ECDL 5.0 CARNet- 03 modul 3 + testovi

8/18/2019 ECDL 5.0 CARNet- 03 modul 3 + testovi

1/112 III-1

PRO-MIL

3

T e k s t

Obrada tekstaOvaj modul nas vodi kroz program za upis i obradu teksta na računalu.Uči nas kreiranju dokumenta, otvaranju i izmjeni postojećeg dokumenta tepravilnom spremanju upisanog teksta. U prvom poglavlju saznat ćemo kakoaplikaciju prilagoditi sebi kao korisniku mijenjanjem osnovnih postavki.Cilj je svladati osnovne operacije rada s tekstom: upis teksta, kretanje podokumentu i označavanje teksta, osnove uređivanja, kopiranje, premje-štanje i brisanje teksta. Naučit ćemo oblikovati pismo-font, odlomak pa icijeli dokument. Posebno je opisan rad s dodatnim objektima: tablicama,slikama, crtežima i grafikonima (način umetanja, uređivanja i oblikovanja).Alat za skupna pisma olakšava korištenje veće količine istovrsnih podatakaiz vanjskog izvora te ih objedinjuje s dokumentom u Wordu. On ubrzavasvakodnevne poslove slanja pisma, ispisa naljepnica i sl. U završnoj fazi cilj

je upoznati korisnika s pripremom dokumenta za ispis i njegovim ispisom.Obrađen je Microsoft Word 2003 (Office 2003).

Modul 3

Tamara SrnecLjiljana Zvonarek


2/112


3/112 III-3

PRO-MIL

3

T e k s t

. Korištenje programa za obradu teksta

.. Rad s dokumentima

... Pokretanje i zatvaranje aplikacije za obradu teksta

Pokretanje aplikacije

Program za obradu teksta, Word, možemo pokrenuti na nekoliko načina:• preko izbornika Start i to na 2 načina:

Start → Microsoft Word

Start → Svi programi (All Programs)→ Microsoft Word

Slika 3.1 Pokretanje Worda iz izbornika Start

• pomoću ikone na radnoj površini• pomoću ikone na alatnoj traci za Brzo pokretanje (Quick Launch)

• otvaranjem bilo koje već postojeće Word datoteke


4/112


5/112 III-5

PRO-MIL

3

T e k s t

Najprije u polju Pogledaj u ( Look in), ispod naslovne trake dijaloškog okvira, biramomapu u kojoj se dokument nalazi. Mapu niže razine otvorimo tako da dva puta kliknemona njeno ime ili ikonu ili jedanput kliknemo na ime mape da se ono označi, a zatim nagumb Otvori (Open) ili pritisnemo tipku Enter.

U mapu više razine dolazimo pomoću gumba Jednu razinu gore (Up One Level ) , desno od polja s nazivom mape.

Iz popisa dokumenata u mapi otvaramo željeni dokument dvostrukim klikom na njegovoime ili ga označimo i kliknemo na gumb Otvori (Open).

Dokument možemo otvoriti i tako da u dijaloškom okviru u polje Naziv datoteke ( Filename) upišemo ime dokumenta i pritisnemo tipku Enter ili kliknemo na Otvori (Open).

U polju Vrsta datoteke (Files of type) biramo koju vrstu datoteke želimo otvoriti.

Otvaranje više dokumenata odjednom

Korištenjem naredbe Otvori (Open) moguće je otvoriti više dokumenata odjednom, stime da prvo označimo sve dokumente koje želimo otvoriti, a tek tada pritisnemo tipkuEnter ili kliknemo na gumb Otvori (Open).

Izbornik Datoteka (File) na dnu, prije naredbe Izlaz ( Exit ), sadrži popis posljednjihčetiriju aktivnih dokumenta, a isti se dokumenti nalaze i u popisu Otvori (Open) u oknuzadataka Uvod (Getting Started).

Zatvaranje dokumenta

Kad završimo rad s dokumentom, potrebno je dokument zatvoriti, a to je moguće nanekoliko načina:

• Pomoću naredbe u izborniku Datoteka (File) → Zatvori (Close).•

Svaki dokument u kojem radimo otvoren je u zasebnom prozoru unutar prozo-ra programa i ima gumb Zatvori prozor (Close Window) koji se nalazi nadesnom rubu trake s izbornicima. Zatvaranjem prozora dokumenta automatskizatvaramo i sam dokument.

• Pomoću gumba Zatvori (Close) na alatnoj traci Standard.

Ako želimo zatvoriti dokument, a nismo spremili promjene, program nasupozorava porukom „Želite li spremiti promjene u Ime_dokumenta?“.Odabiremo:

Slika 3.4 Gumbi za

zatvaranje dokumenta


6/112III-6 Obrada tekstaMODUL 3

... Izrada novog dokumenta korištenjem predložaka

Novi dokument otvara se automatski prilikom pokretanja Worda. Radimo li već nanekom dokumentu i želimo otvoriti novi, nekoliko je mogućnosti za otvaranje:

• Naredbom Nova (New) iz izbornika Datoteka ( File) otvara se okno zadatakaNovi dokument ( New Document ) u kojem izaberemo Prazan dokument (Blank

Document).• Gumbom Novi prazni dokument ( New Blank Document ) , na alatnoj traci

Standard.• Prečicom Ctrl + N.• Novi dokument možemo otvoriti i na temelju postojećeg iz okna zadataka Novi

dokument (New Document) koristeći naredbu Iz postojećeg dokumenta ( Fromexisting document ) ili otvaranjem predloška u popisu Pred-

lošci (Templates).

Želimo li otvoriti određeni predložak, u oknu zadataka Novi dokument (New Document) izaberemo Na mom računalu (On my computer). Otvara se dijaloški okvir Predlošci (Templates), odaberemo odgovarajuću karticu i predložak. Kada označimo određenipredložak, s desne strane vidimo njegovu umanjenu kopiju.

Slika 3.5 Okno zadataka Novi

dokument (New Document)

Slika 3.6 Dijaloški okvir Predlošci


7/112 III-7

PRO-MIL

3

T e k s t

Odabirom Profesionalnog dopisa ( Professional Memo) pojavit će se na zaslonu novi, većoblikovani dokument koji prilagođavamo svojim potrebama.

Slika 3.7 Primjeri odabranog predloška

... Spremanje dokumenta

Spremanje dokumenta

Spremamo li novi dokument na određenu lokaciju na disku, koristimo naredbu Spremi (Save) i Spremi kao (Save As) iz izbornika Datoteka ( File). U ovom slučaju odabirom bilokoje naredbe otvara se dijaloški okvir Spremi kao (Save As).



Slika 3.8 Dijaloški okvir Spremi kao

U tom dijaloškom okviru:1. u polju Spremi u (Save in) određujemo mapu u koju ćemo spremiti dokument2. u polje Naziv datoteke (File Name) upisujemo ime dokumenta3. u polju Spremi u obliku (Save as type) određujemo format dokumenta4. na kraju kliknemo na gumb Spremi (Save).

Za spremanje dokumenta pod istim imenom i na isto mjesto koristimo: naredbu Spremi (Save) u izborniku Datoteka ( File) ili gumb Spremi na standardnoj alatnoj traci ili tipke prečaca Ctrl+S.

Spremanje dokumenta pod drugim imenom

Naredbu Spremi kao (Save As) iz izbornika Datoteka ( File) koristimo i za spremanje po-stojećeg dokumenta pod novim imenom ili u drugu mapu ili u drugom formatu. Ponovose otvara dijaloški okvir Spremi kao (Save As). U polju Naziv datoteke upišemo novoime i kliknemo na gumb Spremi (Save).


9/112 III-9

PRO-MIL

3

T e k s t

... Spremanje dokumenta u drugom datotečnom obliku

Dokument koji je kreiran u Wordu možemo spremiti i u drugom datotečnom formatu,a ne samo u .doc formatu. To činimo tako da u dijaloškom okviru Spremi kao (Save As)

u polju Spremi u obliku (Save as type) odaberemo željeni format, kao što je npr. Običnitekst ( Plain Text ), Obogaćena tekst datoteka (Rich Text Format), Predložak dokumen-ta ( Document Template), web-stranica (Web Page), i dr.

Spremanje dokumenta kao tekst datoteke (.txt)

Želimo li kreirani dokument spremiti kao tekst datoteku, odabrat ćemo u polju Spremiu obliku (Save as type) oblik Obični tekst ( Plain Text ). Pri tome će program spremitisamo tekst bez ikakvog oblikovanja i slika. Prije nego što potvrdimo spremanje, program

će nas upozoriti da ćemo u ovom formatu izgubiti sva oblikovanja, slike i objekte.

Spremanje dokumenta kao obogaćene tekst datoteke (.rtf)

Često se kreirani dokument u Wordu sprema u Rich Text Formatu zato što je taj format vrlo pogodan za čitanje i korištenje u mnogim drugim programima, npr. ako je tekstkreiran u Wordu, a osoba kojoj tekst šaljemo nema Word, već neki drugi program zaobradu teksta, tada neće imati nikakvih problema s čitanjem dokumenta. Razlika izmeđudokumenta u .doc i .rtf formatu jest u tome što će dokument u .rtf formatu biti nešto veći.

Slika 3.9

Dijaloški okvir

Pretvorba datoteke

prilikom spremanje

dokumenta u

formatu .txt



Spremanje dokumenta kao predloška dokumenta (.dot)

Predložak dokumenta omogućuje brži i lakši način izrade dokumenta. To je dokumentkoji se koristi kao osnova za izradu novog dokumenta, a u sebi ima spremljene nekepostavke kao što su margine, stilovi oblikovanja, zaglavlje i podnožje i sl. Word već sadrži

mnogo gotovih predložaka, a ako želimo dokument koji smo kreirali spremiti kao pred-ložak odabrat ćemo u polju Spremi u obliku (Save as type) oblik Predložak dokumenta (Document Template).

Spremanje dokumenta u formatu specifičnom za softver

Želimo li u Wordu neki dokument spremiti kao bazu podataka, a ne samo kao tekst, tadaćemo u polju Spremi u obliku (Save as type) odabrati format Obični tekst ( Plain Text ), au polju Ime datoteke (File name) upisat ćemo ime i format .CSV. Klikom na gumb Spre-

mi (Save) otvara se dijaloški okvir Pretvorba datoteke ( File Conversion) u kojem klikne-mo na Windows (zadano) (Windows (Default)) i gumb U redu (OK).

Spremanje Word dokumenta u nižu verziju istog programa

Ova je mogućnost vrlo korisna ako koristimo računala na kojima se nalaze različite ver-zije istog programa npr. negdje je instaliran Word 2003, a negdje Word 97. Naime, viša

verzija programa uvijek može pročitati dokument kreiran u nižoj verziji, ali obratno ne vrijedi. Zato, šaljemo li dokument osobi koja ima nižu verziju programa nego što je naša,dokument možemo spremiti u formatu koji će moći otvoriti niža verzija programa.

Slika 3.10 Dijaloški okvir

Pretvorba datoteke (spremanje

dokumenta u formatu

specifičnom za softver)


11/112 III-11

PRO-MIL

3

T e k s t

Slika 3.11 Spremanje word dokumenta u nižu verziju istog programa

... Prijelaz između otvorenih dokumenata

Program Word, kao i drugi Officeovi alati, omogućava rad s više otvorenih dokumenata.Postoji nekoliko načina kako možemo premještati se s jednog otvorenog dokumenta nadrugi:

• pomoću izbornika Prozor (Window)

• korištenjem tipki Alt+Tab• pomoću trake sa zadaćama.

