- globalna politička institucija, a nju čini skup političkih institucija kroz koje se organizira i obnaša vlast na nekom teritoriju;

- Weber: „Država je skup društvenih institucija i organizacija koji na određenom teritoriju imaju monopol legitimne primjene sile.“

- karakteristike države: o politički aparat vlasti – parlamento teritorij ili suvereniteto stanovništvo

- dioba vlasti u državi: o zakonodavna vlast (legislativna) – donosi Ustav i zakoneo izvršna vlast (egzekutivna) – provodi Ustav i zakon te obavlja

društvene poslove značajne za svakodnevni život kao što su školstvo, zdravstvo, gospodarstvo...

o sudbena vlast (pravosuđe) – brine za primjenu zakona posreduje i presuđuje u sporovima među pojedincima, organizacijama ili pojedincem i organizacijom

- suvremene demokratske države strogo razdvajaju te tri vlasti u državi – jamstvo autonomije i slobode pojedinca u demokratskoj državi

POLITIČKE INSTITUCIJE DRŽAVE:

PARLAMENT – predstavničko tijelo koje donosi zakone, izabire i nadzire nositelje izvršne vlasti (vladu)

IZVRŠNA VLAST – se sastoji od političara koji se ovisno o rezultatima na izborima mijenjaju ili ostaju i činovnici koji trajno obavljaju svoj posao, neovisno o smijeni vlasti

VOJSKA – ne bi smjela biti politička institucija, jer je njena funkcija obrana teritorija zemlje. Međutim, posjeduje veliku koncentraciju moći i stoga se uključuje u politiku (JNA – paravojska)

1

ZAKONODAVNA VLAST

Parlament Sabor Skupština Kongres Duma Sobranje

IZVRŠNA VLAST:

Vlada Predsjednik države Državna / javna

uprava Lokalna uprava Policija / vojska

SUDBENA VLAST:

Sudovi

POVIJESNI PREGLED RAZVOJA DRŽAVE:

- prvi obrisi država nastaju u doba grčkog polisa i rimske res publice pa sve do apsolutne i parlamentarne monarhije

- oblik države kao aparat sile u uređivanju odnosa u zajednici nastaje tek u 17.st. stvaranjem monarhije u Francuskoj – kralj Luj XIV. (1638. – 1715.g.), kralj od 1643.g. → „Država, to sam ja!“

- Kao reakcija na apsolutizam javlja se ideja liberalne države koja treba služiti zaštiti stanovništva, a ne njegovoj kontroli

o karakterizira je dioba vlasti čime se postiže nadzor jedne vlasti nad drugom, a ne nad stanovništvom

o produkt liberalne države je pravna država – podrazumijeva primjenu zakonodavstva i neovisnost sudstva

- U to vrijeme nastaju i različite teorije o nastanku države, ali najvažnija i danas najutjecajnija je teorija društvenog ugovora engleskih filozofa i teoretičara država Thomasa Hobbesa (1588. – 1679.) i Johna Lockea (1632. – 1704.)

- Po toj teoriji pojedinci su uspostavili državu nekom vrstom prešutnog i nepisanog ugovora

o na takvu zejdničku instituciju oni prenose pravo posredovanja u međusobnim sukobima, donošenja općevažećih pravila zajedničkog života i daju joj pravo, da jedina, ako je potrebno, upotrijebi silu u provođenju tih pravila

o zauzvrat država štiti njihovu slobodu, živote i privatno vlasništvo

- Moderne, demokratske države razvijaju svoj politički sustav u obliku predstavničke ili parlamentarne države koje se reguliraju na temelju izražavanja volje naroda na izborima

HRVATSKA DRŽAVA:a) Zakonodavna vlast

SABOR o Zastupnički dom

b) Izvršna vlast PREDSJEDNIK VLADA

c) Sudbena vlast USTAVNI SUD VRHOVNI SUD

o Županijski sud- Općinski sudovi

o Visoki trgovački sud- Trgovački sudovi

o Upravni sud

2

- čl. 4: U „RH“ državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu

Zakonodavna vlast – SABOR- čl. 70: Hrvatski sabor je prestavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne

vlasti u „RH“. Sastoji se od jednog doma – Zastupničkog (od 2000-te god.). Zastupnički dom je predstavničko tijelo građana i samostalno odlučuje o svim pitanjima iz nadležnosti Sabora. Bira se putem općeg i jednakog biračkog prava na tajnim izborima, a ima 100 – 160 zastupnika, na vrijeme od četiri godine (sustav integralnog obnavljanja).

Ustrojstvo rada Sabora:- čl. 78: Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje – prvi put između 15.

siječnja i 15. srpnja, a drugi put između 15. rujna i 15. prosinca. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika.

- čl. 79: Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više podpredsjednika. Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskog sabora uređuje se poslovnikom. Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika. Radi uspješnijeg rada Sabora osnivaju se odbori ili komisije – utemeljeni su stalni, specijalizirani odbori (za Ustav, za vanjske poslove, financije...); mandat traje koliko i mandat zastupnika.

