donje Kupčine je zaselak Gorenci poznat po gniježđenju roda (ovdje obitava oko tridesetak parova), pa im je želja da to mjesto postane posebni rezervat bije-lih roda na ovom području, slično kao u Lonjskom polju.

Četiri kilometra južno od Pisarovine nalazi se najpoznatije mjesto ovog kra-ja Jamnička Kiselica. Tu se nalaze boga-ti izvori mineralne vode Jamnica. Vrela su otkrivena davne 1770. Prva analiza kisele vode napravljena je 1772. po

Problema u radu bilo je najviše tijekom Domovinskog rata kada je gospodarska jedinica Crna Draga bila okupirana pa se radilo i na prvoj liniji bojišnice uz rijeku Kupu. I danas je odjel Brezje u potpunosti miniran.

Grofica je uz ostalovoljela piti vino. Njezine sluge često su joj ga nudili govoreći: »Pij Saro vina«, pa je, kaže priča, spajanjem tih riječi nastalo i današnje ime općinskog središta.

nalogu carice Marije Terezije. Godine 1824. počinje akcija uređenja Jamnice i traje sve do 18. listopada 1828. kada su prvi put u ovom dijelu Europe napu-njene boce namijenjene tržištu.

U okolici ima još zanimljivosti kao što su stari dvorci i kurije, stare crkvice koje vrijedi pogledati.

Šumarija Pisarovina

zaštićene ptice

Već dulje vrijeme pratimo napo-re Inspekcije za zaštitu prirode glede krijumčarenja (i lova) za-konom zaštićenih vrsta ptica

odstrijeljenih u susjednim državama, Sr-biji i Crnoj Gori i Rumunjskoj. Iščitavamo novinske naslove »Krijumčarene ptice vrijedne milijun i dvjesta tisuća kuna«; »Švercao tonu ptica, gljive i 13 kilogra-ma puževa«; »Talijani ′poludjeli′ za pre-pelicama koje na njihovim jelovnicima dostižu enormne cijene«. Krajem prošle godine na državnoj granici Bajakovo za-tečen je talijanski lovac s punim torbama ševa ubijenih negdje u Rumunjskoj.

Nedovoljna briga prijašnjih vlasti, a moglo bi se reći da se i danas nije puno promijenilo, omogućava da se ptice pje-vice i migratorne močvarice i dalje love i ilegalno odvoze u inozemstvo. Ponekad su ti prijelazi gotovo polulegalni, ako uzmemo u obzir mizerne kazne koje plaćaju prekršitelji za svoja nedjela.

U izvješću o aktivnostima inspekcije zaštite prirode u nadzoru zaštićenih vr-sta objavljenom na stranicama Interne-ta čitamo kako se »godišnje u zemljama Istočne Europe i Hrvatske ubije oko mili-jun ptica, od čega se evidentira prilikom ilegalnog i legalnoga prijelaza, manje od jedan posto. Najviše pjevica ubije se u Rumunjskoj, zatim u Bosni i Hercegovi-ni, nešto manje u Srbiji i Crnoj Gori, a najmanje u Hrvatskoj«. U 2003. godini u 18 intervencija zaplijenjeno je 7.286 ptica od toga 36 živih, a 850 je vraćeno natrag u BiH zbog neispravnih dokume-nata. Naplaćena je kazna od 102.659,00 kn, a stvarna vrijednost je 3.136.200,00 kn. Sudjelovalo je 26 stranaca i 15 naših građana. Za 2004. ne postoje potpuni podaci, ali čitajući novine možemo za-ključiti da je pojava u porastu.

Najviše je ubijeno ševa vintulija (Alau-da arvensis L.) (90%), ostalo su trepteljke cikuše (Anthus pratensis L.), bijele pliske (Motacilla alba L.), češljugari (Carduelis carduelis L.), vrapci, poljski (Passer mon-tanus L.) i domaći (P. Domesticus L.), zatim gugutke (Streptopelia decaocto Frival.) i prepelice (Coturnix coturnix L.) i njima sli-čne liskarice prepeličarke (Crex crex L.).

Događa se da su zatečene ptice ogu-ljene ili očerupane, bez glava i nogu pa je identifikacija otežana.

ORNITOLOGIJA

Zaštita ptica pjevica – nerješiv (europski) problem!U pogledu lova i zaštite ptica pjevica i močvarica ništa se bitno nije promijenilo od 50-ih godina prošloga stoljeća do danas. Istina, u Hrvatskoj su one manje ugrožene nego u nekim susjednim državama, no da bi zaštita bila djelotvornija u akciju će se energičnije morati uključiti Europska unija i Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN)

Talijani vole pticeSuština problema je što Talijani, oso-

bito oni s juga od davnine love ptice pjevice i s njima se hrane i tu naviku nisu promijenili do danas. Međutim, kako se populacija selica koje lete pre-ko Italije znatno smanjila, a u međuvre-menu se povećao broj lovaca i usavrši-la tehnika lova (poluautomatske puške, vezana sačma u streljivu, korištenje ja-panskih i sl. mreža), ptice su kao vrlo kurentna roba dosegle visoku cijenu. Prema neslužbenim izvještajima, vrijed-nost pjevica, ako se taj trend nastavi, mogla bi dosegnuti cijenu famoznih gljiva tartufa iz Istre (ovisno o vrsti). A da se za ptice kao i za tartufe isplati riskirati, uz sve to plaćati mizerne ca-rinske kazne, ne treba sumnjati.

Činjenica je da se u pogledu lova i zaštite ptica pjevica i močvarica ništa nije bitno promijenilo od 50-ih godina prošloga stoljeća. Dokazuju to, osim spomenutih novinskih napisa još i broj-na izvješća Europske unije. Sretni su krajevi gdje su te pojave obuzdane, a lovci ptičari udaljeni s toga područja. To je prava rijetkost, a takav izuzetak predstavlja Kopački rit i njegov Ribnjak Belje (ili Podunavlje).

Gotovo do 2000. godine, talijanski lovci bili su gosti baranjskih lovišta, a ra-nije i LŠG Jelena koji je upravljao Kopa-čkim ritom, šumama Tikveša i Dravskim ritovima. Dolazili su u grupama, pucali iz poluautomatskih 12-ica, po svim vr-stama ptica. No 1971. godine »Jelen« je prekinuo s lovom na močvarice, među ostalim i zbog toga što je prihod od ta-kvoga lova bio manji od uloženoga na-pora; korist su imali pojedinci, kao što je i danas, a ponajmanje sama tvrtka.

Zanimljivo je da su u zaštiti ribnjaka presudnu ulogu odigrali ondašnji čla-novi Društva za zaštitu prirode Slavo-nije i Baranje.

Gubilišta za močvarice

Po nekim navodima »zelenih«, veći-na ribnjaka u Hrvatskoj, ne izuzimajući pri tome ni one koji su pod zakonskom zaštitom kao ornitološki rezervati, a u privatnom su vlasništvu, prava su gu-bilišta migratornih vrsta močvarica.


Piše: mr. Darko GetzFoto:D. Getz

ORNITOLOGIJA

Zaštita ptica pjevica – nerješiv (europski) problem!Svjesno se ignoriraju međunarodni dogovo-ri (konvencije, Bonnska 1979., Bernska 1979., Ramsarska 1971.) kojima se štite migratorne vrste i skupine ptica i njihova staništa. U kojim razmje-rima se na ribnjacima dozvoljava odstrel ptica pjevica, malo se zna.

Lovci iz Italije na ri-bnjacima imaju svoje su-radnike koji im pomažu u lovu i dakako savjetima kako će najlakše i gdje je to moguće »preveslati« carinike i prijeći državnu

mnoge je ribnjake prekrila trava i stoga nisu u funkciji obitavališta močvarica. Nekad je postojala namjera države da se na temelju Ramsarske konvencije i značaja ritsko-močvarna područja(Im-portant Bird Areas) kojima u neku ruku pripadaju i ribnjaci, proglase zaštiće-nim objektima prirode. U tom slučaju država bi morala sufinancirati njihovuopstojnost bez obzira na njihovu go-spodarsku učinkovitost, što bi znatno opteretilo državni proračun. Otprije je u sjećanju problem s kormoranima i sudskim sporovima zbog nastalih šteta koji se još uvijek vode i koje će nesu-mnjivo država izgubiti i morati platiti.

