tehnika, moda, automobili, putovanja, zdravlje

Bu

sin

es

s &

Lif

es

ty

Le

L

ist

op

ad

/ st

ud

en

i - 2010

ferrari world

u 24 satabudimpešta

sanja opačak

paprenjak je kolač s pričom

karl lagerfeld

toplički turizam

plavac malie

di

ma

le

tić

privredni vjesnik Tjednik partner hrvatskog gosp odarstva.www.privredni.hr

privredni vjesnik Tjednik partner hrvatskog gosp odarstva.www.privredni.hr

4

Glavni urednik: Darko Buković

Urednica izdanja: Dea Olup

produkcija i grafičko oblikovanje: Mijo Bradvica

lektura i korektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Fotografije: Fotolia, Christian David Gadler

stručni suradnici: Vesna Antonić, Ray Fletcher, Nenad Korkut, Danijela Kovačević, Andrea Marić, Jozo Vrdo-ljak, Darko Buković, Andrea Hitrec, Boris Odorčić, Dea Olup, Sven Prošen-ski, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Drago Živković

prodaja oglasnog prostora: Larisa Vedrina Haraminčić tel.: +385 (1) 56 000 26

nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o., Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631direktor: Nikola Baučić

tisak: Printera grupa

impressum

Business & lifestyle Sponzorirani magazin

16 Budimpešta u 24 sata

14 ferrari World

48 Toplički turizam

za opuštanje i bolje zdravlje

6 poslovni stil

8 Glazba, film i igrice

14 ferrari World

16 Budimpešta u 24 sata

20 Sanja Opačak: Paprenjak je kolač s pričom

24 Karl Lagerfeld

30 Kodeks poslovnog ponašanja

32 interijeri

36 televizori - može li još tanje?

40 Edi Maletić: Plavac mali, sorta s najvišim potencija-lom

44 Hrvatski restorani u Gault Millau 2010.

48 Toplički turizam za opu-štanje i bolje zdravlje

52 Kozmetika - samo za nju

56 Priče iz putne torbe

sadržaj

16 Budimpešta u 24 sata 36 televizori -

može li još tanje?

6

Moda

6

hlače i košUlje za zaposlene muškarce

moderan škotski uzorakAmerički brend Gant obišao je cijeli svi-jet, no ove sezone mod-na priča je postala još zanimljivija kada se pre-selila na prekrasne kra-jolike Škotske te na naj-bolji mogući način ukomponirala njihov modni trade mark - tar-tan u svoju kolekciju ka-puta, vesti, šalova... za nadolazeću sezonu je-sen-zima.

rossini - cipele s porukom Oduvijek žene ocjenjuju muškarce prema cipelama koje nose. Rossini brend predstavlja kvalitetne tali-janske cipele, elegantne i udobne koje jasno poruču-ju damama – znam tko sam i biram kvalitetu.

divlji zapad Dobre traperice važan su dio ca-sual odjeće svakog muškarca. Mustang je brend s vrlo dugom tradicijom i prepoznatljivom kva-litetom. U posljednje vrijeme uz traperice je jako popularno Mu-stang donje rublje.

esprit satovi - priča o uspjehu! Dizajnirani za ljude koji vole ori-ginalnost, dobar izgled i moderan stil, i muški i ženski Esprit satovi izrađeni su od materijala visoke kvalitete. Svjetska premijera Esprit timeweara bila je 1994. i od tada do danas uspješno su pri-sutni i na našem tržištu.

avantura na novom zelandu Odjeća New Zealand Auckland utjelovljuje duh očaravajuće prirode i jedinstvenih krajolika Novog Zelanda. Avan-turistički duh u kom-binaciji s duboko ukorijenjenom kul-turnom baštinom čine stalan izvor inspiracije za kreatore NZA stila.

elegantno, sportski, mladenačkiOVS industry je talijanski brend prisutan na tamošnjem tržištu vi-še od 40 godina, a odnedavno i u Hrvatskoj. Njihove su kolekcije namijenjene modernim, aktivnim, urbanim muškarcima, baš kao i ovaj pulover idealan za uklapanje u gotovo sve kombinacije.

di Caprio je Varteksov premium modni brend. Obje kolekcije, za nju i za njega, podijeljene su na poslovni i ležerni dio, te odjeću za posebne svečane prigode. Di Caprio M&W kolekcije za total look prate svjetske modne trendove te nude brojne odjevne kombinacije.

7

88

hrvatska poštanudi niz pogodnosti

pV proMo

Potražite najbliži poštanski ured u svim krajevima Hr-vatske, plaćajte brzo i povolj-no te tako ostvarite uštede u svom kućnom budžetu. Hr-vatska pošta sa svojih 1150 poštanskih ureda i gotovo 4000 operatera najveća je i najdostupnija poslovna mre-ža u zemlji. Svojim korisnici-ma, osim poštanskih usluga, omogućava obavljanje broj-nih financijskih i nefinancij-skih usluga te kupnju malo-prodajnih artikala. Duga tra-dicija poslovanja uz kontinu-irani razvoj te proširenje usluga čine Hrvatsku poštu najdostupnijim mjestom je-dinstvene ponude prilagođe-ne suvremenom korisniku.

financijsKe usLuGeKorisnici usluga Hrvatske pošte svoje račune jedno-stavno, brzo i povoljno pla-ćaju u poštanskim uredima. U uredima Hrvatske pošte korisnici danas mogu obaviti i brojne mjenjačke poslove, podići gotovinu MasterCard, Maestro, Diners i Visa karti-cama, unovčiti tax-free če-kove, obaviti uplate i isplate po štednim i tekućim računi-ma pojedinih poslovnih ba-naka, obaviti prijenos novca putem poštanske i brzojavne uputnice ili obaviti uslugu isplate putem Western Union uputnice. Po računima HPB-a, osim financijskih transakcija, ko-risnici mogu obaviti i različite nefinan-cijske usluge kao što su otvaranje šted-nih i tekućih računa, ugovaranje oročene štednje ili davanje punomoći po računi-ma, a mogu zatražiti i izdavanje kartice, izmjenu matičnih podataka, predavanje različitih zahtjeva, prijaviti nestanak, gu-bitak ili krađu kartice, čeka i slično. Pu-tem usluge Western Union brzog i pouz-danog transfera novca, Pošta je korisni-cima omogućila slanje i primanje novca u zemlji i inozemstvu uz posebno povoljne naknade za zemlje regije. Isto tako, no-

vac možete uplatiti primjerice u poštan-skom uredu u Osijeku i poslati ga putem Western Uniona, a primatelj će ga moći u roku od nekoliko minuta podići u po-štanskom uredu u Dubrovniku. Hrvatska pošta svojim korisnicima omogućuje i slanje novca putem poštanske brzojavne uputnice.

poGodnosti Kod Plaćanja računaMreža poslovnica Hrvatske pošte omo-gućava korisnicima da svoje obveze pod-mire u gotovo svakom naseljenom mje-stu u Republici Hrvatskoj. Kako bi svo-jim korisnicima osigurala maksimalnu

uštedu, Hrvatska pošta je s velikim brojem ponuđača ko-munalnih i drugih usluga sklopila ugovore koji korisni-cima omogućuju plaćanje ra-čuna u poštanskim uredima bez naknade za uslugu plat-nog prometa. Popis ugovor-nih partnera čiji se računi mogu platiti u poštanskim uredima bez plaćanja nakna-de za uslugu platnog prometa možete pronaći na internet-skoj stranici Hrvatske pošte te u svim poštanskim uredi-ma na šalterima novčanog poslovanja. U poštanskim uredima, na šalterima novča-nog poslovanja, korisnici mogu obavljati i sva druga plaćanja uz naknade prema redovitom cjeniku HPB-a, i to u visini od 1,83 posto iznosa uplate s tim da je naj-manji iznos naknade pet ku-na, a najveći 80 kuna. Plaća-nje računa u poštanskim ure-dima obavlja se putem goto-vine koju korisnici mogu po-dići u poštanskim uredima koji imaju istaknutu nalje-pnicu Diners, MasterCard, Maestro i Visa. Kod podiza-nja gotovine debitnim karti-cama Hrvatske poštanske banke (Maestro, VISA electron, VISA business electron) ne naplaćuje se na-

knada. Kod podizanja gotovine ostalim karticama korisnici plaćaju naknadu pre-ma uvjetima koje propisuje izdavatelj kartice. Intenzivnim radom na podizanju kvalitete usluge i proširenjem ponude, stalno osluškujući želje i potrebe svojih klijenata te slijedeći trendove na tržištu, Hrvatska pošta najveća je i najdostupnija nacionalna mreža pružatelja osnovnih fi-nancijskih usluga na tržištu za građan-stvo te gospodarske subjekte.

Sve dodatne informacije o ponudi i uslugama Hrvatske pošte možete dobiti na besplatnom broju telefona 0800 303 304 ili na internetskoj stranici posta.hr.

9

noVosti

suvremena ambalaža mlijekaDukatova nova boca za trajno mlijeko zahvaljuju-ći višeslojnoj ambalaži čuva mlijeko od svjetlosti i štiti ga od vanj-skih utjecaja. No-va ergonomski oblikovana boca štedi prostor u hladnjaku i izuzet-no je praktična; nema prolijevanja mlijeka.

povratni let za 99 eura Croatia Airlines je ponudio 999 sjedala po cijeni od 99 eura i to za povratne zrakoplovne karte iz hrvatskih odredišta (Za-greb, Split, Dubrovnik, Zadar i Pula) u London, Pariz i Amsterdam. Ponuda vrijedi od utorka 12. listopada 2010.g. za karte kupljene preko internetske stranice www.croatiaairlines.com. Karte po promotivnoj cijeni od 99 eura vrijede za putovanja od 1. studenoga do 15. prosinca ove godine.

vlastiti apartman uz vrhunske hotelske uslugeInovativni PREMIUM LIVING concept Falkenstei-ner Hotels & Residences PUNTA SKALA podra-zumijeva kupnju vlastite nekretnine visoke klase uz mogućnost korištenja usluge dvaju vrhunskih hotela; wellnessa, bazena, gastronomske ponude, privatnog rezidencijskog menadžera, 24-satne re-cepcije, dječjih programa i čuvanje djece, fitness programa i sportskih tečajeva i iznajmljivanja opreme. Tvrtka Kastel iz Zagreba, Falkensteine-rov partner za Hrvatsku, ponudila je na prodaju 187 potpuno namještenih apartmana u rezidenciji Senia, veličine od 50 do 135 četvornih metara, po konceptu “Easy-entrance“. Ponuda obuhvaća uplatu učešća od 50.000 eura, te uplatu razlike nakon godinu dana. Novost je i povrat učešća na-kon godinu dana ukoliko se odustane od kupnje.www.kastel-zagreb.hr

nova voda Jamnica je predstavila tržištu vodu Akvia - novi brend prirodne izvor-ske vode. Akvia je negazirana voda ugodnog, laganog i osvježavajućeg okusa te skladnog mineralnog sa-stava. Prodaje se u PET pakiranju od 1,5l.

vipnet je do sada donirao 9,2 milijuna kuna za razminiranje hrvatskeU sklopu Vipnetovog programa Kretanje. Komunikacija. Život. koji nagla-šava osnovne ljudske potrebe za slobodnim kretanjem i komunikacijom te pravo na siguran život, Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, predao je donaciju od 700.000 kn ravnatelju Hrvatskog centra za razmi-niranje Ottu Jungwirthu i to na najvišoj točki Velebita – dijelu Vaganskog vrha koji će biti razminiran.

Vipnet je do sada uložio 9,2 milijuna kuna za razminiranje važnih loka-cija u sedam hrvatskih županija čime je omogućio brži gospodarski opo-ravak i veću sigurnost hrvatskih građana.

10

sLoMLjeni zaGrLjajirežija: Pedro Almodóvaruloge: Penélope Cruz, Rubén Ochandiano, Blanca Portillo, Lluís Homar, José Luis Gómez, Tamar Novas profilČovjek živi i radi u mraku... Prije 14 godina doživio je tešku prometnu nesreću u kojoj je, uz vid, izgubio i ljubav svog života - Lenu. Ima dva imena. Jedno je Harry Caine, povremeni pseudonim. Drugo je Mateo Blanco, njegovo pravo ime koje kori-sti svakodnevno i kojim potpisuje svoje filmove. Poslije nesreće Mateo postaje svoj pseudonim, Harry Caine. Jedne noći njegov prijatelj Diego doživi nesreću i Harry se brine o njemu. U dugoj noći bdijenja nad dječakom, on mu priča priču, zapravo bolnu autobiografiju. Priču potvrđenu fotografijom zaljubljenog para, Ma-tea i Lene. Fotografiju koju je netko iskidao u tisuće dijelova, sa slomljenim zagr-ljajima kao posljedicom.

GLazBa, fiLM, iGrice

riMrežija: Federico Felliniuloge: Peter Gonzales Falcon, Fiona Florence, Pia De Doses, Marne Maitland continental filmProslavljeni redatelj Federico Fellini (Fellinijev opus uključu-je “Satyricon”, “La Dolce Vita”, “8 1/2”) u ovom filmu briljan-tno po tko zna koji put dokazu-je zašto je upravo on proglašen “posljednjim velikim epskim redateljem”, koji ovom monu-mentalnom i pomalo izvanze-maljskom po svetom svom lju-bljenom Vje čnom gradu Rimu daruje sasvim “intrigantan osobni osvrt”. Film započinje s mladim Fellinijem koji odrasta na talijanskom selu. U školi proučava eklektičnu, ali poma-lo parohijalnu povijest drevnog Rima, da bi zatim kao mladić upoznao pravu stvar - pristi-gavši u ovaj čudan novi grad pred sam početak Drugog svjet-skog rata. Ovdje, kroz čitav niz vizualno impresivnih slika pre-punih satire i prštavosti, mla di filmaš konačno spoznaje por-tret Rima kao rastućeg hvalisa-vog grada koji puca po šavovi-ma, reinterpretirajući na svoj neponovljiv način talijansku povijest prepunu bogatih sen-zualnih slika i ekstravagantne percepcije.

fiLM

11

iGrice

GLazBa

Cybook opus je najnovija inačica elektroničkog čitača francu-ske tvrtke Bookeen koja se smatra pionirom na tržištu elektroničkih čitača još od davne 1998.godine.Uređaj džepne veličine se može držati u jednoj ruci i neće zauzeti puno mjesta u torbici, aktovci ili džepu. Svojom težinom od svega 150 grama (baterija uključena) za-uzima status najlakšega uređaja na tržištu, a samo njegova interna memorija od 1 gb omogućuje po-hranu preko 1000 knjiga.CyBook Opus veliča impresivnih 200 dpi rezolucije koja omogućuje prikaz s doživljajem papira i izni-mno malom potrošnjom energije utemeljeno na revolucionarnoj e-ink tehnologiji.S ugrađenim akcelerometrom omogućuje automatski prikaz u portrait ili landscape načinu.