- čl. 80. – nadležnosti Sabora: odlučuje o donošenju i promijeni Ustava donosi zakone donosi državni proračun odlučuje o ratu i miru donosi strategiju nacionalne sigurnosti i strategiju obrane „RH“ odlučuje o promjeni granica „RH“ raspisuje referendum nadzire rad Vlade „RH“ daje amnestiju za kaznena djela

- čl.92: Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskog sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti

bira ga Sabor na vrijeme od osam godina

3

3 tipa načela podjele vlasti:1. Predsjednički sustav – PREZIDENCIJALIZAM → trodioba vlasti

spojena izvršna vlast i ravnopravnost sve 3 vlasti npr. SAD

2. Parlamentarni sustav – PARLAMENTARIZAM → dioba vlasti ravnopravnost i suradnja zakonodavne i izvršne vlasti vlada parlament koji bira vladu i može je razriješiti npr. Njemačka, Italija, Mađarska, Hrvatska (od 2000.g.)

3. Polupredsjednički sustav kombinacija 1. i 2. vlada podređena i parlamentu i predsjedniku države predsjednik bira ministre, a parlament ih potvrđuje npr. Francuska, Poljska, Ukrajina, Litva, Rumunjska, Hrvatska (od

1990.-2000.g.)

Čl.93: Predsjednik „RH“ predstavlja i zastupa „RH“ u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti „RH“.

Čl.94: Predsjednik „RH“ bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. Nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike.

Čl.97. – nadležnosti Predsjednik Republike: raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje; raspisuje referendum u skladu s Ustavom; povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele

zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika;

daje pomilovanje; dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom; vrhovni je zapovjednik oružanih snaga „RH“

Čl.107: Vlada „RH“ obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.

Čl.108: Vladu „RH“ čine predsjednik, jedan ili više podpredsjednika i ministri

4

Čl.112. – nadležnosti Vlade: predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru; predlaže državni proračun; provodi zakone i druge odluke Hrvatskog saobra; vodi vanjsku i unutarnju politiku; usmjerava i nadzire rad državne uprave; brine o gospodarskom razvitku zemlje

Čl.114: Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.

Čl.117: Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona.

Čl.118: Vrhovni sud „RH“, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. Predsjednik Vrhovnog suda „RH“, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda „RH“ bira se na četiri godine.

Čl.121: Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom

Čl.123: Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće (ima 11 članova koje bira Hrvatski sabor). Članovi DSV-a biraju se na vrijeme od četiri godine, s time da članom DSV-a nitko ne može biti više od dva puta uzastopce. Predsjednika DSV-a bira tajnim glasovanjem većina članova DSV-a na vrijeme od dvije godine.

Čl. 125: Ustavni sud „RH“ čini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Ustavni sud „RH“ bira predsjednika suda na vrijeme od četiri godine.

Čl.128 – nadležnosti Ustavnog suda: odlučuje o suglasnosti zakona i drugih propisa s Ustavom; štiti ustavne slobode i prava čovjeka i građanina; odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike; nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može zabraniti

njihov rad; nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma

5

- su prava što ih sva ljudska bića imaju samom činjenicom što egzistiraju kao takva

Ljudska prava se dijele u 3 velike skupine:1. Građanska prava 2. Politička prava 3. Socijalna prava

1. GRAĐANSKA PRAVA:- odnose se na osbonost pojedinca- to su prirodna i neotuđiva prava koja pripadaju svakom čovjeku, bez obzira na

podrijetlo, povijesne ili društvene okolnosti;- to su primjerice – osobna sloboda, sloboda misli, sloboda vjerskog

opredjeljenja, jednakost pred zakonom, pravo na život, pravo na zaštitu dostojanstva, ugleda i časti;

- država mora pojedincima jamčiti postojanje privatne sfere;- Povelja prava (Bill of Rights) 1689. godine donesena u engleskom parlamentu

koji postaje središte zakonodavne vlasti, a biraju ga građani na slobodnim izborima;

- Deklaracija nezavisnosti – to je dokument američkih kolonija koje su se godine 1776. godine pobunile protiv britanske kolonijalne vlasti;

- Deklaracija o pravima čovjeka i građanina nastala je iz Francuske revolucije 1789. godine (ističe da se ljudi rađaju i ostaju jednakopravni).

Članak 14. Ustava Republike Hrvatske glasi:Građanin RH imaju sva prava i slobode, neovisno o njihovoj rasi, boji kože,

spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki.

2. POLITIČKA PRAVA:- odnose se na slobodu okupljanja i udruživanja, izborna prava, pravo na

slobodu informacija;- ova prava su povezana s izgradnjom demokratske države i predstavničke vlasti

u njoj;- znače aktivnu slobodu – tj. sudjelovanje građana u odlučivanju i određivanju

političkog smjera razvoja države i društva.

3. SOCIJALNA PRAVA:- pravo na rad, pravo na izobrazbu, pravo na socijalnu skrb, pravo na zdrastvenu

zaštitu, pravo na zdrav život i zdrav okoliš;- najteže se ostvaruju jer njihovo ostvarenje ovisi o gospodarskom, političkom i

kulturnom stanju u nekoj zemlji

6