Daroviti učenici u

odgojno-obrazovnom sustavu;

promišljanja o

metodama rada

11 seminar Dani Josipa Roglića

Hrvatsko geografsko društvo Zadar

Agencija za odgoj i obrazovanje

Zadar, 6. travnja 2018.

Dinko Marin, mag.

Učitelj mentor

Zašto o darovitima?

Uklonite iz ljudske povijesti 300 kreativnih

ljudi i mi smo opet u kamenom dobu!

Gabor, 1963.

Tko su to daroviti ?

Daroviti kroz vrijeme

Platon Sokrat Dinastija

Tang

Francis

Galton

Alfred

Binet

Lewis

Terman

Zagovornik identifikacije

djece Akademija

7. stoljeće Darovite smještaju

na svoj dvor

Naslijeđeni genij

Uvod u zakone i posljedice

1896.

Test za mentalnu starost

Generička studija o geniju

Ljudi se rađaju s različitim

sposobnostima koje su

nasljedne

Neke od definicija…

„Daroviti pojedinici su (oni) koji se mogu svrstati u gornjih 1% prema općim intelektualnim sposobnostima utvrđenim Bine-Standfordovom

skalom inteligencije, ili nekim sličnim instrumentom.“ TERMANOVA DEFINICIJA (Kadum, Hozjan 2015, 14. prema Miščević, 2006, 283)

„Interakcija triju osnovnih skupina ljudskih osobina nadprosječne opće i /ili specifične sposobnosti, visoke usmjerenosti na zadatak i visok

i stupanj kreativnosti“ RENZULLIJEVA DEFINICIJA (Vlahović-Štetić, 2005, 17)

„Nadaren je onaj pojedinca koji pokazuje vrlo veliku sposobnost produkcije novih ideja, jer ona ima najviše šansi da se razvije u

produktivnog stvaraoca.“ (Čudini –Obradović,1991)

Darovita su ona djeca „kod kojih se zbog njihovih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirali su ih stručnjaci“

(Zrilić, 2013)

Paul Witty također proširuje definiciju darovitih pa ističe „Postoje djeca čije izvanredne sposobnosti u umjetnosti, pisanju ili društvenom

vodstvu mogu biti prepoznate po njihovim dostignućima, Ipak mi preporučujemo proširenje definicije darovitosti, te da se svako dijete, čije

je dostignuće u potencijalno važnom dijelu ljudske aktivnosti značajno smatra darovitim“ (Walker, 2002., 17)

Tannenbaum ističe da „nadarenost moramo prvenstveno promatrati kao naročito izraženo obećanje produkcije ili izvedbe u područjima

aktivnosti koje se cijene u određenom društvu: nadarenost nije lakoća konzumiranja znanja u velikoj količini ili brzim tempom.“ (Čudina-Ob

radović, 1991:13 prema Tannenbaum, 1983.)

„Sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a

uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanjem. Darovitost je spoj triju

osnovnih skupina, osobina: natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti.“

Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (NN, 34/19) Članak 2.

Zajedničke osobine svim definicijama prema Strenbergu

(Vlahović-Štetić, 2005, 14 prema Sternberg, 2004)

darovitost je više od samog kvocijenta inteligencije

darovitost čine kognitivni i ne kognitivni činitelji

okolina je nužna za realizaciju darovitosti

to nije jedinstven konstrukt – postoje različiti oblici

darovitosti

način identifikacije darovitih trebaju operacionalizirati i

provjeriti teorije

višedimenzionalno jednodimenzionalno

IQ – testovi inteligencije

Gardner

Logičko- matematička

Vizualno - spacijalna

Glazbena

Intrapersonalna

Prirodna

Lingvističko-verbalna

Tjelesno-kinestetička

Interpersonalna

Renzullijev i Reisov troprstenasti model darovitosti

Sposobnosti

iznadprosječne i ili

specifične

Visoka

predanost

zadatku

Kreativnost

DAROVITOST

Daroviti u odgojno-obrazovnom sustavu

Usprkos hvale vrijednim pokušajima pojedinih društava ipak u većini zemalja dugo se vremena darovitost

nije razmatrala kao fenomen budući da se smatralo kako nije demokratično pružiti pomoć onima koji su

i sami prirodno daroviti te koji će se sami lako snaći u životu.“ (Kadum, Hozjan, 2015:13. prema Zloković, 1998:41)

Individualizacija u

integracijskom

modelu

Individualizacija u

integracijskom

modelu

Segregacijski

model (škole za

talentirane)

Education Act 2011 ne

spominje pojmove

darovitost ili

obrazovanje darovitih.