Prijelaz među dokumentima pomoću izbornika Prozor (Window)

Na dnu izbornika Prozor (Window) nalazi sepopis svih otvorenih dokumenata, a ispred doku-menta koji je aktivan nalazi se kvačica. Da bismopremjestili se u neki drugi dokument, dovoljno

je u izborniku Prozor (Window) kliknuti ime togdokumenta.

Slika 3.12 Prijelaz među dokumentima pomoću izbornika Prozor (Window)

Prijelaz među dokumentima korištenjem tipki Alt+Tab

Tipku Alt držimo stalno pritisnutom, a tipku Tab pritišćemo. Svakim pritiskom na tipkuTab premještamo se iz jednog dokumenta u drugi (ili iz jednog programa u drugi) koji suotvoreni. Kada dođemo do željenog dokumenta, otpustimo tipku Alt.

Prijelaz među dokumentima pomoću trake sa zadaćama (programske trake)

Traka sa zadaćama sadrži gumbe svih otvorenih prozora ili programa. Aktivan je onaj

prozor koji je tamnije plave boje od ostalih (ako koristimo zadanu temu sučelja - Win-dows XP). Da bismo se premjestili u neki drugi prozor, kliknemo na njega.



Slika 3.13 Prijelaz među dokumentima pomoću trake sa zadaćama

Da bi se svaki dokument otvorio u zasebnom prozoru, to moramo unaprijed odrediti uizborniku Alati (Tools) → Mogućnosti (Options) tako da na kartici Pogled (View) uklju-čimo opciju Prozore u traci zadataka (Windows in Taskbar).

Slika 3.14 Dijaloški okvir Mogućnosti (Options)

.. Postavke za uspješniji rad

... Izmjena osnovnih postavki u programu

Osnovne postavke Worda, kao što je korisničko ime te primarna mapa za otvaranje ispremanje dokumenta, određujemo u izborniku Alati (Tools) → Mogućnosti (Options).

Promjena korisničkog imena

Korisničko ime mijenjamo na kartici Podaci o korisniku (User Information). Možemopromijeniti ime i inicijale korisnika te poštansku adresu. Ti podaci kasnije će se u Worduautomatski koristiti.


13/112 III-13

PRO-MIL

3

T e k s t

Promjena primarne mape za otvaranje i spremanje dokumenta

Želimo li promijeniti mapu koju će nam Word automatski ponuditi prilikom otvaranja ilispremanja dokumenta, odaberemo karticu Mjesta datoteka ( File Locations). Na karticikliknemo na Dokumenti ( Documents) i gumb Izmijeni ( Modify). Otvora se dijaloškiokvir Izmjena mjesta ( Modify Location) u kojem biramo mapu koja će nam biti primarnaprilikom otvaranja i spremanja dokumenta.

Slika 3.15 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji

(dijaloški okvir Mogućnosti)

Slika 3.16 Promjena primarne mape



... Korištenje dostupne funkcije pomoći

Želimo li koristiti pomoć tijekom rada s Wordom, možemo je aktivirati na nekolikonačina:

1. klikom na izbornik Pomoć ( Help)→ Microsoft Office Word - pomoć(Microsoft Word Help),

2. klikom na gumb Microsoft Office Word - pomoć (Microsoft Word Help)

3. pritiskom na tipku F14. odabirom naredbe Pokaži Office-

ovog pomoćnika (Show the Office Assistant)

5. pritiskom na tipke Shift + F1

Odabirom prva tri načina pojavljuje se oknozadataka Word – pomoć (Word Help).

U polje Traži (Search for) upi-sujemo pojam ili radnju kojanam nije jasna te kliknemo nagumb Pokreni pretraživa-nje (Start searching).

Program će ponuditi pripre-

mljene teme koje nam mogupomoći u radu s Wordom.Odaberemo temu i u okviru ćese pojaviti objašnjenje.

Slika 3.17 Pomoć u Wordu

Slika 3.18 Odabir teme u funkciji pomoći


15/112 III-15

PRO-MIL

3

T e k s t

Trebamo li savjet za pretraživanje, odabrat ćemo funkciju Ne možete pronaći?(Can’t Find It?)

U radu nam može pomoći Officeov pomoćnik. Pokazat ćese pomoću izbornika Pomoć (Help) → Pokaži Officeovogpomoćnika (Show the Office Assistant). Kliknemo mišem nanjega i upišemo pripremljeno pitanje.

Izgled pomoćnika možemopromijeniti odabirom naredbe

Odaberi pomoćnika (Choose Assistant ) iz objektnog izbornika.Osim toga pomoćnik radi razneanimacije koje ovise o našemnačinu rada i pomoćniku koji

je odabran. Animacije možemo vidjeti odabirom naredbe Ani-miraj! (Animate!) iz objektnogizbornika.

Slika 3.19 Funkcija Ne možete pronaći?

(Can’t Find It?)

Slika 3.20 Officeov pomoćnik

Slika 3.21 Promjena izgleda Officeovog pomoćnika



Pomoćnika možemo maknuti s ekrana tako da ga sakrije-mo pomoću izbornika Pomoć (Help)→ Sakrij Officeovogpomoćnika ( Hide the Office Assistant ) ili odabirom nared-be Hide iz objektnog izbornika koji dobijemo klikom naPomoćnika.

Slika 3.22 Zatvaranje Officeovog pomoćnika

Tipke Shift + F1 ponudit će nam brzu pomoć. Ukoliko ih upotrijebimo unutar upisanogteksta, otvora se okno zadataka Otkrivanje oblikovanja ( Reveal Formatting ) i prikazujese oblikovanje primijenjeno na odlomak unutar kojeg smo kliknuti.

... Korištenje alata za uvećanje/zumiranje dokumenta

Funkcija za uvećanje (zumiranje)dokumenta omogućuje da odre-dimo u kojem postotku stvarne

veličine stranice želimo stranicu vidjeti na zaslonu.

Slika 3.23 Primjer uporabe pomoći na dijaloškom

okviru Font

Slika 3.24 Funkcija za uvećanje/zumiranje dokumenta


17/112 III-17

PRO-MIL

3

T e k s t

Zumiranje omogućuje gumb Zumiraj ( Zoom) na alatnoj traci Standard i naredba Zumi-raj (Zoom) u izborniku Pogled (View). Uvećanje odnosno smanjenje možemo ostvaritiupisom ili odabirom postotka. Osim toga, stranicu možemo povećati ili smanjiti na širinustranice, širinu teksta, cijelu stranicu ili prikazati dvije stranice.

... Prikazivanje I skrivanje alatnih traka

Alatne trake (Toolbars) su dvije ili više alatnih traka koje sadrže gumbe za pokretanjenaredbi, a omogućuju brže i lakše dohvaćanje naredbi. Možemo ih prikazati ili uklonitiiz prozora programa, a isto tako možemo prilagoditi i njihov izgled svojim potrebama.Pojedine alatne trake same se pojave u prozoru programa kada nešto radimo npr. kadoznačimo sliku, na ekranu se pojavi alatna traka za uređivanje slike.

U Wordu su inicijalno uključene alatna traka Standard i traka Oblikovanje (Forma-tting). One mogu biti smještene jedna do druge ili jedna ispod druge ili ih možemosmjestiti bilo gdje na radnoj površini. Ako ih želimo premjestiti, uhvatimo ih mišem ipremjestimo.

Alatne trake postavljamo i uklanjamoklikom na izbornik Pogled (View) → Alatne trake (Toolbars), a zatim izaberemo

alatne trake koje želimo prikazati uprozoru. Prikazane trake označene sukvačicom. Osim toga možemo ih postavitiili ukloniti desnim klikom na neku alatnutraku pri čemu se pojavi popis iz kojegodabiremo trake.

Slika 3.26 Prikazivanje, skrivanje ugrađenih alatnih traka

pomoću izbornika

Slika 3.25 Premještanje alatne trake



Želimo li odjednom dodati više novih traka u prozor, a neke ukloniti, koristit ćemoizbornik Pogled (View) → Alatne trake (Toolbars) → Prilagodi (Customize) ili desnomtipkom miša na alatnoj traci odaberemo gumb Prilagodi (Customize).

Slika 3.27 Prikazivanje/skrivanje alatnih traka pomoću dijaloškig okvira Prilagodba


19/112 III-19

PRO-MIL

3

T e k s t

. Kreiranje dokumenta

.. Unos teksta

... Prijelaz između različitih vrsta pogleda na dokument

Dokument u Wordu 2003 možemo prikazati na zaslonu na 6 različitih načina.

Način pogleda na dokument određujemo u izborniku Pogled(View) ili pomoću gumbi smještenih lijevo od vodoravnog kliza-

ča .

Slika 3.28 Odabir pogleda na dokument pomoću izbornika Pogled

Običan pogled (Normal) koristi se za unos i uređivanje teksta. Ovakav prikaz pokazujeoblikovanje teksta, ali pojednostavljuje izgled stranice kako bi se tekst brže upisivao i

uređivao. U ovom prikazu ne vide se margine, okomito ravnalo te zaglavlje i podnožje.

Slika 3.29 Primjer običnog prikaza



Web-izgled (Web Layout) prikazuje dokument na način kako bi izgledao prikazan nawebu. On prikazuje dokument bez margina i prijeloma stranica, bez zaglavlja i podnožjate bez vodenog žiga ukoliko ga dokument ima. Ako dokument ima primijenjenu temu ilipodlogu, to je u ovom prikazu vidljivo.

Izgled ispisa (Print Layout) prikazuje dokument onako kako će izgledati na ispisanojstranici. Vide se margine, ravnalo, zaglavlje i podnožje, vodeni žig, ali ne vidi se podlogadokumenta (vidljiva samo u web-izgledu). Želimo li vidjeti kako će se na stranici razmje-stiti tekst, slike, crteži, tada je najbolje upotrijebiti ovaj izgled.

Slika 3.30 Primjer izgleda ispisa

Izgled čitanja (Reading Layout) omogućava jednostavan pregled stranica i čitanje budućida je sadržaj dokumenta prilagođen na veličinu stranice koja odgovara zaslonu. Osimtoga, prikazuje kartu dokumenta ili okno minijatura preko kojeg se možemo brzo kretatipo stranicama dokumenta. Nepotrebne alatne trake u ovom pogledu nisu vidljive.

Slika 3.31 Primjer izgled čitanja

Strukturni pogled (Outline) omogućuje prikaz različitih razina teksta što znači da su ra-zličitim simbolima i uvlakama označeni naslovi, podnaslovi i samo tekst. U ovom prikazune vide se margine ni ravnalo, a odabirom prikaza pojavljuje se na ekranu alatna trakaStvaranje konture (Outlining ). Ovakav prikaz koristi se za organiziranje većih dokume-

nata.