Od svih ribnjaka u Hrvatskoj u najne-povoljnijem položaju nalazi se Ribnjak Belje od kojega se indirektno očekuje uzgoj ribe za ribojedne ptice Kopa-čkoga rita (samo spomenutih velikih vranaca-kormorana ima više od 3000 pari), održavanje (upumpavanje vode na račun ribnjaka) optimalnog vodo-staja na tablama »A1«, »A2« koje su od važnosti za turistički vidikovac Saka-daš, te istodobno ulaganje sredstava u uklanjanju vrbova mladika koji se oteo kontroli. Previše toga!

U kontekstu lova na zakonom zašti-ćene vrste ptica spominju se i poneka lovačka društva koja ugošćuju talijan-ske lovce. Njih je manje u unutrašnjo-sti Hrvatske, a više u priobalju. Da li su pod okom inspekcije? Lovci manje-više izbjegavaju sukobe s zaštitarima priro-de, tako da su sučeljavanja s lovcima koji neće »oprostiti« jastrebu zbog neke fazanke, sve rjeđa, premda se u mnogim ornitološkim izvješćima redo-vito, uz golubare, navode kao uzročni-ke mortaliteta grabljivica (škanjaca, ja-strebova, eja, lunja, sokolova i orlova) i oni. Što se tiče pjevica, one od davnina nisu predmet lova kontinentalnih lova-ca – rijetko će se naći lovac koji će loviti kosove, drozdove, strnadice itd.

U ponekim mjestima uz obalu love se pjevice za uzgoj – »križanje« ali i za

Zaključimo, premda su pjevice i pti-ce močvarice ugrožene u Hrvatskoj, sve je to znatno manje u odnosu na lov u mediteranskim zemljama: Italiji, Malti, Grčkoj, Tunisu, Maroku, a odnedavno u Srbiji i Crnoj Gori i Rumunjskoj. Sva rješenja koja se nude poznata su otprije. Problem lova zakonom zaštićenih ptica, a posebno pjevica, ostaje trajni zadatak i obaveza europskih i balkanskih naroda da ga rješavaju na najefikasniji način. U zaštitu pjevica morala bi se enegičnije

granicu. Manje-više dobro poznaju tali-janski jezik, zbližili su se s njima, postali kao i oni, pa nema prepreka, ukoliko u blizini nema nekih nadobudnih »zele-nih«, da se ne odstreljuju »za prepari-ranje« i najrjeđe vrste močvarica.

Kad sve rezimiramo, glavni krivac je tradicijska naklonost naših susjeda Talijana za gurmanskim specijalitetima spravljenima od ptica pjevica. Pridodali bismo tome i naše duhovno siromaš-tvo, neprimjereni odnos države prema ribnjačarima koji jedva preživljavaju, pa im je prihod od lova na ptice, pa bio on svega 30.000 eura, značajan. Zatim tu su nedorečeni zakonski pro-pisi, neefikasnost i nedovoljna opre-mljenost inspekcijskih službi, ekološka nespremnost carinika i dakako svijest onih najodgovornijih u hijerarhiji vlasti kojima su ptice manje važan problem u popisu problema s kojima se moraju svakodnevno nositi.

Svojevremeno je Savez njemačkih »zelenih« pokrenuo akciju bojkota odla-ska turista u Italiju. Plakatima, putem TV-a, novina i drugih medija, te javnim na-stupima na trgovima, molilo se građane Njemačke da ne odlaze u Italiju sve dok ona, odnosno Parlament, ne poduzmu odgovarajuće korake u suzbijanju lova pjevica i zaštićenih vrsta močvarica.

Nema sumnje da je Italija kao članica Europske unije donijela više pozitivnih zakonskih propisa kojima se štite poje-dina područja i vrste životinja pa i ptice pjevice. U Italiji danas djeluju brojne ne-vladine udruge za zaštitu prirode i ptica, no, nažalost, neke se stvari posebno na jugu Italije teško mijenjaju.

Između propisa i nedostatka novca

Vratimo se još malo ribnjacima koje i inspekcija za zaštitu prirode navodi kao područja gdje se ptice love u ve-ćoj količini. Vjerojatno to odgovara istini, međutim, zaboravlja se da su mnoga ribnjačarstva pred stečajem, a

prodaju pa i za jelo. Lov »pod ploču« nije izumro. U dolini Neretve love se sve vrste močvarica, pa i izvan sezone lova. I to je tradicija! I u okolici Osi-jeka, Đakova, Vinkovaca postoji dvadesetak uzga-jivača – »lovaca« pjevica na lijepak. Najčešće im služe za križanje, ali i za prodaju. Zračne puške velike snage u slobodnoj su prodaji bez ikakvih ograničenja. U Njemač-koj se obavezno traži do-zvola za kupovinu puške (Erwerbserlaubnis).

Nakon »pohoda« na pjevice...

U 2003. godini u 18 intervencija zaplijenjeno je 7.286 ptica od tog 36 živih, a 850 vraćeno je natrag u BiH zbog neispravnih dokumenata. Naplaćena je kazna od 102.659,00 kn, a stvarna vrijednost je 3.136.200,00 kn. Sudjelovalo je 26 stranaca i 15 naših građana.

Po nekim navodima »zelenih«, većina ribnjaka u Hrvatskoj, ne izuzimajući pri tome ni one koji su pod zakonskom zaštitom kao ornitološki rezervati, a u privatnom su vlasništvu, prava su gubilišta migratornih vrsta močvarica.

uključiti Europska unija i njezini odbori za zaštitu životinja. Europski zakoni mo-rali bi biti jedinstveni, punovažeći u svim državama članicama i onima koje će to postati. Realno gledajući znatno mogu pomoći dobro postavljeni i primjenljivi u praksi zakonski propisi koji uključu-ju visoke novčane kazne oduzimanja sredstava prekršaja (oružje, automobil i sl.), zatim u opciji je značaj ekološke edukacije carinika, policije, inspekcije i ostalih subjekata na koje se to odnosi. U protivnom će neometano preko gra-nice prolaziti skupocjeni automobili s torbama punim ptičjih lešinica na putu za ekskluzivne restorane u spomenutim zemljama. Ne bi bilo dobro da se Hr-vatska imenuje zemljom koja dopušta (polu)legalno zatiranje dijela europske ornitofaune.


čudesna priroda

Južno od naselja Veliki Bukovec nalaze se znatne šumske površi-ne raznovrsnoga flornog sastava.Najviše tu ima miješane šume

hrasta kitnjaka i običnoga graba, a od umjetno podignutih sastojina znatne površine zauzima mlađa šuma smreke. Tlo je duboko, više-manje ravne po-vršine, a stabla su porasla u gustom

Šumski mrav (Formica rufa) poznat je kao jedna od najznačajnijih vrsta životinja beskralježnjaka u šumskim zajednicama, osobito četinjarskim. Kolonije njegovih jedinki mogu izgraditi velike mravinjake s desecima tisuća primjeraka

Dio smrekove sastojine u šumi Križančiji

Najviši mravinjak šumskog mrava

Piše: Radovan KranjčevSnimio R. Kranjčev

sklopu. Već kad zađemo s obližnjeg puta u tu šumu, iznenadit će nas ne-običan prizor. Na površini malo većoj od jednog hektara već izdaleka izbrojit ćemo barem desetak što većih što ma-njih mravinjaka šumskog mrava. Broje-nje neće biti teško jer se na tlu gotovo ne nalazi nikakva druga vegetacija, već samo debeli sloj iglica.

Među tim mravinjacima osobito se ističe njih četvero čija visina prelazi metar, nalaze se međusobno udaljeni 20-40 metara. Jedan od njih ipak se iz-dvaja svojom dimenzijom. Visok je 125 centimetara, a opseg građevine na tlu iznosi 14,5 metara. Kako stanište pra-tim već nekoliko godina, zamijetio sam da se mravinjaci povećavaju u visinu 10-20 centimetara godišnje, a razmjer-no tome povećava im se i opseg.

Tako velika koncentracija mravljih nastambi na razmjerno malom šum-skom staništu najvjerojatnije ukazuje na posebno povoljne uvjete opstanka te vrste kao i na opću stabilnost eko-loških uvjeta u ovim šumskim sastoji-nama.