Educational Excellence

Everywhere iz 2016.

godine propisuje da

„škole trebaju poticati

maksimalan razvoj

potencijala kod svih

učenika pa i onih

najsposobnijih.“

Zakon prepoznaje

darovite

Osnivanje Centara

darovitosti

(povezivanje škola i

fakulteta npr.

Centar za

raziskovanje in

spodbujanje

nadarenosti

Pedagoški fakultet

Ljubljana)

daroviti učenici

ne spominju se

kao skupina

učenika s

posebnim

potrebama

Individualizacija

OBRAZOVNI

PRIORITET

integracijski

pristupu obrazuju

specijalizirane

stručnjake za

darovite

nacionalni

kurikulum naglašava

potrebu

identifikacije,

obogaćivanja

programa i

individualizacije kao

i mentoriranje u

okviru

integracijskog

školskog modela.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (NN 07/17, pročišćeni tekst) članku 63. nalaže svim školama u Hrvatskoj obvezu uočavanja, praćenja i poticanja darovitih učenika.

Nacionalni okvirni kurikulum, MZOS, 2010. jedan od ciljeva Nacionalnoga kurikuluma: omogućiti darovitoj i talentiranoj djeci/učenicima razvoj i ostvarenje njihovih potencijala, uz uvažavanje njihovih socioemocionalnih potreba.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard – HNOS Ističe potrebu obogaćivanja programa

Kurikularna reforma Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika

Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika (NN 34/91)

Nacrtu prijedloga Pravilnika o načinu uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika u osnovnoj i srednjoj školi te uvjetima i postupcima pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu od propisanog. (2014.)

1959. – Zakon o osnovnoj školi Narodne Republike Hrvatske

Područja

darovitosti

(čl. 2. Pravilnika o

osnovnoškolskom

odgoju i

obrazovanju)

Intelektualne

sposobnosti

Stvaralačke

sposobnosti

Sposobnost za

pojedina

nastavna i

znanstvena

područja

Socijalne i

rukovodne

sposobnosti

Sposobnost za

pojedina

umjetnička

područja

Psihomotorne

sposobnosti

IDENTIFIKACIJA

Učitelj

Stručna služba

Učenik

Nije dovoljno imati talent, treba se školovati, treba taj talent

usavršavati i kultivirati. T. Ujević

Razlikovati darovitost od školskog uspjeha

INTELEKTUALNA MOĆ (Kadum-Hozjak)

25. 3. 2018. Mladen Kušan,

Večernji list

9. 12. 2017. Miroslav Radman,

Jutarnji list

2017. – 321.290 učenika

72.767 odlikaša 5,00

“Većina učitelja i ostalog školskog osoblja nije pripremljena da točno identificira nadarenu djecu koja nemaju visoka postignuća i da im zadovolji njihove specifične potrebe“ (Koren, 2002:35, prema Whitmore, 1985:12)

• što veća zastupljenost metodike na

nastavničkim smjerovima

(sa svim izazovima suvremene

nastavničke prakse)

• selekcija

•više prakse

•suradnja s izvrsnim praktičarima

Poučavanje darovitih učenika iznimno je složen i iznimno odgovoran posao, koji traži „nastavnike koji su inteligentni, kreativni

i motivirani“ (Kafedžić, Šušnjara i Bjelan-Guska, 2016., 54)

poštivati i poticati specifične odgojno-obrazovne

potrebe darovite djece

izražene sposobnosti učitelja u poučavanju

poticati motivaciju u učenju, mišljenju i kreativnosti

uvođenje odraslih u odgojno-obrazovni rad onih

koji su daroviti.

