Pisanj e ov e knjige bilo je poseb n o iskustvo , veliko veselje i stvar n a povlas tica. Reik i je dodirn u o moj ivot na mno g o posebni h nai n a i da o mi i nas tavlja mi dava t i tako mno g o da je teko izrazit i rijeim a kolik o sa m zahva lan . S a d a postoj i mno g o knjiga o reikij u i nesumnjiv o jo e mno g o njih nas tati. Mo e biti vrlo zbunjuju e za poetni k a i iskusn a praktikant a vidjet i kroz sve te informacij e sr ili bit reikija , zato je van o upamtit i da je reiki u osno v i vrlo jednostav n a ugod n a i iskustven a tehnika . Odravanj e m na e praks e jednostavno m , uenje m od drugih , iz knjiga i - najvanij e nai m vlastiti m iskustvo m stei em o uvid u uspjea n reiki . Otk a d je reiki stiga o na Zap a d iz Japan a , ljudsk a svijest o korijenim a Re ikija u budistiko j tradicij i oslabjel a je . To se sad a brzo mijenj a do k ui m o o ivot u dr. Mik a o Usuija , osniva a reikija , i o tom u kak o se reiki prakticira , ona k o kak o g a j e o n izvorn o poduava o , dan a s u Japan u . T o n e b i trebal o brinut i praktikant e reikija koji nisu budisti . Ne mora m o biti budist i da bis mo prakticiral i reiki i ne mora m o biti budist i da bism o imali korist i od Bud - hini h uenja . Oboj e je dostup n o svako m e i uvijek . Dan a s se reiki kombinir a s mno g o razliiti h vrsta duhov n e prakse , s dru gim terapijam a i putovi m a osobn o g rasta i postoj e nov e gran e reikija koj e nastaj u do k neki uitelj i uvod e svoje vlastit e zamisl i i tehnike . Mo d a zbo g toga ure d Zapadn o g velikog uitelj a nadzir e nai n e ouvan j a i zatit e aute n tinost i i jasno e podrijetl a i izvorni h uenj a koja prek o uitelj a reikija napred o kojeg vanje se mo e init i zamrenim . in i se su stigla da na Zap a d mnog i sa m se i Hawa y o Takat e . D o k se sv e te promjen e dogaaju , dan a s ili kontek s t iz

praktikant i reikij a tra e autenti a n duhov n i okvir , oblik mog u se produbit i svoje praks a

razumijevanj e i iskustv o reikija . Ja i reiki nadopunjuju . Izvoen i

zainteresira o za budiza m ub rzo nak o n to sa m post a o praktikan t reikija otkri o da budizm a

zajedno ,

unapreival i su moj u kvalitet u ivot a i istovreme n o doputal i mi potova t i svoje kransk e korijene .

6

Motivacij a da napi e m ov u knjigu nasta l a je iz elje da podijeli m dobr o zdravlje , osjeaj osobn o g ispunjenj a i dublj e potovanj e ivot a koje sa m do bio od reikija i budizma . Takoe r sa m osjea o da jednostav a n vodi do rei kija iz openi t e budistik e perspektiv e mo e pomo i praktikanti m a reikija , tradicionalni m i netradicionalnim Nad a m se da e va m , da dobij u nov e ie uvide u njihov o pra pomo i da razjasnite , razumijet e i kticiranj e reikija i u put pre m a osobn o m razvoju . knjiga produbit e va e vlastit o iskustv o reikija i da postane t e jo itaviji , zdravij i i sretnij i na to m putu .

edn o g jutr a prije neg o to sa m zapo e o pi sati , dogodil o se net o to je izgledal o vrlo simbolin o u odno s u pre m a mo jim vlastiti m prvi m iskustvim a s ozdravljujuo m mo i reikija . Na podboj u prozor a u naoj kuhinj i nalaz i se ku n a biljka u pun o m cva tu , s otprilik e etrdese t ili pedese t lijepi h bijelih cvjetov a na stabljikam a ze leni m lie m koje su sv e rasle iz sredinje g gomolj a - ciklam e . Zaboravi o sa m ju zaljevat i nek o vrijem e i primijeti o da se sve cvije e i lie spustil o otkri vajui gomolj . Izgledal o je ka o da mu posv e nedostaj e vitalnos t i oit o je gu bilo volju za ivotom . Odm a h sa m ga obiln o zalio voo m , da o mal o Rekij a i nad a o s e najboljem . Ka d sa m se vrati o u kuhinj u oko tridese t minu t a kasnije , bio sa m zapa njen otkrie m da se biljka gotov o sasvi m oporavila . Sv i cvjetov i i sve li e uspravil o se i usmjeril o ponov n o pre m a svjetlu. Goto v o ste mogli vidjeti ar ivotn e snag e koji ju je okruivao . Promjen a je bila brza , napad n a i divna . S a m o sa m stajao ondj e nekolik o minu t a divei se toj udesn o j prirodno j tra nsformaciji . Blaga jednostavno s t i snag a toga dirnul a m e j e tako d a sa m s e jasn o sje tio svojih prvih iskustav a s reikijem . Zaprav o , to je bilo pop u t kljua mo m um u koji je otkri o i podsjeti o me na magij u oni h prvih u nekolik o

tjedan a i mjeseci . Tak o mno g o divni h i uzbudljivi h dogaa j a dogodi l o mi se otad a . Sa d je prava rado s t obuhvatit i to i prisjetit i se kak o sa m stigao ovam o .

8

9 sretni m zbog toga to sa m iskusio te tekoe , oporav i o se od njih i iziao iz njih mal o mudriji , ja i i svjesniji .

Do moji h rani h dvadeset i h moj je ivot bio prilin o normala n . Posljednji h godina , otka d sa m stigao d o reikija , po e o sa m s e sjeat i svo g vrlo rano g dje tinjstv a obojen o g osjeaje m slobode , zadovoljstv a i zatite , koje su osjeaj i i dojmov i kasnije g ivot a prekril i maglovit i m osjeaje m usamljenost i i izdvo jenosti . Gledaju i na to iz sadanj e perspektive , vanjski svijet nije ima o na mjeru , razumijevanj e ili mi je pomog l a podravaju i da sustav koji bi ohrabri o svijest i potencija l dje tinjstva . Mo d a je ta usamljenos t imal a svrhu aspekt ; mod a razvije m nek u ili pozitiva n

Na kraju jo jedn e oajn e zime i prije prolje a 1993. prijatel j koji je bi o duhov n i iscjelitel j spomen u o mi je reiki i to da je jeda n Amerikan a c uitel j reikija sprem a n razgovarat i o reikij u i poduava t i ga. Prem d a sa m iskua o mno g o oblik a komplementar ri jeim neki h od n e terapij e i prem d a je vein a pomog l a da se moji h simptom a , nijedn a nije bitn o unaprijedil a moj u

kvali tetu ivota , koja je bila stvar n o vrlo niska . Zaprav o , misli m da sa m otia o na taj razgovo r sam o zbog prijateljev e oduevljenosti . Od trenutk a kad sa m sjeo s drugi m ljudim a ekaju i pojav u uitelj a rei kija , osjeti o sa m d a e s e dogodit i net o dobro . Postojal o j e net o drug o t o nisa m mog a o dodirnut i prstom , net o u pozadini , iza dobroudn o g askanj a i nasmijeeni h lica , nek a pozitivn a sila koju sa m zna o i osjea o bliskos t s njom . U o n o vrijem e mog a o sa m to sam o opisat i ka o dubo k o njegujuu , lju- beu i zatitnik u prisutnos t - sad djetinjstvu . se sjea m njezin a postojanj a u mo m ra no m

unutarnj u

promiljenos t prem d a je es to ugaa l a sebi , osobi t o tijeko m puberteta . Pot o sa m zavrio kolu , nekolik o sa m godi n a radio . K a d sa m navri o dvades e t godina , napust i o sa m do m i otia o n a fakulte t studirat i posredni tvo nekretninam a . Za vrijem e drug e godi n e mo g studij a niz stresni h do gaaj a (ukljuuju i to t o sa m se skoro utopio , kraj duge veze , gubita k pri jatelja , drugo g prijatelj a koji se jak o razboli o i moj u boles t koja se razvijala ) doveli su do toga da sa m mor a o napustit i koled i vratit i se kui , gdje su mo ji roditelj i preuzel i zada u da me njeguju . Obol i o sa m od postvirusno g sin dro m a (takoe r poznat o g ka o sindr o m kronino g umora ) nak o n napada j a groznic e lijezda . Nisa m mog a o obavit i n i jeda n o d osnovn i h kuni h poslo va pop u t kuhanja , ienj a ili pranja . Bi o sa m tako mog a o ni drat i ruke izna d glave da oper e m kosu . Tijek o m sljede e etir i godi n e prove o sa m vein u vreme n a leei bi vajui dep resije gura n i u invalidski m kolicima . Pretrpi o sa m drug e manj e nesre e : teku iskusio promet n u ili napadaj e klinik e nesreu , slab da nisa m

i m sm o se upoznal i s uiteljem , osjeti o sa m net o t o mog u opisat i sa m o kao poma k ili unutarnj i pokret , ka o d a j e net o kljocnul o n a svoj e mjesto . Mo d a je to bio poet a k dublje , unutarnj e veze s postojanje m koj e sa m osjeti o prije poet k a razgovora . Ostat a k veeri bi o j e divan . Bilo j e oa ravaju e ut i pri u o Mik a o Usuiju , osniva u reikija , i udes n o osjetit i reik i prvi put. Sv i moji bolovi i sav stres otpal i su , a ja sa m bio ostavlje n na obla ku zdravlj a i sree . Sv i kod kue bili su sretni , ali i zbunjen i kad su vidjeli kako dobr o se os jea m . D o posljednje g dan a ozdravljuju i osjeaj s e djelomin o istroio , ali me je ostavi o s novi m osjeaje m nad e da postoj i net o t o bi mogl o na nek i nai n pomo i . Tak o sa m s e upisa o n a prvi stupan j uenj a reikija nadaju i s e d a u biti dovolj n o dobr o d a g a pohaa m . U dani m a prije teaj a po e o sa m sumnjat i u reiki. Nisa m se elio razoa rati , ali sa m nastav i o seb e podsjeat i da bih , ne bude m li to iskuao , mog a o propustit i net o posebn o . a k prije neg o t o j e teaj poe o , net o s e inil o da se ve promijenil o nabolje , ka o da je male n plam e n bio zapalje n u me n i i vuka o m e pre m a reikiju . Osje a o sa m optimiza m kakav s e nisa m usuiv a o osjeat i nekolik o godin a . Stiga o je viken d tijeko m kojeg se odrav a o teaj prvog stupnj a i prem d a s e nisa m osjea o dobro , bio sa m odlu a n d a g a ne u propustiti . Ve prije n o t o j e nasta v a zapoela , osjea o sa m s e mal o jai m . Nit a m e nije mogl o pri -

zastrauju e iskustv o blizin e smrti , smrt kun o g ljubimc a i proval u i pljak u na e kue . Po e o sa m doivljavat i problem e i nesre u ka o normal a n di o ivota . Tek o je ispriat i tam u i bol koji su me est o ispunjaval i i utjecal i na mo ju obitel j tijeko m tih godin a . Postojal i su , ipak , neki rijetki dragocjen i tre nuci . Mo d a teki trenuc i odstranjuj u mno g o ono g to zaprav o n e trebamo , otvaraj u na e umo v e i izotravaj u nau svijest. Mog u sam o rei da su post o jali prozor i u tam i koji su sugeriral i moguno s t postojanj a ne e g u me n i t o je bilo izvan dohva t a patnje ; ne e g tako dubok o g i iroko g i istog da ga obi n e rijei i misli ne mog u dotaknut i . Gledaju i natra g na ta teka vreme n a i osjeaju i se tako dobr o i zado voljno kao t o se osjea m sada , ini se gotov o da je rije o dv a razliit a ivo ta. Prem d a ne bih preporu i o boles t kao put do svjesnosti , osjea m se vrl o