21/112 III-21

PRO-MIL

3

T e k s t

Slika 3.32 Primjer strukturiranog prikaza

Puni zaslon (Full Screen) prikazuje dokument preko cijelog zaslona pri čemu alatne tra-ke, klizači i ravnala nisu vidljivi. Odabirom prikaza Puni zaslon na ekranu se pojavi malaalatna traka. Gumbom Zatvori puni zaslon (Close Full Screen) možemo zatvoriti prikazPuni zaslon.

Slika 3.33 Puni zaslon

... Unos teksta u dokument

Tekst unosimo u dokument na onom mjestu gdje se nalazi točka unosa (kursor).

Word normalno radi u insert (ubaci) modu što znači da se tekst dodaje u dokument bezprepisivanja postojećeg teksta. Možemo ga postaviti u overtype (piši preko) mod kodkojeg tekst koji upisujemo prepisuje postojeći tekst. Prijelaz iz insert u overtype modomogućuje tipka Insert na tipkovnici ili dvostruki klik na PRE

(OVR) na traci stanja (Status bar).

Slika 3.34 Točka unosa

Slika 3.35 Indikator rada u overtype modu



Sa svakim upisanim znakom i napravljenim razmakom kursor se pomiče za jedno mjestoudesno. Trebamo li dodati novi tekst u postojeći, postavimo točku unosa (kliknemo mi-šem) na ono mjesto u dokumentu gdje želimo upisati novi tekst.

Kad prilikom unosa teksta dođemo do desnog ruba dokumenta i nastavimo pisati, Word

automatski prelomi tekst tako da točku unosa zajedno s riječi koju pišemo premjesti napočetak sljedećeg retka.

Kad pritisnemo tipku Enter ( Return) na tipkovnici, Word automatski stvara novi odlomak.Odlomak predstavlja dio teksta u dokumentu koji je od drugog odlomka odvojen pritiskomna tipku Enter. Pritisnemo li Enter dva puta, dobit ćemo prazan redak među odlomcima.

Kretanje po dokumentu pomoću tipkovnice

Kretanje po dokumentu uporabom lijeve tipke miša

Klikom lijeve tipke miša na označene gumbe unutar prozora pomičemo se podokumentu.

Pomoću tipki sa strelicama pomičemo se jedan znak lijevo ili desno, redak gore ili dolje,u smjeru strelice na tipki.

Crtl + ← / Crtl + → pomiče točku umetanja za jednu riječ lijevo / desno

Crtl + ↑ / Crtl + ↓ pomiče točku umetanja za jedan odlomak iznad/ispod

Home/End pomicanje na početak / kraj retka

PageUp/PageDown pomiče dokument za jednu visinu zaslona gore/dolje

Ctrl+Home / Ctrl+End premještamo se na početak / kraj dokumenta

Slika 3.36 Kretanje po dokumentu pomoću gumbi u prozoru i lijeve tipke miša


23/112 III-23

PRO-MIL

3

T e k s t

... Umetanje simbola ili posebnih znakova

Često nam kod upisa teksta nije dovoljan skup slova i znakova koje nam nude tipke natipkovnici ili kombinacija tipki s tipkama Shift ili AltGr.

Želimo li u naš tekst uključiti dodatne znakove i simbole (npr. znak registriranog za-štitnog znaka ili autorskog prava, matematičke simbole i sl.), postavimo točku unosa namjesto gdje želimo umetnuti simbol ili poseban znak te otvorimo izbornik Umetanje(Insert) → Simbol (Symbol).

Otvora se dijaloški okvir Simbol (Symbol) s dvije kartice: Simboli (Symbols) i Posebniznakovi (Special Characters).

Slika 3.37 Odabir simbola

Na kartici Simboli nalaze se simboli dostupni u odabranom fontu.

Svaki font sadrži drugačije simbole, tako da je potrebno odabrati odgovarajući font kakobismo pronašli simbol ili znak koji nam je potreban. Npr. font Wingdings sadrži mnoštvografičkih znakova i simbola.

Slika 3.38 Odabir fonta

Ispod simbola koje sadrži odabrani font nalazi se popis Nedavno korištenih simbola (Re-cently used symbols) gdje također možemo odabrati potreban simbol, ukoliko je na popisu.



Simbol umećemo u dokument tako da ga označimo i kliknemo na gumb Umetni (Insert) ili dva puta kliknemo na potreban simbol. Simbol se umeće u dokument na mjestu točkeunosa.

Umetanje posebnih znakova u dokument

Na kartici Posebni znakovi (Spe-cial Characters) nalazi se popisposebnih znakova koje umećemou dokument tako da označimoodgovarajući znak i kliknemo naUmetni (Insert).

Pored svakog znaka vidimo i tipke

prečaca koje možemo koristiti zaumetanje pojedinog posebnogznaka, a pomoću gumba Tipkaprečaca (Shortcut Key) možemosami odrediti kombinaciju tipki zaumetanje posebnog znaka.

Umetanje simbola i posebnih znakova pomoću alata Mogućnosti samoispravka

Želimo li u tekst unijeti oznaku autorskog prava osim umetanjem simbola to je mogućei izravnim unosom. Upišemo znakove (c) (zagrada, slovo c, zagrada) i na mjestu unosaautomatski će se prikazati poseban znak ©. Prikaz posebnih znakova i kombinacija zna-kova koje je potrebno upisati da bismo dobili određeni posebni znak dobivamo odabiromnaredbe Mogućnosti samoispravka (AutoCorrect Options) u izborniku Alati (Tools).

Slika 3.39 Posebni znakovi

Slika 3.40 Dijaloški okvir Samoispravak (AutoCorrect)


25/112 III-25

PRO-MIL

3

T e k s t

Želimo li dodati novi unos u listu znakova, u polje Zamijeni (Replace) upišemo kombi-naciju znakova koju će alat zamijeniti posebnim znakom koji smo upisali u polje Ovim (With). Klikom na gumb Dodaj (Add) dodajemo kombinaciju na listu samoispravka.

.. Označavanje i uređivanje dokumenta

... Prikazivanje i skrivanje oznaka koje se ne ispisuju

Kod oblikovanja teksta dobro je vidjeti nevidljive znakove:

¶ znak za odlomak (javlja se pritiskom na tipku Enter)

oznaka prekida retka

oznaka prekida stranice

....................... znakovi za razmak među znakovima

oznake tabulatora

Da bismo na zaslonu vidjeli ili uklonili nevidljive znakove, koristimo gumb Pokaži/Sakrij(Show/Hide) na alatnoj traci.

Primjer:



... Označavanje u dokumentu

U većini slučajeva, da bismo mogli napraviti bilo kakvu promjenu u dokumentu, najprijemoramo označiti dio dokumenta koji želimo mijenjati.

Pod označenim tekstom podrazumijeva se tekst ispisan bijelim slovima na crnoj pozadini(osjenčani tekst).

Tekst možemo označiti pomoću miša ili tipkovnice.

Označavanje teksta

Bez ograničenja

• postavimo pokazivač miša na početak teksta, pritisnemoi držimo lijevu tipku miša te vučemo preko teksta koji želimooznačiti•

postavimo pokazivač na početak teksta, pritisnemo idržimo tipku Shift te pomaknemo pokazivač na kraj željenogdijela teksta, koristeći tipke za pomicanje

Jedne riječi • dva puta kliknemo mišem bilo gdje unutar riječi

Jedne rečenice • pritisnemo i držimo tipku Ctrl te mišem kliknemo bilo

gdje u rečenici

Jednog retka • kliknemo na početak retka (pokazivač miša poprimi oblik

strelice)

Više redaka • vučemo mišem ispred željenih redaka

Jednog odlomka• dva puta kliknemo ispred odlomka (pokazivač miša

poprimi oblik strelice)

• tri puta kliknemo unutar odlomka

Cijelog dokumenta

• pritisnemo i držimo tipku Ctrl te kliknemo bilo gdje nalijevoj margini• pritisnemo Ctrl+A• odaberemo naredbu Odaberi sve (Select All) iz izbornika

Uređivanje (Edit).

Kako odustajemo od odabira? Kliknemo mišem bilo gdje na zaslonu.

Slika 3.41 Primjer označenog teksta


27/112 III-27

PRO-MIL

3

T e k s t

U kojim slučajevima ne moramo posebno označavati dio dokumenta koji mijenjamo? Word sam prepoznaje riječ ili odlomak, pa ih u određenim slučajevima ne treba posebnooznačavati. Tako npr. želimo li promijeniti oblik slova u nekoj riječi, dovoljno je kliknutiunutar riječi i iz izbornika ili trake s alatima odabrati željeni stil pisma. Želimo li obli-kovati odlomak, dovoljno je kliknuti unutar odlomka i odabrati alat za željenu promjenu

izgleda odlomka.

... Uređivanje sadržaja u dokumentu

Želimo li unijeti novi znak ili riječ unutar postojećeg dokumenta, kliknemo na mjestogdje želimo upisati tekst i počnemo pisati.

Želimo li promijeniti dio teksta unutar dokumenta, označimo tekst koji želimo mijenjati

te preko njega upišemo novi tekst ili označeni tekst obrišemo i tada upišemo novi. Novitekst zamijenit će stari.

Pišemo li tekst u Overtype (piši preko) modu novoupisni tekst zamijenit će postojeći odtočke unosa.

... Upotreba funkcije Traži

Za traženje određenih riječi ili fraze u tekstu koristimo dijaloški okvir Traženje i za-mjena (Find and Replace) koji se otvara pozivanjem naredbe Traži (Find) iz izbornikaUređivanje (Edit).

Koristimo karticu Traži (Find). U polje Traži ovo (Find what) upišemo riječ koju tražimoi kliknemo na gumb Traži sljedeće (Find Next). Word pronalazi traženu riječ i označava

je. Svakim sljedećim klikom na gumb Traži sljedeće, Word će pronaći sljedeću riječ kojaodgovara zadanoj riječi.

Slika 3.42 Kartica Traži



Pritiskom na gumb Više (More) otvara se dodatak dijaloškog okvira s Mogućnosti pre-traživanja (Search Options).

Ctrl+F - Traži

... Upotreba funkcije Zamijeni

Za traženje određene riječi u tekstu i zamjenu riječi drugom, koristi se dijaloški okvirTraženje i zamjena (Find and Replace), a otvara se pozivanjem naredbe Zamijeni (Re-

place) u izborniku Uređivanje.

Otvaramo karticu Zamijeni (Replace).

Slika 3.43 Dodatne

opcije u kartici Traži

Slika 3.44 Kartica

Zamijeni


29/112



Kopiranje pomoću naredbi Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste)

Za kopiranje teksta koriste se naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste), a omogućavajukopiranje teksta unutar istog dokumenta, iz jednog dokumenta u drugi i iz jednog pro-grama u drugi.

Tekst kopiramo tako da:Označimo dio teksta koji želimo kopirati.Gumbom Kopiraj na alatnoj traci ili u izborniku Uređivanje (Edit) → Kopiraj (Copy) kopiramo označeni tekst u Međuspremnik (Clipboard).Postavimo kursor na mjesto gdje želimo tekst kopirati (u istom dokumentu iliotvorimo drugi dokument).Gumbom Zalijepi na alatnoj traci ili u izborniku Uređivanje (Edit) → Zalijepi (Paste) umetnemo tekst iz Međuspremnika u dokument.