TEHNIČKE ODLIKE:Dimenzije: 151 x 108 x 10 mmTežina: 150 g (baterija uključena)Zaslon: 5” E-Ink® zaslon (4”x3”-101mmx76mm]); 600x800 pixela, 200 dpi B&W, 4 nijanse sive boje; G-senzor pokreta (portrait- landscape)Kontrole: tipka “ON/OFF”; tipka “re-set”; petosmjerna navigacijska tip-kovnica; tipka “izbornik”; tipka “na-zad”; Tipke listanja (naprijed, nazad)Baterija: Ugrađena punjiva i zamje-njiva baterija Li-Polymer (1000 mAh); 8000 okreta straniceOperativni sustav: Linux Procesor: Samsung ARM, 400MHzRAM memorija: 32 MBMemorija pohrane: 1 GB Data Flash (1,000 knjiga), microSD utorFormati: HTML, Txt, PDF, PRC (Mo-bipocket), JPG, PNG, GIF, Secured and non secured AdobeTM EPUB/PDFSpajanje: USB Client (v2.0) - Mini USB B konektor

U pakiranju dolazi: Cybook Opus (baterija ugrađena) Crna kožna torbica USB kabel (služi za prijenos podataka i punjenje baterije) Jamstveni list (12 mjeseci) Upute za upotrebu

Call Of DuTy: Modern Warfare 2profilNazivaju je najiščekivanijom igrom de-setljeća, najboljim akcijskim FPS-om svih vremena i nezapamćenim feno-menom. Prvi Modern Warfare podigao je standarde prema kojima se mjere sve igre ovoga tipa na neuhvatljive vi-sine. Nadmašiti ih mogao je samo Mo-dern Warfare 2, što se, prema prvim dojmovima - i dogodilo. Cijela planeta jedna je velika bojišnica, a čitav je svi-jet zaraćen. Od drevnih dvoraca do le-denih planina, od američkih predgrađa do Bliskog istoka, suprotstavljene se strane najmodernijim naoružanjem i najsuvremenijom opremom bespošted-no bore za globalnu prevlast. Kampa-nja za jednog igrača povest će vas na nezaboravno putovanje i pružiti priliku da se borite uz pomoć nesvakidašnjih pomagala i na nevjerojatnim bojištima. Bit će tu i motornih saonica, podvodne akcije, pa čak i izleta u orbitu.

pro eVoLution soccer 2011algoritamEto nam i novog Pro Evolution Socce-ra, za milijune obožavatelja diljem svi-jeta znanog jednostavno, i od milja, kao PES. U ovom slučaju PES 2011. Naravno, kako to obično biva, u svojoj najnovijoj inkarnaciji ova vrhunska i mega popularna nogometna simulacija donosi nam i pregršt inovacija.Platforme: PC, PS3, XBOX360.

2011 fifaalgoritamNova FIFA 11 donosi mod profesional-nog dodavanja, za one igrače koji žele da njihova vještina utječe na preci-znost dodavanja. FIFA Theatre omogu-ćuje ponovljeno uživanje u svim pote-zima, akcijama i driblinzima, a tu je i nova Personality+ značajka zahvaljuju-ći kojoj ćete svojim igračima moći dati još više osobnosti.Platforme: PC, Wii, NDS, PS3,PS2, PSP, XBOX360.

BoB dyLan toGether throuGh LifeMenart - sony MusicTogether Through Life novi je album le-gendarnog Boba Dylana. To je 46 izda-nje poznatog kantautora, a pjesme su snimljene krajem prošle godine i to na-kon što je nastala pjesma “Life Is Hard” za nadolazeći film redatelja Olivera Da-hana “My Own Love Song” u kojem glu-me Renee Zellweger i Forest Whitaker! Album je producirao Bob Dylan i to opet pod pseudonimom Jack Frost.

12

KnjiGe

rjEčnIK SaDrŽI više od 65.000 hrvatskih, engleskih i njemačkih stru-kovnih pojmova iz bankarstva, financi-ja, burzovnoga poslovanja, računovod-stva, osiguranja i trgovačkog prava, leksikonski dodatak s oko 1800 pojmo-va, 500 engleskih poslovnih fraza (slang, žargon) koje su većini manje poznate, 500 antonima, 300 kratica.

Protekle su godine obilježene impo-zantnim rastom financijskog i bankar-skog sektora u Hrvatskoj te u susjed-nim zemljama. Taj trend se i dalje na-stavlja, a istodobno se i povećava po-treba za komunikacijom na stranim je-zicima te poznavanjem stručne termi-nologije iz područja financija i bankar-stva.

Engleski kao službeni jezik u poslov-nom svijetu i njemački kao drugi najza-stupljeniji strani jezik zaokružuju po-trebu za dobrim poznavanjem baš ovih stranih jezika.

Hrvatska je dodatno otvorila svoje granice razvijenim europskim zemlja-ma i time se pojavila potreba za struč-nim trojezičnim rječnikom (engleski – njemački – hrvatski).

Ovim rječnikom, jedinstvenim u Hr-vatskoj i u regiji vodimo vas korak bli-že Europi i stvaramo temelj za svakod-nevnu poslovnu komunikaciju svima onima koji su aktivni u financijskom i bankarskom sektoru.

rjEčnIK jE naMIjEnjEn:- onima koji svakodnevno komuniciraju poslovnim bankarskim i financijskim hrvatskim, njemačkim i engleskim je-zikom- prevoditeljima koji usklađuju hrvat-sko bankarsko i financijsko nazivlje sa stečevinama EU-a, osobito engleskog i njemačkog jezika- stručnjacima iz područja bankarstva, financija, računovodstva, osiguranja, burzovnoga poslovanja...

- onima čiji su profesionalni interesi vezani uz međunarodnu financijsku su-radnju- studentima ekonomskih i srodnih fa-

kulteta kao i svima onima koji tek ula-ze u svijet bankarstva i financija

autor, urednici I rECEnZEnTI rjEčnIKa:- Autor rječnika mr. sc. Mato Karačić istaknuti stručnjak iz bankarskoga i fi-nancijskog svijeta s bogatim iskustvom u svakodnevnom poslovnom komunici-ranju trima jezicima i autor dvaju rječ-nika na području financija i bankarstva.- Urednici rječnika su renomirani stručnjaci prof. dr. sc. Mate Babić i prof. dr. sc. Ante Čičin-Šain.- Recenzenti su eminentni stručnjaci: prof. dr. sc. Pero Jurković, prof. dr. sc. Uroš Dujšin, prof. dr. sc. Evan Kraft i mr. sc. Marko Curavić.

MaTO KaračIćIzdavač: PlanetLinguaBroj stranica: 1138uvez: tvrdiformat: 210x270jezik: hrvatski, engleski, njemačkiISBn: 978-953-55478-0-8

trojezični rječnik bankarstva i financija

Ovdje se radi o vrijednom pothvatu autora, a time i veoma korisnoj

prinovi našoj stručnoj literaturi na području bankarstva i financija.

prof. dr. sc. Pero Jurković, guverner HNB-a 1992. - 1996.

Ovo je prvi trojezični rječnik te vrste izrađen u Hrvatskoj i to u jezicima

u kojim se odvija daleko najveći dio poslovanja hrvatskih privrednika

s inozemstvom.prof. dr. sc. Uroš Dujšin

13

phiLip BaLLsVijet u KaMEnu: KatedraLa u chartresu I naDMOć srednjoVje-KoVnoG uMafactaU živopisnoj biografi-ji katedrale u Char-tresu, autor istražuje konfiguraciju kultur-nih i tehničkih fakto-ra koji su Europi u 12. stoljeću omogući-li da postigne oslobo-đenje od gravitacije. Ballov opis ove fasci-nantne katedrale ot-krit će neke fanta-stične opise i dota-knuti puno dublju te-mu: kako je u razdo-blju u kojem je arhi-tektura opstajala go-tovo isključivo kako bi otkrila duboki di-zajn Božjeg stvara-laštva, katedrala u Chartresu sadržavala skup simbola i odno-sa koji su u sebi odražavali cijeli sve-mir. Svako poglavlje u ovoj prekrasnoj knjizi započinje pro-učavanjem jednoga vida crkve, proma-trajući njezinu povi-jest, značenje, a mož-da i mitologiju.

p. c. cast i Kristin castlOvljEna: Kuća nOćI, KnjiGa petaalgoritamŠto ako najzgodniji tip na svijetu skriva neko bezimeno zlo, a želi samo tebe? U uz-budljivom petom na-stavku “Kuće noći” javlja se nova opa-snost: Kalona. Preli-jep je, svi su očarani njime, ali nitko u vi-sokoj vampirskoj školi ne shvaća ka-kvu on prijetnju u se-bi nosi. Jedan prošli život u sebi krije ključ brzog širenja njegova utjecaja, ali što ako taj prošli ži-vot otkrije tajne koje Zoey ne želi čuti?

Bijeg u tunele iz doba prohibicije u Tulsi donijet će te-meljite promjene u životu Zoey Redbird. Okolnosti je prisilja-vaju na prijevremeno odrastanje, što je do-vodi na put emocio-nalnog i duhovnog sazrijevanja. Algori-tam knjigom Lovlje-na sustiže ritam izla-ženja američkih izvornika. U prijevo-du Vladimira Cvetko-vića Severa i s izvor-nim likovnim rješe-njem ovitka.

eMir IMaMOvIć pirKeTrEćE poLuVrijeMealgoritamTreća knjiga Emira Imamovića Pirkea “Treće poluvrijeme” pripovijeda priču o tipičnom socijalistič-kom naselju nasta-lom oko tvornice bodljikave žice, te o poratnoj propasti tog grada i njegovog sta-novništva. Roman započinje s TV vije-sti o otkriću tri leša u jami Duboka iznad Podgrada, pa nizom retrospekcija pripo-vijeda priču koja se-že do predratnih vre-mena i koja će, na kraju romana, razri-ješiti enigmu njihova ubojstva. Premda je “Treće poluvrijeme” najcrnji od svih do-sadašnjih Pirkeovih romana, sa stranica svako malo proplam-sa humoristički po-kret otpora. Život-nost i uvjerljivost Pirkeovih likova je tolika da će učas po-buditi razumijevanje, empatiju, nasmijati nas, a da nećemo biti sigurni da nas već na idućoj stranici neće – pljunuti u oko.

jIří KratochViL ŽalOSnI BOGprofilU romanu “Žalosni Bog” Kratochvil izvodi stari, no nima-lo lagan trik: čitatelja hvata romanom po-trage, drži ga na niti neizvjesnosti, ali sa-mo da bi ga odvukao u svoje, kudikamo opasnije vode. Jer, u ovoj prozi koja je i duhovita i ozbiljna, u svijetu koji priziva i Kunderu i Kafku sva su čitanja moguća, baš kao i sva pitanja. Je li “Žalosni Bog” priča o jednoj moćnoj obitelji ili o svakoj ljudskoj zajednici? O jednoj ljubavi protiv struje ili o svakoj ko-ju živimo? Govori li o maloj ili o velikoj po-vijesti, o jednom vre-menu (Češka nakon pada komunizma) ili o Vremenu ljudskom i božanskom? Je li, napokon, glavni ju-nak Kratochvilova romana sredovječni knjižničar Ates Jor-dan, koji je u djetinj-stvu nazočio umor-stvu i pokušava ga riješiti, ili je to Priča, i Bog koji na nekom proplanku baca češe-re u maglu?

ViKtor ŽMEGač sMs eseji, za-pisi 2007.-2009.profilViktora Žmegača na-ša kulturna javnost poznaje ponajprije po kapitalnim knjigama, velikog opsega, za-snovanima na gole-moj općekulturnoj erudiciji i znanstve-noj akribiji. U ovoj knjizi Žmegač poka-zuje i svoje drugo li-ce: umijeće da govori u kratkoj esejističkoj formi, često na rubu beletrističkog, auto-biografskog i feljtoni-stičkog stila. Povije-sne uzore ovoj zbirci kratkih zapisa mogli bismo naći u sličnim knjigama Benjamina, Adorna i Valéryja; taj tip naizgled nepre-tencioznih eseja pi-sali su i semiotičari Barthes i Eco. Žme-gač prepleće različite tipove diskursa: kul-turološko razmatra-nje, memoarsko pri-povijedanje, aktuali-stički zapis o druš-tvenim i kulturnim težištima suvreme-nog razdoblja. To je sintetička proza u tom smislu što je za-snovana na jakim kontrastima između filozofske teksture i “otkvačenih” zapisa koji prizivlju atmos-feru tramvajskih vo-žnji.

Ferrari World Abu Dhabi, Ferrarijev prvi tematski park, ujedno i najveći takve vr-ste na svijetu, svoja će vrata posjetitelji-ma otvoriti 28. listopada ove godine.

Zabavni park smješten je na otoku Yas, turističkoj destinaciji udaljenoj pola sata od Abu Dhabija, odnosno 50 minuta od Dubaija.

Na stazi Yas Marina u studenom prošle godine održana je utrka Formule 1, prvi Abu Dhabi Grand Prix.

Dizajn centralne građevine, odnosno krova koji se proteže na 200.000 četvor-nih metara i koji u najvišoj točki mjeri 48 metara, inspiriran je legendarnim Ferrari-jem GT, a na sebi nosi najveći Ferrarijev logotip ikada napravljen - 65 x 45,5 me-tara. Sam park proteže se na 86.000 če-tvornih metara.

Ferrari World Abu Dhabi posjetiteljima nudi 20 različitih atrakcija.

ferrari world

autoMoBiLi

14

forMuLa rossa - najbrži vlak smrti na svijetu, maksimalna brzina 240 km/h, ubrzanje do 100 km/h za dvije sekunde, 1,7G

speed of MaGic - putovanje u 4D tehnologiji

Made in MaraneLLo - virtualno pu-tovanje kroz Ferrarijevu tvornicu u Maranellu

V12 - upoznavanje motora sa 12 cilindara

G-force - adrenalinski toranj smje-šten u samom centru građevine. Vi-sok je 62 metra, a obožavateljima će vjerno dočarati G sile koje se pojav-ljuju za volanom Ferrarijevih auto-mobila.

scuderia chaLLenGe - moderni si-mulator, sličan onome kakvog vozači momčadi Scuderia Ferrari koriste na treninzima

ViaGGio in itaLia - virtualno puto-vanje iznad talijanskih gradova i upo-znavanje znamenitosti

fiorano Gt chaLLenGe - jedinstve-ni rollercoaster s maketama modela Ferrari F430 Spider

BeLL’itaLia - maketa najpoznatijih znamenitosti Italije, uključujući pito-reskni Portofino, Amalfi obalu, stazu Monza, Koloseum u Rimu, Veneciju i Maranello

paddocK - uvid u događanja iza zastora tijekom utrke Formule 1

the pit WaLL - interaktivno kazali-šte koje posjetiteljima omogućava do-nošenje odluka u realističnim scena-rijima tijekom utrke

GaLLeria ferrari - Ferrarijeva naj-veća galerija izvan Maranella

junior Gt - škola vožnje za najmlađe

junior Grand prix - stepenica iznad škole za najmlađe

the racinG LeGends - pregled naj-većih sportskih trenutaka u Ferrarije-voj povijesti

driVinG With chaMpions - interak-tivni 3D show koji slijedi avanture mladog inženjera u Ferrariju

cineMa MaraneLLo - kino u kojem se prikazuje film Coppa di Sicilia, kratki videouradak koji donosi priče iz života Enza Ferrarija

junior traininG caMp - igraonica za djecu

carouseL - izložba nikada viđenih Ferrarijevih prototipa

dininG and shoppinG - lanac auten-tičnih talijanskih restorana i kafića, te mjesta za shopping

15

16

24 sata

16

Glavni grad Mađarske i glavni politički, industrijski, trgovački i prometni centar zemlje sada broji više od 1,7 milijuna stanovnika, što je manje od vrhunca dostignutog sredinom 1980-ih kada je Budimpešta imala 2,07 milijuna. Postala je jedinstveni grad 1873. godine spajanjem Budima i Starog Budima na desnoj obali Dunava s Peštom na lijevoj (istočnoj) obali. Bila je drugo središte Austro-Ugarskog Carstva koje se raspalo 1918. godine.

Jedan od najljepših gradova Europe ima mnoge znamenitosti od kojih su Budimski dvorac, An-draševa avenija, Trg heroja i Milenijska podzemna željeznica upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

zauvijek zajedno -

BUdim i pešta

17

09,00: Kada ste u Budimpešti nema razmišljanja o tome želite li ili ne izaći iz udobne hotelske postelje. Želite, jer vas nakon ukusnog doručka očekuje puno iznenađenja i povratak u austrougarsku povijest.