10

premit i za prvi stupan j reikija . To je bilo otkrie , viken d koji je promijeni o moj ivot. Postojal a je poseb n a atmosfer a oekujue g optimizm a i prija teljstva med u lanovi m a grupe , koji su svi doli iz razliiti h sredina , ali su se ve neka k o osjeal i bliskima . Mno g a prijateljstv a su poe l a i poseb n a iskus tva podijeljen a su meusobn o . Dubo k o ljube a prisutnos t koju moj a ve zanos t za nju se poveava l a tijeko m tih jako m da je reiki dvaju sa m osjeti o priliko m uvodn o g razgovor a inil o se da okruuj e svakog od na s i dan a . Tijek o m usklaivanj a on a se inil a tako gotov o post a o fiziki

no i potpun o ; stanj e u koje m sa m osta o nek o vrijeme . Ka d je uitel j dotak nu o moje ruke , osjeti o sa m poveanj e te svjetlosn e energije . Nak o n usklaivanj a svatk o od nas je opisa o svoje iskustv o - a svak o je bilo sasvi m razliito ! Uitel j na m j e ond a pokaza o m kako d a osjetim o ener giju izme u svojih ruku . To je za me n e bio diva n trenutak . Pot o sm o cijel a moja obitel j i ja proli kroz to i ja sa m se itav o vrijem e osjea o kao da se mor a m oslanjat i n a druge , sa d sa m definitivn o mog a o pomo i sebi. Ponov n o sa m s e osjea o kao ljudsk o bie . Zati m sm o dali prvi tretman , to je bilo vrlo mirno , ozravljuju e osob n o iskustvo . Popu t poet k a nov e veze , svatk o od nas je upozna o reiki za seb e umjest o da slua drug e kak o priaj u o njem u ili da ga je primi o kroz druge . Bilo je takoe r divn o osjeat i kako reiki struji kad sa m prvi put tretira o reikije m nek o g drugo g i poslije toga u o to je on osjeti o za vrijem e tretma na . Jo uvijek me zapanj i skoro svaki da n osjeat i prisutnos t reikija u mo m ivot u i jo se povreme n o pita m ho e li on postojat i kad stavi m svoje ruk e na nekog a . On uvijek postoji . Mor a m priznat i da postoj e trenuc i kad uzi ma m kao da se reiki podrazumijeva , zato to je on takav staln o davaju i par tner . Ka d se sjeti m kolik o sa m pomo i primi o i prim a m i nadalj e svaki dan , osjea m s e ka o d a sa m poseb n o blagoslovljen . Nak o n teaj a prvog stupnj a bio sa m dovolj n o jak d a uzme m dopust , ta ko sa m boravi o u kui svojih prijatelj a u Ken t u nekolik o tjedan a dok su on i bili odsutn i . Moj e se zdravlj e i dalje popravljal o i nak o n mjese c dan a mog a o sam se posv e sa m brinut i o sebi - to nisa m ini o etir i godine . Bilo je to ka o da sa m se ope t rodi o Osjea j slobod e i novos t i ivota , mogunos t i planira nja budunos t i i uivanj a u jednostavn i m zadovoljstvim a kao to je etnja , kuhanj e obroka , plivanje , sv e je to bilo udesn o . Poboljanj a u m o m zdrav lju bila su divna . Ipak , trajn o iskustv o reikija bilo je jo posebnije . Bilo je to kao da se na kon svako g tretma n a seb e neki dragocjen i dio mo g bia , mo g sredita , po e o vraati . Ne t o to sa m mod a svjesno i podsvjes n o trai o od rano g djeti njstva , ali na pogreni m mjestima ! To iskustv o reikija kao put a pre m a unu tarnje m i vanjsko m zdravlju , proce s a otvaranj a srca i um a i kretanj a pre m a svo m sreditu , ostal o je sa mn o m i sam o se produbil o s vremen o m Ka d sa m se iz Ken t a vrati o kui , moj se um sjetio mogunos t i reikij a drugo g stupnj a ma d a tad a nisa m ima o dovoljn o nova c a d a g a platim . N a uitel j nas je nau i o kak o da pomo u reikija postigne m o neki cilj i ja sa m

prisutan , popu t bla ge osvjeavaju e magl e ili kiice koja je ispiral a svu moj u fizik u i mental n u napeto s t i bolest . Tijek o m tog vikend a doivi o sa m valov e dubo k a mira . Ka d s e t o doga a lo , jednostav n o sa m zatvara o oi i doput a o sebi da se otvorim , relaksira m i oslobod i m mno g o unutarnje g sme a koje se lagan o podizal o i raspril o do k su valovi ozdravljenj a prohujal i kroz da su moje men e . Katk a d sa m osjea o ka o tijelo i um postal i vrlo lagan i i lebdjel i u smisl u dubo k a mir a i

Ijube e zatite . Jed n a od najznaajniji h stvari bilo je to t o sa m osjea o kao da su ta iskustv a savre n o normal n a i prirodna , kao da sa m ve prije bio upozna t s njima . Najneobinij i energij a reikija aspek t itav a teaj a bilo iz moji h ruku j e t o t o s a m osjea o d a izlazi nak o n prvog usklaivanj a i za vrijem e

mog prvo g tretma n a sebe. Budu i d a sa m ve prije osjeti o uink e reikija , zna o sa m d a bude m li mog a o dava t i sebi reiki redovito , moje e se stanj e definitivn o po boljati . Sv e do k nisa m mog a o stvar n o osjeat i kako reiki izlazi iz moji h ru ku , sumnja o sa m da u ga mo i usmjeravat i kao to su drugi mogli ! To je uo biajen a (i posv e neutemeljen a ) briga kod svih poetnik a . Prvo usklaivanj e bilo je vrlo posebn o , bi o sa m mal o uzbue n i poku a o sa m se umiriti . Misli o sa m da bude m li bio napet , reiki ne e mo i ui u mo j energetsk i sustav. i m su svjetla bila pogae n a a ja zatvori o oi , osjeti o sa m kak o se moje tijelo automats k i oput a . S v a napeto s t je iscuril a i ja sa m se os jea o lagano , mirn o i poma l o pospan o . Premd a je uitelje v dodi r bio vrlo la gan , nekolik o trenutak a osjea o sa m svoje tijelo kao d a j e gura n o odozg o pre m a dolje. Do k je uitel j nastavlja o s usklaivanjem , izgledal o je ka o da se moj energetsk i sustav otvor i o od vrha moje glave prek o sredit a mo g ti jela - kao da je velika , prazn a cijev povezival a vrh moj e glave s najnio m akro m . Ta cijev ispunil a se nei m t o bih mog a o opisat i ka o svjetlosn u energiju i tea k osjeaj je nesta o , a ja sa m se osjea o vrlo sretno , zadovolj -

vjerova o da e , kad bud e prav o vrijem e za to , potreba n nova c stii. I tako je i bilo ! es t mjesec i nak o n pohaan j a reikija prvog stupnj a otia o sa m na reik i drugo g stupnj a i, opet , nita me nije mogl o za to pripremiti . Bilo mi je ree no mal o o tom u to mog u oekivat i u smisl u primjen e simbola , ali bilo je divn o otkri e primit i ih i biti pou e n o tom u kak o zauzet i aktivnij i i odgo vornij i stav u svo m iskustv u reikija . K a o i kod prvog stupnja , osjea o sa m se ka o da sa m postig a o net o stvar no vrijedn o truda , lak o su teajev i reikija kratk i i jednostavn i , osjeaj uspje ha i dostignu a bio je vei od sveg a to sa m iskusio u svim svojim godina m a studiranj a i polaganj a ispita u koli , koled u i na fakultetu . Primanj e reikij a znail o mi je mnog o . eti r i godi n e bolest i neka k o su teaj vodile pre m a primanj u reikija , gotov o ka o drugi kao moj e diplomiranje ! u ivot u - primanj e reikija bilo je

Sv e se svodi na pojedin c a i njegov ili njezi n odn o s sa sobom , Bogo m , Budho m , Alah o m ili ma im e u t o ta osob a vjeruje. koje m je reiki , kao to dan a s znamo , doa o na svijet. Budiza m djeluj e tak o dobr o s reikije m jer je od do m reikija ; to je duhov n i konteks t u Misli m da iz toga moem o nau iti mnog o . Ne mora t e biti budis t zato da dobr o prakticirat e reiki , ili zato da va m korist e Budhi n a uenj a - oboje je otvore n o svakom u . Koji god duhov ni put ili put osobn o g rasta da ste izabrali , reiki ga mo e obogatit i i dovest i vas blie vae m pun o m potencijal u kao ljudsko g bia . Pot o sam zavrio drugi stupan j reikija , moje se zdravlj e nastavil o popra vljati do tok e gdje sa m se mog a o zaposlit i i ivjeti bez fizike ili financijsk e podrk e svojih roditelja . Ipak , misli m da je van o spomenu t i da sam ubrz o pot o sa m post a o uitel j reikija u studen o m 1995. doivi o drugi napada j si ndro m a kronino g umora . Trebal o mi je nek o vrijem e da shvati m zato se taj povrat a k u prijanj e stanj e dogod i o budu i da sa m oekiv a o da e se mo je zdravlj e nastavit i popravljat i jer sa m uitelj . Primat e on o to trebat e od ivota , a ne on o to elite ; svakak o biti ope t bolest a n bilo je poniavaju e is kustv o i zbog toga sa m izbliz a promotri o svoj pristu p ivotu . Mo d a sa m po kuav a o previ e kontrolirat i stvari , pokuavaju i uredit i i oblikovat i

Ubrz o poslije nalaenj a reikija , sreo sa m prijatelj a koji je takoe r nedav n o pro a o teaj reikija . Oboji c a sm o se zainteresiral i za budiza m i odluil i ivje ti u budistiko m stamben o m centr u kako bism o ustanovil i je li on za nas on o pravo . Otkrivanj e reikija i budizm a zajedn o bilo je divn o iskustvo . Podijelil i sm o mno g e posebn e trenutk e i nauil i mno g o o sebi i o put u reikija i Budh e . Otkr i o sa m da mi je budiza m objasni o iskustv a koja sa m steka o reikijem . To uvea n o razumijevanj e kao da je povea l o iskustv o reikija . Postal o je lak e vidjeti gdje reiki zavrava , a budiza m poinj e i obrnuto . Da bi reiki privu ka o ljude svih kultur a i religija kad je stigao na Zapad , izgubi o je mno g o svo je budistik e povijesti , to jest pravi japans k i izvjetaj o prii Mik a o Usuija . Poznavanj e te pri e nije potreb n o da se reiki upotrebljav a uinkovito , ali ja sa m otkri o da je svijest o Budhin i m konvencionaln i m uenjim a veo m a obo gatila moje osob n o razumijevanj e i upotreb u reikija . Nau i o sa m dvije van e stvari: t o je zaprav o reiki i kako ga najuinko vitije upotrebljavati . Misli m da nijeda n drugi duhov n i put ne objanjav a to s jednak o m jasno o m i svrhovitou . Tim e ne eli m rei da je budiza m bolj i od svih ostali h duhovn i h puto v a ili da je budis t bolji praktia r reikija . U e nja svih veliki h religija imaj u mno g o slinosti , uistin u neki su krani , mus liman i ili Zidov i bolji budist i od neki h budist a i obratn o !

ivo t ona k o kako m i j e odgovaral o . Uen j e razvijanj a hrabrost i oslobaanj a zdrav je nai n ivot a s reikijem . Misli m da ne moe m o sputava t i ili kontrolirat i reiki nita vie neg o t o moem o sputava t i i kontrolirat i snagu prirode . Donek l e mora m o nauit i potovat i injenic u da , ako stvar n o elim o imat i korist i od reikija , mora m o nastojat i ostavit i iza seb e onaj dio seb e koji je male n i usredoto e n na sebe . Reik i ond a mo e poet i iznosit i najbolj e u na m a i pomo i na m da prihvati mo , prilagodim o se i uzdignem o do promjen a i izazov a koje ivot donosi . Vanos t doputan j a sebi da vjerujet e i bude t e voeni , kretanj e dalje , a ne stagniranj e i nastojanj e da ne manipulirat e ivoto m radi vlastit e korist i od najve e je vanost i za uspjen o i brzo putovanje . Potenje , otvoreno s t i hra brost vode do mudrost i i unutarnj e snage . Smanjenj e nae sebinost i i raz vijanje samilost i ili brige za drug e vodi do najve e sree . Postajanj e uitelje m bilo je u poetk u otrenjuju e iskustvo , ne net o t o bi mi se svialo , ili to bih oekiv a o da je to moj izbor. O n o to sa m nau i o iz tog iskustv a doda l o je tako mno g o mo m razumijevanj u reikija da sad a mo gu vidjeti vrijednos t tog iskustva . Otk a d sa m se oporav i o od napadaj a kro nino g umora , rados t bivanj a dijelo m proce s a uvoenj a drugi h u reiki vie je neg o nadoknadi l a bilo kakvu nelago d u ili prolazn o razoaranje . Vidjet i

14

15

kolik o mno g o drugi ljudi imaj u korist i od reikija bilo je divno , prava privile gija , a vidjeti promjen e koje novi praktikant i doivljavaj u tijeko m sam o jed no g vikend a bilo je prekrasno . Biti dijelo m tog proce s a prilagoavanj a uvi je k je sna n o i ozdravljuju e iskustvo . Nekip u t reiki se predstavlj a u suvie ruiastom , Ne w Ag e svjetlu , mod a ka o odgov o r n a sv e na e probleme . Zn a m d a sa m j a katk a d kriv z a to. Mog u sam o rei iz mo g vlastito g kratko g iskustv a da reiki ne mor a bit i lijek za sv e za nek e ljude. U neki m sluajevim a mo e se init i da reiki zap ravo ini ivot tei m dok postajet e svjesni svojih dijelov a koje bi trebal o pri znati . Katk a d reiki na m pokazuj e na odra z vrlo jasno , pop u t unutarnje g og ledala , i to nije uvijek on o to bism o voljeli vidjeti . Prem d a svi mi ima m o beskraja n potencijal , nism o savre n a bia i nastojanj e da to bude m o mo e na s onemogui t i u doivljaj u poseb n e pretvorben e mo i potenja . Mog u rei da me je reiki uvijek opskrbljiva o optimalni m uvjetim a za shvaanj e i dozrijevanj e moji h potencijala . Ipak , to nije uvijek bilo oit o ka d sa m se suoav a o s teko m situacijo m koju bih rad o izbjega o ili s kojo m bih se pozabavi o na nai n koji bi sam o me n i koristio . Moe t e li vidjeti reiki ka o oru e koje poma e osobn o m rastu ili duhovn o m razvitku , a ne kao odgov o r sa m po sebi , na put u ste koji e na kon c u otkrit i prav u prirod u reikija koj i je neodvoji v od va e vlastit e iste unutarnj e prirode . Moj e prvo iskustv o lijeenj a drugi h bilo je vrlo brzo i jednostavn o . Budis tiki uitel j odra o je javn o predavanj e o koristim a od meditacije . Bila je to vrlo poseb n a veer i mno g i ljudi koji su bili prisutn i paljiv o su sluali pri u 0 Budhi , o tom u kako su njegov a uenj a stigla na Zap a d i od kakve su va nost i dana s . Uitel j je vodi o jednostav n u meditacij u o razvijanj u suosjea nja , i nak o n dug e seans e pitanj e i odgovor , svi su ostal i i askaju i popil i alicu aja . Jed n a prijateljic a koju sa m podu i o reikij u upoznal a me je sa eno m ko ju sa m primijeti o ranij e te veeri . Tek o je hoda l a i sjedila , inil o se da im a proble m a s donji m dijelo m leda ili s bokovim a . aska l i sm o nek o vrijem e i inil o se primjereni m da joj ponud i m reiki. Tak o sm o otili do stranje g na donji di o njeni h di jela sob e gdje je bilo mirnij e i ja sa m poloi o ruke sa m 1 bio sa m mal o razoara n jer se on a osjeal a isto. Spomen u o sa m da se es to lijeenj e nastavlj a i poslije sam o g tretma n a i da e on a mod a osjetit i po boljanj e sljedee g dan a .