Veliki mravinjak

Na vulkanskim stijenama Krenete li pješice iz Komiže puteljkom uz more, nakon samo kilometar hoda najednom se mijenja krajolik – nailazite na stvrdnuti vulkanski pepeo koji gradi mjestimice i do deset metara visoke obalne odsjeke, a uz more izranjaju na površinu veliki posve crni komadi stvrdnute lave

Dijelovi vulkanskih stijena u obalnom pojasu


Piše: Radovan KranjčevFoto:R. Kranjčev

Vulkanske silikatne stijene na-lazimo rijetko na našim oto-cima. Osim malih vulkanskih otoka Jabuke i Brusnika, zna-

čajan vulkanski supstrat nalazi se i na zapadnom dijelu otoka Visa južno od grada Komiže.

Ako pješice krenete iz Komiže pu-teljkom uz more, nakon približno ki-lometar puta nailazite na posve neo-bičan krajolik koji se ne može vidjeti na ostalim našim otocima. Stvrdnuti vulkanski pepeo gradi mjestimice i do deset metara visoke obalne odsjeke, a uz more izranjaju na po-vršinu veliki posve crni komadi stvr-dnute lave. Kako je vulkanski pepeo na nekim dijelovima jako podložan

Na vulkanskim stijenama

trošenju, mrvljenju, obale su negdje erozijom i abrazijom znatno izrovane i ogoljele, pune jaruga i trošnog ma-terijala koji se obrušava prema moru. Najviši silikatni odsjeci u tom dijelu viške obale, nalaze se ispod oveće borove šumice koja mnogim turisti-ma tijekom ljeta služi kao značajno mjesto boravišta.

Približno u tom području visokih odsjeka nalazimo još nešto po čemu ovaj dio viške obale razlikujemo od skoro svih ostalih obalnih otočnih područja na istočnoj jadranskoj oba-li. To su izvori pitke vode. Samo nekoliko metara dijeli ove izvore od mora i prava je rijetkost i blagodat susresti takvo što na našim otocima koji su odreda vapnenačke propusne građe s velikim oskudicama vode.

Međutim, ono po čemu se ovaj dio viške obale razlikuje od svih drugih otočnih staništa u Hrvatskoj je bilj-ni svijet koji ovdje nalazimo. Od zna-tnog broja biljnih vrsta posebno se izdvaja populacija naše endemične dubrovačke zečine /Centaurea ragusi-na/. Veliki grmovi ove ugledne glavo-čike srebrnastozelenog izveruganog lišća i krupnih žutih cvatova naselili su najstrmije silikatne stijene. I ta biljka u nas najviše raste na vapnena-čkoj podlozi pa je njezina populacija kod Komiže i po tome posebna.

Pođemo li još malo prema jugu, na ovim staništima pored većeg broja stabala čempresa i pokojeg stabla primorskog bora, zamijetit ćemo još

nalaze se bogati cvatovi svijetložu-tih cvjetova.

Uz ove dvije spomenute vrste vulkanske viške podloge, u tim di-jelovima obitava i endemična viška modričica. Sve u svemu, ova staništa okupljaju skup posebno zanimljivih, rijetkih i značajnih vrsta hrvatske flore. Dodamo li tome i one izvore nemjerljive vrijednosti uz morsku obalu, kao i ukupan izgled tog kra-jolika, imamo pred sobom jedinstven djelić hrvatskog kopna i njegova ži-vog naselja.

Sitni lokalni sebični interesi i pri-mitivizam u shvaćanju ekoloških problema lokalnih vlasti kao i ne-učinkovitost županijskih tijela koja bi trebala brinuti o čuvanju i zaštiti ovakve prirodne baštine, imaju za posljedicu daljnju devastaciju ovih biotopa u najezdi divljeg, neorgani-ziranog turizma. U tom pogledu Vis predstavlja očiti primjer kako najvre-dniji dijelovi prirode, jedinstveni u Hrvatskoj po svom supstratu i živom naselju, postaju žrtvovani za kratko-vidne lokalne interese. Drugim rije-čima, ako se tako nastavi i ako svi oni koji su plaćeni da tome stanu na kraj ostanu i dalje slijepci kod zdravih očiju, brzo će i nepovratno nestati ovi vrijedni biotopi. Oni, kao što pretpostavljate, na našu zajedni-čku sramotu, do danas još uvijek nisu zakonom zaštićeni.

Dijelovi vulkanskih stijena u obalnom pojasu

jednu grmoliku biljku. To je grmoliki ranjenik ili Jupiterova brada /Anthyl-lis barba jovis/. Dok ova vrsta raste na još nekoliko staništa u Dalmaciji na vapnenačkoj podlozi, ovdje je nalazimo na trošnoj vulkanskoj lavi, vulkanskom pepelu, i to u populaciji koja čini stotine i stotine primjeraka, što predstavlja posebnu botaničku zanimljivost i rijetkost. Biljka mjesti-mice pokriva tlo u cijelosti tako da se na mjestima gdje je tlo ravnije tre-bamo probijati kroz njezinu guštaru do ruba gdje se stijene obrušavaju prema moru. Ljeskanje rasperjanog srebrnastog lišća kao da izdaleka na-likuje bradi starca Jupitera po kojoj je i dobila ime. Na vršcima grana

otoka Visa

Dio obale otoka Visa južno od Komiže


zdravlje

Od ranoga proljeća i prve cva-tnje nema mira među onima koji pate od bilo koje vrste »peludne« alergije. No, prava

mora tek slijedi – za manje od mjesec dana, početkom kolovoza, »napast« će nas ambrozija. Jedna od najalergičnijih biljaka današnjice sazrijet će i prosuti svoju pelud koja će nošena vjetrom ne-zaustavljivo kilometrima letjeti zrakom i iritirati nosnice. Stalno kihanje, šmr-canje, suzne oči koje stalno svrbe, tek su neki od blažih simptoma te bolesti današnjice.

Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.), jednogodišnja je biljka, koja naraste do metar i više, prepoznatljiva po izrezba-renim duguljastim listovima. Ima cvje-tove koji se u obliku grozdastih cvato-va nalaze na vrhovima stabla ili grane i žućkaste su boje. Cvjeta u kasno ljeto i jesen proizvodeći pelud, a može pro-

Oprez, dolazi ambrozija!

Početkom kolovoza počinje cvjetati ambrozija, jedan od najalergičnijih korova od čijeg peluda koji nadražuje nosnice pati sve više ljudi. Pravog lijeka nema, jedini je uništavanje ove biljke košnjom prije početka cvatnje ili pronalaženje mjesta, negdje na moru, gdje se ambrozija još nije pojavila

Biljka izvorno potječe iz Sjeverne Amerike. U Europu je prenijeta sa zagađenim pošiljkama pšenice, a u Hrvatskoj se prvi put spominje četrdesetih godina prošlog stoljeća (1941.). Najrasprostranjenija je na prostorima između rijeka Save i Drave, ponešto i u morskom zaleđu, u Istri, na Krku, u ušću rijeke Neretve.Najraširenija je u istočnoj Europi.

izvesti oko stotinu milijuna zrnaca pe-ludi svake godine. Zrnce peludi izgleda kao kugla sa šiljcima, a nošeno vjetrom može putovati i 300 kilometara! Svaka biljka proizvede oko 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina, a mogu izdržati čak i uvjete smrzavanja. I to je tajna njezine neuni-štivosti. Ambrozija raste svuda, pokraj cesta, uz staze, željezničke pruge, uz obale potoka i rijeka, po zapuštenim dvorištima, posebno po zapuštenim poljima. Nakon Domovinskog rata posebno se razmnožila na miniranim i nedostupnim terenima pa je jedno vrijeme na miniranom području Ba-ranje bila najveća koncentracija peludi ambrozije, a Osijek najugroženiji grad!

U Hrvatskoj poznata već 60 godina!

Biljka izvorno potječe iz Sjeverne Amerike. U Europu je prenijeta sa za-gađenim pošiljkama pšenice, a u Hr-vatskoj se prvi put spominje četrde-setih godina prošlog stoljeća (1941.). Najrasprostranjenija je na prostorima između rijeka Save i Drave, ponešto i u morskom zaleđu, u Istri, na Krku, u ušću rijeke Neretve.

