DIDAKTIKA Zajednice uenja 3

DINAMIKA OOBRAZOVNOG PROCESARazliito shvaanje strukture i dinamike odgojno-obrazovnog procesaV. Mui: razlikuje ui i iri pojam odgoja, a iri sadri odgoj i obrazovanje.N. Pastuovi: Obrazovanje shvaa u irem znaenju,podrazumijevajui pod tim odgoj.

DINAMIKA ILI TIJEK NASTAVEKako organizirati nastavu?Tri osnovna uvjeta:1. subjektivni - motivacija pojedinca, to i zato ui, stimulacije2. objektivni - opremljenost3. organizacijski - kognitivno, afektivno i psihomotorno a) odreivanje ciljeva b) odreivanje tehnologije uenja c) odreivanje kriterija - vrjednovanje

Etape nastave

L.Bognar M.Matijevi:DogovorRealizacijaValorizacija

V. PoljakPripremanje ili uvoenjeObrada nastavnog gradiva VjebanjePonavljanjeProvjeravanje

Openito: Uvodni dio sata Glavni sio sata Zavrni dio sata

Zadaci nastaveV. Poljak Didaktiku definira kao granu pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja te istie tri najvanija zadatka nastave:Materijalni zadatak nastave odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u pojedinim predmetimaFunkcionalni zadatak nastave odnosi se na razvijanje vjetina i sposobnosti Odgojni zadatak nastave odnosi se na razvijanje stanovitih odgojnih vrijednosti (moralnih, estetskih, fizikih, radnih, drutvenih)

NASTAVNE METODEKlasifikacija prema osjetilima:Verbalne metode:-Monoloke: predavanje, tumaenje, objanjavanje (koriste se za lake teme)-Dijaloke: intervju, razgovor, diskusija, polemika (koriste se za teu temu)Vizualne metode - Zasnovane na demonstraciji i govoru kao pomonom sredstvu (slike, filmovi, grafikoni, sheme, tablice. Prakseoloke metode- Zasnovane na primjeni, djelatnostima do profesionalnih postupaka (tokar, limar)Bloom psihomotorike: interioriziranje, manipulacija (pokuaj i pogreka), precizacija, sistematizacija

NASTAVNI OBLICI I POSTUPCIOblik je nain rada u nastavi:Frontalni rad istovremeni rad s itavim razredomGrupni rad rad u skupinama na istim ili razliitim zadacimaRad u paru rad dva po dvaIndividualni - pojedinani samostalni, n a istim ili razliitim zadacima. Individualizirani rad prilagoen pojedinom ueniku.

Nastavni postupciNastavni postupci odnose se na niz postupnih djelovanja, mjera, koraka, koje treba slijediti kako bi se postigli to bolji uinci u nastaviMetoda sluajaMikronastavaMiniteajeviKompjutorska nastavaKeller-planOluja idejaPedagoka radionica

Socijalni oblici rada uiteljaIndividualni rad uiteljaRad uitelja u tandemu i timska nastava:Horizontalna timska nastavaVertikalna timska nastavaKombinirana timska nastavaVIESTRUKE INTELIGENCIJE1. Lingvistika2. Logiko-matematika3. Vizualno-specijalna4. Glazbena5. Tjelesno-kinestetika6. Interpersonalnaili socijalna7. Intrapersonalna

NASTAVNE STRATEGIJENastavne strategije su metode (grka rije methodos put prema) i postupci koje nastavnik/uenik primjenjuje kako bi strukturirao tijek nastave/uenja i ostvario postavljene ciljeve (Mattes, 2007). Strategije odgoja i strategije obrazovanja (Bognar,2002).Strategije primjerene velikom skupinama uenika i strategije primjerene malim skupinama uenika (Matijevi,1999).Strategije usmjerene na uenike i strategije usmjerene na nastavnike (metodike karte za nastavnike, metodike karte za uenike (Marzano i sur. 2006; Mattes, 2007).

NASTAVNE STRATEGIJEStrategije, metode, postupci - aktivnosti sudionika u odgojno-obrazovnom procesu (Bognar, 2002)

Brojni sustavi klasifikacija, metodiki pluralizam

Kako osposobljavati uenika za samostalno uenje?

Predlau se otvoreni didaktiko-metodiki sustavi koji uenicima, ali i uiteljima, pruaju mogunosti izbora Rije je o sustavima koji su otvoreni prema dijalogu, izboru i odluivanju te omoguuju samostalno uenje i uenje na temelju suodluivanja.