O k o tjeda n dan a poslije toga naleti o sa m n a prijateljic u koja m e j e upoz nal a sa eno m koja je imal a problem a s leima . Bila je vrlo uzbuen a i rek la mi je da se o n a ena probudil a drugo g dan a bez bolov a i mogl a je hodati , normal n o prvi put nak o n mno g o godina . Cest o iscjeljivanj e pop u t toga mo e zahtijevat i tjedn e ili mjesece , a kat kad bolesni k mor a naui t i reiki da bi bio trajn o izlijeen . A k o su svi preduv jeti prisutni , ma kakvi oni bili , nita ne e zaustavit i potpu n o ozdravljenj e pomo u mal o reikija .

Moj a prijateljic a Conn i e upoznal a me je sa en o m koja je imal a problem a s leima . Upozn a o sa m Conn i e n a jedn o m meditacijsko m susret u pred oko tr i godin e ; nije bila budistica , nije vjeroval a u Bog a i nisu oputanj u koje je dobiva l a od meditacija . Ka d sa m prvi put susre o Conni e , bila je u svojim rani m ezdesetim a i obo ljela je od raka pred pe t ili est godina ; u to je dob a ve nadivjel a godin e koje je trebal a poivjet i pre m a oekivanj u svo g lijenik a i oit o nije namje raval a otii jo zasada . Bila je vrlo ivahna , energina , trezvena , ljubazn a i srda n a osob a koja je oit o preivjel a mno g e teke trenutke , ukljuuju i svoju bolest . Vein a ljudi ok o nje est o je zaboravljal a da je on a bolesna , a on a nika d nije na to upozoravala , osi m ak o drugi ne bi imali korist i od tog a da uju njen u priu , a misli m da je to bilo est o . Conn i e je bila osob a s kojo m se bilo lako sloiti . Imal a je opa k smisa o za alu i jak o se trudil a da pomog n e drugim a kad go d je mogl a . Mod a zato t o sa m Conn i e poznav a o kao prijateljicu , rijetk o sa m primjeiva o manj e priv lan u stran u njezin e naravi . Hrab a r i kreativa n nai n na koji je Conn i e iv jela sa svojo m bole u snan o me se dojmio . Nau i o sa m Conn i e i neke od njezini h prijatelj a reiki prvog i drugo g stu pnja , prave i razma k od tri mjesec a izme u njih. Conn i e nas je pozval a da iskoristim o njezin u ku u za tretman e , to je bilo savreno , i dal a je sebi mn o go trud a da se osjea m o kao kod kue . a k je imal a stol za ruavanj e ist e veliin e i oblik a kao kau za terapiju ! Ti sastan c i na kojim a se uilo bili su posebn i za me n e jer su bili prvi nak o n to sa m post a o uitel j reikija . Nau i o sa m mno g o u kratk o m razdoblju , naini o nekolik o pogreak a i pun o se smi ja o - to je Conn i e uvijek ohrabrivala . ju zanimal e duhov n e stvari. Do l a je na taj skup sam o zato da uiva u druenj u i mir u i

le a do k sm o nastavljal i razgovarat i o reikiju . Poslij e deset a k minu t a zavrio

16

17

Za me n e je bilo poseb n o iskustv o naui t i reiki prvog stupnj a i osjeat i ka ko izlazi iz moji h ruku prolaz i kroz prvi put. To je bilo u sklad u s izazivanje m lijepe ener gije i ond a primjeivanje m tui h reakcij a do k su osjeal i kak o reiki njih , a zati m kak o jedn i drug e tretiraju . Conn i e je poseb n o uival a u primanj u reikija od drugi h i inil o se da ga upija kao spuv a ! Via o sa m Conn i e est o tijeko m nekolik o mjesec i nak o n teaj a drugo g stupnj a i uvijek je izgledal a dobr o , ali ond a sm o izgubil i konta k t otprilik e go din u dan a . Razgovar a o sa m s njo m ljeti 1997 , uprav o prije njezin o selidbe . Jo uvijek je bila dobro , ali se nije veselila selidbi . Zati m poetk o m zim e 1997. drug a je prijateljic a nazval a i rekla mi da je Conn i e jak o boles n a i da se rak brzo iri. Otia o sa m posjetit i Conn i e sljedee g dan a i bilo je oit o da j e veo m a bolesn a . Njezi n sin m i j e reka o d a j u j e bolni c a otpustil a tak o d a mo e provest i posljednji h nekolik o tjedan a kod kue sa svojo m obitelji . Dav a o sa m Conn i e redovi t e tretma n e reikije m tijeko m tri tjedn a prije n o t o je umrla . Bez reikija ne bi mi uspjel o gledat i prijateljic u kak o umire . Uvi je k sa m se osjea o isto , jak o i podran o tijeko m tih posjet a i osjea o sa m se vrlo zahvalni m z a t o to mog u pomaga t i Conn i e n a neki nai n . Svak i pu t sa m se veselio tom e to u je vidjeti i nai m reiki seansam a . Ka d lijeit e dru ge , takoe r lijeit e dio doivlja vate . To je svakak o bio sluaj s lijeenje m Conni e ; oboje sm o osjeal i velik u koris t od reikija i povreme n o je bilo teko raspoznat i tko zaprav o daje , a tk o prim a lijeenje ! Conn i e je uvijek govoril a da se veselila seansam a , da su je on e jak o oputa l e i kako j e njezin a mental n a snag a nepresta n o napredov a la zajedn o s napredovanj e m seansi . Cest o bi zaspal a dubok i m sno m i nika d nisa m bi o tolik o dirnu t snago m , prisutno u i ljubavlj u pre m a reikij u ka o t o sa m bi o tada . Prije no to je umrla , Conn i e je primil a lijeenj e napredn i m reikijem . To nije bila niij a namjer a - to se jednostav n o dogodilo . Prem d a uitel j obi n o igra aktivnij u ulog u u proce s u prilagoavanja , to nije bio sluaj s jaanj e m Conni e . Bila je vrlo oputen a . Poloi o sa m ruke na njezin u glavu i atmosfe ra u sobi se promijenil a i posta l a je nabijen a energijo m i vani m simbolim a reikija . Po e o sa m osjeat i vruin u ka o to nekipu t osjea m prije usklaiva nja a zatim , na moje iznenaenje , oboje sm o izgledal i ka o da sm o upaljen e aruljice . To je bilo poseb n o iskustv o za na s oboje . Tri dan a poslije toga Co n nie j e umrla . O k o tjeda n dan a kasnije , ba pred N o v u godinu , bio sa m n a njezin u pogrebu , pu n mira , sree , ljubavi i gubitka . sebe . S t o je boles t tea , dublj e samolijeenj e

Ma d a m i Conn i e nedostaje , uenj e doputenj a smrt i d a bud e dio ivot a pomog l o mi je da pomogn e m njoj. Ka d je umirala , oko nje su se nalazil i lju di koji su bili pun i tuge . Ja sa m ustanov i o da zato t o me je reiki podrava o i pomag a o mi vidjeti iru sliku i budu i da su na e seans e reikija bile tak o ugodne , zaprav o sa m se veselio bivanj u s njo m i dijelo m njezin a prelaska . K a d bism o mogli naui t i prihvaa t i smrt n a nai n n a koji prihvaa m o roe nje , umiranj e bi bilo man j e stresno , osobit o za osob u koja umire . Mir n a smr t je velik dar . Premd a , iz budistik e perspektive , mi ne moe m o zaustavit i tok negativ ne kar m e koja uzrokuj e razvoj ozbiljn e bolesti , moe m o uinit i mno g o da pretvorim o takve situacij e u net o vrlo poseb n o i ivotodavno , ak i uo i smrti . Osje a o sa m s a sigurno u d a j e tretiranj e Conn i e bilo uspjen o jer j e pravi uspje h jednostav n o mo e biti najve e dobro , ma t o on o bilo uenj e da u se nekoj ivi situaciji . To potpu n o izljeenje , mo e biti

pozitivnij e i kre - ativnij e u granica m a koje nek a boles t postavlja , ili mo e biti prihvaanj e i pretvaranj e smrt i u dobr o umiranje . Ne t o n a em u mor a m zahvalit i Conni e , t o ini moj u pri u bitnom , ov a je knjiga . Iskustv o poduavan j a reikija Conn i e i njezini h prijatelj a uinil o je d a shvati m d a postoj i mno g o toga z a upit i tijeko m sam o jedn o g vikenda , osobi t o ako j e z a va s tehnik a samoizljeenj a sasvi m nova . Tak o sa m nak o n mo g prvog iskustv a u poduavan j u reikija odlu i o napisat i priruni k koj i sa m mog a o dati drugi m a da ga pone s u sa sobo m i poslu e se njim e po pot rebi. Takoe r sa m misli o d a j e mno g o ono g t o sa m nau i o o d budizm a u t o vrijem e bilo razinama . a k iako j e davan j e reikija to j e davanj e i primanj e reikija lijeenj u koje sa m vrlo jednostav n a stvar tako jedinstve n o se kad j e tretm a n stvar pun a uspje an , uvijek osjea m ka o d a sa m postig a o mno g o i misli m d a j e t o zato osob n a znaenja . Cest o se jo uvijek zaprepasti m to on tak o djeluje ! Dvije pri e o ispria o pokazuj u kak o tretman i reikije m mog u razlikovat i i ka ko je prirodn a inteligencij a sasvim elastin a i prilagouj e se potreba m a pri matelja . Ka d je potreb a n dugoro a n tretman , reiki ka o da podrav a i vodi i primatelj a i davatelj a tak o da je svaki odn o s koji se razvije ist i zdrav . vrlo van o za praktikant e reikija na svim

18ivo t s reikije m je ka o razvijanj e prijateljstva . Ka o sv e dobr e stvari koje iz dravaj u tes t vremen a , to je proc e s uenja . Popu t mnogi h praktikanata , na poetk u sa m proivi o mede n i mjese c o d nekolik o tjedana . Zatim , kad sa m s e postup n o vrati o n a Zemlju , po e o sa m shvaa t i d a sv e t o ne e biti lak o ili savre n o n e bud e m l i sprem a n naui t i na i n reikija . T o zna i kak o upotrebljavat i reiki m dobr u za va s i za druge . Ja postup n o otkriva m taj princi p uz pom o svakodnevn o g iskustv a i pro u vanja Budhin i h uenja . Reik i mi nije nun o da o on o t o elim , ali mi je uvijek da o on o t o treb a m - to su est o dvije vrlo razliit e stvari ! Mudro s t da to razumijem , strpljenj e da to prihvati m i elja da slijedi m taj pu t jo uvi je k su za me n e u njegov u djetinjstvu . To je pu t koji vrijedi slijediti , i prem d a postoj e ud a , n e postoj e laki odgovor i . Moe t e li se otvorit i mogunosti m a ud a , a ipak ivjeti realistiki , krea tivn o i pozitivn o u svojim granicam a , ima t et e mno g o krasni h iskustav a i razvi t et e poseb n e i trajn e unutarnj e karakteristike . S mal o mudrost i i dob re volje , reiki va s mo e postup n o odvest i tim srednji m put e m pre m a vae m vlastito m sredit u - sredit u svih stvari . eiki je ime dan o jednostavno m , ali dubo ko m sustav u prirodno g uenj a o tijelu i umu , koji je razvi o dr. Mik a o Usu i , koji je ivio u Japa n u u devetnaest o m stoljeu . Rd zna i univerzalan a ki ili chi na kinesko m zna e energij a ivotn e snage . Mno g i ljudi smatraj u re iki i put e m razvoja . osobn o g i duhovn o g na nai n koji je uravnotee n i bazira n na svakodnevn o m ivotu ; na nai n koji nije sebian , neg o uvijek slui najve e

Ma d a vei n a ljudi ne mo e vidjet i chi, moder n a fizika govor i na m da iz na d granic e najmanji h estic a materij e svugdje im a nisk u ili polagan u frekvencij u energije . postoj i energija , u zrak u ko ji udiemo , u naoj hran i i vod i i u svjetlu Sunc a . Svak i neiv i objek t

Energij a ivotn e snag e je temel j sveg ivota , vrsta fine kozmik e juh e koj a podrava , hran i i podupir e ciklus roenja , ivot a i smrt i svih ivih bia . Ka d sm o u kontakt u s to m energijo m molitvom , meditacijo m ili reikijem , os jea m o se manj e odijeljenji m i cjelovitiji m unuta r sebe i unuta r itav e kre acije. Proivljavam o osjea j jedinstva , postaje m o svjesniji svojeg mjest a i sposobnos t i da bude m o sv e to jesmo , uloge u velikoj shem i stvari i istovreme n o osjea m o se podranim , sigurnim , otvoren i m i uvjereni m u svoje be z sumnj e ili obran e . Moe m o rei da su ta duhov n a ili osob n a iskustv a bi t re ikija suprotstavljen a oblik u koji ine fizik e i mental n e meto d e upora b e i di jeljenj a reikija .