Najraširenija je u istočnoj Europi, no česta je i u drugim predjelima. Spo-minje se oko dvadeset vrsta ambro-zije koje se mogu pronaći u Europi, a najznačajnija i najraširenija je kratka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Am-brosija elatior). Pelud nošen vjetrom širi se nevjerojatnom brzinom, može puto-vati i do 300 km/sat, a brzina migracije biljke je između 6 i 20 kilometara go-dišnje, s istoka na zapad.

Znakovi alergijePrepoznatljivi znakovi alergije su

kihanje, svrbež nosa, vodeni iscjedak iz nosa, otekline kapaka i otežano di-sanje.

Kad koncentracija prijeđe 1.000 zr-naca na 1 m3 zraka simptomi će postati jako izraženi, a uz alergijsku hunjavicu može se kao dodatni problem razviti i astma.

Liječenje se provodi uzimanjem od-govarajućih lijekova (antihistaminika kod ljudi koji nemaju teži oblik aler-gije). Najbolje je, ako je moguće, u vrijeme najveće koncentracije peludi izbjegavati izlazak iz kuće u jutarnjim satima kada je koncentracija najveća; držati zatvorene prozore stana ili au-tomobila; izbjegavati pušenje, spreje-ve protiv insekata i slične iritanse jer pojačavaju simptome alergije. No pra-vog lijeka zapravo nema. Jedini je lijek odlazak tijekom kolovoza na mjesta (na more!) gdje je nema.

SuzbijanjeNajefikasnije suzbijanje bilo bi čupa-

nje biljke zajedno s korijenom! Ali kako je to nemoguće provesti, jedan od efi-kasnih načina je košnja prije početka cvjetanja, a moguće je velike površine tretirati određenim insekticidima. U europskim zemljama poduzimaju se ozbiljne mjere na suzbijanju ambrozije, u Kanadi postoji zakonska obveza isko-rjenjivanja ambrozije u vrtovima. I u Hrvatskoj se započelo sa donošenjem sličnih mjera, donesene su i odluke o plaćanju novčanih kazni za sve javne i fizičke osobe za neizvršenje obvezeuništavanja ambrozije.

Piše: Miroslav

MrkobradFoto:

Arhiva


Piše: Zoran Timarac

0pće je poznato da zbog raznih predrasuda čo-vjek ne jede ni sve biljke koje inače služe za ljud-

sku prehranu, a kamoli divlje jestive biljke. No, potreba da se, osim kultiviranih biljaka i mesa domaćih životinja, za prehranu koriste i druge biljke i životinje, naročito može nastati prilikom raznih prirodnih i neprirodnih katastrofa – zemljotresa, popla-va, rata itd.

Divlje jestive biljke mogu poslužiti za pripremanje raznih ukusnih jela, čajeva, vitamin-skih napitaka, a neke i kao za-čini i ljekovito bilje. Sadrže više mineralnih tvari i vitamina nego povrtne biljke. Mnoge od njih imaju po nekoliko puta veći sa-držaj C vitamina od povrća.

Osim toga, divlje jestive bilj-ke su prava hrana bez ostataka pesticida ili industrijskih i dru-gih onečišćenja, osobito ako se uberu podalje od naselja, polja i cesta. No, kako bi pružile svu svoju kvalitetu, treba voditi ra-čuna o tome da se prilikom pripremanja u najvećoj mjeri sačuvaju hranjive i korisne tvari u njima.

Znajući sve to, valja među darovima prirode poznavati i divlje jestive biljke, koje mogu obogatiti ljudsku prehranu i u normalnim uvjetima. Posebno za ljude koji poslom ili zbog ra-zonode borave u prirodi.

Jestiv i ljekovitOd cvatova maslačka može

se načiniti sirup koji se, zahva-ljujući visokom sadržaju šećera, može čuvati na prohladnom mjestu do sljedećeg proljeća.

Svatko poznaje višegodišnju zeljastu biljku maslačak po njezinim žutim cvatovima i pa-huljastim plodovima u obliku lampiona, čije sjemenke nalik padobranu daleko lete. Listovi su prizemni i poredani u krug oko cvjetne stabljike. Po rubu su zupčasti, a katkada i dublje usje-čeni. Cvjetna stabljika je šuplja, visoka je do 30 cm. Maslačak raste na travnjacima, livadama, kraj puteva i mnogim mjestima, a ponegdje je i korov.

Maslačak

divlje jestive biljke

Postoji u prirodi zdrava prirodna hrana, bogata

hranjivim i korisnim tvarima. Botaničarima je poznato više od 750 000 vrsta biljaka. Od

toga je za čovjeka provjereno jestivo samo 3 000, tj. 0,4

posto. Iako i to nije mnogo, tri četvrtine biljnog dijela u svojoj prehrani suvremeni čovjek dobiva od samo 8

vrsta biljaka

U maslačka je glavni jestivi dio list. Listovi sadrže željezo (3,1 mg posto), kalcij i fosfor i to u takvim količinama kakve ne sadrži nijedno drugo lisnato povrće. Osim toga, u listovima maslačka je relativno mnogo bjelančevina (2,7 posto), masti (0,7 posto), ugljičnih hidrata (8 posto), što znatno povećava njihovu hranjivost.

Od davnih vremena maslačak je svestrano upotrebljiva jestiva i ljeko-vita biljka, koja se može koristiti i u većem dijelu godine. Zanimljivo je da je u Francuskoj maslačak kultiviran, što je dalo biljku s krupnijim i nježnijim li-stovima, pa se uzgaja u vrtovima i u mnogim drugim zemljama.

U maslačka je glavni jestivi dio list. Listovi sadrže željezo (3,1 mg posto), kalcij i fosfor i to u takvim količinama kakve ne sadrži nijedno drugo lisnato

povrće. Osim toga, u listovima masla-čka je relativno mnogo bjelančevina (2,7 posto), masti (0,7 posto), ugljičnih hidrata (8 posto), što znatno povećava njihovu hranjivost. Mladi listovi prije cvjetanja su jedno od najbogatijih div-ljih povrća vitaminom C (18 do 60 mg posto).

Listovi se mogu koristiti za salate, juhe, čorbe, variva, nadjeve, pire itd. – često pomiješani s drugim divljim povrćem. Osim listova, za salatu se

mogu uporabiti i pupovi, koji se mogu spremiti i za zimnicu, u čemu mogu u potpunosti zamijeniti kapare. Kako bi se uništila gorčina, listove treba staviti pola sata u slanu vodu. U jesen često izbiju novi mladi listovi, koji se, kao i oni koji se zimi nađu ispod snijega, mogu upotrijebiti isto kao i proljetni. Mogu se uporabiti i stariji listo-vi, ali tako da se od njih uzme samo vrh.

Korijen maslačka se u pro-ljeće može jesti kuhan, slično krumpiru ili mrkvi, a i sirov, isječen na tanke kriške. Prže-ni korijen može poslužiti kao zamjena za kavu, a šećer, koji sadrži, karamelizira se i daje napitku lijepu boju i ugodnu aromu.

Zanimljiv je poseban način korištenja cvatova maslačka. Uzme se staklenka od oko tri litre, šećer, žlica i drvena ku-hača i krene se na rascvalo polje maslačka. U staklenku se stavlja sloj cvatova, sloj šećera i tako sve do polovine staklen-ke, a onda se nabije kuhačom. Za vlaženje smjese može se na početku dodati malo vode. Dalje se isto stavlja sloj po sloj i nabija, sve dok staklenka ne bude puna. Tako se dobi-je sirup od cvatova maslačka – »maslačkov med«, ukusnog, slatko-gorkog okusa. Mrvice na dnu su od polena i ne treba ih uklanjati. Zahvaljujući visokom sadržaju šećera može se držati na prohladnom mjestu do slje-dećeg proljeća.

Sirup se može piti na ovaj način: po jedna žličica sama ili u čaju s drugim napicima. Po-većava tek, smanjuje umor, čini čovjeka bodrijim.