Na kraju teksta koji smo kopirali pojavi se gumb Mogućnosti lijepljenja (Paste Options), pomoću kojeg određujemo način lijepljenja (kopiranja/premještanja). Klikom na

strelicu uz gumb otvorimo izbornik i izaberemo potrebnu opciju.

Slika 3.46 Izbornik uz gumb Mogućnosti lijepljenja (Paste Options)

Ctrl+C - Kopiraj Ctrl+V - Zalijepi

Premještanje teksta

Kod izrade dokumenata često imamo potrebu za premještanjem riječi, rečenica ili odlo-maka u tekstu istog dokumenta, ali i za premještanjem dijela teksta u neki drugi doku-ment.

Postoji više načina za premještanje teksta:Pomoću lijeve tipke miša:

Označimo željeni tekst. Kliknemo na označeni dio teksta lijevom tipkommiša i držimo je pritisnutom.Kada se na pojavi kvadratić, povučemo strelicu (miš) tamo gdje želimo tekst

premjestiti.Otpustimo tipku miša.

1.2.

3.

4.

1.

2.

3.


31/112 III-31

PRO-MIL

3

T e k s t

Premještanje desnom tipkom miša:

Tekst možemo odvući na novo mjesto i desnom tipkom miša. Kad otpustimo desnu tipku,pojavi se izbornik u kojem je potrebno izabrati naredbu Premjesti ovdje (Move Here).

Nakon što se tekst premjesti na novo mjesto, pojavi se gumb Mogućnosti lijepljenja,pomoću kojeg izaberemo odgovarajuću opciju.

Slika 3.47 Objektni izbornik kod premještanja desnom tipkom miša

Premještanje pomoću naredbi Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste)1. Označimo tekst koji želimo premjestiti.2. Kliknemo na gumb Izreži ili na izbornik Uređivanje (Edit) → Izreži (Cut).

Time označeni tekst premještamo u Međuspremnik (Clipboard ).3. Postavimo kursor na mjesto gdje želimo premjestiti tekst (u istom ili drugom do-

kumentu).4. Sadržaj iz Međuspremnika zalijepimo pomoću gumba Zalijepi ili naredbe

Uređivanje (Edit) → Zalijepi (Paste).

Sadržaj Međuspremnika umetne se u tekst te se pojavi gumb Mogućnosti lijepljenja zaodabir opcije lijepljenja.

Slika 3.48 Naredbe kopiranja/premještanja u izborniku Uređivanje (Edit)

Ctrl+X - IzrežiCtrl+V - Zalijepi



Međuspremnik može sadržavati do 24 stavke, s time da se svaka stavka pojedinačnopohranjuje u Međuspremnik, a mogu se iz njega u dokument zalijepiti pojedinačno ili sveodjednom.

... Brisanje teksta

Brisanje jednog znaka

Postavimo kursor uz znak koji želimo obrisati. Znak brišemo pomoću tipki na tipkovnici.

Tipka Funkcija Položaj na tipkovnici

Backspace Briše znak lijevo odtočke unosa

iznad tipke Enter

Delete, DelBriše znak desno odtočke unosa

tipkovnica kursora, numerička tipkovnica

Brisanje cijele riječi

Dvostruko kliknemo na riječ koju želimo obrisati i pritisnemo tipku Delete na tip-kovnici ili postavimo kursor desno od riječi koju želimo obrisati te pritisnemo tipkeCtrl+Backspace.

Brisanje rečenice, odlomka, cijelog retka ili više njih

Označimo1 rečenicu/odlomak /redak (ili više njih) koje želimo obrisati i na tipkovnicipritisnemo tipku Delete.

Unutar dokumenta možemo povlačenjem miša označiti bilo koji dio teksta i pritiskomtipke Delete željeni tekst obrisati.

1 Pogledaj odlomak 3.2.2.2 Označavanje teksta.


33/112 III-33

PRO-MIL

3

T e k s t

... Naredbe Poništi i Ponovi

Naredbe Poništi (Undo) i Ponovi (Redo) često se koriste za ispravljanje pogrešaka ili zaunos teksta.

Nalaze se na Standardnoj alatnoj traci i u izborniku Uređivanje (Edit).

Naredba Poništi poništava našu zadnju radnju, odnosno vraća nas korak nazad. Želimoli poništiti više radnji, potrebno je više puta zaredom koristiti naredbu Poništi.

Istom naredbom možemo odjednom poništiti više radnji. Pomoću strelice gumba nared-be Poništi otvorimo padajući izbornik s popisom radnji koje smo napravili. Pomoćuovog izbornika možemo izabrati koliko prethodnih radnji želimo poništiti izvođenjem

naredbe. Kada izaberemo broj radnji, one se ponište odjednom.

Naredba Ponovi koristi se za ponavljanje zadnje radnje, a naredbom Vrati vra-ćamo ono što smo naredbom Poništi poništili.

Slika 3.49 Vraćanje poništene radnje i ponavljanje posljednje

Ctrl+Z - Poništi (Undo)Ctrl+Y (ili F4) - Ponovi ( Redo)



. Oblikovanje

.. Tekst

Tekst koji unosimo u dokument izgleda jednolično i neprivlačno pa koristimo raznetehnike za njegovo uređivanje i oblikovanje: ističemo naslove, dijelove teksta, važne riječii posebne odlomke. Drugim riječima, uređivanjem dajemo dokumentu profesionalanizgled.

Za uređivanje teksta koriste se naredbe za uređivanje pisma (font), odlomaka ili cijelogdokumenta.

... Veličina i vrsta fonta

Kod izrade dokumenta na tekst koji unosimo primjenjuje se font i veličina fonta koja jezadana predloškom na temelju kojeg kreiramo dokument. To je uglavnom predložakNormal.

Font oblikujemo gumbima na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting), pomoću dijaloškogokvira Font ili kombinacijama tipki prečaca.

Želimo li oblikovanje primijeniti samo na jednu riječ (npr. ispisati je kurzivom), dovoljno je postaviti kursor unutar te riječi i izabrana naredba primijenit će se samo na tu riječ.

Ukoliko želimo oblikovati više riječi, rečenicu, odjeljak ili cijeli dokument, moramo želje-ni tekst prije oblikovanja označiti!

Najbrži način promjene vrste fonta (pisma) i njegove veličine je preko gumbi na alatnoj

traci Oblikovanje (Formatting).

Slika 3.50 Promjena vrste i veličine fonta pomoću alatne trake


35/112 III-35

PRO-MIL

3

T e k s t

Uporaba dijaloškog okvira Font

Dijaloški okvir Font pozivamo iz izbornika Oblikovanje (Format) → Font ili kombinaci- jom tipki Ctrl+D.

Slika 3.51 Dijaloški okvir i kartica Font

U polju Pretpregled (Preview) vidimo označeni tekst (ili dio teksta) i njegov trenutnioblik, a isto tako se u svakom polju nalazi opcija koja je trenutno primijenjena na označe-ni tekst.

Tekst pomoću dijaloškog okvira uređujemo tako da promijenimo ono što nam je potreb-no u pojedinom polju ili u svim poljima.

Biramo vrstu, stil, veličinu i boju pisma, način i boju podcrtavanja te efekte.

U polju …

Font biramo vrstu pisma

Stil fonta (Font Style) određujemo stil pisma (naglašavanja)

Veličina (Size) biramo veličinu slova

Boja fonta (Font color) određujemo boju slova

Stil podcrtavanja (Underline style) biramo način podcrtavanja

Boja podcrtavanje (Underline color) biramo boju podcrtavanja


36/112


37/112 III-37

PRO-MIL

3

T e k s t

Izaberemo li podcrtavanje pomoću gumba na alatnoj traci, podcrtat će se sve označeneriječi i razmaci među njima jednom crtom. Želimo li promijeniti način podcrtavanja,tada ćemo koristiti dijaloški okvir Font.

U polju Stil podcrtavanja odaberemo jednostruko, dvostruko ili

neko drugo podcrtavanje ili možda podcrtavanje Samo riječi (Wordsonly) bez razmaka.

Navedena oblikovanja na označeni tekst možemo brzo primijeniti tipkama prečaca:

Ctrl+BCtrl+ICrtl+UCrtl+Shift+W Ctrl+Shift+D

podebljanokurziv podcrtanopodcrtavanje riječi (bez razmaka)dvostruko podcrtavanje teksta

... Indeksi i eksponenti

Označimo dio teksta koji predstavlja indeks ili eksponent. Otvorimo dijaloški okvir Font iz izbornika Oblikovanje (Formatting).

Među Efektima označimo Indeks (Subscript) ili Eksponent (Superscript).

Slika 3.53 Isticanje indeksa pomoću dijaloškog okvira

Font

Pisanje indeksa ili eksponenata često se koristi pri zapisivanju kemijskih, fizikalnih ilimatematičkih formula.

Tako npr. želimo li zapisati kemijsku formulu za vodu, upisat ćemo H2O, označiti broj 2unutar formule i odrediti ga među Efektima kao indeks. Rezultat je tekst H

2O.

Slika 3.52 Odabir stila podcrtavanja



Slično je i s eksponentom. Zapišimo Einsteinovu fizikalnu formulu E=mc2. Broj 2 odre-đuje kvadrat pa mora biti u eksponentu. Označimo ga i među Efektima postavimo naeksponent. Rezultat će biti E=mc2.

Brže određivanje teksta kao indeksa ili eksponenta omogućuju tipke prečaca. Označimo

tekst i želimo li da on bude u:• indeksu pritisnemo Ctrl+Shift+=• eksponentu pritisnemo Ctrl++.

Ponovnim pritiskom na iste tipke tekst se vraća na normalnu liniju.

... Boje u dokumentu

Bojanje slova

Odaberemo tekst koji želimo obojiti te pomoću strelice gumba Boja fonta (Font Color)odaberemo željenu boju. Rezultat bojanja vidi se kad maknemo označavanje s teksta.

Nismo li zadovoljni paletom ponuđenih boja, kliknemo na Više boja (More Colors) i na

karticama Standardno (Standard) ili Prilagođeno (Custom) odaberemo željenu boju.

Isticanje teksta

Tekst možemo istaknuti korištenjem alata Isticanje ( Highlight ) na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting)odabirom jedne od ponuđenih boja.

Slika 3.54 Odabir boje slova pomoću alatne trake

Slika 3.55 Primjer isticanja teksta


39/112 III-39

PRO-MIL

3

T e k s t

Bojanje pozadineOdaberemo tekst kojem želimo promijeniti boju pozadine.Iz izbornika Oblikovanje (Formatting) odaberemo naredbu Obrubi i sjen-čanje (Borders and Shading).U dijaloškom okviru odaberemo karticu Sjenčanje (Shading).

Odaberemo željenu boju, u polju Primijeni na (Apply to) odaberemo Tekst ipritisnemo U redu (OK).

... Mala i velika slova

Označimo tekst kojem želimo promijeniti slova. Iz izbornika Oblikovanje (Formatting) odaberemo VELIKA/mala slova (Change Case). Odaberemo jednu od ponuđenih mo-gućnosti i pritisnemo U redu (OK).

Shift+F3 – u označenom tekstu mijenja mala slova u velika i obratno

1.2.

3.

4.