20Iz budizm a i drugi h istonjaki h duhovn i h tradicij a razumijem o da pos toje dv a glavn a tipa energij e ivotn e snage : unutarnj i i vanjski . Unutarn j a energij a ivotn e snage je suptiln a energij a koja postoj i u tijelu i um u svih i vih bia. Vanjsk a energij a ivotn e snag e postoj i u biljkama , cvijeu , drveu , stijenama , mineralim a i kristalim a i ta energij a je est o iskoritavan a za lije enje , ka o u Bachov i m cvjetni m lijeenjima , lijeenj u kristalima , cvjetni m ekstraktima , homeopatsk o m lijeenj u i biljni m sredstvima . C a k i sam o et nja selo m mo e imat i umiruju i i ozdravljuju i uinak , budu i da tam o im a tak o mno g o vanjske energij e ivotn e snag e d a on a podi e na e vlastit e unu tarnj e energije . Ta prirodn a energij a ima odgovaraju i uina k na na e tijel o i um . Nasupr o t tome , provodi m o li previ e vreme n a u urbanizirani m podru jim a i stresni m okolina m a gdje su te prirodn e energij e ogranien e , to mo e loe utjecat i na na e zdravlje , pogoto v o ako ne moe m o mental n o tran scendira t i te situacij e ili izdii se izna d njih . Unutarn j a energij a ivotn e snag e tee kroz suptiln e puto v e ili meridijan e ljudsko g tijela. Ka d su ti putov i blokiran i ili neuravnoteeni , zbog stresa na i h terapij a nastoj i po primjer , mo e nasta t i bolest . Mno g o komplementarn stalima , Zemlj i ili drugi m izvorim a vanjske

21energij e ivotn e snage postoj i za

to to oni imaj u osob n i karakte r ili um. Vanjsk a energij a ivotn e snage , po put on e koja postoj i izme u drvea , kristal a i Zemlj e ne posjeduj e svijest ili um . To ih ne ini manj e posebn i m ili sveti m objektima . N a e unutarnj e energij e i na um nerazdvojn i su i imaj u vrlo intim a n ovi sa n odno s . Zaprav o , prem d a to openi t o ne primjeujemo , na e misli i osje aji jau na nai m unutarnji m energijama . Ima m o li pozitivn u unutarnj u energij u ivotn e snag e dobr e kvalitete , mod a zato jer je pojaa n a reikijem , lake na m je razvit i pozitivn a stanj a um a i mi openi t o privlaim o pozitivn a ivotn a iskustv a i nosi m o se lake s problemim a . Jedna k o tako , nastojim o li svjesno razvit i pozitivn a stanj a um a (kao samopouzdanj e , ljubaznos t i mud rost) , to e podi i kvalitet u nai h unutarnji h energij a i unaprijedit i na e zdravlj e i mno g e drug e aspek t e nai h ivota . S dobr o m motivacijom , reik i mo e mno g o pomo i u unapreivanj u na e kvalitet e ivota , pomau i na m postat i cjelovitiji m i zdravi m biim a na svim razinam a i tim e prirodn o koris titi oni m a ok o nas . Hawa y o Takat a , kog a nek i tradicionaln i zapad n i praktikant i reikija sma traju Trei m veliki m uitelje m reikija , objasni o je to u havajsko m novin sko m lank u 1970 . n a ovaj nai n : Ovdj e j e velik prosto r koji nas okruuje ,

mo i uravnoteenj u tijela i um a i proistit i te unutarnj e energije , pomau i tim e zdravlj u i blagostanju . To je nai n na koji i reiki funkcionir a kao teh nika ozdravljenja . energij e ivotn e snage u svije energij e ivot Postoj i mno g o razin a unutarnj e i vanjske

svemir . Postoj i beskrajn a i gole m a energija . O n a je univerzalna . Njezi n izvo r je kreator . To je sila bez granic a . To je izvor energij e koji ini da biljke rast u i ptic e lete. Ka d ljudsk o bie trpi bol ili ima probleme , on ili on a mog u vu i iz tog vanjsko g izvora , iji su valovi vrlo snan i i mog u revitalizirat i i vratit i harmoniju . T o j e priroda . T o j e Bog. svojo j djeci koja ju trae. Snag a koju o n ini dostupn o m

tu. Na jedno j razin i reiki mo e biti ka o naji i oblik vanjske uravnoteenjem , ienje m i obnavljanje m naeg

ne snag e i mo e dubo k o utjecat i na va e zdravlj e i blagostanj e ponovn i m sustav a unutarnj e energi je . Ka d reiki stupi u kontak t s energijo m unutarnj e ivotn e snag e koja je blo kirana , tro m a ili neuravnoteena , on prirodn o i bez napo r a razrjeuje , pret var a i podi e kvalitet u te energij e do najzdravij e razin e koju na e tijelo , um i okolin a doputaju .

Mno g i praktikant i reikija i religiozn e i nereligiozn e pozadin e primijetil i su da su se njihov i duhov n i ivoti obnovil i ili ponov n o rodil i ka o posljedic a reiki K a d su unutarnj a i vanjsk a energij a ivotn e snag e u harmoniji , posjeduj u is tu razin u isto e i postoj e na istoj valnoj duin i ili frekvenciji , to su vrlo sli n e energije . Jedi n a razlik a je u tom e to unutarnj a energij a ivotn e snag e im a svijest ili um i ne mo e postojat i odvoje n o od njih . Zbog bliske vezanost i svijesti i unutarnj e energij e ivotn e snag e lako je vjerovat i da osjeaj bliskos ti ili prijateljstv a koji osjea m o pre m a drveu , kri ja , gotov o ka o d a reiki ima sposobno s t voditi ljude , ak o oni t o ele , d o dub lje svjesnost i njihov e duhovnos t i ili potencijal a osobn o g rasta . Tak o izgled a d a postoj i mno g o aspeka t a reikija , o n nije sam o energija . Zapravo , reiki im a mudro s t i suosjeanj e ili reiki je izraz jedn e razin e svijes ti ija je bit potpu n a mudro s t i suosjeanje . A k o zna m o da svijest ja e na univerzalno j univer energij i ivotn e snage , ond a moe m o vidjeti reiki kao

22

23

zaln u unutarnj u energij u ivotn e snag e najotvorenijeg , najnaprednijeg , naj proirenije g i najie g oblik a svijesti . Reik i se mo e sad pojavit i pred na m a kao vanjsk a energij a zbog naeg sa danje g nedostat k a dublje g uvida i na e ogranie n e svijesti .

Bilo d a vjerujem o d a o n dolaz i o d vanjsko g kreatora , ili d a j e odra z na e vla stite vie prirod e ili najvee g potencijal a - to nije vano . Ne postoj e se pripisuj e reikiju . On se podua v a i Njego v a mirna , politik e granice . iscjeljuju a Reik i je kulturn e i zemljam a svijeta. sustav i vjerovanj a ili dog m a koja prakticir a u gotov o svim inteligencij a na dilazi vjerske ,

doivljajn a pojava , je dinstve n a osobn a , a ipak potpu n o univerzalna . Mno g i budistik i tekstov i odno s e s e pre m a energij i ivotn e snag e ka o pre ma blagu vjetru i to je dob a r opis toga kako mnog i ljudi doivljavaj u Reik i se uklap a savre n o u bilo koji nai n ivota , materijalno , mentaln o , emocional n o i duhovn o . Reik i na m daje to n o on o to trebam o ka o indivi due , pomau i na m d a razvijem o na a jedinstve n a svojstva , talent e i ambi cije na nai n koji na s dovo d i blie nai m vlastiti m beskonan i m potencijali ma i unutarnjo j prirodi , vezi koju dijelim o sa svim ivim biima . Svak o ob janjenj e toga to reiki jest ili t o mo e uinit i sam o je grebanj e po povrini . Prav a bit reikija nadilaz i pojmove , rijei i zamisli . Ipak , treba m o rijei i zamisl i ili oblik kad a poduavam o , komunicira m o i dijelim o reiki s drugi ma . U to m smisl u tradicionaln i oblik , kako ga poduava j u uitelj i reikija od vreme n a dr. Usui j a van a su vrat a pre m a biti. zato Treba m o raspravljat i i dijelit i svoja iskustv a reikija d a dobijem o mental n u jasno u njihov a s posebn o g mjesta , mod a isto m vjetru iz iste reiki . Tak o se moe m o odnosit i pre m a reikij u ka o pre m a istu blagu vjetru ili bla goslov u koji stie zemlje . Cist a zemlja je budistik i izraz za neb o ; vanjsk a manifestacij a um a pros vjetljenja . K a o ogranie n a bia ivim o u svijetu sukobljeni h pojmovn i h dvojnosti : dobr o i loe , svijetlo i tamn o , unutarnj e i vanjsko , imat i i nemati , ja i drugi . Bit reikija ini se nadilaz i i natkriljuj e dvojnos t unutarnje g ili vanjsko g svi jet a pre m a potpunosti , jedinstvenos t i i cjelovitosti , tam o gdje ne m a grani c a identitet u ili preprek a izme u sebe i drugih . Konan o , reiki je bezizraaja n ili neopisiv , sam o doivljajn a bezgranin a ljube a ljubaznost ,

mudrost , ljepo ta i savrenost .

znaenja , d a probavi m o i integriram o t e uvide unuta r nae g bia , t o e na m omog u iti da napreduje m o i obogati m o svoje svakodnev n e ivote . Tak o treba m o i oblik u aspekt u pojmovn i h misli i jezika da na m omogu i otvorit i svoja src a i umo v e i postup n o naui t i svoje lekcije .

Mno g e duhov n e tradicij e slave zamisa o pun e prosvijetljenosti . Zapra v o rije Budh a zna i Probueni . U m prosvijetljenost i j e sveznajui ; o n proim a itav svemi r i sve vrijem e i opa a prav u prirod u svih pojav a izrav no i simultan o . On je sintez a najvee g um a , radosti , ljubavi , suosjeanj a i mudrosti . Budhi n a glavn a namjer a je sprijeit i ili olakat i patnj u i doves t i sva iva bia u isto stanj e potpu n e svijesti ili cjelovitosti , ako je to on o t o oni ele . Mno g i sljedbenic i drugi h vjera bi takoe r izjednail i te zamisl i sa svojo m vlastito m percepcijo m ili doivljaje m Boga . Mo d a je ond a dar reikija ka o ozdravljuju e tehnik e jednostav n o izraz ili emanaci j a ljube e ljubaznosti : oblik blagoslova , ovlatenj a i povezanost i s viim izvoro m koji je blizak na oj pravoj prirod i i koji ima nae najbolj e namjer e pri srcu . Ograniavan j e reikija na prikladn u definicij u teko je i im a sam o ograni en u vrijednost . Ka d doivim o reiki , ini se da on dolaz i iz vanjsko g izvora .

Za neke

ljude reiki je jednostav n o korisn a tehnik a lijeenja . Za drug e

mo e biti nadopu n a njihov u sadanj e m duhovn o m put u ili sa m put duhov no g i osobn o g rasta . U sklad u s nain o m na koji promatra m o svijet , svatk o od na s ima t e razliit o miljenj e i doivlja j reikija . Ipak , svi mi dijelim o is tu osnov n u elju da bude m o sretn i i istu prilik u da ima m o korist i od reikija , pa sm o u to m smisl u jeda n um . Sv i mi nosi m o u sebi sposobno s t da izlijeim o sebe i druge . Nek i ljudi mo gu doprijet i do toga sasvi m lako molitvo m ili meditacijo m bez reikija . Reik i nije bita n za razvoj sposobnos t i da lijeim o ili napreduje m o duhovn i m pu tem , ali mo e mno g o pomo i .