Doručak je obvezan u hotelu ili resto-ranu s pravim srednjoeuropskim ugođa-jem, uz šalicu kave ili čaja i punjene pa-lačinke koje ovdje zovu - palaczinta. No, pripazite se da umjesto palaczinte ne do-bijete palinku. Naime, premda je rano, Mađari će vas ponuditi da “muški” za-počnete dan. Palinka je mađarska rakija koja, kako oni vole naglasiti, potiče krv i pomaže da dan dobro započne.

10,00: Paprika i ljuta jela mogu se sma-trati obilježjem, čak i suvenirom Mađar-

ske i Budimpešte, a najbolje ljute papri-čice naći ćete na tržnici Fovam ter, koja je otvorena radnim danaom i subotom od 7-18 sati.

U ovo doba godine tržnica je puna glji-va koje prodaju berači. Po fotografijama postavljenim nad izloženim gljivama sa-mi možete zaključiti koje su otrovne, a koje želite odnijeti kući.

11,30: Budimpešta je prepuna galerija i muzeja, a najbolji od njih je svakako Mu-zej umjetnosti (www.museum.hu), Hosok ter, koji je otvoren sve dane osim pone-djeljka, od 10 do 17.30.

Tu je i izvan redna galerija španjolskog slikarstva u kojoj su izložena djela El Greca, Velasqueza, Zurbarana, Goye, kao i radovi Canaletta, Giorgionea, Holbeina,

Kažu da je budimpeštanski new york Cafe vjerojatno najljepši ka-fić u Europi. Prekriven je zlatnim ukrasima i detaljima koji vas ne-prestano podsjećaju na luksuz i skupoću, otvoren je 1894. i bio je vrlo popularan među piscima, pje-snicima i novinarima nekadašnje Mađarske.

Bazilika sv. Stjepana u Budimpe-šti ima istu visinu kao i parlament (96 metara) i u njoj se nalaze mu-mificirani ostaci prvog mađarskog kralja Stjepana I. To je treća crkva po veličini u Europi.

1818

ćenom interijeru čini ovaj cafe jednim o najsjajnijih i najotmjenijih u Europi. 19,30: Nacionalna kazališna kuća pod svojim krovom inicijalno objedinjuje an-samble opere i baleta, no često se pod njezinim krovom izvode i druge predsta-ve te koncerti (Opera, opera.hu, Andra-ssy utca 22).

Kao i u HNK-u, unutrašnjost kazališta je sva u zlatu i crvenom baršunu. Na re-pertoaru su najviše djela Bele Bartoka, a ne izvodi se samo klasika nego i predstave poput Mayerli nga, baleta Kennetha

Raphaela, Rembrandta, Tiziana, Verone-sea te nekoliko djela impresionista. 13,00: Jedno od najboljih mjesta za ručak je Café Kor, Sas utca 17, bistro pomalo ru-stikalnog izgleda s drvenim podovima i oslikanim lukovima svoda, stolovima od kovanog željeza i držačima novina koji kao da su s početka 20. stoljeća. Pričljivi kono-bari govor strane jezike (što nije čest slučaj u Budimpešti). Zahvalite im jednostavnim hvala- koszonom ili molim – kerem. Na meniju, koji je ispisan na komadu smeđeg papira pričvršćenom na zid, potražite spe-cijalitete s kozjim sirom ili “teška” domaća jela s kiselim zeljem, krumpirom, gustim vrhnjem i ljutim kobasicama.

15,00: Budimpeštanski zoološki vrt (zo-obudapest.com) smješten je u Vidam Parku neposredno uz botanički vrt i sva-kako je mjesto koje morate vidjeti. Po-sebno atraktivna je nastamba za slonove koja izgleda poput džamije u Srednjoj Aziji, s minaretima i kupolom građena da bi posjetitelje, ali i same slonove, podsje-tila da potječu s Indijskog potkontinenta. 17,00: Neki ga smatraju dobrim turi-stičkim trikom, neki dobrom promoci-jom, ali otići u Budimpeštu, a ne posjetiti Gerbaud, Vorosmarty ter 7/8, veliki je propust. U ovoj, možemo reći, instituciji kave i Eszterhazi torte, građani i gosti uživaju od 1858. Čak 330 mjesta u pozla-

24 sata

na velikoj središnjoj tržnici prodaju se najbolji suveniri – ljute paprike

Zaigrajte šah u mađarskim ter-malnim bazenima. széchenyi je jedan od najljepših termalnih kompleksa, a uz to i jedan od naj-većih u Europi. Ima 15 različitih bazena za plivanje i masažu, a po-sebno je zadovoljstvo kad je vani prohladno igrati šah u vanjskom bazenu. Zgrada je građena u neo-baroknom stilu 1913.

19

Macmillana. Ulaznice se kreću od 300 do 15.000 forinta za najskuplja mjesta u kući. 22,30: Nakon uživanja u umjetnosti, vrijeme je da i vaše tijelo malo uživa. U neposrednoj blizini kazališta na broju 8 je zgodan i pomodan restoran Goa s vrlo neobičnom ponudom. Na meniju su jela sa svih strana svijeta, od talijanskih do indonezijskih. Bolje je, međutim, pogo-stiti se maštovitim inačicama mađarskih klasičnih jela kao što su mangalica, trake svinjskog filea u bogatom umaku, servi-rane s pečenim breskvama i okruglicama

Šetnja preko poznatog lančanog mosta koji spaja

Budim i peštu prigoda je za dobre fotografije

Muzej lijepih umjetnosti

veličine peciva, punjenim kozjim sirom. Taj jelovnik nudi nagrađivani restoran Gundel na Trga heroja. Otvorio ga je 1913. Károly Gundel i njegova je poseb-nost da zapošljava samo žene; kuharice, konobarice, spremačice.

Ako imate slobodan dan, pridružite se besplatnom obilasku grada s vodičem. Bu-dapest Walking Tour počinje u 10.30 sati i traje oko tri sata, a vodiči su lokalni stu-denti kojima se za vođenje ostavlja napoj-nica. Pješice ćete najbolje iskusiti Budim-peštu, život na ulicama, mostovima i trgo-vima.

Sinagoga u Budimpešti najveća je u Europi i druga po veličini u svijetu

Budimski dvorac je dvorski kompleks mađarskih kraljeva na južnom vrhu Dvorskog brda i poznat je po stambenim i javnim građevinama iz srednjeg vijeka, baroka i 19. stoljeća. Prvi dijelovi građeni su 1265. godine. u dvorcu je Mađarska nacionalna galerija, Muzej povijesti Budimpešte, te zatvorena dvorišta i terasa koja ga povezuje s ribarskom utvrdom, poznatim vidikovcem

2020

21

paprenjak - kolač s pričom

Sanja Opačak, direktorica PaprenjakaTekst: Krešimir Sočković, fotografije: privatni arhiv

Gospođa Magda iz Zlatarova zlata Augusta Še-noe bila je poduzetnica koju su u cijelom Za-grebu znali po njenim paprenjacima. Kako piše Šenoa zvali su je Paprenjarka jer “...u svem gra-du ne bijaše ni velikaške ni građanske žene koja bi umjela mijesiti paprenjake kao Magda. Stoga je bilo i svetkom i petkom jagme za njezinimi paprenjaci i sam varoški sudac Ivan Blažeković znao je kadšto ostaviti lijep dinar u njezinoj kasi...”

Suvremena Magda je Sanja Opačak, profesorica pedagogije i autorica tradicionalnog hrvatskog kolača paprenjaka. I ona je od ovog tradicional-nog hrvatskog kolača napravila posao. Projekt, u koji je krenula prije trinaest godina, zadovoljio je nepca i najzahtjevnijih kupaca aromom uz koju je servirana i priča.

Kakva je veza paprenjaka i pedagogije?Paprenjak i pedagogija osim istog početnog slova imaju jednu vrlo bitnu poveznicu: pedagogija je znanost koja se bavi edukacijom i metodama od-goja, a da bi ga se postavilo na tržište Paprenjak je zahtijevao puno elemenata iz područja radne pedagogije.

Osnovna karakteristika radne pedagogije je učenje na temelju kojeg se utječe na odgoj i ra-zvoj pojedinca. Da bi se proizvod osmislio i po-stavio na tržište, bez ovih postavki u razvoju i odgoju osobe, nema ni proizvoda!

Kako ste se odlučili za ovaj proizvod?Bila je to “najčistija” slika puta kojim sam željela ići u poslovnom smislu. Ona je zaokružila sliku koju imam o cijelom poduzetničkom procesu. Znala sam čime se želim baviti i što želim posti-ći. Željela sam se baviti poslom u turizmu, želje-la sam da on bude proizvodan i da zauzmem s njime pet posto tržišnog udjela. To sam i posti-gla upravo prateći svoj pogled na svijet.

2222

Kako su izgledali prvi paprenjaci koje ste napravili?Pjeskovito! Igrala sam se kalupom u pije-sku i tako su nastali moji prvi paprenjaci. Prvi pravi paprenjaci nastali su netom poslije. Pomagala sam majci u pripravi kolača i tako naučila praviti prve prave paprenjake. Koliko se mijenjao posao s jačanjem vašeg brenda?Moj brend jačao je više od udjela Papre-njaka na tržištu. U početku sam radila sa-ma, a sada je to već posao u kojem radi 10 osoba puno radno vrijeme, i to čak u dvije smjene većim dijelom godine, ali ponaj-prije zbog potrebe.

na kakve prepreke ste nailazili izlazeći na tržište?Prije svega, osnovna prepreka je što za Paprenjak nema gotove tehnologije i ne možete otići “u trgovinu” i kupiti tehno-loški proces i strojeve za Paprenjak. Pa-prenjak je tražio vrijeme potrebno za ra-zvoj tehnologije za masovnu proizvodnju. Krenuli smo od nule, napravili projekt sa-mostalno i to je ujedno bila i otežavajuća i

olakšavajuća okolnost, mogli smo pogri-ješiti, ali smo imali punu slobodu za ostvarivanje naših ideja.

Kako nalazite kupce za svoj proizvod i na koji način ga plasirate na tržište?Kupce za proizvod se ne “nalazi”! Vi stvarate proizvod koji tada nudite usmje-reno i točno znate kome! Mi smo samo proizveli ono što je kupac htio kupiti.

Do sada je vaš paprenjak dobio niz nagrada. Koja vam je najdraža?Sve su mi drage - svaka je dio proizvoda Izvorno hrvatsko, Hrvatski suvenir, Su-perbrands. Svaka je bitna.

Kakva je budućnost Paprenjaka? Budućnost Paprenjaka je proizvod prepo-znatljiv po kvaliteti i izvornosti kod nas i u regiji. Što se još sprema u vašoj kuhinji, odnosno planirate li neke nove proizvode?Da, obrađivat ćemo zemlju!

Zagrebački i hrvatski suvenirPaprenjak je specifičan po svom pravokutnom obliku i reljefu s folklornim motivima. Prepoznat-ljiv je i po svojoj ekološkoj i kva-liteno dizajniranoj ambalaži koju su napravli dizajneri studija Bru-keta Žinić.

Kvalitetu paprenjaka nagradila je Hrvatska gospodarska komora, dodijelivši mu markicu Izvorno hrvatsko. Proizvod je nositelj i nagrade Hrvatskog oglasnog zbo-ra za najbolji vizualni identitet specifičnog proizvoda, a Hrvatska turistička zajednica promovira ga kao novi, originalan suvenir Hr-vatske i Zagreba. Istovremeno Paprenjak je i nositelj titule Su-perbrand.

Cijeli projekt “Paprenjak tradi-cionalni hrvatski kolač” vlasnica je i zaštitila u Zavodu za zaštitu intelektualnog vlasništva u Za-grebu.

Proizvodnja tradicionalnog hrvatskog kolača u tvrtki Paprenjak počela je 1998. godine. Do danas je proizvedeno više od 50 tona paprenjaka, a proizvodnja i distribucija bilježe stalan rast.

Ovaj dio malog poduzetništva recesija nije bitno pogodila, a svoj rast mogu zahvaliti i stalnim izlascima na sajmove u inozemstvu i osluškivanju tržišta, te pametnim korištenjem sredstava iz državnih potpora za malo i srednje poduzetniš-tvo kao i pretpristupnih fondova Europske unije.

23

Paprenjaci se mijese i pe-ku u malom proizvod-nom pogonu na zagrebač-kom Žitnja-ku, na speci-jalno izrađe-nim stroje-vima koje je Sanja Opa-čak sama osmislila.

Originalan recept za ko-lač zapravo nije tajan nego je pre-uzet iz stare kuharice, knjige recepata njene bake i mame. Glav-ni sastojci su med i orasi bez aditiva. Posebnost paprenjaka je u tome što se u njih do-daju začini - papar, muš-katni ora-ščić, orašac i cimet. Umjesto svinjske ma-sti, koja se koristi u izvornoj re-cepturi, u kolač se do-daje masno-ća biljnog porijekla, a kolač može trajati 60 dana.

24

25

Želeći obilježiti ulazak u novi milenij, najutjecajniji modni dnevni list “WWD” (Woman”s wear daily) poslao je krajem 1999. anketni listić svim relevantnim modnim kreatorima današnjice na kojem su bila dva pitanja:

1. Tko je po vama najutjecajniji modni kreator prošlog stoljeća?2. Tko je najviše obilježio modu posljednjih 20 godina?I dok su odgovori na prvo pitanje bili više nego predvidljivi, jer su

se uglavnom spominjala samo imena Coco Chanel i Yvesa Saint Lau-renta, odgovori na drugo pitanje bili su vrlo intrigantni budući da su kolege ocjenjivali rad svojih suvremenika i time direktno iskazivali međusobne simpatije.

Najviše glasova dobila je Rei Kawakubo. Njezina pobjeda u ovoj anketi bila je očekivana i malo je koga iznenadila ako znamo koliko ideje ove Japanke služe kao inspiracija njezinim kolegama. Odmah uz njezino ime kreatori su postavili Karla Lagerfelda, junaka ove priče. Kao i njegova duhovna učiteljica Coco Chanel, i Lagerfeld je ovom anketom potvrdio izniman renome koji uživa u modnom svijetu. Uostalom, modni znalci i kolege ne nazivaju ga uzalud Kaiser Karl.

Lagerfeld je radoholičar koji je zaposlen kao glavni dizajner i krea-tivni voditelj čak triju modnih kuća, Chanel, Fendi i one koju potpi-suje vlastitim imenom - Lagerfeld Gallery - a do prije 15 godina radio je i za modnu kuću Chloé.

Uz sve te obveze Karl Lagerfeld najveći je intelektualac među kre-atorima, erudit koji često citira književne klasike, koji od djetinjstva pasionirano čita i čija se biblioteka rijetkih knjiga ubraja među najve-će u Europi. Osim toga, sakupljač je umjetnina i antiknog namještaja, bavi se više nego uspješno fotografijom i genijalan je crtač. Kad crta, umjesto pastelnih boja koristi ruževe za usta Shu Uemura, jer smatra da imaju najimpresivniju paletu boja i sjajno prianjaju uz papir. I dok većina njegovih kolega govori jedino materinji jezik (jeste li čuli Ar-manija da govori bilo koji jezik osim talijanskog?), Lagerfeld je poli-glot koji tečno govori sedam jezika, između ostalih: njemački, fran-cuski, engleski i talijanski, pa je nakon revija zabavno slušati njegove

Najutjecajniji modni kreator prošlog i ovog stoljeća

karl lagerfeld

Nenad Korkut, modni kritičar

karl lagerfeld primio je u rujnu Fashion Visionary

Award, posebnu nagradu Vijeća mode Muzeja pri

Institutu za modu i tehnologiju (Fashion

Institute of Technology)

Moda

26

odgovore novinarima na jeziku zemalja iz kojih dolaze.