Slika 3.56 Bojanje pozadine teksta pomoću dijaloškog okvira Obrubi i sjenčanje

Slika 3.57 Promjena malih slova u velika



... Automatsko rastavljanje riječi

U izborniku Alati (Tools) otvorimo podizbornik Jezik ( Language) te u njemu naredbuRastavljanje riječi ( Hyphenation).

U dijaloškom okviru postavimo kvačicu uz Automatski rastavi riječ u dokumentu (Automatically hyphenate document).

Slika 3.59 Postavljanje automatskog rastavljanja riječi

U istom dijaloškom okviru možemo odrediti Zonu rastavljanja riječi (Hyphenationzone). Ona predstavlja udaljenost od desnog ruba stranice izraženu u centimetrima gdjese riječ automatski rastavlja. Što je vrijednost manja, više riječi automatski će se rastaviti.Kliknemo li na gumb Ručno (Manual), ako je potrebno, Word rastavlja riječi na krajuretka u dokumentu i zaustavlja se na svakom rastavljanju tako da predloženo rastavljanjemožemo prihvatiti, odbiti ili promijeniti.

.. Odlomci

... Rad s odlomcima

Stvaranje odlomka

Postavimo točku unosa na mjestu u dokumentu gdje želimo kreirati novi odlomak i priti-snemo tipku Enter na tipkovnici.

Slika 3.58 Korištenje funkcije za rastavljanje riječi


41/112 III-41

PRO-MIL

3

T e k s t

Spajanje odlomaka

Spajamo li više odlomaka u jedan, tada to možemo učiniti na sljedeće načine:

• postavimo točku unosa neposredno ispred oznake odlomka i pritisnemo tipku

Delete (Del) na tipkovnici

• postavimo točku unosa neposredno nakon oznake odlomka i pritisnemo tipkuBackspace na tipkovnici.

Napomena: Znak za kraj odlomka vidjet ćemo na zaslonu ako uključimo prikaz nevidljivih znakova (gumb Pokaži/sakrij (Show/Hide)).

... Umetanje i brisanje oznake za kraj reda

Umetanje oznake za kraj reda

Na željenom mjestu pritisnemo istovremeno tipke Shift+Enter.

Uključimo li prikaz nevidljivih znakova (gumb Pokaži/sakrij (Show/Hide)) vidjet ćemoznak za kraj retka.

Slika 3.60 Oznaka za kraj retka

Brisanje oznake za kraj reda

Uključimo prikaz nevidljivih znakova (gumb Pokaži/sakrij (Show/Hide)).

Standardnim postupkom brisanja znakova obrišemo znak za kraj retka.

... Poravnanje teksta

Tekst možemo poravnati s lijeve ili s desne strane margine, centrirati ili poravnati obo-strano. Poravnavamo li tekst obostrano postižemo ljepši izgled dokumenta jer je tekst i s



lijeve i s desne strane poravnan s marginom. Želimo li tekst centrirati tada nebismo tre-bali to činiti s razmaknicom ili tabulatorom već koristiti za to u Wordove ugrađene alate.

Isto pravilo vrijedi i za uvlačenje teksta. Dakle, treba koristiti za to predviđene alate, a neumetati prazna mjesta razmaknicom na tipkovnici.

... Vrste poravnanja teksta

Poravnanje odlomka podrazumijeva poravnanje teksta odlomka između lijeve i desnemargine dokumenta. Postoje četiri vrste poravnanja odlomka:

1. Poravnaj lijevo (Align Left) – poravnanje uz lijevu marginu dokumenta

2. Sredina (Center) – centrira tekst između dviju margina dokumenta3. Poravnaj desno (Align Right) – poravnanje uz desnu marginu dokumenta4. Poravnanje (obostrano) (Justify) – tekst je razvučen i poravnan uz lijevu i desnu

marginu dokumenta.

Poravnanje odlomka možemo postaviti prije početka pisanja teksta ili već postojeći tekstoznačimo i odredimo mu poravnanje na neki od sljedećih načina:

• Poravnanje odlomaka može se odrediti pomoću dijaloškog okvira Odlomak (Pa-ragraph) koji pozivamo iz izbornika Oblikovanje ( Format ) → Odlomak ( Para-

graph) ili klik desne tipke miša na odlomku, pa naredbom Odlomak ( Paragraph) u objektnom izborniku.

Slika 3.61 Poravnanje odlomka pomoću dijaloškog

okvira Odlomak


43/112 III-43

PRO-MIL

3

T e k s t

• Mnogo praktičniji način je pomoću gumbi naalatnoj traci Oblikovanje (Formatting).

• Odlomak ćemo najbrže poravnati pomoću tipki prečaca:Ctrl+L – poravnaj lijevoCtrl+E – sredinaCrtl+R – poravnaj desnoCtrl+J – poravnaj (obostrano)

... Uvlačenje odlomka

Uvlačenje odlomaka znači da se tekst odlomka uvuče u odnosu na lijevu ili desnu margi-nu, čime se postiže različit izgled dokumenta, a uvučeni odlomci dodatno se naglase.

Uvlake je moguće postaviti na nekoliko načina:• pomoću gumbi na alatnoj traci• pomoću dijaloškog okvira Odlomak (Paragraph)• pomoću ravnala i miša.

Postavljanje uvlake pomoću alatne trake Oblikovanje (Formatting)

Na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting) nalaze se gumbi Povećaj uvlaku (Increase Indent) i Smanji uvlaku (Decrease Indent) . Svakim klikom na gumb Povećajuvlaku odlomak u kojem se nalazi kursor pomakne se za jedan pomak tabulatora udesno,

a pomoću gumba Smanji uvlaku ulijevo.

Postavljanje uvlake pomoću dijaloškog okvira Odlomak (Paragraph)

Označimo odlomak u kojem želimo promijeniti uvlake ili postavimo pokazivač mišaunutar tog odlomka.

Iz izbornika Oblikovanje ( Format ) → Odlomak ( Paragraph) otvorimo dijaloški okvirOdlomak (Paragraph) i podesimo uvlake.

Slika 3.62 Gumbi za poravnanje odlomka na alatnoj traci


44/112


45/112 III-45

PRO-MIL

3

T e k s t

Postavljanje uvlake pomoću ravnala i miša

Ukoliko je ravnalo prikazano u prozoru programa, možemo ga koristiti za uvlačenje odlo-maka i redaka u odlomku. Ako ravnalo nije prikazano u prozoru, postavite ga tako dakliknete na izbornik Pogled (View) → Ravnalo ( Ruler ).

Slika 3.65 Uvlake na ravnalu

Odlomak uvlačimo tako da ga najprije označimo (postavimo kursor u odlomak) ili ozna-čimo više odlomaka i povučemo uvlaku pomoću miša po ravnalu na željeno mjesto. Kadpovlačimo uvlaku, preko dokumenta pojavi se okomita isprekidana crta koja pokazuje nakoje mjesto će se uvući odlomak kad otpustimo tipku miša.

... Korištenje tabulatora

Tabulatore koristimo za pisanje jednostavnijih tabelarnih prikaza, cjenika, sadržajaknjiga, raznih popisa i lista. Omogućuju lako postavljanje željenih poravnanja teksta ustupcima, ali i postavljanje uvlaka odlomaka.

Kada pritisnemo tipku tabulatora (Tab), kursor se pomakne za zadani pomak tabulatoraudesno. Zadani pomaci tabulatora (graničnici tabulatora) izvorno su postavljeni 1,25 cmpa se svakim pritiskom na tipku Tab kursor pomiče za 1,25 cm udesno. Zadani pomaktabulatora mijenjamo u dijaloškom okviru Tabulatori (Tabs).

Za postavljanje i uklanjanje tabulatora koristimo dijaloški okvir Tabulatori ili ravnalo,gumb tabulatora i miš.



Postavljanje tabulatora pomoću dijaloškog okvira Tabulatori (Tabs)

Otvaramo ga pomoću izbornika Oblikovanje ( Format ) → Tabulatori (Tabs), a omogu-ćava postavljanje pomaka tabulatora, vrstu poravnanja tabulatora kao i vodeće znakovekojima želimo ispuniti prazninu lijevo od tabulatora.

Postavljanje zadanog pomaka tabulatora jednakih vrijednosti

Tabulatore jednakih vrijednosti određujemo u polju Zadani pomaci tabulatora (De- fault tab stops). Pomoću strelica postavimo vrijednost na željenu ili željene centimetre jednostavno upišemo.

Svakim pritiskom na tipku tabulatora kursor će se pomaknuti za zadanu vrijednost ude-sno. Tabulatori sa zadanim pomakom imaju lijevo poravnanje i točka unosa pomiće seuvijek za istu vrijednost.

Kada promijenimo vrijednost zadanog pomaka, ona se ažurira na svim unosima koji sunapravljeni pomoću zadanog pomaka tabulatora.

Postavljanje tabulatora različitih vrijednosti

Da bismo postavili tabulatore različitih vrijednosti, moramo postaviti točku unosa uodlomak u kojem ćemo ih postaviti (ili označiti više njih) te otvoriti dijaloški okvir Tabu-latori (Tabs).

1. U polju Pomak tabulatora (Tab stop position) upisujemo vrijednost na koju želi-

mo postaviti tabulator (položaj tabulatora).2. U polju Poravnanje ( Aligmnent ) odredimo poravnanje tabulatora (lijevo porav-

nanje (left ), sredina (center ), desno (right ), decimalno (decimal ) i po okomitoj crti

Slika 3.66 Postavljanje zadanog pomaka tabulatora


47/112 III-47

PRO-MIL

3

T e k s t

(bar )). Ako ćemo koristiti tabulator za unos brojeva, izabiremo decimalno porav-nanje.

3. Ako želimo prazninu lijevo od tabulatora ispuniti vodećim znakovima, tada iza-beremo neki od ponuđenih u području Vodeća crta ( Leader ).

4. Da bismo postavili tabulator, kliknemo na gumb Postavi (Set ).

Za postavljanje više tabulatora ponavljamo gore opisan postupak, a pri tom možemokombinirati poravnanje tabulatora i vodeće znakove.

Želimo li obrisati sve postavljene tabulatore, odabrat ćemo gumb Očisti sve (Clear All), aza pojedinačno brisanje označimo poziciju u polju Pomak tabulatora (Tab stop position) i pritisnemo gumb Očisti (Clear).

Postavljanje tabulatora pomoću ravnala i gumba tabulatora

Ako ravnalo (ruler) nije vidljivo u prozoru dokumenta, postavljamo ga pomoću izbornikaPogled (View) → Ravnalo (Ruler).

Na vodoravnom ravnalu vidimo oznake postavljenih tabulatora.

Slika 3.67 Oznake postavljenih tabulatora na ravnalu s primjerom

Gumb tabulatora zapravo pokazuje poravnanje tabulatora i svakim klikom na gumbporavnanje se promijeni.

Lijevi tabulator Desni tabulator

Tabulator centriranja Decimalni tabulator



Kada izaberemo poravnanje, kliknemo lijevom tipkom miša na donju polovicu ravnalana ono mjesto gdje želimo postaviti tabulator. Na izabranom mjestu pojavi se oznakaporavnanja tabulatora. Zatim izaberemo poravnanje za sljedeći tabulator pa postavimo injega na isti način.

Pomoću ravnala i miša ne možemo postaviti tabulatore s vodećim znakom.