Susta v i iscjeljenj a slini

reikij u spominj u

se u mnog i m drevn i m vjerski m spisima . Ipak , moe m o biti sigurn i da izvor i reikija potje u iz daljin e pun o ve e neg o to biljei pisan a povijest . Kak o su mno g e velike kultur e izumrle , njihov o poznavanj e tehnik a lijeenj a takoe r se izgubilo , rasplinul o ili su ga apsorbiral e drug e tradicije . Ka d go d je posto jal a velika potre b a za jednostavn i m i uinkoviti m sustav o m ozdravljenj a za tijelo , um i duh , reiki se pojavi o u nek o m od oblika . Otk a d je reiki prvi pu t stiga o na Zap a d iz Japan a , tradicionaln a pri a o reikiju posta l a je omilje n i integraln i di o praks e uenj a mnog i h uitelj a re ikija. Goto v o svako m praktikant u reikija isprian a je ta pri a i donedav n o nitk o nije postavlja o pitanj e njezin e autentinost i . Vein a zapadni h uitelj a reikija vuku lozu o d Hawa y o Takat e . Nj u s u mno g i n a Zapa d u priznal i ka o Tree g velikog uitelj a Reikija , i ka o to et e vidjeti kasnije , on u koja je iz nijela reiki iz Japan a . Na nekoj tok i tijeko m tog prijelaz a originaln a pri a o reikij u bila je adaptiran a , vjerojatn o s dobri m namjeram a , da ju Zapadnja c i prihvat e ili mod a lake shvat e . Ka d je pri a o reikij u prvi put isprian a na Zapad u , on a bi djeloval a vrl o ud n o i mod a gotov o pogans k i bez kransko g aspek t a koji je mod a uvel a Hawa y o Taka t a ili njezi n uitel j dr. Chujir o Hayashi . Takoer , porat n a Am e rika ne bi odgovara l a i zbog toga ne bi bila otvore n a pre m a reikij u ka o ja panskoj , nekransko j tehnic i lijeenja . T k o go d d a j e odlu i o d a t o uin i i z bilo kojeg razloga , mogl a je to biti vrlo mud r a i hrabr a odluk a . On i su zaci jel o shvatil i da e se jedn o g dan a , kad vrijem e za to bud e pravo , tonij a pri -

26

a proirit i i do tog vreme n a adaptira n a pri a e posluit i svrsi ine i reik i lako prihvatljivi m i tako rasprostranjenijim . Ak o glavno m svrho m reikij a shvati m o oslobaanj e od patnj e i unapreenj e kvalitet e ivota , ond a to vie ljudi ima korist i od toga to bolje. Tak o u to m smisl u adaptiranj e originaln e pri e mogl o bi biti mud r a odlu k a koja je dosa d posluil a svrsi . Zapad n i praktikant i reikija suoavaj u se s prijelazo m pre m a jasnijoj svi jesti nai h korijena . Nekoli k o uitelj a reikija je u novije dob a radil o na tom e da otkrij u tonij u pri u o reikiju . Prem d a to istraivanj e uop e nije gotov o , poinje m o gradit i sliku na temelj u njihov a rada . O n a pokazuj e fascinantni ju, kompletnij u i jasniju verziju dogaa j a koji su okruival i ivot Mik a o Uu lja i toga kako se reiki ui u Japa n u dana s , kako ga je on izvorn o poduava o . I tradicional n a zapad n a pri a i saetij a verzija najnoviji h istraivanj a iz nose se u ovo m poglavlju . in i se da nov e informacij e glede Mik a o Usuij a i japansk o g reikija nepresta n o dolaz e na vidjelo i vjerojatn o e se to nast a -

viti nek o vrijeme . elit e li postat i svjesni tih informacij a im to posta n e mo gue , mora t et e se posluit i Internetom . Postoj i nekolik o odlini h lana k a i mno g o zanimljivi h informacij a o mnog i m aspekti m a reikija na Worl d Wid e Webu . Postoj i mno g o aspeka t a tradicionaln e pri e o reikij u koji nisu priznat i ili verificiran i u Japan u . Ipak , tradicionaln a pri a jo je uvijek relevantn a i sas tavni dio na e kultur e i nasljedstv a reikija . O n a e se nesumnjiv o nastavit i priat i u nek o m od oblik a mno g o godin a . U biti je vrlo slin a originalno j ja pansko j verziji i ima posebn u energiju kad se ispri a kao di o javno g govo ra , ili za vrijem e prvog stupnj a reikija . Blisko sri reikija , on a sigurn o preno si mno g o vrijedni h uvida em o primat i iz Japan a . u praks u i razumijevanj e reikija . Zbog toga on a mo e izdrat i vremens k o testiranj e paraleln o s novi m informacijam a koj e

Ne tako davn o ivio je ovjek koji je postavlja o goru e pitanje : Kak o je Isu s lijeio? Jes u li oni ljudi koji su slijedili slia n put duhovn o g razvoj a kao Isu s mogli takoe r lijeiti kao to je on lijeio ? Ukratk o , je li bilo istinit o on o t o je Isus rekao : S v e te stvari koje sa m ja uini o i vi moet e uiniti , i jo ve e stvari. Pri a o toj potraz i bila je prenoe n a od uitelj a do uenik a u svo m izvorno m oblik u otka d je reiki prvi put bio poduava n . Osob n o razumijeva nje te moder n e parabole , koja sadrav a mno g o lekcija o ljudsko j prirodi , li jeenj u i cjelovitosti , uvijek je bilo ohrabriva n o i sredinj e za uspjen u upo rabu i praks u reikija kakve dan a s poznajemo . Dr. Mik a o Usu i ro e n je 1864 - u Japa n u i odgojil i su ga kransk i Do k je vein a japans k e djece odgoje n a u sklad u s misio nari . o je Bibliju

tradicionalni m in - toistiki m i budistiki m vjerama , Mik a o Usu i prouav a i pri e i uenj a o Isusu . Po naputanj u kole profeso r teologij e i na kraju i odluivanj u da je imenov a n studir a religiju , post a o je

direktoro m i sveenik o m kran ske kole za djeake . Jedn o g jutra , do k je vodio misu , nekolik o stariji h djeak a pital o ga je o njegovi m vjerovanjima . Pital i su ga vjeruje li doslov c e u biblijsk a ud a koj a je Isus izveo. Odgovor i o je da vjeruje. Zati m su ga zamolil i da demonstrir a svoju vjeru izvode i ud o ! Ost a o je bez rijei i nije mog a o vjerovat i da tak o jednostav n o pitanj e mo e poljuljat i u potpunos t i njegov u vjeru. Slika 2.1 Osniva reikija dr. Mik a o Usu i(Upotrijebljen o s ljubazni m doputenj e m Phylli s Le i Furumot o )

Dubo k

o kosnu t tim dogaaje m , osjea o je da ne mo e pote n o nastavit i pouava t i o

28

29

ivot u i primjer u Isusa . Odlu i o je dati ostavk u i posvetit i ostat a k svog ivo ta produbljavanj u svoje vjere i otkrivanj u kako se takva udes n a ozdravlje nja mog u izvesti . Dubo k o u sebi zna o je da bi, ako je njegov a vjera istinska , mog a o mo i primit i dar lijeenj a i pomo i drugim a d a t o uin e . Zn a o j e d a e , ne bud e li slijedi o taj poziv , dubo k o aliti u kasnije m ivotu .

tarnj u sreu usprko s vanjski m problemim a kao t o su boles t ili siromatvo , koje ljudi ne mog u izbjei prije ili kasnije . Lijeenj e je bilo prepute n o pra ksi konvencional n e i alternativn e medicine .

Tijek o m svojih prouavan j a i putovanj a Japan o m dr. Usu i sreo je zenbudis tiko g opa t a koji je snan o utjeca o na njega i njegov o putovanje . Opa t je Kranst v o nije bilo ba proiren o u Japan u , tako da je dr. Usu i emigrira o u Amerik u , gdje j e prove o mno g o godin a prouavaju i detaljn o Svet o pismo . Istraiva o je pitanj a koja su ga zanimal a s mnogi m uenjacim a i lanovi m a crkve. Mno g o put a biva o j e malodu a n i obeshrabre n njihovi m odgovorim a , i est o se osjea o kao da se nima l o nije priblii o istini . Ipak , razvi o je velik o unutarnj e bogatst v o i po e o se manj e oslanjat i na on e koje je sreta o , a vie na svoj vlastiti dubok i odn o s s Bogo m i na svoju vlastit u prirodnu , intuitiv nu mudrost . Tijeko m svojih istraivanja , iskusio je mno g e podudarnos t i i est o se osjea o voden i m - a nekipu t gotov o gurnuti m - u situacij e koje su sadraval e indicij e i signal e c> sljedee m korak u njegov a putovanj a . Ti doga aji (popu t sluajni h susret a s drugim a na slin u duhovn o m put u i uvida ko je su mu oni dali) , ohrabrival i su i produbljaval i njegov u vjeru i doputal i mu vjerovat i da e mu biti pokazano , ili da e znat i kam o da pogle d a u nas tavku put a . Dr. Usu i takoe r je prouav a o pisanj e i uenj e mnogi h drugi h duhovn i h uitelj a i mistika , koji nisu pripadal i kransko j tradiciji . Osje a o je da e to nadopuni t i i obogatit i njegov u vlastit u vjeru i razumijevanj e duhovn o g pu ta i njegov a istraivanj a dara lijeenja . Cest o je prouav a o Budhi n a uenj a i izvjetaj e njegovi h uenik a i njihov a posredovan j a lijeenja , koja su mu se inil a vrlo slinim a oni m a Isusa i njegovi h vlastiti h sljedbenika . D o k je ot krivao sv e vie slinost i izme u budistiko g i kransko g puta , postup n o je shva a o da bi se krajnj i odgovo r i na njegov a pitanj a mogli bli e njegovi m spoznajama . Pot o je prove o seda m godi n a u Americi , dr. Usu i vrati o se u Kyoto , Ja pan , radi dublji h prouavanj a budistiki h Sutr a , zabiljek i o Budhi n u ivot u i uenjima . Posjeti o je mno g e budistik e centre , ali je ustanov i o da budisti ki redovnic i i opatic e , pop u t kranski h misionara , uglavn o m poduava j u i ohrabruj u duhov n i rast , a praks a lijeenj a bila je smatra n a prekid o m to g rasta . Glav n a svrha Uliti njihov e misije bila je pomo i ljudim a da prona u nalazit i sv e Dr. Usu i prouav a o je i meditira o pre m a budistiki m sveti m aforizmima , ili Sutram a , na japansko m , kinesko m i sanskrt u (jedno m od najstariji h i divni h duhovn i h jezika , koji je Budd h a Shakyamu n i pouav a o i na koje m je govo rio prije vie od 200 0 godina ) . U drevni m tekstovi m a na sanskrt u otkri o je simbol e koji je bi ga odveli , U put e m poet k u molitv e i meditacije , do nije zna o to to tehnik a izljeenj a koje traio . treb a uinit i sa pozva o dr. Usuij a da ivi i bavi se prouavanj e m u njegov u samostan u , i ne kolik o godi n a dr. Usu i osta o je tam o . Mirna , jasn a i spokojn a okolin a samo s tan a omoguava l a mu je ocijenit i rad koji je obavi o u Ameri c i i za vrijem e svog borav k a postoj a o je sve uvjerenij i da je jedin o mjest o gdje treb a trait i sposobno s t lijeenj a u svojoj unutranjosti . Opa t mu je bio velika inspiracij a i provel i su mno g o sati raspravljaju i o njegov u napretk u i o tom u kak o da postign e svoje ciljeve. Njeg o v odn o s s opat o m razvija o se i dr. Usu i je po e o shvaa t i da je on velik , a ipak vrl o skrom a n ovjek s neizmjerni m izvoro m mudrost i i samilosti . Opa t je post a o duhovn i m vodo m dr. Usuij a po unutarnje m put u pre m a izvor u njegov a bia . Vlastit o unutarnj e lijeenj e dr. Usuij a ili otkrivanj e ili cvjetanj e njegov e vla stite svijesti dovel o bi ga nadohv a t dar u lijeenja .

simbolim a ili kak o ih upotrijebit i kao oru e izljeenja . Kak o je njegov o prouavanj e napredoval o , prona a o je ulomk e u Sutr a ma koji su se istical i ili mu govorili i on je est o ita o i meditira o pre m a tim istim uenjima , svaki pu t produbljuju i svoj uvid u njihov o znaenje . Cest o je raspravlja o o svojim mislim a s drugi m redovnici m a i s opato m , nas toje i uvijek produbit i svoju svijest. Ta posveeno s t omoguava l a mu je da razvije i proir i svoju vlastit u svijest tako da je mog a o jasn o spoznat i priro du um a i to kak o on ne sam o da ima mo stvaranj a neg o i lijeenj a tjeles -

30

31

nih , emocionaln i h i mentalni h bolesti . Posta o je jo svjesniji patnj e drugi h i ta dubo k a empatij a uinil a je njegov e napo r e mno g o odlunijim .

pre m a njemu . Shvat i o j e d a ak o s e n e pomakn e , on o e g a udariti . Odlu i o je opustit i se , otvorit i i dopustit i tom iskustv u da se dogo d i bez obzir a na to kam o e g a odvesti . Centrir a o s e i osta o tam o gdje j e bio , znaju i d a e t o biti kraj i poeta k . Svjetl o ga je udaril o po elu i on je izgubi o svijest .