Metode kao uvjeti za proces uenja

Predavaka nastava - receptivno uenjeProblemska nastava - uenje putem otkrivanjaGrupna nastava - suradniko uenjeMetoda moralnog uenja - moralno uenje Nastava usmjerena na djelovanje - integrativno uenjeSuperuenje-megapouavanje - prema alternativnim oblicima uenja i pouavanja (Terhart, 2001)

NASTAVNE STRATEGIJEPetlja uenja usmjerena prema djelovanju (suradnika, problemska nastava .ugovori radni sporazumi (primjer)

Strategije primjerene velikom skupinama uenika i strategije primjerene malim skupinama uenika (Matijevi, 1999).Strategije odgoja i strategije obrazovanja (Bognar, 2002)Strategije usmjerene na uenike i strategije usmjerene na nastavnike (metodike karte za nastavnike, metodike karte za uenike (Marzano i sur. 2006; Mattes, 2007).

NASTAVNE STRATEGIJA KOJE UTJEU NA POSTIGNUA UENIKAPronalaenje slinosti i razlika usporeivanje, klasificiranje, stvaranje metafora i analogijaRezimiranje i biljeenjePoveavanje truda i davanje priznanjaDomae zadae i vjebanjeNelingvistiki prikaziKooperativno uenjePostavljanje ciljeva i davanje povratnih informacijaStvaranje i provjeravanje hipotezaNatuknice, pitanja i sloeniji organizatori (Marzano i sur., 2006)

PITANJE U NASTAVIPitanjem traimo od uenika interpretira informacije, sintetizira i analizira ideje, informacije, rekonstruira slike, ocjeni ili primjeni konstrukte na sadrajDoslovna pitanja zahtijevaju preoblikovanje informacija u neki drugi oblikInterpretacijska pitanja zahtijevaju uoavanje veza izmeu ideja, injenica, definicija i vrijednostiAplikacijska pitanja zahtijevaju od uenika da na osnovu informacija tee dubljem prouavanju i rjeavanju problemaAnalitika pitanja upuuju na istraivanje i vrjednovanje okolnosti radnjeSintetika pitanja zahtijevaju saimanje problema i njegovo rjeenje iz drugog kuta gledanjaEvaluacijska pitanja trae procjenu i zakljuak

NASTAVNI SUSTAVISvaka nastava, kao konkretna odgojno- obrazovna djelatnost, odreena je razliitim teorijskim utemeljenjima i pedagoko- didaktikim konceptima:

Katehetska nastavaMajeutika nastavaPredavaka nastavaHeuristika nastavaProgramirana nastavaEgzemplarna nastavaTimska nastavaProjektna nastava

ISTRAIVANJE NASTAVEN. A. Flanders (1970)Flanders je govor nastavnika i uenika svrstao u 10 kategorija snimanja nastave:

Od nastavnikova govora 2/3 otpada na direktivni govor, a 1/3 na nedirektivni (poticajni). S druge strane, 2/3 uenikog govora, odgovori su na nastavnikova pitanja, a 1/3 ini inicijativa.

Flandersove kategorije Govorna interakcija u odjeljenjima

PRIPREMANJE NASTAVA zajedniki in uitelja i uenika

Pripremanje:1. Materijalno-tehnika priprema2. Pedagoko-psiholoka3. Didaktiko-metodika

Etape pripremanja ( razliiti obrasci)Uvoenje (motivacija , cilj) Zadae nastavnika Zadae uenikaGlavni dio sata Obrada, Vjebanje, Ponavljanje Vrsta nastave Metodiko oblikovanje nastave Korelacija (povezanost)Zavrni dio sata Sinteza, Evaluacija, Generalizacija Plan ploePriloziLiteratura

KOLSKA EKOLOGIJA

Prirodna i drutvena sredina i odgojno-obrazovni proces:izleti i ekskurzijekola u prirodidrutveno-korisni i proizvodni rad uenikakolsko dvoritespecijalizirani prostor kolskoj zgradi

MEDIJI U ODGOJU I OBRAZOVANJUDidaktika medija je specijalna didaktika disciplina koja prouava didaktiko oblikovanje, izradu te izbor i koritenje medija u odgojno-obrazovnom procesu

Medij - sredstvo prenoenja informacija

Obrazovna tehnologija ukljuuje ljude, postupke, ideje, sredstva i ukupnu organizaciju obrazovnog procesa

Vrste medijaU didaktici medij oznaava nositelja, odnosno posrednika uenja:auditivnivizualni audiovizualniprogramirani materijali i kompjutori

Multimedijalnost u odgoju i obrazovanjuSimulacija i demonstracijski pokusiInternet i multimediji

Odgojno-obrazovna klimaOdreena je kvalitetom odnosa u procesu odgoja i obrazovanja Razlikujemo dominantno i integrativno ponaanje nastavnika:autoritarnodemokratskoindiferentnoIntegracija i korelacijapovezivanje nastavnih sadraja u vie smislenih cjelina (tema)povezanost znanstvenih i umjetnikih sadraja i disciplinatimski rad uenika i nastavnika i aktivni oblici uenja