No, cijeli je maslačak i ljeko-vita biljka. Listovi otvaraju ape-tit, utječu na lučenje mokraće, a korijen se uzima kod bolesti žuči i jetre, te kao sredstvo za poboljšanje rada organa za probavu.


zoonoze

LeptospirozaLeptospiroze su akutne zarazne

bolesti životinja i ljudi, uzrokovane

mikroorganizmima iz roda leptospira. To su kratkotrajna

oboljenja s povišenom tjelesnom

temperaturom. Obično su blagog tijeka, a

rjeđe su teža oboljenja s oštećenjem jetre,

bubrega i moždanih ovojnica uz moguć

smrtni ishod

Bolest je rasprostranjena u cije-lom svijetu, pa tako i u našoj ze-mlji, osobito u dolinama rijeka i njihovih pritoka. Pripada sku-

pini tipičnih zoonoza, a bolest se javlja među divljim i domaćim životinjama s kojih se infekcija često prenosi i na čovjeka. Bolest ima sezonski karakter s najvećim brojem oboljelih u ljetnim mjesecima.

Dijagnoza leptospiroza zasniva se na primjeni više metoda. Uz epidemi-ološke podatke i često tipičnu kliničku sliku bolesti potvrda leži u laboratorij-skoj dijagnostici. Značajan je podatak da je bolesnik unutar 1 do 2 tjedna prije pojave simptoma bio u kontaktu s domaćim ili divljim životinjama ili glodavcima. Bolest ima profesionalni karakter pa češće obolijevaju stočari, ratari i radnici koji rade na vlažnim tere-nima (ribogojilišta i sl.). Osim toga neri-jetka su oboljenja lovaca koji su često u kontaktu sa životinjama, a kreću se po močvarnom terenu (lov na patke npr.). Posredni kontakt može biti ostvaren vodom stajačicom (močvare, bare, jeze-ra). Bolest se može iskazati u nekoliko oblika. Najjednostavniji je onaj u kojem prevladavaju povišena temperatura i opći znakovi zarazne bolesti. No, uz to se mogu javiti mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu i proljev. Ako je ošte-ćena jetra, 4. do 5. dana bolesti javlja se žutica. U većine bolesnika leptospiroza je kratkotrajna bolest. Obično počinje 1 do 2 tjedna nakon zaražavanja i to naglo sa zimicom i visokom temperaturom. Temperatu-ra obično traje tjedan dana. Istodobno se javljaju bolovi u mišićima, osobito u listo-vima, te pečenje očiju. Ako bolest napreduje moguća je upala jetre, bubrega ili mo-ždanih ovojnica.

Putovi prijenosa Broj rezervoara i izvora

zaraze za čovjeka vrlo je ve-

da uzročnici ne mogu prodrijeti u or-ganizam kroz neoštećenu kožu, ali su za to dovoljna i manja oštećenja. Osje-tljivost ljudi prema zarazi leptospirama je opća. Znatno češće obolijevaju mu-škarci i to zbog njihove veće izloženosti zarazi. Leptospiroze se javljaju na svim kontinentima pa tako i u Europi. Davno

je već utvrđena i u Hrvatskoj. Bolest može izbiti u vidu većih ili manjih epi-demija, premda se najčešće registrira kao pojedinačna bolest. Opisane su opsežne epidemije u izvanrednim si-tuacijama, posebice tijekom prijašnjih ratova. U Hrvatskoj se kod bolesnika od leptospiroze vrsta uzročnika dokaže u 3/4 oboljelih.

Postoji neprekidan pad broja obolje-nja u desetogodišnjim razdobljima. S ne-kada prosječno 300 u zadnjih 10 godina prosječni godišnji broj oboljelih pao je na 65 (podaci Epidemiološke službe, Hr-vatski zavod za javno zdravstvo).

Smrtnost od leptospiroze je relati-vno niska (znatno ispod 1%). Kod obi-čnih oblika bolesti bez žutice smrtnost je beznačajna i javlja se samo u starijih osoba s već ranije oštećenim bubrezi-ma. Kod bolesnika sa žuticom smrtnost može doseći i više od 20%.

Zaštita od zarazeZaštita od zaraze leptospirama je

teško provediva. Svakako treba istaći opće mjere:

Češće obolijevaju stočari, ratari i radnici koji rade na vlažnim terenima (ribogojilišta i sl.). Osim toga nerijetka su oboljenja i lovaca koji su često u kontaktu sa životinjama, a kreću se po močvarnom terenu.

lik. U prvom redu to su štakori, miševi i drugi glodavci, zatim divlje životinje poput svinje, srne, jelena i lisice, ali i domaća svinja. Za kontinuirano održa-vanje zaraze u prirodi optimalne uvjete pružaju one životinje koje dugotrajno izlučuju uzročnika. Tako su dokazana dugotrajna izlučivanja leptospira iz štakora selca, poljske voluharice, polj-skog miša, svinje i psa. Način prijenosa zaraze u neposrednoj je vezi s izlučiva-njem leptospira mokraćom u okolinu. Broj uzročnika u mokraći varira a može iznositi i nekoliko milijuna u 1 mililitru. Izravan način zaraze odvija se dodirom s glodavcima, svinjama, psima i drugim zaraženim divljim i domaćim životinja-ma. Posredna zaraza nastaje hranom ili vodom u kojoj se čovjek kupa ili radi (profesionalna bolest). Najvažniji je dodir s otvorenim vodama stajačicama (bare, jezera, rukavci rijeka). Smatra se

– pravilan izbor mjesta za kupanje

– utvrđivanje potencijalno zagađenih voda i terena

– pravilan izbor mje-sta za duži boravak na terenu (izbjegavati močvarna područja)

– za profesionalno ugrože-ne osigurati zaštitna sredstva (gumene čizme i rukavice)

– uništavanje divljih glo-davaca

– kloriranje vode za piće ili piti vodu iz vodovoda

– dezinfekcija vode u baze-nima za kupanje

– higijensko držanje domaćih životi-nja i dezinfekcija njihovih nastambi

– zdravstveno prosvjećivanje ugro-ženih.

U svijetu su isprobane različite vrste cjepiva protiv leptospira, kako u ljudi tako i u životinja. U nas nisu u svako-dnevnoj primjeni. Tako postignuta za-štita je relativno dobra. Za vakcinaciju dolaze u obzir profesionalno ugrožene osobe.

Bolesnici s izraženim simptomima bolesti liječe se u bolnici. Posebna izolacija bolesnika nije potrebna. La-kši oblici obično ne zahtijevaju liječe-nje. Antibiotici mogu biti od koristi u liječenju ljudi ako se daju u velikim dozama na samom početku bolesti. Posebnu pažnju treba posvetiti even-tualnom zakazivanju funkcije bubre-ga.

Piše: prof. dr. sc. med.

Darko Ropac

Foto:Arhiva


Piše: Zoran TimaracFoto:Arhiva

lovački psi

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

Srpanj – kolovoz

Srpanj je tipični ljetni mjesec u kojem su velike vrućine i česta nestašica vode osnovna kara-kteristika gotovo svih lovišta.

Polovicom srpnja počinje parenje srne-će divljači i tada je najlakše procijeniti i vidjeti stanje srneće divljači u lovištu. Srnjak se u tom vremenu lovi na jedan interesantan način – vabilicom. Izni-mno je važno prije odluke o odstrelu procijeniti starost srnjaka, perspektivu razvoja rogova, zrelost za odstrel, te ka-kvo je to grlo u odnosu na populaciju u lovištu. Ako procijenimo da je srnjak za trofejni ili uzgojni odstrel, zatim kada smo sigurni da će hitac dobro pogo-diti, odstreljujemo srnjaka. Nemojmo

zaboraviti lijepi lovački običaj pozdrav divljači.

Sada je vrijeme za skupljanje zim-ske prehrane divljači koju treba dobro uskladištiti za zimu.

Koncem kolovoza u našim najisto-čnijim lovištima u Baranji i Spačvi poči-nje rika jelena. Kod odabira jelena lov-ci moraju unaprijed utvrditi kvalitetu i stanište jelena predviđenog za odstrel. Lov jelena za vrijeme rike jedan je od najinteresantnijih, a rika u praskozorje najljepša je simfonija za lovčevo uho. Taj lov je uvod u glavnu lovnu sezonu ujesen i zimi.