Dr. Usu i je zna o da je proui o sve to je mog a o i da su mu odgovo r i koje je trai o kona n o nadohv a t ruke . Otia o je u svet o budistik o planinsk o sklo nite blizu Kvot a koje je imal o poseb n o istu razin u energij e ivotn e snage . Ta m o je posti o i meditira o tri tjedna , proiavaju i preostal e preprek e u Ka d se dr. Usu i probudio , bilo je podn e . Sjea o se sveg a to se dogodilo . Po to ga je svjetlo udarilo , post a o je svjesta n lijepi h boja i senzacija , na koje se nadovezival o divn o svjetlo koje je ispunjaval o itav prosto r - prirod u ist e mudrosti , suut i i blaenstva . U to m svjetlu pojavil i su se veliki prozirn i mje huri , od kojih je svaki sadrav a o simbol e na sanskrt u koje je bio naa o u bu distiki m tekstovim a . Do k je pamt i o sadra j svako g mjehura , on je odlazi o i sljede i mjehu r bi se pojavio . Njego v o tijelo , govor i um bili su potpu n o os posobljen i energijo m reikija i simbolim a i on je razumi o potpu n o znaenj e svako g simbola . To se znanj e pojavljival o spontan o , gotov o ka o da su davatel j i primatel j iste prirode . ini l o se ka o da je sam o privremen o zaboravi o tu unutarnj u is tinu , a sad a je pamt i o ili se sjetio tog znanj a dubo k o u sebi. Nazv a o ga je re ikijem , ili univerzalno m energijo m ivotn e snage . je piti sam o vodu svo m um u i otvaraju i s e potpu n o svem u to j e bio sprem a n primiti . Rek a o j e opa t u u samosta n u da , ak o s e n e vrati nak o n dvades e t jedn o g dan a , on i do u p o njegov e posmrtn e ostat k e i sahra n e ga. Bio j e tako usredoto e n n a svoju misiju i motivira n eljo m da pomog n e drugim a da je odlu i o ne vrati ti se bez odgovo r a na sva svoja pitanja . Do k j e prevaljiva o tridese t dv a kilometr a d o planine , prona a o j e mirn o mjest o pokra j neko g potok a . Namjerav a o tijeko m svo g povlaenja , za koju je zna o iz iskustv a da daje vie jasno e i snag e njegovi m meditacijama . Im a o j e s a sobo m dvades e t jeda n kame n i svaki da n j e odb a cio jeda n d a ozna i prolaza k vremen a . Meditir a o j e n a temelj u uenj a koj a j e nau i o u samosta n u po d vodstv o m opat a . Njego v a j e koncentracij a bil a vrlo jak a i stabiln a i njegov e unutarnj e energij e tako jasn e da je mog a o sta lno pokazivat i ili doivljavat i isto u svojeg on a postaj e sveznaju i um Budh e , ili unutarnje g svjetla ili vrlo profi njen a um a . Ka d ta vrlo visoka razin a svijesti bud e sasvi m proien a , mod a iz drug e perspektiv e stvara potpu n o jedinst v o s Bojo m ili Kristov o m svijesti . Dr. Usu i osjea o se dubo k o dirnutim , povlaten i m i uzbueni m zbog ono g to se dogodil o i elio se brzo vratit i u samost a n da podijel i svoje iskustv o s opato m , koji mu je da o tak o mno g o i bio tolik o od pomo i u njegovo j pot razi za otkri e m reikija . U svojoj urbi da se vrati u samost a n i ispri a opa t u svoje otkrie , dr. Usu i Jedn o g jutra dr. Usu i j e otkri o d a ima sam o jo jeda n kame n . T o j e bio pos ljednj i da n njegov a povlaenja . Meditir a o je u mrak u koji je prethodi o pr vo m svjetlu zore i doivi o mno g o mijeani h osjeaj a i sjeanj a iz svo g ivota . Zn a o je da se njegov a potra g a zavrav a i da e uskor o njegov ivot prestati , ili e dobit i da r lijeenj a da ga podijel i s ostalima . Njego v a vjera i posve e nost bile su potpun e , uini o je sv e t o je mog a o i sad je zna o da je stigao do tok e bez povratka . Gledaju i u mrak , vidio je svjetlos t na obzor u gdje je oekiv a o da e vid jeti kak o sunc e izlazi . Postojal o je sv e ja e i inil o se da se vrlo brzo kre e udari o je noni m palc e m u kame n . Do k je pala c boln o krvario , brzo je sjeo i dra o stopa l o izme u ruku . Ra n a je odm a h zacijelila . To je bilo iscjeljuju e ud o reikija . Na svo m putovanj u natra g zaustavi o se u gostionic i uz cest u i narui o ve lik obrok . Isprv a je kuha r odbija o posluit i ga primjeuju i da se dokto r up ravo vra a s velikog post a i tvrde i da bi ga takav obro k uini o bolesnim . Al i dr. Usu i je inzistira o i nak o n obrok a nije osjeti o nikaka v lo uinak . To je bi lo drug o ud o reikija . Obr o k mu je donijel a kuharo v a unuka , koju je jak o bo lio upalje n zub. Dr. Usu i upita o je mo e li dodirnut i natee n o mjest o i bol je

32

33

prestala , a oteklin a nestala . To je bilo tre e iscjeljuju e ud o . Dr. Usu i bio je oduevlje n i nastavi o je put do samosta n a da podijel i svoje dobr e novosti . U samosta n u redovnic i su rekli da se opa t zadrav a u svojoj sobi jer bo luje od artritisa . Dr. Usu i se okup a o i obuk a o u istu odje u i posjeti o opa ta , koji je bio vrlo sreta n to ga vidi i t o uje pri u o njegov u otkriu . Opa t j e zamoli o d a m u g a pokae , t o j e odm a h koji m lju dim a je reiki najpotrebniji . Dr. Usu i odlu i o je ivjeti u sirotinjsko j etvrt i Kvota , gdje bi ponud i o re iki siromani m a i beskunicim a . Zati m bi im kad bi oni bili spremni , pomo ga o prona i posa o i posla o nek e od mladi h u samosta n , gdje bi ih redovnic i nauil i vjetinam a pomo u kojih s u mogli opstati . Opa t j e jak o podrav a o namjer e dr. privre me n o izljeenj e tijela i um a nije dovoljno , ljudi moraj u trait i dugoro n u po zitivn u promjen u u sebi prije neg o to trajn o izljeenj e bud e mogue . Usuija , ali ga je podsjea o : Mor a izlijeit i cijelu osobu , ublail o njegov o stanje . Rasprav ljali su o tom e kak o dokt o r mo e upotrijebit i svoj dar izljeenj a i

U sklad u s tim , zama h njihov a poboljan a mora l a i napredovali h stavov a se uspori o i vukle su ih natra g svojo m teinom , dubo k o usae n e navike . To nije bio sud o tom e kak o bi svi prosjac i trebal i ivjeti , jer svi mi ima m o pra vo odredit i svoj vlastiti put u ivot u i zaprav o su mnog i od tih prijanji h pa cijenat a koji su iskren o nastojal i mogli trajn o promijenit i svoje ivot e po mo u reikija . Tak o je dr. Usu i mor a o ponov n o ispitat i svoj pristu p dijeljenj u reikija s drugim a i, nak o n kontemplacij e i meditacije , uveo je Pet princip a reikija kao svakodnev n u praks u reikija :

To su princip i kak o ih poduava j u mnog i zapadn i uitelj i reikija i vrlo su sli ni japansko j verziji , koja je izvorn o bila car a Meijija . pripisivan a Meiji caru Japa n a (1868-1912 ) . U spomeniko j posvet i dr. Usuij a oni se nazivaj u Pet princip a

Dr. Usu i prove o je mno g o godi n a prakticiraju i i ue i reiki u najsiromani jim podrujim a Kvot a i, prem d a su se est o njegov e namjer e i ponu d e da po mog n e susretal e s izrugivanjem , on nije odustaj a o budu i da je reiki pom a ga o mnogi m ljudima . Ipak , poslije neko g vreme n a po e o je primjeivat i da neki od njegovi h uenik a ponov n o pros e na ulici i pita o ih je zato to ine . Rekli su mu da je rad i zaraivanj e za ivot pun o tee neg o svakodnev n o prosjaenje . Iak o su se mogli uzdravati , nisu eljeli uloit i nap o r i nisu e ljeli nastavit i poboljavat i ili odravat i svoj poloaj . Ka d je to otkrio , dr. Usu i bio je jak o obeshrabren . Odust a o je od svoje mi sije i povuk a o se da meditir a o tom e to se dogodilo . Razmilja o je o redov nicim a i naglask u koji su oni stavljali na ohrabrivanj e moral n e discipline , vlastit a razvoj a i duhov n e etike i shvati o je da taj aspek t izljeujue g posre dovan j a prosjacim a nedostaje . ini l o se da im je reiki pomog a o vidjeti da je drukij i nai n pozitiv ne ivot a mog u i poet n o ih je podrav a o i omoguav a o da se trajn o Sredin o m dvadeset i h godi n a dvadeset o g stolje a dr. Usu i sreo je dr. su se Chujir o Havash i , etrdesetsedmogodinj , ali je ve e g pomorsk o g rezervno g asnika . tjelesn e i mental n e promjene . N o , njihov a elja razumijevanj u opasnos t i sputaju e spiral e na Dr. Usu i shvati o je da , sv e u svem u , mor a potrait i ljude koji stvarn o el e poboljat i svoja unutarnj a svojstva , kao i svoju kvalitet u ivota . Odlu i o je putova t i cijeli m Japan o m ue i reiki svugdje gdje ljudi nastoj e ostvarit i bo lji ivot i tra e prilik u da ue i rastu . Ka d bi stiga o u nek i grad , on bi est o eta o uokol o danj u nose i sa sobo m upaljen u svjetiljku . Ljudi bi mu se smijali i pitali ga zato nosi svjetiljku . Pri vukavi njihov u pozornost , on bi rekao : S v e t o ovdje vidim je mrak , eli te li nauit i vie o svo m vlastito m unutarnje m svjetlu , doi t e na moj govor i demonstracij u ov e veeri . Ondj e bi ispria o pri u o reikij u i lijeio drug e i tako je mno g o ljudi dol o u konta k t s reikije m u Japan u .

promijen e bila je slaba i nije bila utemeljen a na jakoj trajno j namjer i da se poboljaj u ili kojoj nalazil i tjelesno , mental n o i duhovn o .

Dr. Hav a - shi prove o je vein u svojeg radn o g vijeka u oruani m snagam a

34

35

dug o bio zainteresira n za duhov n i put i vjetin u lijeenja . Dr. Hayas h i sigur no je bio dubo k o dirnu t i impresionira n dr. Usuijev o m mirnom , ali snano m pojavom , njegovo m dubok o m mudro u i iskreni m suosjeanjem . Pot o je prakticira o i doivljava o reiki nek o vrijem e pod vodstv o m dr. Usuija , odlu i o je posvetit i ostat a k svog ivot a prakticiranj u i uenj u reikija . Ree n o je da su dr. Usu i i dr. Hayash i blisko suraival i da razviju obli k reikija , to jest kako najbolj e lijeiti , dvanae s t poloaj a ruku , razliit e stup njeve reikija i kak o poduava t i reiki. Nasljedst v o dr. Hayashij a i da r na m a jest sustav lijeenj a koji je vrlo jasan , snaa n i jednostav a n i koji na m om o guuj e odrat i reiki vjerni m biti namjer a dr. Usuija . Ta kombinacij a biti i oblik a stvara jasn u poruk u kako prakticirat i i poduava t i reiki , tako da e praktiar i mno g o stolje a u budunos t i mo i doivljavat i bit reikija i prakti cirat i oblik ona k o kao to j e da n drugim a pred mno g o godin a . Kak o s e mn o go ljudi bavi reikijem , itav plane t e imat i koristi ; dublj e i jasnije razin e svijesti i razumijevanj a prirodn o e narast i u umovi m a oni h koji tra e traj no rjeenj e za globaln e i osob n e probleme , ali taj kontinuite t globalno g lije enj a bit e mog u ak o bude m o mogli odrat i oblik reikija bliski m namjera ma dr. Usuija . Nak o n smrt i dr. Usuija , kae se da je dr. Hayash i post a o Drug i veliki ui telj reikija . Dr. Usu i je sahranje n u hra m u blizu Kvot a s pri o m o njegov u i vot u napisan o m n a memorijaln o m kame n u (vidi prijevo d n a kraju ovo g poglavlja) . Govo r i s e d a j e grob u iskaza o poa s t car Japan a .

prakticiral a reiki izvan granic a Japa n a - izbor koji je simbolizira o povjerenj e dr. Hayashij a u nju . Pre m a kraju svog a ivot a dr. Hayash i je nau i o gospo d u Taka t a svem u t o je nau i o od dr. Usui j a i svem u t o je on nau i o na osno v i vlastit a iskustva . Na da n kad je umro , pozva o je svoju blisku obitelj , oprosti o se s njim a i os tavio ih s osebn i m osobn i m porukam a . Sjedi o je u tradicionaln o m japa n sko m poloaju , meditir a o i moli o kratk o vrijeme . Zati m je udahn u o dubo k o i mirn o umro . Dr. Hayash i , ka o i njegov uitel j dr. Usui , bio je velik ovjek . Zajedno , oni su bili odgovor n i za stvaranj e i irenj e jedn o g od najjednosta vnijih , najdublji h i najpotpuniji h sustav a lijeenj a koji na m je ikad bio poz nat .