... Razmak među odlomcima

Želimo li dokument učinili preglednijim ili istaknuti neki odlomak u dokumentu, izmeđuodlomaka stavit ćemo razmak. Da bismo odredili razmak između odlomaka bolje je u tu

svrhu koristiti odgovarajuće naredbe, a čim manje koristiti tipku Enter.

... Razmak između odlomaka i prored teksta u odlomku

Primjena razmaka ispred i iza odlomaka

Označimo odlomak ispred/iza kojeg želimo postaviti razmak ili postavimo pokazivačmiša unutar tog odlomka.

Iz izbornika Oblikovanje ( Format ) otvorimo dijaloški okvir Odlomak ( Paragraph) Od-lomak (Paragraph).

Razmak određujemo prije i poslije odlomka tako da u polja Ispred ( Before) i Iza ( After )upišemo potrebne vrijednosti ili ih postavimo pomoću strelica uz desni rub polja. Svakim

klikom na strelicu okrenutu vrhom prema gore razmak se poveća za 6 točkica, a klikomna strelicu prema dolje, razmak se smanji.


49/112 III-49

PRO-MIL

3

T e k s t

Primjena jednostrukog, 1.5 proreda, dvostrukog proreda unutar odlomka

• Razmak među redovima unutar odlomka određujemo u dijaloškom okviru Od-lomak ( Paragraph) na kartici Uvlake i razmaci ( Indents and Spacing ), u dijelu Razmak (Spacing).

U polju Prored ( Line spacing ) biramo razmak među redcima uodlomku. Razmak može biti jednostruki, 1,5 redak, dvostruki,

višestruki, a možemo odrediti najmanji i točan razmak međuredcima, tako da u polju Na: (At:) s desne strane odredimo

vrijednost u točkicama.

• Na alatnoj traci Oblikovanje ( Formatting ) nalazi se gumb Prored ( Line Spacing )pomoću kojeg također možemo odrediti razmak među redcima. Kada posta-

vimo pokazivač miša na gumb, pojavi se zaslonski opis s imenom gumba i trenut-nim proredom, npr. Prored (1) (Spacing (1)). Prored određujemo tako da otvorimoizbornik pomoću strelice gumba i izaberemo odgovarajuću vrijednost.

Slika 3.68 Određivanje razmaka između odlomaka

Slika 3.69 Odabir proreda iz dijaloškog okvira



Izaberemo li naredbu Još… ( More), otvara se dijaloški okvir Odlomak( Paragraph).

• Tipke prečaca:Crtl+1 – jednostruki proredCrtl+2 – dvostruki proredCrtl+5 – prored 1,5 retka

... Grafičke oznake (nabrajanje, numeriranje)

Primijena, brisanje grafičkih oznaka, numeriranja na listi

Za izradu raznovrsnih popisa i nabrajanja u dokumentima koristimo liste s grafičkimoznakama ili numeriranim listama (popisima). Za oznake numeracije koristimo brojeve,grafičke oznake, bilo koji dostupan znak ili slike.

Listu možemo kreirati tijekom unosa teksta u dokument, ali isto tako već napisan tekstmožemo pretvoriti u popis ili listu.

Kreiranje numerirane liste prilikom unosa teksta

Da bismo napravili numeriranu listu prilikom unosa teksta u dokument, tekst pišemo do

mjesta gdje želimo započeti s numeriranom listom, skrenemo u novi red, upišemo ozna-ku numeracije i tekst. Nakon prijelaza u novi redak Word pretpostavi da želimo napravitinumeriranu listu, automatski doda sljedeću oznaku numeracije i uvuče tekst prethodnestavke.

Oznaka numeracije prenosi se na svaku sljedeću stavku tako dugo dok dva puta ne skre-nemo u novi redak, odnosno dok dva puta ne pritisnemo tipku Enter.

Oznaku numeracije za listu možemo postaviti i pomoću gumbi na alatnoj traci Obliko-

vanje (Formatting).

Slika 3.70 Odabir proreda pomoću gumba Prored na traci s alatima


51/112 III-51

PRO-MIL

3

T e k s t

Kada pišući dokument dođemo do mjesta gdje želimo započeti s popisom, kliknemo nagumb Numeriranje ( Numbering ) želimo li listu numerirati brojevima, odnosno nagumb Grafičke oznake (Bullets) ako ćemo listu označiti grafičkim oznakama (zvjez-dicama, crticama, potvrdnim kvačicama itd.).

Pretvaranje napisanog teksta u numeriranu listu

Ukoliko želimo već napisani tekst pretvoriti u listu, označimo tekst koji želimo numerira-ti i kliknemo na gumb Numeriranje ( Numbering ) ili Grafičke oznake ( Bullets). Ozna-čeni tekst pretvori se u numeriranu listu na način da svaki odlomak u tekstu postanezasebna stavka na listi.

Mijenjanje stila grafičkih oznaka i numeriranja na listi

Kada za numeriranje koristimo gumbe Numeriranje ( Numbering ) i Grafičke oznake ( Bullets) na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting), za numeraciju se koristi oblik brojaili grafičke oznake koji su određeni (izabrani) u dijaloškom okviru Grafičke oznake inumeriranje (Bullets and Numbering). To je ujedno oblik broja ili grafičke oznake kojesu zadnje korištene.

Sve promjene oblika numeracije radimo pomoću naredbe Grafičke oznake i numerira-nje (Bullets and Numbering) u izborniku Oblikovanje (Format) i dijaloškog okvira koji jepodijeljen na četiri kartice.

Na kartici Grafičke oznake (Bulleted) biramo i prilagođavamo grafičke oznake za nu-merirane popise, na kartici Numerirano (Numbered) biramo numeriranje brojevima islovima, na kartici Numerirano hijerarhijski (Outline Numbered) oblike za strukturnonumeriranje, dok na kartici Stilovi popisa (List Styles) određujemo razne oblike popisa iprilagođavamo ih potrebama dokumenta.

Prilagodba grafičkih oznaka i

numeriranja

Na kartici Grafičke oznake(Bulleted) biramo vrstu grafičkihoznaka kojima želimo označitiodlomak ili nabrajati tekst.

Slika 3.71 Odabir grafičke oznake u dijaloškom

okviru Grafičke oznake i numeriranje



Ukoliko nam niti jedna grafička oznaka ne odgovara ili tražimo nešto posebno, pomoćugumba Prilagodi (Customize) možemo izabrati neku drugu grafičku oznaku, simbol ilisliku. To znači da ćemo označenu grafičku oznaku zamijeniti novom oznakom ilisimbolom.

Slika 3.72 Prilagodba popisa s grafičkim oznakama

Otvori se novi dijaloški okvir Prilagodba popisa s grafičkim oznakama (Customize Bulleted List) u kojem biramo neki od ponuđenih znakova. Izabrani znak primijeni se naoznačene stavke popisa u dokumentu.

Kada sljedeći put otvorimo dijaloški okvir Grafičke oznake i numeriranje (Bullets and Numbering), na kartici Grafičke oznake (Bulleted) nalazit će se oznaka koju smo izabralipomoću gumba Prilagodi (Customize).

Oblik broja za numeriranje prilagođavamo na isti način kao i grafičke oznake, pomoću

istog dijaloškog okvira i kartice Numerirano (Numbered). Odaberemo jedan od ponu-đenih popisa ili, ako ni jednim nismo zadovoljni, nakon odabira kliknemo na Prilagodi (Customize).


53/112 III-53

PRO-MIL

3

T e k s t

Imamo li više odvojenih popisa u dokumentu prilikom numeriranja, možemo biratiželimo li Ponovo početi numeriranje (Restart numbering) (najčešće od 1) ili Nastavitiprethodni popis (Continue previous list).

Slika 3.74 Određivanje načina pobrojavanja

... Dodavanje obruba i sjenčanja na odlomak.

Odlomke od posebne važnosti možemo dodatno naglasiti tako da ih obrubimo crtamarazličitog izgleda i debljine ili im obojimo ili osjenčamo podlogu. Na isti način možemooblikovati riječ, dio teksta, tablicu ili čak cijelu stranicu.

Vrstu obruba i sjena biramo u izborniku Oblikovanje (Format) → Obrubi i sjenčanje

(Borders and Shading).

Slika 3.73 Prilagodba oblika broja za numeriranje



U polju Postavka (Setting) biramo način obruba (Okvir (Box), okvir sa sjenom – Sjena (Shadow), trodimenzionalni okvir (3D) ili prema želji – Prilagodi (Custom)).

U polju Stil (Style) biramo vrstu (stil) obruba kao što je puna crta, isprekidana crta, dvo-struka crta itd.

U polju Boja (Color) biramo boju izabranog stila obruba.

U polju Širina (Width) biramo širinu (debljinu) izabranog stila obruba.

U polju Primijeni na (Apply to) odabiremo primjenjuju li se postavke na odlomak ilioznačeni tekst.

Pomoću gumba Mogućnosti (Op-tions) možemo precizno odreditirazmak između obruba i teksta

odlomka.

Na kartici Obrub stranice (Page Border) možemo obrubiti čita- vu stranicu na isti način kao iodlomak, jedino što u polju Efekt (Art:) imamo dodatnu mogućnostizabrati grafički oblik kojim će seobrubiti stranica.

Slika 3.75 Odabir vrste obruba u odlomku

Slika 3.76 Odabir obruba stranice pomoću

efekata na kartici Obrub stranice


55/112 III-55

PRO-MIL

3

T e k s t

Na kartici Sjenčanje (Shading) određujemo pozadinu odlomka bojom iliuzorkom.

U polju Ispuna ( Fill ) biramo boju pozadine odlomka tako da kliknemo na željenu boju ilina gumb Više boja (More Colors) gdje dalje biramo boju i njen intenzitet.

U dijelu Uzorci ( Patterns) i polju Stil (Style) biramo intenzitet boje u postotcima i uzorke,a u polju Boja (Color) biramo boju izabranog intenziteta ili uzorka.

Npr. Želimo li ispisati bijela slova na crnoj podlozi u dijaloškom okviru Obrubi i sjenča-nje (Borders and Shading) i kartici Sjenčanje (Shading) u Stilu (Style) odaberemo Punaboja (100%) (Solid (100%)).

Slika 3.78 Primjer promjene boje pozadine i slova

Napomena: Ukoliko u prozoru Worda nemamo postavljenu traku s alatima Tablice i

obrubi (Tables and Borders), u dijaloškom okviru Obrubi i sjenčanje (Borders and Sha-ding) i na svim karticama postaje dostupan gumb Pokaži alatnu traku (Show Toolbar).

Slika 3.77 Odabir pozadine odlomka

BIJELA SLOVA NA TAMNOJ PODLOZI



On u prozor programa postavlja alatnu traku Tablice i obrubi (Tables and Borders) kojatakođer pruža mogućnost obrubljivanja odlomaka tako da koristeći gumbe biramo vrstu,debljinu i boju crte obruba, način obrubljivanja (s koje strane će se odlomak obrubiti) iboju ispune.

Slika 3.79 Funkcije nekih alata alatne trake Tablice i obrubi

Vanjski obrub možemo postaviti i klikom na gumb Vanjski obrub (Outside Border) alat-ne trake Oblikovanje (Formatting). Pomoću strelice istog gumba postavljamo i pojedi-načne rubove odlomka ili teksta.