VRJEDNOVANJE, PROCJENJIVANJE, OCJENJIVANJEPrema nositelju vrednovanja (tko vrednuje):vanjsko: nositelji razne osobe i institucije,unutarnje: interno, kolsko.Prema usmjerenju:formativno usmjereno vrjednovanje: kontinuirane, sveobuhvatne i sumirajue prosudbe uinkovitosi pojedinih sudionika odgojno-obrazovnog procesa i itavog sustava.sumativno usmjereno vrednovanje: pretvaranje rezultata u dokument - svjedodba,diploma.Meunarodne odrednice:PISA-Program OECD-a za meunarodno ocjenjivanje znanja vjetina (kompetencija) uenika.

NAJEE POGREKE VREDNOVANJA I NJIHOVO OTKLANJANJEOsobna jednadba ((blag, strog)Halo-efekt (ope miljenje o ueniku, simpatija ili antipatija prema ueniku - hrabri ili koi)Logika pogreka (ocjene drugih predmeta, sugestivno djelovanje ostalih ocjena)Pogreka sredine (najea ocjena sredine, petica malo) Pogreka diferencijacije (3/4, -3 i sl.)Pogreka kontrasta (znanje ili neznanje prethodnog uenika - ispitanika)Prilagoavanje kriterija skupini uenika (razliito u razliitim razredima)Prilagoavanje rubrikama u imenikuRazlika u kriterijima ocjenjivanja (na polugoditu i kraju nastave)Govor uenika, Disciplinska ocjenaNain ispitivanjaAktivan tip ispitivanja podrazumijeva nain da nastavnik dodatnim pitanjima - navodi uenika na odgovor. Pasivan tip ispitivanja oituje se na nain da nastavnik postavi pitanje i uti. Tada nastavnik moe podcijeniti stvarno znanje uenika.

Pogreke e se smanjiti akoto jasnije iskaete i operativno ralanite nastavne ciljeve, odnosno ishode uenja;

Procjenjujete svaki odgovor i rezultat odvojeno, neovisno o drugim rezultatima;

Uinite raspodjelu ocjena koje dajete, uoite mogue krajnosti;

Usklaujete ciljeve i kriterije s drugim ocjenjivaima;

Usmeno ispitivanje i ocjenjivanje provodite kontinuirano, javno i dobro se za to pripremite;

Koristite razliite tipove pitanja koja pokrivaju razliite razine znanja i kompetentnosti;

Kombinirate subjektivne i objektivne naine ispitivanja.

Objektivno ispitivanje i ocjenjivanjePrednosti ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:ista pitanja za sve uenike (tip i sadraj),ocjena ne ovisi o ispitivau (broj bodova).Nedostatak ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:mogue je ispitati uglavnom statina znanja,nema mogunosti postavljati dodatna pitanja,ne moe se uvaiti trenutno stanje uenika.

Zakljuiti ocjenu kao kompozitnu vrijednost dobivenu na oba naina ispitivanja i ocjenjivanja (subjektivno i objektivno).U proces vrednovanja ukljuite i uenike i nastojte dobiti to vie njihovih povratnih informacija (npr. samovrednovanje, vrednovanje drugih, rad u skupini, rad na projektima, timska nastava, portfolio i sl.).Ocjenjivanje zadataka esejskog tipa:Unaprijed odrediti kljune rijei koje trebaju tvoriti odgovore te ponajprije njih uzimati u obzir.Dobro je najprije proitati sve radove i zatim izdvajati najbolje i najloije, a ostale rasporediti na ocjene od 2 do 4.

Smjernice ispitivanja i ocjenjivanjaZa jasnu i pravednu ocjenu unaprijed postaviti skalu i kategorije:odrediti ono to je prosjeno, uobiajeno,najee srednja kategorija,odrediti kategorije u koje se smjeta ono to je iznad prosjeka i ono to je ispod prosjeka,koliko kategorija - ovisi o mogunostima razlikovanja kvalitete i kvantitete onoga to se ocjenjuje.

Zahtjevi ocjenjivanja:kontinuiranost aktivira uenika, razvijaju se radne navike, uenik ima pravo znati koju je ocjenu dobio,uspjeh pojedinca postaje interes razreda,razvija se sposobnost samoocjenjivanja,uenik doivljava poticaj za daljnje napredovanje.

KOMPONENTE VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Znanje sustav injenica i generalizacija koje je uenik razumio, moe reproducirati i primijeniti. Uenik pri odgovoru moe dosei razine znanja: traga, prisjeanja, prepoznavanja, reprodukcije, automatizacije i operativnosti.