Hawa y o Taka t a rodil a se na Havaji m a 1900. kao ameri k a ki japansk i h ro ditelja . Ka d je imal a dvades e t jedn u godinu , njezi n je supru g umr o i ostal a j e bez novc a d a podig n e svoje dvije kerkice . S a tridese t pet godi n a imal a j e ozbiljni h zdravstveni h problema , izgubil a je pun o na a losn a poslije tein i i bila je vrlo 1935. , pot o je smrt i nekolik o lano v a obitelji . Ujes e n

dol a skoro do kraja svoje izdrljivost i i nak o n mno g o molitv e i meditacije , intui cija joj je jasn o govoril a da se odgov o r na njezin e problem e nalaz i u Japan u . Oajn a , ali uvjeren a da njezin a intuicij a dolaz i od Boga , otputova l a je u Toky o da vidi prijatelj a lijenik a u tamonjo j bolnici . Poslij e mno g o testova ,

Dr. Hayas h i vodio je vrlo uspjen u klinik u za reiki u Tokyj u zajedn o s dru gim praktikanti m a do 1940. U to m razdoblj u nau i o je i da o reiki mnog i m ljudim a i vodio je detaljn e biljeke o svim svojim sluajevima . Prem a kraj u trideseti h godin a dvadeset o g stolje a dr. Hayash i ima o je niz uvida i intuici ja gled e prijetee g svjetsko g rata i toga kako e on djelovat i i na njega i na buduno s t reikija . Zbog svojeg prethodn o g vojnog iskustva , nije mog a o iz bjei vojnu slub u. Nemo a n da pomir i svoj ivot lijenik a s moguno u da nau d i drugim a i shvaaju i da potencijaln i rat ini buduno s t reikija nesi gurn o m u Japan u , odlu i o je prenijet i znanj e Velikog uitelj a na nek o g tko bi mog a o nastavit i njegov rad drugdje . Odabr a o je gospo u Hawa y o Taka t a da bud e trei uitel j reikija . Taka t a je bila iskusn a i ugledn a uiteljic a reiki ja koja je radil a na Havaji m a i, kolik o znamo , on a je bila prva osob a koja je

ree n o joj j e d a j e njezin a jedin a nad a operacija . Ope t joj j e intuicij a jasn o govorila , prije operacije , da to ne e biti potreb n o i da e upoznat i drugi obli k lijeenja . Izazval a je konsternacij u lijenik a i sestar a kad je odbil a anesteti k i napustil a krevet . D o k je odlazil a iz bolnice , upital a je svojeg prijatelj a lije nik a je li mu pozna t bilo koji drugi tretman , i on joj je reka o da postoj i Kli nika reikija dr. Hayashija . osjetil a je dr. Hayashij a i, unat o svo m poetn o m skepticizm u pre m a jednostav n u nain u reikija polaganje m ruku , odluil a je nastavit i redovit e tretma n e s njim . Na njezin o iznenaenj e i veselje , njezi no se zdravlj e poe l o popravljat i i to se nastavil o do k svi njezin i problem i ni su nestali .

36

ivo t gospo e Taka t a bi o je tako potpu n o i divn o promijenje n reikije m da je iz zahvalnost i eljela naui t i reiki i podijelit i ga s drugima . Upita l a je dr. Hayashij a bi li ju nau i o reiki tako da ga mo e prakticirat i na Havajim a . Re ki se nije prakticira o izvan Japa n a i dr. Hayas h i se mod a pita o ho e li on os tat i vjeran namjera m a dr. Usui j a kad bud e izloe n utjecaj u drukij e kulture . Ipak , a k i na to m stupnju , mor a da je shvati o da je za reiki predodree n o proirit i s e mno g o dalje o d Japan a , tako d a j e usliio molb u gospo d e Ta kat a po d uvjeto m d a osta n e u Japa n u ka o nauni k praktikan t godin u dan a . Za vrijem e svo g naukovan j a naui l a je kako da tretir a sebe , kak o dat i reik i drugim a i kao razvit i dubo k u osob n u vezu s reikije m tako da e s vremen o m trebat i manj e voenj a dr. svoju vlastit u mudrost , intuicij u i zadovolja n njezini m napretk o m Hayashi j a i mo i se vie oslonit i na iskustvo . Dr. Hayas h i bio i prije no je vrlo t o je

Hawa y o Taka t a umrl a je 11. prosinc a 1980. , pot o je podui l a dvades e t i dv a majstor a u Sjedinjeni m Drava m a i Kanad i . Njezin a unu k a Phylli s Lei Furu - mot o posta l a je etvr t i veliki majsto r reikija i nosi taj naslov dana s . Ka d je Phylli s bila djevojica , nano v o je oivila pomagan j e svojoj baki da daje tre tma n e reikije m i reiki je post a o priroda n dio svakodnevn o g ivota . Na nek i nai n to ran o vezivanj e s gospod o m Taka t a bilo je poet a k njezin a put a i na ukovanj a pre m a postan k u jedn o g dan a Veliki m majstorom . Do k j e odrast a la, reiki je post a o manj e oit a prisutnos t u njezin u ivot u i vodila je norma lan osobn i i profesionaln i ivot. Prem d a je gospo d a Taka t a est o prial a o svo m rad u s reikijem , Phylli s je tek kad je navril a tridese t godi n a razmotri la molb e svoje bake da putuj e i prakticir a reiki s njom . Odlu k a da to uin i bila je prekretnic a u Phyllisin u ivotu . Provel e su mno g o vreme n a zajedn o kao kolegice , prakticirajui , razgovaraju i i raspra vljajui o reikiju ! Nekip u t su se razilazil e u svo m pristup u ivot u i rad u s re ikijem . Taj odn o s i proc e s uenj a jedn e od drug e a k se nastav i o nek o vrije me poslije smrt i gospo e Takat a , jer je Phylli s est o osjeal a njezin u snan u i mirn u prisutnost . Njiho v e razlik e i rasprav e ka o reiki majstoric a bile su iz

tijeko m naukovan j a

otputova l a na Havaj e , ini cira o ju je u uitelj a reikija drugo g stupnja .

Pot o je gospo a Taka t a uspjen o zasnova l a praks u reikija m

na Havaji m a

vor uvida i otkrivanj a sebe i mod a su posluil e tom e da daju Phylli s pouz danj e u njezin e vlastit e zamisl i o tom e kakva bi eljela biti ka o majstoric a re ikija , i kona n o ka o veliki majstor .

i prakticiral a ga dvije godine , pozval a je dr. Hayashij a da ju posjet i poetk o 1938. godine . O n j e bi o vrlo impresionira n oni m to j e on a postigl a i kak o je potova l a i naglasil a lozu i kulturn u tradicij u reikija . Tijek o m tog posjeta , gospo d a Taka t a bila je iniciran a u majstor a reikija . Dr. Hayas h i shvati o je da prirodn o razumijevanj e i empatij a gospo d e Ta kat a pre m a patnja m a drugi h proizlaz i iz njezini h vlastiti h ivotni h iskustava . Tijek o m sljedei h godi n a takoe r je shvati o njezin e i osobi n e potencijal a profesionalno g integriteta , potenj a i potivanj a vrijednost i

Global n a svijest o reikij u nasta l a je usmeni m putem , rodil a se iz pozitivni h iskustav a pojedina c a - vrlo organski m i prirodni m proces o m rasta . Bila je to elja gospo e Taka t e da svijeta. reiki posta n e dobr o pozna t i potov a n te elje u izvjesno j je oblik mjeri lijeenj a dilje m Ispunjavanj e

reikija ka o tehni ke lijeenj a i kao sredstv a duhovn o g i osobn o g rasta . Cest o je osjea o da bi Hawa y o Taka t a bila idealn a osob a da zatit i i nastav i lozu reikija . Godi n e 1941. , nedu g o prije svoje smrti , prem d a je bio uio i drug e maj store , odlu i o je da bi ga zbog njezin e potpu n e posveenos t i i velikog prim jer a ivue g reikija , gospo a Taka t a trebal a naslijedit i kao tree g veliko g reiki majstora . Poslij e smrt i dr. Hayashija , on a je nastavil a prakticirat i i ui ti reiki na Havaji m a mno g o godina , poduavaju i majstor e reikija sa m o u svojim sedamdeset i m godinam a , kad je osjeal a sigurnos t da su njezin i ue nici spremn i primit i i o n a i reiki spremn i davati .

preoblikoval o ulog u velikog majstora . Dan a s je zapadn i veliki majsto r manj e duhov n a figura s je dino m odgovorno u da sauv a lozu , a vie promicatel j koji svojim primje rom omoguu j e i ohrabruj e pojedinc e praktikante , skupin e i iru reiki zajed nic u nai , razvit i i zasnovat i svoje vlastit e prirodn e proce s e rasta i reda . U novije vrijeme , kak o je reiki post a o popular a n iro m svijeta , Phylli s je podijelil a svoje odgovornos t i i zahtjev e za njezini m vremen o m s Paulo m Mi tchellom . Tako e r ueni k gospo e Taka t e i pozna t i potov a n majsto r reiki ja , Pau l ima veliko iskustv o i prirodn u sposobno s t izrazit i i prenijet i obli k

38

39

tradicionalno g reikija iz zapad n e perspektive . Taj pojaan i naglasa k na obli ku nast a o je kao odgov o r na broj i raznolikos t narod a i kultur a koje sad a prakticiraj u reiki i na moguno s t da s vremeno m , bez oblika , neka k o razri jedi m o ili izgubim o sposobno s t vrednovati , dosti i i primit i bit reikija . Mo d a moem o prikazat i reiki ka o drvo , pri em u oblik predstavlj a gra ne a bit biljno g soka; oboje podravaju i jedn o drug o i ovisn o o neprestan u zdrav u rastu . Da bi zadra o i zatiti o sposobno s t da doseg n e sam u bit reiki ja , jednostav a n oblik pru a na m vodi ili okvir na svjesnoj razin i koji uite lji reikija mog u prenijet i svojim uenici m a na slia n nai n . in i se da reik i zaprav o ohrabruj e individualn e i kulturn e razlik e izraz a i kreacije , do k bit tih iskustav a ostaje bezvremenska , univerzaln a i zajednik a svima . Zajedn o Phylli s i Pau l nadopunjuj u i podravaj u jedn o drugo , putuju i ka o ekip a i ka o pojedinci , dijele i svoje znanj e i primje r ivue g reikija i po mau i da se organiziraj u skupin e majstor a koje mog u nosit i i komunicirat i bit i oblik reikija unuta r svojih vlastiti h zajednic a i kultura . Mo d a je taj pro ces napred a k za reiki i praktiar e reikija . Mo d a u izvjesno m smisl u moe mo posta t i svoji vlastiti veliki majstori . Taj proce s samoovlaten j a je , ini se, poruk a koju Phylli s i Pau l alju svojim radom . Im a o sa m prilik u ivjeti od u Japa n u i poduava t i reiki u razredim a

1993. godin e . U z pom o suprug e Japank e , Chet n e i Shizuk o Akim o - to , japansk o g majstor a reikija , kontaktir a o sa m s nekolik o ljudi koji su uili reiki od rani h uenik a dr. Usuija , kao i sa lanovi m a obitelj i dr. Uulj a i lanovi m a Usu i Shiki Ryoh a u Tokyju . Tijeko m tih susret a ra spravljal i sm o o povijest i reikija i o tom e kako se on prakticir a u Japa nu . Pomo u tih izvora nau i o sa m mno g o zanimljivi h stvari o reikij u koje nisu bile poznat e na Zapad u . Mno g o godi n a svi sm o mi gledali na povijes t reikija sa zapadno g a gledita . Ta je pri a imal a svoja ogranienj a i zbog kulturni h i jezini h zaprek a izme u Japa n a i Zapa d a mal o ideja mogl o je bi ti provjeren o i istraeno . ivo t dr. Usuij a i Usuij a Senseija , kako ga nazivaj u njegovi sljedbe nici u Japan u , bio je prekrive n magla m a mistin a karaktera . Zbog tog a su nastal e neke dezinformacij e o Usuij u Senseij u i njegov u ivotu . U posljednj e vrijem e ope t se pojavil o pitanj e o tom e tko je pravi nasljed nik Usuij a Sensei j a i zbog toga bih elio to razjasnit i jedn o m zauvijek . zapadn e pri e

Mno g i aspekt i tradicionaln e zapad n e pri e o reikij u bili su preispitivan i i no ve informacij e koje se odno s e na izvore reikija koji su poznat i i prakticiraj u se u Japa n u bile su da h svjeeg zraka u globalno j zajednic i reikija posljednji h godin a . To izgled a tako kao da sm o otvoril i prozor e i dopustil i svjeoj ener giji da ue i odve d e nas na nov u razin u svjesnosti . Takv e promjen e est o iza zivaju manj e sukob e ili razlik e u miljenju , ali to mo e biti sam o pozitivn o ako sm o otvoren i novi m zamislim a i unutarnje m rastu . Mo d a je otkrivanj e tih novi h informacij a simbolin o i prilik a da vidim o seb e i reiki u novo m svjetlu . O v o t o slijedi j e lan a k Frank a Arjave Pettera , dobr o poznato g zbo g svo g rada na otkrivanj u i predoavan j u informacij a koje se odno s e na kori jen e reikija i toga kako se on prakticir a u Japa n u dana s . Gledi t a koja on iz raav a nud e na m drukij u i mod a jasniju lozu re ikija n a Zapad u . perspektiv u u odno s u na

Otk a d je Usu i Sens e i umr o 9. oujk a 1926. , Usu i Shiki Ryoho , ko ji je on zasnov a o i koje m je predsjedao , ima o je pet sekvencijski h pre dsjednika , jedini h i pravi h nasljednik a Mik a o Usuija . Prvi nasljedni k bio je gospodi n Ushid a , koji je preuze o dunos t nak o n smrt i Mik a o Usuija . Drug i nasljedni k bio je gospodi n Iich i Taketomi , trei gospo din Yoshijar u Watanab e , etvrt i gospod i n Wanami , a sadanj i nasljed nik je gospo a Kimi k o Koyam a . Naslo v i veliki majsto r ili nositel j loz e nisu bili i nisu u uporab i u Usu i Shiky Ryoho u ili Usu i Kaiju , kak o se on sad a naziva . Zbog toga taj naslov nije bio prenes e n na 1926. godi n e gospodi n a Chujir o Hayashija , kako se sad a vjeruje na Zapad u . Jedin i nasljedni k Usuij a Sensei j a bio j e gospodi n Ushi d a Senseija , ali ni vie ni manj e od toga. popu t gospodi n a Hayashij a kojim a je mno g o struja reikija ko je teku Gospod i n Hayas hi bio je jeda n od mnogi h cijenjeni h uenik a Usuij a U stari m vremeni m a uenic i predsjedni k bio toga da o stat u s postoj i tako

uitelja , est o su imal i svoje vlastit e uenike . Zbog

dilje m Japan a . Ipak , ne postavlj a se

pitanj e glede gospo e Ki mik o Koya m e i njezin a vodstv a dana s .