.. Stilovi

Stil je skup informacija o obliku znakova i odlomaka spremljenih pod određenim ime-nom.

To znači da pod jednim imenom imamo informacije o fontu, veličini, boji, stilu znakova,razmaku među odlomcima, proredu u odlomku i uvlakama. Svaki put kada se sti l pododređenim imenom primijeni na odabrani tekst, tekst će imati izgled definiran stilom.

Word ima ugrađene stilove koje možemo primijeniti na tekst dokumenta.

Slika 3.80 Odabir vanjskog obruba pomoću gumba na alatnoj traci


57/112 III-57

PRO-MIL

3

T e k s t

Stil znakovaprimjenjuje se na označeni tekst u odlomku, a odnosi se na font,

veličinu fonta, podebljanje, ukošenje, podvlačenje

Stil odlomka

određuje karakteristike odlomka u smislu poravnanja teksta

odlomka, uvlake, razmak ispred i iza odlomka i prored međuredovima

Stil popisa koristi se kod izrade popisa i numeriranih listi

Stil tablice omogućava brzu primjenu gotovog oblikovanja na tablicu

... Primjena postojećeg stila na označeni tekst.

1. Označimo tekst na koji želimo primijeniti stil.2. Kliknemo na strelicu gumba Stil (Style) na traci Oblikovanje (Formatting) i iz

padajućeg popisa izaberemo potreban stil. Uz svaki naziv stila prikazan je njemupridružen oblik teksta što nam olakšava izbor.

Slika 3.81 Odabir stila iz alatne trake

Drugi način je da pomoću gumba Stilovi i oblikovanje (Styles and Formatting) pri-kažemo okno zadataka Stilovi i oblikovanje (Styles and Formatting) u prozoru programai izaberemo odgovarajući stil u oknu. Okno na isti način i isključujemo.

Okno zadataka Stilovi i oblikovanje omogućava nam kreiranje novih stilova, izmjenui brisanje postojećih, a u polju Pokaži (Show) na dnu okna možemo dobiti pregled svihdostupnih oblikovanja i stilova.



... Primjena postojećeg stila na jedan ili više odlomaka

Primjenom stila na odlomak određujemo karakteristike odlomka u smislu poravnanja

teksta odlomka, uvlaka, razmaka ispred i iza odlomka i proreda među redovima.

Kod primjene stila na odlomak ili više njih potrebno je prvo odlomak (odlomke) označiti.

U oknu zadataka Stilovi i oblikovanje (Styles and Formatting) odaberemo jedan odstilova odlomka. Naziv stila pokazuje namoblikovanja koja će biti primjenjena naodabrani odlomak (odlomke).

Osim što možemo odabrati neki odpostojećih stilova, možemo kreirati i svoj

vlastiti.

Slika 3.82 Okno zadataka Stilovi i oblikovanje

Slika 3.83 Odabir stila u oknu zadataka Stilovi i oblikovanje


59/112 III-59

PRO-MIL

3

T e k s t

Izrada vlastitog stila

Kada nam ne odgovara ni jedan od dostupnih stilova Worda, kreirat ćemo novi stil. Tomožemo učiniti na dva načina:

• oblikovanom odlomku dodijelimo naziv stila

• kreiramo novi stil prema želji i dodijelimo mu ime.

Izrada stila na temelju oblikovanog odlomka

Kada oblikujemo tekst odlomka, postavimo kursor unutar tog odlomka ili ga označimocijelog i kliknemo na gumb Novi stil (New Style) u oknu zadataka Stilovi i oblikovanja(Styles and Formatting).

Otvori se dijaloški okvir Novi stil ( New Style).

U polje Naziv ( Name) upišemo ime zastil označenog odlomka.

U polju Vrsta stila (Style type) već jeizabran “odlomak” i novi stil je te-meljen na stilu Normal, što znači daće svaka promjena na stilu Normalimati utjecaj na sve ostale stilove kojisu temeljeni na njemu. U ovom poljumožemo izabrati i neki drugi stil na te-melju kojeg želimo napraviti novi (nekistil koji smo prije kreirali).

U dijelu Oblikovanje (Formatting) vi-dimo karakteristike označenog odlom-ka na temelju kojeg kreiramo stil.

Izrada novog stila

Drugi način kreiranja stila jest da kliknemo na gumb Novi stil (New Style) i otvorimoistoimeni dijaloški okvir. U gornjem dijelu dijaloškog okvira odredimo naziv stila i izabe-remo vrstu, odnosno biramo hoće li se stil odnositi na odlomak, znak, popis ili tablicu.

Slika 3.84 Dijaloški okvir Novi stil



U polju Oblikovanje (Fomatting) obli-kujemo izgled stila odlomka koristećigumbe smještene u dva retka. U prvomretku nalaze se gumbi za oblikovanjeznakova, a u drugom za oblikovanje

odlomka. Tako odredimo font i veličinufonta za odlomak, podebljan ispis ili is-pis kurzivom, podcrtavanje i boju fonta,poravnanje odlomka, prored, razmakmeđu odlomcima i uvlake. U polju zapregled vidimo kako izgleda odlomakkoji oblikujemo, a ispod polja vidimoi opis oblikovanja. Ukoliko želimooblikovati odlomak pomoću dijaloških

okvira, kliknemo na gumb Oblikovanje (Format) i iz izbornika izaberemo štoželimo urediti: font, odlomak, tabulato-re, obrub, jezik, okvir ili numeriranje.

Izmjena stila

Želimo li promijeniti izgled stila koji smo sami kreirali ili prilagoditi neki od postojećihstilova dostupnih u Wordu, označit ćemo taj stil u popisu unutar okna zadataka, pomoćustrelice s desne strane stila otvoriti izbornik i izabrati naredbu Izmjena (Modify).

Slika 3.86 Odabir promjene izgleda stila unutar okna zadataka

Otvori se dijaloški okvir Izmjena stila (Modify Style) gdje se u polju Naziv (Name) nalaziime stila koji želimo mijenjati, dok su sva ostala polja za definiranje stila ista kao i koddijaloškog okvira Novi stil. Napravimo promjene koje želimo (veličinu i vrstu fonta ili

poravnanje odlomka) i kliknemo na U redu (OK).

Slika 3.85 Kreiranje novog stila


61/112 III-61

PRO-MIL

3

T e k s t

... Korištenje prenositelja oblikovanja

1. Odaberemo već oblikovani tekst.2. Odaberemo gumb Prenositelj oblikovanja (Format Painter) na alatnoj traci

Oblikovanje (Formatting). Pokazivač miša promijeni se u oblik četke .

3. Označimo tekst na koji želimo prenijeti oblikovanje (font, veličinu, isticanja,boju…) ranije označenog teksta.


62/112


63/112 III-63

PRO-MIL

3

T e k s t

Crtanje tablice pomoću miša i alatne trake

Kada želimo kreirati složeniju tablicu s različitom širinom stupaca i redaka, poslužitćemo se mišem. Da bismo to učinili, moramo u prozoru programa prikazati alatnu trakuTablice i obrubi (Tables and Borders). To možemo učiniti tako da u izborniku odabe-remo Tablica (Table) → Crtanje tablice ( Draw Table) ili na standardnoj alatnoj tracikliknemo na gumb Tablice i obrubi (Tables and Borders) .

Kako crtamo? Držeći lijevu tipku miša razvučemo pravokutnik određene veličine, azatim unutar njega povlačimo crte i crtamo stupce i retke prema potrebi. Po završetkucrtanja tablice unosimo tekst u ćelije.

Klikom na gumb Tablice i obru-bi (Tables and Borders) otvarase Alatna traka Tablice i obrubi (Tables and Borders). Osim zacrtanje ili umetanje tablice, kori-stimo je i za uređivanje i obli-kovanje tablice (pomoću gumbiodređujemo vrstu, debljinu i bojuobruba tablice, spajamo nekoliko

ćelija u jednu ili pak ih razdvaja-mo te poravnamo tekst, mijenja-mo mu smjer i slično.

Slika 3.88 Određivanje oblika tablice pomoću

gumba Samooblikuj

Slika 3.89 Crtanje tablice pomoću miša



Po završetku crtanja i uređivanja tablice, zatvorimo alatnu traku klikom na gumb Zatvo-ri (Close) .

... Umetanje i uređivanje podataka u tablici

Za unos i uređivanje sadržaja tablice koriste se isti načini i iste naredbe kao i za unos iuređivanje teksta u dokumentu, s razlikom da se izabrana naredba ne primjenjuje na odlo-mak, već na označene ćelije. Naredbe za uređivanje sadržaja pozivamo iz izbornika Obli-kovanje ( Format ) ili koristimo gumbe na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting). Naredbekoje se odnose na tablicu i ćelije u tablicama, pozivamo iz izbornika Tablica (Table) ili izobjektnog izbornika, ili koristimo alatnu traku Tablice i obrubi (Tables and Borders).

Sadržaj u tablicu unosimo tako da kliknemo u ćeliju u koju želimo unijeti sadržaj te ga jed-nostavno upišemo. Premjestimo se u sljedeću ćeliju tipkom tabulatora ili mišem i upišemosljedeći podatak.

... Označavanje redaka, stupaca, ćelija i cijele tablice

Označavati možemo pomoću izbornika Tablica (Table) i pomoću miša.

Pomoću naredbe Odabir (Select) iz izbornika Tablica (Table) možemo označiti cijelutablicu, stupac, redak ili ćeliju.

Slika 3.90 Alatna

traka Tablice i obrubi

Slika 3.91 Označavanje cijele tablice, stupaca, redaka i ćelija pomoću izbornika


65/112 III-65

PRO-MIL

3

T e k s t

Označavanje pomoću miša

Ukoliko želimo označiti više stupaca (više redaka ili više ćelija) u nizu, pri označavanjukoristimo tipku Shift. Označimo jedan stupac, pritisnemo i držimo pritisnutu tipkuShift i označavamo redom ostale stupce. Kada smo sve označili, otpustimo tipku Shift.

Isto vrijedi za retke ili za ćelije u nizu.

Želimo li označiti nevezane stupce, retke ili ćelije, koristimo tipku Ctrl. Označimo jedanstupac (redak ili ćeliju), pritisnemo i držimo pritisnutu tipku Ctrl i označavamo sve ostalestupce koje želimo. Tipku Ctrl nakon označavanja otpustimo.

Cijelu tablicu najbrže ćemo označiti klikom na držač tablice .

... Umetanje i brisanje redaka i stupaca

Umetanje redaka/stupaca

Tablicama možemo dodati nove retke, stupce i ćelije pomoću naredbi u izborniku Tabli-ca (Table) ili gumbi na alatnoj traci.

Za dodavanje redaka u tablicu potrebno je označiti redak ili više njih iznad kojih želimoumetnuti nove. Kada je redak (ili više njih) označen, gumb Umetni tablicu ( Insert

Table) promijeni se u gumb Umetni retke ( Insert Rows) . Klikom na ovaj gumbumetne se novi redak iznad označenog.

Slika 3.92 Označavanje redaka, stupaca, ćelija i cijele tablice pomoću miša



Drugi način je da u izborniku Tablica (Table) → Umetni (Insert) izaberemo želimo liumetnuti Retke iznad ( Rows Above) ili Retke ispod ( Rows Below) označenog (označe-nih). Ovisno o izboru, umetne se toliko novih redaka, koliko smo ih prije izbora naredbeoznačili.