Radne navike primjena znanja u praksi (izvravanje praktinih zadataka, domae zadae, pisani radovi).

Interes zalaganje, stav prema odreenom sadraju, motivacija.

Sposobnosti nadareni, tekoe u razvoju, uenici s posebnim potrebama (individualizirani pristup).

Mogunosti za rad stambene prilike, materijalne prilike, obiteljski problemi, utjecaji vrnjaka i vanih drugih.

DOIVLJAJ I PRIHVAANJE CJENEStrah od ispitivanja i ocjenjivanja:izaziva u ueniku emocionalnu uzbuenost, s tim da laka uzbuenost moe povoljno djelovati na kvalitetu odgovora jer usmjerava uenika na sadraje i potie intelektuanu angaranost;jaka emocionalnost blokira mentalne funkcije, izaziva nesigurnost i nespretnost u oblikovanju odgovora;izaziva djelomian ili potpun gubitak sjeanja na sadraje prethodnog uenja;na vanjskom tjelesnom planu, izaziva tipino lagano podrhtavanje, znojenje, bljedilo lica i sl.

Uenici koji su emocionalno stabilniji bolje prolaze ispitnesituacije od onih koji su emocionalno osjetljiviji.

Kako se osjea, o emu razmilja i to ini kad dobije negativnu ocjenu? Odvratno, ljut/a sam na profesora, oajno (43,75%)Plaem od jada (45,65%)Osjeam se nesigurno (39,08%)Roditelji reagiraju vikom i kaznom (53,24%)Izgubim volju za uenjem (38,35%)Skrivam negativnu ocjenu od roditelja (29,16%)Uvjeravam sebe da nisam dobio negativnu ocjenu (23,07%)Idem uiti da to prije ispravim jedinicu (19.36%)To mi se dogodi jer premalo uim (13,46%)

to poduzeti ?INDIVIDUALIZACIJA OCJENJIVANJAMAPA UENIKIH RADOVA (portfolio)DOKIMOLKE PREPORUKE NASTAVNICIMA:ne treba nikada ueniku u kolsku dokumentaciju upisati jedinicu kao prvu zaraenu ocjenu,- ne itati ocjene na roditeljskim sastancima, ueniku s tekoama u razvoju pomaite svakodnevno, uiniti male korake osobnog napredovanja uz davanje podrke i potkrjepljenja;- ne ocjenjujte urednost uenikove radne biljenice jer je u funkciji vjebanja;- otkrijte u emu je neko dijete sposobno i uspjeno te na timi aktivnostima gradite njegovu afirmaciju i put prema uspjehu i u drugim podrujima..... (Matijevi, 2004).

Tradicionalni pristup vrednovanjuPrevladava sumativno vrednovanje (na kraju uenja i pouavanja) Vrednovanje na temelju samo usmenih i pismenih provjera nastavnika:procjenjivanje ishoda uenja nakon odereene cjeline ili vremena,odgovara jednom djelu uenika (kampanjsko uenje),nemogunost pokazivanja stvarnog znanja.Ocjena govori kojoj iroj kategoriji pripada uenik (prema uspjehu)Ne govori to uenik zna li moe, odnosno ne zna ili ne moe Uenici ne znaju kako treba uiti i kako se vrednuje i samovrednuje Najee se provjeravaju najnie razine znanja (pitanje odgovor) prema predavanju nastavnika ili lekcijama udbenika.Problemi tradicionalnog ocjenjivanja:Iz razreda u razred sve vei broj uenika sa nedostatnim znanjem, vjetinama i sposobnostima te odgojnim deficitima (posljedica kampanjskog uenja i odvojenih satova obrade novog gradiva, vjebanja, ispitivanja, ocjenjivanja i sl.).

Suvremeni pristup vrednovanjuPrevladava formativno vrednovanje (tijekom uenja i pouavanja)Kontinuirana procjena kvalitete procesa uenja/pouavanja:govori o predznanju (inicijalne provjere) i razvoju kompetencija tijekom uenja;rezultat = polazna osnova za individualizirano uenje;kvalitetnija nastava kao zajedniki in uenika i nastavnika;vea motivacija za uenje zasnovana na uspjesima;vea postigua uenika aktivnim uenjem i kontinuiranim vrednovanjem; samovrednovanjem i vrednovanjem drugih;uenici tono znaju to rade dobro, a to loe i kako ispraviti loe.Vrednovanje je u funkciji uenja i razvoja (integrirani pristup)Nastavnici i uenici prate i vrednuju koliko je djelotvoran konkretan nain uenja, mogu ga mijenjati, prilagoavati, izvoditi izvan uionice, organizirati projektne dane, integrirane dane, nastavu bez zvona.

Partnerstvo kole i roditelja