40

41

Razlo g zbog kojeg istin a o stvarn o m nasljednik u Usuij a Sensei j a ni ' kad nije izala na vidjelo on i nisu na Zapa d u prilin o je jednostava n . Prij e koji dolaz i iz stran e zemlje . Taj stav vrlo otvoren , mno g o vie o d Sadan j a zbrk a i unakrs n a vatra , koja u neki m sluajevim a ukljuuj e sudsk e parnic e izme u majstora , osvijetlil a je vrijem e dubo k e i povre me n o boln e ponov n e procjen e mo g vlastito g uenj a i razvoj a put e m doivljaj a reikij a Otkril a sa m reiki 1992. godine . Otil a sa m na uvodn i razgovo r i ti jeko m te veer i polagal i sm o ruke na svoje sra n e akr e i to je bilo ka o da sa m se vratil a kui . Znal a sa m da koji god to reiki bio , pravi je za men e , a na dubljo j intuitivno j razin i znal a sa m da em o na kraju tre bati jedin o reiki da izlijeim o seb e i druge , doputanj e m reikij u da te e kroz nas . Reik i je Ljubav . Vie od vanjskog , vidljiva lijeenj a polaganje m ru ku on je bit bezuvjetn e ljubavi . Ka d bism o mogli biti ta ljubav , daval i ju drugim a i sami m a sebi , ne bi bilo potreb e za reikije m ili ma kojo m vrsto m lijeenj a jer ne bi bilo bolesti , straha , oaja , jer ljubav je nedo s tata k sveg a toga . Mog u se sjetiti postupn i h korak a mo g buen j a tijeko m posljednji h pet godina , fine i postoja n e promjen e nek o g tko je , zbog straha , stal no gurao , odbija o i povreme n o zastraiva o druge , a na kraju postig a o on o to je elio . Tak o sa m oajnik i htjel a dobit i on o za to sa m mis mno g o godi n a uli sm o telefonsk i o d jedn o g lan a Usuij a Kaija d a zainteresiran i za reiki ski j e obja njava zato nikad nije sluben o bila uree n a knjiga rodoslovlja .

Japan

naro d openi t o

Zapadnjak a . Ka d kii , kii , a kad sunc e sja , sunc e sja. St o se tie onog a to se doga a u inozemstvu , japansk i intere s je obi n o nikakav . Tak o je glede unita vanja okolia , meunarodn i h ratova , politik e i, dakak o , reikij a i neis tina koje kru e o njemu . Tolik o zlouporab a je

uinjen o uim e reikij a da uop e n e ud i t o to japans k i Usu i Kai uv a svoje znanj e z a sebe . O n i napros t o ne ele biti upleteni . Meuti m , ja nisa m ni Japan a c niti sa m pasivn a znaaj a i udi m za istinom . Zat o bih volio ostavit i iznesen e injenic e svim a vam a . Reik i je ista energij a bez obzir a na to koju naljepnic u stavi m o na njega . Ne postoj i ni pravi niti krivi reiki. Energij a ne m a moral n e kvalitet e i nit ko ju ne mo e posjedovati . To je nae prav o stee n o roenje m i stog a slobod n o kao vjetar . U to m duh u ljubavi , svjetla i zajednitv a eli va m svim a sv e najbo lje na vae m put u pre m a svjetlosti , iz Japa n a s ljubavlju . Fran k Arjava Pette r je Majsto r reikij a koji ivi u Japa n u i aut o r Vatre reikija, koju su objavil i Lot u s Ligh t Publications .

lila da treba m

elim li prona i ispunjenje , sreu sigurnost , mir i lju

bav. Sjea m se s duboko m zahvalno u skokov a u svijesti. S t o ond a uiniti u ovo m vremen u velike zbrke , prisilna rasta reiki ja u nae m trodimenzionalno m svijetu , kad je tako mnog o ono g o d

Pettero v lana k daje prikaz tipa novih informacij a koje izlaze na vidjelo gle de korijena reikija. Njegov e misli i razmatranj a slue tomu da istaknu dubi nu strasti koju mnog i praktiar i osjeaju za buduno s t reikija i kako se pri bliavam o pitanjim a loze , oblika i istoe prakse. Jasnije informacij e o povi jesti reikija bit e od neprocjenjiv e vrijednosti i pomo i e na m da se poravna m o s namjera m a dr. Usuij a i s biti reikija . Ipa k mno g o odgovo r a na ta pi tanja nalazi se kod pojedino g praktikant a jer su oni osobni izazovi i stoga

najvieg dobr a za najvie dobro zloupotrebljeno ? Suprotno s t zbrk e je jasnoa . Na skuptini Udrug e za reiki 1994. godine , Phyllis Lei Fu rumot o bila je vrlo svjesna toga da ne smijemo dopustit i zbrci da na s zaslijepi za istinu reikija. Reiki , kad je usklaenos t postignuta , bez ob zira na to koji majstor usklauje nekog a i tko go d ga daje nekom e , uvijek je prisutan . Ne mo e ga se kvantificirat i ili racional n o struktuira -

ti. Njegov a jednostavno s t odreuj e da je on jednostav n o tu, i kad ga se daje radi lijeenja struji sa m od sebe u pravoj koliini tam o gdje je potreban . Ka d moe m o nainit i taj poma k u svijesti da dopusti m o nae m srcu biti poravna n o s nao m boanstvenou , kad na ego postan e sluga na e due , ond a misli m a reiki postaj e vie. Njeg o v poten -

pri like za osobni rast . Sljedei lana k Mary Ellis , engleske neovisne majstoric e reikija , prikazu je to izbliza .

L

\1

43 cijal za izljeenj e i za dobr o je golem , dale k o izvan na e sadanj e ogra nien e percepcije . Zbrk a nas prisiljav a pogleda t i u na a vlastit a srca , preispitat i na integritet.T a sadanj a zbrka ima svrhu ; kao praktikant e i uitelj e reikij a izaziv a nas osob n o i zajednik i trait i jasno u , priznat i i biti na a vla stita istin a - prakticiram o li mi reiki ili jesm o li mi reiki ? Ono g a koji napor n o ui (tj. prakticir a meditaciju ) i radi neumor n o na poboljanj u tijela i um a zato to eli postat i boljo m osobo m , nazi vam o ovjek o m velika duha . Ljud e koji upotrebljavaj u taj velik i du h za drutve n u svrhu , to jest da pouava j u o pravo m put u mno g e ljude i rad e za op e dobro , nazivam o uiteljima . Dr. Usu i bio je je da n taka v uitelj . O n j e poduav a o reiki svemir a (univerzaln u energi ju) . Bezbrojn i ljudi su mu dolazil i i molil i ga da ih nau i velik put rei kija i da ih izlijei . Dr. Usu i rodi o se u prvoj godin i razdoblj a Keio , nazvano j Kei o Gu n nen , 15. kolovoz a (1864 ) . Njego v o prvo ime bilo je Mika o , a njegov o drug o im e izgovar a se ili Gvo h o (ili Kvoho*) . Rod i o se u selu Yago u podruj u Yamagat a prefektur e Gifu . Im e njegovi h preda k a je Tsuneta ne Chib a . Im e njegov a oc a bilo je Uzaemo n . Prezim e obitelj i njegov e majk e bilo j e Kawaa i . Kolik o je poznato , bio je talentira n i marlji v uenik . Ka d je odras tao , putov a o je u nekolik o zapadni h zemalj a i u Kin u radi uenja . Ra di o je naporn o , ali je na nekoj tok i nalet i o na lou sreu . Ipak , nij e odust a o i obuav a o se marljivo . Jedn o g dan a otia o j e n a planin u Kura m u n a dvadesetjednodne v - no povlaen j e u samo u da posti i meditira . Na kraju tog razdoblj a od jedn o m je osjeti o snan u energij u reikija na vrhu glave , to je vodil o sustav u izljeenj a reikijem.Prv o je primijeni o reiki na sebi , zati m ga je kua o na svojoj obitelji . Budu i da je dobr o funkcionira o kod razlii tih bolesti , odlu i o je podijelit i to znanj e s drugi m ljudima . Otvor i o je klinik u u Harajukuu , Aoyama-Tokyo , u travnj u jedanaes t e godin e raz doblj a Tais h o (1921 ) . N e sam o to j e lijeio bezbrojn e pacijente , o d kojih su nek i stizali izdaleka , neg o je i ugoiv a o radionic e da proir i svoje znanje . U rujn u dvanaes t e godi n e razdoblj a Taish o (1923 ) razo ran potr e s Kan t o zahvati o je Tokyo . Tisu e su ljudi poginule , ranjen e ili se razboljel e nak o n njega. Dr. Usu i alosti o se zbog svojih ljudi , ali je i otia o u poru e n grad i upotrijebi o svoju m o lijeenj a reikije m na preivjeli m rtvama . Njego v a je klinik a uskor o posta l a prema l a za bav * Ime dr. Usuij a mod a se promijenil o jer je dreva n japansk i obia j da uitel j da nov o ime svo jem uenik u kak o bi prekinu o kontinuite t s prolo u i poe o iznova . Katka d je nov o ime odabra o ueni k sam .

Ka d se injenic e razmotre , zapad n a tradicij a reikija ima tri mogunos t i izbo ra: poravna t i se s japansk o m lozom , oslonit i se na nau tradicionaln u pri u i lozu , ili prona i srednj i put i dopustit i tim dva m a aspekti m a da postup n o rastu u jeda n pokre t priznavaju i i vrednuju i nae razlik e i slinosti . Treba m o li velikog majstora ? Za on e koji trebaju , ima m o jedn o g vrlo dob rog majstora ; za on e koji ga ne trebaj u - to je takoe r dobro . Ne m a razlog a da oni koji ele zadrat i i podravat i Zapadn o g velikog majstor a reikija to i ne uine . Doista , mnog i se ljudi slau da je Phylli s Furumot o odlin a u toj ulo zi. Mo d a je jo vanije , elim o li povijes t reikija koja je to n a i uvid u izvor ne namjer e dr. Usuija , to da postoj i prijevo d pri e s memorijalno g kamen a . Natp i s n a memorijaln o m kame n u napis a o j e anonim n o jeda n o d najbli ih uenik a dr. Usuija . U jedn o m dijelu kae da a k i sada , nak o n smrt i dr. Usuija , reiki e se iriti dale k o i jo dug o vrijeme. Tak o je zacijel o on shva tio da e jedn o g dan a mno g i ljudi proitat i njegov e rijei o dr. Usuij u i rei kiju. Zat o moe m o pretpostavljat i da je on bira o svoje rijei Zamolj e n sa m d a napie m ov e rijei d a Usuija ) velik rad ivim. To na m pokazuj e paljiv o i da su on e iskren e i ton e . N a kraju natpis a pisac kae: po mogn e m odrat i njegov (dr.

snag u natpi s a i njegov u vanos t za praktikan t e i osobit o uitelj e reikija . Redovi t o itanj e i kontempliranj e o znaenj u natpis a mo e na m pomo i da stvorim o blisku vezu s dr. Usuij e m i da shvati m o to ini uspjen a praktia r a ili ui telja reikija .

O v o to slijedi je prijevo d natpis a na memorijalno m kame n u dr. Mik a o Usuija , osniva a reikija . Gr o b dr. Usuij a i memorijaln i kam e n nalaz e se u Sa - ihoji hra m u u podruj u Toyota m a Tokvja , Japa n .

44

45

ljenje raz

mnotv o m pacijenata , stog a je u veljai

etrnaes t e godi n e

mirni . Radi t e na svo m srcu i init e sv e iz mirn a prostor a u vama . Sva tko mo e dohvati t i reiki , jer on poinj e u vam a samim a . Filozofsk e pa radigm e mijenjaj u cio svijet. A k o se reiki mo e proirit i cijeli m svije tom , dotakn u t e ljudsk o srce i mora l drutva . Pomo i e mnog i m lju dim a i ne sa m o t o e izlijeit i bolesti , neg o i itav u Zemlju . Vie od 200 0 ljudi naui l o je reiki od dr. Usuija . Jo vie naui l o ga je