Psi s kojima (ne) lovimo

BiglMalen, kompaktan

pas, koji svojom mišičavošću daje

dojam koncentrirane snage, a pritom ne

izgleda grubo

Jedna je to od najstarijih pasmi-na pasa, koje se rabe u lovu. U Engleskoj bigli love zečeve već više od 600 godina. U današnjem

obliku vjerovatno su nastali u vrijeme kraljice Elizabete I. križanjem nekoliko pasmina goniča i daljnjom selekcijom. U kontinentalnoj Europi je svrstan u goniče, iako se negdje i tu koristi za rad u čoporu.

Bigl je malen, kompaktan pas, koji svojom mišičavošću daje dojam kon-centrirane snage, a pritom ne izgleda grubo. Visina u hrptu mu je u rasponu od 33 do 40 cm.

Srednje dugu glavu te pasmine karak-terizira uočljivi zatiljni greben, izraziti čeoni prijelaz i duge, nisko nasađene, viseće uši. Vrat je blago povijen, a grlo otkriva blagi podbradak. Kratka, ravna leđa, duboka i široka prsa i snažne noge omogućuju tom psu da se lako i ustrajno kreće.

Ukras bigla je jak, primjereno dug i visoko nasađeni rep, koji nosi uspra-vno. Boja na vrhu repa je uvijek bijela. Dlaka je kratka, gusta i otporna na vodu. Dozvoljene su sve boje, koje su priznate za goniče. Najčešće se sreće kao dvobojni ili trobojni. U bigla ima-mo zanimljive kombinacije boja: crna s bijelom i smeđom; bijela sa smeđom; pšenična s bijelom; melirana; žuta s bijelom ili oker; crna s bijelom; crna sa smeđom bez bjelina itd.

Od svog postanka do danas bigl se uzgaja kao psa za rad u čoporu. S čo-porom od tridesetak pasa, čiji je vlasnik lovačka udruga ili bogati pojedinac, love se zečevi. Od bigla se traži: naći zeca i ustrajno ga goniti do kraja lova. Pritom se psi izvrsno orijentiraju i vra-ćaju se svom vlasniku ili vodiču.

Piše: Dražen Sertić, dipl. ing. šum.

Od trenutka kada psi nađu trag zeca, pa dok ga čopor stigne i uhvati, može proći jedan do šest sati. Kao trofej pre-parira se glava ulovljenog zeca, koja pripada glavnom uzgajivaču i dreseru pasa. To je tzv. parforsni lov s dugom tradicijom, a lovci jašu na konjima.

Taj način lova se prakticira(o) u En-gleskoj i drugdje u Velikoj Britaniji,

Francuskoj i SAD. U posljednje vrijeme taj način lova ima mnogo protivnika, samo se još ponegdje održao.

U skandinavskim zemljama, Njema-čkoj, Nizozemskoj, Italiji, Rusiji, Mađar-skoj, Češkoj, Slovačkoj i nekim drugim europskim zemljama, a posebno u Au-striji, bigl se rabi u starom načinu lova – brakadi: kao gonič nagoni zečeve na lovce na čekama.

Perspektiva mu je u lovu divljih svi-nja.

Samo se po sebi razumije da je naj-veći broj pasa te pasmine u njezinoj domovini – Velikoj Britaniji. Biglova ima mnogo i u SAD, gdje je donesen l884. godine i veoma je omiljen kao lovački i društveni pas. U Velikoj Britaniji i u SAD se razlikuju radni i društveni psi, koji se odvojeno izlažu i ocjenjuju. Biglova ima i u Australiji.

Rabi se i za laboratorijske potrebe, protiv čega se bune mnoge organiza-cije za zaštitu životinja, osobito u Ve-likoj Britaniji. Uzgoj nije usmjeren na lovačke osobine i kakvoću eksterijera. Primjerci nisu upisani u rodovne knjige, pa su neupotrebljivi za čistokrvni uzgoj i lovačke potrebe.

Kao goniča bigla karakterizira veseo i dobroćudan temperament, dobar njuh, izdržljivost, glasno gonjenje i spo-sobnost da dogna divljač. Nije prepo-ručljivo da je plašljiv ili agresivan. Agre-sivnost se smatra velikom manom. Pri planiranju obuke treba imati u vidu da je raspon velik: od aportiranja, rada u vodi, kao tragač i gonič po svakakvom terenu i za nalaženje odstrijeljene i nastrijeljene divljači. Osim izrazito lovačkih osobina, bigl se odlikuje skromnošću, velikom prilagodljivošću, privrženošću i odano-sti svom gospodaru.


događaji

OŠTEĆENOST KROŠNJI

Kolokvij o ujednačavanju kriterija

Piše: Vesna PlešeFoto: Vesna Pleše

U organizaciji Odjela za ekologiju delničke Podružnice sredinom lipnja organiziran je terenski kolokvij za ujed-načavanje kriterija procjene ošteće-nosti krošanja, te lako prepoznatljivih uzroka šteta, na osnovnim plohama – mreža 4 x 4 km. Kolokvij se održa-vao na terenima šumarije Vrbovsko u gospodarskoj jedinici Miletka.

Cilj kolokvija koji se održava već petu godinu zaredom, bilo je procije-niti oštećenost stabala jele, smreke, bu-kve i javora, i pri tom što više ujednači-ti kriterije procjene. Zadana su bila 24 stabla, a procjene su obavljali revirnici iz svih četrnaest šumarija koji godina-ma rade na tim poslovima. Odstupanja u procjenama nisu bila velika. Pri reali-zaciji kolokvija treba naglasiti i stručnu pomoć radnika ekološkog odjela, stru-čnih suradnika Dušanke Janković, dipl. ing. i Marijana Abramovića, dipl. ing. te rukovoditelja Odjela dipl. ing. Željka Kuzlarića koji ulažu velike napore da se jedan ovakav koristan skup šuma-ra održava svake godine jer pridonosi razmjeni stručnih znanja i mišljenja o navedenoj problematici.

GLAVNO RADNIČKO VIJEĆE

M. Diklić, predsjednik

Na konstituirajućoj sjednici no-vog saziva Glavnoga radničkog vi-jeća, 31. svibnja u Velikoj Gorici, za novoga predsjednika Vijeća izabran je Milivoj Diklić, stručni suradnik za iskorištavanje šuma u delničkoj Upravi, a za njegova zamjenika Vladimir Drožđan iz Uprave šuma Zagreb. Vijeće ima 17 članova i u njemu su po prvi put zastupljene sve uprave i Direkcija.

Osim o poslovima ustrojavanja GRV-a, članovi Vijeća razmatrali su i aktualnosti vezane za poslovanje tvrtke, o čemu ih je izvijestio dire-ktor Hrvatskih šuma Darko Beuk. Raspravljalo se i o predstojećem re-strukturiranju poduzeća, o novom Pravilniku o plaćama koji bi trebao biti stimulativan, te o nekim drugim stručnim pitanjima. (m)

Sudionici kolokvija na terenu

U sklopu kulturno-gospodarske i sportske manifestacije Otočko proljeće, 13. po redu, članovi

KUD-a Šumari iz Vinkovaca još su jed-nom zasvirali, pjevali i plesali svome Martinu Sučiću u spomen, 28. svibnja

13. OTOČKO PROLJEĆE

Martinu Sučiću u spomenu središtu Otoka na lijepoj ljetnoj po-zornici. Bio je to treći koncert posvećen Marci, jednom od osnivača ovoga popularnoga kulturno-umjetničkoga društva i koncert koji će postati tradi-cionalan.

KUD Šumari, plesni i folklorni ansam-bl, osnovan je 1952. godine u naselju Spačva. Martin Sučić – Marco i još četiri slavonska šumara bili su utemeljitelji, nositelji, propagatori slavonske narod-ne glazbe, pjesme i plesa, a sam Marco i čelni čovjek ovog uvaženog Društva preko 50 godina. Preminuo je prije dv-ije godine, 26. travnja 2003. baš u svom voljenom Otoku, mjestu gdje je još kao dječak šestogodišnjak sam naučio svi-rati tamburicu.

U 53 godine postojanja KUD Šumari obišao je većinu europskih zemalja i na-stupio na nekim od najpoznatijih svjet-skih scena, pronoseći i popularizirajući hrvatsku, napose slavonsku narodnu pjesmu diljem svijeta.