Freemanove pretpostavke koje škole trebaju zadovoljiti kako bi adekvatno obrazovale darovite. (Kafedžić, Šušnjara, Bjelan-Guska, 2016. prema Freeman, 2001.)

28. 3. 2018. Jutarnji list

Cedric Villani (Francuska)

KONVERGENTNO DIVERGENTNO

MIŠLJENJE

Pristupi u radu

Obogaćeni program

Individualizirani

planovi

(diferencijacija)

Akceleracija

Djelomična Potpuna

Heterogene grupe s obzirom na kronološku dob, ali homogene s obzirom na sposobnosti. Sekulić-Majurec,2002

Neke metode rada

PROBLEMSKA NASTAVA – iskustveno učenje, učenik prepoznaje problem, nudi rješavanje istog.

Pogodna za darovite. „Nastavnik se oslanja na interes djeteta da provede istraživanje ili se

posveti nekoj drugoj aktivnosti.“ (Terhart, 2001 165)

ISTRAŽIVAČKA NASTAVA – još više ograničava učitelje upliv u rješavanje problemskog zadatka

za razliku od problemske nastave. Učenici su „prepušteni” sami sebi. Primjeri problemskih zadata

ka: Sukobi na Bliskom istoku utječu na gospodarstvo cijelog svijeta.

0

20

40

60

mentorska projektna problemska

17 13

46

14 19

55

%

Zastupljenost oblika rada u nastavi geografije

OŠ

SŠ

Magaš, K., Marin, D. (2013). METODIČKO-DIDAKTIČKI ASPEKT NASTAVE GEOGRAFIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ. Magistra Iadertina, 8.(1.),

Izvadak podataka s obzirom na ovo predavanje

MENTORSKA NASTAVA – rad učitelja s jednim ili par učenika vrši se prilagodba sadržaja. Mentor treba potaknuti učenika na uključivanje u određeno stručno područje, poticati učenika na raspravu, pratiti i promatrati ga pružajući mu u takvom odnosu puno potporu. (George, 2005)

0

10

20

mentorska

17

14

%

Zastupljenost oblika rada u nastavi

geografije

OŠ

SŠ

Magaš, K., Marin, D. (2013). METODIČKO-DIDAKTIČKI ASPEKT NASTAVE GEOGRAFIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ. Magistra Iadertina, 8.(1.),

Izvadak podataka s obzirom na ovo predavanje

RAZVOJNI LISTIĆI - potiču individualizaciju i diferencijaciju nastave. Prevenira dosadu kod darovitih učenika.

TREFFINGEROVE RAZINE

TREĆA RAZINA

Rješavanje realnih problema i primjena prve dvije razine Politička napetost Korejskog poluotoka

DRUGA RAZINA

Primjena instrumenta mišljenja u složenijim problemima

“Rješavanje futuroloških problema”

(Čudina-Obradović, 1991. prema Torrance 1986)

Nuklearni rat, onečišćenje prirode

PRVA RAZINA

Poučavanje kako koristiti instrumente mišljenja;

konvergentno mišljenje (zaključivanje putem analogije, dokazivanje)

i divergentno mišljenje (latentno mišljenje i prisilne transformacije)

SAD, Rusija, Sjeverna Koreja, Francuska, Indija, Pakistan,

Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo

Ostale mogućnosti rada na razini struke (neformalno obrazovanje)

Centar mladih geografa (2015/2016 i 2016/2017 ) – Hrvatsko geografsko društvo Zadar

vodili: Ivana Maruna, Zrinka Klarin, Josipa Zanki i Dinko Marin

Mladi geografi – Hrvatsko geografsko društvo Zadar i Gradska knjižnica Zadar /Popularizacija geografije/

LJETNA ŠKOLA GEOGRAFIJE?

Je li moguće sve zadovoljiti?

Kakve reforme su potrebne?

Sadržaji, metode, oblici rada?

NPiP?

Forma, sadržaj, rezultat?

Učenici, ravnatelji, SRS, savjetnici, roditelji?

Daroviti, učenici s teškoćama, i

“oni ostali”…….

Hvala