Karl-Otto Lagerfeldt (kada je postao slavan, izbacio je zadnje slovo iz prezi-mena) rođen je između dva velika svjet-ska rata. Iako tvrdoglavo tvrdi da je ro-đen 1938., njegovi školski kolege potvr-đuju da je rođen 10. rujna 1933. Ono što se sa sigurnošću zna jest to da mu je otac bio Šveđanin, bogati industrijalac i vla-snik tvornice mlijeka u prahu, a majka njemačka glazbenica. Njegov otac Otto Lagerfeldt imao je 49 godina kada je 1930. oženio Elizabeth Bahlmann. Njego-va starija sestra Martha Christine rođena je 1931., a iz očevog prvog braka Karl ima i polusestru Theu. Ni s jednom od sesta-ra nije ostao u dobrim odnosima.

Karl je rođen kada su mu roditelji već bili vremešni i za sebe kaže da je bio naj-razmaženije dijete na svijetu. Roditelji nisu imali živaca previše se baviti njime, ali su mu dopustili da sa šest godina, po vlastitoj želji, ima francusku guvernantu. Odmalena je izvrsno crtao i uvijek je znao kako želi biti odjeven. Majka nije imala strpljenja za njegove dječje fantazi-je i već ga je odmalena upozoravala da joj je njegovo blebetanje dosadno te da se uozbilji kada razgovara s njom. Nikada ga zapravo nije tretirala kao dijete i Karl je često kasnije spominjao kako mu je maj-čina hladnoća i distanciranost odredila budući život. I pored toga, danas cijeni njezin pruski odgoj i poneku grubost ko-ja mu je u životu pomogla da se intelek-tualno ne zapusti. Naime, tjerala ga je da

čita ozbiljnu literaturu, neprilagođenu djetetu njegove dobi, kako bi imao teme za razgovor s njom. Drugi svjetski rat proveo je mirno na obiteljskom imanju u Danskoj. Nakon rata majka mu je rekla: “Karl, moraš biti svjestan da smo mi Ni-jemci, a Njemačka je izgubila rat. Naš je-zik trenutačno nije popularan u svijetu i ako želiš nešto postići u životu, počni učiti strane jezike”.

S majkom 1953. emigrira u Pariz. Već sljedeće godine pobjeđuje na natječaju za mlade kreatore. Njegova kreacija dobiva nagradu za najbolji kaput, a na istom na-tjecanju najboljom haljinom ocijenjena je ona mladog Yvesa Saint Laurenta. Oboji-ca vole istaknuti kako se isti natječaj po-navljao svake druge godine, ali imena svih bivših i budućih pobjednika utonula su u zaborav. A te 1954. počela se rađati modna povijest. Lagerfeld danas priznaje kako je bio pomalo ljubomoran na Saint Laurenta jer je odnio nagradu u najpre-stižnijoj kategoriji, onoj za najbolju halji-nu. Naime, u to vrijeme Karla uopće nije zanimalo dizajniranje kaputa pa ga je na-grada u toj kategoriji nemalo iznenadila.

Karlu kao početniku nije odmogao ro-diteljski kapital; treba samo pogledati pariške adrese na kojima je stanovao još kao neafirmirani mladi dizajner.

Nije trebao dugo čekati na prvu šansu. Dobiva je u modnoj kući Pierrea Balmai-na. Lagerfeld se prisjeća tog doba: “Ja sam radio za Balmaina, Yves je radio kod Christiana Diora, a svi ostali mladi krea-tori koje sam poznavao radili su za Cri-stóbala Balenciagu i smatrali su da je on

bog. Moram priznati da ja nisam bio toli-ko impresioniran njime”.

Nakon tri godine kod Balmaina, 1958. prelazi k Jeanu Patouu gdje kreira dvije haute couture kolekcije godišnje pod umjetničkim imenom Roland Karl. Ko-lekcije koje je kreirao za Patoua kritika nije uvijek hvalila, pa i tu modnu kuću napušta 1962., te postaje freelancer.

Pravu modnu afirmaciju doživljava tek 1970. kada počinje raditi za modnu kuću Chloé, čiji je glavni kreator do 1982. kada to mjesto privremeno prepušta Martine Sitbon. Istovremeno 1972. počinje i nje-gova dugogodišnja suradnja s modnom kućom Fendi koja traje do danas.

Chloé napušta zbog posla koji će obi-lježiti njegovu cjelokupnu karijeru. La-gerfed, naime, u siječnju 1983. pokazuje svoju prvu haute couture kolekciju za modnu kuću Chanel i od tog datuma možemo reći da počinje njegova istinska modna slava koja je do danas dostigla kultni status.

Nakon smrti mademoiselle Chanel 1971., taj je modni atelje poput Trnoruži-ce usnuo san iz kojeg ga je probudio princ u liku Karla Lagerfelda. Rad na ko-lekcijama za Chanel svakako je nešto po čemu je Lagerfeld najpoznatiji širem kru-gu publike, pa čak i onima koji o modi malo znaju. Fascinantno je s kojom do-sljednošću Lagerfeld ostaje vjeran stilu utemeljiteljice i njezinim modnim razmi-šljanjima, ali se istovremeno njegove kreacije nikako ne mogu nazvati staro-modnima bez obzira na njihovu tradicio-nalnost. Uvijek je malim intervencijama i

Moda

27

sitnim pomacima Chanelov logo držao ukorak s modnim inovacijama, a nerijet-ko je bio i ispred njih. Modna kuća Cha-nel jedina je od velikih marki uspjela za-držati snažni personality svog osnivača.

Iako se uvijek s velikim poštovanjem odnosio prema radu Coco Chanel, Lager-feld se ne voli osvrtati iza sebe i referira-ti na prošlost. “Ljudi koji govore da je prošlost bolja od sadašnjosti su ljudi koji nemaju budućnost. U modi postoji samo sadašnjost i budućnost, a sadašnjost eg-zistira samo da bismo je mogli uništiti. Kad bi se prema svemu u modi odnosili s respektom, ne bi nas to nikamo odvelo. Ja glasam za stalne promjene”, njegova je slavna izjava koja se često citira. I kada je prije nekoliko godina došao u Rim na ve-liki oproštaj Valentina Garavanija, s ko-jim se tijekom karijere nerijetko medijski sukobljavao, rekao je kako je Valentino oduvijek bio tvrdoglav u svojem nastoja-nju da ugodi ženama i da ih učini božan-stvenima, ali se nikada nije mijenjao i uvijek je ostao isti. Istaknuo je kako se njegova moda uvijek mijenjala i na taj način ukazao na osnovnu razliku između njihovih modnih razmišljanja. No samim dolaskom u Rim Lagerfeld je pokazao po-štovanje prema svom velikom takmacu, što nije bio slučaj i prema Yvesu Saint Laurentu. Naime, kada je početkom 2002. Laurent prikazivao svoju posljed-nju kolekciju na tjednu visoke mode u Parizu, ne samo da se Lagerfeld nije po-javio na oproštajnoj reviji, već je cijeli event nimalo diplomatski komentirao: “Ne razumijem sve te suze i histeriju. Za

28

čim Francuzi i modni svijet plaču? Yves Saint Laurent je prošlost, okrenimo se modnoj budućnosti!” Neki mu tu izjavu ni dandanas nisu oprostili, pa je njegovo ukazanje u Rimu možda izraz pokajanja što je tada tako drsko iznio svoje mišlje-nje o kolegi kojega modna povijest i kri-tika smatra nedodirljivim. Mnogi su skloni tvrdnji da je sva ta pažnja i počasti koju su mediji i publika, te štovatelji mode poklonili Saint Laurentovom umi-rovljenju u Karlu izazvali jednu od najče-šćih ljudskih slabosti - ljubomoru.

I o stilu Lagerfeld ima svoje mišljenje: “Nemojte se zavaravati, mi modni dizaj-neri ne kreiramo za žene koje imaju stila,

29

one i same znaju kako žele biti odjevene. Mi kreiramo za one koje nemaju razrađe-nu ideju o svojoj modnoj pojavnosti, pa smo mi tu da im pomognemo ili čak na-metnemo svoje vizije. Uostalom, žena koja je pronašla svoj stil nema potrebu mijenjati ga svakih šest mjeseci - mi ži-vimo od onih nesigurnih koje su u veći-ni.” Time je samo potvrdio čuvenu mi-sao Coco Chanel: “Moda se mijenja, ali stil ostaje”.

A da je dobro shvatio da se današnja moda ne obraća samo eliti, dokazuje i njegova kolekcija iz studenog 2004. za H&M, poznati švedski brend koji je umnogome demokratizirao današnju modu. Lagerfeld je bio prvi u nizu pozna-tih kreatora koji je za njih pristao svoje ideje prilagoditi masovnom tržištu i ni-skim cijenama. Time je svoj dizajn pri-bližio i onim zaljubljenicama u modu ko-je si u normalnim okolnostima ne mogu priuštiti njegove preskupe kreacije.

Godine 2007. na filmskom festivalu u Berlinu predstavljen je dokumentarni film “Lagerfeld confidential” mladog au-tora Radolphea Marconija koji se bavi njegovim životom i radom. U filmu se uz Karla najviše pojavljuju njegove velike prijateljice, princeza Carolina od Monaka i, naravno, Nicole Kidman, tada zaštitno lice najprestižnijeg parfema u povijesti - Chanela 5. Nije nimalo slučajno što je odabrao da o njemu govore baš njih dvi-je, koje se ubrajaju među najsofisticirani-je žene današnjice. Kada su ga na promo-ciji filma novinari pitali koja žena danas po njemu ima najbolji ukus u odijevanju, bez razmišljanja je rekao: “Nicole Kid-man. Nema tu puno filozofiranja. “Allu-re” je nešto s čime se rodiš ili ne, Nicole je nepogrješiva, čak i kad odijeva kreacije koje nisam ja potpisao”. Ne čudi to što je jedan od najslavnijih Chanelovih parfe-ma, nastao u Lagerfeldovo doba, dobio upravo taj naziv - Allure, riječ koju je teško prevesti, a koja označava neko po-sebno zračenje koje neke osobe šire oko sebe. Upravo kao i karizma, ali u senzu-alnom smislu.

Ono po čemu je Lagerfeld manje znan široj publici, a zbog čega ga iznimno cije-ne modni sladokusci, njegovo je bavljenje fotografijom. Poznato je da sam fotogra-fira sve reklamne kampanje za modne kuće u kojima radi, a osim toga bavi se i umjetničkom fotografijom te je izdao ve-liki broj knjiga svojih radova. Često foto-grafira i modne priloge za Vogue, Elle, Numero i Warholov Interview. Na svo-jim je fotografijama često pokušavao oži-vjeti dekadentnu atmosferu njemačkih nijemih ekspresionističkih filmova, Strindbergovih i Ibsenovih tragičnih ju-

nakinja ili svijeta poznatog iz De Laclo-sovih “Opasnih veza”.

Lagerfeld poput većine svojih kolega ima precizno razrađenu sliku o tome ka-ko bi ga mediji trebali percipirati. Goto-vo uvijek je odjeven u crno, sijedu kosu koju još dodatno pudra da bi bila posve bijela veže u konjski rep, s obveznim ta-mnim naočalama. Kaže da kad skine nao-čale, svi mu izgledaju 10 godina stariji, pa nema razloga da to često radi.

Njegov nagli gubitak kilograma prije nekoliko godina bio je česta tema u mod-nim kuloarima u kojima se nagađalo bo-luje li od neke zloćudne bolesti, što on

pokušava demantirati jednostavnom že-ljom da dotjera svoju liniju u red. Naime, zaljubljen u radove mladog kolege Hedija Slimanea koji je dizajnirao samo za izra-zito vitke muškarce, odlučio je smršaviti 40-ak kilograma kako bi mogao odjenuti odjeću s njegovim potpisom. Trebalo mu je točno 13 mjeseci da to postigne, a dije-ta koju je za njega osobno složio dr. Jean-Claude Houdret opisana je i u knjizi jed-nostavno nazvanoj “The Karl Lagerfeld diet”. Jednom prigodom kada su ga pitali kako se osjeća s novom figurom, odgo-vorio je: “Dijeta je jedina stvar u životu u kojoj dobivate kada gubite”.

Moda

poduzetnici imaju ključ-nu ulogu u gospodar-skom razvoju države. Etička načela poslovanja trebaju pridonijeti hu-manosti i uspješnosti u obavljanju radnih zada-

taka. Temeljni čimbenik uspješnosti i dobrog poslovanja neke tvrtke je stupanj primjene etike u njenom poslovanju.

Odgovorno se poslovanje odnosi na način na koji ljudi razmišljaju i donose odluke, kako se ponašaju, te kakav uči-nak njihove aktivnosti imaju na zajedni-

kodeks poslovnog ponašanja

30

eduKacija

Tajana Ćurko, direktorica edukacije, Institut za menadžment, tajana.curko@izm.hr

cu. Poduzeća i zaposlenici stalno se suo-čavaju sa situacijama koje zahtijevaju teške i brze odluke.

Nalaze se pod sve većim pritiskom društva iz sljedećih razloga:

Informacije su sve dostupnije i detaljnijeJavno je dostupno sve više informacija o ponašanju poduzeća, kao i utjecaju tog ponašanja na zaposlenike, dioničare, do-bavljače i partnere. Širi se područje odgovornostiKako se utjecaj poslovnog sektora u društvu širi, ljudi mu se sve više okreću

radi rješavanja gospodarskih pitanja. Jača utjecaj društva na poslovno okruženjeIako je ponekad teško dokazati čvrstu vezu između uspješnog poslovanja i uspješnih programa društvene odgovor-nosti, jasno je kako društveno odgovor-no ponašanje tvrtke predstavlja važan čimbenik u određivanju njene dugoročne vrijednosti.

Kako djelovati?Da bi kompanija mogla mjeriti svoju uspješnost na ovom području te efikasno predstavljati rezultate svog djelovanja u društvu, mora zadovoljiti sljedeće pre-duvjete: Uprava mora preuzeti obvezu. Moraju se izraditi standardi i smjerni-ce koji podržavaju društveno odgovorne inicijative poduzeća. U skladu s ciljevima poduzeća treba definirati najbolje načine suradnje sa svim sudionicima. Poticati dobrobit za-poslenih, kupaca, partnera i dobavljača. S kupcima i dobavljačima graditi partner-sku suradnju temeljenu na povjerenju. Odnos prema konkurentskim tvrtka-ma treba biti korektan te se moraju po-štivati svi pravni propisi, poslovni obi-čaji i poslovni moral. Provoditi edukaciju i osposobljavanje zaposlenika. Isticati pozitivne primjere koji ukazu-ju na uspješnost provođenja programa društvene odgovornosti te izvještavati o njima. Definirati tehnike mjerenja kojima se može izmjeriti utjecaj društveno odgo-vornog ponašanja. Pronalaziti nove načine za poboljšanje odnosa između poslovnog sektora i društvene zajednice.

Sami moramo težiti promjenama i po-našati se onako kako želimo da se drugi ponašaju prema nama.

Institut za menadžmentDraškovićeva 55,10000 Zagreb, www.izm.hr

IZGRADIMO MENADŽERE I LIDERE ZA BOLJE SUTRA!

COPYWRITING-ŠKOLA KREATIVNOG PISANJA ŠKOLA BRZOG ČITANJA I PISANJA CUSTONER RELATIONSHIP MANAGEMENT VJEŠTINE COACHINGA ZA MENADŽERE I LIDERE

VIšE INfORMAcIJA NA 01/7899-700 ILI NA INfO@IZM.hR

MARKETING I PROdAJAOSObNI RAzVOJ I LEAdERSHIPFINANCIJE I RAČuNOVODSTVOIT MENADŽMENT

U TIJEKU SU UPISI I PRIJAVE!!!