»Šumari« su se svibanjskim kon-certom u Otoku još jednom prisje-tili Marca – izveli tri koreografije i tobunjevačku, konavosku i prigorsku, a solisti Danijela Kopčalić, Marijana Matošević, Ivan Meković i Ivan Grčić otpjevali su splet pjesama posvećenih svojem Marci. (zp)

Koreografija iz Slavonije


Prvo je mjesto u konkurenciji 30 sjekača iz 10 šumarija osvojio Ilija Šarić (Otok) s osvojenih 860 bodova, drugo Niko Lukač (Otok) 843 boda, treće Ilija Lukić (Županja) 817 bo-dova, četvrti je Milanko Brkić (Vinkovci) 814 bodova i peti Mladen Belegić (Otok) s osvojenih 782 boda. Tih će pet pr-voplasiranih natjecatelja pod nadzorom vođe ekipe Željka Stipanovića idućih nekoliko dana »brusiti« formu na poli-gonu u Otoku, kako bi što spremniji nastupili na natjecanju šumskih radnika Hrvatskih šuma u Karlovcu. U ukupnom plasmanu Otočani su osvojili 2.485 bodova, druga je Župa-nja sa 2.035 bodova, a treća je šumarija Vrbanja s osvojenih 1.982 boda. Najuspješniji natjecatelji za postignute rezultate prigodno su nagrađeni.

POŽEŠKI OGRANAK HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA

Na čelu ogranka Stjepan Blažičević

Na godišnjoj izbornoj skupštini požeškog ogranka Hrvat-skoga šumarskog društva, 25. svibnja, podneseni su izvje-štaj o radu u protekle četiri godine te financijski izvještaj.Govoreći o različitim i uspješnim aktivnostima u proteklo-me razdoblju, dipl. ing. Boris Miler, dosadašnji predsjednik, istaknuo je kako su organizirana stručna predavanja i okrugli

Sa skupštine u Spin Valisu

Piše: Ivica TomićFoto: I. Tomić

stolovi na kojima su predavači bili ugledni stručnjaci sa Šu-marskoga fakulteta i Šumarskog instituta Jastrebarsko (prof. dr. sc. Milan Glavaš i dr. sc. Josip Margaletić, dr. sc. Juraj Medvedović, prof. dr. sc. Želimir Borzan i drugi).

Organizirane su i stručno-turističke ekskurzije u inozem-stvu, a tom prigodom boravilo se u Njemačkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Grčkoj i San Marinu. Čla-novi su prisustvovali na međunarodnom stručnom susretu šumarskoga gospodarstva Interforst u Münchenu, posjećen je i Skijaški centar Rudnik u Tršću. Članovi ogranka bili su gosti kolega iz drugih ogranaka (Karlovac, Split, Delnice), a domaćini šumarima zagrebačkog, karlovačkog i delničkog ogranka HŠD-a. Tijekom ekskurzije na karlovačkom podru-čju imali su prigodu vidjeti izvore Mrežnice i Slunjčice, uvijek atraktivne Rastoke u Slunju te razgledati vinorodni kraj Vivo-dine. Svoj avanturistički duh iskazali su raftingom na Kupi i posjetom špilji Lokvarki.

Tijekom sportskih aktivnosti, osim skijanja i raftinga, osobito je bio uspješan nastup malonogometne momčadi, koja svake godine sudjeluje na turnirima u Pleternici, Požegi i Bjelovaru. Svake godine priređuje se, također, tradicionalna šumarska za-bava na kojoj nastupaju naši poznati pjevači i sastavi zabavne i tamburaške glazbe. U cilju pribavljanja novca za ekskurzije organizirane su radne akcije u šumarijama Kamenska, Velika, Kutjevo i Čaglin, a sklopljen je ugovor za izvođenje uzgojnih radova na području šumarije Požega. Osim navedenog, sudje-luje se i u svim aktivnostima središnjega Šumarskog društva u Zagrebu. Danas požeški ogranak broji 168 članova, uglavnom inženjera i tehničara koji su zaposleni u UŠP Požega, Spin Valisu, pleterničkom Oropletu i Tofradu.

Izabrano novo vodstvo ogrankaZa novoga predsjednika Upravnog odbora požeškog

ogranka HŠD-a izabran je dipl. ing. Stjepan Blažičević, do-predsjednici su Tomica Lešković i Boris Miler, a blagajnik Josip Orešković.

Sa skupštine u Spin Valisu

Otočani slaviliPočetkom lipnja u šumariji Otok održano

je natjecanje šumskih radnika Uprave šuma Vinkovci. Brojne goste, radnike i natjecatelje pozdravio je voditelj Uprave Zvonimir Mišić poželjevši natjecateljima korektno nadmeta-nje. Nakon četverosatnog natjecanja, slavili su domaćini u ekipnom i pojedinačnom dije-lu i tako nastavili tradiciju svojih prethodnika (Marko Lamešić, Marko Gotovac, Drago Ružić, Pero Pravdić itd.)

Umro je Ivan ŠavorNepunih mjesec dana nakon što

je navršio 104 godine života, umro je najstariji hrvatski šumar dipl. ing. Ivan Šavor. S radošću smo posljednjih neko-liko godina pratili njegov život koji je provodio u Cen-tru za starije i nemoćne osobe u Klaićevoj u Zagrebu (o čemu smo pisali u posljednjem broju časopisa) te s tugom sada javljamo da nas je mirno i u snu na-pustio.

Ivan Šavor rođen je 22. svibnja u Koprivnici. Diplo-mirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1931. godine, a radni vijek proveo službujući u Koprivnici, Đurđevcu (gdje se najduže zadržao), u Ministarstvu u Zagrebu, na Šumarskoj školi u Karlovcu i Drvno-industrijskoj školi u Zagrebu.

VINKOVCI

Prvoplasirani Ilija Šarić

Piše: Zvonko PeičevićFoto:Z. Peičević

Pobjednici Drago Josipović i šumarija Velika

Ovogodišnje natjecanje šumskih radnika požeške podružnice Hr-vatskih šuma održano je na borilištu Klašnice šumarije Pleternica. Na-tjecanje je otvorio voditelj UŠP Požega dipl. ing. Marijan Aladrović, a sudjelovalo je 18 natjecatelja iz šest šumarija. Najuspješnija je bila momčad šumarije Velika (Drago Josipović, Ivo Đogolović i Ivica Čakalić) sa 1751 osvojenim bodom, drugoplasirana je šumarija Čaglin (1607), trećeplasirana momčad domaćina, šumarije Pleternica (1318), četvrta je šumarija Kutjevo (1275), peta Požega (1021), a šesta šuma-rija Kamenska (828).

U pojedinačnoj konkurenciji najbolji je bio Drago Josipović iz veli-čke šumarije, koji je osvojio 716 bodova. Drugo mjesto pripalo je Đuri Kormanu (678), natjecatelju čaglinske šumarije, treće Ivici Čakaliću (612) iz šumarije Velika, a četvrto Josipu Krajtneru (610) iz šumarije Čaglin. Ovi su natjecatelji dobili pehare, diplome i prigodne spon-zorske nagrade (motorna pila, kosilica, vinska bačva, lanac i vodilica), a zastupat će momčad UŠP Požega na državnom natjecanju šumskih radnika u Karlovcu.(it)

POŽEGA

NATJECANJA SJEKAČA


Putnička agencija Hrvatske šumeID COD: HR-AB-01-080251008Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 231, fax. 4804 241

turistička razglednica

Tamo gdje je sunčanih dana

u izobilju...

Šumarija Jelsa:

tel/fax: 021/762-088

Šumarija Korčula:

tel/fax: 020/851-665

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SPLIT


CJENIK USLUGAApartmani Cijena po

apartmanu

Broj soba / broj postelja 10.07.–19.08. 10.06.–10.07.

19.08.–29.08.01.06.–10.06. 29.08.–30.09.