Ukoliko izaberemo naredbu Umetni (Insert) → Retke iznad ( Rows Above) ili Retkeispod ( Rows Below), a da prethodno nismo označili niti jedan redak, umetnut će se noviredak iznad ili ispod onog u kojem se nalazio kursor.

Umetnuti retke možemo i naredbom iz objektnog izbornika (Umetni retke (Insert Rows))koji pozivamo desnom tipkom miša.

Na sličan način dodajemo u tablicu i stupce (Columns).

Brisanje redaka/stupaca u tablici

Označimo redak koji želimo izbrisati (ili više njih). Kliknemo na izbornik Tablica (Table)→

Izbriši ( Delete)→

Retke (Rows) ili na označeni redak kliknemo desnom tipkom miša iizaberemo naredbu Izbriši retke (Delete Rows) izobjektnog izbornika. Na sličan način brišemo istupce u tablici.

Slika 3.93 Umetanje redaka i stupaca

Slika 3.94 Brisanje redaka i stupaca u tablici pomoću izbornika


67/112 III-67

PRO-MIL

3

T e k s t

.. Oblikovanje tablica

... Mijenjanje širine stupca i visine retka

Veličinu redaka i stupaca možemo promijeniti pomoću miša i pomoću dijaloškog okviraSvojstva tablice (Table Properties).

Pomoću miša

Stupcima mijenjamo širinu tako da postavimo pokazivač miša uz rub stupca kojemželimo promijeniti veličinu, kako bi promijenio oblik u dvije okomite crte sa strelicama

okrenutim ulijevo i udesno. Pritisnemo lijevu tipku miša da se preko ruba stupca pojaviokomita isprekidana crta i pomičemo rub stupca u potrebnom smjeru, ovisno o tomeželimo li ga proširiti ili suziti. Kadapostignemo odgovarajuću širinu,otpustimo tipku miša.

Na isti način mijenjamo visinu retka,samo što pokazivač miša postavimouz gornji ili donji rub retka.

Slika 3.95 Brisanje redaka i stupaca u tablici

- Objektni izbornik

Slika 3.96 Promjena širine stupca i visine retka

pomoću miša



Pomoću dijaloškog okvira

Mijenjamo li visinu redaka i širinu stupaca pomoću naredbe Svojstva tablice (Table Properties), prvo označimo redak/stupac i odaberemo spomenutu naredbu. Otvara seistoimeni dijaloški okvir u kojem na kartici Redak (Row) određujemo visinu retka, a na

kartici Stupac (Column) određujemu širinu stupca.

Ako smo prije otvaranja dijaloškog okvira označili više redaka ili cijelu tablicu, određena visina retka odnosit će se na sve izabrane retke.

Želimo li da se širina stupaca i visina redaka prilagodi sadržaju tablice, odaberemoTablica (Table) → Samoprilagodi ( AutoFit ) → Samoprilagodi sadržaju ( AutoFit toContents).

Širina stupaca će se automatski podesiti prema najdužem tekstu u svakom stupcu.

Ako želimo da svi stupci budu jednake širine, izaberemo naredbu Raspodijeli stupce jednoliko ( Distribute Columns Evenly); možemo kliknuti i na istoimeni gumb na alatnojtraci Tablice i obrubi (Tables and Borders).

Da bi svi redci tablice imali jednaku visinu, izaberemo naredbu Raspodijeli retke jedno-liko ( Distribute Rows Evenly).

Slika 3.97 Promjena širine stupca i visine retka pomoću naredbe Svojstva tablice


69/112



Pomoću gumbi na alatnoj traci Obrubi i sjenčanje ( Borders and Shading ) izaberemo odgovarajuću crtukojom želimo obrubiti ćeliju, njenu boju i debljinu.Označimo ćeliju ili više njih (redak, stupac) i pomoćugumba Obrubi ( Borders) biramo način obruba tako da

ćelije možemo obrubiti okolo (vanjski okvir), uz gornjiili donji rub ovisno o izboru.

Obrub možemo crtati i olovkom na način da prvo izaberemo vrstu, boju i debljinu crte,a potom kliknemo na gumb Crtanje tablice ( Draw Table) kako bi pokazivač poprimioizgled olovke. Zatim olovkom vučemo po obrubu koji želimo obojiti izabranom bojom,npr. uokvirimo određeni stupac.

... Sjenčanje ćelija

Pomoću gumba Boja sjenčanja (Shading Color ) na alatnoj traci Tablice i obrubi (Tablesand Borders) bojimo pozadinu ćelije različitim bojama. Označimo ćeliju i odaberemoodgovarajuću boju. Isto možemo učiniti i pomoću naredbe Obrubi i sjenčanje (Bordersand Shading) iz izbornika Oblikovanje (Format).

Slika 3.101 Obrubljivanje ćelija pomoću alatne

trake

Slika 3.102 Dodavanje boje ispune ćelijama


71/112 III-71

PRO-MIL

3

T e k s t

.. Grafički objekti u dokumentu

Da bi obogatili dokument dodajemu mu slike, crteže i grafikone. Jednim imenom zovemoih grafički objekti.

... Umetanje objekata na odgovarajuće mjesto u dokumentu

Za umetanje grafike u dokument koristimo izbornik Umetanje ( Insert ) → Slika ( Pictu-re), a zatim u podizborniku izaberemo što želimo umetnuti. Podizbornik Slika (Picture) omogućuje umetanje gotovih crteža, slika iz datoteke, skenera ili kamere, grafikona,gotovih oblika te ukrasnih riječi.

Umetnutu grafiku dodatno uređujemo pomoću alatne trake Crtanje ( Drawing ) ili dija-loškog okvira.

Umetanje isječka crteža (Clip Art)

Želimo li u dokument umetnuti gotov crtež, odaberemo naredbu Isječak crteža (Clip Art) iz izbornika Umetanje (Insert)→ Slika (Picture). Otvara se okno zadataka Isječakcrteža (Clip Art) s poljima za pretraživanje Organizatora isječaka (Clip Organizer). Mi-

crosoftov organizator isječaka sadrži mnoštvo slika i gotovih crteža, fotografija, zvukovai filmova koji se mogu koristiti u svim Office aplikacijama. U polje Traži (Search for) upi-šemo ključnu riječ na temelju koje želimo pretražiti crteže (isječke) te kliknemo na gumbIdi (Go). U praznom polju se nakon pretraživanja prikažu rezultati.

Slika 3.103 Umetanje grafike u dokument



Odaberemo sliku koja namodgovara i umećemo je udokument tako da je jedno-stavno mišem odvučemo naželjeno mjesto u dokument

ili se koristimo naredbamaiz padajućeg izbornika uzsamu sliku (crtež): Umetanje (Insert) ili Kopiraj (Copy) teZalijepi ( Paste) u osnovnomprozoru dokumenta.

Ponuđene isječke možemo organizirati i lakše pretražitipomoću naredbe (Organize clips) na dnu okna Isječak crteža. U Popisu zbirki (Collection

list ) s lijeve strane izaberemo mapu, a u polju desno vidi-mo slike koje ta mapa sadrži. Umećemo je u dokument naranije opisan način.

Ovako možemo umetati slike iz vlastite, Officeove i webzbirke.

Slika 3.104 Okno zadataka Isječak crteža

(Clip Art)

Slika 3.105 Umetanje Gotovog crteža u dokument


73/112 III-73

PRO-MIL

3

T e k s t

Sliku ili crtež možemo umetnuti i iz neke datoteke koja se nalazi na disku. Da bismo jeumetnuli, odaberemo naredbu Slika (Picture) → Iz datoteke ( From File) iz izbornikaUmetanje (Insert). Otvori se dijaloški okvir Umetni sliku (Insert Picture), otvorimomapu u kojoj se nalazi slika, a zatim dva puta kliknemo na sliku ili je označimo i klikne-mo na gumb Umetni (Insert). Slika će biti umetnuta na mjesto gdje smo postavili pokazi-

vač.

Umetanje samooblika

Grafički oblici crtaju se u uokvirenom području koje se zove područje crtanja, a pojavi

se kada izaberemo tekstni okvir ili gotov oblik pomoću gumba na alatnoj traci Crtanje(Drawing) ili kada u izborniku Umetanje (Insert) izaberemo umetanje dijagrama, teks-tnog okvira, organizacijskog grafikona, novog crteža ili samooblika.

Slika 3.106 Microsoftov

organizator isječaka

Slika 3.107 Umetanje slike

iz datoteke



U području crtanja možemo nacrtati više različitih likova, premještati ih i rasporeditiprema želji. Budući da svi likovi unutar područja crtanja čine cjelinu, s njima postupamokao s cjelinom prilikom premještanja, kopiranja ili mijenjanja veličine područja crtanja.

Alatna traka Crtanje ( Drawing ) omogućava nam crtanje raznih gotovih oblika, a po-

stavljamo je u prozor programa pomoću gumba Crtanje ( Drawing ) na standardnojalatnoj traci i po zadanom nalazi se u dnu prozora, iznad statusne trake.

Pomoću gumba na alatnoj traci izaberemooblik koji želimo nacrtati.

Kada izaberemo oblik, u dokumentu se pojavipodručje crtanja u kojem pritisnutom lijevomtipkom miša razvučemo izabrani oblik do

odgovarajuće veličine. U području crtanjamožemo nacrtati više različitih samooblika.

Ako nacrtanom liku želimo promijeniti oblik,označimo ga, kliknemo na gumb Crtanje ( Drawing ) → Promijeni samooblik (Change

AutoShape), a zatim izaberemo novi oblik u kojiga želimo promijeniti.

Umetanje grafikona

Da bismo umetnuli grafikon odaberemo naredbu Slika (Picture) → Grafikon (Chart ) izizbornika Umetanje (Insert). U prozoru dokumenta pojavi se ogledni primjerak grafi-kona s tablicom na temelju koje je taj grafikon kreiran. Tablica je slična tablici u Excelu iu nju možemo unositi vlastite podatke na temelju kojih se grafikon mijenja. Kada smo utablicu unijeli sve podatke koji nam odgovaraju, kliknemo mišem na dokument i grafikonće biti na mjestu kursora.

Slika 3.108 Odabir Samooblika

Slika 3.109 Primjer područja crtanja (s označenim samooblikom)


75/112 III-75

PRO-MIL

3

T e k s t

Slika 3.110 Primjer umetanja grafikona

... Označavanje objekata

Slike, crteže, grafikone i druge objekte označavamo u do-kumentu na isti način i to tako da mišem kliknemo na njih.Oko objekta pojave se kvadratići za označavanje.

... Kopiranje i pomicanje objekata

Objekte kopiramo ili pomičemo iz jednog dokumenta u drugi na isti način kao što toradimo i s običnim tekstom. Koristimo naredbe Kopiraj (Copy), Izreži (Cut) i Zalijepi(Paste). Te naredbe možemo pozvati:

• iz izbornika Uređivanje (Edit)• iz objektnog izbornika

•

sa Standardne (Standard) alatne trake.

Slika 3.111 Primjer označavanja slike

8/18/2019 ECDL 5.0 C