32

interijeri

32

Kao što dobra arhitektura ne može bez dizajna, a ljepota u arhitekturi postaje irele-vantna bez funkcionalnosti, tako i mi arhitekti svojim

idejama, iskustvom i poznavanjem tržišta sljubljujemo sve karakteristike dobrog projektiranja. Uz to, dobra korelacija s in-vestitorom, kao i primjeren tržišni sektor ponude vrhunskog i dizajnerskog namje-štaja i opreme, dodatni su injektor u ostvarivanju zamišljenog. Konzekvence su

zadovoljan investitor i arhitekt, najkvali-tetnija arhitektura, kao i sve veći broj dalj-njih preporuka za rad na sličnim projekti-ma, poput interijera elitnih kuća i stanova, prestižnih poslovnih prostora te boutique hotela, luksuznih objekata za ugostitelj-stvo ili prodajno-uslužnih prostora.

sinerGija ideje i isKustVa u urEĐEnju PrOSTOraPreporučljivo je na jednom mjestu reali-zirati sve faze visoke razine usluge u pro-

jektiranju i opremanju interijera, unutar kojih investitor odabire u kojoj mjeri će biti involviran u njegovom stvaranju i re-alizaciji. U nedostatku vremena česta je odluka da nam se prepusti kompletan proces. Arhitekt ili dizajner detaljno se upoznaje s projektnom temom što uklju-čuje izmjeru tj. snimku lokacije. Već na-kon prvih idejnih rješenja i usklađivanja s investitorovim željama radi se mala tr-žišna analiza pri kojoj se za željene dijelo-ve opreme interijera kompariraju kvalite-

važnost dizajna

Violeta Beljić Kušić, dipl. ing. arh., Arhitektonski studio i showroom FORMO FORMA; www.formoforma.hr

33

vitrina eo, INTERLUEBKE poput vjetra, go-tovo nevidljiva u popunom stapa-nju s okolinom

sofa atollo, PAOLA LENTI kao otok, odmor, predah,

užitak opuštanja

ta, dostupnost i cijena. Isti model presli-kava se i na kasniju fazu; odabir izvođača građevinsko-obrtničkih radova. Uštede su značajne, a mogućnosti pogrešnog odabira minimizirane. Zamoran odabir opreme i namještaja, ali i samo izvođenje radova, sintetizira se u samo nekoliko aktivnosti koje investitor mora obaviti.

Kod takvog potpunog pristupa projek-tu lakše je ostvariti zamišljeno i osvojiti investitora.

MaKeoVerIako po opsegu manji, tzv. interior make-over - zadatak preuređenja ili samo dje-lomičnog preuređenja s ciljem funkcio-nalnog ili oblikovnog osuvremenjivanja

prostora - može se razviti i po opsegu, pa i po trajanju. Kvalitetne i kreativne pro-cjene i savjeti arhitekata i dizajnera nuž-na su komponenta kako bi se i nadalje ostvarivala visoka estetiziranost i upo-rabnost ambijenta, uz smanjenje potroš-nje vremena, nepotrebnih troškova i ak-tivnosti, a po kanonima struke.

Ponekad su dovoljne i sasvim male in-tervencije, poput interpoliranja dizajner-skog, skulpturalnijeg tipa namještaja i ra-svjete kao novih akcenata u modernom ili klasičnom ambijentu.

U potrazi za kvalitetnim namještajem najbolje je potražiti mjesta na kojima su objedinjene najeminentnije tvrtke total designa kao što su EDRA, INTERLU-

EBKE, DRIADE, FRITZ HANSEN, COR, FLOU, BINOVA, FALPER, PAOLA LEN-TI, KRISTALIA, CASAMANIA. Riječ je o namještaju koji je predmet trajne vrijed-nosti i u njega se ulaže gotovo poput in-vesticije u art. Takav je namještaj stvaran dugo - da traje dugo, a okuplja dizajner-ska imena poput Philippea Starcka, Rona Arada, Patricije Urquiole, Vica Magi-strettija, Arnea Jacobsena ili dizajnera s avangardne scene čije vrijeme tek dolazi.

Tako i naš studio djeluje inspiriran stvaralaštvom ispisanim rukom arhitek-tice, onim najboljim što ga je stvorila di-zajnerska elita, fasciniran formom i funk-cionalnošću.

34

interijeri

34

ormari reef, INTERLUEBKE primjer su kako ormar postaje reljefom i ukrasom sobe

sofa lava, COR atraktivno rješenje za one koji vole i trebaju više mjesta

sofa nuba i fotelja hob, COR visoka estetika i kreativnost s naglaskom na boji

fotelja nido, PAOLA LENTI

jarka boja u prostranoj i udobnoj

pletenoj fotelji

klizna stijena spario, INTERLUEBKE minimali-

zam na radnom mjestu

radni stolac oxford i stolić little friend, FRITZ HANSEN za udobnost i eleganciju u malom prostoru

polufotelja lobby, CASAMANIA atrakti-van dizajn privlači poglede

35

fotelja moore, DRIADE ekstrava-gantan spoj dizajna, asimetrije i stilova

Fotelje egg i swan, FRITZ HANSEN teksture i oblici idealni su za akcente u poslovnim prostorima

stol n7, CASAMANIA moderan, gotovo futuristički radni stol čistih geometrijskih linija

3636

tehniKa

37

može li još TANJE?Prilikom kupnje novog LCD ili plazma televizora potrebno je, osim na cijenu, obratiti pozornost na kontrast ekrana, svjetlinu, brzinu odziva i razlučivost

Tekst: Boris Odorčić

3838

U vrijeme nastanka televizije u šali se go-vorilo kako iz nje ništa dobro neće proi-zaći jer joj je ime dijelom grčko (tele - da-leko), a dijelom latinsko (visio - gledanje). Međutim, vrijeme je pokazalo upravo su-protno i televizori su svoje mjesto vrlo brzo našli u gotovo svakom kućanstvu, kao i poslovnim, obrazovnim, zdravstve-nim, sportskim objektima diljem svijeta. Komercijalna proizvodnja televizora za-počela je dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća u Rusiji, Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji da bi se postupno proširila diljem svijeta.

Važno je naglasiti da su prvi komerci-jalni televizori imali ugrađenu katodnu cijev (CRT ili Cathode Ray Tube) koja se, uz manje i veće zahvate, u njima zadržala do danas. Zbog dugogodišnje primjene ove tehnologije zadnje generacije televi-zora s katodnim cijevima dovedene su gotovo do savršenstva, što znači da su iznimno dugotrajni te se rijetko kvare.

Tehnološki razvoj zadnjih se godina podijelio u dva smjera - LCD i plazma. Televizori s tim tehnologijama od “cjeva-ša” se razlikuju već na prvi pogled jer su znatno tanji.

Za proizvodnju slike u LCD televizori-ma koriste se tekući kristali (Liquid Crystal Display). Ukratko, katodne fluo-rescentne lampe na unutarnju stranu LCD zaslona prenose bijelu svjetlost kojoj se dodaju boje kako bi se proizvela odgova-rajuća slika. Središnji element u plazma televizorima je plin (ksenon ili neon). Va-žan dio ove tehnologije su stotine tisuća piksel ćelija koje impulsima iz elektroda

potiču plin te se tako proizvodi svjetlost. Međutim, televizori s LCD zaslonom

imaju “boljku”, a to je kut gledanja. Nai-me, nakon što gledatelj prijeđe određeni kut gledanja, neće moći jasno vidjeti sliku zbog prelijevanja boja na ekranu. Taj se nedostatak kod svakog novijeg modela nastoji umanjiti. Osim toga se često na televizorima s tekućim kristalima ne vidi jasno crna boja. Do toga dolazi zbog ugra-đenih polarizirajućih filtera kroz koje ipak prolazi dio svjetlosti zahvaljujući kojoj se i dobiva slika. Problem zaostajanja slike, koji je nekada bio izraženiji, kod današ-njih LCD televizora sve je rjeđi.

noVa diMenzija KućnE ZaBavEKad je riječ o televizorima s plazma tehno-logijom, prvo što se zamjećuje su njihovi veliki i tanki zasloni čiji promjer može biti i 200 centimetara. Slika na takvim ekrani-ma je dobro vidljiva iz gotovo svakog kuta i jednake je kvalitete na cijelom zaslonu. Plazma televizori imaju visok omjer kon-trasta u čemu im za vrat pušu i oni s LCD tehnologijom. Među nedostacima ističe se velika potrošnja električne energije (prem-da neka novija istraživanja pokazuju da plazma ne premašuje znatno potrošnju LCD modela) te veća težina u odnosu na one s tekućim kristalima.

Ono što im je zajedničko, osim jasne slike s mnogo boja, je trajnost. Naime, rok trajanja LCD i plazma televizora, ovisno o proizvođaču, kreće se između 60.000 i 100.000 radnih sati.

Prilikom kupnje novog LCD ili plazma

televizora potrebno je, osim na cijenu, obratiti pozornost na još nekoliko stvari. Prije svega na kontrast zaslona jer on utječe na kvalitetu boja. Zatim, što je svjetlina ekrana veća, gledatelj će moći ja-snije vidjeti sliku bez obzira na jačinu svjetlosti u prostoriji u kojoj se televizor nalazi. Brzina odziva također je važan ele-ment - što je ona veća, to su promjene na ekranu brže. Bitno je obratiti pažnju na razlučivost zaslona, odnosno je li on HD (High Definiton) Ready ili Full HD. Dru-gim riječima, razlučivost HD Ready ekra-na je 1280x720 piksela, a Full HD 1920x1080 piksela. Veća razlučivost znači bolju kvalitetu slike.

Međutim, osim CRT te LCD i plazma televizora u zadnje vrijeme na tržištu se pojavljuje sve više televizora s ugrađenom LED (Light Emitting Diodes) tehnologi-jom. U ovoj novoj generaciji LCD televi-zora kao pozadinsko osvjetljenje koriste se LED diode koje emitiraju svjetlost u boji, uz visoku kvalitetu slike, posebice crne boje. K tomu, LED televizori su izu-zetno tanki, gotovo kao zidna slika.

Osim LED tehnologije, posljednji “krik mode” su 3D televizori - oni prikazuju trodimenzionalnu sliku koju gledatelji mogu vidjeti ako nose za to posebno izra-đene polarizirajuće naočale. No, postavlja se pitanje koliko je današnji gledatelj vo-ljan svaki put kada gleda TV nositi naoča-le, osim ako, naravno, nisu dioptrijske. I to je jedan od izazova kojem upravo po-kušavaju doskočiti proizvođači potrošač-ke elektronike, a čime će zasigurno otvo-riti novu stranicu u razvoju televizora.

tehniKa

39

philips 58pFl9955hPosebnost ovog televizora svakako je zaslon formata 21:9 koji osigurava još izraženiji kinougođaj nego modeli s formatom 16:9. Zbog toga, uz ionako od-lične tehničke karakteristike, pruža dodatni prostor na zaslonu što povećava osjećaj dubine te pridonosi opuštenijem ugođaju.

panasonic viera tC-p65vt25Za razliku od drugih koji su se mahom odlučili za LED tehnologiju, ovaj japan-ski proizvođač odlučio je razviti plazma Full HD 3D televizor. Rezultat je odli-čan, trodimenzionalna slika jasnih boja krije mnogobrojne mogućnosti podeša-vanja. Na televizor se mogu priključiti razni vanjski električni uređaji, što će zadovoljiti i najzahtjevnije gledatelje.

sony Bravia kdl-40nX710Ovaj izrazito tanak Full HD LED 3D zbog iznimnog monolithic dizajna pro-storu u kojem se nalazi dat će dozu po-sebnosti. Njegovih 40 inča ili 102 cen-timetra, visoka rezolucija i još mnoštvo tehničkih novotarija osiguravaju vrhun sko trodimenzionalno iskustvo gledanja televizije.

samsung led8000Koliko su LED televizori zaista tanki, dokazuje upravo ovaj primjerak Full HD 3D Samsunga. Naime, njegov zaslon tanji je od tri centimetra! U njega su, sukladno trendovima, ugrađeni neki dijelovi koji se mogu reciklirati, a tijekom razvoja posebna pozornost posvećena je i energetskoj učinkovitosti.

lG infinia 55lX9900Ovim modelom LG je pokazao što sve u ovom tržišnom segmentu može ponudi-ti te na taj način ravnopravno stao uz bok najboljih 3D Full HD LED LCD-a na tržištu. Zahvaljujući njemu gledatelj se može osjećati kao da se nalazi na film-skom setu ili, primjerice, sportskim tribinama, a ne u dnevnom boravku.

4040

41

edi Maletić, profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, je-dan je od naših najpozna-tijih stručnjaka iz područ-ja vinarstva i vinogradar-

stva. Široj javnosti postao je poznat kada je riješio nepoznanicu podrijetla jedne od najpopularnijih vinskih sorti, američkog zinfandela.

Godine 2001. profesor Maletić i Ivan Pejić, također znanstvenik s Agronom-skog fakulteta u Zagrebu, nakon višego-dišnje potrage po dalmatinskim vinogra-dima konačno su u vinogradu Ivice Ra-dunića, u Kaštel Novom, pronašli neko-liko trsova stare sorte crljenak kaštelan-ski. Zajedno sa suradnicima proveli su DNK analizu te dokazali da zinfandel ima dalmatinsko podrijetlo, a rezultat

njihovog istraživanja potvrđen je dodat-nom analizom na Sveučilištu Kalifornija u Davisu. S profesorom Maletićem raz-govarali smo o važnosti vinarstva i vi-nogradarstva u Hrvatskoj te o poziciji hrvatskih vina u svijetu.

Koliko je važan vaš pronalazak kaštelanskog crljenka, kao dokaz o podrijetlu zinfandela?Nakon tog otkrića u svijetu se počelo razgovarati o hrvatskim sortama pa je u tom smislu Hrvatska izašla iz anoni-mnosti. Kako smo otkrili i pronašli samo 22 trsa crljenka, nismo odmah imali uvjeta za komercijalnu proizvodnju, ali je otkriće jako odjeknulo u svijetu. I ne sa-mo to, u svijetu se počelo pričati i o plavcu malom koji je jedna od naših gos-podarski najznačajnijih sorti. U to se

vrijeme plavac mali počeo pojavljivati po sajmovima i zainteresirao je potrošače vina u svijetu. Smatram da je ovo otkriće pomoglo boljoj prodaji plavca malog, ali i njegovoj višoj cijeni na svjetskom trži-štu.

Sade li naši vinari crljenak i koliko su svjesni činjenice da bi ga mogli komercijalizirati i brendirati?Naši vodeći vinari odmah su bili svjesni važnosti tog otkrića tako da nisu čekali dovršetak istraživanja kako bi počeli sa sadnjom crljenka. Danas u Dalmaciji imamo posađeno oko 300.000 trsova te sorte. Značajno je i to da se crljenak po-čeo saditi i u Slavoniji i Podunavlju. Već imamo odlične rezultate eksperimental-ne proizvodnje u vinogradu jednog od

edi maletić, profesor na Agronomskom

fakultetu u Zagrebu

je sorta s najvećim potenCijalom

plavaC maliParkerovo ocjenjivanje ne bih dovodio u vezu s potencijalom plavca malog. On je kušao samo nekoliko plavaca i iz toga se ne bi trebao izvlačiti nekakav zaključak. Mislim da je riječ i o lošem trenutku

Tekst: Jozo Vrdoljak

4242

naših najpoznatijih vinara, Vlade Krau-thakera, koji se sprema posaditi oko ti-suću trsova crljenka u Kutjevu. Prva vi-na već se pojavljuju na tržištu i malo-pomalo crljenak postaje druga ili treća crna sorta po važnosti u Dalmaciji. Pla-vac mali će i dalje ostati najznačajnija dalmatinska sorta, ali prednost crljenka je u tome što ranije dozrijeva pa se može saditi u Dalmatinskoj zagori i na konti-nentu.