JELSA – HVAR ‘1/2, 1/3 240/360,00 200/320,00 160/280,00

VILA ŠAKNJA RAT

KORČULA

app A1 (10) 2/1+1, 2/2+1 660,00 620,00 580,00

s-app A2 (6) 2/2+1 500,00 460,00 420,00

s-app A3 (7) 2/2+1+2 500,00 460,00 420,00

VILAVINCENCIJA

KOZARICA

MLJET

app A1 ‘1/4+2 500,00 460,00 420,00

s-app A2 2/3 500,00 460,00 420,00

s-app B1 ‘1/2 260,00 220,00 180,00

app B2 1/3+2 420,00 380,00 340,00

s-app B3 1/4 420,00 380,00 340,00

s-app C1 1/4 360,00 320,00 280,00

app C2 ‘1/4+2 460,00 420,00 380,00

s-app C3 1/4 380,00 340,00 300,00

Boravišna pristojba plaća se na licu mjesta. Osiguranje od 2 kune po osobi dnevno, nije obavezno.U slučaju nepostojanja interesa za popunu apartmana u vili Šaknja rat, dozvoljena je popuna pojedinačnih soba sa 1 ili 2 postelje kada se naplaćuju sljedeće cijene:

Soba 1/1+1 90,00 80,00 70,00

Soba 1/2+1 180,00 160,00 140,00

Uporaba kuhinje 25,00 25,00 25,00

Šumarija Dubrovnik:

tel/fax: 020/323-771


ljudi i planine

S najvišeg vrha Bijelih stijena (Lefka ori)

pruža se prekrasan pogled na sjever i

Egejsko more, te prema jugu i Libijsko more Na vrhu Pahnes – Zlatko, Ilija, Alma i Zvonko

U kanjonu Samaria

Piše: Antun Zlatko

LončarićFoto:A. Z.

Lončarić

Čak i oni turisti koji su boravili na Kreti, tom najvećem 250 km dugom grčkom otoku, nisu zamijetili kako je to i planinski

otok. Naime, tri najviše planine na Kreti – Bijele planine ili Lefka ori, Oros Idi i Dikti oros, imaju oko petnaest vrhova viših od 2000 metara. Stoga su cilj broj-nih planinara iz čitave Europe i drugih kontinenata. Za nas hrvatske planinare one su gotovo nepoznate, jer su ri-jetki planinari koji su ih do sada po-sjetili. Upravo iz tog razloga osječki ogranak PD »Šumar« krajem svibnja odlučio je obići Kretu, osvojiti vrh Pah-nes (2 453 m), proći najdubljim i naj-dužim kanjonom u Europi – Samariom, te se upoznati s najstarijom europskom civilizacijom, kretskom, i ostacima gra-da Knossosa.

U dva osobna automobila, šest pla-ninara našeg društva, Alma, Ilija, Mira, Miro, Zvonko i Zlatko uputilo se u de-setodnevno putovanje po Kreti.

Vulkanski otokPrema svom postanku Kreta je vul-

kanski otok, i na svakom koraku u pla-ninskim masivima i na površini vidljivi

Na vrhu Pahnes na 2 453 m

ČLANOVI PD »ŠUMAR« OSVOJILI I KRETU

su tragovi vulkanske aktivnosti. Oka-menjena lava s različitim oblicima i bo-jama stijena i mineralima uvijek iznova oduševljava planinare. U podnožjima planina nastala su brojna plodna polja na kojima se pretežito uzgajaju ma-sline, vinova loza i zahvaljujući toploj mediteranskoj klimi plantaže naranči, jer je otok udaljen od obala sjeverne Afrike svega petstotinjak kilometara. Na južnim područjima u brojnim sta-klenicima uzgaja se povrće koje svježe svakog jutra stiže trajektima u Atenu.

Naziv Bijele planine, dobile su zbog velikih i dugotrajnih snježnih vrhuna-ca koji su i nas dočekali krajem svibnja. Još s trajekta pri dolasku u ranu zoru iz luke Chania, ugledali smo bijele sni-jegom pokrivene vrhunce. Upravo ti snježni ostatci, mjestimično dugi po stotinjak metara, omogućavali su nam gašenje žeđi pri usponu i silasku s vrha Pahnes, jer smo kroz dvodnevni uspon potrošili svu vodu koju smo ponijeli sa sobom iz planinarskog doma Kalergi. S najvišeg vrha Pahnes pruža se prekra-san pogled na sjeveru na Egejsko more i na jugu Libijsko more.

Šesto natjecanje radnika sjekača UŠP Delnice u park-šumi Golubinjak Lokve 4. lipnja započelo je postrojavanjem ekipa, podizanjem stijega i sviranjem himne. Pozdravne su riječi natjecateljima uputili voditelj delničke Podružnice Robert Abramović, državni tajnik Herman Sušnik te u ime HSŠ predsjednica Gordana Colnar.

Sudjelovalo je sedamdesetak natjecatelja iz 14 šumarija i čak 25 ekipa.Pojedinačni je pobjednik Ivica Krulić iz šumarije Gerovo sa 808 bodova, drugi Saša

Polanc (Mrkopalj 2) 802, treći Vlado Malnar (Gerovo 1) 768, četvrti Tihomir Grgurić (Ra-vna Gora) sa 762.

Od 25 ekipa prvo je mjesto pripalo ekipi Gerovo 1 sa 2310 bodova, drugo Mrkoplju 2 (2261 bod), treće šumariji Lokve (2139). Trojici prvoplasiranih radnika sjekača dodije-ljene su medalje i prigodne nagrade, a ekipama pehari.

Program natjecanja svojom su glazbom upotpunjavali Puhački orkestar i Limena glazba iz Delnica i rogisti iz Gerova.

DELNICE Pobjednici Ivica Krulić i ekipa šumarije Gerovo 1

Okretanje vodilice

Piše: Vesna Pleše

NATJECANJE SJEKAČA

u šumarskom miljeu

Piše: Marina MamićFoto:G. Cajzek G. Španić

Povodom Dana hrvatskog šu-marstva, u Gradskom muzeju u Bjelovaru je 17. lipnja pred dvjestotinjak okupljenih uzva-

nika, autora i gostiju, otvoren 2. bje-lovarski salon fotografije pod nazivomŠuma okom šumara. Izložbu je otvo-rio predsjednik bjelovarskog ogranka HŠD-a Dalibor Bakran, a stručni ocje-njivački sud u sastavu Berislav Rubčić – predsjednik, te Dubravko Adamović, Antun Krešić, Danko Horvat i Josip Knepr (članovi), je od 218 prijavljenih za izložbu odabrao 165 fotografija odukupno 28 autora iz 11 uprava šuma, Direkcije i Šumarskog instituta.

Grand prix izložbe i prva nagra-da za seriju fotografija pod nazivom»Godina platane« pripala je autoru Željku Gubijanu iz šumarije Vrbovec, drugonagrađena serija je »Crno-zla-tno društvo« autora Hrvoja Ujlakija iz UŠP Zagreb, a trećenagrađena je serija »Putovanje prirodom« Jerka Gudca iz šumarije Opatija. Od pojedinačnih fo-tografija prvu je nagradu za »Šumskučipku« dobio Bojan Grgurić iz šumarije Lokve, drugu Goran Dorić iz šumarije Stara Gradiška za »Labudove u posje-ti«, a treću Goran Cajzek iz Direkcije HŠ za fotografiju »Autoportret«, koja jenaslovna tema i velikog plakata ovog salona. Posebno su pohvaljene fotogra-fije »Sjećanja« autora Željka Kastnera izšumarije Ravna gora, te »Vapaj Drave«

ŠUMA OKOM ŠUMARA

Grand Prix – Željku Gubijanu

Josipa Švace iz šumarije Repaš. Uz osta-le autore, na ovogodišnjem su salonu kao gosti svoje radove izlagali i četvero kolega šumara iz Slovenije: Špela Ha-bič, Janez Konečnik, Hrvoje T. Oršanić i Stanko Pelc.

Građani su pokazali velik interes, te je u samo prva tri dana više od 2000 posjetitelja obišlo ovu zaista jedinstve-

nu izložbu koja će se u galeriji »Nasta Rojc« bjelovarskog Gradskog muzeja moći pogledati do 7. srpnja.

S otvorenja izložbeGalerija »Nasta Rojc«

Šumska čipka

Grand Prix i Željko Gubijan

Documents

broj 103/104 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/103.pdf · Broj 103-104 • srpanj/kolovoz 2005. HRVATSKE ŠUME 3 Ima li prostora za nova zapošljavanja u šumarstvu Dr. sc