Zašto Hrvatska u vinskom svijetu nije prepoznata zemlja?Imamo dugu tradiciju proizvodnje vina, međutim zadnjih 70 godina nismo na pravi način bili prisutni na svjetskom tr-žištu. Naime, kod nas su se preferirale visokorodne sorte, a nije se dovoljno ra-dilo na brendiranju, prepoznatljivosti i kvaliteti. Takav pristup nas je doveo u položaj u koji nas je doveo. Danas je kon-kurencija na svjetskom tržištu sve veća jer su prisutna vina iz cijelog svijeta i sve je teže naći svoje mjesto pod suncem.

imaju li naša vina svjetski potencijal?Naravno da imaju. Naš problem su male količine. Kada smo predstavljali naše plavce u SAD-u, dobili smo izuzetne ocjene i postigli odlične cijene iako je te-čaj dolara tada bio visok. No distributeri nisu zainteresirani za naša vina - koja po kvaliteti mogu proći na američkom trži-štu - jer nemamo dovoljne količine tih vina da bi ona bila masovno prihvaćena.

nedavno je Parkerovo ocjenjivanje hrvatskih vina dalo porazne rezultate za plavac mali. Možete li komentirati potencijal ove, po nekima, najpotentnije hrvatske sorte?Plavac mali ima najveći potencijal među našim crnim sortama. Na njemu se još može raditi i on može postići još bolje rezultate nego što ih sada postiže. Par-kerovo ocjenjivanje ne bih dovodio u ve-zu s potencijalom plavca malog. On je kušao samo nekoliko plavaca i iz toga se ne bi trebao izvlačiti nekakav zaključak. Mislim da se radi i o lošem trenutku. Moram istaknuti da za izvoz možemo računati i na druge dvije gospodarski najzastupljenije sorte - graševinu i mal-vaziju. Iako se u nekim krugovima sma-tra da su graševina a i malvazija prosječ-ne sorte, posljednjih je godina napravljen veliki iskorak u kvaliteti tako da su te tri sorte izbor s kojim možemo krenuti u osvajanje svjetskog tržišta. Imamo i dru-ge sorte visokog potencijala poput grka,

vugave, babića, dubrovačke malvasije, ali je njihov nedostatak to što se proizvode u malim količinama. Mi možemo nuditi naše raritete jer se ne možemo nositi sa svjetskim brendovima poput merlota, cabernet sauvignona, chardonnaya, pi-nota...

Što očekujete od svog projekta Dilatum? Možete li nam malo pri-bližiti svojstva tog novog vina?Riječ je o projektu kojim se žele istaknuti pomalo zaboravljene i rijetke sorte viso-kog potencijala. One su bile zapostavlje-ne i zaboravljene, te ih projektima poput Dilatuma nastojimo vratiti na mjesto ko-je zaslužuju. Reputacija tih sorti - poput ninčuše, dobričića i babice - bila je takva da su se prodavale u rinfuzi. Dilatum će postizati višu cijenu jer je dokazao da se iz ovih sorti mogu proizvoditi vina na višoj razini. Radi se o visokokvalitetnom vinu po prihvatljivoj cijeni.

napisali ste knjigu o plavcu ma-lom, počeli ste pisati knjigu o gra-ševini... Koliko takva literatura znači u razvoju vinogradarstva? Zbog čega nas ima samo u crtica-ma u svjetskoj vinskoj ampelogra-fiji, dok primjerice o Sloveniji ima nekoliko stranica?Hrvatska je u svjetskim atlasima vina zaista slabo zastupljena. Spomenuti smo samo u sklopu proizvodnje vina u bivšoj državi ili u kontekstu Jugoistočne Euro-pe. Rijetko dobivamo više od pola stra-nice u tim atlasima, a to svakako nije dovoljno. Zato posljednjih godina činimo sve kako bi se to promijenilo. Sudjeluje-mo u radu svjetskih timova koji izrađuju nove atlase i mogu sa sigurnošću reći da ćemo vrlo skoro u novim izdanjima tih atlasa dobiti značajno mjesto, odnosno onoliko koliko u ovom trenutku Hrvat-ska zaslužuje. Treba istaknuti da je za to najzaslužnija mnogo viša kakvoća naših vina, ali i sve veća prisutnost naših proi-zvođača, stručnjaka i znanstvenika na relevantnim svjetskim vinskim događa-njima.

Što se tiče knjiga, smatram da najzna-čajnije hrvatske sorte zaslužuju mono-grafije. Potrebno je sve što znamo napi-sati i objaviti na jednom mjestu. Tako će te sorte dobiti na popularizaciji, što na-ma autorima odgovara jer će i to prido-nijeti da Hrvatska postane značajna vin-ska destinacija u svijetu.

Kako ste se odlučili za svoje zani-manje? vaš brat čedo Maletić

uspješan je bankar i nekada u šali voli reći kako je vama puno bolje. Odrastao sam u Zadru i nisam imao ne-kih posebnih dodira s poljoprivredom. Čak sam završio srednju ekonomsku školu i razmišljao o studiju ekonomije. No presudila je moja ljubav prema biolo-giji, a za agronomiju sam se odlučio radi enologije. Vjerujte, da nije bilo vinar-stva, teško bih zavolio agronomiju. Neke su se stvari potom posložile, otvorilo se mjesto na Agronomskom fakultetu koje sam prihvatio, i tamo sam već dvadese-tak godina. Zadovoljan sam svojim izbo-rom zanimanja, mislim da nisam pogri-ješio, a isto tako mislim da ni moj brat nije pogriješio pri svom izboru.

Kako to da vino ima povlašten status u svijetu pića? vino je omiljen poklon, a pivo nitko ne poklanja. vino je opjevano, pivo baš i nije...Vino je poseban proizvod i ima posebne učinke. Njegovo konzumiranje poisto-vjećuje se s poboljšanjem raspoloženja. U dobrom raspoloženju ljudi se druže i stvaraju ugodno ozračje. Vino ima repu-taciju plemenitog pića u kojem se istin-ski uživa. Stoga je potrebno piti kvali-tetno vino i, naravno, ne pretjerivati s količinama. Trendovski je i prestižno u raznim društvenim skupinama poznavati vina i biti u tom smislu educiran. Vino je uvijek bilo nezaobilazan dio svečano-sti u visokim drušvenim krugovima, ali i omiljeno piće težaka. Osim toga, nije ne-važno spomenuti i to da posljednji re-zultati mnogih istraživanja potvrđuju da umjerena konzumacija vina povoljno djeluje na zdravlje, što je dodatni argu-ment u posljednje vrijeme pojačanom interesu.

Koji su vaši hobiji, jesu li vezani uz vino i gastronomiju?Imam vrlo malo slobodnog vremena tako da se ne mogu prepustiti primjerice uži-vanju u moru i ribolovu, no doći će i to vrijeme. Trenutačno mi je vino i hobi i posao.

imate li recept za konzumaciju vina?Činjenica je da se vino ponekad pije ne-primjereno i da dolazi u krive ruke. Sre-ćom, posljednjih je godina došlo do veli-kih promjena kad je riječ o edukaciji po-trošača. Ljudi koji nešto znaju o vinu pi-ju umjereno i kvalitetno. Kod educiranije publike vino u pravilu nema loših učina-ka. Bitno je ne dopustiti da vino vlada nama, nego mi vinom.

44

GastronoMija

44

hrvatski restorani U GaUlt millaU 2010. Gault Millau jedan je od najutjecajnijih svjetskih vodiča za gurmane. Izdaje ga Karl Hohenlohe u Beču u nakladi od 30.000 primjeraka.

Jakobove kapice

45

Vodič s austrijskom licencom, navodno najcjenjeniji gastrovodič u Austriji, s najviše prodanih primjeraka unutar grupe vodiča s istim imenom, već više godina sadrži desetak stranica s popisom najboljih hrvatskih restorana u Istri, dijelu Dalmacije, na kopnu i pojedinim otocima. Uz vodič za Austrijance, osobito nautičare koji u spomenutim krajevima imaju svoje jahte i druge brodice, izdaje se Gault Millau za Švicarsku, Njemačku te zemlje Beneluksa.

Počeci ovog gurmanskoga vodiča sežu u 1969., kada su Henry Gault, Christian Millau i André Gayot osnovali “Le Nou-veau Guide”, mjesečnik o vinu i hrani kao reakciju na, kako kaže Gayot, konzerva-tivno ocjenjivanje i poimanje kuhinje Michelina, utjecajnog i još popularnijeg vodiča koji, kao i Gault Millau, ne napla-

ćuje uvrštenje restorana. Osnivači “Le Nouveau Guidea” nazvali su svoju filozo-fiju “Nouvelle cuisine” prema kojoj je u kuhinji, osim konačnoga rezultata u pri-premi hrane, bitna i kreativnost te odvaž-nost kuhara i njegova želja da napravi ne-što novo. Filozofija je s vremenom postala pravi pokret koji su podržali novinari Ga-ult i Millau.

Hrvatski restorani prvi su put u vodiču Gault Millau 2010 nagrađeni velikim bro-jem zvjezdica. Ljudi koji stoje iza ovog prestižnog međunarodnog vodiča posje-ćuju restorane nekoliko puta tijekom go-dine, potpuno anonimno, i dodjeljuju im od 12 do 20 bodova. Standardi su nevje-rojatno visoki, pa ne čudi da je najveći broj bodova dodijeljen samo dvaput u 28 godina postojanja Gault Millaua.

17 bodova Le Mandrać - Opatija, Gil’s - Dubrovnik (francuska kuhinja), Valsabbion - Pula; 16 bodova Takenoko - Zagreb (japanska kuhinja), Monte - Rovinj; 15 bodova Tač - Zagreb, Hotel Park - Hvar, Damir i Ornela - Novigrad, Trilogija - Zagreb, Be-vanda - Opatija, Zigante - Livade, Kod kapetana - Hvar, Milan - Pula, Ribarski brevi-jar - Zagreb; 14 bodova Laurus - Opatija, Morgan - Brtonigla, Marcellino - Zagreb, Johnson - Mošćenička Draga, Draga di Lovrana - Lovran, San Rocco - Brtonigla, Ko-noba Čok - Novigrad, Pepenero - Novigrad; 13 bodova Kerempuh - Zagreb, Kukuriku - Kastav, Sveti Nikola - Poreč, Konoba Batelina - Pula, Golf - Umag, Enoteca-Primi-zia - Brtonigla, Blu – Rovinj

David Skoko i BatelinaKonoba Batelina je riblja konoba u vlasništvu Davida Skoke i njegovih roditelja. Davidov otac Danilo je ri-bar i ponuda restorana ovisi isklju-čivo o ribi koju je ujutro ulovio. Baš ta svježina hrani pripremljenoj u Batelini daje izvorni okus – put ri-be od mora do stola je kratak, a kreativni načini pripreme te vred-novanje svih plodova mora, bez va-lorizacije na klase, odlike su stila banjolske konobe Batelina i njenog frontmena Davida Skoke.

Batelina nema stalni menu jer on ovisi o ulovu, a ako pada kiša, ribe nema i restoran je zatvoren. Ipak, na stolu se najčešće nađu četiri specijaliteta: rolice od ribe sa sezamom i uma- kom od divljeg radića i maslačka palamida kuhana u ulju brodet od sipa rakovice s palentom smokve kuhane u syrahu.U sezoni se na stol čeka i do dva tjedna, što je rijetkost u restorani-ma Hrvatske.

Palamida u sezamu

Kolač od sira

46

osiGuranje

46

Počeli ste razmišljati o putovanju za doček Nove godine, planirate skijanje ili drugačiji zimski odmor... Prije putovanja osigurajte sebe i imovinu od nepredviđenih situacija koje nam putovanje mogu pretvoriti u nezaboravnu noćnu moru...

online osiguranje jednostavno i brzo

47

U Triglavu preporučamo sklopiti policu turističkog osiguranja, u jednom od tri pa-keta, ovisno o vašim potrebama. Policu je najlakše i najjednostavnije sklopiiti onli-ne na https://webshop.triglav-osiguranje.hr/calculation/index uz mogućnost pla-ćanja većinom kreditnih kartica, a policu osiguranja moguće je isprintati odmah po uplati osiguranja. On-line kupnja dostupna je od 0 do 24h, i predstavlja dodatnu pogodnost bez dodatnih troškova.

Za lakšu odluku kratko predstavljamo osi-guranja uključena u pojedinim paketima.

putno zdraVstVeno osiGu-ranje pokriva troškove liječenja, te prijevoza zbog bolesti ili nezgode. Kli-jentu je dostupna pomoć Almeda Gmbh, München, Njemačka od 0 do 24 sata te mu se osiguravaju informacije o mogućnostima i odgovarajućim usluga-ma u svakoj državi i ustanovi, uspostav-lja kontakt s liječnikom, nadzire postu-pak liječenja te preuzima troškove lije-čenja u bolnici i prijevoza do bolnice ili u domovinu. OSIGuranjE BOlnIčKOG Dana u inozeMstVu pokriva srodniku ili drugoj osobi troškove boravka u ino-zemstvu odnosno posjeta osiguraniku za vrijeme smještaja i liječenja u bolnici. OSIGuranjE u Slučaju SMrTI uSlIjED nESrETnOG Slučaja uključeno je u paket C koji osigurava najširu osiguravateljnu zaštitu.

osiGuranje naKnade troŠ-KOva Za Pravnu POMOć u inozeMstVu obuhvaća pokrivanje troškova obrane osiguranika u pravnom postupku protiv njega. osiGuranje odGoVornosti pokriva štete nastale zbog građansko-pravnih odštetnih zahtjeva koje treće osobe postave prema osiguraniku u slu-čaju povrede treće osobe ili oštećenja njihovih stvari.

osiGuranje prtLjaGe i oso-Bnih stVari pokriva štete u slučaju oštećenja ili gubitka prtljage i osobnih stvari te nestanka stvari uslijed krađe ili razbojništva.

osiGuranje preKida putoVa-nja iLi KasnijeG poVratKa Ovo osiguranje pokriva štetu koju osi-guranik pretrpi zbog prijevremenog po-vratka s ljetovanja, jer mu turistička ili hotelska organizacija nije nadoknadila troškove za neiskorišten dio ljetovanja. Osiguranje pokriva i troškove produlje-nog boravka, ako je osiguranik po isteku ljetovanja prinuđen ostati izvan mjesta stalnog boravka zbog ozljede ili je obo-lio od medicinski utvrđene akutne bo-lesti. osiGuranje zLouporaBe de-Bitnih i Kreditnih Kartica Osiguranje pokriva štetu koja nastane zbog zlouporabe izgubljene ili ukradene kreditne kartice. Zlouporabom debitne ili kreditne kartice se smatra plaćanje roba ili usluga te podizanje gotovine na bankomatima ili u poslovnicama banaka od strane trećih osoba. osiGuranje troŠKoVa izrade noVih doKuMenata Osiguranje pokriva troškove ponovne izrade osobnih dokumenata koji su osi-guraniku ukradeni odnosno koje je izgu-bio za vrijeme putovanja.

Za ponudu i dodatne informacije slo-bodno se obratite u najbližu poslovnicu Triglav osiguranja d.d. diljem Hrvatske.

4848

za opUštanje i bolje zdravlje

TOPlIčKI TurIZaM

Hrvatske toplice i lječilišta svoju ponudu zdravstvenog turizma temelje na učinkovitim prirodnim činiteljima koji su poveznica raznih oblika medicinskih, preventivnih i wellness programa, prilagođenih potrebama pojedinih skupina korisnika i turista

Tekst: Sanja Plješa

49

5050

Iako je Hrvatska kao turistička zemlja po-najviše poznata po odredištima na Jadra-nu, ipak se počeci turizma vežu za zdrav-stveni i lječilišni turizam koji se posebice intenzivno razvijao sredinom 19. stoljeća. U to doba u našoj su zemlji postojali cen-tri – terme s izvorima termomineralne vode - koji su kasnije prerasli u toplice u kontinentalnom dijelu ili u talasoterapije u jadranskom dijelu Hrvatske. Razvitku toplica pogodovao je spoj blage kontinen-talne i mediteranske klime te utjecaj mo-ra, sunca i mediteranskog raslinja. No, u lječilišta na Jadranu prvi pravi gosti počeli su dolaziti tek potkraj 19. stoljeća, i to posebice u Opatiju kada je taj grad pro-glašen morskim klimatskim lječilištem. Nakon Opatije, razvila su se i ostala lječi-lišta, primjerice u Crikvenici, Rovinju, Malom Lošinju i Hvaru.

S druge pak strane, toplice na konti-nentalnom dijelu Hrvatske bile su poznate još u antičko doba, ali je njihov intenziv-niji razvoj započeo tijekom 18. i 19. stolje-ća kada su u toplicama korišteni ljekoviti termalni i mineralni izvori. U današnje

doba hrvatske toplice i lječilišta svoju po-nudu zdravstvenog turizma temelje na učinkovitim prirodnim činiteljima koji su poveznica raznih oblika medicinskih, pre-ventivnih i wellness programa, prilagođe-nih potrebama pojedinih skupina korisni-ka i turista. U tom segmentu turističke ponude nalazi se oko 6000 kreveta u 18 lječilišta i toplica, koji u svojoj ponudi imaju i wellness programe.

VisoKi standard i KVaLiteta usLuGaU Zajednici zdravstvenog turizma Hr-vatske gospodarske komore ističu kako sva hrvatska lječilišta i specijalne bolnice svoju ponudu temelje na visokom stan-dardu i kvaliteti medicinskih usluga, a pritom kao primjer ističu ponudu u Va-raždinskim, Krapinskim, Daruvarskim, Istarskim, Stubičkim, Bizovačkim te Top Termama Topusko, Termama Jezerčica i nekadašnjim Toplicama Sveti Martin na Muri, a današnjem Spa&Golf Resort Sve-ti Martin. Tržište toplica je u usponu, sve se više ulaže u proširenje i poboljša-

nje kapaciteta, a razvija se i svijest o to-pličkom turizmu. Prema neslužbenim podacima hrvatskih lječilišta, najveći broj hrvatskih građana usluge lječilišta i toplica koristi iz zdravstvenih razloga, spajajući ugodno s korisnim, a ako su u mogućnosti, tada i iz preventivnih zdravstvenih razloga. U lječilištima i to-plicama nudi se veliki broj rekreacijskih programa s bazenima, trim kabinetima, fitness studijima, saunama i solarijima, a postoji i mogućnost bavljenja sportom na vanjskim terenima. Uz sve to, klijen-tima je na raspolaganju i mogućnost zdrave prehrane u ekološki očuvanom okolišu. U hrvatskim toplicama sve se više razvijaju wellness centri jer je upra-vo wellness turizam prepoznat kao jedan od vodećih turističkih trendova.

ruse i poLjaKe PrIvlačI SvIjET Sauna i spaeVita centarTakav se centar nalazi i u Termama Tuhelj, smještenim u srcu Hrvatskog za-gorja, na samom izvoru termalne vode i

TOPlIčKI TurIZaM

51

ljekovitog blata. Goste iz Hrvatske, ali i inozemstva, posebice iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije i Italije dočekuje preuređeni hotel koji je novim izgledom dobio na atraktivnosti, a time je podignu-ta i kategorija kvalitete smještaja. Izgra-đeno je novo vanjsko kupalište, preuređe-ni su i prošireni unutarnji bazeni, a hotel-skoj ponudi dodani wellness sadržaji. Ta-ko je uređen Svijet sauna koji se prostire na 1000 četvornih metara površine i ima sedam različitih sauna (tri finske, tri par-ne i laconium). U saunama postoje razni programi, primjerice vrtloženje zraka, tretmani mineralnim blatom, medom ili solju za njegu tijela. U sklopu wellness centra nalazi se i centar njege i ljepote SPAeVita, a izgrađena je i moderna fit-ness dvorana na 100 četvornih metara površine. SPAeVita centar sadrži 12 razli-čitih kabina za tretmane. U proširenje, iz-gradnju i uređenje cijelog objekta Termi Tuhelj uloženo je više od 15 milijuna eura, a cijeli je kompleks modernog izgleda, iz-građen od vrlo kvalitetnih materijala. “Posjećenost wellness i bazenskog dijela ponude od početka godine do sada bila je slična prošlogodišnjoj, dok smo u hotelu ugostili nešto više gostiju nego u istom razdoblju 2009. Veseli nas što nas sve vi-še posjećuju Rusi i Poljaci, a Nizozemci vole boraviti u kampu u sastavu Termi Tuhelj. Kamp je otvoren prošle godine i jedan je od rijetkih kampova u kontinen-talnom dijelu Hrvatske”, istaknula je di-rektorica Termi Tuhelj Ivana Kolar. Te su toplice namijenjene svim strukturama gostiju jer je njihova ponuda vrlo široka i

raznovrsna. No, posebice ih posjećuju obitelji s djecom i to zbog velikog kupali-šta. Tamo se nalaze tobogani, bazeni s va-lovima i ostale atrakcije, a djecu privlači i raznovrsna animacija te maskota Tuhi koja svakog vikenda za goste kupališta pripre-ma tzv. Tuhi aquafun show. Ivana Kolar naglašava kako Terme Tuhelj posjećuju i mladi gosti željni zabave i odmora. “Veliki broj naših gostiju su i poslovni gosti koji traže opuštanje u wellnessu i prekrasnoj prirodi koja okružuje Terme. Oni polaze poslovne seminare, kongrese ili team buil-ding, ali istodobno pune ‘baterije’ za daljnji rad”, kazala je Ivana Kolar. Osim njih, do-dala je, u tim termama sportaši održavaju pripreme i treninge. Iako direktorica Kolar nije znala na kojem se mjestu u Hrvatskoj po posjećenosti nalaze Terme Tuhelj, izra-zila je nadu kako su vjerojatno u samom vrhu s obzirom na broj gostiju koji ih sva-kodnevno posjećuje.

usKoro narodna Medicina u WeLLnessuGovoreći o obnovi preostalog neobnov-ljenog dijela Termi, Ivana Kolar je ista-knula kako poslovodstvo upravo pripre-ma projekte za izgradnju novog hotela s kongresnim centrom te uređenje nekih dodatnih sadržaja. Novi će hotel imati kategoriju četiri zvjezdice. Ako će se sve odvijati prema planu, Terme Tuhelj po-stat će pravi wellness turistički centar. No, njihovo poslovodstvo neće stati sa-mo na tome jer su im planovi uvijek usmjereni na razvoj novih sadržaja i usluga tako da se gostima sprema jedin-stvena ponuda u wellnessu koja će se te-meljiti na domaćoj narodnoj medicini te iskustvu terapeuta, kao i bogatstvima zagorske prirode.

U sklopu Termi nalazi se i adrenalinski park, prvi u kontinentalnom dijelu Hr-vatske s najvećim brojem prepreka ili za-dataka. No, kako ne bismo zaboravili na gastronomiju, u restoranu Dvorac Miha-nović - restoranu kuriji iz 18. stoljeća - mogu se dobiti jela po narudžbi, uglav-nom nacionalna jela, zagorski i specijali-teti koji su se nekada jeli na dvoru. Pored dvorca postavljena je bista Antuna Miha-novića, autora teksta hrvatske himne, a uređene su i šetnice kako bi se gostima približila i kulturna dimenzija toga kraja.

Spa&Golf Resort Sveti Martin uz bok arapskim i turskim hotelimaDa se Hrvatska nalazi u vrhu eu-ropskih i svjetskih toplica dokaz su i nagrade koje dobivaju neke naše terme. Tako je kvalitetu Spa&Golf Resort Sveti Martin prepoznala Hrvatska gospodarska komora koja je tim toplicama 2006. godine do-dijelila prvu nagradu u kategoriji termalno-mineralnih lječilišta. Op-ćini Sveti Martin na Muri i Spa&Golf Resortu Sveti Martin la-ni je dodijeljena nagrada Zlatni In-terstas 2009. za izrazit doprinos ra-zvoju kontinentalnog turizma. Te su se toplice ove godine izravno plasirale među pet kandidata Hr-vatske u natjecanju za Zlatni cvijet Europe 2010., a dobile su i svjetsku nagradu na manifestaciji 35. zlatna nagrada u turizmu, hotelskoj i ca-tering industriji (New Millennium Award) u Madridu. U toj elitnoj skupini nagrađenih bili su i hoteli iz Abu Dhabija te resorti iz Turske i Portugala. Nagradom u obliku zlatnog bika Spa&Golf Resort Sveti Martin odlikovan je za prestiž, ino-vativnost, kvalitetu i izvrsnost dje-lovanja u turizmu, posebice u se-gmentu kongresnog turizma konti-nentalne Hrvatske.

5252

samo za nju

KozMetiKa

- I? - Proizvod je prekrasan.- I?- Stvarno je odlične teksture. - I?- Vidjet ću rezultate nakon mjesec-dva korištenja...- A dizajn? - Dizajn je božanstven- Pa dobro, i?- Oh, Bože!

Tako je otprilike tekao razgovor iz-među Svjetlane Žaknić, vlasnice parfu-merije Lana, i predstavnika Juvene kada su joj nedavno donijeli kremu kreiranu upravo za nju. I dakako, iznenadili je. „Mislila sam da je riječ o novom proi-zvodu koji su mi donijeli na probu, kao što je to uobičajeno. I kako mi trebaju naočale, a nisam ih imala, nisam ni shvatila poruku. Ispala sam prava pla-vuša“, kaže samoironično Svjetlana Ža-knić, koju svi jednostavno zovu Lana i čija parfumerija ove godine slavi 20. ro-đendan.

To mi je bila doista velika potvrda, to

je ono nešto za što čovjek godinama ra-di. I kad dobiješ takvo stvarno veliko priznanje, trebaš biti ponosan, ističe ona dodajući kako Juvena nije brendira-la njezino ime, ali su kreirali i posvetili joj tu kremu.

i za one najosjetljivije Riječ je o master creamu, dakle osnovoj kremi za njegu koja se može koristiti i kao 24-satna krema. Znači, ne možete pogriješiti ako nemate i ostatak kolek-cije, ako si to u ovim recesijskim dani-ma ne možete priuštiti. Valja napome-nuti da u kolekciji postoji kura, znači

tretman koji se radi, ovisno o stanju kože i godinama, jednom do četiri puta godišnje. Lana objašnjava kako su tu kremu isprobali i nitko nije imao neku reakciju, tako da je mogu koristiti i osobe s najosjetljivijom kožom. „Izrazi-to je važno istaknuti da se ona ne ispi-tuje na životinjama, što je politika i sa-me Juvene i La Prairiea, te da je prirod-nog i biljnog podrijetla“, naglašava Lana dodajući kako je riječ o najprestižnijoj Juveninoj kozmetičkoj liniji, koja se može trenutačno kupiti u samo nekoli-ko odabranih parfumerija u Hrvatskoj. Napominje i kako je jedna kozmetička

Tekst: Vesna AntonićFotografije: Christian David Gadler

Kozmetička kuća Juvena kreirala je i posvetila svoj master cream Svjetlani Žaknić, vlasnici parfumerije Lana

53

kuća bila jako razočarana što to nije na-pravila prva, ali radi se na nečem slič-nom, o čemu će se više znati početkom prosinca.

Otkud Juvena? „Ja sam već 23 godine u ovom poslu i uvijek sam željela imati najbolje brendove. Od tih visokih bren-dova uvijek mi se najviše sviđala priča o La Prairieu zato što znam sve o njihovoj klinici i ispitivanjima proizvoda, tako da sam prva, još u vrijeme bivše države, uvezla La Prairie i bila distributer za Hrvatsku. Juvena i La Prairie su sada u istoj grupaciji, a s ljudima iz La Prairiea

smo godinama razgovarali o tome da bi na našem prostoru trebala biti i Juvena. Naravno da imamo mnogo brendova i nismo imali previše mjesta za Juvenu ia-ko vrlo cijenim taj brend i znam točno kako rade te da je njihova i politika i pri-ča ista kao i La Prairieva. Uostalom, zbog toga i jesu u istoj grupaciji i isti ljudi da-nas vode i Juvenu i La Prairie“, objašnja-va Svjetlana Žaknić, uvjerena kako će njezina daljnja suradnja s tim koncer-nom biti uspješna, tim više što La Prai-rie priprema mnoštvo novih proizvoda. Među njima će, primjerice, biti i plati-num krema za područje oko očiju za koju

već postoji lista čekanja, a u Hrvatskoj, točnije u Lani, moći će se kupiti istoga dana kad i na newyorškoj Petoj aveniji ili pariškom Place Vendômeu. Za one koji ne znaju, treba reći da u parfumeriji La-na svakoga tjedna obavljaju masaže s Ju-veninim ili La Prairievim proizvodima, dok savjete daje osoba koja je to isto ra-dila upravo na Petoj aveniji.

Kako sebi, tako i kupcu Lana, kao i uvijek u akciji, priprema i neke nove ugovore, tako da će kozmeto-ljupci bilo preparative ili dekorative do-ći na svoje u tom dućanu nedaleko od zagrebačkoga Kvaternikova trga. „Kod mene postoji veliki problem jer ja ni-sam trgovac. Studirala sam jezike i knji-ževnost, a takve osobe nisu dovoljno čvrsto na zemlji i ne razmišljaju isklju-čivo ekonomski. Ja kupcu ne mogu, i to je moj problem, prodati nešto što ne bih i sama koristila. To je razlog zašto uzi-mam to što uzimam i tako slažem kon-cepciju dućana. Bila recesija ili ne, ja ću uvijek držati ono što bih i sama koristi-la“, zaključuje Lana.

5454

KozMetiKa

marry me! Parfem u obliku mašne za dinamičnu mladu ženu, koja je radosna, slobod-na, zabavna i romantična! Zaljubljena je, ali neovisna i uživa u životu. Njen miris je miris emocija, izraz stanja njenog uma. Lanvin

kanebo sensai Cellular perfor-mance lifting radiance 3d maskMaska je načinjena od izuzetno me-kanog i rastezljivog materijala, ugod-na je i potpuno prianja čime osigura-va temeljit i učinkovit tretman. Koža lica i vrata je zategnuta, svilenkasta, blistava za samo 10-20 minuta.

la prairie White Caviar illuminating systeme Linija ekskluzivnih proizvoda sadrži sastojke koji pomažu rješavanju pro-blema kože koji dolaze s godinama - neujednačene pigmentacije, gubitaka čvrstoće, bora i sitnih linija, te gene-ralno dehidratacije i reducirane pro-zračnosti kože.

kenzo signatureMuški i ženski mirisi limitiranog iz-danja mirisa potpisuju Christine Nagel i Benoist Lapouz. Drvenasto-cvjetni miris za nju i pikantan drve-nasti miris za njega Kenzo je izdao slaveći 40 godina postojanja. Lijep rođendanski dar!

Bleu de ChanelKreator novog muškog Chanelovog mirisa je Jacques Polge. Miris je na-mijenjen dinamčnom muškarcu, a sa-drži mirisne note ružičastog papra, cit rusa, nane, muškatnog oraščića, ve-tivera, grejpa, kedra, tamjana, jasmi-na, pačulija, đumbira i sandalovine.

Guerlain kisskissOstvarenje modernog luksuza, Ki-ssKiss ruževi i sjajila upotpunjuju svaki look – od dnevnog do večer-njeg. Velik izbor hidratantnih, vrhunskih ruževa nježne teksture i postojanosti.

l’oreal resist & shine titaniumOvo je boja visokog sjaja koja sedam dana ostaje ista. Odolijeva oštećenjima, čak i na vrhovima noktiju. Snaga titanija i sjaj na vrhovima noktiju.

Clinique stay-matte sheer pressed powderNajprodavaniji Cliniqueov puder daje koži savršen mat izgled. Idealan je za masnu kožu i kožu lica s problemati-čnom T-zonom. Lagan je i prozračan, lice izgleda svježe i više sati nakon nanošenja.

55

vichy reti-FillKoncentrirana korektivna njega protiv bora s UVA zaštitom Reti-Fill s jedin-stvenom kombinacijom retinola i či-stog vitamina C ponovno uspostavlja stvaranje kolagenih vlakana i štiti ih od utjecaja vanjskih čimbenika te za-glađuje površinu kože.

vichy liftactiv retinol ha je cjelovit protokol za popunjavanje bora od najnovije generacije sastojaka s popunjavajućim djelovanjem. Proi-zvod Liftactiv Retinol HA nuit sadrža-va trostruku dozu hijaluronske kiseli-ne, za duboku i dugotrajnu popunje-nost, obogaćenu Retinolom + A koji podiže površinu kože.

Chanel hombres contraste duoSjenila komplementarnih nijansi i jedinstvene teksture zajedno su u no-vom Chanelovom proizvodu. Nježan i svjetlucav je kremasti puder koji se može nositi sam ili kao podloga za prateću duboku sjenu. Mat završetak daje naglasak oku i stvara dubinu.

lancome definicils precious CellsNajnovija Lancomeova maskara štiti i regenerira trepavice te one manje padaju prilikom skidanja šminke. Ljepše, definiranije i čvršće trepavice.

putopis

56

nE TaKO aErODInaMIčna CIGla

o BrKoViMa i BradaMa

Autor: kofer Raya Fletchera

Priče iz putne torbe

Idemo na vjenčanje! Ako u nečemu stvarno uživam, onda su to druženja na događajima poput ovog. Tu uvijek susretnem razne torbe s raznih strana svijeta; to je kao neki koferski ekvivalent Ujedinjenih naroda! Ovaj put idemo u Mađarsku, a putovanje će trajati nekoliko dana.

Možda se pitate zašto Šefu toliko treba da stigne do Mađar-ske. Pa, njegov ponos i izvor njegove radosti je njegov auto. To je Volvo Estate (i ja uživam u njegovu komforu), ali napravljen je nekoć davno – ima oko 25 godina, mada je i dalje u savrše-nom stanju, izvana i iznutra. Problem je samo u tome što, kao i sve drugo što je staro, taj auto zahtijeva posebnu pažnju – ne trpi autoceste, ne podnosi velike brzine, podnosi samo mirnu, laganu vožnjicu. Ali i dalje izaziva zadivljene poglede, ma gdje se pojavio (iskreno, mislim da ga Šef zato toliko i voli – ali, če-

kajte, nisam rekao da je egzibicionist!).Zaustavili smo se ispred hotela u kojem ćemo prenoćiti. Ljudi

su se okupili oko nas kako bi razgledali naše starinsko vozilo. Doduše, to čine i obično, i uglavnom su ljubazni i obzirni, za-pitkujući o godištu, broju prijeđenih kilometara, potrošnji ben-zina i slično. Šef im strpljivo odgovara, a u njegovu se glasu osjeća ponos, kažem vam.

A onda se, iz skupine promatrača, naprijed progura mali dje-čak. Pogleda auto, okrene se svom ocu i reče jasnim, prodornim glasom: “Tata, ali ovo više izgleda kao cigla nego kao auto”. Šef se dobroćudno nasmiješio, a ocu dječaka, koliko sam primijetio, bilo je neugodno.

No eto, kroz dječja usta izašle su mudre riječi – da, naš auto doista podsjeća na ciglu. Ali kako je ta cigla lijepa...

Šef nosi brkove i bradu – zapravo, poprilično je zarastao, mada se isto ne bi moglo reći i za gornji dio njegove glave.

Dolazak u zrakoplovnu luku Biškeka, u Kirgistanu, donio mu je pravo malo iznenađenje. E sad, ako pogledate vlastitu fotografiju u putovnici, i sami ćete vidjeti da je svaka sličnost sa stvarnom osobom čista slučajnost ili koincidencija. U Šefovoj putovnici kočoperi se fotografija glatko izbrijanog lica, blistavog i nešto mlađeg, budući da je putovnica prilično stara. Carinski službenik na prijamnom šalteru pogledao je fotografiju, pogledao Šefa, te rekao “NE”. Šef upita zašto, s obzirom na to da posjeduje sve po-trebne vize i dokumentaciju. “Zato što vi NISTE vi”, odgovori mu službenik. Prema svemu sudeći, službenik je smatrao kako je Šef u stari pasoš trebao ubaciti noviju fotografiju, na kojoj ima

brkove i bradu, makar ni meni nije jasno kako bi to mogao učini-ti. “Maknite bradu i brkove ili nećete ući u ovu zemlju”.

I tako, evo nas u muškom WC-u, ležim širom otvoren na umivaoniku kako bi Šef izvadio britvicu i učinio se sličnijim svojoj fotografiji u putovnici. Mislim da je taj proces za njega bio bolan, jer je voda bila hladna, jer je sapun ispuštao pjene ko-liko bi i jedna prosječna cigla, jer je bilo 6.30 ujutro, a Šef je pa-tio od jet-legga.

Brkove i bradu smo tako ostavili na aerodromu, ušli smo u ze-mlju, a čitavo vrijeme našeg boravka tamo Šef im nije dopustio da narastu jer nikako nije želio ponoviti istu proceduru. Kako mu je rekao kolega, sreća je što ga nisu natjerali da pusti kosu koja je nestala s vrha glave. E, u tom slučaju bismo se fino načekali...

57

stop

Priče iz putne torbe“Vaši policajci su tako ljubazni” – to je rečenica

koju ćete čuti od bilo kojeg turista u Londonu. No, nije policija u svakoj državi zavrijedila takve njež-ne riječi.

Vozili smo se automobilom prema izvjesnoj de-stinaciji. Vrijeme je bilo na našoj strani (kao što sam možda već spomenuo, Šef je prilično paranoi-čan kad je riječ o točnosti), tako da nismo žurili. Zaustavila nas je policija, što je posve uobičajeno u bilo kojoj državi. Za takve slučajeve Šef ima spremnu kompletnu dokumentaciju i ne mora se istezati po autu kako bi dohvatio svaki od brojnih papira koji predstavljaju nužnu dokumentaciju za vožnju po (često) sumnjivim mjestima. Nakon što su pregledali papire, policajci su se doimali zado-voljno, no nekako razočarano, pa su odlučili po-drobnije pregledati unutrašnjost vozila i prtljage.

E sad, u meni postoji poseban odjeljak u kojem Šef drži “prvu pomoć” – zapravo dva odjeljka, u kojima čuvam njegove različite lijekove. To je poli-cajcima pobudilo znatiželju i odlučili su sve pogle-dati izbliza. Jedno je pakovanje bilo još posve no-

vo, u originalnom omotu, jer smo ga kupili netom prije puta. Rastrgali su omot i zavirili u bočicu.

Jedan policajac smrknuto upita Šefa: “A gdje su gumene rukavice?” To nam je bila novost, jer ni-smo imali pojma da su gumene rukavice obvezan dio vozačke opreme. “Prema našem zakonu, mora-te imati gumene rukavice. Gdje ih držite?”

Ali mi nemamo gumene rukavice!“Onda morate platiti kaznu”, reče policajac.

“Naplatit ću vam 50 dolara. Idući put budite malo pažljiviji”.

E sad, 50 dolara je prilično visoka cijena za par gumenih rukavica, pa je Šef pokušao pregovarati. Ali avaj! Cijena je ostala na 50 dolara, a kako je on nastojao sniziti iznos kazne, oni su počeli spo-minjati odvođenje u policijsku stanicu, gdje može pregovarati s njihovim šefom.

To nije bilo ono što je Šef želio čuti te se, vrlo nevoljko, rastao od svojih 50 dolara. Njihova lica su se ozarila, a mi smo nastavili put.

Pouka priče? Ima mnogo, mnogo načina na koje možete povećati svoje prihodovne mogućnosti!

58

pV proMo

hpekspres – najBrža dostavna usluga u zemlji

Želite brzo, sigurno i kvalitetno poslati pa-ket s jednog kraja zemlje na drugi? U svim vremenskim uvjetima, u bilo kojem dijelu zemlje, 700 zaposlenika hpekspresa, kurir-ske službe Hrvatske pošte, uz pomoć svojih 350 vozila brine se da svaki paket sigurno stigne na odredište i u što kraćem roku. Hpekspres se može pohvaliti odličnom po-krivenošću cijelog teritorija Hrvatske, što ga čini jedinstvenim pružateljem kurirskih usluga u zemlji. Glavni moto hpekspresa je da ne postoji ništa što se ne može dostaviti te korisniku uvijek stoje na usluzi. Prednosti hpekspresa su višestruke. Korisnici mogu dogovoriti preuzimanje pošiljaka u vrijeme kada to njima odgovara svakim radnim da-nom, a pošiljke mase do 20 kilograma mogu, ako žele, sami dostaviti u poštanski ured te time ostvariti popust od 15 posto. Isto tako, moguće je dogovoriti i preuzimanje pošiljaka u vrijeme koje odgovora primatelju. Preuzi-manje i uručenje pošiljaka moguće je i subo-tom. Važna karakteristika hpekspresa je i prilagodljivost jer se usluge prilagođavaju korisnicima, ovisno o tome što im najbolje

odgovara. Veliki korisnici mogu dostavljati i paletiziranu robu, a kod jednokratnog preu-zimanja većeg broja pošiljaka ostvaruju se dodatne pogodnosti.

prVa adresa za sLanje paKetaCilj hpekspresa je da bude sinonim za kva-litetnu i brzu dostavu svih vrsta pošiljaka i samim tim prva adresa na koju će se kori-snici javiti. Naravno da je svakom korisni-ku bitan i omjer cijene i kvalitete: uvođe-njem novog cjenika ove je godine korisnici-ma uvelike olakšan izbor usluge koja njima najviše odgovara, a izračun cijene je vrlo jednostavan i transparentan. Danas u Hr-vatskoj posluje više kurirskih tvrtki. Nai-me, tržište tih usluga u potpunosti je libe-ralizirano te se hpekspres suočava s konku-rencijom, ali unatoč tome ostvaruje snažan rast. To se najbolje vidi po broju dostavlje-nih pošiljaka koji raste iz mjeseca u mjesec, što je pokazatelj da su korisnici prepoznali prednosti i kvalitetu usluge hpekspresa te da jednostavno imaju povjerenja u sigur-nost dostave.

hpeKspres poKriVa cijeLu hrVatsKuUsluge hpekspresa pristupačne su svima. Po jedinstvenoj cijeni korisnici mogu posla-ti svoje pošiljke iz bilo kojeg dijela zemlje u drugi, s kvalitetom usluge definiranom me-đunarodnim standardnima. Iako tržište po-štanskih usluga u Hrvatskoj nije toliko ra-zvijeno u usporedbi s ostalim europskim tr-žištima, ono pokazuje velik potencijal. Naj-brže rastući segment tržišta poštanskih

usluga je onaj ekspresnih pošiljaka i paketa, a Hrvatska pošta se izvrsno prilagođava svim novim zahtjevima tržišta te dolazećim trendovima poštanskog poslovanja. U prilog tomu idu podaci da je hpekspres čak i u tre-nucima rekordnih brojeva pošiljaka, i do 10.000 dnevno, neometano i na vrijeme iz-vršavao sve obveze prema svim svojim ko-risnicima. Drugim riječima, hpekspres je već danas spreman za predstojeće povećanje opsega posla. Uz to što ima jedinu kurirsku službu koja svojom mrežom pokriva cijeli teritorij Hrvatske, Hrvatska pošta nudi us-luge dostave pošiljaka i u međunarodnom prometu - Express Mail Service (EMS, po-sebno žurna pošiljka u međunarodnom pro-metu koja se prenosi najbržim putem). Us-luge hpekspresa pogotovo su zanimljive tvrtkama koje se bave trgovinom putem in-terneta jer im pruža najbolje i najjednostav-nije logističko rješenje za dostavu svojih proizvoda kupcima putem posebno razvije-nog proizvoda, e-paketa. Zahvaljujući pre-danom i profesionalnom radu zaposlenika hpekspresa, kao i svih ostalih zaposlenika, Hrvatska pošta danas zauzima većinski udio na domaćem tržištu ekspresnih pošiljaka. Hpekspres će se uskoro i vizualno moderni-zirati uvođenjem novog i prepoznatljivog logotipa. Kao i uvijek do sada, Hrvatska po-šta će se fokusirati na razvoj specifičnih usluga prema potrebama korisnika i prila-goditi svoju komercijalnu politiku tržištu te zahtjevima i potrebama korisnika.

iskoristite sve prednosti ekspres dostave u zemlje europe i svijeta

0800 202 202Ako želite naručiti neku od usluga hpekspresa ili doznati koja je uslu-ga najbolja za Vas ili Vaše poduze-će, nazovite kontaktni centar hpek-spresa na besplatni broj 0800 202 202 i dobit ćete odgovore na sva pi-tanja, te brzo i jednostavno dogo-voriti preuzimanje i dostavu svoje pošiljke.

Svaki drugi paket u Hrvatskoj uručuje Hrvatska pošta! Prednosti ekspres usluge Hrvatske pošte Dostava na cijelom području

Republike HrvatskePreuzimanje i uručenje pošiljaka

subotomSvakodnevno preuzimanje

pošiljaka u dogovoreno vrijemeUručenje pošiljaka u dogovoreno

vrijemeKvalitetna usluga prilagođena

korisnikuMogućnost dostave paletizirane

robePogodnosti kod jednokratnog

preuzimanja većeg broja pošiljaka

adresaralgoritam, www.algoritam.hr

arhitektonski studio i showroom, Trgovački centar Cascade,

Tkalčićeva 88/II kat, Zagreb, info@formoforma.hr

aquarius records, www.aquariusrecords.com

Beiersdorf za nivea for Men, www.beiersdorf.com.hr

Bizovačke toplice, Kralja tomislava 136, 31222 Bizovac,

www.bizovacke-toplice.hr

Blitz film i video distribucija, Kamenarka 1, Zagreb, www.blitz.hr

chanel-Weitnauer croatia, fallerovo šetalište 22, zagreb

Daruvarske toplice, julijev park 1, 43500 Daruvar, www.daruvarske-toplice.hr

HP-Hrvatska pošta, jurišićeva 13, Zagreb, www.posta.hr

Istarske toplice, sv.stjepana 17, 52425 Livade, www.istarske-toplice.hr

Kanebo-everet zagreb, Koranska 3, Zagreb, www.sensai-cosmetics.com

Krapinske toplice, Mirna ulica 1, 49217 Krapinske toplice,

www.krapinsketoplice.com

La prairie-everet zagreb, Koranska 3, Zagreb

LG, www.lg.com/hr

Puna Skala-Kastel nekretnine, Svačićev trg 5, Zagreb

samsung, www.europatrade.hr,

sony center, www.sonycenter.com/hr,

spa&Golf resort sveti Martin, Grkaveščak bb, 40313 Sveti Martin na Muri,

www.toplicesvetimartin.hr

Stubičke toplice, Park Matije Gupca 1, 49244 Stubičke Toplice,

www.stubicketoplice.net

Studio formoforma-arhitekt.studio i showroom,

Cascade, Tkalčićeva 88/II, Zagreb

Terme jezerčica, Toplička 80, 49240 Donja Stubica, www.terme-jezercica.hr

terme tuhelj, ljudevita Gaja 4, 49215 Tuhelj, www.terme-tuhelj.hr

Top Terme Topusko, Trg bana j. jelačića 16, 44415 Topusko, www.topterme.hr

triglav osiguranje, antuna Heinza 2, Zagreb, www.triglav-osiguranje.hr

panasonic south east europe, www.panasonic.hr

philips, www.philips.com

varaždinske toplice, Trg slobode 1, 42223 varaždinske Toplice,

www.minerva.hr

Vichy, www.vichy.com

59